Primjeri projekata za 3. razredenablebih.org/wp-content/uploads/2019/04/STEM_Projekti_HRV.pdftablice te raditi proračune u okviru projekta. • ishod učenja: 5.1.4. primjenjuje digitalne

Priručnik za osposobljavanje nastavnika u primjeni Operativnog nastavnog plana i programa za STEM kompetencije106

Primjeri projekata za 3. razred

Projekt Zdravlje u školi

PODATCI O PROJEKTU

Naziv projekta: Zdravlje u školiTrajanje:

3 - 6 mjeseci ili jedno polugodište

Predmet: Poznavanje prirode i društvaUzrast:

3. razred

Nastavnik: Preduvjeti:

nema

Ostali predmeti: Matematika

Oblast ekonomije znanja (uključujući i objašnjenje)

• zdravstveno-medicinski sektor

• sportski sektor

Osnovna je ideja projekta potaknuti razmišljanje i aktivnosti vezane za zdravlje, zdravu prehranu i tjelesnu aktivnost radi zdrava odrastanja i stjecanja zdravih navika za cijeli život.

Detaljni podatci o projektu

Kratak opis projekta

Učenici će se baviti učenjem o zdravoj prehrani i važnosti prehrane i tjelesne aktivnosti za rast, razvoj i zdrav život. Učenici će voditi detaljnu evidenciju o prehrani i tjelesnim aktivnostima tijekom dužeg razdoblja, raspravljati o važnosti zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti za rast i razvoj kao i stjecanja zdravih navika za cijelu obitelj te pokušavati uvesti pozitivne navike u svoj svakodnevni život. Aktivnosti poput dnevnika prehrane, šetnji u prirodi, dana zdravih poslastica itd. bit će prilagođene uzrastu. Zamišljeno je da projekt ima tri glavna dijela: prikupljanje informacija o svojim navikama i navikama u obitelji (prehrana, tjelesna aktivnost), prezentacija i rasprava o prikupljenim informacijama te ponovno prikupljanje informacija tijekom određenog vremena i usporedba rezultata u smislu poboljšanja (pokušajmo živjeti zdravije). Cilj je da učenici pokušaju uvesti zdravije navike, npr. da povećaju unos voća i povrća, smanje unos gaziranih pića, povećaju tjelesne aktivnosti. Pored glavnih dijelova učenici će sudjelovati i u drugim vrstama aktivnosti poput kuhanja, šetnji u prirodi itd. te imati izlaganja i dobivati nastavnikove upute o zdravlju, prehrani, razvoju i sl. Na kraju učenici mogu napraviti prezentacije o tome što su naučili i kako su naučeno proveli u svoj svakodnevni život.

Motivacija Osnovna motivacija učenicima je spoznaja o navikama unutar svoje obitelji, da nauče kako mogu unaprijediti zdravlje cijele obitelji te primijeniti zaključke u svom svakodnevnom životu.

Teorijska podloga (za nastavnike)

Nastavnici će zajednički surađivati u davanju početnih informacija i uputa o vrstama hrane (bjelančevine, ugljikohidrati, masti itd.) te o načinu prehrane za zdrav rast i razvoj, o mjerenju visine, težine, količine hrane u gramima (npr. koliko je voća učenik pojeo dnevno ili tjedno), kalorijske vrijednosti hrane (npr. računanje dnevnih kalorijskih vrijednosti te količine „zdravih“ kalorija), zatim o mjerenju tjelesnih aktivnosti (broj utrošenih kalorija) itd., osmišljavanje najljepših šetnji u prirodi. Učenici će dobiti konkretne zadatke (dnevnik prehrane i sl.), a nastavnici će im pomagati u radu te povremeno predavati ili prezentirati sadržaje o prehrani, tjelesnoj aktivnosti, rastu i razvoju, kao i organizirati dodatne aktivnosti poput šetnje u prirodi, kuhanja itd.

Priručnik za osposobljavanje nastavnika u primjeni Operativnog nastavnog plana i programa za STEM kompetencije 107

Ishodi učenja i pokazatelji

Predmet 1.: Biologija

Oblast 4.: Čovjek, biološko i društveno biće

Komponenta 1.: Anatomija i fiziologija čovjeka

Ishodi učenja:

1. opisuje organizaciju građe ljudskoga organizma

2. objašnjava i povezuje funkciju organa i organskih sustava

• 4.1.1.a imenuje i opisuje morfološka obilježja tijela i neke unutarnje organe (srce, mozak, …).

• 4.1.2.a opisuje ulogu ljudskih organa

• 4.1.2.b nabraja osjetila i objašnjava njihovu ulogu (miris, okus, vid, sluh, dodir).

Učenici će u učiti o mineralima i nutrijentima koji su esencijalni za funkciju različitih organa i organskih sustava.

Komponenta 3.: Zdrave životne navike i funkcioniranje čovjeka u skladu s prirodnim i društvenim zakonitostima

Ishod učenja:

1. prihvaća stavove koji doprinose vlastitu zdravlju

4.3. 1.a objašnjava važnost održavanja osobne higijene i zdravlja pojedinih organa

4.3.1.b prihvaća načine pravilne prehrane, aktivnosti i odmor u slobodno vrijeme.

Pravilna prehrana, tjelesne aktivnosti i higijena su važni dijelovi samog projekta.

Komponenta 4.: Postupanje s rezultatima dobivenim iz različitih izvora o morfologiji, anatomiji i fiziologiji, genetici i evoluciji, zdravlju i očuvanju zdravlja čovjeka

Ishod učenja:

1. interpretira i vrjednuje rezultate iz različitih izvora o anatomiji i fiziologiji čovjeka služeći se stručnom terminologijom

2. interpretira i vrjednuje rezultate iz različitih izvora o zdravlju i očuvanju zdravlja čovjeka služeći se stručnom terminologijom

3. izvodi praktične radove služeći se mjernim i optičkim instrumentima (mikroskop, lupa) i laboratorijskom opremom (pribor za disekciju, IKT) za stjecanje informacija o morfologiji, anatomiji i fiziologiji, genetici i evoluciji, zdravlju i očuvanju zdravlja čovjeka uvažavajući etiku laboratorijskog rada sa živim bićima

• 4.4. 1.a pronalazi i organizira informacije o morfologiji čovjeka

• 4.4.3.a pronalazi i organizira informacije o zdravlju i očuvanju zdravlja čovjeka

• 4.4.3.b na konkretnim primjerima izvodi zaključak o zdravlju i očuvanju zdravlja čovjeka

• 4.4.3.c komunicira verbalno i u pisanom obliku o zdravlju i očuvanju zdravlja čovjeka služeći se pojednostavljenom stručnom terminologijom

• 4.4.4.a izvodi jednostavna mjerenja na čovjeku služeći se svakodnevnim mjernim instrumentima (metar, vaga).

Prikupljanje velikoga broja informacija o zdravlju, mjerenja raznih veličina (visina, težina, kalorijski iznosi) te verbalna i pismena komunikacija o podatcima važni su dijelovi ovoga projekta.



Predmet 2.: Matematika (ishodi uključuju sve pokazatelje)

• ishod učenja: 1.1.1. analizira svojstva i odnose skupova prikazane u različitim oblicima i primjenjuje ih u rješavanju problemskih zadataka

Bjelančevine, ugljikohidrati, razne vrste namirnica prirodni su primjeri skupova u projektu.

• ishod učenja: 1.2.1. odabire i kombinira strategije, metode i radnje za rješavanje problema i daje rješenja u kontekstu problema

Učenici će planirati strategije i konkretne metode poboljšanja vlastite prehrane i tjelesnih aktivnosti (riječ je o matematičkim problemima računanja količina zdravih i nezdravih kalorija, namirnica itd.).

• ishod učenja: 1.2.2. ocjenjuje opravdanost i preciznost odabranih strategija, metoda, operacija i rješenja i razmatra konačno rješenje problema

Učenici će ocjenjivati (u dnevnicima i prezentacijama) uspješnost odabranih strategija.

• ishod učenja: 2.1.4. analizira i formulira pretpostavke promjena u različitim kontekstima

Dio projekta je osmišljavanje pozitivnih promjena u prehrani i načinu života.

• ishod učenja: 2.1.2. analizira i prikazuje matematičke situacije i strukture uporabom algebarskih simbola i različitih notacija (zapisa), grafova i dijagrama te generalizira na temelju njih

Učenici će koristiti matematičke strukture (skupovi, proporcije) te grafove i dijagrame za prikazivanje podataka kao iznos konzumiranih kalorija, nezdravih kalorija, kalorija potrošenih na tjelesne aktivnosti itd. te izvoditi opće zaključke.

• ishod učenja: 2.1.3. primjenjuje matematičke modele pri predstavljanju i tumačenju kvantitativnih odnosa

Koriste se matematički modeli: skupovi, jednadžbe, proporcije, funkcije itd. za predstavljanje, primjerice, postotka kalorija dobivenih iz masti, ugljikohidrata itd.

• ishod učenja: 2.3.1. formulira pitanja svojstvena matematici i razvija matematičke pretpostavke i argumente

U radu na projektu pojavljuju se pitanja vezana za proporcije, prosjeke, rast i opadanje. Također, razvija se matematičko razmišljanje i argumenti.

• ishod učenja: 3.2.1. analizira mjerljiva obilježja objekata i pojava, kombinira mjerne instrumente, mjerne jedinice, mjerne sustave u procesima mjerenja

Projekt zahtijeva mnogo različitih mjerenja: težine, visine, kalorične vrijednosti itd.

• ishod učenja: 4.1.1. formulira problem, prikuplja i obrađuje podatke iz različitih izvora te ih predstavlja u različitim oblicima

Problem zdrave prehrane i zdravlja analizira se prikupljanjem velikoga broja podataka, što iz vlastitoga života, što podataka o zdravlju i prehrani iz različitih izvora (internet, knjige i predavanja); podatci se prikazuju u dnevnicima ili prezentacijama.

• ishod učenja: 4.1.2. interpretira, raspravlja o dobivenim podatcima i rezultatima istraživanja

Važan dio projekta je rasprava na satu o podatcima i rezultatima.

Predmet 3.: Geografija

ishod učenja 1.2.4.: analizira povezanost prirodno-geografskih procesa utvrđujući postojanje varijabilnosti živih bića na Zemlji

• 1.2.4.a uočava pojedine prirodnogeografske pojave i njihove posljedice na živi svijet

• ishod učenja 1.3.1.: koristi se različitim načinima snalaženja i orijentacije na Zemlji, prostoru življenja



• 1.3.1.a određuje glavne i sporedne strane svijeta i orijentira se uz pomoć znakova u prirodi

• ishod učenja 1.3.3.: tumači geografske elemente i sadržaj na karti i globusu

• 1.3.3.a prepoznaje oblik Zemlje gledajući globus.

Poznavanje osnovne orijentacije, geografskih elemenata u okruženju i znakova u prirodi potrebno je za planiranje raznih tjelesnih aktivnosti poput šetnji, planinarenja, trčanja u prirodi itd.

• ishod učenja2.1.1.: razlikuje strukture stanovništva (biološku, rasnu, jezičku, religijsku, nacionalnu, obrazovnu i ekonomsku)

• 2.1.1.a prepoznaje rasne, jezične i kulturne razlike bližeg okružja

• ishod učenja 2.2.1: objašnjava načine života stanovništva u životnom okružju

• 2.2.1.a opisuje zanimanja ljudi u životnom okružju

• ishod učenja 2.2.2.: objašnjava prostorni razmještaj stanovništva na Zemlji i utjecaj različitih čimbenika na prirodno i mehaničko kretanje

• 2.2.2.a objašnjava razliku življenja na selu i u gradu i povezuje zanimanje ljudi na selu i u gradu.

Ovi se ishodi dotiču povezanosti geografske sredine sa zdravljem i prehranom pojedinca i obitelji. Učenici se moraju u raspravi dotaknuti i teme o tome što sve utječe na navike vezane za zdravlje.

• Ishod učenja 3.3.3.:Dovodi u vezu tehnološki napredak i brojnost populacije s transformacijom prirodne sredine

• 3.3.3.a objašnjava značaj čiste vode, zraka i zemljišta za živa bića

Geografski prostor u kojem učenici žive važan je čimbenik koji utječe na njihovo zdravlje. Čista voda, zrak, zagađenost, izvori energije utječu na zdravlje pojedinaca i obitelji.

Predmet 4.: Informatika

• ishod učenja: 3.2.7. odabire i koristi komponente računalnog sustava

• 3.2.7.a pravilno uključuje i isključuje računalo

• 3.2.7.b pravilno pokreće i zatvara softver

• ishod učenja: 3.4.11. upotrebljava softver za obradu teksta, tablični proračun i prezentacije

• 3.4.11.a. prepoznaje softver za obradu teksta, za crtanje i audiovizualne zapise.

• ishod učenja: 3.4.13. upotrebljava softver za crtanje i obradu slika, zvuka i audiovizualnih zapisa.

• 3.4.13.b koristi softver za crtanje (crtanje, brisanje, bojenje osnovnih oblika)

Ovi su ishodi nužni da bi učenici mogli pripremati prezentacije, pisati tekstove, izrađivati dijagrame i tablice te raditi proračune u okviru projekta.

• ishod učenja: 5.1.4. primjenjuje digitalne tehnologije pri učenju

• 5.1.4.a koristi videozapise, web-stranice, edukativne igre i aplikacije radi učenja, uz nadzor učitelja i roditelja

Učenici će koristiti raznovrsne izvore informacija s računala prilikom rada na projektu.

• ishod učenja: 5.2.6. upotrebljava mjere zaštite prilikom korištenja IKT-a

• 5.2.6.a primjenjuje ergonomske smjernice u radu s računalom (pravilno sjedenje, udaljenost glave od monitora, ne sjediti dugo za računarom, itd.)

Svakako treba raspravljati o pravilnom korištenju računala i utjecaju na zdravlje i tjelesni razvoj mladih.


Veličina skupine učenika 4 - 6 učenika

Aktivnosti:

Aktivnost 1.

Razgovor s učenicima o prehrani i zdravlju, o tjelesnim aktivnostima, objašnjavanje projekta (tijekom nekoliko sati); uključeni i nastavnici i učenici.

Aktivnost 2.

Mjerenje težine i visine učenika na početku polugodišta, pravljenje plakata s prikazom rezultata (tijekom nekoliko sati); rad učenika pod nadzorom nastavnika.

Aktivnost 3.

Tjedni dnevnik - učenici će voditi detaljan tjedni dnevnik svih obroka i svih tjelesnih aktivnosti. Obroci moraju biti detaljno opisani s količinama i vrstama namirnica, kao i tjelesna aktivnost (koliko šetnje, npr. 1 km, 500 m...) kao i sportske aktivnosti (nogomet, plivanje...). U razdoblju od 4 tjedna svaki će učenik voditi svoj tjedni dnevnik.

Aktivnost 4.

U skupinama (4 - 6) učenici će razgovarati o tjednim dnevnicima. Npr., nakon prvoga tjedna, tijekom sata, unutar skupine mogu razgovarati o svojim navikama, predlagati ideje o poboljšanju prehrane i zdravlja; nastavnici nadziru i povremeno sudjeluju i pomažu.

Aktivnost 5.

Nakon 4 tjedna, skupine (4 - 6) pripremaju i prezentiraju zaključke iz dnevnika vođenih tijekom 4 tjedna. Ovdje postoji određena sloboda, mogu se praviti grafički prikazi (koliko je kilograma voća pojela cijela skupina za 4 tjedna, koliko litara mlijeka popila, koliko su kilograma šećera konzumirali itd.); plakati, zajedno s verbalnom prezentacijom, mogu istaknu dobre i loše rezultate (skupina je konzumirala 20 kg šećera i sl.), uz objašnjenje zašto je to loše za zdravlje. Također, skupina izrađuje i prezentaciju tjelesnih aktivnosti za mjesec dana uz odgovarajuće zaključke.

Aktivnost 6.

Rasprava i analiza navika u prehrani i tjelesnoj aktivnosti unutar skupina pod nadzorom nastavnika s naglaskom na to koje navike treba promijeniti ili dodati. Nastavnik može održati predavanje ili prikazati kratak film o prehrani, fitnessu itd.

Aktivnost 7.

Tjedni dnevnik - nakon nekog vremena, učenici će ponovo voditi detaljan tjedni dnevnik svih obroka i svih tjelesnih aktivnosti. Obroci moraju biti detaljno opisani s količinama i vrstama namirnica, kao i tjelesna aktivnost. Dakle, 4 tjedna svaki će učenik voditi svoj tjedni dnevnik.

Aktivnost 8.

Nakon drugog razdoblja od 4 tjedna, skupine (4 - 6) pripremaju i prezentiraju zaključke iz dnevnika vođenih tijekom 4 tjedna. Ponovno se mogu praviti grafički prikazi (koliko je kilograma voća pojela cijela skupina za 4 tjedna, koliko litara mlijeka popila, koliko kilograma šećera pojela, itd); mogu se izraditi plakati te upriličiti verbalna prezentacijom. Skupina izrađuje i prezentaciju tjelesnih aktivnosti za mjesec dana uz odgovarajuće zaključke. Skupina se treba usredotočiti na ideju da su promijenili svoj način prehrane i razinu aktivnosti te istaknuti sve ono što su uspjeli popraviti.

Aktivnost 9.

Šetnje u prirodi uz vježbe ili trčanje. Tijekom polugodišta organizirati nekoliko puta dužu šetnju u prirodi ili velikom parku, šetnju od nekoliko kilometara u koju se inkorporira trčanje ili izvođenje vježbi. To se može organizirati i unutar sata (sat u prirodi) ili izvan nastave.


Aktivnosti:

Aktivnost 10.

Dan zdravih poslastica. Učenici organiziraju zajedničke stolove gdje svaki član skupine donosi neko jelo s naglaskom na zdrave namirnice (zdravi kolači, salate, zdrave grickalice). Može se organizirati natjecanje za najbolji stol ili najbolje pojedinačno jelo (učenici biraju glasovanjem). Uz to učenici pripremaju i donose recepte jela s detaljnim količinama i mjerama.

Aktivnost 11.

Dan kuhanja. Ako je škola u mogućnosti, organizirati sat ili dvosat u kom će skupine učenika kuhati/pripremati neko jelo (npr. pileću salatu, kolač od mrkve, zdrave kekse, tjesteninu...) I ova se aktivnost može organizirati kao natjecanje.

Aktivnost 12.

Mjerenje težine i visine učenika na kraju polugodišta, pravljenje plakata s prikazom rezultata (tijekom nekolik sati); učenici rade pod nadzorom nastavnika.

Mjesto realizacije projekta: učionica, kuhinja, kuća, okolina

Značajne točke (milestones):

1. završetak prvoga dijela, tj. dnevnika o prehrani i tjelesnim aktivnostima (nakon mjesec dana)

2. zaključci nakon pregledavanja dnevnika, rasprava i ideja za skupno/pojedinačno poboljšanje zdravoga života

3. završetak drugoga dnevnika o prehrani i tjelesnim aktivnostima

4. prezentacija i zaključci

Proizvodi koji se isporučuju kao rezultat projekta:

Pokazatelji uspješnosti: • dobro urađeni dnevnici i prezentacije

Procjenjivanje aktivnosti i refleksija

Formativno procjenjivanje

(za vrijeme izvršenja projekta)

• praćenje tijeka aktivnosti

• radne verzije rezultata

• tjedni dnevnik (prvi mjesec) –učenik vodi svoj pojedinačni dnevnik

• prezentacije plakatima, verbalna prezentacija (skupina 4 - 6)

• natjecanje Dan zdravih poslastica, gdje se bira i nagrađuje najbolja skupina i/ili najbolji pojedinac

Sumativno procjenjivanje

(na kraju projekta)

• pisani rad

• usmena prezentacija

• tjedni dnevnik (zadnji mjesec): učenik vodi svoj pojedinačni dnevnik

• finalne prezentacije plakatima, verbalna prezentacija (skupina 4 - 6)

Ocjenjivanje formalna ocjena

Primjenljivost samoprocjenjivanja Da

• procjenjivanje procesa (koliko je uspješno skupina radila zajedno)

• procjenjivanje sadržaja (s usmjerenošću na razvoj i primjenu novih koncepata i koliko se učenici osjećaju sigurnima u razumijevanju koncepta)


Pitanja za refleksiju

Je li hrana/užina u tvojoj školi zdrava? Jesu li tvoje kolege dovoljno tjelesno aktivni i kako možete uvesti sportske aktivnosti u svoj svakodnevni život? Jesu li vaši roditelji pušači i imaju li neke druge nezdrave navike? Kako im možete pomoći da to promijene? Jeste li došli u dodir sa cigaretama, alkoholom i narkoticima i kako se boriti protiv tih opasnosti za mlade ljude? Što želite i možete promijeniti u svojoj obitelji da svi jedete zdravije i imate više tjelesnih aktivnosti? Možete li više naučiti i doprinijeti u pripremanju zdravih jela? Kada odrastete, kako planirate prehranu u svojoj kući?

Potpora u realizaciji projekta

Preporučeni materijal: papir, plakat (namirnice u slučaju kuhanja)

Oprema i pribor: metar za mjerenje, vaga, (u slučaju kuhanja posuđe)

Financijski troškovi: ne

Sigurnosna upozorenja:

Literatura i reference

udžbenici i druga tiskana literatura prema preporuci nastavnika internetski izvori: Google, Wikipedija itd.

Ostale napomene


Projekt: Najljepša šetnja mojim krajem

PODATCI O PROJEKTU

Naziv projekta: Najljepša šetnja mojim krajem Trajanje: 7 dana

Predmet: Matematika Uzrast: 3. razred

Nastavnik: Preduvjeti: nema

Ostali predmeti: Poznavanje prirode i društva; Moja okolina; Priroda i društvo; Društvo i geografija


Turizam

Iako je projekt namijenjen mlađem uzrastu, utemeljen je na ideji da učenici prepoznaju atraktivne lokacije u svome okružju koje bi potencijalno bile zanimljive posjetiteljima.



Projekt se odnosi na sljedeći matematički problem: Za zadati skup točaka koje su raspoređene u gradu i za zadane udaljenosti između parova točaka potrebno je odrediti najkraći mogući put tako da se svaka točka obiđe točno jednom i da se vrati na polaznu točku.

U terminologiji prilagođenoj uzrastu učenika problem se može formulirati na sljedeći način: Imamo nekoliko zanimljivih mjesta u gradu. Potrebno je organizirati šetnju i posjetiti svako mjesto točno jednom, vratiti se na početnu poziciju, ali tako da šetnja bude što je moguće kraća.

Rješavanjem toga problema učenici će koristiti i primijeniti matematičko znanje koje se odnosi na aritmetičke operacije, geometrijske objekte, mjerenje, kao i na skupljanje, predstavljanje, analiziranje i interpretiranje podataka iz stvarnoga svijeta.

MotivacijaDolaze ti u posjet rođaci iz drugoga grada. Žele obići tvoj grad i posjetiti zanimljiva mjesta koja im preporučuješ. Pomogni im organizirati šetnju, ali tako da se ne umore pretjerano. Potrebno je posjetiti svako mjesto i vratiti se na polaznu poziciju birajući najkraći mogući put.


U pozadini ovoga problema je čuveni problem trgovačkoga putnika (engl. travelling salesman problem). Ovo je jedan od najpoznatijih problema kombinatorne optimizacije koji pripada klasi tzv. NP teških problema - problema za koje ne postoji algoritam koji u polinomskom (tj. razumnom) vremenu pronalazi rješenje za opći slučaj. Ovaj problem, zajedno sa svojim varijantama i uopćavanjima, važan je za oblast operacijskih istraživanja, ali i teorijskoga računalstva. Problem trgovačkog putnika egzaktnim se metodama može riješiti samo ako je broj izabranih točaka relativno mali. Stoga, problem je odgovarajući za učenike nižih razreda ako je broj točaka koje turisti posjećuju mali. Za danu postavku točaka učenici mogu pronaći nekoliko različitih putova različitih dužina. Preciznije, ako raspolažemo s ukupno n točaka, tada je ukupan broj različitih putova jednak (n-1)!/2. Na primjer, ako je broj točaka 5, tada je ukupan broj različitih putova 12. Nastavnik može pomoći učenicima da sustavno identificiraju sve putove i izračunaju ukupnu dužinu svakog puta. Nakon što se problem analizira u učionici, nastavnik može pokušati postaviti zadatak u školskom dvorištu birajući nekoliko točaka kao što su drvo, grm, ulazna vrata škole, košara za smeće, vrtna slavina itd. Nakon toga učenicima se prezentira zadatak da identificiraju nekoliko zanimljivih točaka u gradu (selu), izračunaju udaljenosti između parova točaka (uz pomoć nastavnika ili roditelja) i pronađu najbolje rješenje za opisani problem.



Matematika

Komponenta 1.: Skupovi, brojevi i brojevni sustavi

Ishod učenja: 1. analizira svojstva i odnose brojeva i brojevnih sustava te koristi simbole i različite prikaze

Pokazatelj: 2.a čita i zapisuje prirodne brojeve do 100

Prilikom određivanja udaljenosti učenici će koristiti brojeve koji su manji od 100.

Komponenta 2.: Računske operacije

Ishod učenja: 1. odabire i kombinira strategije, metode i operacije za rješavanje problema i daje rješenja u kontekstu problema

Pokazatelj: 1.a izvodi računske operacije s brojevima do 100.

Pokazatelj: 1.c koristi računske operacije za rješavanje zadataka iz svakodnevnog života.

Učenici će računati ukupnu udaljenost zbrajanjem udaljenosti između različitih točaka.

Operacije zbrajanja koristit će za određivanje ukupne dužine šetnje, što je primjer uporabe računskih operacija u svakodnevnom životu.

Oblast 2.: Algebra

Komponenta 1: Algebarski izrazi, funkcije, proporcije i primjena

Ishod učenja: 1. analizira zakonitosti, odnose, ovisnosti, veze i funkcije u matematici i realnu svijetu

Pokazatelj: 1.a identificira zakonitosti i odnose povezane sa svojstvima operacija.

Nakon što učenici izračunaju udaljenosti između točaka raspoređenih u ravnini, imat će priliku provjeriti zakon nejednakosti trokuta.

Ishod učenja: 2. analizira i prikazuje matematičke situacije i strukture uporabom algebarskih simbola i različitih notacija (zapisa), grafikona i dijagrama te generalizira na temelju njih

Pokazatelj: 2.a komunicira u govornom, slikovnom i pisanom obliku koristeći matematički jezik i simbole.

Učenici će usmeno, tekstualno i grafički prezentirati problem i rješenje; grafički će prikazati realne objekte i veze između njih (primjerice, točke i udaljenost između točaka).

Ishod učenja: 3. primjenjuje matematičke modele za predstavljanje i tumačenje kvantitativnih odnosa

Pokazatelj: 3.b prikazuje prirodne brojeve do 100 (koristeći prikladnu jediničnu dužinu) i opisuje kvantitativne odnose.

Učenici će koristiti jedinice za dužinu i opisivati kvantitativne odnose između brojeva.

Komponenta 3.: Elementi matematičke logike

Ishod učenja: 1. formulira pitanja svojstvena matematici i razvija matematičke pretpostavke i argumente

Pokazatelj: 1.b objašnjava rečenice oblika „ako..., onda“ (npr. za koliko više, koliko puta više...).

Npr., učenici će interpretirati rečenice kao što su: Ako šetač izabere da će ići od točke A preko točke B do točke C, tada će ukupna dužina porasti za...

Ishod učenja: 2. logički zaključuje i primjenjuje matematički dokaz kao ključne matematičke aspekte

Pokazatelj: 2.c provjerava istinitost tvrdnje na konkretnim primjerima

Npr.: Je li put A-C-D-B najbolji? Provjeri rješenje.



Oblast 3.: Geometrija i mjerenje

Komponenta 1.: Tijela u ravnini i prostoru

Ishod učenja: 1. analizira svojstva i odnose geometrijskih elemenata te koristi simbole i različite prikaze

Pokazatelj: 1.a crta različite crte, pravce, krivulje, zatvorene, otvorene i izlomljene te označava sjecište crta.

Dok predstavlja rješenje, učenik će crtati točke, kao i otvorene i zatvorene izlomljene crte.

Pokazatelj: 1.b crta i označava točku, dužinu, pravac, upotrebljava geometrijske alate za crtanje crta i oblika.

Dok predstavlja rješenje, učenik će označavati točke i pravce koristeći ravnalo.

Ishod učenja: 3. utvrđuje geometrijska svojstva u objektima iz stvarnog svijeta te modelira prostorne odnose pri rješavanju problema

Pokazatelj: 1.a razvrstava predmete u svijetu oko sebe prema obliku i veličini

Učenici će uređivati etape puta prema ukupnoj dužini.

Oblast 4.: Podatci i vjerojatnost

Komponenta 1.: Prikupljanje, organiziranje, predstavljanje i analiza podataka

Ishod učenja: 1. analizira mjerljiva obilježja objekata i pojava, kombinira mjerne instrumente, mjerne jedinice, mjerne sustave u procesima mjerenja

Pokazatelj: 1.a određuje vremenski tijek i vremenske intervale u svakodnevnim situacijama, koristi mjerne jedinice za dužinu, temperaturu, vrijeme i novac

Učenici će koristiti jedinice za mjerenje dužine i vremena.

Pokazatelj: 2.a uspoređuje dužine, visine i vrijeme.

Učenici će uspoređivati dužine odgovarajućih etapa puta.


Komponenta 1.: Prikupljanje, organizacija, predstavljanje i tumačenje podataka

Ishod učenja: 1. formulira problem, prikuplja i obrađuje podatke iz različitih izvora te ih predstavlja u različitim oblicima

Pokazatelj: 1.a opisuje problem u kontekstu potrebnih podataka.

Učenici će predstavljati atraktivna mjesta kao točke. Da bi izračunali udaljenosti između točaka, fizičke udaljenosti između odgovarajućih mjesta smatrat će se udaljenostima između odgovarajućih točaka.

Pokazatelj: 1.c prikazuje podatke jednostavnim tablicama, slikovnim i stupčastim dijagramima.

Učenici će podatke predstaviti tablično i/ ili grafički.

Komponenta 2.: Elementi vjerojatnosti

Ishod učenja: 1. koristi statističke analize radi prognoze u kontekstu problemskoga pitanja

Pokazatelj: 1.a prebrojava različite ishode u jednostavnim situacijama koristeći konkretne materijale i dijagrame



Navodeći različita rješenja, učenici će nabrojiti različite ishode.

Ishod učenja: 2. koristi elemente kombinatorike radi procjenjivanja i predviđanja događaja

Pokazatelj: 2.a određuje i zapisuje rasporede različitih elemenata nekog skupa u kojima je poredak bitan

Učenici će ispisivati različite šetnje, koje odgovaraju različitim rasporedima točaka.

Poznavanje prirode i društva; Moja okolina; Priroda i društvo; Društvo i geografija

Ishod učenja1.3.1: koristi se različitim načinima snalaženja i orijentacije na Zemlji, prostoru življenja.

1.3.1.a. Određuje glavne i sporedne strane svijeta i orijentira se uz pomoć znakova u prirodi.

Orijentacija je snalaženje u prostoru, odnosno, određivanje glavnih strana svijeta u odnosu na naše stajalište. Nakon što su učenici odredili jednu stranu svijeta, jednostavno je odrediti ostale. To je važno zato jer ako znaju gdje su, znaju i kako će doći do nekoga cilja.

Ishod učenja 1.3.3.: tumači geografske elemente i sadržaj na karti i globusu.

Učenici će prilikom identificiranja zanimljivih točaka koristiti i tumačiti elemente geografske karte zavičaja.

Ishod učenja3.3.1: Uočava važnost očuvanja prirodnih bogatstava i kulturne baštine.

Važnost očuvanja prirodnih bogatstava i kulturne baštine bit će naglašena tijekom realizacije projekta. Učenici će biti usmjereni na to da prepoznaju značajne turističke destinacije u svome kraju, upoznaju se s detaljnijim informacijama o istim, kao i da shvate važnost tih destinacija za razvoj lokalne zajednice.

Veličina skupine učenika

□ individualan rad

□ 2 - 3 učenika

□ 4 - 6 učenika

□ više od 6 učenika

Aktivnosti:

Aktivnosti u učionici

Aktivnost 1.: Prezentacija problema. Nastavnik učenicima prezentira uvodnu priču koju će realizirati na sljedećem satu te objašnjava da će odabir zanimljivih mjesta za konkretan problem izvršiti na satima poznavanja prirode i društva (moja okolina i društvo ), a da učenici do tada razmisle o onima koje bi željeli predložiti. Nastavnik brine o ograničenjima, da mjesta ne budu previše udaljena, kao i da ukupan broj mjesta ne prijeđe 5 (nastavnik kratko obrazlaže zašto taj broj ne smije biti velik).

Aktivnost 2.: Učenici, uz pomoć nastavnika, grafički predstavljaju točke na školskoj ploči i/ili u bilježnicama pazeći da skica što više odgovara stvarnim podatcima.

Aktivnost 3.: Učenici označavaju točke i povezuju svaki par točaka ravnalom.

Aktivnost 4.: Učenici računaju udaljenosti između točaka.

Aktivnost 5.: Učenici predlažu nekoliko različitih šetnji navodeći različite redoslijede točaka.

Aktivnosti 6.: Za svaku šetnju učenici računaju ukupnu dužinu.

Aktivnost 7.: Učenici analiziraju dobivena rješenja identificirajući najbolja (najkraću šetnju), kao i najlošija (najduža šetnja).

Aktivnost 8.: Učenici računaju potrebno vrijeme za svaku šetnju.

Aktivnosti 9.: Učenici raspravljaju o dobivenim rješenjima.


Aktivnosti:

Aktivnosti u školskom dvorištu (učenici su podijeljeni u skupine)

Aktivnost 10.: Svaka skupina bira nekoliko točaka u školskom dvorištu koje simuliraju stvarne podatke.

Aktivnost 11.: Koristeći metar za mjerenje (do 30 m), uz nastavnikovu pomoć učenici određuju udaljenosti između dviju točaka.

Aktivnost12.: Po jedan učenik iz svake skupine grafički predstavlja postavku točaka (npr. u bilježnicu)

Aktivnost 13.: U učionici (ili još uvijek vani) učenici rješavaju postavku ponavljajući aktivnosti 5. - 9.

Nazad u učionicu

Aktivnost 14.: Učenici raspravljaju o mjestima u gradu/selu koja treba posjetiti. Nastavnik/učitelj učenike na satu prirode i društva (moja okolina i društvo) upoznaje s važnošću kulturnog, povijesnog i prirodnog naslijeđa toga kraja te na temelju prezentiranog učenici predlažu zanimljiva mjesta iz svoga kraja (grada, sela), koja bi se mogla posjetiti. Nastavnik brine o atraktivnosti lokacija s motrišta njihove važnosti kao kulturnog, povijesnog i prirodnog naslijeđa toga kraja te daje učenicima relevantne podatke o predloženim. Također, brine o ograničenjima, da mjesta ne budu previše udaljena i da ukupan broj mjesta ne prijeđe 5 (nastavnik kratko obrazlaže zašto taj broj ne smije biti velik).

Aktivnost 15.: Uz pomoć nastavnika učenici procjenjuju udaljenosti između izabranih točaka.

Aktivnost 16.: Nastavnik prezentira domaći zadatak: učenici trebaju izračunati udaljenosti između parova točaka koje su izbrane u gradu/selu.

Aktivnosti kod kuće

Aktivnosti 17.: Uz pomoć roditelja učenici identificiraju udaljenosti između odabranih točaka (npr., koristeći geografsku kartu ili Google map servis).


Aktivnost 18.: Učenici ponavljaju aktivnosti 5. - 9., ali sada koristeći realne podatke.

Aktivnost 19.: Učenici grafički predstavljaju najkraću šetnju uključujući i sve izračune podataka.

Aktivnost 20.: Sumativno procjenjivanje i refleksija.

Mjesto realizacije projekta:

Početna analiza obavlja se u učionici.

Simulacija šetnje može se izvesti u školskom dvorištu. Npr., učenici biraju 4 - 5 točaka kao što su drvo, grm, ulazna vrata, itd.

U gradu učenici identificiraju mjesta koja treba posjetiti.

Kod kuće, uz pomoć roditelja, učenici računaju udaljenosti između točaka.

U učionici učenici pronalaze i prezentiraju rješenje.

Milestones:

1. 1. simulacija rješavanja problema u učionici (1. dan)

2. 2. simulacija rješavanja problema u školskom dvorištu (2. dan)

3. 3. prikupljanje stvarnih podataka (3. dan)

4. 4. pronalaženje rješenja za stvarne podatke (4. dan)

5. 5. prezentacija rješenja (5. dan)

6. 6. završno procjenjivanje i refleksija (6. dan)

7. 7. zaključci (7. dan)


Proizvodi koji se isporučuju kao rezultat projekta

Usmena, pismena i grafička prezentacija rješenja

Pokazatelji uspješnosti

• dostignuti ishodi učenja ispunjavanjem odgovarajućih pokazatelja

• pokazatelji uspješnosti projekta:

• pronađeno najbolje rješenje ako je broj točaka manji ili jednak od 5

• analiza kompleksnog problema na način koji odgovara uzrastu učenika


Formativno procjenjivanje (za vrijeme izvršenja projekta)

□ testovi

□ praćenje liste aktivnosti

□ preliminarni planovi/prototip

□ radne verzije rezultata

□ kartice s dojmovima (exit slips)

□ online testovi/ispiti

Zadatci za testove:

• zbrajanje do 100

• pravilno označavanje točaka i dužina

• crtanje crta slobodnom rukom i ravnalom

• računanje udaljenosti između točaka

• uspoređivanje brojeva, identificiranje minimalne, maksimalne i prosječne dužine

• brojenje elemenata skupa.

Radna verzija:

• skiciranje završnoga rješenja.

Kartice s dojmovima:

Što je najvažnije što si danas naučio/la?

Na koji način koristiš svoje prethodno znanje iz zbrajanja ili crtanja crta?

Što očekuješ od projekta sljedećeg dana?

Sumativno procjenjivanje (na kraju projekta)

□ pisani rad

□ usmena prezentacija

□ multimedijalni proizvod

□ tiskani materijal

□ proizvod

Učenici će opisati problem, objasniti način kako ga rješavaju, raspravljati o rješenjima, interpretirati rješenja u smislu životne terminologije.

Sve se aktivnosti obavljaju ili usmeno ili u pisanom obliku.

Ocjenjivanje □ formalna ocjena

□ neformalna ocjena


Primjenljivost samoprocjenjivanja

□ DA

□ NE


• procjenjivanje sadržaja (s fokusom na razvoj i primjenu novih koncepata i koliko se učenici osjećaju sigurnima u razumijevanju koncepta)

• učenici bi trebali odgovoriti na pitanja: Koji je bio najizazovniji zadatak? Zašto? Jesi li zadovoljan (zadovoljna) kako je tvoja skupina riješila zadatak? Što bi volio (voljela) unaprijediti sljedeći put?


Za dani broj točaka koliko različitih šetnji možeš odrediti?

Što bi se dogodilo ako bi broj točaka porastao do 10? Bi li uspio (uspjela) identificirati sve šetnje?

Gdje se ovakav zadatak može još pojaviti?

Što ako se šetači zamijene automobilom ili autobusom? Kako možemo smanjiti troškove prijevoza?

Što ako se jedna točka zamijeni nekom novom? Kako se to može preslikati na rješenje?

Potpora za realizaciju projekta

Preporučeni materijali papir, plakat

Oprema i pribor metar za mjerenje udaljenosti, ravnalo, računalo (po potrebi)

Financijski troškovi

□ DA

□ NE

Ako je odgovor da, navesti detaljnije obrazloženje

Sigurnosna upozorenja: Obratiti pozornost na promet!


udžbenik i druga literatura koju odabire nastavnik

internetski resursi

Google maps

https://en.wikipedia.org/wiki/Travelling_salesman_problem

Ostale napomene


Projekt: Zrak koji udišem, voda koju pijem

PODATCI O PROJEKTU

Naziv projekta: Zrak koji udišem, voda koju pijem

Trajanje:

7 - 14 dana ili duže, prema procjeni nastavnika

Predmet: Moja okolina/ Priroda i društvo/ Društvo Uzrast: 3. razred



Oblast ekonomije znanja

Medicina i zdravstvo

Analizom kvalitete zraka i vode, kao i podizanjem svijesti o opasnostima od zagađenja zraka i vode, učenicima će se već u ranoj dobi ukazati na potrebu razvijanja ekološki prihvatljivih tehnologija i očuvanja životne sredine, što izravno utječe na zdravlje stanovništva.



U dijelu projekta koji se odnosi na zrak, učenici će mjeriti, evidentirati, predstaviti i analizirati podatke prikupljene u nekom vremenskom razdoblju (npr. 7 dana ili 14 dana). Podatci se mogu odnositi na neke meteorološke veličine kao što su temperatura i vlažnost zraka. Mjereći navedene veličine, učenike treba poučiti o problemima zagađenosti zraka, prepoznati glavne i najveće zagađivače u okolini te objasniti mjere koje se mogu poduzeti radi smanjenja razine zagađenosti zraka.

Ako je moguće, nastavnik može organizirati posjet meteorološkoj stanici ili drugoj ustanovi (npr. tvornici, toplani, rudniku itd.) gdje se mjere parametri koji utječu na kvalitetu zraka.

Primjereno dobi učenika, nastavnik treba objasniti mjere koje možemo primijeniti radi smanjenja zagađenosti zraka.

U dijelu projekta koji se odnosi na vodu, učenici mogu mjeriti neke parametre vode, kao što su pH-vrijednost ili tvrdoća. U sastavu projektnih aktivnosti učenici će (zajedno s nastavnikom) identificirati izvore pitke vode u okolini, a ako je to moguće, može se organizirati i posjet tim mjestima. Potrebno je prepoznati glavne i najveće zagađivače pitke vode te objasniti kako se zagađenost može smanjiti. Nastavnik učenicima treba objasniti mjere koje možemo primijeniti radi uštede pitke vode.

Motivacija

Podizanje svijesti učenika o važnosti zaštite životne sredine koja izravno utječe na zdravlje čovjeka temeljna je ideja ovoga projekta. U ovom se projektu stavlja naglasak na analizu kvalitete zraka i vode. Prezentaciju projekta nastavnik može započeti pitanjima koja mogu potaknuti učenička razmišljanja u smjeru potrebe očuvanja okoline i prirodnih resursa.

Jeste li primijetili koliko je naša rijeka prljava? Primjećujete li dim iz tvorničkih dimnjaka? Što mislite, udišemo li čist ili zagađen zrak? Koliko vode imamo na raspolaganju? Treba li štedjeti vodu? Kako mi možemo smanjiti zagađenost zraka?

Aktivnosti predviđene ovim projektom mogu pomoći iznalaženju odgovora na ova, ali i na mnoga druga pitanja.


Teorijska podloga

Smanjenje zagađenosti zraka i vode jedan je od najvećih izazova današnjice. Učenicima je već u nižim razredima osnovne škole potrebno razvijati svijest o potrebi očuvanja okoline. Tijekom realizacije projekta posebno treba naglasiti čimbenike koji utječu na zagađenje zraka i vode, objasniti kako zagađenje vode i zraka ugrožava živi svijet, navesti što učenici mogu konkretno učiniti kako bi se zagađenost smanjila. Nastavnik treba terminologijom i količinom informacija primjerenih učenikovoj dobi objasniti:

• što je zagađenje zraka/vode

• što uzrokuje zagađenje zraka/vode

• koji su najčešći zagađivači zraka/vode

• koje učinke izaziva zagađenje zraka/vode

• preventivne mjere i rješenje za smanjenje zagađenja/vode.


Predmet: Moja okolina/ Priroda i društvo/ Društvo i geografija

• ishod učenja: 1.1.1 analizira prirodne procese i pojave i njihovo međudjelovanje koristeći se geografskom terminologijom. 1.1.1. a prepoznaje osnovne uvjete života na Zemlji. Tijekom realizacije projekta učenici će trebati prepoznati neke od osnovnih geografskih pojmova, kao što su rijeka, potok, izvor, planina. Učenici prepoznaju važnost vode i zraka kao sržnih elemenata života.

• ishod učenja: 1.1.2. objašnjava prirodne pojave pomoću pokusa 1.1.2.a povezuje prirodne promjene i njihov utjecaj na biljni i životinjski svijet 1.1.2.b objašnjava utjecaj čovjeka na biljni i životinjski svijet. Ovi su pokazatelji izravno povezani s projektnim aktivnostima jer će se kroz aktivnosti analizirati i objašnjavati čovjekov utjecaj na floru i faunu. Učenici trebaju postati svjesni pozitivnih i negativnih utjecaja čovjeka.

• ishod učenja: 1.2.1 tumači povezanost i međuovisnost geogenih i antropogenih obilježja Zemlje 1.2.1.a objašnjava značaj prirodnih bogatstava i njihovu korist. Učenicima će biti objašnjena važnost prirodnih bogatstava (npr. pitka voda) i dobrobiti koje nam ona daju. 1.2.4.a uočava pojedine prirodnogeografske pojave i njihove posljedice na živi svijet. Učenici će tijekom realizacije projekta shvatiti važnost očuvanja izvora pitke vode i zdravog zraka i za ljudsku populaciju i za ostali živi svijet.

• ishod učenja: 3.1.2. analizira obnovljive i neobnovljive izvore energije na Zemlji 3.1.2.a razlikuje obnovljive od neobnovljivih izvora energije. Ovaj je pokazatelj usmjeren na dio koji se odnosi na rad termoelektrana na fosilna goriva, koje su veliki zagađivači zraka. Učenici će se moći upoznati s drugim vidovima izvora energije te razlikovati obnovljive od neobnovljivih.



• ishod učenja: 3.1.3. objašnjava značaj energije i analizira racionalno korištenje energetskih resursa u skladu s očuvanjem prirode 3.1.3.a imenuje izvore energije koji se koriste u svakodnevnom životu 3.1.3.b opisuje onečišćenost životnoga okružja. Ova dva pokazatelja u izravnoj su vezi s projektnim aktivnostima. Oblast 3, komponenta 3: Održivi razvoj Indikatori u okviru svih ishoda 3.3.1.a navodi i identificira različite zagađivače vode, zraka i tla 3.3.2.a navodi primjere prihvatljivoga ponašanja za zaštitu neposrednoga okoliša 3.3.3.a objašnjava značaj čiste vode, zraka i zemljišta za živa bića 3.3.4.a navodi temeljne mjere zaštite okoliša u svome okružju. Svi pokazatelji ovoga ishoda učenja u izravnoj su vezi s aktivnostima projekta.

Predmet: Moja okolina/ Priroda i društvo/ Priroda

Pokazatelji koji se odnose na važnost zraka i vode za život na Zemlji, problem njihove zagađenosti i nadziranje stanja:

Oblast 1.: Zemlja, prostor života: strukturna i funkcionalna povezanost žive i nežive prirode (ekologija, održivi razvoj)

Komponenta 1.: Povezanost Zemljine strukture i prostora življenja (biotop) s biodiverzitetom (biocenoza)

• ishod učenja: 1. objašnjava obilježja živoga i neživoga 1.1.1.c opisuje uvjete za život živih bića. Pokazatelj je u izravnoj vezi s aktivnostima projekta.

Komponenta 3.: Strukturna i funkcionalna povezanost žive i nežive prirode u funkciji održivog razvoja

• ishod učenja: 3. analizira antropogeni utjecaj na geobiosferu 1.3.3.a vrjednuje ulogu čovjeka na sklad žive i nežive prirode na jednostavnim primjerima služeći se svojim riječima. Učenici će znati navesti kako čovjek svojim aktivnostima zagađuje zrak i vodu, kao i načine koji mogu utjecati na smanjenje zagađenja.



Komponenta 4.: Postupanje s rezultatima dobivenima iz različitih izvora o povezanosti Zemljine strukture i prostora življenja (biotop) s biodiverzitetom (biocenoza)

• ishod učenja: 4. izvodi praktične radove služeći se mjernim i optičkim instrumentima (mikroskop, lupa) i laboratorijskom opremom za stjecanje informacija i predodžaba o strukturnim i funkcionalnim svojstvima žive i nežive prirode 1.4.4.a izvodi jednostavna promatranja, mjerenja i praktične vježbe u prirodi i školi. Tijekom aktivnosti učenici će promatrati i mjeriti razne veličine vezane za zrak i vodu, kao što su temperatura i vlažnost zraka, pH vrijednost i tvrdoća vode, kao i druge parametre ako za to postoje uvjeti.

Predmet: Matematika


Komponenta: 1. prikupljanje, organizacija, predstavljanje i tumačenje podataka

• ishod učenja: 1. formulira problem, prikuplja i obrađuje podatke iz različitih izvora te ih predstavlja u različitim oblicima 1.a opisuje problem u kontekstu potrebnih podataka (učenici će prikupljati i predstavljati izmjerene fizičke veličine brojevima) 1.c prikazuje podatke jednostavnim tablicama, slikovnim i stupčastim dijagramima (učenici će podatke prikazati tablično i/ili grafički, npr. povezujući veličine: vrijeme, mjerenja i visina temperature).



□ 2 - 3 učenika

□ 4 - 6 učenika


Ovisno o nastavnikovoj procjeni, učenici mogu realizirati projekt individualno ili u manjim skupinama (npr. jedan se učenik bavi aktivnostima vezanima za zrak, a drugi aktivnostima vezanima za vodu).

Aktivnosti:

Aktivnost 1.

Nastavnik upoznaje učenike sa sadržajem projekta. Postavlja pitanja koja motiviraju na razmišljanje. Učenici usmeno daju svoje komentare i mišljenje o problemu zagađenosti zraka i vode.

Aktivnost 2.

Nastavnik usmjerava učeničku pozornost na mogućnost mjerenja različitih parametara koji se odnose na zrak (prije svega temperatura, tlak i vlažnost) te nekih parametara koji se odnose na vodu (npr. tvrdoća ili kiselost). Nastavnik upoznaje učenike o važnosti činjenice da se mjerenjem različitih veličina mogu utvrditi kvaliteta zraka i vode.


Aktivnosti:

Mjerenje parametara zraka

Aktivnost 3

Učenici dobivaju zadatak da kontinuirano mjere neke parametre zraka, npr. temperaturu. Učenici uz pomoć nastavnika ili roditelja svakodnevno mjere i zapisuju temperaturu u različitim dijelovima dana (npr. ujutro, u podne i uvečer).

Aktivnost 4.

Ako je moguće, učenici mogu pojedinačno ili skupno posjetiti ustanovu koja raspolaže instrumentom za mjerenje kvalitete zraka (npr. meteorološka stanica ili ustanova za tehnički pregled vozila). Učenici se tako mogu izravno upoznati s temeljnim načelima rada tih instrumenata te izravno povezati zagađivače s učinkom zagađenja.

Učenici zajedno s nastavnikom predlažu konkretne mjere smanjenja zagađenosti zraka.

Ako je moguće, organizirati posjet potencijalnom uzročniku zagađenja (npr. tvornici, toplani i slično). Može se dogovoriti i razgovor s djelatnicima koji će učenicima objasniti kako se kontrolira zagađenje i koje se mjere poduzimaju (npr. uporaba filtara, ekološki prihvatljivih goriva i slično).

Mjerenje parametara vode

Aktivnost 5.

Uz pomoć nastavnika učenici mjere neke parametre vode (npr. tvrdoća ili kiselost). Na temelju te aktivnosti učenici stječu pojam o tome da se stupanj onečišćenja vode određuje mjerenjem odgovarajućih parametara.

Ako je moguće, učenici mogu mjeriti i druge parametre.

Aktivnost 6.

Ako je moguće, može se organizirati posjet izvorištu pitke vode u mjestu (npr., glavno izvorište koje koristi gradski vodovod, javni bunari ili slavine). U razgovoru s djelatnicima učenici se mogu upoznati kako se provjerava kvaliteta vode, kao i s metodama prečišćavanja vode.

Analiza dobivenih rezultata i daljnji koraci

Aktivnost 7.

Učenici mogu predstaviti prikupljene podatke tablično i grafički te ih interpretirati na odgovarajući način.

Aktivnost 8.

Određivanje mjera kojima se utječe na smanjenje zagađenosti. Npr., učenici mogu predložiti zamjenu neispravne slavine u školskome zahodu, kreiranje obavještenja o zabrani pušenja u nekim prostorijama, čišćenje područja oko izvora pitke vode, jačanje navike zatvaranja slavine dok se peru zubi, pokretanje perilice za rublje kada je puna i slično).

Aktivnost 9.

Poduzimanje konkretnih mjera identificiranje u prethodnoj aktivnosti.

Aktivnost 10.

Sumativno procjenjivanje i refleksija.

Aktivnost 11.

Završna razmatranja i usmjeravanje daljnjeg djelovanja.


Mjesto realizacije projekta: škola, kuća, ustanove navedene unutar opisa aktivnosti.


1. opisivanje i rasprava o projektu u učionici

2. identificiranje mjere koje učenici planiraju poduzeti radi smanjenja zagađenja ili uštede resursa

3. poduzete konkretne mjere sukladno navedenim aktivnostima


Napravljena prezentacija/pano s prikazanim zagađivačima i mjerama koje treba poduzeti za smanjenje zagađenosti. Evidentirani konkretni rezultati mjera (npr. fotografija kako učenici zajedno sa školskim majstorom popravljaju slavinu ili kako učenici čiste izvorište pitke vode).

Pokazatelj uspješnosti

□ dostignuti ishodi učenja zadovoljavanjem odgovarajućih pokazatelja

□ identificirani najveći zagađivači vode i zraka u užoj i široj okolini

□ identificirane i poduzete konkretne mjere radi smanjenja zagađenosti i uštede resursa.



□ testovi

□ praćenje tijeka aktivnosti



□ kratke bilješke - exit slips


Učenici će svakodnevno bilježiti svoje aktivnosti koje su vezane za mjerenje parametara zraka. Nastavnik tijekom realizacije projekta treba kontrolirati ispravnost unesenih podataka.

Učenici mogu napraviti preliminarne planove - prijedloge za smanjenje potrošnje vode u svojoj kući.

Nastavnik može realizirati testove pitanjima:

1. Tko uzrokuje zagađenje zraka i vode?

2. Zašto je zagađenje zraka i vode opasno?

3. Kako se mjesto u kojem živimo opskrbljuje vodom?

4. Kako se pročišćava voda koju pijemo?

5. Što možemo učiniti kako bismo smanjili zagađenje zraka i vode?

6. Što možemo učiniti kako bismo smanjili nepotrebnu potrošnju vode?


□ pisani rad


□ multimedijski proizvod


□ fizički proizvod

Kao rezultat projekta učenici mogu pismeno ili usmeno predstaviti identificirane najveće zagađivače zraka i vode u svome zavičaju te navesti mjere koje ti zagađivači čine (ili trebaju činiti) radi smanjenja zagađenosti.




Primjenljivost

samoprocjenjivanja

□ DA

□ NE

• Procjenjivanje procesa (Koliko je uspješno skupina radila zajedno?) Učenici mogu odgovoriti na pitanja: Jesu li rezultati koje si ti dobio slični rezultatima tvojih kolega? Objasni koji su rezultati slični, a koji se razlikuju.

• Procjenjivanje sadržaja (s naglaskom na razvoj i primjenu novih koncepata i koliko se učenici osjećaju sigurnima u razumijevanju koncepta). Učenici bi trebali odgovoriti na pitanja: Koji je bio najizazovniji zadatak? Zašto? Jesi li zadovoljan (zadovoljna) kako je tvoja skupina riješila zadatak? Što bi volio (voljela) unaprijediti sljedeći put?


Što si primijetio kada je temperatura viša, ujutro, u sredini dana ili uvečer? Zašto?

Zašto je zagađenje zraka opasno?

Što sve možemo učiniti da bismo imali čišći zrak?

Kako možemo očuvati rijeke od onečišćenja?

Kako možemo smanjiti neopravdanu potrošnju pitke vode?

Kako su tvoji roditelji reagirali na tvoje prijedloge o smanjenju potrošnje vode?

Potpora realizaciji projekta

Preporučeni materijal hamer-papir za prezentaciju

Oprema i pribor osigurati uređaje za mjerenje nekih parametara zraka i vode (ako je moguće); standardni školski pribor za izradu prezentacije, fotoaparat


□ DA

□ NE

(u slučaju potrebe osiguranja mjernih uređaja)

Sigurnosna upozorenja: Voditi brigu o sigurnosti djece ako se neke aktivnosti budu izvodile izvan škole i kuće.

Literatura i reference: udžbenici i druga

tiskana literatura

internetski izvori

http://eschooltoday.com/pollution/air-pollution/what-is-air-pollution.html

http://eschooltoday.com/pollution/water-pollution/what-is-water-pollution.html

Ostale napomene

Na temelju vlastite procjene nastavnik može produžiti vrijeme izvođenja nekih projektnih aktivnosti kako bi se došlo do pouzdanijih podataka koji će bolje iskazati ono što je bitno u pojedinim aktivnostima.

Primjerice, učenici mogu dobiti zadatak da zajedno s članovima svoje obitelji pokušaju u nekoliko mjeseci smanjiti potrošnju vode i odgovarajućim usporedbama (npr. u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje) procijeniti jesu li mjere urodile plodom.


Primjeri projekata za 6. razred

Projekt: Plastenik

PODATCI O PROJEKTU

Naziv projekta: Školski plastenik Trajanje: 6 mjeseci

Predmet: Moja okolina/Priroda/Priroda i društvo/Poznavanje prirode Uzrast: kraj 6. razreda (11 - 12 godina)

Nastavnik:

Preduvjeti:

postojanje školske kuhinje.

U slučaju da škola nema kuhinju, proizvode plastenika učenici ne će koristiti za svakodnevnu prehranu, nego za prodaju.

Ostali predmeti: Geografija/Poznavanje društva/ Matematika/ Osnove tehnike/Tehnička kultura/Tehničko obrazovanje i IT/Osnove informatike

Oblast ekonomije temeljene na znanju (uključujući i objašnjenje)

• suvremena poljoprivredna proizvodnja: usvajanje spoznaja o stvaranju uvjeta i načina proizvodnje hrane; temelj za razvoj poljoprivrednih sektora - ratarstva, povrtlarstva i voćarstva

• poduzetništvo: usvajanje spoznaja o malom poduzetništvu koje je u BiH ponajprije usmjereno na proizvodnju hrane kao uvjet razvoja lokalne zajednice

• zdravstvo: usvajanje spoznaja o zdravoj prehrani, organskoj proizvodnji hrane i ljekovitog i začinskog bilja, temelj za razvoj sektora zdravstva - nutricionizma i farmacije.



Uzgoj voća, povrća, ljekovitoga i začinskoga bilja te cvijeća u plasteniku podrazumijeva odabir optimalnog položaja (uvažavanje ekoloških čimbenika, a prije svega insolacije, temperature, vlažnosti i dr.), materijala za njegovu izgradnju te projektiranje plastenika, potom pravilan izbor vrste i sorte, odabir i pripremu tla, pravilno navodnjavanje i primjenu plodoreda.

Uzgojeno voće, povrće i ljekovito i začinsko bilje koristit će se za potrebe školske kuhinje i/ili kuhinje dječjih vrtića u okolici škole, doma za umirovljenike, narodne kuhinje i sl.

Cvijeće se može uzgojiti kao rasadni materijal za potrebe školskoga vrta.

Osim za potrebe prehrane, proizvodi se mogu koristiti kao različiti pripravci (čajevi, začini); mogu poslužiti kao prigodni darovi posjetiteljima škole prilikom, primjerice, dana škole; mogu se prodavati, a prihod koristiti u humanitarne svrhe, odnosno sufinanciranje izleta, natjecanja i školskih ekskurzija.


Motivacija

Ovim će se projektom zadovoljiti četiri temeljne motivacijske kategorije: pozornost, relevantnost, samopouzdanje i zadovoljstvo.

1. uzgoj voća, povrća, ljekovitog i začinskog bilja za potrebe školske kuhinje/vlastite potrebe (zdrava hrana, priprema čajeva i začina)

2. uzgoj cvijeća (florikultura, znanstveno je dokazano, potiče dobro raspoloženje i kreativnost)

3. razvoj kreativnog izražavanja i marketinških sposobnosti kroz pripremu, pakiranje i reklamiranje vlastitih proizvoda za poklon i prodaju

4. zarada od prodaje namijenjena je humanitarnim ciljevima te sufinanciranje školskih izleta i ekskurzija

5. inkluzivno obrazovanje i usmjerenost na aktiviranje djece s posebnim potreba na u rad u plasteniku te njihovo uključivanje u socijalne aktivnosti ostalih učenika, razvoj socijalizacije, empatije i temeljnih etičkih načela

6. spoznaja da je uspješan plastenik (posebno u ruralnoj sredini) preduvjet uzgoju životinja (npr. kunića).

Teorijska podloga

(za nastavnike)

Biologija/ Moja okolina/Priroda/Priroda i društvo/Poznavanje prirode

U prvoj fazi (pripremno-promidžbena faza) projekta profesor biologije obavještava učenike i nastavnike škole, ali i roditelje, o pokretanju i važnosti projekta Školski plastenik. Ova je faza višestruko značajna jer: motivira se i potiče učenike da se prijave, naglašava se uključivanje učenika bez obzira na sposobnosti, potiče se uključivanje učenika s posebnim potrebama, individualno se pristupa rješavanju problema, uključuju se roditelji (uključivanje roditelja određenih profesija, npr. stolara, vrtlara i sl.), uključuje donacije lokalnih poduzetnika, općinskih i gradskih uprava, nevladinih organizacija i sl.

U drugoj fazi profesor biologije s učenicima će istražiti relevantnu literaturu i baze podataka koje se tiču resursnoga potencijala biljaka. Profesor može formirati timove od 2 do 3 učenika koji će proučiti i pripremiti prezentacije o različitom resursnom potencijalu biljaka. Skupine se mogu podijeliti u one koje će proučiti biljke pogodne za proizvodnju voća i povrća, vitaminozne biljke - čajne i začinske. Posebna skupina može se baviti florikulturom (lončanice, vrtno i rezano cvijeće).

Treću fazu projekta realizira starija skupina učenika (14 - 15 godina)

U četvrtoj fazi odabrane skupine učenika, uz pomoć nastavnika, kontinuirano nadziru rast i razvoj biljnih vrsta. Dane informacije bilježe, a nastavnik ih prosljeđuje starijoj skupini na unos u prethodno uspostavljenu bazu, provode mjere održavanja plastenika.

Peta faza podrazumijeva pripremu finalnih proizvoda koji se mogu izravno koristiti u prehrani.

Šesta faza podrazumijeva pripremu komposta od neiskorištenoga dijela biljnoga materijala koji će biti ponovo uključen u pripremu tla.

Potrebno je naglasiti važnost uključivanja nastavnika geografije, poznavanja društva, matematike i IT-a (osnove tehnike/tehnička kultura/tehničko obrazovanje i IT/osnovi informatike) u prvoj, pripremno-promidžbenoj fazi projekta.

Matematika: (prva, druga i peta faza) - projektiranje plodoreda, održavanje plastenika i plasiranje finalnog proizvoda.

Geografija i poznavanje društva: (prava faza) – rad na ulozi i važnosti projekta; u drugoj fazi obraditi dio koji se odnosi na pripremu plastenika kroz odabir optimalnih geografskih čimbenika.

IT (Osnove tehnike/Tehnička kultura/Tehničko obrazovanje i IT/Osnove informatike): pomoć u pripremi nacrta projekta starijim učenicima (sve faze).



Biologija/ Moja okolina/Priroda/Priroda i društvo/Poznavanje prirode

Oblast 1.: Zemlja, životni prostor: strukturna i funkcionalna povezanost žive i nežive prirode (ekologija, održivi razvoj)


Ishod učenja: 3. razvrstava po kategorijama predstavnike žive prirode

• pokazatelj: 1.1.3.a prepoznaje i imenuje predstavnike organizma iz mjesta u kojem živi

• pokazatelj: 1.1.3.b na temelju vanjske sličnosti i razlika svrstava organizme u skupine.

Komponenta 2.: Strukturna i funkcionalna svojstva žive i nežive prirode

Ishod učenja: 1. objašnjava utjecaj prostora i prostorne čimbenika na organizam (npr. svjetlost, toplina, klima,…)

• pokazatelj: 1.2.1.a objašnjava prostor i čimbenike prostora u okolini (park, livada, rijeka i sl.)

• pokazatelj: 1.2.1.c objašnjava utjecaj prostora i čimbenike prostora na organizam.

Ishod učenja: 5. objašnjava funkcionalne promjene u životnoj zajednici

• pokazatelj: 1.2.5.a objašnjava razlike u aktivnosti biljaka i životinja prouzročenima godišnjim dobima

• pokazatelj:1.2.5.b objašnjava razlike u aktivnosti biljaka i životinja prouzročenima izmjenom dana i noći.


Ishod učenja: 4. izvodi praktične radove služeći se mjernim i optičkim instrumentima (mikroskop, lupa) i laboratorijskom opremom za stjecanje informacija i predodžaba o strukturnim i funkcionalnim svojstvima žive i nežive prirode

• pokazatelj: 1.4.4.a izvodi jednostavna promatranja, mjerenja i praktične vježbe u prirodi i laboratoriju služeći se mjernim i optičkim instrumentima i laboratorijskom opremom

• pokazatelj: 1.4.4.b identificira organizme pojednostavljenim slikovnim ključevima.

Oblast 2.: Povezanost struktura i funkcija živih bića

Komponenta 1.: Morfologija, anatomija i citologija živih bića

Ishod učenja: 1. opisuje organizaciju i razine organizacije građe živih bića (mikroorganizmi, gljive, biljke i životinje)

• pokazatelj: 2.1.1.a opisuje morfološka i anatomska obilježja biljaka i životinja.

Komponenta 4.: Postupanje s rezultatima dobivenima iz različitih izvora o povezanosti struktura i funkcija živih bića

Ishod učenja: 1. interpretira i vrjednuje rezultate iz različitih izvora o morfologiji i anatomiji živih bića služeći se stručnom terminologijom (svi pokazatelji)

Ishod učenja: 4. izvodi praktične radove služeći se mjernim i optičkim instrumentima (mikroskop, lupa) i laboratorijskom opremom za stjecanje informacija i predodžaba o strukturama, funkcijama i citologiji živih bića.



Oblast 3.: Struktura i fiziologija organizama, pretvorba tvari i energije


Ishod učenja: 3. interpretira i vrjednuje rezultate iz različitih izvora o živim bićima kao prirodnim resursima za održivi razvoj služeći se stručnom terminologijom (svi pokazatelji)

Ishod učenja: 4. izvodi praktične radove služeći se mjernim i optičkim instrumentima (mikroskop, lupa) i laboratorijskom opremom za stjecanje informacija i predodžaba o strukturi i promjeni tvari i energije u živoj prirodi.


Komponenta 3.: Zdrave životne navike i funkcioniranje čovjeka sukladno prirodnim i društvenim zakonitostima

Ishod učenja: 1. prihvaća stavove koji doprinose vlastitu zdravlju

• pokazatelj: 4.3.1.a prosuđuje o važnosti zdrave prehrane za očuvanje zdravog života.

Matematika

Oblast 1.: Skupovi, brojevi i operacije


Ishod učenja: 1. analizira svojstva i odnose skupova u različitim oblicima prikazivanja i primjenjuje ih prilikom rješavanja problemskih zadataka

• pokazatelj: 1.1.1c. koristi skupove i skupovne operacije u primjerima iz svakodnevnog života uz grafičku ilustraciju



• pokazatelj: 1.2.1.c. raščlanjuje složene problemske situacije ili izračunavanja u jednostavnije korake kako bi došao do rješenja

ishod učenja: 2. procjenjuje opravdanost i preciznost izabranih strategija, metoda, operacija i dobivenih rješenja te raspravlja o krajnjem rješenju u kontekstu problema

Oblast 2: Algebra

Komponenta 1.: Algebarski izrazi, funkcije, proporcije i primjena

Ishod učenja: 1. analizira zakonitosti, odnose, ovisnosti, veze i funkcije u matematici i stvarnom svijetu

Komponenta 2.: Jednadžbe, nejednadžbe i njihovo predstavljanje

Ishod učenja: 3. Raspravlja o rješenjima u kontekstu problema, grafički prikazuje rješenja

Komponenta 3.: Elementi logike

Ishod učenja: 2. logički zaključuje i primjenjuje matematički dokaz kao ključne matematičke aspekte



Oblast 3.: Geometrija i mjerenja

Komponenta 1.: Tijela u ravnini i prostoru (likovi i tijela), transformacije

Ishod učenja: 3. utvrđuje geometrijska svojstva u objektima iz stvarnog svijeta te modelira prostorne odnose pri rješavanju problema

Oblast 4: Podatci i vjerojatnost



• pokazatelj: 4.1.1.c. prikazuje podatke na prikladan način tablicom, tablicom frekvencija, piktogramom, stupčastim i kružnim dijagramima

Ishod učenja: 2. interpretira, raspravlja o dobivenim podatcima i rezultatima istraživanja.

Geografija/Poznavanje društva

Oblast 1.: Zemlja u svemiru kao prostor življenja

Komponenta 1.: Prirodni procesi i pojave

Ishod učenja: 2. objašnjava prirodne pojave uz pomoć pokusa

Oblast 3.: Geografija, gospodarstvo i okoliš

Komponenta 1.: Prirodni resursi i energetska učinkovitost

Ishod učenja: 1. razlikuje fizičke i kemijske promjene tvari u prirodnoj sredini

Komponenta 2.: Geografsko-informacijske tehnologije

Ishod učenja: 1. analizira različite izvore informacija pri rješavanju problema

Komponenta 3.: Održivi razvoj

Ishod učenja: 2. analizira ekonomski razvoj društva povezujući ga s aktivnostima zaštite životne sredine.

Tehnika I Informatika

Oblast 1. Tehničko znanje i stvaralaštvo

Komponenta 2.: Pribor, alati i strojevi

Ishod učenja: 4. koristi se priborom, alatom i strojevima u proizvodnji i svakodnevnom životu.

Komponenta 3.: Od ideje do realizacije

Ishod učenja: 5.poznaje i primjenjuje pravila tehničkoga crtanja



Ishod učenja: 6.samostalno ili timski razvija osmišljenu ideju u tehničku dokumentaciju za izradu proizvoda

Ishod učenja: 7.ocjenjuje značaj i vrijednost proizvoda na tržištu

Komponenta 6.: Sigurnost i zaštita na radu

Ishod učenja: 14. primjenjuje mjere higijensko-tehničke zaštite pri radu s alatima, strojevima i materijalima.

Oblast 2.: Tehnika i tehnologija

Komponenta 4.: Tehnika u zaštiti okoliša

Ishod učenja: 10. utvrđuje važnost gospodarenja otpadom.

Oblast 3. Informacijske i komunikacijske tehnologije

Komponenta 1.: IKT osnove

Ishod učenja: 3. primjenjuje različite vrste IKT usluga, uređaja i medija

Ishod učenja: 4. procjenjuje važnost korištenja IKT-a u svakodnevnom životu.

Komponenta 3.: Računalne mreže

Ishod učenja: 10. odabire, kombinira i upotrebljava internetske servise (usluge).

Komponenta 4. Obrada podataka

Ishod učenja: 11. upotrebljava softver za obradu teksta, tablični proračun i prezentacije

Ishod učenja: 12. modelira, izrađuje i primjenjuje baze podataka

Ishod učenja: 13. upotrebljava softver za crtanje i obradu slika, zvuka i audiovizualnih zapisa.

Oblast 5. Digitalno društvo

Komponenta 1.: Virtualan svijet

Ishod učenja: 1. istražuje i analizira informacije prikupljene na webu.



□ 2 - 3 učenika

□ 4 - 6 učenika



Aktivnosti:

A1 - informiranje učenika, nastavnika i roditelja o pokretanju projekta Školski plastenik, sadržaja, ciljeva i važnosti

A2 - traženje dobrodošle pomoći roditelja i lokalne zajednice (u materijalu, sitnim donacijama i sl.)

A3 - motiviranje učenika da se priključe projektu s naglaskom na uključivanje učenika s posebnim potrebama pod motom: Složni – svi možemo sve

A4 - pripremne aktivnosti u smislu dogovora nastavnika biologije i ostalih uključenih nastavnika s učenicima koji će biti sudionici projekta

A5 - formiranje skupina učenika (2 - 3 u skupini) prema interesu i sposobnostima

A6 - prikupljanje relevantne literature i prezentiranje stečenih znanja o biljnim vrstama i njihovim karakteristikama

A7 - odabir biljnih vrsta za uzgoj, prema načinjenu planu

A8 - prikupljanje sjemena biljaka, s naglaskom na autohtoni genofond (npr., sjeme autohtonih sorti rajčice, paprike i sl.) u lokalnoj zajednici

A9 - prikupljanje stajskog gnojiva

A10 - pomoć starijim učenicima u izradi plana staklenika (u suradnji s nastavnicima geografije, fizike, matematike i IKT-a)

A11 - pomoć u izgradnji plastenika

A12 - pomoć starijim učenicima u osiguranju uvjeta za uzgoj (postavljanje termometara, higrometara, sustav navodnjavanja)

A13 - priprema zemljišta za sadnju

A14 - sadnja sjemena u plastične posude, sadnja sadnica, gomolja itd.

A15 - rasađivanje prema kalendaru rasadnje

A16 - kontinuirana briga za rast i razvoj biljaka

A17 - ubiranje i skupljanje biljnoga materijala, plodova, cvijeća, sjemena za ponovnu sadnju i dr.

A18 - opskrba školske kuhinje (po potrebi i drugih kuhinja)

A19 - sortiranje, pakiranje i priprema finalnih proizvoda

A20 - prezentacija finalnih proizvoda (školske izložbe, izložbe u lokalnoj zajednici i sl.)

A21 - priprema komposta, priprema zemljišta za sadnju sljedeće sezone

A25 - fotodokumetiranje svih faza projekta.

Mjesto realizacije projekta: učionica, školsko dvorište, kuća



1. obavještavanje učenika, nastavnika i roditelja o sadržaju, ciljevima i važnosti projekta Školski plastenik (kontinuirani proces)

2. skupljanje literaturnih podataka (7 dana)

3. prezentacije učenika i odabir biljnih vrsta (7 dana)

4. projektiranje i izgradnja plastenika (7 dana)

5. priprema zemljišta i sadnja (7 dana)

6. promatranje i održavanje (5 mjeseci)

7. priprema finalnog proizvoda (ovisno o vrsti i namjeni - 4 mjeseca)

8. reciklaža – priprema komposta (5 mjeseci, kontinuiran proces)


1. PPT prezentacije

2. fotodokumentacija

3. dugoročno ogledni laboratorij (plastenik)

4. široka paleta konkretnih proizvoda za vlastitu uporabu, društveno-koristan rad ili za prodaju i ostvarivanje prihoda učenicima i školi

5. školska izložba (promidžba, humanitarna izložba, prodajna izložba)

Pokazatelji uspješnosti:

1. količina dobivenog proizvoda

2. raznovrsnosti finalnog proizvoda

3. marketing i plasman proizvoda

4. poticanje i razvijanje radnih navika, odgovornosti, štedljivosti,

5. motiviranosti, timskoga rada, natjecateljskog duha i empatije

6. doprinos razvoju lokalne zajednice

7. upoznatost lokalne i šire zajednice o važnosti projekta




□ testovi






• praćenje tijeka aktivnosti: poticanje i razvijanje radnih navika, odgovornosti, štedljivosti, motiviranosti, timskoga rada, natjecateljskoga duha i empatije

• preliminarni planovi/prototip: poticanje timskoga rada i odgovornosti

• kratke bilješke – exit slips: poticanje organizacijskih sposobnosti, radnih navika i odgovornosti.



(na kraju projekta)

□ pisani rad




□ proizvod

• pisani rad: nužan je zbog sumiranja rezultata i usporednog razvijanja pismenosti za potrebe sastavljanja izvješća, seminarskih radova i sl.

• usmena prezentacija: potrebna je zbog konciznosti u sumiranju rezultata i usporednog razvijanja sposobnosti korištenja računalne tehnologije, npr. pravljenje PPT- prezentacija.

• tiskani materijal: brošure promidžbe projekta kako bi se učenici iste i okolnih škola, gradska uprava, lokalna zajednica i sl. upoznale s aktivnostima mladih ljudi radi eventualnog financiranja istih i sličnih projekata kao bi se poticao rad mladih; tiskanim se materijalom treba posebno naglasiti uključivanje svih zainteresiranih učenika bez obzira na individualne sposobnosti čime se potiče inkluzija u obrazovanje djece s posebnim potrebama.

• proizvod: nužan je u predstavljanju gotovoga proizvoda (svježega voća, povrća, ljekovitog i začinskoga bilja, cvijeća) te proizvoda pripremljenih jela od povrća uzgojena u plasteniku škole (kolača, džemova, sokova, čajeva, kozmetičkih proizvoda itd.); poseban naglasak treba staviti na uključivanje učenika bez obzira na sposobnosti, važnost individualnog pristupa svakom učeniku prema sposobnostima i sklonostima te pronalazak primjerenog segmenta projekta za svakog pojedinog učenika u skupini.




□ DA

□ NE





Preporučeni materijal: papir, drvo, plastične polietilenske folije, biljni materijal

Oprema i pribor:

• poljoprivredni alati za rad u plasteniku (različite vrste lopata, grablje, pikiralice i sl.), konopac, drveni kolci, škare, čekić, čavli

• uredski materijal (papir, olovke, ljepilo, računalo, fotoaparat)

• sjeme biljaka, sjemenski luk, gomolji, sadnice itd.



□ DA

□ NE

Ako je odgovor DA, navesti detaljnije obrazloženje (troškovi podrazumijevaju i nabavku).


Rad s poljoprivrednim alatima, ali i zemljom zahtijeva oprez! Stoga je potrebno poštivati mjere zaštite na radu (korištenje radne zaštitne odjeće i obuće kao i nošenje rukavica te poštivati obavezno pranje ruku prije i nakon posla).

Učenici se mogu ozlijediti različitim oruđima za obradu usjeva (lopata, grablje i sl.), mogu se ubosti ili ozlijediti dijelovima biljaka (stabljike tikve), ali i inficirati kroz oštećenu kožu. U zemlji se mogu naći brojni mikroorganizmi, plijesni te jajašca crijevnih parazita (trakavice, plosnati crvi itd.) osobito ako se koristi stajsko gnojivo pa je potrebno inzistirati na striktnom pridržavanju mjera osobne higijene s naglaskom na pranje ruku prije i nakon posla).

Literatura i reference:

• udžbenici i druga tiskana literatura

• važeći udžbenici svih predmeta koji sudjeluju u projektu

• internetski izvori

Ostale napomene Pojedine segmente projekta učenici realiziraju u suradnji sa starijim učenicima (projekt za kraj 9. razreda; 14 - 15 godina).


Projekt: Turistički vodič za lokalnu zajednicu

PODATCI O PROJEKTU

Naziv projekta: Turistički vodič za lokalnu zajednicu Trajanje: 2 - 3 mjeseca

Predmet: Geografija Uzrast: 6. razred



Dana su detaljna objašnjenja:

1. Turizam: stjecanje spoznaja o važnosti prirodnih resursa i kulturno-povijesnoga nasljeđa te ovladavanje vještinama njihova promoviranja iz različitih motrišta

2. Sport: promoviranje sportskoga turizma karakterističnoga za općinu življenja kao što su, primjerice, rafting, planinarenje, paragliding, alpinizam, brdski biciklizam, snowboarding, turno skijanje i dr.

3. Poduzetništvo: promoviranje starih zanata, mikropoduzeća za proizvodnju zdrave hrane, ribogojilišta i dr.

4. Zdravstvo-medicinski turizam (spa, wellnes, toplice...)



Bosna i Hercegovina odlikuje se iznimno bogatim i raznovrsnim prirodnim naslijeđem. U okviru projekta učenici trebaju identificirati, istražiti, klasificirati, valorizirati, pripremiti predstavljanje i potom predstaviti turističku ponudu (ili dio turističke ponude) svoga mjesta u obliku turističkoga vodiča na onoj razini koja je prilagođena njihovu uzrastu. S obzirom na opsežnost i kompleksnost teme izrade turističkoga vodiča nastavnik može, ovisno o društveno-geografskim prilikama i položaju svoga mjesta, odabrati samo neke od turističkih resursa koje treba obraditi kreirajući turistički vodič. Primjerice, naglasak se može staviti na kulturno-povijesnu baštinu (povijesne zgrade, spomenike, arheološke lokalitete, folklor, muzeje...), prirodno-turističke resurse (planine, šume, rijeke jezera...), klimatske uvjete (prosječna temperatura, vjetrovi, padaline, broj sunčanih dana...), infrastrukturu (prijevoz, izvori energije, komunikacije...), postojeće turističke sadržaje (smještaj, prehrana, turističke agencije, sport, rekreacija, kadrovi...) itd.

Motivacija

U ovoj dobi učenici su u određenoj mjeri svjesni turističkoga potencijala svoga mjesta, kao i važnosti razvoja turizma u lokalnoj zajednici. Motivaciju za izradu ovoga projekta učenici mogu naći u uzbudljivu istraživanju turističkih potencijala, kreativnu radu (crtanje, korištenje fotografija, obogaćivanju mapa i opisivanju detalja o turističkim atrakcijama, u izradi suvenira…).


Turizam je razvoj, napredak, izmjena geografske slike prostora, očuvanje životne sredine, valorizacija prirodnih i antropogenih resursa. Zbog toga turizam moramo promatrati i proučavati integralno, kroz i uz pomoć svih onih znanstvenih disciplina koje zadiru u problematiku turizma. Turistička geografija temeljna je znanost uz pomoć koje se proučava turizam jer je prostor ishodišni element za razvoj i rasprostranjenost turističkih kretanja. Jedan od zadataka turističke geografije i jest shvaćanje prostora u funkciji razvoja turizma te da se jasno definiraju prostori turističke ponude i njihove komparativne prednosti za razvoj turizma. Zbog toga se smatra da su učenici aktivni sudionici turističkih kretanja koji žele što više saznati o svakoj destinaciji. Glavna teorijska podloga za nastavnike jesu znanja iz oblasti turističke geografije, ali i iz geografije lokalne zajednice, odnosno zavičaja.

Prirodno naslijeđe sastavni je dio kulturne baštine nekoga kraja. Prirodni i ruralni okoliš, kao i spomenici vrtne arhitekture i oblikovane prirode nužan su resurs za razvoj različitih oblika turizma i pripremu turističke ponude. U nastavi biologije učenici kroz različite oblasti stječu spoznaje o važnosti biološke raznolikosti s posebnim osvrtom na onu koja je karakteristična za područje u kome žive, što čini temelj dobroj teoretskoj pripremi ovoga projekta.

S obzirom na to da će učenici dio svoga istraživanja realizirati i koristeći resurse, nastavnik se treba primjereno pripremiti za taj dio aktivnosti.



Predmet: Geografija

• ishodi učenja:

1.1.1. analizira prirodne procese i pojave i njihovo međudjelovanje koristeći se geografskom terminologijom

1.1.1.b razlikuje geosfere od geokomponenata

1.1.1.c uspoređuje ekumenu i anekumenu

ishodi učenja:

1.1.2. objašnjava prirodne pojave pomoću pokusa

1.1.2.a radi jednostavnije pokuse te uočava razliku između prirodnih pojava metodom promatranja

Ovi su pokazatelji uopćeno povezani s aktivnostima projekta. U ovoj se dobi od učenika očekuje da će razlikovati komponente geografskoga područja i prepoznati one koje mogu biti turistički potencijal.

• ishodi učenja:

1.2.1. tumači povezanost i međuovisnost geogenih i antropogenih obilježja Zemlje

1.2.1.a objašnjava povezanost prirodnogeografskih i društvenogeografskih obilježja Zemlje.

Prilikom identifikacije turističkih atrakcija, koje su u izravnoj vezi s navedenim obilježjima, učenici će kroz aktivnosti moći objasniti njihovu povezanost.

• ishod učenja:

1.2.2. planira i provodi aktivnosti kojima istražuje važnost geografskoga prostora

1.2.2.a izrađuje slijepe (nijeme) geografske karte i grafičke prikaze (dijagrami, piramide) određenoga geografskoga sadržaja.

Na temelju geografskih lokacija koje su učenici obišli ili identificirali na slijepim će kartama moći ucrtati odgovarajuće sadržaje.

• ishod učenja:

1.3.2. koristi se različitim instrumentima za vremensko snalaženje i snalaženje u prostoru 1.3.2.a koristi se instrumentima i geografskom kartom za orijentaciju u prostoru.

Pokazatelj je u izravnoj vezi s aktivnostima projekta.

• ishod učenja:

2.2.4. prikazuje i objašnjava važnost prometa, prometne povezanosti, ponaša se sukladno prometnim pravilima

2.2.4. a objašnjava prometnu povezanost kao i njezin doprinos razvijenosti ukupnoga društva

Prometna povezanost razmatrat će se kao turistički resurs lokalne zajednice.

• ishod učenja:

3.3.1. uočava važnost očuvanja prirodnih bogatstava i kulturne baštine

3.3.1.a objašnjava važnost očuvanja prirodnih resursa, prirodne i kulturne baštine.

Ovaj je pokazatelj u izravnoj vezi s aktivnostima u projektu.



• ishod učenja:

4.3.1. analizira povijesni i teritorijalni razvoj države BiH

4.3.1.a imenuje najznačajnije kulturno-povijesne spomenike u BiH.

Kulturno-povijesni spomenici razmatraju se kao turistički resursi te je ovaj pokazatelj u izravnoj vezi s aktivnostima projekta.

Predmet: Informatika

• 3.3.10. bira, kombinira i upotrebljava internetske servise (usluge)

• 3.3.10.c samostalno koristi web-preglednik (web-adresa, linkovi, ključne riječi,…).

Učenici će u sklopu aktivnosti koristiti internetske resurse koji se odnose na postojeću turističku ponudu u lokalnoj zajednici.

• 3.4.11. upotrebljava softver za obradu teksta, tablični proračun i prezentacije

• 3.4.11.b koristi osnovne naredbe softvera za obradu teksta, tablični proračun i prezentacije (npr. prilagođavanje radnoga okružja, oblikovanje teksta, tablica i slajdova)

• 3.4.11.c predočava rezultate rada u softveru za obradu teksta, tablični proračun i prezentacije

• 3.4.11.d primjenjuje ispis dokumenta.

Ovi će pokazatelji biti korisni ako će učenici raditi odgovarajuću prezentaciju.

• 5.1.1. istražuje i analizira informacije prikupljene na webu

• 5.1.1.a prikuplja informacije na webu potrebne za svakodnevni život i učenje

• 5.1.1.b pravilno odabire korisne informacije i ponaša se u skladu s njima.

Predmet: Biologija

Pokazatelji se prije svega odnose na prirodno naslijeđe kao dio turističke ponude i navedeni su (u zagradi) za sve uzraste.



• ishod učenja:

2. argumentira važnost očuvanja prirode radi održivosti biodiverziteta

pokazatelj: 1.3.2.d potkrjepljuje dokazima važnost prirodnih spomenika u prostoru življenja



□ 2 - 3 učenika

□ 4 - 6 učenika



Aktivnosti:

Aktivnost 1.

Zajedno s učenicima provesti terenska istraživanja (u okviru geografije i biologije) odabranih lokaliteta koji se nalaze u blizini škole za turistički vodič lokalne zajednice.

Sukladno s praksom realizacije terenske nastave učenici dokumentiraju identificirane znamenitosti (opisivanje, fotografiranje, uzimanje uzoraka, obilježavanje na kartama i slično).

Aktivnost 2.

Verifikacija, usustavljivanje i sinteza rezultata i terenskih istraživanja.

Aktivnost 3.

Odabir turističkih atrakcija koje će biti uključene u vodič.

Aktivnost 4.

Povezivanje postojećih informacija (koje su prikupljene s interneta ili iz drugih izvora) s rezultatima terenskih istraživanja.

Aktivnost 5.

Izrada turističkoga vodiča u odabranu formatu.

Učenici će uz pomoć nastavnika izabrati najpogodniji način predstavljanja vodiča. To može biti PowerPoint prezentacija, Wordov dokument obogaćen grafičkim objektima, pano s predstavljenim turističkim atrakcijama ili tiskani materijal koji su učenici pripremili.

Aktivnost 5.

Prezentacija postignutih rezultata, svečana dodjela certifikata i uručivanje nastavnoga materijala, tematskih karata i kompletnoga turističkoga vodiča lokalne zajednice sudionicima.


Turističke destinacije u okviru lokalne zajednice i škola.


1. prikupljene informacije s terena

2. identificiranje atrakcija koje će biti prikazane u vodiču

3. napravljena radna verzija vodiča

4. prezentiran turistički vodič


Turistički vodič u jednom od oblika:

• PowerPoint prezentacija

• dokument u elektroničkom obliku

• pano

• dokument u tiskanom obliku


• realizirani ishodi učenja

• kreiran vodič u nekom od navedenih oblika





□ testovi

□ praćenje slijeda aktivnosti





Nastavnik može testove temeljiti na pitanjima koja su u vezi s turističkim atrakcijama u lokalnoj zajednici.

Praćenje slijeda aktivnosti kao i radna verzija vodiča može biti dobra podloga formativnom praćenju.


(na kraju projekta)

□ pisani rad





Nakon završetka projekta nastavnik procjenjuje razinu učeničkih postignuća na temelju usmene prezentacije rezultata projekta, kao i kvalitetu multimedijskoga, odnosno tiskanoga proizvoda.



Primjenljivost

samoprocjenjivanja

DA

NE

• Procjenjivanje procesa (Koliko je uspješno skupina radila zajedno?)

• Koliko si zadovoljna/zadovoljan postignutim rezultatima?

• Koji je bio najizazovniji zadatak? Zašto?

• Jesi li zadovoljan (zadovoljna) na koji ste način realizirali projekt? Što bi volio (voljela) unaprijediti sljedeći put?

• Procjenjivanje sadržaja (s usmjerenošću na razvoj i primjenu novih koncepata i koliko se učenici osjećaju sigurnima u razumijevanju koncepta).

• Koliko ti je ovaj projekt pomogao da bolje svladaš gradivo iz geografije? Objasni na koji je način to postignuto.


Zašto je jačanje turističke ponude važno za razvoj tvoga kraja?

Koje si prirodne ili druge ljepote svoga kraja upoznala/upoznao kroz aktivnosti ovoga projekta?

Planiraš li nastaviti s ovim projektom kada budeš viši razred? Koje bi aktivnosti u tom slučaju još poduzeo?



Preporučen materijal

Npr.: hamer-papir za potrebe izrade panoa

Oprema i pribor fotoaparat, računalo, pisač u boji


□ DA

□ NE

(u slučaju potrebe osiguranja kvalitetnijeg tiskanog izlaznog proizvoda)


Voditi brigu o sigurnosti učenika na terenu.


Udžbenici i druga tiskana literatura

internetski izvori

internetske prezentacije turističkih atrakcija ovisno o lokaciji realizacije projekta

Ostale napomene

S obzirom na potencijalnu opsežnost predviđenih aktivnosti, neke aktivnosti u okviru ovoga projekta mogu biti iskorištene u izradi zajedničkoga turističkoga vodiča koji bi se izrađivao na razini generacije ili na razini viših razreda škole.

Budući da se projekt djelomično dotiče i drugih predmeta (npr. povijesti ili likovne umjetnosti), obratiti pozornost na to jesu li neki ishodi iz tih predmeta također uključeni u aktivnosti učenika.


Projekt: Zdravlje u školi

PODATCI O PROJEKTU

Naziv projekta: Zdravlje u školi

Trajanje:


Predmet: Priroda i društvo/ Moja okolina/ Biologija Uzrast: 6. razred

NastavnikPreduvjeti:

nema


Oblast ekonomije znanja (uključujući i objašnjenje):


• sportski sektor

Osnovna je ideja projekta potaknuti razmišljanje i aktivnosti vezane za zdravlje, zdravu prehranu i tjelesnu aktivnost radi zdrava odrastanja i stjecanja zdravih navika za cijeli život.

Detaljni podatci o projektu:

Kratak opis projekta:

Učenici će se baviti učenjem o zdravoj prehrani i važnosti prehrane i tjelesne aktivnosti za rast, razvoj i zdrav život. Učenici će voditi detaljnu evidenciju o prehrani i tjelesnim aktivnostima tijekom dužeg razdoblja, raspravljati o važnosti zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti za rast i razvoj kao i stjecanja zdravih navika za cijelu obitelj te pokušavati uvesti pozitivne navike u svoj svakodnevni život. Aktivnosti, poput dnevnika prehrane, šetnji u prirodi, dana zdravih poslastica itd., bit će prilagođene uzrastu. Zamišljeno je da projekt ima tri glavna dijela: prikupljanje informacija o svojim navikama i navikama u obitelji (prehrana, tjelesna aktivnost), prezentacija i rasprava o prikupljenim informacijama te ponovno prikupljanje informacija tijekom određenoga vremena i usporedba rezultata u smislu poboljšanja (pokušajmo živjeti zdravije). Cilj je da učenici pokušaju uvesti zdravije navike, npr. povećaju unos voća i povrća, smanje unos gaziranih pića, povećaju tjelesne aktivnosti. Pored glavnih dijelova učenici će sudjelovati i u drugim vrstama aktivnosti poput kuhanja, šetnji u prirodi itd. te imati izlaganja i dobivati nastavnikove upute o zdravlju, prehrani, razvoju i sl. Na kraju učenici mogu napraviti prezentacije o tome što su naučili i kako su naučeno proveli u svoj svakodnevni život.

Motivacija: Osnovna motivacija učenicima je spoznaja o navikama unutar svoje obitelji, naučiti kako mogu unaprijediti zdravlje cijele obitelji te primijeniti zaključke u svom svakodnevnom životu.

Teorijska podloga (za nastavnike):

Nastavnici će zajednički surađivati u davanju početnih informacija i uputa o vrstama hrane (bjelančevine, ugljikohidrati, masti itd.) te o načinu prehrane za zdrav rast i razvoj, o mjerenju visine, težine, količine hrane u gramima (npr. koliko je voća učenik pojeo dnevno ili tjedno), kalorijske vrijednosti hrane (npr. računanje dnevnih kalorijskih vrijednosti te količine „zdravih“ kalorija), zatim o mjerenju tjelesnih aktivnosti (broj utrošenih kalorija) itd., osmišljavanje najljepših šetnji u prirodi. Učenici će dobiti konkretne zadatke (dnevnik prehrane i sl.), a nastavnici će im pomagati u radu te povremeno predavati ili prezentirati sadržaje o prehrani, tjelesnoj aktivnosti, rastu i razvoju, kao i organizirati dodatne aktivnosti poput šetnje u prirodi, kuhanja itd.


Ishodi učenja i pokazatelji:

Predmet 1.: Moja okolina/Priroda i društvo/Priroda/ Biologija



Ishodi učenja:

1. opisuje organizaciju građe ljudskoga organizma


3. objašnjava homeostazu

4.1.1.a opisuje morfološka obilježja tijela i unutrašnje organe

Učenici će naučiti kako različite vrste hrane, vitamina i minerala uvjetuju rad različitih organa u tijelu

4.1.1.b opisuje sličnosti i razlike između spolova na temelju morfoloških karakteristika

Može se učiti o tome kakva prehrana i koje su fizičke aktivnosti važne za muškarce i žene u različitim fazama života i razvoja

2.a opisuje funkcije organa u organizmu

Povezati s mineralima i vitaminima potrebnima za različite organe.

3.a objašnjava neke od oblika homeostaze

Razgovarati o postizanju ravnoteže/dobrog zdravlja u organizmu u raznim fazama života/razvoja.

Komponenta 2.: Genetika i evolucija čovjeka

Ishodi učenja:

1. razlikuje genotip i fenotip čovjeka (što je urođeno i što se stječe tijekom života)

• 1.a definira i prepoznaje osobine čovjeka

Osobine čovjeka, urođene i stečene, utječu na njegove potrebe u prehrani i zdravu životu pa se moraju razmatrati, npr. visina, težina, metabolizam itd.


Ishodi učenja:


• 4.3.1.a prosuđuje o važnosti zdrave prehrane za očuvanje zdrava života

Zdrave životne navike glavna su tema ovoga projekta.

Komponenta 4.: Postupanje s rezultatima dobivenima iz različitih izvora o morfologiji, anatomiji i fiziologiji; genetici i evoluciji; zdravlju i očuvanju zdravlja čovjeka.

Ishodi učenja:





4. izvodi praktične radove služeći se mjernim i optičkim instrumentima (mikroskop, lupa) i laboratorijskom opremom (pribor za disekciju, IKT) za stjecanje informacija o morfologiji, anatomiji i fiziologiji; genetici i evoluciji, zdravlju i očuvanju zdravlja čovjeka uvažavajući etiku laboratorijskoga rada sa živim bićima:

• 4.4.1.a pronalazi, odabire, organizira informacije o morfologiji, anatomiji i fiziologiji čovjeka.

Učenici će mjeriti vlastitu visinu i težinu te organizirati te podatke u tablice/grafove.

• 4.4.1.b povezuje biološke i društvene osobine čovjeka koristeći se jednim izvorom.

Prehrana je, osim biološke, i društvena funkcija. Učenici mogu raspravljati o utjecaju društva na prehranu djece i odraslih.

• 4.4.1.c komunicira verbalno i u pisanom obliku o morfologiji, anatomiji i fiziologiji čovjeka služeći se pojednostavljenom stručnom terminologijom.

Učenici će u svojim dnevnicima pojednostavljenim jezikom neizravno raspravljati o ovim konceptima.

• 4.4.3.a pronalazi, odabire, organizira informacije o zdravlju i očuvanju čovjekova zdravlja

Ovo je jedan od sržnih dijelova projekta.

• 4.4.3.b povezuje biološke i društvene osobine čovjeka u funkciji očuvanja zdravlja čovjeka koristeći se jednim izvorom (knjigom)

Osobine čovjeka vezane za prehranu i tjelesnu aktivnost u funkciji su zdravlja.

• 4.4.3.c komunicira verbalno i u pisanome obliku o zdravlju i očuvanju zdravlja čovjeka služeći se pojednostavljenom stručnom terminologijom

Srž je projekta učenje i stjecanje znanja o zdravlju i njegovu očuvanju.

• 4.4.4.a izvodi jednostavna promatranja, mjerenja i praktične vježbe na čovjeku služeći se mjernim i optičkim instrumentima i laboratorijskom opremom

Učenici će mjeriti visinu i težinu, kao i vlastiti kalorijski unos.

Predmet 2.: Matematika (ishodi uključuju sve pokazatelje)

• 1.1.1. analizira svojstva i odnose skupova prikazane u različitim oblicima i primjenjuje ih u rješavanju problemskih zadataka

Podatci se prirodno organiziraju u skupove, u ovom slučaju to mogu biti različite vrste namirnica, ugljikohidrati, bjelančevine, voće, mliječni proizvodi itd.

• 1.2.1. odabire i kombinira strategije, metode i radnje za rješavanje problema i daje rješenja u kontekstu problema

Učenici će raspravljati o strategijama za poboljšanje prehrane i zdravlja u obitelji i sl.

• 1.2.2. ocjenjuje opravdanost i preciznost odabranih strategija, metoda, operacija i rješenja i razmatra konačno rješenje problema

Strategije koje će primjenjivati i dokumentirati u dnevnicima trebaju doprinijeti općem zdravlju djeteta i obitelji.

• 2.1.2. analizira i prikazuje matematičke situacije i strukture uporabom algebarskih simbola i različitih notacija (zapisa), grafova i dijagrama te uopćava na temelju njih

Koristit će algebarske simbole i grafičke prikaze, tablice u prezentaciji podataka (o prehrani ili količini tjelesnih aktivnosti).

• 2.1.3. primjenjuje matematičke modele za predstavljanje i tumačenje kvantitativnih odnosa

Matematički modeli, poput skupova, proporcija i jednostavnih funkcija, provlače se kroz izračunavanje količine namirnica koje su konzumirane ili u receptima i kuhanju itd.



• 2.3.1. formulira pitanja svojstvena matematici i razvija matematičke pretpostavke i argumente

Učenici će razvijati logičko razmišljanje o posljedicama tjelesnih aktivnosti i prehrane na njihovo zdravlje i razvoj.

• 2.3.2. logički zaključuje i primjenjuje matematički dokaz kao ključne matematičke aspekte

Učenici će razvijati logičko razmišljanje o posljedicama tjelesnih aktivnosti i prehrane na njihovo zdravlje i razvoj.

• 3.2.1. analizira mjerljiva obilježja objekata i pojava, kombinira mjerne instrumente, mjerne jedinice, mjerne sustave u procesima mjerenja.

U okviru projekta učenici će mjeriti količine namirnica, dužine šetnje, visine, težine itd.

• 3.2.2. procjenjuje i predviđa rezultate mjerenja.

Dalje će analizirati rezultate ovih mjerenja.

• 4.1.1. formulira problem, prikuplja i obrađuje podatke iz različitih izvora te ih predstavlja u različitim oblicima.

Podatci različitih vrsta vezanih za prehranu u obitelji i fizičke aktivnosti predstavljat će u dnevnicima i prezentacijama i organizirati na razne načine (tablice, grafovi itd.).

• 4.1.2. interpretira i raspravlja o dobivenim podatcima i rezultatima istraživanja.

Rezultati i podatci će se prezentirati i o njima raspravljati kako bi se došlo zaključaka kako poboljšati navike i zdravije živjeti.

• 4.2.1. koristi statističke analize radi prognoze u kontekstu problemskoga pitanja

Neke jednostavne analize kao što su, primjerice, prosječna visina i težina, unos voća ili šećera…, trebaju se računati i o njima raspravljati kao o dijelu projekta.

Predmet 4.: Tehnika i IT

• ishod učenja: 3.1.3. primjenjuje različite vrste IKT usluga, uređaja i medija.

• 3.1.3.a pravilno koristi IKT uređaje i medije u svakodnevnom životu (npr. mobitel, digitalni fotoaparat, tablet, CD, DVD, itd.).

Učenici će koristiti neke od IKT uređaja unutar projektnih aktivnosti.


• 3.4.11.a razlikuje softver i pripadajuće datoteke za obradu teksta, tablični proračun i prezentacije

• 3.4.11.b koristi osnovne naredbe softvera za obradu teksta, tablični proračun i prezentacije (npr. prilagođavanje radnog okružja, oblikovanje teksta, tablica i slajdova)


• 3.4.11.d primjenjuje ispis dokumenta.

Učenici mogu koristiti temeljne vrste editora za pripremu nekih jednostavnih tablica, tekstova i prezentacija vezanih za projekt.

• ishod učenja: 5.1.4. primjenjuje digitalne tehnologije pri učenju.

• 5.1.4.a koristi digitalne tehnologije za učenje koje su primjerene njegovoj dobi

• 5.1.4.b navodi prednosti i nedostatke digitalne tehnologije pri učenju.



Učenici će pretraživati internet i čitati informacije o namirnicama, hrani, razvoju i zdravlju.

Prirodno je spomenuti ovu temu u svim predmetima.

• ishod učenja: 5.2.6. primjenjuje mjere zaštite prilikom korištenja IKT-a

• 5.2.6.a pojašnjava posljedice nepravilnog položaja tijela prilikom rada za računalom.

U raspravi o zdravlju, učenici će govoriti i o pravilnom držanju tijela i kretanju te pravilnu sjedenju za računalom.

Veličina skupine učenika: 4 - 6 učenika

Aktivnosti:

Aktivnost 1.

Razgovor s učenicima o prehrani i zdravlju, o tjelesnim aktivnostima, objašnjavanje projekta (tijekom nekoliko sati); nastavnici i učenici.

Aktivnost 2.

Mjerenje težine i visine učenika na početku polugodišta, izrada plakata s rezultatima (tijekom nekoliko sati); učenici pod nadzorom nastavnika.

Aktivnost 3.

Tjedni dnevnik - Učenici će voditi detaljan tjedni dnevnik svih obroka i svih tjelesnih aktivnosti. Obroci moraju biti detaljno opisani: navesti podatke o količinama i vrstama namirnica s izračunima zdravih i „nezdravih“ kalorija, tjelesne aktivnosti (koliko šetnje, npr.: 1 km, 500 m... koliko utrošenih kalorija na različite tjelesne aktivnosti...); u razdoblju od 4 tjedna svaki će učenik voditi svoj tjedni dnevnik.

Aktivnost 4.

U skupinama (4 - 6) učenici će razgovarati o tjednim dnevnicima, npr. nakon prvoga tjedna, tijekom sata, unutar skupine mogu razgovarati o svojim navikama, predlagati ideje o poboljšanju prehrane i zdravlja dok nastavnici nadziru i povremeno sudjeluju i pomažu.

Aktivnost 5.

Nakon razdoblja od 4 tjedna, skupine (4 - 6) pripremaju i prezentiraju zaključke iz dnevnika vođenih tijekom 4 tjedna. Ovdje postoji određena sloboda, mogu se praviti grafički prikazi (koliko je kilograma voća pojela cijela skupina za 4 tjedna, koliki je dnevni prosjek unosa kalorija za skupinu, prosječan postotak kalorija dobivenih od masti ili šećera, kao i kalorija potrošenih na šetnju i ostale tjelesne aktivnosti, plakati, PowerPoint prezentacije kako bi se istaknuli dobri loši rezultati (zajednički prosjek je 60 % kalorija unesenih od ugljikohidrata i sl., uz objašnjenje zašto je to loše za zdravlje). Također skupina pravi i prezentaciju tjelesnih aktivnosti za mjesec dana uz odgovarajuće zaključke.

Aktivnost 6.

Rasprave i analize navika u prehrani i fitnessu unutar skupina pod nadzorom nastavnika s usmjerenošću na to koje navike treba promijeniti ili dodati; predavanja nastavnika ili kratki filmovi o prehrani, fitnessu itd.

Aktivnost 7.

Tjedni dnevnik - Nakon nekog vremena učenici će ponovno voditi detaljan tjedni dnevnik svih obroka i svih tjelesnih aktivnosti. Obroci moraju biti detaljno opisani: navesti podatke o količinama i vrstama namirnica i kalorijskim vrijednostima te tjelesnim aktivnostima; u razdoblju od 4 tjedna svaki će učenik voditi svoj tjedni dnevnik.


Aktivnost 8.

Nakon drugog razdoblja od 4 tjedna, skupine (4 - 6) pripremaju i prezentiraju zaključke iz dnevnika vođenih tijekom 4 tjedna. Ponovno se mogu praviti grafički prikazi, plakati i PowerPoint prezentacije. Skupina radi i prezentaciju tjelesnih aktivnosti za mjesec dana uz odgovarajuće zaključke. Skupina se treba usredotočiti na ideju da su promijenili svoj način prehrane i razinu aktivnosti te istaknuti sve ono što su uspjeli popraviti.

Aktivnost 9.

Šetnje u prirodi uz vježbe ili trčanje. Tijekom polugodišta nekoliko puta organizirati dužu šetnju u prirodi ili velikom parku (šetnja od nekoliko kilometara u koju se inkorporira trčanje ili izvođenje vježbi). Ovo može biti i u okviru sata (sat u prirodi) ili izvan nastave.

Aktivnost 10.

Dan zdravih poslastica - Učenici organiziraju zajedničke stolove gdje svaki član skupine donosi neko jelo s naglaskom na zdrave namirnice (zdravi kolači, salate, zdrave grickalice). Organizirati natjecanje za najbolji stol ili najbolje pojedinačno jelo (učenici biraju glasovanjem); učenici pripremaju i donose recepte jela s detaljnim količinama i mjerama, kao i količinom i distribucijom kalorija.

Aktivnost 11.

Dan kuhanja - Ako je škola to u mogućnosti, organizirati sat ili dvosat kuhanja: skupine učenika kuhaju i pripremaju neko jelo (npr. salate, juhe, tjesteninu, slatkiše od zdravih sastojaka... I ta se aktivnost može organizirati kao natjecanje.

Aktivnost 12.

Mjerenje težine i visine učenika na kraju polugodišta, pravljenje plakata s rezultatima (tijekom nekoliko sati); učenici pod nadzorom nastavnika.

Mjesto realizacije projekta: Učionica, kuhinja, kuća, okolina


1. završetak prvoga dijela, tj. dnevnika o prehrani i dnevnika o tjelesnim aktivnostima (nakon mjesec dana)

2. zaključci nakon pregledanja dnevnika, rasprava i ideja za skupno ili pojedinačno poboljšanje zdravog života

3. završetak drugoga dnevnika o prehrani i dnevnika o tjelesnim aktivnostima

4. prezentacija i zaključci.


Pokazatelji uspješnosti: • dobro urađeni dnevnici i prezentacije


Formativno procjenjivanje (za vrijeme izvršenja projekta):

• praćenje slijeda aktivnosti


• tjedni dnevnik (prvi mjesec); učenik vodi svoj pojedinačni dnevnik

• prezentacije plakatom, verbalne prezentacije (skupina 4 - 6 učenika)

• natjecanje Dan zdravih poslastica; bira se i nagrađuje najbolja skupina i/ili najbolji pojedinac


Sumativno procjenjivanje (na kraju projekta):

• pisani rad


• tjedni dnevnik (zadnji mjesec); učenik vodi svoj pojedinačni dnevnik

• završne prezentacije plakatima, verbalne prezentacije (skupina 4 - 6 učenika)

Ocjenjivanje: • formalna ocjena

Primjenljivost samoprocjenjivanja: DA


• procjenjivanje sadržaja (s naglaskom na razvoj i primjenu novih koncepata i koliko se učenici osjećaju sigurnima u razumijevanju koncepta)

Pitanja za refleksiju:

Je li hrana/užina u vašoj školi zdrava? Jeste li ti i tvoji prijatelji dovoljno tjelesno aktivni i kako možete unijeti sport u svoj svakodnevni život? Jesu li vaši roditelji pušači i imaju li neke nezdrave navike u prehrani? Kako im možete pomoći da to promijene? Što možete i želite uraditi u svojoj obitelji da svi jedete zdravije i imate više tjelesnih aktivnosti? Želite li naučiti pripremati zdrava jela? Kada odrastete kako želite planirati prehranu u svojoj kući?


Preporučeni materijali: papir, plakat (namirnice u slučaju kuhanja)

Oprema i pribor: metar za mjerenje, vaga, (posuđe u slučaju kuhanja)

Financijski troškovi: ne



udžbenici i druga tiskana literatura: prema preporuci nastavnika

internetski izvori: Google, Wikipedija itd.

Ostale napomene:



PODATCI O PROJEKTU


Trajanje:

jedan mjesec ili duže, prema procjeni nastavnika


Nastavnik: Preduvjeti: po mogućnosti osigurati odgovarajuće mjerne instrumente

Ostali predmeti: Biologija/ Informatika/ Matematika




Ekonomija i poduzetništvo

Smanjenje zagađenosti zraka i vode u izravnoj je vezi s razvojem ekonomije. Jednostavno rečeno, ekonomija se bolje razvija u zdravu okružju jer ona izravno ovisi o sirovim materijalima i drugim prirodnim resursima na koje zagađenost negativno utječe. Zagađenje zraka i nedostatak čiste vode smanjuje prinose u poljoprivredi i šumarstvu.



U dijelu projekta koji se odnosi na zrak učenici će mjeriti, evidentirati, predstaviti i analizirati podatke prikupljene u nekom vremenskom intervalu trajanja projekta. Podatci se mogu odnositi na neke meteorološke veličine kao što su temperatura, tlak i vlažnost zraka. U slučaju da škola raspolaže odgovarajućim mjernim uređajima, mogu se mjeriti i druge veličine. Mjereći navedene veličine, učenike treba poučiti o problemima zagađenosti zraka, identificirati glavne i najveće zagađivače u okolini te objasniti mjere koje se mogu poduzeti kako bi se smanjila razina zagađenosti zraka. U slučaju da škola ne može osigurati mjerne uređaje, učenici mogu samostalno, ili uz pomoć nastavnika ili roditelja, organizirano ili pojedinačno posjetiti neke ustanove koje mjere parametre zraka (posjet meteorološkoj stanici, toplani, tvornici, rudniku i slično).

U dijelu projekta koji se odnosi na vodu učenici mogu mjeriti neke parametre vode kao što su pH vrijednost ili tvrdoća. U slučaju da škola posjeduje i druge mjerne uređaje, mogu se mjeriti i drugi parametri koji utječu na kvalitetu vode. U sastavu projektnih aktivnosti učenici će (zajedno s nastavnikom) identificirati izvore pitke vode u okolini, a ako je to moguće, može se organizirati i posjet tim mjestima. Potrebno je prepoznati glavne i najveće zagađivače pitke vode te objasniti kako se zagađenost može smanjiti. Nastavnik učenicima treba objasniti mjere koje možemo primijeniti radi uštede pitke vode.

Motivacija





Teorijska podloga

Smanjenje zagađenosti zraka i vode jedan je od najvećih izazova današnjice. Učenicima je već u nižim razredima osnovne škole potrebno razvijati svijest o potrebi očuvanja okoline. Tijekom realizacije projekta posebno treba naglasiti čimbenike koji utječu na zagađenje zraka i vode, objasniti kako zagađenje vode i zraka ugrožava živi svijet, navesti što učenici mogu konkretno učiniti kako bi se zagađenost smanjila. Nastavnik treba terminologijom i količinom informacija primjerenih učenikovoj dobi objasniti:







Predmet: Geografija

• ishod učenja:

1.1.4. objašnjava povezanost fizičkih, kemijskih i bioloških promjena u geografskoj sredini

1.1.4.a objašnjava fizičke, kemijske i biološke promjene u geografskoj sredini.

Tijekom realizacije projektnih aktivnosti učenici će moći objasniti promjene geografske sredine koje se javljaju kao posljedica zagađenja, nedostatka vode (npr. suša), viška vode (npr. poplava).

• ishod učenja:


1.2.1.a objašnjava povezanost prirodnogeografskih i društveno-geografskih obilježja Zemlje

U dijelu koji se odnosi na posljedice zagađenja zraka i vode uzrokovane čovjekovim aktivnostima, učenici će moći uvidjeti izravnu vezu između prirodnogeografskih obilježja i utjecaja čovjeka.

• ishod učenja:

3.2.1. analizira različite izvore informacija pri rješavanju problema

3.2.2. koristi informacijsko-komunikacijske tehnologije u različitim oblicima terenske nastave

pokazatelji:

3.2.1.a koristi informacijsko-komunikacijske tehnologije pri rješavanju problema.

3.2.2.a objašnjava važnost korištenja IKT-a u izvođenju terenske nastave.

U okviru aktivnosti učenici će prema uputama nastavnika, ili samostalno, koristiti internetske izvore koji sadrže informacije o zagađenosti zraka i vode. Budući da je u okviru projekta planiran posjet i obilazak određenih geografskih odredišta (terenska nastava), učenici će pomoću IKT-a moći podatke prikupiti, pohraniti ih, predstaviti i analizirati.



• ishod učenja:


3.3.1.a objašnjava važnost očuvanja prirodnih resursa, prirodne i kulturne baštine.

Aktivnosti u okviru projekta u izravnoj su vezi s naglašavanjem važnosti očuvanja prirodnih bogatstava, tj. resursa pitke vode i čistoga zraka.

3.3.2. analizira ekonomski razvoj društva povezujući ga sa aktivnostima zaštite životne sredine

3.3.2.a prepoznaje utjecaje ekonomskoga razvoja na zaštitu životne sredine

Planirano je da učenici posjete neku ustanovu (tvornica, rudnik, toplana i slično), koje imaju izravan utjecaj na životnu sredinu.

3.3.4. predlaže mjere unaprjeđenja zaštite životne sredine

3.3.4.- objašnjava različite mjere unaprjeđenja zaštite životne sredine.

Ovaj ishod i pokazatelj u izravnoj su vezi s projektnim aktivnostima.

Predmet: Biologija

Pokazatelji koji se odnose na važnost zraka i vode za život na Zemlji, problem njihove zagađenosti i nadzor stanja:



• ishod učenja:

3. analizira antropogeni utjecaj na geobiosferu

1.3.3.a opisuje ulogu čovjeka na sklad žive i nežive prirode.

U kontekstu ovog pokazatelja učenici će razmatrati utjecaj čovjeka na prirodu, s posebnim osvrtom na negativan utjecaj koji se, između ostaloga, reflektira i narušavanjem kvaliteta zraka i utjecajem na količinu i kvalitetu vode na određenu području.

Komponenta 4.: Postupanje s rezultatima dobivenima iz različitih izvora o povezanosti Zemljine strukture i prostora življenja (biotop) s biodiverzitetom (biocenoza).

• ishod učenja:

4. izvodi praktične radove služeći se mjernim i optičkim instrumentima (mikroskop, lupa) i laboratorijskom opremom za stjecanje informacija i predodžbi o strukturnim i funkcionalnim svojstvima žive i nežive prirode

1.4.4.a izvodi jednostavna promatranja, mjerenja i praktične vježbe u prirodi i laboratoriji služeći se mjernim i optičkim instrumentima i laboratorijskom opremom.

(ovaj je pokazatelj u izravnoj vezi s aktivnostima projekta).



Predmet: Matematika



• ishod učenja:

1. formulira problem, prikuplja i obrađuje podatke iz različitih izvora te ih predstavlja u različitim formama

1.a prepoznaje podatke potrebne za rješavanje zadanog problema

1.b prikuplja i razvrstava podatke prema zadanim kriterijima

(učenici će prikupljati i brojevima predstavljati izmjerene veličine) 1.c prikazuje podatke na prikladan način tablicom, tablicom frekvencija, piktogramom, stupčastim i kružnim dijagramima

(učenici će podatke predstaviti tablično i/ ili grafički uporabom računala).


Oblast 3.: Informacijske i komunikacijske tehnologije


• ishodi učenja:

10. odabire, kombinira i upotrebljava internetske servise (usluge)

10.c samostalno koristi web-preglednik (web-adresa, linkovi ključne riječi,…)

(učenici će moći na internetu prikupiti odgovarajuće informacije koje su u vezi s predviđenim aktivnostima)


Komponenta: 4. Obrada podataka

ishodi učenja:

• 11. upotrebljava softver za obradu teksta, tablični proračun i prezentacije

(učenici će prikupljene podatke pohraniti, analizirati i interpretirati uz pomoć softvera za tabličnu obradu podataka).



□ 2 - 3 učenika

□ 4 - 6 učenika


Ovisno o procjeni nastavnika, učenici mogu realizirati pojedine aktivnosti u manjim skupinama dok se druge aktivnosti mogu realizirati spajanjem manjih skupina.


Aktivnosti:

Aktivnost 1.


Nastavnik upoznaje učenike s glavnim uzročnicima zagađenja (npr. emisija štetnih plinova iz tvornice, uporaba fosilnih goriva, herbicidi, pesticidi i druga sredstva koja se koriste u kućanstvima i gospodarstvu).

Aktivnost 2.

Nastavnik usmjerava učeničku pozornost na mogućnost mjerenja različitih parametara koji se odnose na zrak (temperatura, tlak i vlažnost) te nekih parametara koji se odnose na vodu (npr. tvrdoća ili kiselost). Nastavnik upozorava učenike na važnost činjenica da se mjerenjem različitih veličina mogu utvrditi kvaliteta zraka i vode.


Aktivnost 3.

Učenici dobivaju zadatak kontinuirano mjeriti neke parametre zraka, npr. temperaturu. Učenici uz pomoć nastavnika ili roditelja svakodnevno mjere i zapisuju temperaturu u različitim dijelovima dana (npr., ujutro, u podne i uvečer).

Ako škola raspolaže odgovarajućim mjernim instrumentima (ili ih može osigurati), učenici mogu mjeriti i druge veličine koje su u izravnoj vezi s kvalitetom zraka.

Aktivnost 4.

Ako je moguće, učenici mogu pojedinačno ili skupno posjetiti ustanovu koja raspolaže instrumentom za mjerenje kvalitete zraka (npr., meteorološku stanicu ili ustanovu za tehnički pregled vozila). Učenici se tako mogu izravno upoznati s temeljnim načelima rada tih instrumenata te izravno povezati zagađivače s učinkom zagađenja.


Ako je moguće, organizirati posjet potencijalnom uzročniku zagađenja (npr. tvornici, toplani i slično). Može se dogovoriti i razgovor s djelatnicima koji će učenicima objasniti kako se kontrolira zagađenje i koje se mjere poduzimaju (npr. uporaba filtara, ekološki prihvatljivih goriva i slično).

Aktivnost 5.

Učenici dobivaju zadatak da u svojoj okolini pronađu i analiziraju konkretnu situaciju koja se odnosi na zagađenost zraka, gdje se i zašto javlja zagađenost, kako se mjeri razina zagađenosti, što se poduzima kako bi se smanjila zagađenost (npr., senzori u podzemnim garažama, informacije dobivene u meteorološkoj stanici, ustanovama za tehnički pregled vozila itd.)

Aktivnost 6.

Prikupljene podatke s terena učenici primjereno usustavljuju.

Uz pomoć nastavnika ili samostalno, učenici mogu istražiti odgovarajuće internetske resurse kojima bi proširili informacije dobivene s terena.

Usustavljivanje podataka radi se u elektroničkom obliku.


Aktivnost 7.

Uz pomoć nastavnika učenici mjere neke parametre vode (npr., tvrdoća ili kiselost). Učenici pohranjuju dobivene podatke koji će potom biti predmet analize i interpretacije. Voda koja se analizira može potjecati iz različitih izvora (npr., učenici donose vodu od kuće i kvalitetu te vode uspoređuju s kvalitetom vode u školi). Na temelju ove aktivnosti učenici stječu predodžbu o tome da se stupanj onečišćenja vode određuje mjerenjem odgovarajućih parametara. Ako je moguće, učenici mogu mjeriti i druge parametre.


Aktivnosti:

Aktivnost 8.



Aktivnost 9.

Učenici mogu predstaviti prikupljene podatke tablično i grafički te ih interpretirati na odgovarajući način.

Aktivnost 10.

Određivanje mjera kojima se utječe na smanjenje zagađenosti. Npr., učenici mogu predložiti zamjenu neispravne slavine u školskome zahodu, kreiranje obavještenja o zabrani pušenja u nekim prostorijama, čišćenje područja oko izvora pitke vode, jačanje navike zatvaranja slavine dok se peru zubi, pokretanje perilice za rublje kada je puna i slično).

Aktivnost 11.

Poduzimanje konkretnih mjera identificiranje u prethodnoj aktivnosti.

Aktivnost 12.


Aktivnost 13.


Mjesto realizacije projekta: škola, kuća, ustanove navedene u opisu aktivnosti.

Značajne tačke (milestones):





Napravljena prezentacija/pano s prikazanim zagađivačima i mjerama koje treba poduzeti za smanjenje zagađenosti. Evidentirani konkretni rezultati mjera (npr., fotografija kako učenici zajedno sa školskim majstorom popravljaju slavinu ili kako učenici čiste izvorište pitke vode).

Pokazatelji uspješnosti:

• dostignuti ishodi učenja zadovoljavanjem odgovarajućih pokazatelja

• identificirani najveći zagađivači vode i zraka u užoj i široj okolini

• identificirane i poduzete konkretne mjere radi smanjenja zagađenosti i uštede resursa.





□ testovi








Nastavnik može realizirati testove pitanjima:


2. Zašto je zagađenje zraka i vode opasno?

3. Koje otrovne tvari utječu na zagađenje zraka?

4. Kako se mjesto u kojem živimo opskrbljuje vodom?



7. Što možemo učiniti kako bismo smanjili nepotrebnu potrošnju vode?


(na kraju projekta)

□ pisani rad








Primjenljivost samo-procjenjivanja

□ DA

□ NE


Učenici mogu odgovoriti na pitanja:

Jesu li rezultati koje si ti dobio slični rezultatima tvojih kolega? Objasni koji su rezultati slični, a koji se razlikuju.

• Procjenjivanje sadržaja (s naglaskom na razvoj i primjenu novih koncepata i koliko se učenici osjećaju sigurnima u razumijevanju koncepta).

Učenici bi trebali odgovoriti na pitanja:

Koji je bio najizazovniji zadatak? Zašto?

Jesi li zadovoljan (zadovoljna) kako je tvoja skupina riješila zadatak?

Što bi volio (voljela) unaprijediti sljedeći put?



Što si primijetila, kada je temperatura viša, ujutro, u sredini dana ili uvečer? Zašto?

Zašto je zagađenje zraka opasno?

Što sve možemo učiniti da bismo imali čišći zrak?




Na koji način smanjenje zagađenja zraka i vode može utjecati na ekonomiju?


Preporučeni materijal: hamer-papir za prezentaciju

Oprema i pribor: osigurati uređaje za mjerenje nekih parametara zraka i vode (ako je moguće); standardni školski pribor za izradu prezentacije, fotoaparat


□ DA

□ NE

(u slučaju da je potrebno osigurati mjerne uređaje)



udžbenici i druga tiskana literatura

internetski izvori



Ostale napomene


Primjerice, učenici mogu dobiti zadatak da zajedno s članovima svoje obitelji pokušaju u nekoliko mjeseci smanjiti potrošnju vode i odgovarajućim usporedbama (npr. u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje) izvrši procjena jesu li mjere urodile plodom.


Projekti za 9. razred

Projekt: Plastenik

PODATCI O PROJEKTU


Predmet: Biologija/Priroda

Uzrast: kraj 9. razreda

(14 - 15 godina)

Nastavnik:

Preduvjeti: postojanje školske kuhinje.

U slučaju da škola nema kuhinju, proizvode plastenika učenici ne će koristiti za svakodnevnu prehranu, nego za prodaju.

Ostali predmeti: Geografija/ Kemija/ Fizika/ Matematika/ Tehnička kultura/ Tehničko obrazovanje i IT/ Osnove informatike


• suvremena poljoprivredna proizvodnja: usvajanje spoznaja o stvaranju uvjeta i načina proizvodnje hrane; temelj za razvoj sljedećih sektora poljoprivrede: ratarstvo, povrtlarstvo i voćarstvo

• poduzetništvo: usvajanje spoznaja o malom poduzetništvu, koje je u BiH temeljeno na proizvodnji hrane, kao uvjet razvoja lokalne zajednice

• zdravstvo: usvajanje spoznaja o zdravoj prehrani, organskoj proizvodnji hrane i ljekovitog i začinskog bilja, temelj za razvoj sektora zdravstva - nutricionizma i farmacije.



Uzgoj voća, povrća, ljekovitog i začinskog bilja te cvijeća u plasteniku podrazumijeva odabir optimalnog položaja (uvažavanje ekoloških čimbenika, primarno insolacije, temperature, vlažnosti i dr.), materijala za njegovu izgradnju te projektiranje plastenika, potom pravilan izbor vrste i sorte, odabir i pripremu tla, pravilno navodnjavanje i primjenu plodoreda.

Uzgojeno voće, povrće, ljekovito i začinsko bilje bit će korišteno za potrebe školske kuhinje i/ili kuhinje dječjih vrtića u okolici škole, doma za umirovljenike, narodne kuhinje i sl.

Cvijeće se može uzgojiti za potrebe rasađivanja i sadnje u školskom vrtu.

Osim za potrebe prehrane, proizvodi se mogu koristiti kao različiti pripravci (čajevi, začini te kozmetički preparati, npr. sapuni, maske za lice i kosu); proizvodi mogu poslužiti i kao prigodni pokloni gostima za dan škole ili u sličnim prigodama; mogu se prodavati, a prihod namijeniti u humanitarne svrhe, odnosno sufinanciranje izleta, natjecanja i školskih ekskurzija.


Motivacija

Realizacijom projekta bit će zadovoljene četiri temeljne motivacijske kategorije: pozornost, relevantnost, samopouzdanje i zadovoljstvo.

1. uzgoj voća, povrća, ljekovitog i začinskog bilja za potrebe školske kuhinje/vlastite potrebe (zdrava hrana, priprema čajeva i začina)

2. uzgoj cvijeća (florikultura, znanstveno je dokazano, potiče dobro raspoloženje i kreativnost)

3. razvoj kreativnog izražavanja i marketinških sposobnosti kroz pripremu, pakiranje i reklamiranje vlastitih proizvoda za poklon i prodaju

4. zarada od prodaje namijenjena je humanitarnim ciljevima te sufinanciranje školskih izleta i ekskurzija

5. inkluzivno obrazovanje i usmjerenost na aktiviranje djece s posebnim potrebama na u rad u plasteniku te njihovo uključivanje u socijalne aktivnosti ostalih učenika, razvoj socijalizacije, empatije i temeljnih etičkih načela

6. spoznaja da je uspješan plastenik (posebno u ruralnoj sredini) preduvjet uzgoju životinja (npr. kunića).


Biologija

U prvoj fazi (pripremno-promidžbena faza) projekta profesor biologije obavještava učenike i nastavnike škole, ali i i roditelje, o pokretanju i važnosti projekta Školski plastenik. Ova je faza višestruko značajna: motiviranost i poticaj učenika da se prijave, poticanje učenika na uključivanje bez obzira na sposobnosti, poticanje uključivanja učenika s posebnim potrebama, individualan pristup u rješavanju problema, pomoć roditelja (uključivanje roditelja određenih profesija npr. stolara, vrtlara i sl.) donacije lokalnih poduzetnika, općinskih i gradskih uprava, nevladinih organizacija i sl.

U drugoj fazi profesor biologije s učenicima će istražiti relevantnu literaturu i baze podataka koje se tiču potencijala biljnog resursa. Profesor može formirati timove od 2 do 3 učenika koji će proučiti i pripremiti prezentacije o različitom potencijalu biljnog resursa. Tako se skupine mogu podijeliti u one koje će proučiti biljke pogodne za proizvodnju voća i povrća, ljekovite biljke od kojih se mogu pripremiti tinkture s antibakterijskim i imunomodulatorskim svojstvima, vitaminozne biljke - čajne i začinske te biljke koje se koriste u kozmetičke svrhe. Posebna skupina može se baviti pitanjima florikulture (lončarice, vrtno i rezano cvijeće).

U trećoj fazi projekta profesor će s učenicima, na temelju šire odabrane skupine biljaka, proučiti njihove idioekološke karakteristike koje će poslužiti nastavniku fizike, geografije, kemije, IKT-a za odabir optimalne površine i načina konstrukcije plastenika. Ova faza može biti realizirana kroz pripremu digitalne baze podataka na temelju koje će skupine učenika (s prethodno podijeljenim zadatcima o resursnom potencijalu) odabrane vrste proučiti i unijeti njihove idioekološke karakteristike. Baza će poslužiti za odabir optimalnih vrsta za sadnju.

U četvrtoj fazi odabrane skupine učenika, uz pomoć nastavnika, kontinuirano nadgledaju rast i razvoj biljnih vrsta. Na temelju promatranja učenici će u prethodno uspostavljenu bazu unositi sve relevantne podatke te donositi i provoditi mjere održavanja plastenika.

Peta faza podrazumijeva pripremu finalnih proizvoda koji se mogu izravno koristiti u prehrani ili se od njih dalje raditi navedeni pripravci.

Šesta faza podrazumijeva pripremu komposta od neiskorištenog dijela biljnoga materijala koji će biti ponovo uključen u pripremu tla.

Potrebno je naglasiti važnost uključivanja nastavnika geografije, fizike, kemije, matematike i IT-a u prvoj, pripremno-promidžbenoj fazi projekta.



Fizika (prva i druga faza): mjerenje dimenzija plastenika, dimenzija tijela, površina i volumena te računanje pogrješke mjerenja; mjerenje temperature i preračunavanje topline; razumijevanje načina prenošenja topline, razumijevanje zašto će u plasteniku, prostoru izoliranu od vanjskoga utjecaja, usjevi bolje uspijevati; razumijevanje da svjetlost, koja je vitalna za život biljaka, stiže mehanizmom prijenosa koji se zove zračenje; učenici su u sklopu fizike naučili kakve sve valove sadrži cijeli spektar elektromagnetnih valova.

Sunčeva svjetlost u ovom projektu daje dvije najvažnije komponente: tzv. toplinske (infracrvene) valove i bijelu svjetlost, koja je složena od svih duginih boja svjetlosti

Kemija (druga i peta faza): odabir materijala; karakteristike polietilenskih folija s kemijskog motrišta jer su one, između ostaloga, otporne na kiseline, baze, niske temperature, djelovanje mikroorganizama itd.; učenici mogu s profesorom razmatrati razlike, odnosno prednosti i mane, primjerice, stabiliziranih hidrofilnih folija i folija od linearnog polietilena (LDPE). U petoj fazi slijedi analiza aktivnih tvari odabranih vrsta, metodologija pripravljanja ljekovitih i kozmetičkih preparata te u šestoj fazi priprema i korištenje komposta.

Matematika (prva, druga, četvrta i peta faza): projektiranje optimalnog plastenika na temelju raspoloživog prostora, projektiranje plodoreda te izračunavanje troškova izgradnje, održavanja plastenika, praćenje, odnosno računanje kvantitativnih karakteristika biljaka kroz njihov rast i plasiranje finalnog proizvoda.

Geografija (prava i druga faza): rad na ulozi i važnosti projekta; u sklopu druge faze obraditi dio koji se odnosi na pripremu plastenika kroz odabir optimalnih geografskih čimbenika.

Tehnička kultura/Tehničko obrazovanje i IT/Osnove informatike (sve faze): odabir materijala za plastenik (izbor specijalnih folija i njihove karakteristike), priprema nacrta projekta korištenjem adekvatnog programa, priprema i dopunjavanje baze podataka za projekt Školski plastenik.






• pokazatelj: 1.1.3.a prepoznaje i imenuje predstavnike organizma iz regije

• pokazatelj: 1.1.3.b na temelju morfoloških i anatomskih sličnosti i razlika svrstava organizme u skupine


Ishod učenja: 1. objašnjava utjecaj prostora i čimbenika prostora na organizam (npr. svjetlost, toplina, klima, …)

• pokazatelj: 1.2.1.a interpretira osobine prostora i utjecaj ekoloških čimbenika na organizme

• pokazatelj: 1.2.1.b povezuje životne oblike s utjecajem jednostavnih i kompleksnih čimbenika sredine

Ishod učenja: 5.objašnjava funkcionalne promjene u životnoj zajednici

• pokazatelj: 1.2.5.a objašnjava razlike u aktivnostima biljaka i životinja prouzročenim godišnjim dobama na etološkoj i fiziološkoj razini

• pokazatelj: 1.2.5.b objašnjava prilagođenost biljaka i životinja na promjene prouzročenima izmjenom dana i noći.





• pokazatelj: 1.4.4.a izvodi promatranja, mjerenja i praktične vježbe u prirodi i laboratoriju služeći se mjernim i optičkim instrumentima i laboratorijskom opremom

• pokazatelj: 1.4.4.b identificira organizme sa slikovnim ključevima.



Ishod učenja: 1. opisuje organizaciju i razine organizacije građe živih bića (mikroorganizmi, gljive, biljke i životinje)

• pokazatelj: 2.1.1.a opisuje morfološka, anatomska, histološka i citološka obilježja mikroorganizma, gljiva, biljaka i životinja.











Pokazatelj: 4.3.1.b objašnjava važnost uravnotežene prehrane za zdrav život.



Predmet 2.: Fizika

Oblast 1.: Mehanika

Komponenta 1.: Osnovna mjerenja u mehanici

Ishod učenja: 1. mjeri i određuje dimenzije tijela, površine ploha i volumena tijela

• pokazatelj: 1.1.1.a mjeri dimenzije tijela uz izbor odgovarajućeg mjernog instrumenta

• pokazatelj: 1.1.1.e računa srednju vrijednost za niz ponovljenih mjerenja vrijednosti jedne fizikalne veličine te predstavlja rezultate mjerenja.

Oblast 2.: Molekularna fizika i termodinamika

Komponenta 2.: Toplina i termodinamički sustavi

Ishod učenja: 1. kombinira znanje o temperaturi, toplini i mehanizmima prijenosa topline radi analiziranja toplinskih pojava

• pokazatelj: 2.2.1.a opisuje i razlikuje unutarnju energiju, toplinu i temperaturu te uspoređuje značenja ovih pojmova u jeziku fizike i jeziku svakodnevice

• pokazatelj: 2.2.1.d istražuje i opisuje primjere prenošenja topline vođenjem, strujanjem (npr. funkcioniranje sustava centralnoga grijanja) i zračenjem pri čemu se koristi raznovrsnim izvorima znanja uključujući informacijske tehnologije.

Oblast 4.: Titranje, valovi i moderna fizika

Komponenta 2.: Optika i relativistička mehanika

Ishod učenja: 1. analizira elektromagnetske titraje i valove

• pokazatelj: 4.2.1.b opisuje spektar elektromagnetskih valova i spektar bijele svjetlosti.

Predmet 3.: Kemija

Oblast 1.: Tvari

Komponenta 2.: Stehiometrijski zakoni

Ishod učenja: 3. procjenjuje aktivnosti na dokazivanju stehiometrijskih zakona

• pokazatelj: 1.2.3.a utvrđuje vezu između mase, količine i brojnosti jedinki.

Komponenta 3.: Kemija okoliša

Ishod učenja: 2. analizira utjecaj tvari na okoliš

• pokazatelj: 1.3.2.a uočava utjecaj tvari na okoliš ( kisele kiše, učinak staklenika)

Komponenta 4.: Prikazivanje eksperimentalnih rezultata

Ishod učenja: 3. uočava zakonitosti podataka prikazanih modelima, tablicama i grafikonima.


Oblast 2.: Struktura i funkcionalna povezanost procesa u prirodi

Komponenta 4.: Eksperimentalna primjena znanja

Ishod učenja: 2. povezuje rezultate pokusa s konceptualnim spoznajama.

Oblast 4.: Procesi i međudjelovanje živih i neživih sustava

Komponenta 1.: Organske tvari

Ishod učenja: 1. opisuje svojstva, sastav i vrste organskih spojeva

Komponenta 2.: Biološki važne organske tvari – biomolekule

Ishod učenja: 1. objašnjava osobine, sastav i vrstu odabranih biomolekula primjenjujući kemijsku simboliku i terminologiju

Ishod učenja: 2. analizira kemijske promjene odabranih biomolekula

Komponenta 4.: Povezivanje eksperimentalnih rezultata s konceptualnim spoznajama

Ishod učenja: 2. povezuje rezultate s konceptualnim spoznajama

• pokazatelj: 4.4.2.b predlaže mjere unaprjeđenja zaštite životne sredine (pravilno skladištenje otpadnoga materijala, recikliranje i racionalno korištenje energenata)

ishod učenja: 3. uočava zakonitosti podataka prikazanih modelima, tablicama i grafikonima

• pokazatelj: 4.4.3.a uspoređuje crteže, tablice i grafičke prikaze uočavajući specifičnosti prikazanih podataka.

Predmet 4.: Matematika




• pokazatelj: 1.1.1.e koristi skup i skupovne relacije u rješavanju informatičkih i tehničkih problema.

Komponenta 2.: računske operacije


• pokazatelj: 1.2.1.c pronalazi različite načine rješavanja problema i identificira potrebne informacije

• pokazatelj: 1.2.1.f odabire i koristi odgovarajuća matematička sredstva (uključujući IT tehnologiju)

Ishod učenja: 2. procjenjuje opravdanost i preciznost izabranih strategija, metoda, operacija i dobivenih rješenja te raspravlja o krajnjem rješenju u kontekstu problema.

Oblast 2.: Algebra


Ishod učenja: 1. analizira zakonitosti, odnose, ovisnosti, veze i funkcije u matematici i stvarnom svijetu

Ishod učenja: 4. analizira i formulira pretpostavke promjena u različitim kontekstima.




Ishod učenja: 3. diskutira o rješenjima u kontekstu problema, grafički prikazuje rješenja.


Ishod učenja: 2. logički zaključuje i primjenjuje matematički dokaz kao ključne matematičke aspekte.


Komponenta 1.: Tijela u ravnini i prostoru (likovi i tijela), transformacije

Ishod učenja: 3. Utvrđuje geometrijska svojstva u objektima iz realnog svijeta te modelira prostorne odnose pri rješavanju problema.

Komponenta 2.: Mjere i mjerenja

Ishod učenja: 2. procjenjuje i predviđa rezultate mjerenja.




• pokazatelj: 4.1.1.c izabire i opravdava pogodne metode prikupljanja podataka uključujući upitnike, pokuse, baze podataka i elektroničke medije

Ishod učenja: 2. interpretira, diskutira o dobivenim podatcima i rezultatima istraživanja


Ishod učenja 1.: koristi statističke analize radi prognoze u kontekstu problemskog pitanja.




Ishod učenja: 2. objašnjava prirodne pojave pomoću pokusa



Ishod učenja: 1. razlikuje fizičke i kemijske promjene tvari u prirodnoj sredini.




Ishod učenja: 2. analizira ekonomski razvoj društva povezujući ga s aktivnostima zaštite životne sredine.



Predmet 6.: Tehnika i IT

Oblast 1.: Tehničko znanje i stvaralaštvo

Komponenta 2.: Pribor, alati i strojevi

Ishod učenja: 4. koristi se priborom, alatom i strojevima u proizvodnji i svakodnevnom životu

Komponenta 3.: Od ideje do realizacije

Ishod učenja: 5. poznaje i primjenjuje pravila tehničkog crtanja

Ishod učenja: 6. samostalno ili timski razvija osmišljenu ideju u tehničku dokumentaciju za izradu proizvoda

Ishod učenja: 7. ocjenjuje značaj i vrijednost proizvoda na tržištu.

Komponenta 6.: Sigurnost i zaštita na radu

Ishod učenja: 14. primjenjuje mjere higijensko-tehničke zaštite pri radu s alatima, strojevima i materijalima.


Komponenta 4.: Tehnika u zaštiti okoliša

Ishod učenja: 10. utvrđuje važnost gospodarenja otpadom.







Komponenta 4.: Obrada podataka




Oblast 5.: Digitalno društvo


Ishod učenja: 1. istražuje i analizira informacije prikupljene na webu

Ishod učenja: 2. primjereno koristi internet radi predstavljanja sebe ili drugih.




□ 2 - 3 učenika

□ 4 - 6 učenika


Aktivnosti:

A1 - informiranje učenika, nastavnika i roditelja o pokretanju projekta Školski plastenik, o sadržaju, ciljevima i važnosti

A2 - traženje učinkovite pomoći roditelja i lokalne zajednice (u materijalu, sitnim donacijama i sl.)

A3 - motiviranje učenika da se priključe projektu s naglaskom na uključivanje učenika s posebnim potrebama pod motom: Složni – svi možemo sve

A4 - pripremne aktivnosti u smislu dogovora nastavnika biologije i ostalih uključenih nastavnika s učenicima koji će biti sudionici projekta

A5 - formiranje skupina učenika (2 - 3 u skupini) sukladno interesima i sposobnostima

A6 - prikupljanje relevantne literature i prezentiranje stečenih znanja o biljnim vrstama i njihovim karakteristikama

A7 - analiza idioekoloških karakteristika biljaka koje će se uzgajati

A8 - odabir biljnih vrsta za uzgoj prema načinjenu planu

A9 - prikupljanje sjemena biljaka s naglaskom na autohtoni genofond (npr. sjeme autohtonih sorti rajčice, paprike i sl.) u lokalnoj zajednici

A10 - prikupljanje stajskog gnojiva

A9 - izrada plana staklenika (u suradnji s nastavnicima geografije, fizike, matematike i IKT-a)

A10 - izrada troškovnika projekta, odnosno izgradnje i održavanja plastenika

A11 - nabavka potrebnoga materijala za gradnju plastenika

A12 - izgradnja plastenika

A13 - osiguravanje uvjeta za rast (postavljanje termometara, higrometara, sustava za navodnjavanje)

A14 - priprema zemljišta za sadnju

A15 - sadnja sjemena u plastične posude, sadnja sadnica, gomolja itd.

A16 - rasađivanje prema kalendaru rasadnje

A17 - kontinuirana briga za rast i razvoj biljaka

A18 - Praćenje zdravlja biljaka

A19 - izrada digitalne baze podataka i redovit unos podataka u bazu (jedna skupina učenika samo radi na uspostavljanju i dopunjavanju baze podataka)

A20 - branje i prikupljanje biljnoga materijala, plodova, cvijeća, sjemena za ponovnu sadnju i dr.

A21 - opskrba školske kuhinje (po potrebi i drugih kuhinja)

A22 - uz pomoć profesora kemije priprema proizvoda od biljaka

A22 - sortiranje, pakiranje i priprema finalnih proizvoda


Aktivnosti:

A23 - prezentacija finalnih proizvoda (školske izložbe, izložbe u lokalnoj zajednici i sl.)

A24 - priprema komposta, priprema zemljišta za sadnju sljedeće sezone

A25 - fotodokumetiranje svih faza projekta

A26 - priprema pisanih izvješća, prezentacija, kratkoga filma i dr.

Mjesto realizacije projekta: učionica, školsko dvorište, kuća


1. obavještavanje učenika, nastavnika i roditelja o sadržaju, ciljevima i važnosti projekta Školski plastenik (kontinuiran proces)





6. praćenje i održavanje (5 mjeseci)




1. PPT prezentacije


3. digitalna baza podataka

4. dugoročan ogledni laboratorij (plastenik)

5. široka paleta konkretnih proizvoda za vlastitu uporabu, društveno-koristan rad ili za prodaju i ostvarivanje prihoda učenicima i školi.



1. 1. količina dobivenoga proizvoda

2. 2. raznovrsnosti finalnoga proizvoda

3. 3. marketing i plasman proizvoda

4. 4. poticanje i razvijanje radnih navika, odgovornosti, štedljivosti, motiviranosti, timskoga rada, natjecateljskoga duha i empatije

5. 5. doprinos razvoju lokalne zajednice

6. 6. upoznatost lokalne i šire zajednice o važnosti projekta





□ testovi






• testovi: oblik dodatne provjere znanja u nastavi biologije i drugim predmetima



• kratke bilješke (exit slips): poticanje organizacijskih sposobnosti, radnih navika i odgovornosti.


(na kraju projekta)

□ pisani rad




□ proizvod

• pisani rad: nužan zbog sumiranja rezultata i usporednog razvijanja pismenosti za potrebe sastavljanja izvješća, seminarskih radova i sl.

• usmena prezentacija: nužna zbog konciznosti u sumiranju rezultata i usporednog razvijanja sposobnosti korištenja računalne tehnologije, npr. pravljenje PPT-prezentacija

• multimedijski proizvod: kratak film o procesu i fazama izrade i tijeka projekta te prezentacije finalnoga proizvoda; može biti načinjen od serije fotografija dobivenih tijekom projektnih faza

• tiskani materijal: brošure promidžbe projekta kako bi se učenici iste i okolnih škola, gradska uprava, lokalna zajednica i sl. upoznale s aktivnostima mladih ljudi radi eventualnog financiranja istih i sličnih projekata kako bi se poticao rad mladih; tiskani materijal treba posebno naglasiti uključivanje svih zainteresiranih učenika bez obzira na individualne sposobnosti čime se potiče inkluzija u obrazovanje djece s posebnim potrebama

• proizvod: nužnost predstavljanja gotovog proizvoda: svježeg voća, povrća, ljekovitog i začinskog bilja, cvijeća te proizvoda (pripremljenih jela od povrća uzgojena u plasteniku škole, kolača, džemova, sokova, čajeva, kozmetičkih proizvoda itd.); poseban naglasak treba staviti na uključivanje učenika bez obzira na sposobnosti, važnost individualnog pristupa svakom učeniku prema sposobnostima i sklonostima te pronalazak primjerenog segmenta projekta za svakog pojedinog učenika u skupini.




□ DA

□ NE





Podrška za realizaciju projekta

Preporučen materijal papir, drvo, plastične polietilenske folije, biljni materijal

Oprema i pribor

• poljoprivredni alati za rad u plasteniku (lopate, grablje, pikiralice i sl.), konopac, drveni kolci, škare, čekić, čavli

• uredski materijal: papir, olovke, ljepilo, računalo, tablet, mobilni telefon, fotoaparat



□ DA

□ NE

Ako je odgovor DA, navesti detaljnije obrazloženje (troškovi podrazumijevaju i nabavku).


Rad s poljoprivrednim alatima, ali i zemljom, zahtijeva oprez! Stoga je potrebno poštivati mjere zaštite na radu (korištenje radne zaštitne odjeće i obuće, kao i nošenje rukavica te poštivati obavezno pranje ruku prije i nakon posla).

Učenici se mogu ozlijediti različitim oruđima za obradu usjeva (lopata, grablje i sl.), mogu se ubosti ili ozlijediti dijelovima biljaka (stabljike tikve), ali i inficirati kroz oštećenu kožu. U zemlji se mogu naći brojni mikroorganizmi, plijesni te jajašca crijevnih parazita (trakavice, plosnati crvi itd.) osobito ako se koristi stajsko gnojivo pa je potrebno inzistirati na strogom pridržavanju mjera osobne higijene s naglaskom na pranje ruku prije i nakon posla).


udžbenici i druga tiskana literatura:

1. važeći udžbenik biologije i drugih predmeta

2. Grlić, Lj. (1986.) Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb

3. Hadžović, S. Pilipović, S. (1999.) Ljekovito bilje i izrada preparata od ljekovitog bilja, Šahinpašić

4. Šilić, Č., Mrdović, A. (2013.) Atlas ukrasnih vrtnih biljaka, Ogranak Matice hrvatske u Čitluku, Ogranak Matice hrvatske u Sarajevu, Franjevačka kuća Masna Luka Čitluk

internetski izvori

https://www.agroklub.com/hortikultura/

https://www.agroklub.com/povrcarstvo /uzgoj-povrca-u-plastenicima-profitabilniji/22927/

http://www.ras.hr/Media/Ljekovito_bilje.pdf

http://www.caritas.ba/dok/1418119212.pdf

http://www.gea.ba/wp-content/uploads/2012/03/ vodic_za_uzgajanje_ljekovitog_i_aromaticnog_bilja.pdf

http://www.zdravasrbija.com/lat/Dom /Basta/Zacinsko%20i%20lekovito%20bilje/859-Plantazno-gajenje-lekovitog.php

http://www.gospodarski.hr/Publication/2014/8/uzgoj-zainskog-bilja/7988#.Wd4YQluCzIU

Ostale napomene



PODATCI O PROJEKTU






1. Turizam: stjecanje spoznaja o važnosti prirodnih resursa i kulturno-povijesnoga naslijeđa i ovladavanju vještinama njihova promoviranja s različitih motrišta

2. Sport: promoviranje sportskoga turizma karakterističnoga za općinu življenja, kao što su npr.: rafting, planinarenje, paragliding, alpinizam, brdski biciklizam, snowboarding, turno skijanje i dr.


4. Zdravstvo-medicinski turizam (spa, wellnes, toplice...).



Bosna i Hercegovina odlikuje se iznimno bogatim i raznovrsnim prirodnim nasljeđem. U okviru projekta učenici trebaju identificirati, istražiti, klasificirati, valorizirati, pripremiti predstavljanje i na kraju predstaviti turističku ponudu (ili dio turističke ponude) svoga mjesta u obliku turističkoga vodiča na onoj razini koja je prilagođena njihovooj dobi. S obzirom na opsežnost i kompleksnost teme izrade turističkoga vodiča nastavnik može, ovisno o društveno-geografskim prilikama i položaju svoga mjesta, odabrati samo neke od turističkih resursa koje treba obraditi kreiranjem turističkoga vodiča. Primjerice, naglasak se može staviti na kulturno-povijesnu baštinu (povijesne zgrade, spomenici, arheološki lokaliteti, folklor, muzeji...), prirodno-turističke resurse (planine, šume, rijeke jezera...), klimatske uvjete (prosječna temperatura, vjetrovi, padaline, broj sunčanih dana...) , infrastrukturu (prijevoz, izvori energije, komunikacije...), postojeće turističke sadržaje (smještaj, prehrana, turističke agencije, sport, rekreacija, kadrovi...) itd.

Učenici 9. razreda trebaju moći samostalno valorizirati različite turističke resurse zavičaja i procijeniti koji su turistički resursi najznačajniji pa su time i najprikladniji za izradu turističkoga vodiča.

Motivacija

U ovoj dobi učenici su u potpunosti svjesni turističkoga potencijala svoga mjesta, kao i važnosti razvoja turizma u lokalnoj zajednici. Motivaciju za izradu ovoga projekta učenici mogu naći u uzbudljivu istraživanju turističkih potencijala, uporabi GPS uređaja za geopozicioniranje atraktivnih turističkih točaka, kreativnom radu (crtanje, korištenje fotografija, obogaćivanju mapa i opisivanju detalja o turističkim atrakcijama). Na kraju, svoju kreativnost mogu iskazati izradom suvenira.

Teorijska podloga

(za nastavnike)

Turizam je razvoj, napredak, izmjena geografske slike prostora, očuvanje životne sredine, valorizacija prirodnih i antropogenih resursa. Zbog toga turizam moramo promatrati i proučavati integralno, kroz i uz pomoć svih onih znanstvenih disciplina koje zadiru u problematiku turizma. Turistička geografija temeljna je znanost za proučavanje turizma samim tim što je prostor temeljni element za razvoj i raširenost turističkih kretanja. Jedan od zadataka turističke geografije i jest shvaćanja prostora u funkciji razvoja turizma, da se jasno definiraju prostori turističke ponude i njihove komparativne prednosti za razvoj turizma. Zbog toga se smatra da su učenici aktivni sudionici turističkih kretanja koji žele što više saznati o svakoj destinaciji. Glavna teorijska podloga nastavnicima jesu znanja iz oblasti turističke geografije, ali i iz geografije lokalne zajednice, odnosno zavičaja.

Prirodno naslijeđe sastavni je dio kulturne baštine određenoga kraja. Prirodni i ruralni okoliš, kao i spomenici vrtne arhitekture i oblikovane prirode nužan su resurs za razvoj različitih oblika turizma i pripremu turističke ponude. U sklopu biologije učenici kroz različite oblasti stječu spoznaje o važnosti biotičke raznolikosti s posebnim osvrtom na onu koja je karakteristična za područje u kojem žive, što čini temelj dobroj teoretskoj pripremi ovoga projekta.

S obzirom na to da će učenici dio svog istraživanja realizirati i uporabom internetskoga resursa, nastavnik se treba primjereno pripremiti za taj dio aktivnosti.



Predmet: Geografija

• ishod učenja:


1.1.1.a samostalno uspoređuje prirodne i antropogene procese i pojave.

• ishod učenja:


1.1.2.a. objašnjava prirodne procese i pojave na osnovu pokusa.

Ovi su pokazatelji uopćeno u vezi s aktivnostima projekta. Na ovom se uzrastu od učenika očekuje samostalno uspoređivanje komponente geografskoga područja te samostalno prepoznavanje onih koja mogu biti turistički potencijal.

• ishod učenja:


1.2.1.a razlikuje i utvrđuje specifičnost prirodnogeografskih i društveno-geografskih odlika određenoga geografskog prostora.

Prilikom identifikacije turističkih atrakcija, koje su u izravnoj vezi s navedenim obilježjima, učenici će kroz aktivnosti moći objasniti povezanost između njih i utvrditi pojedinačne specifičnosti.

• ishod učenja:

1.2.2. planira i provodi aktivnosti kojima istražuje važnost geografskog prostora

1.2.2.a izvodi zaključke na temelju izrađenih geografskih karata i grafičkih prikaza određenih geografskih sadržaja

• ishodi učenja:

1.3.1 Koristi se različitim načinima snalaženja i orijentacije na Zemlji, prostoru življenja

1.3.2. koristi se različitim instrumentima za vremensko snalaženje i snalaženje u prostoru

1.3.1.a primjenjuje različite metode orijentacije na Zemljinoj površini (karta, kompas, GPS)

1.3.2.a izrađuje i analizira grafičke prikaze dobivene korištenjem mjernih instrumenata

Ovi ishodi i pokazatelji u izravnoj su vezi s aktivnostima projekta.

• ishod učenja:

2.2.4. prikazuje i objašnjava važnost prometa, prometne povezanosti, ponaša se u skladu s prometnim pravilima

2.2.4.a analizira povezanosti postojeće prometne veze s mogućnostima gospodarskog razvoja države

Analiza prometne povezanosti razmatrat će se kao turistički resurs lokalne zajednice i ona je u izravnoj vezi s aktivnostima u projektu.



• ishodi učenja:


3.2.1.a odabire različite izvore informacija pri rješavanju problema.


3.2.2.a primjenjuje IKT pri izvođenju terenske nastave.

Aktivnosti u okviru projekta podrazumijevaju uporabu IKT-a: uporaba interneta za identifikaciju postojećih resursa o turističkim atrakcijama. Istraživanje metodologije izrade turističkoga vodiča može biti djelomično realizirano i preko interneta. Učenici će koristiti računala za digitalnu obradu prikupljena materijala, njegovu analizu i interpretaciju, kao i za prezentiranje dobivenih rezultata istraživanja.

• ishod učenja:


3.3.1.a uspoređuju sličnosti i razlike načina očuvanja kulturne baštine i prirodnih resursa


• ishod učenja:

4.3.1. analizira povijesni i teritorijalni razvoj države BiH

4.3.1.a objašnjava povijesni i teritorijalni razvoj od najstarijih vremena do danas.

ishod učenja: 4.3.2. razlikuje prirodnogeografska i društveno-geografska obilježja BiH

4.3.2.a dovodi u korelaciju prirodnogeografske i društveno-geografske procese i pojave

Kulturno-povijesni spomenici razmatraju se kao turistički resursi te su ovi ishodi i pokazatelji u izravnoj vezi s aktivnostima projekta.



• 3.3.10.c samostalno koristi web-preglednik (web-adresa, linkovi ključne riječi,…)

Učenici će u sklopu aktivnosti koristiti internetske resurse koji se odnose na postojeću turističku ponudu u lokalnoj zajednici.


• 3.4.11.b koristi osnovne naredbe softvera za obradu teksta, tablični proračun i prezentacije (npr. prilagođavanje radnoga okružja, oblikovanje teksta, tablica i slajdova)


• 3.4.11.d primjenjuje ispis dokumenta

Ovi će pokazatelji biti korisni ako će učenici raditi odgovarajuću prezentaciju.



Predmet: Biologija

Pokazatelji se prije svega odnose na prirodno naslijeđe kao dio turističke ponude i navedeni su (u zagradi) za sve dobne skupine.



• ishod učenja:

4. predlaže mjere zaštite i unaprjeđenja životne sredine

pokazatelj: 1.3. 4.b potkrjepljuje valjanim dokazima (argumentima) i predlaže mjere za očuvanja prirodnih bogatstava i spomenika prirode.

Veličina skupina učenika


□ 2 - 3 učenika

□ 4 - 6 učenika


Aktivnosti:

Aktivnost 1.

Zajedno s učenicima provesti terenska istraživanja (u okviru geografije i biologije) odabranih lokaliteta koji se nalaze u blizini škole za turistički vodič lokalne zajednice.

Sukladno s praksom realizacije terenske nastave, učenici dokumentiraju identificirane znamenitosti (opisivanje, fotografiranje, uzimanje uzoraka, obilježavanje na kartama i slično).

Aktivnost 2.


Aktivnost 3.

Odabir turističkih atrakcija koje će biti uključene u vodič. U okviru ove aktivnosti učenici kritički zaključuju i donose odluke o klasifikaciji odabranih turističkih destinacija, kao i o izboru onih destinacija koje će biti sastavni dio turističkoga vodiča.

Aktivnost 4.

Učenici objašnjavaju sličnost i razlike između postojećih informacija (koje su prikupljene s interneta ili iz drugih izvora) s rezultatima terenskih istraživanja.

Aktivnost 5.

Izrada turističkoga vodiča u odabranu obliku.

Učenici će sami odabrati najpogodniji način predstavljanje vodiča. To može biti PowerPoint prezentacija, Wordov dokument obogaćen grafičkim objektima, brošura u elektroničkom obliku s posebnim osvrtom na dizajnersko oblikovanje ili tiskani materijal koji su učenici pripremili.

Aktivnost 5.

Prezentacija postignutih rezultata, svečana dodjela certifikata i uručivanje nastavnoga materijala, tematskih karata i kompletnoga turističkoga vodiča lokalne zajednice sudionicima.

Mjesto realizacije projekta: Turističke destinacije u okviru lokalne zajednice i škola.









• PowerPoint prezentacija

• Wordov dokument u elektroničkom obliku

• brošura u elektroničkom obliku

• dokument u tiskanom obliku







□ testovi

□ praćenje slijeda aktivnosti





Nastavnik može testove temeljiti na pitanjima koja su u vezi s turističkim atrakcijama u lokalnoj zajednici.

Moguće je da učenici naprave prototip izlaznoga proizvoda (npr. kratku brošuru od 2-3 stranice), koji bi eventualno prezentirali zainteresiranima (ustanovama iz oblasti turizma i sl.).

Praćenje liste aktivnosti, kao i radna verzija vodiča, može biti dobar temelj formativnom praćenju.


(na kraju projekta)

□ pisani rad





Nakon završetka projekta nastavnik procjenjuje razinu učeničkih postignuća na temelju usmene prezentacije rezultata projekta, kao i kvalitete multimedijskoga, odnosno tiskanoga proizvoda.




Primjenljivost

samoprocjenjivanja

□ DA

□ NE





• Procjenjivanje sadržaja (s usmjerenošću na razvoj i primjenu novih koncepata i koliko se učenici osjećaju sigurnima u razumijevanju koncepta).


• Očekuješ li da će tvoj proizvod donijeti stvarnu korist lokalnoj zajednici?



Koje si prirodne ili druge ljepote svoga kraja upoznala/upoznao kroz aktivnosti ovoga projekta?


Koliko je financijski vid značajan za realizaciju ovoga projekta? Objasni.


Preporučeni materijali nije specificirano

Oprema i pribor fotoaparat, računalo, pisač u boji


□ DA

□ NE

(u slučaju potrebe osiguranja kvalitetnijeg tiska izlaznog proizvoda)

Sigurnosna upozorenja: Voditi brigu o sigurnosti učenika na terenu.

Literatura i reference udžbenici i druga

tiskana literatura

internetski izvori

internetske prezentacije turističkih atrakcija, ovisno o lokaciji realizacije projekta

Ostale napomene


Budući da se projekt djelomično dotiče i drugih predmeta (npr. povijesti ili likovne umjetnosti), obratiti pozornost na to jesu li neki ishodi iz tih predmeta također uključeni u aktivnosti učenika.


Projekt: Zdravlje u školi

PODATCI O PROJEKTU

Naziv projekta: Zdravlje u školi

Trajanje:


Predmet: BiologijaUzrast:

9. razred


nema

Ostali predmeti: Matematika/ Kemija/ Geografija/ Fizika/ Informatika



• sportski sektor

Polazišna ideja projekta je potaknuti razmišljanje i aktivnosti vezane za zdravlje, zdravu prehranu i tjelesnu aktivnost radi zdravog odrastanja i stjecanja zdravih navika za cijeli život.



Učenici će se baviti učenjem o zdravoj prehrani i važnosti prehrane i tjelesne aktivnosti za rast, razvoj i zdrav život. Učenici će voditi detaljnu evidenciju o prehrani i tjelesnim aktivnostima tijekom dužeg razdoblja, raspravljati o važnosti zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti za rast i razvoj, kao i stjecanja zdravih navika za cijelu obitelj te pokušavati uvesti pozitivne navike u svoj svakodnevni život. Aktivnosti, poput dnevnika prehrane, šetnji u prirodi, dana zdravih poslastica itd., bit će prilagođene uzrastu. Zamišljeno je da projekt ima tri glavna dijela: prikupljanje informacija o vlastitim navikama i navikama u obitelji (prehrana, tjelesna aktivnost), prezentacija i rasprava o prikupljenim informacijama te treći dio - pokušajmo zdravije živjeti - tj. ponovno prikupljanje informacija tijekom određenog razdoblja i usporedba rezultata i poboljšanja. Cilj je da učenici pokušaju uvesti bolje navike, npr. povećan unos voća i povrća, smanjen unos gaziranih pića, povećanje tjelesne aktivnosti. Pored glavnih dijelova, učenici će sudjelovati u drugim vrstama aktivnosti poput kuhanja, šetnji u prirodi itd. te imati svoja izlaganja ili dobiti nastavnikove upute o zdravlju, prehrani, razvoju i sl. Na kraju učenici mogu napraviti prezentacije o tome što su naučili i kako su naučeno proveli u svom svakodnevnom životu.

Motivacija Učenike treba motivirati da steknu neke ideje o navikama unutar svoje obitelji, da nauče kako mogu unaprijediti zdravlje cijele obitelji te zaključke primijeniti u svom svakodnevnom životu.

Teorijska podloga

(za nastavnike)

Nastavnici iz navedenih različitih oblasti zajednički će surađivati u davanju nekih početnih informacija i uputa: u području biologije i kemije o vrstama hrane (bjelančevine, ugljikohidrati, masti itd.) te o načinu prehrane za zdrav rast i razvoj; u području matematike i fizike o mjerenju visine, težine, količine hrane u gramima (npr. koliko voća učenik pojede dnevno ili tjedno), kalorične vrijednosti hrane (npr. računanje dnevne kalorične konzumacije kao i količine „zdravih“ kalorija) mjerenju tjelesnih aktivnosti (broj utrošenih kalorija) itd.; u području geografije osmišljavanje najljepših šetnji u prirodi; IT daje dodatnu potporu u smislu korištenja weba, pronalaženja informacija itd.

Učenici će dobiti konkretne zadatke (dnevnik o prehrani i sl.), a nastavnici će im pomagati u radu te povremeno predavati ili prezentirati teme o prehrani, tjelesnoj aktivnosti, rastu i razvoju, kao i organizirati dodatne aktivnosti poput šetnji u prirodi, kuhanja itd.






Ishodi učenja:

1. opisuje organizaciju građe ljudskog organizma


Pokazatelji:

1.a nabraja i opisuje organe i organske sustave

1.b opisuje sličnosti i razliku između spolova na temelju morfoloških i anatomskih karakteristika

2.a objašnjava funkciju organa i organskih sustava

2.b povezuje funkciju organa sa strukturom organizma

Prehrana i potrebe za nutrijentima i mineralima raznih vrsta mogu se vezati za sve navedene pokazatelje. Učenici će raspravljati o nutricionističkim potrebama čovjeka vezanima za sve ove pokazatelje.

Ishod učenja:

3. objašnjava homeostazu

Pokazatelj

3.c opisuje utjecaj alkohola i narkotika na organizam

Alkohol, narkotici i pušenje imaju ogroman utjecaj na zdravlje te tijekom sati i rasprava nastavnici i učenici moraju posvetiti određeno vrijeme i raspravi o utjecaju ovih tvari na zdravlje.


Ishodi učenja:

1. razlikuje genotip i fenotip živih bića (što je urođeno i što se stječe tijekom života)

3. razlikuje izvore genetske varijabilnosti čovjeka (mutacije, genske rekombinacije)

4. definira genetske anomalije kao promjene genotipa

6. analizira utjecaj prirodne i društvene sredine na tijek evolucije (biotička i kulturna evolucija)

1.a definira genotip i fenotip čovjeka na razini osobina

1.b interpretira utjecaj okoliša na izražavanje fenotipa čovjeka

3.a objašnjava mehanizme stvaranja mutacija kod čovjeka

4.a prepoznaje i definira genetske anomalije čovjeka

6.a identificira utjecaj prirodne i društvene sredine na evoluciju čovjeka

Genetika je uvelike utječe na zdravlje pojedinca i obitelji. U okviru sati o zdravu životu i kako možemo utjecati na zdravlje, učenici i nastavnici moraju se osvrnuti i na ovaj aspekt.




Ishod učenja:


1.a objašnjava važnost bavljenja tjelesnim aktivnostima za ljudsko zdravlje

1.b objašnjava važnost uravnotežene ishrane za zdrav život

1.c identificira mutagene štetne za čovjeka

Higijena, zagađenost, okoliš kao i spolnost, teme su koje imaju veliku ulogu u životu i zdravlju mladih. Na satima o zdravu načinu života nastavnici i učenici moraju inkorporirati i ove teme. Na primjer, pranje namirnica i pesticidi, čista voda i zrak, spolno zdravlje… ključne su teme za ovu dobnu skupinu.

Komponenta 4.: Postupanje s rezultatima dobivenim iz različitih izvora o morfologiji, anatomiji i fiziologiji; genetici i evoluciji; zdravlju i očuvanju zdravlja čovjeka

Ishodi učenja:



4. izvodi praktične radove služeći se mjernim i optičkim instrumentima (mikroskop, lupa) i laboratorijskom opremom (pribor za disekciju, IKT) za stjecanje informacija o morfologiji, anatomiji i fiziologiji; genetici i evoluciji, zdravlju i očuvanju zdravlja čovjeka uvažavajući etiku laboratorijskoga rada sa živim bićima

1.a interpretira zaključke o anatomiji, morfologiji i fiziologiji čovjeka na temelju prikupljenih informacija iz različitih izvora

1.b povezuje biološke i društvene osobine čovjeka koristeći se različitim izvorima

3.a interpretira zaključke o zdravlju i očuvanju ljudskoga zdravlja na temelju prikupljenih informacija iz različitih izvora

3.b povezuje biološke i društvene osobine čovjeka u funkciji očuvanja zdravlja čovjeka koristeći se različitim izvorima

3.c komunicira verbalno i u pisanome obliku o zdravlju i očuvanju ljudskoga zdravlja služeći se pojednostavljenom stručnom terminologijom

4.a izvodi promatranja, mjerenja i praktične vježbe na čovjeku služeći se mjernim i optičkim instrumentima i laboratorijskom opremom

4.b izvodi disekciju homolognih životinjskih organa i mikroskopira tipična životinjska tkiva

Navedeni ishodi povezuju korištenje suvremenih tehnologija za usvajanje znanja vezanoga za oblast biologije i zdravlje mladih i obitelji.




(Ishodi uključuju sve pokazatelje)

Ishodi učenja:

1.1.1. analizira svojstva i odnose skupova prikazane u različitim oblicima i primjenjuje ih u rješavanju problemskih zadataka

Bjelančevine, ugljikohidrati, namirnice raznih vrsta prirodni su primjeri skupova.

1.2.1. odabire i kombinira strategije, metode i radnje za rješavanje problema i daje rješenja u kontekstu problema

Učenici će planirati strategije i konkretne metode poboljšanja vlastite prehrane i tjelesnih aktivnosti (riječ je o matematičkim problemima računanja količina zdravih i nezdravih kalorija, namirnica, itd.).

1.2.2. ocjenjuje opravdanost i preciznost odabranih strategija, metoda, operacija i rješenja i razmatra konačno rješenje problema

Učenici će ocjenjivati (u dnevnicima i prezentacijama) uspješnost odabranih strategija.

2.1.2. analizira i prikazuje matematičke situacije i strukture uporabom algebarskih simbola i različitih notacija (zapisa), grafika i dijagrama te generalizira na temelju njih

Učenici će koristiti matematičke strukture (skupovi, proporcije) te grafove i dijagrame za prikazivanje podataka kao iznos konzumiranih kalorija, nezdravih kalorija, kalorija potrošenih na tjelesne aktivnosti i drugo.

2.1.3. primjenjuje matematičke modele za predstavljanje i tumačenje kvantitativnih odnosa

Koriste se matematički modeli skupovi, jednadžbe, proporcije, funkcije itd. za predstavljanje postotka kalorija dobivenih iz masti, ugljikohidrata, itd.

2.3.1. formulira pitanja svojstvena matematici i razvija matematičke pretpostavke i argumente

Pitanja vezana za proporcije, prosjeke, rast i opadanje pojavljuju se u radu na projektu.

2.3.2 logički zaključuje i primjenjuje matematički dokaz kao ključne matematičke aspekte

Učenici koriste matematičko/logičko razmišljanje u izvođenju zaključaka i planiranju strategiju za poboljšanje zdravlja.

3.2.1. analizira mjerljiva obilježja objekata i pojava, kombinira mjerne instrumente, mjerne jedinice, mjerne sustave u procesima mjerenja

U okviru projekta mnogo je različitih mjerenja težine, visine, kalorične vrijednosti itd.

3.2.2. procjenjuje i predviđa rezultate mjerenja (izmjereni se rezultati analiziraju i procjenjuju)

4.1.1. formulira problem, prikuplja i obrađuje podatke iz različitih izvora te ih predstavlja u različitim oblicima.

Problem zdrave prehrane i zdravlja analizira se prikupljanjem velikoga broja podataka, što iz vlastitoga života, što iz podataka o zdravlju i prehrani iz različitih izvora (internet, knjige, predavanja); podatci se predstavljaju u dnevnicima i prezentacijama.

4.1.2. interpretira, raspravlja o dobivenim podatcima i rezultatima istraživanja

Važan dio projekta je rasprava o podatcima i rezultatima na satima.

4.2.1. koristi statističke analize radi prognoze u kontekstu problemskoga pitanja

Elementarne statističke analize kao računanja prosjeka, distribucije raznih veličina (visine, kalorijski iznosi, količina tjelesne aktivnosti itd.) dio su projekta.



Predmet 3.: Kemija

1.1.1. razlikuje sastav i vrstu tvari

1.1.1.a. razlikuje čiste tvari (atome i molekule) i smjese (homogene i heterogene)

Kroz primjere namirnica koje koriste u prehrani učenici trebaju znati navesti primjer čiste tvari, npr. NaCl, kuhinjska sol je spoj, čista tvar; trebaju znati razlikovati vrste smjesa: npr. bistri sok od jabuke je homogena smjesa dok je svježe iscijeđena limunada heterogena smjesa (suspenzija) u kojoj se vide čestice limuna; slično je i mlijeko - heterogena smjesa (koloid).

1.1.1.b navodi temeljna fizikalna svojstva tvari (gustoća, agregacijsko stanje, vrelište, talište)

Učenici trebaju razlikovati tvari po gustoći (med od mlijeka ili vode), agregacijska stanja vode - led u rashlađenom napitku.

1.1.2. analizira građu tvari

1.1.2.c opisuje razliku između fizikalnih i kemijskih pojava (otapanje, gorenje)

Npr., šećer u vodi - otapanje, fizička pojava; šećer koji se zagrijava u karamel - kemijska promjena.

1.1.4. primjenjuje kemijsku simboliku za opisivanje sastava tvari

1.1.4.a razumije da kemijska simbolika ima kvantitativno i kvalitativno značenja (simboli, formule)

1.2.3. procjenjuje aktivnosti na dokazivanju stehiometrijskih zakona

1.2.3.a utvrđuje vezu između mase, količine i brojnosti jedinki

1.2.3.b uspoređuje različite parametre (masa, količina) koristeći stehiometrijske zakone

1.2.3.c iskazuje računom postotni sastav tvari (maseni udio)

Učenici će vršiti mjerenja mase namirnica koje će konzumirati.

1.1.1. prikuplja podatke iz različitih izvora

1.4.1.a izvodi mjerenja (masa, volumen, temperatura, pH) i postupke odjeljivanja sastojaka iz smjesa (taloženje, dekantacija, filtracija, destilacija sublimacija, kristalizacija)

1.4.2. primjenjuje matematičke vještine

1.4.2.a. izračunava: maseni i volumni udio, broj jedinki, masu tvari, količinu tvari

1.4.3. uočava zakonitosti podataka prikazanih modelima, tablicama i grafikonima

1.4.3.a koristi tablične i grafičke prikaze te objašnjava dobivene rezultate

Za prikazivanje rezultata projekta učenici će se koristiti tablicama i grafikonima.

2.2.1. analizira fizikalne i kemijske promjene

2.2.1.b objašnjava kemijske promjene na primjerima reakcija organskih tvari (gorenje ugljikovodika, alkoholno vrenje, octeno - kiselo vrenje)

Učenici će znati objasniti kako nastaje ocat koji se koristi za začinjavanje salate!

3.1.1. objašnjava strukturu i fizikalno-kemijska svojstva tvari

3.1.1.c navodi primjere molekula kod kojih postoji vodikova veza



Učenici će znati objasniti zašto se, primjerice, alkohol, etanol ili octena kiselina lako tope u vodi.

3.3.1. uspoređuje svojstva, sastav i vrstu tvari bogatih energijom

3.3.1.a opisuje vrstu veza kod organskih molekula

3.3.1.b navodi svojstva, sastav i vrstu organskih spojeva (masti i ulja, ugljikohidrati, bjelančevine)

3.3.1.c povezuje sadržaj energije organskih molekula s njihovom strukturom

Učenici će znati objasniti dobije li se više energije ako jedu maslac ili šećer.

4.1.1. opisuje svojstva, sastav i vrste organskih spojeva

4.1.1.a navodi organske spojeve u svakodnevnom životu

Hrana koju unosimo najvećim je dijelom sastavljena od organskih spojeva.

4.2.1. objašnjava osobine, sastav i vrstu odabranih biomolekula primjenjujući kemijsku simboliku i terminologiju

4.2.1.a opisuje svojstva, sastav i vrstu bioloških organskih spojeva (masti i ulja, ugljikohidrati, bjelančevine)

4.2.1.b objašnjava kemijske veze u biomolekulama navodeći simbolične prikaze

4.2.1.c primjenjuje kemijsku simboliku i terminologiju za odabrane biomolekule

(svi se ovi ishodi odnose na hranu)

4.2.2. analizira kemijske promjene odabranih biomolekula

4.2.2.a navodi kemijske promjene na biomolekulama prepoznajući njihove funkcionalne skupine uz obrazloženje značaja i uloge svake od obrađenih vrsta u svakodnevnom životu

4.2.2.b objašnjava biokemijske procese u živim sustavima i ulogu enzima

4.2.3. ispituje pretvaranje energije tijekom biokemijskih reakcija

4.2.3.a navodi primjere pretvaranja energije unutar organizma

4.2.3.b kemijskim jednadžbama predstavlja osnovne reakcije biomolekula i uspoređuje ih.

Svi se ovi pokazatelji odnose na metabolizam biomolekula (hrane) u organizmu.

Predmet 5.: Fizika

Oblast 1.: Mehanika


Ishod: 1.1.2. mjeri i određuje masu i gustoću tijela i tvari te vrijeme trajanja različitih procesa

1.1.2.a mjeri vrijeme kronometrom, razlikuje trenutak od vremena te preračunava jedinice za vrijeme

U tjelesnim aktivnostima učenika koje su predviđene u projektu sigurno će biti trčanja i hodanja do nekog odredišta te će se mjeriti utrošeno vrijeme. Možda će biti organizirana i natjecanja u trčanju, stoga je važno znati kako se ispravno koristi kronometar.



1.1.2.b mjeri masu tijela vagom te preračunava jedinice za masu

Kontrola tjelesne mase drugo je važno mjerenje koje će učenici trebati periodično kontrolirati, stoga je važno znati ispravno mjeriti masu, ponoviti mjerenje više puta i preračunati srednju vrijednost mjerenja.

Komponenta 3.: Dinamika i statika

Ishod: 1.3.4. analizira pojmove energije, rada i snage te tumači konkretne primjere pretvorbe energije

1.1.4.f analizira pretvorbe energije u raznovrsnim kontekstima uključujući razmatranje energetske vrijednosti hrane i poveznice sa zdravim prehrambenim navikama

Koristeći znanje iz fizike, učenici će moći preračunati energetske/kalorične vrijednosti hrane koju dnevno unesu u organizam i usporediti to sa standardima za svoju dob.

Oblast 5.: Fizika, društvo i tehnologija

Komponenta 2.: Metode i jezik fizike

Ishod 5.1.1. planira i provodi fizikalne pokuse te predstavlja dobivene rezultate

5.2.1.a objašnjava svrhu izvođenja pokusa, specificira potreban pribor i pokusne procedure te se pravilno služi mjernim instrumentima i priborom

Ovo je prilika da učenici, shvaćajući fizikalne vježbe u okviru ovoga projekta kao pokuse, provjere vrijednost ovoga pokazatelja, tj. shvate svrhu izvođenja pokusa, shvate važnost planiranja pokusnih procedura, pribora koji se koristi te nauče pravilno koristiti mjerne instrumente i radni pribor (kronometre za mjerenje vremena, vage za mjerenje mase itd.).

5.2.1.d prikazuje mjerne podatke uz pomoć tablica i grafikona, kvalitativno i kvantitativno ih interpretira te identificira grube pogrješke u mjerenju

Ovaj će pokazatelj naročito biti važan u trenutku obrade rezultata mjerenja i izrade prezentacije projekta. Razumijevanje rezultata utjecaja fizikalnih aktivnosti i konzumiranje hrane, tj. energetski adekvatne hrane, bit će mnogo lakše i kvalitetnije razumjeti ako se predstavi sukladno ovom pokazatelju.


Ishod učenja: 3.1.3. primjenjuje različite vrste IKT usluga, uređaja i medija

3.1.3.a stvara sadržaje pomoću odgovarajućih IKT uređaja

Učenici će tijekom projekta koristiti IKT uređaje.

Ishod učenja: 3.4.11. upotrebljava softver za obradu teksta, tablični proračun i prezentacije

3.4.11.a izrađuje tekstualni dokument povezujući tekst, slike, tablice, formule, fusnote, reference i sl.



Učenici će za pravljenje pisanoga rada koristiti odgovarajući softver.

3.4.11.b izrađuje proračunske tablice povezujući više tablica, grafikona, formula i funkcija (logičke, datumske,…)

Učenici će koristiti proračunske tablice za obradu prikupljenih podataka.

3.4.11.c izrađuje prezentacije povezujući tekst, sliku, zvuk, hipertekst, videozapis, animacije i sl.

Učenici će koristiti softver za pravljenje prezentacija.

3.4.11.d predočava rezultate svoga rada iz softvera za obradu teksta, tablični proračun i prezentacije.

Učenici će koristiti navedene softvere za pripremu izvješća i prezentaciju.

Ishod učenja: 5.1.4. primjenjuje digitalne tehnologije pri učenju

5.1.4. a primjereno koristi tehnologiju e-učenja

Učenici će koristiti odgovarajuće digitalne tehnologije prilikom učenja o zdravlju.

5.1.4.b Utvrđuje važnost razvoja digitalnih tehnologija radi cjeloživotnog učenja i usavršavanja

Učenici će uočiti mogućnosti koje digitalne tehnologije nude za cjeloživotno učenje.

Veličina skupine učenika 4 - 6 učenika

Aktivnosti:

Aktivnost 1.

Razgovor s učenicima o prehrani i zdravlju, o tjelesnim aktivnostima, objašnjavanje projekta (uključeni nastavnici i učenici; tijekom nekoliko sati).

Aktivnost 2.

Tjedni dnevnik. Učenici će voditi detaljan tjedni dnevnik svih obroka i svih tjelesnih aktivnosti. Obroci moraju biti detaljno opisani s navedenim količinama/vrstama namirnica te s izračunom kalorijskih vrijednosti, zdravih i nezdravih kalorija; detaljno opisati tjelesne aktivnosti: koliko je dnevno/tjedno prijeđenih kilometara, koliko potrošenih kalorija na sportske aktivnosti uz računanje tjednih prosjeka unosa/potrošnje kalorija. U razdoblju od četiri tjedna svaki će učenik voditi svoj tjedni dnevnik.

Aktivnost 3.

U skupinama (4 - 6) učenici će razgovarati o tjednim dnevnicima. Primjerice, nakon prvoga tjedna, tijekom sata unutar skupine mogu razgovarati o svojim navikama, predlagati ideje o poboljšanju prehrane i zdravlja. Nastavnici nadziru i povremeno sudjeluju i pomažu.

Aktivnost 4.

Nakon četiri tjedna skupine (4 - 6) pripremaju i prezentiraju zaključke iz dnevnika vođenih tijekom toga razdoblja. O ovom dijelu postoji određena sloboda: mogu se praviti grafički prikazi (koliko je kilograma šećera pojela cijela skupina za četiri tjedna, koliki je dnevni prosjek unosa kalorija za skupinu, prosječan postotak kalorija dobivenih od masti ili šećera, kao i kalorija potrošenih na šetnju/tjelesne aktivnosti), plakati, PowerPoint prezentacije kojima će se istaknuti dobri i loši rezultati (skupni je prosjek 60 % kalorija unesenih iz ugljikohidrata, uz objašnjenje zašto je to loše za zdravlje). Skupina izrađuje prezentaciju tjelesnih aktivnosti, kalorija potrošenih na ove aktivnosti za mjesec dana uz odgovarajuće zaključke.

Aktivnost 5.

Rasprave i analize navika u prehrani i tjelesnim aktivnostima unutar skupina pod nadzorom nastavnika s naglaskom na navike koje treba promijeniti ili dodati te predavanja nastavnika ili kratak film o prehrani ili tjelovježbi (fitness) kao i osmišljavanje pojedinačnih i skupnih planova za tjelovježbu (trčanje, plivanje, pilates itd.).


Aktivnosti:

Aktivnost 6.

Tjedni dnevnik. Nakon nekog vremena učenici će ponovo voditi detaljan tjedni dnevnik svih obroka i svih tjelesnih aktivnosti. Obroci moraju biti detaljno opisani s količinama/vrstama namirnica i kalorijskim vrijednostima; detaljno opisati tjelesne aktivnosti. Dakle, tijekom četverotjednog razdoblja svaki će učenik voditi svoj tjedni dnevnik.

Aktivnost 7.

Nakon četiri tjedna, skupine (4 - 6) pripremaju i prezentiraju zaključke iz dnevnika vođenih tijekom tog razdoblja. Ponovno se mogu uraditi grafički prikazi, plakati i PowerPoint prezentacije. Skupina radi i prezentaciju tjelesnih aktivnosti za mjesec dana uz odgovarajuće zaključke. Skupina se treba usredotočiti na ideju da su popravili svoj način prehrane i razinu tjelesnih aktivnosti te istaknuti sve ono što su uspjeli popraviti.

Aktivnost 8.

Zajedničke vježbe (pilatess, yoga, itd.), šetnje u prirodi uz vježbe ili trčanje ili planinarenje. Tijekom polugodišta organizirati tjedne skupne aktivnosti: planinarenje, plivanje, zajedničko vježbanje. To se može organizirati unutar sata (sat u prirodi) ili izvan nastave.

Aktivnost 9.

Dan zdravih poslastica. Učenici organiziraju zajedničke stolove. Svaki član skupine donosi neko jelo s naglaskom na zdrave namirnice (zdravi kolači, salate, zdrave grickalice). Provesti natjecanje za najbolji stol ili najbolje pojedinačno jelo (učenici biraju glasovanjem). Učenici pripremaju i donose recepte jela s detaljima količina i mjerama, kao i količinom/distribucijom kalorija.

Aktivnost 10.

Dan kuhanja. Ako je škola u mogućnosti, organizirati sat ili dvosat kada će skupine učenika kuhati/pripremati neko jelo (npr. salate, juhe, tjesteninu, slatkiši od zdravih sastojaka...) Ova se aktivnost također može organizirati kao natjecanje.

Aktivnost 11.

Mjerenje težine i visine učenika na kraju polugodišta, pravljenje plakata s rezultatima (tijekom nekoliko sati; učenici pod nadzorom nastavnika).

Mjesto realizacije projekta: učionica, kuhinja, kuća, okolina


1. završetak prvoga dijela, tj. dnevnika o prehrani i dnevnika o tjelesnim aktivnostima (nakon mjesec dana)

2. zaključci nakon pregledavanja dnevnika, rasprava i ideja za zajedničko/pojedinačno poboljšanje zdravog života

3. završetak drugoga dnevnika o prehrani i tjelesnim aktivnostima

4. prezentacija i zaključci


Pokazatelji uspješnosti • dobro urađeni dnevnici i prezentacije





• tjedni dnevnik (prvi mjesec): učenik vodi svoj pojedinačni dnevnik, prezentacije plakatom, verbalne prezentacije (skupina 4 - 6)

• natjecanje Dan zdravih poslastica - bira se i nagrađuje najbolja skupina i/ili najbolji pojedinac



• pisani rad


• tjedni dnevnik (zadnji mjesec): učenik vodi svoj pojedinačni dnevnik,

finalne prezentacije plakatom, verbalnom prezentacijom (skupina 4 - 6)


Primjenljivost samoprocjenjivanja Da


• procjenjivanje sadržaja (usredotočenost na razvoj i primjenu novih koncepata i koliko se učenici osjećaju sigurnima u razumijevanju koncepta)


Je li hrana/užina u tvojoj školi zdrava? Jesu li tvoje kolege dovoljno tjelesno aktivni i kako možete uvesti sportske aktivnosti u svoj svakodnevni život? Jesu li vaši roditelji pušači i imaju li neke druge nezdrave navike? Kako im možete pomoći da to promijene? Jeste li došli u dodir s cigaretama i alkoholom i što mislite o tome? Što želite i možete promijeniti u svojoj obitelji da svi jedete zdravije i imate više tjelesnih aktivnosti? Možete li više naučiti i doprinijeti u pripremanju zdravih jela? Kada odrastete, kako planirate prehranu u svojoj kući?


Preporučeni materijal papir, plakat (u slučaju kuhanja namirnice)

Oprema i pribor metar za mjerenje, vaga, (u slučaju kuhanja, posuđe)

Financijski troškovi ne



udžbenici i druga tiskana literatura, prema preporuci nastavnika

internetski izvori: Google, Wikipedija itd.

Ostale napomene


Projekt: Najuzbudljivija šetnja mojim krajem

PODATCI O PROJEKTU

Naziv projekta: Najuzbudljivija šetnja mojim krajem Trajanje: 7 dana

Predmet: Matematika Uzrast: 9. razred


Ostali predmeti: Geografija/ Informatika/ Fizika

Oblasti ekonomije znanja (uključujući i objašnjenje)

• turizam

Tijekom aktivnosti na projektu učenici rade prijedlog redoslijeda obilaska atraktivnih turističkih odredišta u svome gradu (okolini).

Podatci o projektu


Projekt se odnosi na sljedeći matematički problem: Za zadani skup točaka koje su raspoređene u gradu i za zadane udaljenosti između parova točaka potrebno je odrediti najkraći mogući put tako da se svaka točka obiđe točno jednom i da se vrati na polaznu točku.

U terminologiji prilagođenoj dobi učenika, problem se može formulirati na sljedeći način: Imamo nekoliko zanimljivih mjesta u gradu. Potrebno je organizirati šetnju i posjetiti svako mjesto točno jednom, vratiti se na početnu poziciju, ali da šetnja bude što je moguće kraća.

Rješavanjem tog problema učenici će koristiti i primijeniti matematičko znanje koje se odnosi na aritmetičke operacije, geometrijske objekte, mjerenje, kao i na prikupljanje, predstavljanje, analiziranje i interpretiranje podataka iz stvarnog svijeta.

MotivacijaTuristi dolaze u tvoj grad (tvoj kraj). Trebaju obići zanimljiva mjesta koja im ti preporučiš. Pomogni im u organizaciji šetnje, ali da se previše ne umore. Potrebno je da obiđu sva mjesta i vrate se na početnu poziciju, ali tako da idu najkraćim mogućim putem.

Teorijska podloga

(za nastavnike)

U pozadini ovoga problema je čuveni problem trgovačkoga putnika (engl. travelling salesman problem). Ovo je jedan od najpoznatijih problema kombinatorne optimizacije koji pripada klasi tzv. NP teških problema → problema za koje ne postoji algoritam koji u polinomskom (tj. razumnom) vremenu pronalazi rješenje za opći slučaj. Ovaj problem, zajedno sa svojim varijantama i uopćavanjima, važan je za oblast operacijskih istraživanja, ali i teorijskoga računalstva. Problem trgovačkog putnika egzaktnim se metodama može riješiti samo ako je broj izabranih točaka relativno mali. Stoga, problem je odgovarajući za učenike nižih razreda ako je broj točaka koje turisti posjećuju mali. Za danu postavku točaka učenici mogu pronaći nekoliko različitih putova različitih dužina. Preciznije, ako raspolažemo s ukupno n točaka, tada je ukupan broj različitih putova jednak (n-1)!/2. Na primjer, ako je broj točaka 5, tada je ukupan broj različitih putova 12. Nastavnik može pomoći učenicima da sustavno identificiraju sve putove i izračunaju ukupnu dužinu svakog puta. Nakon što se problem analizira u učionici, nastavnik može pokušati postaviti zadatak u školskom dvorištu birajući nekoliko točaka kao što su drvo, žbun, ulazna vrata škole, košara za smeće, vrtna slavina itd. Nakon toga učenicima se prezentira zadatak da identificiraju nekoliko zanimljivih točaka u gradu (selu), izračunaju udaljenosti između parova točaka (uz pomoć nastavnika ili roditelja) i pronađu najbolje rješenje za opisani problem.



Matematika

Oblast 1: Skupovi, brojevi i operacije


Ishodi učenja: 1. odabire i kombinira strategije, metode i operacije za rješavanje problema i daje rješenja u kontekstu problema

Pokazatelj: 1.a kombinira računske operacije s realnim brojevima uključujući stupnjevanje i korjenovanje.

Učenici će računati euklidske udaljenosti između točaka u koordinatnom sustavu, što uključuje i operacije stupnjevanja i korjenovanja.

Pokazatelj: 1.c pronalazi različite načine rješavanja problema i identificira potrebne informacije.

Učenici će povezivati realne podatke s matematičkim strukturama predstavljajući mjesta u gradu točkama u ravnini (ili koordinatnom sustavu).

Ishod: 2. procjenjuje opravdanost i preciznost odabranih strategija, metoda, operacija i dobivenih rješenja te raspravlja o krajnjem rješenju u kontekstu problema

Pokazatelj: 2.a provjerava točnost dobivenih rješenja i raspravlja o njima u kontekstu problema.

Učenici će raspravljati o različitim rješenjima i interpretirati zašto različite strategije vode k različitim rezultatima.

Oblast 2.: Algebra

Komponenta 1.: Algebarski izrazi, funkcije, proporcije i primjene

Ishod: 3. primjenjuje matematičke modele za predstavljanje i tumačenje kvantitativnih odnosa

Pokazatelj: 3.a analizira grafove, dijagrame i na temelju njih utvrđuje zakonitosti i obrasce.

Pokazatelj: 3.d utvrđuje kvantitativne odnose među realnim brojevima.

Učenici će analizirati različite situacije koje su grafički predstavljene i određivati pravila i zakonitosti o kvantitativnim odnosima.


Ishod: 1. formulira pitanja svojstvena matematici i razvija matematičke pretpostavke i argumente

Pokazatelj: 1.a formulira tvrdnje.

Primjerice, učenici će formulirati rečenice tipa: Ako šetač izabere da od točke A ide preko točke B u točku C, tada će ukupna udaljenost porasti za...

Pokazatelj: 1.b razlikuje pretpostavku i tvrdnju.

Npr., pretpostavka je da se najkraći put može postići ako šetač uvijek bira najbližu točku od trenutačne.

Oblast: Geometrija i mjerenje

Komponenta 1.: Likovi, tijela i transformacije

Ishod: 1. analizira svojstva i odnose geometrijskih elemenata te koristi simbole i različite prikaze

Pokazatelj: 1.b određuje položaj točke i pravca u koordinatnom sustavu.



Dok predstavljaju točke, učenici će crtati točke i pravce u koordinatnom sustavu.

Ishod: 3. utvrđuje geometrijska svojstva u objektima iz realnog svijeta te modelira prostorne odnose pri rješavanju problema

Pokazatelj: 1.a istražuje i predviđa rezultate sastavljanja i rastavljanja dvodimenzionalnih i trodimenzionalnih oblika u pogodnoj modelskoj situaciji. Tijekom analize učenici će razmatrati pozicije točaka (npr. leže li sve točke na konveksnom omotaču) određujući ovisnost rješenja u odnosu na raspored točaka.


Ishod: 1. analizira mjerljiva obilježja objekata i pojava, kombinira mjerne instrumente, mjerne jedinice, mjerne sustave u procesima mjerenja.

Pokazatelj: 1.a pretvara mjerne jedinice iz manjih u veće i obrnuto.

Učenici će koristiti različite mjerne jedinice za udaljenost i vrijeme.

Ishod: 2. procjenjuje i predviđa rezultate mjerenja.

Pokazatelj: 2.a utvrđuje mjerljiva obilježja objekata i pojava i predviđa rezultate mjerenja.

Učenici će moći predviđati rezultate mjerenja.



Ishod: 1. formulira problem, prikuplja i obrađuje podatke iz različitih izvora te ih predstavlja u različitim oblicima

Pokazatelj: 1.a povezuje podatke sa zadanim problemom.

Učenici će predstavljati realna mjesta kao točke. Da bi izračunali udaljenosti između točaka, fizičke će veličine biti predstavljene kao točke, a fizička udaljenost između mjesta u gradu/selu računat će se kao udaljenost između odgovarajućih točaka u matematičkom modelu.

Pokazatelj: 1.b podatke prikazuje na prikladan način: pomoću računala i bez njega, listom, tablicom, tablicom frekvencija, grafikonom, linijskim, stupčastim i kružnim dijagramima.

Učenici će podatke prikazivati uz pomoć računalnih programa kako bi olakšali proces računanja.

Pokazatelj: 1.c odabire i opravdava pogodne metode prikupljanja podataka uključujući upitnike, pokuse, baze podataka i elektroničke medije.

Učenicima može biti ponuđena mogućnost da zadatke prikupe preko nekih internetskih servisa, kao što je servis Google Maps.

Ishod: 2. interpretira, diskutira o dobivenim podatcima i rezultatima istraživanja

Pokazatelj: 2.a tumači i analizira podatke prikazane na različite načine.


Ishod: 2. koristi elemente kombinatorike radi procjenjivanja i predviđanja događaja

Pokazatelj: 2.a određuje i zapisuje rasporede različitih elemenata nekog skupa u kojima je poredak bitan.

Učenici će zapisivati permutacije točaka (lokacija).



Informatika



Ishod 11.: upotrebljava softver za obradu teksta, tablični proračun i prezentacije.

Svi će se podatci obraditi programom za tabličnu obradu. Podatci će se predstavljati u tabličnom i u grafičkom obliku.

Komponenta 2.: Programiranje

Ishod učenja: 2. 5. rješava probleme uporabom programskog jezika.

Učenici će programirati program za potpunu enumeraciju kako bi identificirali sve etape puta, računali ukupnu dužinu razdaljina i odredili najkraći put.

Komponenta: Digitalno društvo

Ishod učenja: 1: istražuje i analiza informacije prikupljene na webu.

Učenici će koristiti izvore prikupljene na internetu.

Fizika

Oblast 1.: Mehanika


Ishod učenja: 1.1.1. mjeri i određuje dimenzije tijela, površine ploha i obujma tijela

1.1.1.a mjeri dimenzije tijela uz izbor odgovarajućega mjernoga instrumenta.

Učenici će klasičnim načinom - metrom - mjeriti udaljenosti između odabranih točaka, ali će isto mjerenje uraditi i koristeći suvremene tehnologije, u ovom slučaju GPS-uređajem i uz pomoć internetskog servisa Google Maps.

1.1.1.e računa srednju vrijednost za niz ponovljenih mjerenja vrijednosti jedne fizikalne veličine te predstavlja rezultate mjerenja.

Mjereći udaljenosti metrom, učenici trebaju mjerenje ponoviti više puta ili da svatko od njih to uradi zasebno kako bi imali više mjerenja iste dužine. Proračunavajući srednju vrijednost svojih mjerenja, učenici će se uvjeriti da će većim brojem mjerenja postići veću točnost.


Komponenta 2.: Metoda i jezik fizike

Ishod učenja: 5.2.1. planira i provodi fizikalne pokuse te predstavlja dobivene rezultate

5.2.1.a objašnjava svrhu izvođenja pokusa, specificira potreban pribor i pokusne procedure te se pravilno služi mjernim instrumentima i priborom.

Prihvaćajući dijelove ovoga projekta kao pokuse, učenici trebaju shvatiti svrhu njihova izvođenja, važnost planiranja pokusnih procedura, pribora kojim se služe te naučiti pravilno rukovati mjernim instrumentima i radnim priborom.

5.2.1.b identificira varijable koje tijekom izvođenja pokusa treba održavati stalnima

Ovo je samo jedan od elemenata koje treba imati u vidu pri izvođenju pokusa. Naime, postoje pokusni parametri koji se mijenjaju, ali i oni koji se održavaju stalnima. U ovom projektu mijenjat će se poredak obilaska točaka, ali će jednom izmjerene udaljenosti između nekih dviju točaka uvijek ostati iste.



5.2.1.d prikazuje mjerne podatke uz pomoć tablica i grafikona, kvalitativno i kvantitativno ih interpretira te identificira grube pogrješke u mjerenju

Ovo je korisna uputa kako bi se rezultati projekta predstavili raznovrsno, što će naročito postati važno u obradi rezultata mjerenja i izrade prezentacije projekta.

Ishod učenja: 5.2.2. primjenjuje raznovrsne matematičke metode u opisu i rješavanju fizikalnih problema

5.2.2.e modelira fizikalni problem jezikom matematike, pretvara mjerne jedinice i računa traženu veličinu

5.2.2.f evaluira smislenost rezultata dobivenog rješavanjem problema.

Koristeći mjerene vrijednosti (udaljenost između odabranih točaka) i računajući pomoću njih najkraći put za različit poredak obilaska točaka, učenici će tek proračunom, tj. korištenjem matematičkih operacija, doći do optimalnoga rezultata (redoslijeda kojim treba ići od točke do točke, a da se kroz svaku prođe samo jednom).


□ individualni rad

□ 2 - 3 učenika

□ 4 - 6 učenika


Aktivnosti:


Aktivnost 1.: Prezentacija problema. Nastavnik učenicima prezentira uvodnu „priču“. Učenici predlažu zanimljiva mjesta iz svoga kraja (grada, sela), koja bi se mogla posjetiti. Nastavnik vodi brigu o ograničenjima, da mjesta ne budu previše udaljena (šira gradska jezgra), kao i da ukupan broj mjesta ne pređe 10 (nastavnik kratko obrazlaže zašto taj broj ne smije biti velik).

U suradnji s nastavnikom biologije ili/i geografije formiraju se skupine učenika koje će iz različitih gledišta proučiti kulturno-povijesno i prirodno nasljeđe svoga kraja i prezentirati ga u vidu PPT prezentacija. Učenici će biti podijeljeni u skupine koje će proučiti: povijesne cjeline i arheološke lokalitete, fortifikacijske objekte i vojnu arhitekturu, objekte javne arhitekture, gospodarske objekte, sakralne objekte, groblja i nadgrobne spomenike, spomenike prirode.

Učenici na satu biologije mogu biti podijeljeni u skupine koje će planirane sadržaje obraditi kao, primjerice, spomenike oblikovane prirode, kao vrtnu arhitekturu (parkovi, perivoji, vrtovi), geomorfološke spomenike, zaštićena područja itd. Međutim, uobičajeno je da ovi sadržaji prate povijesno važne zgrade ili spomenike pa je bolje da to urade zajednički.

Aktivnost 2.: Učenici, uz pomoć nastavnika, grafički predstavljaju točke na školskoj ploči i/ili u bilježnicama vodeći brigu o tome da skica u što više odgovara stvarnim podatcima.

Aktivnost3.: Učenici označavaju točke i povezuju svaki par točaka ravnalom.

Aktivnost 4.: Učenici računaju udaljenosti između točaka koristeći formule za računanje euklidskog prostora između točaka.

Aktivnost 5.: Učenici predlažu nekoliko različitih šetnji navodeći različite redoslijede obilaska točaka.

Aktivnosti 6.: Za svaku šetnju učenici računaju ukupnu dužinu.

Aktivnost 7.: Učenici analiziraju dobivena rješenja određujući koje je najbolje (najkraća šetnja), kao i najlošije (najduža šetnja).

Aktivnost 8.: Učenici računaju potrebno vrijeme za svaku šetnju koristeći različita prijevozna sredstva (bicikl, automobil, autobus).

Aktivnosti 9.: Učenici raspravljaju o dobivenim rješenjima.


Aktivnosti:

Aktivnosti u dvorištu (učenici se mogu podijeliti u skupine):

Aktivnost 10.: Svaka skupina bira nekoliko točaka u školskom dvorištu koje simuliraju stvarne podatke.

Aktivnost 11.: Koristeći metar za mjerenje (do 30 m), uz nastavnikovu pomoć učenici određuju udaljenosti između svake točke.

Aktivnost12.: Po jedan učenik iz svake skupine grafički predstavlja postavu točaka (npr. u bilježnicu)

Aktivnost 13.: U učionici (ili još uvijek vani) učenici rješavaju postavu točaka ponavljajući aktivnosti 5. - 9.

Ponovno u učionici:

Aktivnost 14.: Učenici raspravljaju o mjestima u gradu/selu koja treba posjetiti. Biraju najviše 10 točaka. Učenici na satu matematike, biologije ili geografije prezentiraju svoje nalaze te odabiru one lokalitete koji će obraditi kao projektni zadatak.

Aktivnost 15.: Uz pomoć nastavnika učenici procjenjuju udaljenosti između odabranih točaka.

Aktivnost 16.: Nastavnik prezentira domaći uradak: učenici trebaju izračunati udaljenosti između odabranih parova točaka u gradu/selu. Preporuka je da se za predstavljanje polaznih i računanje novih podataka koristi neki od računalnih programa (npr. MS Excel).


Aktivnosti 17.: Samostalno, ili uz pomoć roditelja, učenici određuju udaljenosti između odabranih točaka (npr., koristeći zemljopisnu kartu ili Google Map servis.

Aktivnost 18.: Usustavljivanje izračunatih udaljenosti u Excelove tablice.


Aktivnost 19.: Učenici ponavljaju aktivnosti 5. - 9., ali sada koristeći stvarne podatke.

Aktivnost 20.: Učenici grafički predstavljaju najkraću šetnju uključujući sve izračunate podatke.

Aktivnost 21.: Učenici raspravljaju o raznim rješenjima pokušavajući identificirati strategiju koja vodi k boljim rješenjima.

Aktivnost 22.: Uz pomoć nastavnika informatike razvijaju program koji računa dužine svih mogućih smjerova kretanja. Alternativno učenici mogu pokušati provjeriti najbolje rješenje koristeći neki od online servisa.



• početna analiza obavlja se u učionici

• simulaciju šetnje izvršiti u školskom dvorištu (npr., učenici biraju 5 - 8 točaka, kao što su drvo, grm, ulazna vrata itd.)

• u gradu učenici trebaju identificirati mjesta koja treba posjetiti

• kod kuće, uz pomoć roditelja, učenici računaju udaljenosti između točaka

• u učionici učenici pronalaze i prezentiraju rješenje


Milestones:

1. simulacija rješavanja problema u učionici (1. dan)

2. simulacija rješavanja problema u školskom dvorištu (2. dan)

3. prikupljanje stvarnih podataka (3. dan)

4. pronalaženje rješenja za stvarne podatke (4. dan)

5. prezentiranje rješenja (5. dan)

6. završno procjenjivanje i refleksija (6. dan)

7. zaključci (7. dan)


usmena, pismena i grafička prezentacija rješenja


• dostignuti ishodi učenja ispunjavanjem odgovarajućih pokazatelja

• pokazatelji uspješnosti projekta:

• pronađeno najbolje rješenje ako je broj točaka manji ili jednak 10

• analiza kompleksnog problema primjereno dobnoj skupini

Ocjenjivanje projekta i refleksija


□ testovi




□ kartice s dojmovima - exit slips


Zadatci za testove

• predstavljanje točaka u koordinatnom sustavu

• računanje udaljenosti između točaka u koordinatnom sustavu

• uređivanje etapa puta koristeći neku strategiju poretka

• precizno crtanje crta između točaka

• prebrojavanje elemenata skupa (koliko ukupno ima etapa puta i zašto)

• predstavljanje podataka u tabličnom i grafičkom obliku

• računanje vremena potrebnoga za određenu etapu puta; osnovni zadatak: brzina jednaka tijekom čitave vožnje; napredni zadatak: brzina se razlikuje ovisno o parovima točaka.

Radna verzija:

• skiciranje završnoga rješenja

• rezultati dobiveni računalnim programom

Kartice s dojmovima:

Što je najvažnije što si danas naučio/-la?

Kako koristiš svoje prethodno znanje iz zbrajanja ili crtanja crta?

Što očekuješ od projekta sljedećega dana?



□ pisani uradak


□ multimedijski uradak

• učenici će opisati problem, objasniti način kako ga rješavaju, raspravljaju o rješenjima i interpretiraju rješenja u smislu životne terminologije

• sve se aktivnosti obavljaju ili usmeno ili u pisanom obliku

• učenici mogu napraviti multimedijsku prezentaciju rezultata projekta.




□ da

□ ne



• Jesi li zadovoljan (zadovoljna) kako je tvoja skupina riješila zadatak? Što bi volio (voljela) unaprijediti sljedeći put?


Za zadan broj točaka koliko različitih etapa puta možeš identificirati?

Što bi se dogodilo kada bi broj točaka porastao do 10? Bi li uspio (uspjela) identificirati sve šetnje, čak i ako bi koristio računalni program?

Gdje se ovaj problem još može javiti? Zamisli da radiš u servisu za isporuku brze pošte i trebaš organizirati isporuku na različita mjesta. Kako bi odredio kojim putem treba ići?

Što ako turisti idu autobusom? Kako bi se mogla postići ušteda u novcu?

Što ako se jedna točka zamijeni nekom novom? Kako se to može odraziti na rješenje?

Koja bi strategija mogla pomoći u dobivanju boljeg rješenja?


Preporučeni materijal papir, plakat

Oprema i pribor metar za mjerenje udaljenosti, ravnalo, PC (po potrebi), pisač

Financijski troškovi □ Da

□ Ne

Sigurnosna upozorenja: Obratiti pozornost na promet!


udžbenik i druga literatura koju odabere nastavnik

internetski resursi

Google Maps


Ostale napomene


Projekt: Utopljavanje škole

PODATCI O PROJEKTU

Naziv projekta: Utopljavanje škole Trajanje: do 3 mjeseca

Predmet: Fizika Uzrast: 9. razred

Nastavnik: preduvjeti: nema

Ostali predmeti: Kemija/ Matematika/ Informatika/ Biologija


Energija, proizvodnja, prijenos, učinkovitost

Štednja energije i povećanje energetske učinkovitosti vrlo su važni čimbenici svake ekonomije, bilo da je riječ o cijeloj državi, o samo jednoj zgradi ili jednom kućanstvu. Utopljavanjem zgrada i štednjom energije doprinosi se smanjenju zagađenja okoliša, odnosno pozitivno se utječe na globalne klimatske promjene.



I u izvedbenom i u materijalnom smislu ovo je vrlo ozbiljan projekt i sigurno ga ne mogu u potpunosti realizirati učenici osnovne škole. Međutim, baveći se ovom temom, učenici mogu naučiti vrlo bitne elemente i činjenice koje će biti korisne za cijeli njihov budući profesionalni vijek i život.

Učenici će mjeriti protok topline na raznim mjestima zidova svoje škole, na mjestima prozora i vrata i to u više razdoblja kalendarske godine, tj. u razdobljima kada je razlika unutarnje i vanjske temperature različita.

Učenici će naučiti kako se vrše izravna i neizravna mjerenja, da je vrlo bitno napraviti više mjerenja za točniji rezultat i kako se izračuna apsolutna i relativna pogrješka.

Učenici će naučiti osnovne elemente zakona toplinskoga zračenja i zakona provođenja topline. Naučit će da toplija tijela emitiraju više energije, tj. da je emitirana energija izravno proporcionalna s temperaturom na kojoj se tijelo nalazi. Također, naučit će da sva tijela emitiraju energiju, tj. valove raznih valnih dužina, ali da neke valne dužine emitiraju najviše. Koje su to valne dužine, ovisi o temperaturi na kojoj se nalaze.

Učenici će također kroz ovaj projekt naučiti kako se toplinsko zračenje prenosi kroz razne materijale, tj. koji se materijali koriste kao dobri izolacijski materijali u građevinarstvu.

Za ovaj projekt učenici će morati upotrijebiti i svoje znanje osnovnih računskih operacija kako bi izračunali neke dimenzije u školi i količinu topline koja se provedi kroz razne materijale.

Motivacija

Energetska učinkovitost svih toplinskih procesa jedan je od osnovnih elemenata učinkovitosti energetske politike. Ogromne se uštede mogu postići ako se spriječe gubitci energije. Međutim, ušteda je samo jedan od korisnih elemenata ovoga procesa. Zaštita okoliša i smanjenje zagađenja zraka drugi je element jednako tako važan.



Toplinska izolacija zgrada smanjuje toplinske gubitke zimi, pregrijavanje prostora ljeti te štiti nosivu konstrukciju od vanjskih utjecaja i jakih temperaturnih naprezanja. Toplinski izolirana zgrada je ugodnija, produžuje joj se vijek trajanja i doprinosi se zaštiti okoliša. Dobro poznavanje toplinskih karakteristika građevinskih materijala jedan je od preduvjeta za projektiranje energetske učinkovitosti zgrada.

Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na bilo kojoj temperaturi iznad 0 stupnjeva K (kelvina). Naime, sva tijela vrše emisiju i apsorpciju elektromagnetskih valova na svakoj temperaturi. Iznos energije koju će emitirati ili upijati, ovisi o tome na kojoj se temperaturi nalaze. Na određenoj temperaturi tijela najviše emitiraju infracrvene, tj. toplinske zrake. Do toplinskoga zračenja dolazi kada se toplina, stvorena kretanjem nabijenih čestica unutar atoma, pretvara u elektromagnetsko zračenje. Sunčevo zračenje zagrijava Zemlju tijekom dana; tijekom noći Zemlja ponovno zrači određenu toplinu nazad u svemir.

Za učinkovito utopljavanje škole važno je odabrati odgovarajući termoizolacijski materijal koji će spriječiti gubitak toplinske energije zimi čime će se smanjiti troškovi zagrijavanja te doprinijeti zaštiti okoliša.

S obzirom na to da se učenici u ovom projektu trebaju upoznati s vrstama građevinskoga materijala koji se koriste za termoizolaciju, pokazatelji iz kemije, bitni za ovu problematiku, odnose se i na anorganske i organske tvari jer se i jedne i druge koriste za termičku izolaciju zgrada.


Predmet 1: Fizika

Oblast 1: Mehanika


Ishod učenja: 1.1.1. mjeri i određuje dimenzije tijela, površine ploha iobujma tijela

1.1.1.a mjeri dimenzije tijela uz izbor odgovarajućega mjernoga instrumenta.

Jedan od učinaka projekta jest da učenici pored teoretskoga dijela nauče i kako se određena mjerenja izvode praktično.

1.1.1.e računa srednju vrijednost za niz ponovljenih mjerenja vrijednosti jedne fizikalne veličine te predstavlja rezultate mjerenja.

Učenici će se uvjeriti da će većim brojem mjerenja postići veću točnost.



Ishod učenja: 2.2.1. kombinira znanje o temperaturi, toplini i mehanizmima prijenosa topline radi analiziranja toplinskih pojava

2.2.1.a opisuje i razlikuje unutarnju energiju, toplinu i temperaturu te uspoređuje značenja ovih pojmova u jeziku fizike i jeziku svakodnevice

Vrlo je važno da učenici znaju razliku između temperature, unutarnje energije i topline. Oni će u ovom projektu mjeriti temperaturu, ali će toplinu morati preračunavati.

2.2.1.b mjeri temperaturu i vrši pretvaranje između različitih jedinica za temperaturu

Učenici će se u ovom projektu susretati s raznim termometrima i raznim temperaturnim skalama pa je važno da znaju pretvarati razne jedinice za temperaturu.

2.2.1.c povezuje subjektivni osjećaj zagrijanosti s brzinom davanja/primanja topline te kroz primjere opisuje pojam toplinske izolacije (npr. oblačenje u kontekstu brige o svome zdravlju)

Ovaj će projekt moći poslužiti kao primjer toplinske izolacije jer će učenici u njemu procjenjivati važnost toplinske izolacije kod provođenja topline.





Ishod učenja: 4.2.1. analizira elektromagnetne titraje i valove

4.2.1.a objašnjava da kod elektromagnetnoga vala imamo prenošenje titraja električnoga i magnetskoga polja kroz prostor te ukazuje na razlike u odnosu na zvučne valove.

Učenici će kroz projekt analizirati infracrvene, tj. toplinske valove kao primjer elektromagnetnih valova. Naučit će o njihovim osnovnim karakteristikama, valnoj dužini i frekvenciji; naučit će kako se elektromagnetski valovi razlikuju od mehaničkih valova kakav je, recimo, zvuk.

4.2.1.b opisuje spektar elektromagnetskih valova i spektar bijele svjetlosti.

Učenici će naučiti da su i bijela svjetlost i toplinsko zračenje dio šireg spektra elektromagnetskog zračenja i da svaki dio tog spektra ima svoje osnovne karakteristike.




5.2.1.a objašnjava svrhu izvođenja pokusa, specificira potreban pribor i pokusne procedure te pravilno rukuje mjernim instrumentima i priborom.

Shvaćajući dijelove ovoga projekta kao pokuse, učenici mogu provjeriti vrijednost ovoga pokazatelja, tj. mogu shvatiti svrhu izvođenja pokusa, važnost planiranja pokusnih procedura i pripremanja pribora koji će se koristiti. Naučit će pravilno se služiti mjernim instrumentima i radnim priborom.

5.2.1.b identificira varijable koje tijekom izvođenja pokusa treba održavati stalnima.

Ovo je samo je jedan od elemenata koje treba imati u vidu pri izvođenju pokusa. Naime, postoje parametri u pokusu koji se mijenjaju, ali i oni koji se održavaju stalnima. U ovom će se projektu mijenjati vanjska i unutarnja temperatura, ali će zid ili izolacijske fasade ostati stalan u svakom od mjerenja (pokusa).

5.2.1.d prikazuje mjerne podatke pomoću tablica i grafikona, kvalitativno i kvantitativno ih interpretira te identificira grube pogrješke u mjerenju.

Ovaj će pokazatelj biti važan kod obrade rezultate mjerenja i izrade prezentacije projekta.

Ishod učenja: 5.2.2. primjenjuje raznovrsne matematičke metode u opisu i rješavanju fizikalnih problema

5.2.2.e modelira fizikalni problem jezikom matematike, pretvara mjerne jedinice i računa traženu veličinu

5.2.2.f evaluira smislenost rezultata dobivenog rješavanjem problema.

Koristeći mjerene vrijednosti (temperatura i površina, debljina) i fizikalni zakon provođenja topline, učenici će tek proračunom, tj. matematičkim operacijama, doći do egzaktnih vrijednosti učinaka izolacije zgrade.

5.2.3. raspravlja o fizikalnim sadržajima i istraživanjima koristeći se raznovrsnim prikazima i izvorima znanja

5.2.3.e raspravlja o temama relevantnima za fiziku (uključujući i rezultate pokusa) koristeći se različitim prezentacijama (riječi, crteži, grafikoni, tablice, matematički izrazi, makete, simulacije, videosnimke, multimedijske prezentacije) i tehnologijama uvažavajući pri tome svoje sugovornike.

Ovaj pokazatelj opisuje kako će se u ovom projektu prezentirati rezultati projekta: učenici će najprije raspravljati o svojim rezultatima, a zatim će ih obraditi riječima, grafikonima, slikama i prezentirati koristeći razne mogućosti.






Ishod učenja: 1.1.2. analizira svojstva i odnose brojeva i sustava brojeva, koristi simbole i različite načine predstavljanja

1.1.2.b uspoređuje realne brojeve i predstavlja ih na brojevnoj osi.

Rezultati mjerenja su realni brojevi prikazani na realnoj osi.


Ishod učenja: 1.2.1. odabire i kombinira strategije, metode i radnje za rješavanje problema i daje rješenja u kontekstu problema 1.2.1.c pronalazi različite načine rješavanja problema i identificira potrebne informacije 1.2.1.f odabire i koristi odgovarajuća matematička sredstva (uključujući IT tehnologiju).

Učenici koriste matematička sredstva i IT tehnologiju radi rješavanja problema u fizici.

Oblast 2.: Algebra

Komponenta1 : Algebarski izrazi, funkcije, proporcije i primjena

Ishod učenja: 2.1.3. primjenjuje matematičke modele za predstavljanje i tumačenje kvantitativnih odnosa

2.1.3.a analizira grafikone, dijagrame i na osnovu njih utvrđuje zakonitosti i obrasce. 2.1.3.d utvrđuje kvantitativne odnose među realnim brojevima.

Učenici će u projektu analizirati grafikone i dijagrame te prema njima donositi zaključke.



Ishod učenja: 3.2.1. analizira mjerljiva obilježja objekata i pojava, kombinira mjerne instrumente, mjerne jedinice, mjerne sustave u procesima mjerenja. 3.2.1.a pretvara mjerne jedinice iz manjih u veće i obrnuto.

Ovo su sržni dijelovi projekta kojima će se baviti učenici.

Ishod učenja: 3.2.2. procjenjuje i predviđa rezultate mjerenja.

3.2.2.a utvrđuje mjerljiva obilježja objekata i pojava i predviđa rezultate mjerenja.

Ovo su sržni dijelovi projekta kojima će se baviti učenici.



Ishod učenja: 4.1.1. formulira problem, prikuplja i obrađuje podatke iz različitih izvora te ih predstavlja u različitim oblicima.

4.1.1.a povezuje podatke sa zadanim problemom

4.1.1.b podatke prikazuje na prikladan način: pomoću računala i bez njega, listom, tablicom, tablicom frekvencija, grafikonom, linijskim, stupčastim i kružnim dijagramima

4.1.1.d određuje i primjenjuje aritmetičku sredinu.



Prikupljanje, organizacija, prikazivanje rezultata mjerenja kao i računanje prosjeka spomenuti su u opisu projekta.

Ishod učenja: 4.1.2. interpretira, diskutira o dobivenim podatcima i rezultatima istraživanja

4.1.2.a tumači i analizira podatke prikazane na različite načine.

Prikupljanje, organizacija, prikazivanje rezultata mjerenja kao i računanje prosjeka spomenuti su u opisu projekta

Predmet 3.: Kemija

Oblast 1.: Tvari

Komponenta 1.: Struktura i svojstva tvari

Ishod učenja: 1.1.4. primjenjuje kemijsku simboliku za opisivanje sastava tvari

1.1.4.a razumije da kemijska simbolika ima kvantitativno i kvalitativno značenja (simboli, formule).

Kao najčešće korišteni anorganski termički izolator koristi se mineralna vuna dok je među organskim materijalima najpopularniji polistiren.

Komponenta 2.: Anorganske i organske tvari

Ishod učenja: 1.2.3. procjenjuje aktivnosti na dokazivanju stehiometrijskih zakona

1.2.3.a utvrđuje vezu između mase, količine i brojnosti jedinki

1.2.3. uspoređuje različite parametre (masa, količina) koristeći stehiometrijske zakone

1.2.3.c iskazuje računom postotni sastav tvari (maseni udio).

Učenici će tijekom izvođenja projekta mjeriti različite fizikalne veličine, npr. masu, temperaturu...


Komponenta 1.: Metali i nemetali

Ishod učenja: 2.1.1. utvrđuje osobine, sastav i vrstu tvari

2.1.1.b definira osnovne vrste anorganskih spojeva (kiseline, baze, soli, oksidi).

Oksid silicija, elementa 14. skupine, glavni je sastojak pijeska i stakla koji je polazna sirovina za dobivanje mineralne vune (staklene i kamene vune) koja se smatra jednim od najboljih termičkih izolatora.


Ishod učenja: 2.2.3. analizira fizikalno-kemijske promjene anorganskih i organskih tvari

2.2.3.a navodi kemijske reakcije adicije, supstitucije i polimerizacije te piše molekulske strukturne i racionalne formule.

Polistiren je jedan od najviše korištenih termoizolatora koji se dobiva polimerizacijom stirena, u obliku ekspandiranih i ekstrudiranih pjena poznatih pod jednim od trgovačkih naziva kao stiropor. Polimerni materijal je i poliuretanska pjena kao bolji termički izolator, ali i skuplji, pa se manje koristi.


Ishod učenja: 2.4.1. prikuplja podatke iz različitih izvora

2.4.1.a. izvodi mjerenja (m, V, T) koja su dio istraživanja.

Učenici će u tijekom izvođenja projekta mjeriti različite fizikalne veličine, npr. masu, temperaturu...



Ishod učenja: 2.4.3. uočava zakonitosti podataka prikazanih modelima, tablicama i grafikonima

2.4.3.b povezuje rezultate i zaključke istraživanja te prikupljene podatke prikazuje u obliku izvješća.

Učenici će tijekom izvođenja projekta moći organizirati prikupljene podatke te povezati u rezultate i izvesti zaključke.

Oblast 3.: Struktura tvari i pretvorba energije

Komponenta 1.: Fizičko-kemijska svojstva tvari i izvori energije

Ishod učenja: 3.1.2. analizira promjenu energije pri fizikalno-kemijskim promjenama tvari

3.1.2.a razlikuje endotermne i egzotermne procese na temelju promjene temperature sustava

Ovaj pokazatelj, kao navedeni iz oblasti strukture tvari i energije, može se povezati s osnovnom idejom projekta.

Komponenta 2.: Promjene tvari i pretvorba energije

Ishod učenja: 3.2.1. povezuje promjene tvari s pretvaranjem energije unutar sustava

3.2.1.c analizira različite oblike pretvorbe energije iz svakodnevnoga života (toplinska, fotoenergija)

Ishod učenja: 3.2.3. objašnjava promjene tvari i razmjenu energije između sustava i okoline

3.2.3.a raspravlja o oblicima i pojavi energije u prirodi i načinima uporabe

3.2.3.b potkrjepljuje argumentima izmjene energije u ekosustavima

3.2.3.c objašnjava transformaciju energije i njezin stupanj iskoristivosti.

Ishod učenja: 3.3.1. uspoređuje svojstva, sastav i vrstu tvari bogatih energijom

3.3.1.b navodi svojstva, sastav i vrstu organskih spojeva (masti i ulja, ugljikohidrati, bjelančevine).

Pluto, drvena vuna, ovčja vuna, slama… dobri su toplinski izolatori, a po sastavu su organski materijali.

Predmeti 4.: Tehnika


Komponenta 3.: Energija

Ishod učenja: 2.3.6. poznaje različite izvore, prijenose i transformacije energije

2.3.6.c objašnjava pretvaranje energije iz jednog oblika u drugi.

Učenici će promatrati i objašnjavati pretvorbu energije.

2.3.6.d razlikuje načine prijenosa i transformacije energije.

Projekt se bavi prijenosom i transformacijom energije.

Ishod učenja: 2.3.7. analizira energetske potrebe u svim područjima ljudske djelatnosti.

2.3.7.b obrazlaže porast potrošnje električne energije.

Učenici će uočiti pogodnost uporabe električne energije za zagrijavanje te vidjeti da su termo potrošači među najvećim potrošačima električne energije.

Ishod učenja: 2.3.8. prosuđuje važnost racionalnog korištenja energije



2.3.8.a. obrazlaže potrebu racionalne potrošnje energije u svim područjima ljudske djelatnosti.

Učenici će utvrditi da se energija utrošena na zagrijavanje može rasipati ako se ne provodu dobre mjere zaštite od gubitaka te mogu uvidjeti potrebu racionalne potrošnje energije.




Ishod učenja: 3.1.3. Primjenjuje različite vrste IKT usluga, uređaja i medija

3.1.3.a odabira IKT uređaje i medije sukladno s njihovom namjenom.

Učenici će koristiti računala za upisivanje i obradu podataka, pravljenje grafova i izvješća.

Ishod učenja: 3.1.4. procjenjuje važnost korištenja IKT-a u svakodnevnom životu.

3.1.4.a. analizira uporabu IKT-a u različitim sferama života (kućanski uređaji, prijevozna sredstva, medicina,...).

Učenici će vidjeti sve češću pojavu softvera i hardvera u uređajima koji se koriste za zagrijavanje.


Ishod učenja: 3.3.10. odabire, kombinira i upotrebljava internetske servise (usluge)

3.3.10.a pretvara web-sadržaje u druge oblike (sprema web-stranice na disk, izdvaja dijelove stranica, priprema stranice za tisak).

Učenici će pretraživati, prikupljati, pohranjivati i tiskati informacije s weba.


Ishod učenja 3.4.11. koristi softver za obradu teksta, tablični proračun i prezentacije

3.4.11.a koristi napredne mogućnosti softvera za obradu teksta (formatiranje teksta, rad s tablicama, grafikom,...).

Učenici će koristiti softver za obradu teksta za pisanje izvješća tijekom projekta. Za pisanje dobrih izvješća bit će im potrebne napredne mogućnosti ovoga softvera.

3.4.11.b koristi grafikone, funkcije i formule softvera za tablični proračun (SUM, MAX, MIN, AVERAGE, COUNT,…)

Učenici će koristiti softver za tablični proračun za obradu rezultata tijekom projekta. Za tu obradu bit će im potrebni grafikoni, funkcije i formule koje ovaj softver nudi.

3.4.11.c predočava i tumači tablice i grafikone korištene u softveru za tablični proračun.

Učenici će koristiti softver za tablični proračun za obradu rezultata tijekom projekta. Nakon obrade rezultate će predočavati i tumačiti uz pomoć tablica i grafikona koje ovaj softver nudi.

3.4.11.d primjenjuje i povezuje animaciju, tranzicijske efekte i postavke za prikaz prezentacije.

Na kraju projekta učenici će praviti prezentacije i prikazivati ih. Za dobre prezentacije bit će im potrebne animacije i tranzicijski efekti koje softver za izradu prezentacija nudi.





Ishod učenja: 5.1.1. istražuje i analiza informacije prikupljene na webu

5.1.1.a razlikuje pouzdane od nepouzdanih internetskih izvora.

Učenici će tijekom projekta prikupljati informacije iz raznih internetskih izvora. Naučit će, uz nastavnikovu potporu, da svi izvori nisu jednako pouzdani te kako prepoznati one koji jesu.

5.1.1.b izrađuje seminarske i druge radove na zadatu temu uz pomoć informacija prikupljenih na webu.

Učenici će raditi upravo ovo što je navedeno u pokazatelju.



Komponenta 3.: Živa bića kao prirodni resursi za održivi razvoj

Ishod učenja: 1. analizira racionalno korištenje prirodnih energetskih resursa sukladno očuvanju prirodne i životne sredine

3.1.1.a navodi primjere racionalnog korištenja energenata u kućanstvu.

Učenici će moći uočiti potrebu za racionalnim korištenjem energenata za zagrijavanje.

3.1.1.c predlaže načine racionalnoga korištenja svih oblika energije u svrhu zaštite životne sredine.

Učenici će uočiti da se utopljavanjem racionalnije troši energija za zagrijavanje i izravno smanjuje zagađivanje životne sredine.



□ 2-3 učenika

□ 4-6 učenika


Aktivnosti:

Aktivnost 1. Nastavnik prezentira temeljnu ideju projekta i vodi raspravu s učenicima bilježeći njihove ideje kako bi se ovaj projekt mogao ostvariti.

Aktivnost 2. Među sudionicima u projektu napravi se raspored tko će uraditi koji dio teorijske osnove i prezentirati ga ostalima.

Aktivnost 3. Učenici prezentiraju i raspravljaju o teorijskome dijelu koji su pronašli u udžbenicima i na internetu i prave plan rada na projektu.

Aktivnost 4. Pri visokoj vanjskoj temperaturi mjeri se temperatura na svim pretpostavljenim kritičnim točkama u učionici, na hodnicima i u predvorju škole (prozori, vrata, strop). U isto se vrijeme mjeri i vanjska temperatura.

Slično se mjerenje ponovi za nekoliko mjeseci pri niskoj vanjskoj temperaturi kada ima i kada nema grijanja u školi (vikend ili rani jutarnji sati).


Aktivnosti:

Aktivnost 5. Nakon što su izvršena višestruka mjerenja svih parametara (temperature u i izvan škole i dimenzije vanjskih zidova), računski se određuje srednja vrijednost mjerenih veličina i pogrješaka mjerenja.

Aktivnost 6. Iz formule za toplinsku provodljivost računa se iznos topline (energije) koja se pri raznim razlikama vanjske i unutarnje temperature provodi kroz zidove škole.

Aktivnost 7. Na internetu u ponudi raznih proizvođača pronaći će materijal s najboljim termičkim karakteristikama. Na temelju zakona vodljivosti izračunat će koliko će energije proći kroz četvorni metar zida škole ako se na zid primijeni izolacija i to za temperaturne razlike koje su prije izmjerili.

Aktivnost 8. Iz neizravno izmjerenih površina zidova škole, uz rezultat iz aktivnosti 7, izračunat će uštedu energije koja bi se postigla kada bi se fasada škole utoplila tim materijalom.

Aktivnost 9. Iznajmljenom termografskom kamerom snimit će zidove škole u najhladnijem razdoblju kad su mjerili temperature. Nakon svih izračunatih vrijednosti svoje računski dobivene podatke i one koje su dobili mjerenjem, usporedit će s termovizijskom slikom.

Mjesto realizacije projekta: • učionica, razni prostori u unutrašnjosti i izvan škole, kuća, školsko dvorište...



2. mjerenje temperature na raznim točkama u školi u dva godišnja doba, toplom i hladnom, i istodobno mjerenje vanjske temperature.

3. računanje razlika vanjske i unutarnje temperature na raznim kritičnim točkama.

4. vanjsko snimanje škole s raznih strana iznajmljenom termovizijskom (termografičkom) kamerom

5. uspoređivanje rezultata mjerenja i računanja s termografskom slikom

6. prijedlozi rješenja utopljavanja škole na kritičnim točkama (ugradnja termofasade, zamjena stare stolarije novom PVC stolarijom s termoizolacijskim staklima itd.)

Napomena: Moguće je u ponudi termoizolacijskih fasadnih materijala na internetu naći njihove točne karakteristike po metru četvornom te preračunati koliki će biti protok topline kroz tu izolaciju, odnosno kolika bi po četvornom metru bila ušteda energije.


Rezultat ovog projekta je grub proračun uštede energije uz pretpostavku da se zgrada škole obloži termičkom fasadnom izolacijom određenih karakteristika.

Rezultat je također i prezentacija koja bi sadržavala podatke mjerenja koji pokazuju kritične točke na kojima se gubi najviše energije (to se može procijeniti iz temperaturne razlike između unutarnje i vanjske temperature i posebno iz termografske slike). Iz toga bi onda logično proistekli zaključci koje prozore ili vrata treba najprije mijenjati i koji su zidovi u školi najlošije izolirani.

Pokazatelji uspješnosti Najbolji pokazatelji uspješnosti projekta su ostvareni svi već spomenuti rezultati.





□ testovi






• u prvoj fazi rada svaki će učenik imati teoretski zadatak i njegovu prezentaciju.

• zajedničko planiranje dinamike rada također je prilika za procjenu kvalitete učeničkoga zalaganja.

• svi učenici trebaju napraviti proračun individualno pa ga usporediti s rezultatima ostalih


□ pisani rad




□ proizvod

• učenici će zajednički napraviti pisani rad koji sadrži teoretske osnove, mjerene vrijednosti, proračun i krajnji rezultat;

• treba napraviti multimedijsku prezentaciju uz pokazivanje termografskih slika pri uzimanju mjerenja i načina računanja.




□ DA

□ NE


• procjenjivanje sadržaja (s usredotočenošću na razvoj i primjenu novih koncepata i koliko se učenici osjećaju sigurnima u razumijevanju koncepta)

Pitanja za refleksiju nakon iskustva rada na projektu, svaki učenik treba predložiti neki drugi način procjene uštede energije u školi


Preporučeni materijal: papir za bilješke i proračune

Oprema i pribor: termometri za vanjsku i unutarnju temperaturu, računalo, iznajmljena termografska kamera

Financijski troškovi:

□ DA

□ NE

• potrebno je izvršiti snimanje škole sa svih strana termografskom kamerom u terminu kada je vanjska temperatura jako niska

Sigurnosna upozorenja: nema!


udžbenici i druga tiskana literatura: školski udžbenici iz fizike (svaki je dobar)

internetski izvori: mnoštvo je internetskih stranica koje govore o utopljavanju zgrada i o raznim izolacijskim materijalima koji se za to koriste.

Ostale napomene


Projekt: Otpad nije smeće

PODATCI O PROJEKTU

Naziv projekta: Otpad nije smećeTrajanje:

7 dana

Predmet: KemijaUzrast:

9. razred


nema

Ostali predmeti: Biologija/ Tehnika

Oblasti ekonomije znanja:

• medicina i zdravstvo; mehanizmom recikliranja razviti samosvijest kod učenika o štetnosti djelovanja otpada na životnu okolinu i čovjeka

• proizvodnja energije, prijenos i učinkovitost; recikliranje papira - smanjenje eksploatacije prirodnih resursa, ušteda energije, povećanje učinkovitosti

• poduzetništvo; model/Ideja za razvoj poduzeća za recikliranje papira



Preko ovog projekta učenici će se upoznati s temeljnim pojmovima i teoretskim osnovama vezanima za recikliranja materijala različitog podrijetla, prije svega papira. Nakon prikupljanja potrebnih materijala, učenici će pristupiti postupku pripreme koji će uključivati digestiju i pripremu recikliranoga proizvoda. Postupak bi trebao uključiti veći broj učenika organiziranih u manje skupine s jasnim zadatcima (prikupljanje, priprema za digestiju, digestija, nadgledanje procesa,...). Ako je to moguće, jasno i na primjeru pokazati uporabu konačnog proizvoda.

Motivacija

Prisutnost otpadnog papira u školskom dvorištu.

Nastavnik se obraća učenicima: - Jeste li primijetili da nam je dvorište zaprljano smećem (papirnim i plastičnim vrećicama, bocama, limenkama...)? Je li vam ugodno boraviti i igrati se u toj prljavštini? Hajde da naše dvorište učinimo ljepšim, a da i drugima pokažemo kako se od recikliranoga otpada prave proizvodi koji su nam korisni.

Teorijska podloga

Recikliranje je postupak ponovnoga iskorištavanja sirovina iz otpadnoga materijala. Sirovine koje se najčešće recikliraju su papir, staklo, plastika i metal. Simbol recikliranja su tri strjelice koje zatvaraju krug i označavaju odvojeno skupljanje, preradu i ponovnu uporabu.


Teorijska podloga

S obzirom na neobnovljivost prirodnih resursa od kojih se proizvode danas najčešće korišteni proizvodi (papir, plastika, staklo i metal), važno je upoznati se s osnovnim razlozima recikliranja, a to su:

• smanjenje ukupnih količina čvrstoga otpada

• očuvanje resursa (šume, rijeke,...)

• smanjenje uporabe kemikalija, energije, vode i sirovina u procesu proizvodnje

• manje zagađenje zraka, vode i tla, odnosno, cjelokupnog okoliša procesom proizvodnje.

Recikliranje papira:

Nekada se papir proizvodio od starih tkanina, a danas se proizvodi od celuloze. Za celulozu, koja se dobivaju iz drveta, potrebno je posjeći brojno drveće da bismo proizveli papir. Kako je riječ o prirodnom resursu, potrebno je brinuti o njegovim količinama. Značaj šuma za okoliš je višestruk:

• oslobađaju kisik u procesu fotosinteze

• apsorbiraju plinove, sedimentiraju prašinu, filtriraju čvrste i radioaktivne čestice

• imaju baktericidno djelovanje

• filtriraju vodu, sprječavaju eroziju i klizišta, smanjuju buku, ublažavaju klimatske promjene, smiruju tišinom i odvojenošću ambijenta.

Papir je inače čista i lako dostupna sirovina koje ima oko 30 % u našem otpadu. Po toni prikupljenog otpada od papira ostvaruju se uštede:

• 65 % manje energije

• 50 % manje vode

• 74 % manje zagađuje zrak

• zamjenjuje 17 stabala.


Predmet: Kemija

• 1.3.1. prepoznaje utjecaj kemijskih tvari na okoliš

• 1.3.1.a navodi primjere promjena u okolišu kao posljedicu kemijskih djelovanja

• 1.3.1.b istražuje promjene u okolišu metodom promatranja.

Kroz svladavanje značaja utjecaja kemijskih tvari na životnu okolinu, učenici će uočiti sveobuhvatnost problema štetnosti djelovanja kemijskih agensa, kao i različite vrste otpada. Papir kao otpad ne klasificira se nužno kao toksičan. Međutim, rijetki su primjeri otpadnoga papira koji nisu kontaminirani znatno većim toksikantima (npr. teškim metalima kroz tintu, drugim organskim i anorganskim toksikantima,...).

• 1.3.2. analizira utjecaj tvari na okoliš

• 1.3.2.a uočava utjecaj tvari na okoliš (kisele kiše, staklenički učinak)

U ovom dijelu učenici će biti upoznati sa sekundarnim posljedicama koje se kemijske tvari češće nalaze kao otpad i što izazivaju u većim količinama: kisele kiše, zagađenje oksidima nitrogena i sumpora, staklenički učinak kroz povećane koncentracije ugljikova (IV) oksida. Ovo je velikim dijelom povezano s prethodnim objašnjenjem.



• 1.3.3. kritički razmatra uporabu tvari i njihov utjecaj na okoliš

• 1.3.3.a analizira sortiranje otpada kao prvu fazu gospodarenja otpadom.

U ovom dijelu učenici će se upoznati sa značajem sortiranja otpada u procesu njegova recikliranja, s posebnim osvrtom na uštede koje je moguće ostvariti klasificiranim otpadom (s naglaskom na značaj sortiranja papira, metala i stakla).

• 2.3.1. utvrđuje važnost tehnoloških procesa i njihov utjecaj na održivi razvoj

• 2.3.1.a uočava primjere racionalnoga korištenja tehnologije s ciljem očuvanja okoliša i nužnosti pronalaženja „zelenih tehnologija“

• 2.3.1.b povezuje racionalno korištenje prirodnih resursa s očuvanjem životne sredine.

Kroz ove pokazatelje učenici će se upoznati s primjerima racionalnoga korištenja prirodnih resursa radi njihova očuvanja (smanjeno uništenje šuma u procesu proizvodnje papira), koji kao takvi imaju karakter „zelene tehnologije“.

• 2.3.3. potkrepljuje dokazima pretjeranu eksploataciju prirodnih resursa i predlaže mjere unaprjeđenja zaštite životne sredine

• 2.3.3.a navodi posljedice u okolišu i dovodi ih u vezu s prevelikom eksploatacijom prirodnih resursa

• 2.3.3.b objašnjava načine pretjerane eksploatacije prirodnih resursa i dovodi u vezu s potrebom zaštite okoliša

Objašnjavanje utjecaja prevelikoga iskorištavanja šuma: erozije tla, manja proizvodnja kisika, smanjena potrošnja ugljikova (IV) oksida,...

• 4.4.2. povezuje rezultate s konceptualnim spoznajama

• 4.4.2.a navodi potencijalno štetne tvari u okolišu

• 4.4.2.b predlaže mjere unaprjeđenja zaštite životne sredine (pravilno skladištenje otpadnoga materijala, recikliranje i racionalno korištenje energenata)

Jasna je povezanost ishoda i pokazatelja s predloženim projektom.

Predmet: Biologija

• 1.3.1. utvrđuje uzroke poremećaja žive i nežive prirode i važnost očuvanja njihovih odnosa u geobiosferi

• 1.3.1.a potkrjepljuje dokazima utjecaj čovjeka na sklad žive i nežive prirode

• 1.3.1.b utvrđuje položaj i važnost čovjeka u održavanju sklada žive i nežive prirode

• 1.3.1.c raspravlja o posljedicama koje su nastale prevelikim eksploatiranjem prirodnih bogatstava

• 1.3.2. argumentira važnost očuvanja prirode radi održivosti biodiverziteta

• 1.3.2.a potkrjepljuje dokazima važnost očuvanja sklada žive i nežive prirode u svrhu održanja života na Zemlji

• 1.3.2.c daje kritički osvrt na važnost biljnih i životinjskih vrsta za čovjeka u prostoru življenja

• 1.3.3. analizira antropogeni utjecaj na geobiosferu

1.3.3.a analizira posljedice klimatskih promjena i dovodi ih u vezu s narušenim skladom žive i nežive prirode

1.3.3.b utvrđuje načine očuvanja prirodnih bogatstava i prirode



• 1.3.4. predlaže mjere zaštite i unaprjeđenja životne sredine

• 1.3.4.a zauzima stav i predlaže mjere za održiv razvoj na temelju procjene stanja ekosustava

• 1.3.5. utvrđuje važnost obnovljivih izvora energije za održivi razvoj

• 1.3.5.a analizira rezultate istraživanja o održivom razvoju na Zemlji, prostoru življenja, koristeći se informacijskom i komunikacijskom tehnologijom

• 3.3.1. analizira racionalno korištenje prirodnih energetskih resursa u skladu s očuvanjem prirodne i životne sredine

• 3.3.1.b povezuje racionalno korištenje prirodnih energetskih izvora s očuvanjem vrsta i habitata u životnom okružju

3.3.1.c predlaže načine racionalnoga korištenja svih oblika energije u svrhu zaštite životne sredine

• 3.3.3. analizira obnovljive izvore energije na Zemlji

• 3.3.3.a objašnjava kako je unaprjeđenje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije važno za održivi razvoj.

Predmet: Tehnika

• 2.4.10. utvrđuje važnost gospodarenja otpadom

• 2.4.10.a analizira različite aktivnosti gospodarenja otpadom (smanjenje otpada na izvoru, reciklaža, transformacija otpada, konačno odlaganje)

• 2.4.10.b pravilno raspoređuje različite vrste otpada radi recikliranja

• 2.4.10.c obrazlaže potrebu očuvanja prirode i planskoga gospodarenja prirodnim zalihama kao preduvjetom održiva razvoja.

Navedeni ishodi učenja i pokazatelji izravno su povezani s projektnim aktivnostima pa ih nije potrebno posebno objašnjavati.

Veličina skupine učenika Više od 6 učenika

Aktivnosti:

Aktivnost 1.: prikupljanje informacija o postupku proizvodnje papira; upoznavanje učenika sa štetnim posljedicama prekomjerne sječe šuma i utroškom energije u proizvodnom procesu.

Aktivnost 2.: upoznavanje učenika s potencijalnom uporabom otpadnog papira kao sirovine.

Aktivnost 3.: prikupljanje otpadnoga papira i kartona iz školskoga dvorišta.

Aktivnost 4.: usitnjavanje prikupljenoga otpadnoga papira.

Aktivnost 5.: digestija prikupljenoga materijala u vodi u trajanju 2-3 dana.

Aktivnost 6.: filtriranje dobivene smjese kroz sito.

Aktivnost 7. (opcionalno): bojenje smjese temperama.

Aktivnost 8.: izvlačenje smjese u listiće.

Aktivnost 9.: sušenje pripremljenih listića.

Aktivnost 10.: predstavljanje dobivenoga produkta.



• školsko dvorište: prikupljanje materijala

• učionica i laboratorij: priprema i finalizacija proizvoda

Značajne točke:

• aktualiziranje problema i pojma otpada

• upoznavanje s osnovama recikliranja

• odabir ciljanoga materijala za recikliranje

• prikupljanje materijala

• realizacija postupka recikliranja

• evaluacija i ocjena proizvoda.


• papir koji se može koristiti za crtanje, pisanje i izradu čestitki


• analizirana kompleksnost problema otpada

• aktualiziran značaj procesa recikliranja

• novi proizvod: papir u boji




• kratke bilješke - exit slips

• cjelokupan proces pratiti kroz realizaciju postavljenih pojedinačnih zadataka

• tijek realizacije bilježiti u laboratorijski dnevnik



• proizvod

• usmeno predstaviti i izložiti tijek recikliranja papira uz predstavljanje proizvoda


Primjenljivost

samoprocjenjivanjada • zajednička prezentacija proizvoda


• upotrebljivost recikliranoga papira

• ekološka i ekonomska prihvatljivost postupka recikliranja papira

• industrijski značaj postupka recikliranja papira

• uporaba kemijskih reagensa u industrijskom postupku recikliranja papira



Preporučeni materijal • otpadni papir

Oprema i pribor

• plastična posuda (10 L)

• škare

• sito

• tempere (opcionalno)

Financijski troškovi• da

• nabavka potrebne opreme i pribora

Sigurnosna upozorenja: –

Literatura i reference Udžbenici i druga tiskana literatura:

internetski izvori:

www.ekologija.ba

www.fzofbih.org.ba

Ostale napomene



PODACI O PROJEKTU


Trajanje:

jedan mjesec ili duže, prema procjeni nastavnika

Predmet: Geografija / Kemija Uzrast: 9. razred

Nastavnik: Preduvjeti: po mogućnosti osigurati odgovarajuće mjerne instrumente; opremiti kemijski laboratorij

Ostali predmeti: Matematika / Biologija / Informatika









Dobivene podatke bit će potrebno usporediti s dostupnim podatcima koji se odnose na različita vremenska razdoblja i druga područja. Primjerice, prosječna temperatura u nekom promatranom godišnjem razdoblju može se usporediti s prosječnom temperaturom koja je izmjerena u prethodnim godinama. Može se ispitati pretpostavka jesu li prosječne temperature više u odnosu na prethodne godine ili desetljeća (jesmo li svjedoci globalnoga zagrijavanja).

U dijelu projekta koji se odnosi na vodu učenici mogu mjeriti neke parametre vode kao što su pH vrijednost ili tvrdoća. U slučaju da škola posjeduje i druge mjerne uređaje, mogu se mjeriti i drugi parametri koji utječu na kvalitetu vode. U sastavu projektnih aktivnosti učenici će (zajedno s nastavnikom) identificirati izvore pitke vode u okolini, a ako je to moguće, može se organizirati i posjet tim mjestima. Potrebno je prepoznati glavne i najveće zagađivače pitke vode te objasniti kako se zagađenost može smanjiti. Nastavnik učenicima treba objasniti mjere koje možemo primijeniti radi uštede pitke vode.


Motivacija




Teorijska podloga

Smanjenje zagađenosti zraka i vode jedan je od najvećih izazova današnjice. Učenicima je već u nižim razredima osnovne škole potrebno razvijati svijest o potrebi očuvanja okoline. Svojim aktivnostima učenici mogu doprinijeti boljoj ekološkoj slici zavičaja i/ili podići svijest građana o potrebi očuvanja životne sredine.

Tijekom realizacije projekta posebno treba naglasiti čimbenike koji utječu na zagađenje zraka i vode, objasniti kako zagađenje vode i zraka ugrožava živi svijet, navesti što učenici mogu konkretno učiniti kako bi se zagađenost smanjila. Nastavnik treba terminologijom i količinom informacija primjerenih učenikovoj dobi objasniti:






Za realizaciju projekta zahtijeva se bliska suradnja profesora geografije i kemije uz uključenost profesora matematike, biologije i informatike.


Predmet: Geografija

• ishod učenja:

1.1.2. objašnjava prirodne pojave s pomoću pokusa

1.1.2.a objašnjava prirodne procese i pojave s pomoću pokusa

(projektnim aktivnostima planirani su razni pokusi koji se odnose na onečišćenje i prečišćavanje zraka i vode)

• ishod učenja:


1.1.4.a utvrđuje uzroke i posljedice fizičkih, kemijskih i bioloških promjena u geografskoj sredini.

Tijekom realizacije projektnih aktivnosti učenici će moći utvrditi i objasniti promjene geografske sredine koje se javljaju kao posljedica zagađenja (npr. uporaba herbicida i pesticida), nedostatka vode (npr. suša), viška vode (npr. poplava).

• ishod učenja:


1.2.1.a razlikuje i utvrđuje specifičnost prirodnogeografskih i društveno-geografskih odlika određenog geografskog prostora.

Učenici će moći utvrditi i razlikovati izravnu vezu između prirodnogeografskih obilježja i utjecaja čovjeka u dijelu koji se odnosi na posljedice koje izazivaju zagađenje zraka i vode prouzročene čovjekovim aktivnostima.



• ishodi učenja:



pokazatelji:

3.2.1.a odabire različite izvore informacija pri rješavanju problema

3.2.2.a primjenjuje IKT pri izvođenju terenske nastave.

Tijekom aktivnosti učenici će samostalno koristiti internetske izvore koje su sami izabrali, a koji sadrže informacije o zagađenosti zraka i vode. Budući da je projektnim aktivnostima planiran posjet i obilazak određenih geografskih odredišta (terenska nastava), učenici će moći uz pomoć IKT-a prikupljene podatke pohraniti, predstaviti i analizirati.

• ishodi učenja:


3.3.1.a uspoređuju sličnosti i razlike načina očuvanja kulturne baštine i prirodnih resursa

(projektne aktivnosti u izravnoj su vezi s naglašavanjem važnosti očuvanja prirodnih bogatstava, tj. resursa pitke vode i čistoga zraka)

3.3.2. analizira ekonomski razvoj društva povezujući ga s aktivnostima zaštite životne sredine

3.3.2.a uspoređuje različite utjecaje ekonomskog razvoja na životnu sredinu

(planirano je da učenici posjete neke ustanove - tvornicu, rudnik, toplanu i slično - koje imaju izravan utjecaj na životnu sredinu)


3.3.4.a analizira različite mjere unaprjeđenja zaštite životne sredine.


Predmet: Biologija



• ishod učenja: 1. objašnjava obilježja živoga i neživoga

pokazatelj: 1.1.1.b interpretira obilježja žive i nežive prirode

(učenici će interpretirati obilježja nežive prirode, vode i zraka, u funkciji opstanka živoga svijeta)

Komponenta 3.: Strukturna i funkcionalna povezanost žive i nežive prirode u funkciji održivoga razvoja

• ishod učenja: 3. analizira antropogeni utjecaj na geobiosferu pokazatelj: 1.3.3.a analizira posljedice klimatskih promjena i dovodi ih u vezu s narušenim skladom žive i nežive prirode

(ovaj je pokazatelj u izravnoj vezi s aktivnostima projekta)

Komponenta 4.: Postupanje s rezultatima dobivenima iz različitih izvora o povezanosti Zemljine strukture i prostora življenja (biotop) s biodiverzitetom (biocenoza).



ishod učenja: 4. izvodi praktične radove služeći se mjernim i optičkim instrumentima (mikroskop, lupa) i laboratorijskom opremom za stjecanje informacija i predodžbi o strukturnim i funkcionalnim svojstvima žive i nežive prirode

pokazatelj: 1.4.4.a izvodi promatranja, mjerenja i praktične vježbe u prirodi i laboratoriju služeći se mjernim i optičkim instrumentima i laboratorijskom opremom.

Tijekom aktivnosti učenici će izvoditi laboratorijske vježbe (uključujući uporabu mjernih i optičkih instrumenata) te analizirati kvalitetu vode i/ili zraka.

Predmet: Kemija

• 1.1.1. razlikuje sastav i vrstu tvari

• 1.1.1.a razlikuje čiste tvari (atome i molekule) i smjese (homogene i heterogene)

Učenici trebaju znati sastav zraka. Zrak je homogena smjesa plinova dušika, kisika, argona te manjih količina ugljikova dioksida, vodene pare, ozona, kao i nekih plinova u tragovima helija, neona, kriptona.

• 1.1.1.b navodi temeljna fizikalna svojstva tvari (gustoća, agregacijsko stanje, vrelište, talište)

Na primjeru vode učenici mogu razumjeti različita agregacijska stanja istog spoja, različitu gustoću ovisno o temperaturi, vrelištu i tlaku.

• 1.1.4. primjenjuje kemijske simbole za opisivanje sastava tvari

• 1.1.4.a razumije da kemijska simbolika ima kvantitativno i kvalitativno značenje (simboli, formule)

• 1.1.4.b razlikuje pojmove Ar, Mr, M i n

Učenici će usvojiti znanje da se plinovi u zraku izražavaju kao molekule O2, N2

• 1.2.2. provodi postupke za dokazivanje stehiometrijskih zakona

• 1.2.2.a pravilno koristi mjerne jedinice SI sustava

• 1.2.3. procjenjuje aktivnosti na dokazivanju stehiometrijskih zakona

• 1.2.3.c iskazuje računom postotni sastav tvari (maseni udio).

Učenici će koristiti različite mjerne podatke za izražavanje sastava zraka i vode i trebaju poznavati mjerne jedinice za odgovarajuće fizikalne veličine.

• 1.3.2. analizira utjecaj tvari na okolinu

1.3.2.a uočava utjecaj tvari na okolinu (kisele kiše, učinak staklenika)

1.3.2.b navodi primjere zagađenja podzemnih voda (otpadne vode iz industrije, deponije otpada)

Učenici će procijeniti utjecaj lokalnog sastava zraka (koncentracija oksida N, S i C) na pojavu kiselih kiša, ali i uočavati najznačajnije izvore zagađenja .

• 2.2.3. analizira fizikalno-kemijske promjene anorganskih i organskih tvari

• 2.2.3.c objašnjava utjecaj povišenja tvari (npr. CO2) u okolini.

(naročito korisno u objašnjenju učinka staklenika)

• 2.3.2. argumentira važnost prirodnih resursa i njihovo korištenje u tehnološkim procesima

• 2.3.2.b analizira štetno djelovanje kiselih oksida u atmosferi i fosilnih goriva

Poznavanje koncentracije kiselih oksida korisno je u razumijevanju nastajanja kiselih kiša, ali i u procjeni kvalitete voda.



• 2.4.1. prikuplja podatke iz različitih izvora

2.4.1.a izvodi mjerenja (m, V, T) koja su dio istraživanja

Jasna je povezanost s predloženim projektom, odnosno kako će učenici pratiti odgovarajuće parametre na ispitivanim lokalitetima.

• 3.3.3. procjenjuje utjecaj različitih izvora energije na okolinu

3.3.3.a argumentira ovisnost organizama o energiji te objašnjava kružne cikluse tvari u prirodi

3.3.3.c navodi utjecaj kemijskih promjena na okolinu (gorenje, korozija)

Razumijevanje međudjelovanja žive i nežive prirode. Kružnim procesima, prvenstveno nemetala N, S, C, usko su vezani ekosustavi (voda, zrak).


3.4.1.a navodi istraživački zadatak i izvodi mjerenja i postupke koji su dio istraživanja

Jasna je povezanost s predloženim projektom.


4.4.2.a navodi potencijalno štetne tvari u okolini

Usko povezano s predloženim projektom, kako će učenici procjenjivati kvalitetu zraka i vode na temelju izvedenih mjerenja.

Predmet: Matematika



• ishod učenja:

1. formulira problem, prikuplja i obrađuje podatke iz različitih izvora te ih predstavlja u različitim oblicima

1.a povezuje podatke sa zadanim problemom

1.b podatke prikazuje na prikladan način: uz pomoć računala i bez njega, listom, tablicom, tablicom frekvencija, grafikonom, linijskim, stupčastim i kružnim dijagramima.

Učenici će podatke predstaviti tablično i/ ili grafički uporabom računala.




• ishodi učenja:

11. koristi softver za obradu teksta, tablični proračun i prezentacije

11.c predočava i tumači tablice i grafikone korištene u softveru za tablični proračun

11.d primjenjuje i povezuje animaciju, tranzicijske efekte i postavke za prikaz prezentacije

Učenici će prikupljene podatke pohraniti, analizirati i interpretirati uz pomoć softvera za tabličnu obradu podataka.



Kao proizvod projekta učenici će prikupljene i analizirane podatke predstaviti kao multimedijsku prezentaciju.



□ 2 - 3 učenika

□ 4 - 6 učenika

□ više od 6 učenika.

Ovisno o procjeni nastavnika, učenici mogu realizirati pojedine aktivnosti u manjim skupinama dok se druge aktivnosti mogu realizirati spajanjem manjih skupina.

Aktivnosti:

Aktivnost 1.


Nastavnik upoznaje učenike s glavnim uzročnicima zagađenja (npr. emisija štetnih plinova iz tvornice, uporaba fosilnih goriva, herbicidi, pesticidi i druga sredstva koja se koriste u kućanstvima i gospodarstvu).

Aktivnost 2.

Nastavnik upozorava učenika na mogućnost mjerenja različitih parametara koji se odnose na zrak. Pored „najlakše“ mjerljivih parametara, kao što su temperatura, tlak i vlažnost, nastavnik navodi i druge parametre koji se izravno odnose na procjenu zagađenosti zraka (npr. ugljikov monoksid, ozon, olovo, dušikov dioksid, itd), te nekih parametara koji se odnose na vodu (npr. tvrdoća ili kiselost). Nastavnik upoznaje učenike s važnošću činjenice da se mjerenjem različitih veličina može utvrditi kvaliteta zraka i vode.


Aktivnost 3.

Učenici dobivaju zadatak da kontinuirano samostalno mjere neke parametre zraka. Ako škola raspolaže odgovarajućim mjernim instrumentima (ili ih može osigurati), učenici mogu mjeriti veličine koje su u izravnoj vezi s kvalitetom zraka. Ako se ne mogu osigurati odgovarajući instrumenti, nastavnik može predložiti da učenici na neki drugi način dođu do informacija o kvaliteti zraka (npr. preko internetskih stranica koje pružaju informacije o indeksu kvalitete zraka i drugim parametrima).

Aktivnost 4.



Mogu i organizirati posjet potencijalnom uzročniku zagađenja (npr. tvornici, toplani i slično). Može se dogovoriti i razgovor s djelatnicima koji će učenicima objasniti kako se kontrolira zagađenje i koje se mjere poduzimaju (npr. uporaba filtara, ekološki prihvatljivih goriva i slično).

Aktivnost 5.

Učenici dobivaju zadatak da u svojoj okolini pronađu i analiziraju konkretnu situaciju koja se odnosi na zagađenost zraka, gdje se i zašto javlja zagađenost, kako se mjeri razina zagađenosti, što se poduzima kako bi se smanjila zagađenost (npr., senzori u podzemnim garažama, informacije dobivene u meteorološkoj stanici, ustanovama za tehnički pregled vozila itd.).


Aktivnosti:

Aktivnost 6

Podatke prikupljene na terenu učenici usustavljuju na odgovarajući način.


Aktivnost 7.

Uz pomoć nastavnika učenici mjere neke parametre vode (npr., tvrdoća ili kiselost). Učenici pohranjuju dobivene podatke koji će potom biti predmet analize i interpretacije. Voda koja se analizira može potjecati iz različitih izvora (npr., učenici donose vodu od kuće i kvalitetu te vode uspoređuju s kvalitetom vode u školi). Za svako mjerenje potrebno je dokumentirati dobivene podatke koji će se koristiti za formativnu procjenu.

Na temelju ove aktivnosti učenici stječu pojam o tome da se stupanj onečišćenja vode određuje mjerenjem odgovarajućih parametara.

Aktivnost 8.


Aktivnost 9.

Napraviti istraživanje koliko se litara pitke vode po stanovniku dnevno troši u pojedinim zemljama. Napraviti usporednu analizu s osvrtom na razvijene zemlje i zemlje u razvoju. Od učenika tražiti dubinsku analizu koja je primjerena njihovoj dobi.


Aktivnost 10.

Prikupljene podatke učenici mogu prikazati na računalu, tablično i grafički te interpretirati na odgovarajući način.

Aktivnost 11.

Određivanje mjera kojima se utječe na smanjenje zagađenosti, npr. učenici mogu predložiti čišćenje područja oko izvora pitke vode, poticanje navike zatvaranja slavina dok se peru zubi, paljenje perilice za rublje samo kada je ona puna i slično.

Učenici trebaju kvalitativno i kvantitativno obrazložiti načela uštede i opseg uštede za svaku od predloženih mjera.

Aktivnost 12.

Poduzimanje konkretnih mjera identificiranih u prethodnoj aktivnosti.

Aktivnost 13.


Aktivnost 14.

Završna razmatranja i usmjeravanje daljnjeg djelovanja








• prezentacija s prikazanim zagađivačima i mjerama koje treba poduzeti za smanjenje zagađenosti; evidentirani konkretan rezultat mjera (npr. fotografije kako učenici djeluju, fotografije kako učenici čiste izvorište pitke vode)

• proizvodi mogu biti i odgovarajući grafikoni koji ukazuju na problem onečišćenja, a koji će biti prezentirani široj javnosti (npr., prikupljeni podatci i kreirani grafikoni na panoima mogu biti izloženi u predvorju škole).




• identificirane i poduzete konkretne mjere radi smanjenja zagađenosti i uštede resursa.



□ testovi








Sustavan prikaz informacija prikupljenih s interneta također može biti predmetom formativne procjene.

Radne verzije rezultata koji se odnose na laboratorijska mjerenja mogu biti predmet formativnoga procjenjivanja

Na temelju dostupnih podatka učenici mogu napraviti pregled i prikaz najzagađenijih područja u Bosni i Hercegovini, što također može biti predmet formativnog procjenjivanja.

Nastavnik može realizirati testove s pitanjima:


2. Koje se otrovne tvari nalaze u zagađenom zraku?



5. Što možemo poduzeti kako bismo smanjili nepotrebnu potrošnju vode?

6. Kako se izračunava indeks kvalitete zraka?

7. Što je to zagađenje lebdećim česticama, kakve su posljedice, kako smanjiti utjecaj na zdravlje?



(na kraju projekta)

□ pisani rad









□ DA

□ NE


Učenici mogu odgovoriti na pitanja:

Jesu li rezultati koje si ti dobio slični rezultatima tvojih kolega? Objasni koji su rezultati slični, a koji se razlikuju. Zašto dolazi do razlike u rezultatima?

• Procjenjivanje sadržaja (s naglaskom na razvoj i primjenu novih koncepata i koliko se učenici osjećaju sigurnima u razumijevanju koncepta).


Koji je bio najizazovniji zadatak? Zašto?

Jesi li zadovoljan (zadovoljna) kako je tvoja skupina riješila zadatak?

Što bi volio (voljela) unaprijediti sljedeći put?


Tko su najveći zagađivači zraka u tvojoj okolini?

Što sve možemo poduzeti da imamo čistiji zrak?


Objasni proces dobivanja pitke vode.



Navedi konkretne uzročno-posljedične veze na koji način smanjenje zagađenja zraka i vode može utjecati na ekonomiju? Pokušaj procijeniti odnos uloženih sredstava i sredstava koja se vraćaju kroz unaprjeđenje kvalitete vode i zraka.


Preporučeni materijali: hamer-papir za prezentaciju

Oprema i pribor:osigurati uređaje za mjerenje nekih parametara zraka i vode;

standardni školski pribor za izradu prezentacije, fotoaparat, računalo


□ DA

□ NE





tiskana literatura

internetski izvori



http://enviropol.com/index.php/water-pollution-facts-and-figures

Ostale napomene


Primjerice, učenici mogu dobiti zadatak da zajedno s članovima svoje obitelji pokušaju u nekoliko mjeseci smanjiti potrošnju vode i odgovarajućim usporedbama (npr. u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje) procijene jesu li mjere urodile plodom. Na temelju ostvarene uštede u potrošnji učenici mogu izračunati konkretan novčani iznos koji je ušteđen smanjenjem potrošnje u promatranu razdoblju.


Projekt: Naš mali laboratorij

PODACI O PROJEKTU

Naziv projekta: Naš mali laboratorijTrajanje:

7 dana

Predmet: KemijaUzrast:

9. razred


nema

Ostali predmeti: Biologija/ Fizika/IT

Oblasti ekonomije znanja:

• medicina i zdravstvo: značaj sintetiziranog sapuna u održavanju osobne higijene i zdravlja čovjeka

• suvremena poljoprivredna proizvodnja: proizvodnja sapuna usko je povezana s poljoprivrednom proizvodnjom u pogledu mogućnosti iskorištavanja biljnih ulja kao sirovine

• poduzetništvo: ideja za razvoj male radionice za proizvodnju sapuna.



Školski kemijski laboratorij prilika je za stvaranje veze između nevidljivog mikroskopskog svijeta i vidljivog makroskopskog svijeta u kojem živimo. Laboratorijska iskustva omogućavaju izgradnju tima, učenje temeljeno na istraživanjima, praktične aktivnosti i korištenje jednostavne laboratorijske opreme i tehnologije. Iako će ovo laboratorijsko iskustvo od nastavnika zasigurno zahtijevati sate rada i pripremanja, laboratorij ne mora imati najnoviju tehnologiju koja bi bila učinkovita. Mnogi se, ako ne i većina, opći kemijski pojmovi i načela u srednjim školama mogu pokazati ili otkriti kroz pokuse izvedene jednostavnom aparaturom. Naravno, svi pokusi trebaju biti pažljivo procijenjeni u smislu znanstvene točnosti i odgovarajućih sigurnosnih pravila i upozorenja, prije provedbe u razredu.

Ovim se projektom predviđa da će učenici izrađivati sapun iz jestivoga ulja. Dodatna aktivnost uključuje pripremu popisa svih kemikalija koje će se koristiti u navedenu pokusu s osnovnim podatcima o njihovim fizikalnim i kemijskim karakteristikama, posebno s motrišta sigurnosti u radu, rukovanju i zbrinjavanju (engl. MSDS - Material Safety Data Sheet; izvor informacija internet).

Motivacija

Upotrebljiv konačan proizvod.

Nastavnik se obraća učenicima: - Na policama u prodavaonicama kozmetike vidimo na desetine različitih sapuna, šampona, kupki... Jeste li se ikada pitali kako se proizvodi sapun, koja je glavna tvar sapuna? Možemo li mi napraviti sapun u našem laboratoriju, a koji bismo mogli koristiti u školi za pranje ruku?

Teorijska podloga

Sapun je natrijeva ili kalijeva sol masnih kiselina, koje se uglavnom sastoje od lanaca koji sadrže 10-18 ugljikovih atoma. Proizvodi se reakcijom saponifikacije u kojoj se masti i ulja hidroliziraju (cijepanje molekule pod djelovanjem vode ili vodene pare), uz uporabu natrijeve ili kalijeve baze, do soli masnih kiselina i glicerola. Sirovine koje sadrže pretežno zasićene masti daju čvrste sapune dok jako nezasićene masti i ulja daju meke sapune. Obični sapuni najčešće su natrijeve soli i čvrste su konzistencije dok tečni sapuni sadrže kalijeve soli masnih kiselina.



Predmet: Kemija


• 1.1.1.d razlikuje temeljne postupke odvajanja smjesa tvari (taloženje, dekantiranje, filtriranje, destiliranje)

Poznavanje postupaka razdvajanja komponenti iz smjese sastavni je dio gotovo svakog kemijskog pokusa. U postupku sinteze sapuna najveći značaj ima upravo taloženje i njegovo izdvajanje filtriranjem.


• 1.4.1.a. izvodi mjerenja (masa, volumen, temperatura, pH) i postupke odjeljivanje sastojaka iz smjesa (taloženje, dekantacija, filtracija, destilacija, sublimacija, kristalizacija)

Mjerenje pH dobivenog sapuna jedan je od parametara u određivanju karakteristika sapuna koji će se provoditi nakon uspješne sinteze. Postupak sinteze sapuna uključivat će njegovo taloženje i filtriranje iz smjese.

• 2.2.1. analizira fizikalne i kemijske promjene

• 2.2.1.a navodi primjere fizikalnih i kemijskih promjena različitih brzina (otapanje, promjena agregacijskoga stanja, gorenje, hrđanje)

Razmatra kemijske i fizikalne promjene u postupku sinteze sapuna (rastvaranje ulja u etanolu, ali i mehanizam pranja uporabom sapuna kroz otapanje nepolarnih nečistoća formiranjem micela).

• 2.2.3. analizira fizikalno-kemijske promjene anorganskih i organskih tvari

• 2.2.3.a navodi kemijske reakcije adicije, supstitucije i polimerizacije te piše molekulske strukturne i racionalne formule.

Reakcija saponifikacije, koja će biti primijenjena u postupku sinteze sapuna, pripada reakcijama supstitucije (bazno katalizirana hidroliza) na nezasićenom ugljikovu atomu.


• 2.4.1.b izvodi postupke razdvajanja smjesa

• 2.4.2. povezuje rezultate pokusa s konceptualnim spoznajama

• 2.4.2.a navodi uporabu laboratorijskoga pribora i posuđa.

Jasna je povezanost s radom u laboratoriju.

3.3.1. uspoređuje svojstva, sastav i vrstu tvari bogatih energijom

3.3.1.b navodi svojstva, sastav i vrstu organskih spojeva (masti i ulja, ugljikohidrati, bjelančevine).

Trigliceridi (pripadaju mastima i uljima), prisutni u jestivu ulju, polazni su spojevi u reakciji saponifikacije alkalnim hidroksidima u postupku sinteze sapuna.

• 3.3.2. analizira pretvaranje energije u kemijskim i biokemijskim sustavima

• 3.3.2.a objašnjava funkcionalne skupine karakteristične za odabrane organske i biološke spojeve

• 3.3.2.b navodi kemijske promjene organskih molekula (redukciju glukoze, esterifikaciju, hidrolizu, nastajanje peptidne veze).

Razmatra reaktivnost esterske veze u trigliceridima (triacilglicerolima) kao i njezinu podložnost hidrolizi (saponifikaciji).

• 4.1.1. opisuje svojstva, sastav i vrste organskih spojeva

• 4.1.1.a navodi organske spojeve u svakodnevnom životu.

Ovo uključuje upoznavanje učenika s prisutnošću triglicerida u svakodnevnom životu i materijalima iz svakodnevnoga života, koji mogu biti korišteni za sintezu sapuna (biljne i životinjske masti i ulja).



• 4.1.2. objašnjava kemijsku reaktivnost prema funkcijskim skupinama

• 4.1.2.a razlikuje vrste reakcija organskih tvari (supstitucija, adicija, eliminacija)

• 4.1.2.b prikazuje jednadžbama kemijske reakcije organskih spojeva.

Svaka kemijska promjena opisana je kemijskom reakcijom, a značaj poznavanja reaktivnosti funkcionalnih skupina već je spomenut u prethodnim pokazateljima.

Predmet: Biologija

• 1.1.3. razvrstava po kategorijama predstavnike žive prirode

• 1.1.3.a prepoznaje i imenuje predstavnike organizma iz regije

• 1.1.3.b na temelju morfoloških i anatomskih sličnosti i razlika svrstava organizme u skupine

• 1.1.3.c objašnjava razliku između teoretskih i iskustvenih klasifikacijskih sustava

• 1.4.4. izvodi praktične radove služeći se mjernim i optičkim instrumentima (mikroskop, lupa) i laboratorijskom opremom za stjecanje informacija i predodžaba o strukturnim i funkcionalnim svojstvima žive i nežive prirode

• 1.4.4.a izvodi promatranja, mjerenja i praktične vježbe u prirodi i laboratoriju služeći se mjernim i optičkim instrumentima i laboratorijskom opremom.

• 3.4.3. interpretira i vrjednuje rezultate iz različitih izvora o živim bićima kao prirodnim resursima za održivi razvoj služeći se stručnom terminologijom (svi pokazatelji)

• 3.4.3.b komunicira verbalno i u pisanom obliku o strukturnim i funkcionalnim svojstvima žive i nežive prirode u funkciji održiva razvoja služeći se pojednostavljenom stručnom terminologijom

Predmet: Fizika

• 2.2.1. kombinira znanje o temperaturi, toplini i mehanizmima prijenosa topline radi analiziranja toplinskih pojava

• 2.2.1.a opisuje i razlikuje unutarnju energiju, toplinu i temperaturu te uspoređuje značenja ovih pojmova u jeziku fizike i jeziku svakodnevice.

Vrlo je važno da učenici znaju razliku između temperature, unutarnje energije i topline. Oni će u ovom projektu mjeriti temperaturu u raznim fazama procesa proizvodnje sapuna.

• 2.2.1.b mjeri temperaturu i vrši pretvaranje između različitih jedinica za temperaturu.

Učenici će u ovom projektu rukovati raznim termometrima i raznim temperaturnim skalama pa je važno da znaju pretvarati razne jedinice za temperaturu.

• 2.2.1.f opisuje uvjete pod kojima dolazi do promjene agregacijskoga stanja tijela (npr. ovisnost o temperaturi i tlaku), prepoznaje da prilikom promjene agregacijskoga stanja temperatura tijela ostaje konstantna te objašnjava pojmove: leđenje, topljenje, isparavanje i kondenziranje.

U proizvodnji sapuna u malom laboratoriju u nekoliko će faza doći do promjene agregacijskoga stanja pa je bitno da učenici, osim kemijskih karakteristika, poznaju i fizičke karakteristike i uvjete pod kojima će se dogoditi te promjene u čemu će im znanje iz fizike dobro poslužiti.



• 5.2.1. planira i provodi fizikalne eksperimente te predstavlja dobivene rezultate

• 5.2.1.a objašnjava svrhu izvođenja pokusa, specificira potreban pribor i pokusne procedure te se pravilno služi mjernim instrumentima i priborom.

I fizikalni i kemijski pokusi odvijaju se slično pa će učenicima i u procesu proizvodnje sapuna, ako sâm proces prerade sastojaka shvate kao pokus, znanje iz fizike iz ovog pokazatelja pomoći da pravilno planiraju procedure izvođenja, naprave pravilan izbor pribora i aparatura koje se koriste i vode brigu o pravilnu korištenju mjernih instrumenata.

• 5.2.1.d prikazuje mjerne podatke uz pomoć tablica i grafikona, kvalitativno i kvantitativno ih interpretira te identificira grube pogrješke u mjerenju.

Ovaj će pokazatelj naročito postati važan u obradi rezultata mjerenja i izradi prezentacije projekta. Činjenica da ovaj projekt ima stvaran rezultat, , ipak ne umanjuje važnost prezentiranja cijeloga postupka dobivanja finalnoga proizvoda.

Predmet: IT/ Informatika

Učenici će koristiti internetske izvore za prikupljanje informacija te softver za pripremu pisanoga rada i prezentacije.

• 3.4.11. upotrebljava softver za obradu teksta, tablični proračun i prezentacije.

• 3.4.11.a koristi napredne mogućnosti softvera za obradu teksta (formatiranje teksta, rad s tablicama, grafikom,...)

• 3.4.11.b koristi grafikone,funkcije i formule softvera za tablični proračun (SUM, MAX, MIN, AVERAGE, COUNT,…)

• 3.4.11.c predočava i tumači tablice i grafikone korištene u softveru za tablični proračun.

• 3.4.11.d primjenjuje i povezuje animaciju, tranzicijske efekte i postavke za prikaz prezentacije

5.1.1. istražuje i analizira informacije prikupljene na webu

• 5.1.1.a razlikuje pouzdane od nepouzdanih internetskih izvora

• 5.1.1.b izrađuje seminarske i druge radove na zadanu temu uz pomoć informacija prikupljenih na webu.

Veličina skupine učenika 2-3 učenika

Aktivnosti:

Aktivnost 1.: Upoznavanje s povijesnim razvojem uporabe i proizvodnje sapuna; informiranje učenika o načinu i mehanizmu procesa pranja sapunom.

Aktivnost 2.: Priprema MSDS-a za sve kemikalije koje će biti korištene u procesu saponifikacije.

Aktivnost 3.: Priprema materijala za reakciju saponifikacije.

Aktivnost 4.: Saponifikacija (zagrijavanje smjese ulja, alkohola, alkalnog hidroksida).

Aktivnost 5.: Izolacija (isoljavanje) i filtriranje sapuna iz reakcijske smjese.

Aktivnost 6.: Ispitivanje karakteristika sintetiziranog sapuna (taloženje masnih kiselina).

Aktivnost 7.: Predstavljanje dobivenog proizvoda.

(Za detaljan opis eksperimenta vidi literaturu!)

Mjesto realizacije projekta: • kemijski laboratorij


Značajne točke:

• prikupljanje informacija o postupku sinteze sapuna

• prikupljanje informacija o korištenim kemikalijama i njihovim svojstvima

• sinteza sapuna

• predstavljanje proizvoda i evaluacija rezultata


• sapun koji se može koristiti u kozmetičke svrhe

Pokazatelji uspješnosti • finalni proizvodi (sapun)





• cjelokupan proces pratiti kroz realizaciju postavljenih pojedinačnih zadataka

• tijek realizacije bilježiti u laboratorijski dnevnik.


• pisani rad


• proizvod

• pismeno i usmeno predstaviti i izložiti tijek sinteze sapuna uz predstavljanje proizvoda.

Ocjenjivanje • formalna ocjena

Primjenljivost

samoprocjenjivanja• da • zajedničko predstavljanje proizvoda


• proizvodnja sapuna kroz povijest

• masti i ulja, masne kiseline (kemijski aspekt)

• reakcije esterifikacije i saponifikacije

• mehanizam pranja sapunom


Preporučeni materijal • jestivo ulje

Oprema i pribor• kuhalo

• laboratorijsko posuđe (Erlenmeyerova tikvica, menzura, stakleni štapić,...)

Financijski troškovi • da (nabavka potrebne opreme i pribora)

Sigurnosna upozorenja: • pri sintezi sapuna obratiti pozornost na uporabu alkalnih hidroksida (NaOH ili KOH) i etanola


Udžbenici i druga tiskana literatura:

Maksimović, M., Ćavar, S., Vidic, D. (2009.) Praktikum iz osnova organske kemije, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo.

internetski izvori:

www.nist.gov

www.msds.com

Ostale napomene


Projekti za završne razrede srednje škole

Projekt: Školski plastenik

PODATCI O PROJEKTU


Predmet: BiologijaUzrast: kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18 - 19 godina)

Nastavnik:

Preduvjeti: postojanje školske kuhinje

U slučaju da škola ne posjeduje kuhinju, proizvode plastenika učenici ne će koristiti za svakodnevnu prehranu, već za promidžbu i prodaju.

Ostali predmeti: Fizika/ Kemija/ Matematika/ Geografija/ IT (Računalstvo i informatika)


• suvremena poljoprivredna proizvodnja: usvajanje spoznaja o stvaranju uvjeta i načina proizvodnje hrane temelj je razvoju sljedećih sektora poljoprivrede: ratarstva, povrtlarstva i voćarstva

• poduzetništvo: usvajanje spoznaja o malom poduzetništvu, koje je u BiH temeljeno na proizvodnji hrane, uvjet je razvoja lokalne zajednice

• zdravstvo: usvajanje spoznaja o zdravoj prehrani, organskoj proizvodnji hrane, ljekovitoga i začinskoga bilja temelj je razvoja sljedećih sektora zdravstva: nutricionizam, farmacija)



Uzgoj voća, povrća, ljekovitoga i začinskoga bilja te cvijeća u plasteniku podrazumijeva odabir optimalnog položaja plastenika (uvažavanje ekoloških čimbenika, a primarno insolacije, temperature, vlažnosti i dr.), materijala za njegovu izgradnju te projektiranje plastenika, potom pravilan izbor biljne vrste i sorte, odabir i pripremu tla, pravilno navodnjavanje i primjenu plodoreda.

Uzgojeno voće, povrće, ljekovito i začinsko bilje dalje će biti korišteno za potrebe školske kuhinje i/ili kuhinje dječjih vrtića u okolici škole, doma za umirovljenike, narodne kuhinje i sl.

Cvijeće se može uzgojiti za potrebe rasađivanja i sadnje u školskom vrtu.

Osim za potrebe prehrane, proizvodi se mogu koristiti kao različiti pripravci (čajevi, začini te kozmetički preparati, npr. sapuni, maske za lice i kosu). Proizvodi mogu poslužiti kao prigodni darovi gostima prilikom školskih svečanosti kao što je, primjerice, dan škole i sl. Mogu se i prodavati, a prihod koristiti u humanitarne svrhe odnosno sufinanciranje izleta, natjecanja i školskih ekskurzija.


Motivacija

Ovim će projektom biti zadovoljene četiri temeljne motivacijske kategorije - pozornost, relevantnost, samopouzdanje i zadovoljstvo - i to kroz:

1. uzgoj voća, povrća, ljekovitoga i začinskoga bilja za potrebe školske kuhinje/vlastite potrebe (zdrava prehrana, priprema kozmetičkih preparata/reparativne kozmetike, čajeva i začina)

2. uzgoj cvijeća (znanstveno je dokazano da florikultura potiče dobro raspoloženje i kreativnost)

3. razvoj kreativnog izražavanja i marketinških sposobnosti kroz pripremu, pakiranje i reklamiranje vlastitih proizvoda za poklon ili prodaju

4. zaradu od prodaje koja će biti iskorištena u humanitarne svrhe te sufinanciranje školskih izleta i ekskurzija

5. inkluzivno obrazovanje usmjereno na aktiviranje djece s posebnim potreba koja će se uključiti u rad u plasteniku te uključivanje u socijalne aktivnosti ostalih učenika (razvoj socijalizacije, empatije i temeljnih etičkih načela)

6. spoznaju da je uspješan plastenik (posebno u ruralnoj sredini) preduvjet uzgoju životinja (npr. kunića).


Biologija

U prvoj fazi (pripremno-promidžbena faza) projekta profesor biologije obavještava učenike i nastavnike škole, ali i roditelje, o pokretanju i važnosti projekta Školski plastenik. Ova je faza višestruko značajna: motivira i potiče učenike da se prijave, s naglaskom na uključivanju učenika bez obzira na sposobnosti, potiče uključivanje učenika s posebnim potrebama, individualno se pristupa rješavanju problema, uključuju se roditelji (uključivanje roditelja određenih profesija npr. stolara, vrtlara i sl.), mogu se uključiti lokalni poduzetnici (donacije), općinska i gradska uprava, nevladine organizacije i sl.

U drugoj fazi profesor biologije će s učenicima istražiti relevantnu literaturu i baze podataka koje se tiču resursnoga potencijala biljaka. Profesor može formirati timove od 2 do 3 učenika koji će proučiti i pripremiti prezentacije o različitom resursnom potencijalu biljaka. Tako se skupine mogu podijeliti u one koje će proučiti biljke pogodne za proizvodnju voća i povrća, zamjenu za brašno (s osvrtom na glutensku osjetljivost), ljekovite biljke od kojih se mogu pripremiti tinkture ili tonici s antibakterijskim, antivirusnim, antimikotičkim, antiparazitskim i imunomodulatorskim svojstvima, vitaminozne biljke (čajne i začinske), biljke koje se koriste u kozmetičke svrhe te ukrasne biljke. Posebna skupina se može baviti florikulturom (lončanice, vrtno i rezano cvijeće).

U trećoj fazi projekta profesor će s učenicima, na temelju šire odabrane skupine biljaka, proučiti njihove idioekološke karakteristike koje će poslužiti nastavniku fizike, geografije, kemije i IKT-a za odabir optimalne površine i načina konstrukcije plastenika. Ova faza može biti realizirana kroz pripremu digitalne baze podataka gdje će iste skupine učenika (s prethodno dodijeljenim zadatcima o resursnom potencijalu) odabrane vrste proučiti i unijeti njihove idioekološke karakteristike. Baza će poslužiti za odabir optimalnih vrsta za sadnju.

U četvrtoj fazi odabrane skupine učenika, uz pomoć nastavnika, kontinuirani nadziru rast i razvoj biljnih vrsta. Na temelju promatranja učenici će u prethodno uspostavljenu bazu unositi sve relevantne podatke te donositi i provoditi mjere održavanja plastenika.

Peta faza podrazumijeva pripremu finalnih proizvoda koji se mogu izravno koristiti u prehrani ili se od njih dalje praviti navedeni pripravci.

Šesta faza podrazumijeva pripremu komposta od neiskorištenog dijela biljnoga materijala koji će biti ponovo uključen u pripremu tla.

Potrebno je naglasiti važnost uključivanja nastavnika geografije, fizike, kemije, matematike i IT-a u prvoj, pripremno-promidžbenoj fazi projekta.



Fizika (prva i druga faza):

• mjerenje dimenzija plastenika, računanje apsolutne i relativne pogrješke mjerenja

• mjerenje temperature i razumijevanje da je ona mjera unutarnje energije tijela koje emitira toplinu

• razumijevanje funkcije plastenika: plastenik izolira biljke od štetnih vanjskih utjecaja (od mraza, vjetra, snijega, hladnoća,…), ali istodobno kroz svoje prozirne zidove propušta Sunčevu svjetlost koja je biljkama vitalno potrebna

• razumijevanje da toplinsko zračenje (infracrvene zrake) i bijela Sunčeva svjetlost čine dio spektra elektromagnetskih valova koje emitira Sunce, što upotpunjuje razumijevanje korisnosti Sunčevog zračenja za biljke u plasteniku

• infracrvene zrake koje emitira Sunce zagrijavaju prostor plastenika te je bijela svjetlost, kao dio elektromagnetskog zračenja koje dolazi sa Sunca, vitalna za život biljaka u plasteniku (dokaz prijenosa energije elektromagnetskim valom)

• razumijevanje važnosti projekta i sa stajališta primjene fizikalnih pokusa u svakodnevnom životu: planiranje pokusa, korištenje pribora i instrumenata, prezentiranje rezultata.

Kemija (druga i peta faza):

• odabir materijala: karakteristike polietilenskih folija s kemijskoga gledišta jer su one uz ostalo otporne na kiseline, baze, niske temperature, djelovanje mikroorganizama itd.

• učenici mogu s profesorom razmatrati razlike, odnosno prednosti i mane npr. stabiliziranih hidrofilnih folija i folija od linearnog polietilena (LDPE)

• u petoj fazi mogu analizirati aktivne tvari odabranih vrsta, proučavati metodologiju pripravljanja ljekovitih i kozmetičkih preparata

• u šestoj fazi mogu pripremati kompost.

Matematika (prva, druga, četvrta i peta faza):

• projektiranje optimalnog plastenika na temelju raspoloživog prostora

• projektiranje plodoreda te izračunavanje troškova izgradnje, održavanja plastenika, praćenje/računanje kvantitativnih osobina biljaka kroz njihov rast i plasiranje finalnog proizvoda.

Geografija (prava i druga faza):

• rad na ulozi i važnosti projekta

• u drugoj fazi obraditi dio koji se odnosi na pripremu plastenika kroz odabir optimalnih geografskih čimbenika.

IT (sve faze):

• priprema nacrta projekta korištenjem prikladnog programa

• priprema i dopunjavanje baze podataka za projekt Školski plastenik

• plasiranje proizvoda, reklamiranje proizvoda dizajniranjem web-stranice.



Biologija


Komponenta 1.: Povezanost Zemljine strukture i prostora življenja (biotop) sa biodiverzitetom (biocenoza)


• pokazatelj: 1.1.3.a prepoznaje i imenuje predstavnike organizama iz svih biogeografskih regija

• pokazatelj: 1.1.3.b na temelju morfoloških i anatomskih sličnosti i razlika svrstava organizme u taksonomske skupine.


Ishod učenja: 1. objašnjava utjecaj prostora i prostornih čimbenika na organizam (npr. svjetlosti, topline, klime…)

• pokazatelj: 1.2.1.a analizira i uspoređuje utjecaj pojedinih ekoloških čimbenika na organizme (temperatura, pH-slanost, i sl.)

• pokazatelj: 1.2.1.b analizira utjecaj kompleksnih čimbenika sredine na organizme, interakcija (klima, tlo)

Ishod učenja: 5. objašnjava funkcionalne promjene u životnoj zajednici

• pokazatelj: 1.2.5.a objašnjava razlike u metaboličkoj aktivnosti biljaka i životinja prouzročenoj godišnjim dobima (hibernacija)

• pokazatelj: 1.2.5.b objašnjava razlike u metaboličkoj aktivnosti biljaka i životinja prouzročenoj izmjenom dana i noći (fotosinteza).

Komponenta 3.: Strukturna i funkcionalna povezanost žive i nežive prirode u funkciji održiva razvoja

Ishod učenja: 3. analizira antropogeni utjecaj na geobiosferu

• pokazatelj: 1.3.3.b analizira i povezuje ekonomski razvoj s prirodnim bogatstvima u prostoru življenja.



pokazatelj: 1.4.4.a izvodi kompleksne praktične radove u prirodi i laboratoriju služeći se mjernim i optičkim instrumentima, laboratorijskom opremom i IKT-om

pokazatelj: 1.4.4.b identificira organizme sa slikovnim i dihotomnim ključevima.

Oblast 2: Povezanost struktura i funkcija živih bića


Ishod učenja: 1. opisuje organizaciju i razinu organizacije građe živih bića (mikroorganizmi, gljive, biljke i životinje)

• pokazatelj: 2.1.1.a opisuje morfološka, anatomska, histološka i citološka obilježja mikroorganizma, gljiva, biljaka i životinja.






Oblast 3: Struktura i fiziologija organizama, pretvorba tvari i energije






Ishod učenja: 1. prihvaća stavove koji doprinose vlastitome zdravlju

• pokazatelj: 4.3.1.a utvrđuje važnost higijene i zdrave prehrane za očuvanje ljudskoga zdravlja

• pokazatelj: 4.3.1.b prosuđuje o utjecaju pesticida, teških metala, radioaktivnih supstancija, antibiotika, genetski modificiranih spojeva, aditiva, na život čovjeka.

Fizika

Oblast 1.: Mehanika



• pokazatelj: 1.1.1.b tumači i računa apsolutnu i relativnu pogrješku mjerenja u kontekstu mjerenja dimenzija tijela

• pokazatelj: 1.1.1.c objašnjava potrebu obavljanja većega broja mjerenja u svrhu postizanja veće točnosti mjerenja.



Ishod učenja: 1. kombinira znanje o temperaturi, toplini i mehanizmima prijenosa topline radi analiziranja toplinskih pojava

• pokazatelj: 2.2. 1.b tumači mehanički ekvivalent topline te kombinira pojmove topline, temperature, rada i unutarnje energije radi objašnjavanja pojava u prirodi i tehnici

• pokazatelj: 2.2.1.d procjenjuje kako efektivnom toplinskom izolacijom možemo ostvariti uštede energije u kućanstvu.





Ishod učenja: .2. 1. analizira elektromagnetske titraje i valove

• pokazatelj: 4.2. 1.c analizira spektar elektromagnetskih valova

• pokazatelj: 4.2.1.d analizira mogućnosti prijenosa energije elektromagnetskim valom i različite oblike njihove primjene u praksi (npr. mikrovalna pećnica, rendgenski snimak, prijenos informacija na daljinu).




• pokazatelj: 5.2.1.a provodi samostalno pokusna istraživanja otvorenog tipa: identificira predmet istraživanja, prikuplja relevantne podatke, kreira modele, bira metode istraživanja te analizira i prezentira rezultate istraživanja

Ishod učenja: 5.2.3. raspravlja o fizikalnim sadržajima i istraživanjima koristeći se raznovrsnim prikazima i izvorima znanja

• pokazatelj: 5.2.3.d izvješćuje o rezultatima svoga rada na način koji je prikladan karakteristikama ciljne publike pri čemu je komuniciranje ideja potkrijepljeno čvrstim znanstvenim argumentima.

Komponenta 3.: Primjene fizike u svakodnevici i tehnologiji

• pokazatelj: 5.3.2.a. koristi znanja iz fizike radi rješavanja kvalitativnih i kvantitativnih problema smještenih u kontekste svakodnevice, sporta, medicine i tehnologije.

Kemija

Oblast 1.: Tvari

Komponenta 2.: Stehiometrijski zakoni

Ishod učenja: 3. procjenjuje aktivnosti na dokazivanju stehiometrijskih zakona

pokazatelj: 1.2.3.a uspoređuje različite parametre (masa, volumen, količina tvari, tlak, temperatura) i izvodi zaključke na temelju stehiometrijskih ovisnosti.

Komponenta 3.: Kemija okoliša

Ishod učenja: 2. analizira utjecaj tvari na okoliš

• pokazatelj: 1.3.2.a analizira fizikalno-kemijske parametre na primjerima u atmosferi, hidrosferi i geosferi

Ishod učenja: 3. kritički razmatra uporabu tvari i njihov utjecaj na okoliš

• pokazatelj: 1.3.3.a kritički procjenjuje utjecaj kemijskih promjena na okoliš (gorenje, kisele kiše, staklenički plinovi, korozija, učinak umjetnih gnojiva)

• pokazatelj: 1.3.3.b razmatra metode gospodarenja otpadom (recikliranje, kompostiranje, deponiranje, spaljivanje).



Komponenta 4.: Prikazivanje eksperimentalnih rezultata

Ishod učenja: 3. uočava zakonitosti podataka prikazanih modelima, tablicama i grafikonima



Ishod učenja: 3. analizira fizikalno-kemijske promjene anorganskih i organskih tvari

• pokazatelj: 2.2.3.b istražuje utjecaj pesticida (npr. lindan, DDT, organofosforni spojevi), umjetnih gnojiva, teških metala (npr. Hg, Cd, Cr, Pb) i spojeva arsena te halogeniranih organskih spojeva na čovjeka i okoliš.


Ishod učenja: 2. povezuje rezultate pokusa s konceptualnim spoznajama.

Oblast 4.: Procesi i međudjelovanje živih i neživih sustava

Komponenta 1.: Organske tvari

Ishod učenja: 1. opisuje svojstva, sastav i vrste organskih spojeva

Komponenta 2.: Biološki važne organske tvari – biomolekule

Ishod učenja: 1. objašnjava osobine, sastav i vrstu odabranih biomolekula primjenjujući kemijsku simboliku i terminologiju

Ishod učenja: 2. analizira kemijske promjene odabranih biomolekula

Komponenta 4.: Povezivanje eksperimentalnih rezultata s konceptualnim spoznajama

Ishod učenja: 1. prikuplja podatke iz različitih izvora

• pokazatelj: 4.4.1.a objašnjava prikupljene podatke na temelju istraživanja u okviru preporučenih tema koristeći se stručnom i znanstvenom literaturom

Ishod učenja: 2. povezuje rezultate s konceptualnim spoznajama

• pokazatelj: 4.4.2.b objašnjava mehanizme djelovanja potencijalno štetnih kemijskih čimbenika okoliša (teški metali, mikotoksini, pesticidi, dioksini, produkti nastali termičkom obradom hrane, prehrambeni aditivi...)

Ishod učenja: 3. uočava zakonitosti podataka prikazanih modelima, tablicama i grafikonima

• pokazatelj: 4.4.3.b koristi tablice, grafikone i simulacije za prikazivanje rezultata te prikupljene podatke prikazuje u obliku izvješća.



Matematika

Oblast 1: Skupovi, brojevi i operacije



• pokazatelj: 1.1.1.f povezuje skupovne relacije s društvenim i prirodnim pojavama, tumači ih, izvodi zaključke na osnovu matematičkog izraza.


Ishod učenja: 1. Odabire i kombinira strategije, metode i operacije za rješavanje problema i daje rješenja u kontekstu problema

• pokazatelj: 1.2.1.c kombinira operacije, metode i strategije za rješavanje numeričkih problema uključujući i efikasnije metode koje nisu očigledne

• pokazatelj: 1.2.1.f odabire i koristi odgovarajuća matematička sredstva (uključujući IT tehnologiju)

Ishod učenja: 2. procjenjuje opravdanost i preciznost odabranih strategija, metoda, operacija i dobivenih rješenja te raspravlja o krajnjem rješenju u kontekstu problema.

Oblast 2.: Algebra


Ishod učenja: 1. analizira zakonitosti, odnose, ovisnosti, veze i funkcije u matematici i realnom svijetu

Ishod učenja: 4. analizira i formulira pretpostavke promjena u različitim kontekstima.


Ishod učenja: 3. diskutira o rješenjima u kontekstu problema, grafički prikazuje rješenja


Ishod učenja: 2. logički zaključuje i primjenjuje matematički dokaz kao ključne matematičke aspekte.



Ishod učenja: 3. utvrđuje geometrijska svojstva u objektima iz realnog svijeta te modelira prostorne odnose pri rješavanju problema








• pokazatelj: 4.1.1.c. prikuplja, klasificira i povezuje podatke

Ishod učenja: 2. interpretira, diskutira dobivene podatke i rezultate istraživanja


Ishod učenja: 1. koristi statističke analize s ciljem prognoze u kontekstu problemskog pitanja.

Geografija

Oblast 1. Zemlja u svemiru kao prostor življenja





Ishod učenja: 1. razlikuje fizičke i kemijske promjene tvari u prirodnoj sredini




Ishod učenja: 2. analizira ekonomski razvoj društva povezujući ga s aktivnostima zaštite životne sredine

• pokazatelj: 3.3.2.a utvrđuje važnost postojanja različitih ekosustava za održivost života.

IT
















Ishod učenja: 2. primjereno upotrebljava internet kako bi predstavio sebe ili druge.



□ 2 - 3 učenika

□ 4 - 6 učenika


Aktivnosti:

A1.: informiranje učenika, nastavnika i roditelja o sadržaju, ciljevima i važnosti pokretanja projekta Školski plastenik

A2.: traženje dobrodošle pomoći roditelja i lokalne zajednice (u materijalu, sitnim donacijama, i sl.)

A3.: motiviranje učenika da se priključe projektu s naglaskom na uključivanje učenika s posebnim potrebama pod motom Složni – svi možemo sve

A4.: pripremne aktivnosti u smislu dogovora nastavnika biologije i ostalih uključenih nastavnika s učenicima koji će biti sudionici projekta

A5.: formiranje skupina učenika (2 - 3 u skupini) prema interesima i sposobnostima

A6.: prikupljanje relevantne literature i prezentiranje stečenih znanja o biljnim vrstama i njihovim karakteristikama

A7.: analiza idioekoloških karakteristika biljaka koje će se uzgajati

A8.: odabir biljnih vrsta za uzgoj prema načinjenu planu

A9.: prikupljanje sjemena biljaka s naglaskom na autohtoni genofond (npr. sjeme autohtonih sorata rajčice, paprike i sl.) u lokalnoj zajednici

A10.: prikupljanje stajskoga gnojiva

A9.: izrada plana staklenika (u suradnji s nastavnicima geografije, fizike, matematike i IT-a)

A10.: izrada troškovnika projekta, odnosno izgradnje i održavanja plastenika

A11.: nabavka potrebnoga materijala za gradnju plastenika

A12.: izgradnja plastenika

A13.: osiguranje uvjeta za rast (postavljanje termometara, higrometara, sustava navodnjavanja)

A14: priprema zemljišta za sadnju

A15.: sadnja sjemena u plastične posude, sadnja sadnica, gomolja itd.


Aktivnosti:

A16.: rasađivanje prema kalendaru rasadnje

A17.: kontinuirana briga za rast i razvoj biljaka

A18.: praćenje zdravlja biljaka i uočavanje pojave patoloških procesa (sušenje lista, kržljavost itd.) te utvrđivanje uzroka navedenih pojava

A19.: izrada digitalne baze podataka i redovit unos podataka u bazu (jedna skupina učenika samo radi na uspostavljanju i dopunjavanju baze podataka)

A20.: ubiranje i skupljanje biljnoga materijala, plodova, cvijeća, sjemena za ponovnu sadnju i dr.

A21.: opskrba školske kuhinje (po potrebi i drugih kuhinja)

A22.: uz pomoć profesora kemije priprema proizvoda od biljaka

A22.: sortiranje, pakiranje i priprema finalnih proizvoda

A23.: prezentacija finalnih proizvoda (školske izložbe, izložbe u lokalnoj zajednici i sl.)

A24.: priprema komposta, priprema zemljišta za sadnju sljedeće sezone

A25.: fotodokumetiranje svih faza projekta

A26.: priprema pisanih izvješća, prezentacija, kratkoga filma, web stranice i dr.

Mjesto realizacije projekta: • učionica, školsko dvorište, kuća


1. obavještavanje učenika, nastavnika i roditelja o sadržaju, ciljevima i važnosti projekta Školski plastenik (kontinuiran proces)





6. praćenje i održavanje (5 mjeseci)




1. PPT prezentacije


3. digitalna baza podataka i web-stranica

4. dugoročno ogledni laboratorij (plastenik)

5. široka paleta konkretnih proizvoda za vlastitu uporabu, društvenokoristan rad ili za prodaju i ostvarivanje prihoda učenicima i školi




1. količina dobivenoga proizvoda

2. raznovrsnost finalnoga proizvoda

3. marketing i plasman proizvoda

4. poticanje i razvijanje radnih navika, odgovornosti, štedljivosti,

5. motiviranosti, timskoga rada, natjecateljskoga duha i empatije

6. doprinos razvoju lokalne zajednice

7. informiranost lokalne i šire zajednice o važnosti projekta.



□ testovi






• testovi: oblik dodatne provjere znanja u nastavi biologije i drugih predmeta



• kratke bilješke (exit slips): poticanje organizacijskih sposobnosti, radnih navika i odgovornosti.


□ pisani rad




□ proizvod

• pisani rad: potrebna je zbog sumiranja rezultata i usporednog razvijanja pismenosti za potrebe sastavljanja izvješća, seminarskih radova i sl.

• usmena prezentacija: potrebna je zbog konciznosti u sumiranju rezultata i usporednog razvijanja sposobnosti korištenja računalne tehnologije, npr. izrada PPT prezentacija

• multimedijski proizvod: kratak film o procesu i fazama izrade i tijeka projekta te prezentacije finalnoga proizvoda; može biti načinjen od serije fotografija dobivenih tijekom projektnih faza

• tiskani materijal: brošure promidžbe projekta kako bi se učenici iste i okolnih škola, gradska uprava, lokalna zajednica i sl. upoznale s aktivnostima mladih ljudi; mogu poslužiti za potrebe eventualnoga financiranja istih i sličnih projekata s ciljem poticaja mladih ljudi; tiskani materijal treba posebno isticati uključivanje svih zainteresiranih učenika bez obzira na individualne sposobnosti, čime se potiče inkluzija u obrazovanje djece s posebnim potrebama

• proizvod: nužno je predstavljanje gotovoga proizvoda: svježega voća, povrća, ljekovitoga i začinskoga bilja, cvijeća te proizvoda pripremljenih od povrća uzgojena u plasteniku škole, kolača, džemova, sokova, čajeva, kozmetičkih proizvoda itd.; posebno treba istaknuti uključivanje učenika bez obzira na sposobnosti, važnost individualnoga pristupa svakom učeniku prema sposobnostima i sklonostima te pronalazak primjerenog dijela projekta za svakog pojedinog učenika u skupini.





□ DA

□ NE





Preporučeni materijal • papir, drvo, plastične polietilenske folije, biljni materijal

Oprema i pribor:

• poljoprivredni alati za rad u plasteniku (lopata, grablje, pikiralice i sl.), konop, drveni kolci, škare, čekić, čavli

• uredski materijal: papir, olovke, ljepilo, računalo, tablet, mobilni telefon, fotoaparat



□ DA

□ NE

Ako je odgovor potvrdan, navesti detaljnije obrazloženje.

Troškovi podrazumijevaju nabavku materijala potrebnoga za izgradnju plastenika, kao i za nabavku sjemena, sadnica, gomolja i sl. Međutim, potrebno je kroz promidžbu projekta nastojati osigurati materijal kroz donacije i pomoć lokalne zajednice. Kad projekt Školski staklenik zaživi, učenici će imati vlastitu rezervu sjemena, a staklenik će biti samo potrebno održavati.


Rad s poljoprivrednim alatima, ali i zemljom zahtijeva oprez! Stoga je potrebno poštovati mjere zaštite na radu (korištenje radne zaštitne odjeće i obuće, kao i nošenje rukavica te poštivati obavezno pranje ruku prije i nakon posla).

Učenici se mogu ozlijediti različitim oruđima za obradu usjeva (lopata, grablje, i sl.), mogu se ubosti ili ozlijediti dijelovima biljaka (stabljike tikve), ali i inficirati kroz oštećenu kožu. U zemlji se mogu naći brojni mikroorganizmi, plijesni te jajašca crijevnih parazita (trakavice, plosnati crvi itd.), osobito ako se koristi stajsko gnojivo pa je potrebno inzistirati na strogom pridržavanju mjera osobne higijene s naglaskom na pranje ruku prije i nakon posla.



Udžbenici i druga tiskana literatura

1. Važeći udžbenik biologije i ostalih predmeta

2. Grlić, Lj. 1986., Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb.

3. Hadžović, S., Pilipović, S., 1999. Ljekovito bilje i izrada preparata od ljekovitog bilja, Šahinpašić

4. Lakušić, R., 2004. Ljekovite biljke Nacionalnog parka Sutjeska, Nacionalni park Sutjeska.

5. Šilić, Č., Mrdović, A., 2013., Atlas ukrasnih vrtnih biljaka, Ogranak Matice hrvatske u Čitluku, Ogranak Matice hrvatske u Sarajevu, Franjevačka kuća Masna Luka, Čitluk

6. Šoljan, D., 2000. Kormofiti kao biološki resursi, Univerzitetska knjiga, Sarajevo

7. Willfort, R., 1989., Ljekovito bilje i njegova upotreba, Izdavačka radna organizacija Mladost, Zagreb.

internetski izvori:

https://www.agroklub.com/hortikultura/

https://www.agroklub.com/povrcarstvo/uzgoj-povrca-u-plastenicima-profitabilniji/22927/

http://www.ras.hr/Media/Ljekovito_bilje.pdf

http://www.caritas.ba/dok/1418119212.pdf

http://www.gea.ba/wp-content/uploads/2012/03/vodic_za_uzgajanje_ljekovitog_i_aromaticnog_bilja.pdf

http://www.zdravasrbija.com/lat/Dom/Basta/Zacinsko%20i%20lekovito%20bilje/859-Plantazno-gajenje-lekovitog.php

http://www.gospodarski.hr/Publication/2014/8/uzgoj-zainskog-bilja/7988#.Wd4YQluCzIU

Ostale napomene



PODATCI O PROJEKTU


Predmet: Geografija Uzrast: 4. razred srednje škole

Profesor:

Preduvjeti

Profesor može procijeniti je li prije početka realizacije projekta potrebno dogovoriti određen oblik suradnje s nekom turističkom ustanovom (npr. s turističkom organizacijom ili hotelom) kako bi projektne aktivnosti bile bolje prilagođene stvarnim potrebama i očekivanjima).



1. Turizam: stjecanje spoznaja o važnosti prirodnih resursa i kulturno-povijesnoga naslijeđa i ovladavanju vještinama njihova promoviranja s različitih motrišta

2. Sport: promoviranje sportskoga turizma karakterističnoga za općinu življenja, kao što su npr.: rafting, planinarenje, paragliding, alpinizam, brdski biciklizam, snowboarding, turno skijanje i dr.


4. Zdravstvo-medicinski turizam (spa, wellnes, toplice...).



Bosna i Hercegovina odlikuje se iznimno bogatim i raznovrsnim prirodnim nasljeđem. U okviru projekta učenici trebaju identificirati, istražiti, klasificirati, valorizirati, pripremiti predstavljanje i na kraju predstaviti turističku ponudu (ili dio turističke ponude) svoga mjesta u obliku turističkoga vodiča na onoj razini koja je prilagođena njihovu uzrastu. S obzirom na opsežnost i kompleksnost teme izrade turističkoga vodiča nastavnik može, ovisno o društveno-geografskim prilikama i položaju svoga mjesta, odabrati samo neke od turističkih resursa koje treba obraditi kreiranjem turističkoga vodiča. Primjerice, naglasak se može staviti na kulturno-povijesnu baštinu (povijesne zgrade, spomenici, arheološki lokaliteti, folklor, muzeji...), prirodno-turističke resurse (planine, šume, rijeke jezera...), klimatske uvjete (prosječna temperatura, vjetrovi, padaline, broj sunčanih dana...) , infrastrukturu (prijevoz, izvori energije, komunikacije...), postojeće turističke sadržaje (smještaj, prehrana, turističke agencije, sport, rekreacija, kadrovi...) itd.

Na kraju srednje škole učenici bi trebali moći samostalno istražiti, identificirati, usustaviti i valorizirati različite turističke resurse zavičaja i obrazložiti preciznu procjenu koji su turistički resursi najznačajniji pa su time i najprikladniji za izradu turističkoga vodiča.

Motivacija

U ovoj dobi učenici su u potpunosti svjesni turističkoga potencijala svoga mjesta, kao i važnosti razvoja turizma u lokalnoj zajednici. Motivaciju za izradu ovoga projekta učenici mogu naći u uzbudljivu istraživanju turističkih potencijala, uporabi GPS uređaja za geopozicioniranje atraktivnih turističkih točaka, kreativnom radu (crtanje, korištenje fotografija, obogaćivanju tiskanih i/ili elektroničkih mapa i opisivanju detalja o turističkim atrakcijama, kreiranje multimedijske ili internetske prezentacije ili dobro dizajnirane brošure). Na kraju, svoju kreativnost mogu iskazati pravljenjem suvenira i osmišljavanjem nekih komercijalnih vidova projekta, kao što su promocije, marketing, angažman u događajima vezanima za turizam (sajmovi, manifestacije, kampanje), povezivanje s gospodarskim subjektima iz oblasti turizma, volontiranje i drugo.


Teorijska podloga (za profesore)

Turizam je razvoj, napredak, izmjena geografske slike prostora, očuvanje životne sredine, valorizacija prirodnih i antropogenih resursa. Zbog toga turizam moramo promatrati i proučavati integralno, kroz i uz pomoć svih onih znanstvenih disciplina koje zadiru u problematiku turizma. Turistička geografija temeljna je znanost za proučavanje turizma samim tim što je prostor temeljni element za razvoj i raširenost turističkih kretanja. Jedan od zadataka turističke geografije i jest shvaćanje prostora u funkciji razvoja turizma, da se jasno definiraju prostori turističke ponude i njihove komparativne prednosti za razvoj turizma. Zbog toga se smatra da su učenici aktivni sudionici turističkih kretanja koji žele što više saznati o svakoj destinaciji. Glavna teorijska podloga nastavnicima jesu znanja iz oblasti turističke geografije, ali i iz geografije lokalne zajednice, odnosno zavičaja.

Prirodno naslijeđe sastavni je dio kulturne baštine određenoga kraja. Prirodni i ruralni okoliš, kao i spomenici vrtne arhitekture i oblikovane prirode nužan su resurs za razvoj različitih oblika turizma i pripremu turističke ponude. U sklopu biologije učenici kroz različite oblasti stječu spoznaje o važnosti biotičke raznolikosti s posebnim osvrtom na onu koja je karakteristična za područje u kojem žive, što čini temelj dobroj teoretskoj pripremi ovoga projekta.

S obzirom na to da će učenici dio svog istraživanja realizirati i uporabom internetskoga resursa, nastavnik se treba primjereno pripremiti za taj dio aktivnosti.


Predmet: Geografija

• ishod učenja:


1.1.1.a koristi geografske pojmove i terminologiju i samostalno prikuplja i analizira geografske informacije i podatke.

• ishod učenja:

1.1.2. objašnjava prirodne pojave pomoću eksperimenata

1.1.2.a analizira i izvodi zaključke na temelju pokusa (evaporacija, transpiracija, produkcija nanosa, vodni kapacitet, kemijski pokus).

Ovi su pokazatelji uopćeno u vezi s aktivnostima projekta. Na ovom se uzrastu od učenika očekuje samostalno uspoređivanje komponente geografskoga područja te samostalno prepoznavanje onih koja mogu biti turistički potencijal.

• ishod učenja:


1.2.1.a raščlanjuje prirodne procese i utvrđuje njihov utjecaj na geografsku sredinu.

Prilikom identifikacije turističkih atrakcija, koje su u izravnoj vezi s navedenim obilježjima, učenici će kroz aktivnosti moći raščlaniti prirodne procese koji su utjecali na oblikovanje geografske sredine.

• ishod učenja:

1.2.2. planira i provodi aktivnosti kojim istražuje važnost geografskog prostora

1.2.2.a uočava i definira čimbenike koji utječu na transformaciju prirodne u geografsku sredinu služeći se adekvatnim metodama istraživanja.

• ishod učenja:

1.3.2. koristi se različitim instrumentima za vremensko snalaženje i snalaženje u prostoru 1.3.2.a koristi se geografskim informacijskim sustavom (GIS), 3D modeliranjem reljefa i globalnim pozicijskim sustavom (GPS)

1.3.2.b analizira i uspoređuje kartografske projekcije.




ishod učenja:

• 2.2.4. prikazuje i objašnjava važnost prometa, prometne povezanosti, ponaša se u skladu s prometnim pravilima

2.2.4.a analizira funkcionalnost prometnog sustava i prometnih mreža.

Analiza funkcionalnosti prometne povezanosti razmatrat će se kao turistički resurs lokalne zajednice i u izravnoj je vezi s aktivnostima u projektu.

• ishod učenja:


3.2.1.a kritički koristi informacijsko-komunikacijske tehnologije za vrjednovanje informacija

• ishod učenja:

3.2.2. koristi informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) u različitim oblicima terenske nastave.

3.2.2.a izrađuje model geografskog prostora koristeći IKT.

Aktivnosti u okviru projekta podrazumijevaju uporabu IKT-a: uporaba interneta za identifikaciju postojećih resursa o turističkim atrakcijama. Istraživanje metodologije izrade turističkoga vodiča može biti djelomično realizirano i preko interneta. Učenici će koristiti računala za digitalnu obradu prikupljena materijala, njegovu analizu i interpretaciju, kao i za prezentiranje dobivenih rezultata istraživanja.

• ishod učenja:


3.3.1.a potkrepljuje dokazima važnost očuvanja prirodnih resursa, prirodne i kulturne baštine




3.3.10.a kritički razmatra internetske servise različite namjene

3.3.10.b koristi internetske alate za komunikaciju i rad na zajedničkom zadatku




3.4.11.d predočava rezultate svoga rada iz softvera za obradu teksta, tablični proračun i prezentacije

• 3.4.13. upotrebljava softver za crtanje i obradu slika, zvuka i audiovizualnih zapisa

3.4.13.a razlikuje rasterski vektorski sadržaj


5.1.1.a koristi web pri izradi seminarskih, maturalnih i drugih radova na zadanu temu

5.1.1.b prosuđuje kritički informacije koje pronalazi na webu



Predmet: Biologija



• ishod učenja:

1. utvrđuje uzroke poremećaja žive i nežive prirode i važnost očuvanja njihovih odnosa u geobiosferi

pokazatelj: 1.3.1.a raspravlja o zaštićenim područjima Bosne i Hercegovine, donosi zaključak o stupnju njihova ugrožavanja

• ishod učenja:

2. argumentira važnost očuvanja prirode radi održivosti biodiverziteta

pokazatelj: 1.3. 4.b potkrjepljuje valjanim dokazima (argumentima) i predlaže mjere za očuvanja prirodnih bogatstava i spomenika prirode.



□ 2 - 3 učenika

□ 4 - 6 učenika


Aktivnosti:

Aktivnost 1.

Zajedno s učenicima provodi terenska istraživanja (u okviru geografije i biologije) odabranih lokaliteta koji se nalaze u blizini škole za turistički vodič lokalne zajednice.

Sukladno praksi realizacije terenske nastave, učenici dokumentiraju identificirane znamenitosti (opisivanje, fotografiranje, uzimanje uzoraka, obilježavanje na kartama i slično).

Aktivnost 2.


Aktivnost 3.

Odabir turističkih atrakcija koje će biti uključene u vodič. U okviru ove aktivnosti učenici kritički zaključuju i donose odluke o klasifikaciji odabranih turističkih destinacija, kao i o izboru onih destinacija koje će biti sastavni dio turističkoga vodiča.

Aktivnost 4.

Učenici objašnjavaju sličnost i razlike između postojećih informacija (koje su prikupljene s interneta ili iz drugih izvora) s rezultatima terenskih istraživanja.

Aktivnost 5.

Izrada turističkoga vodiča u odabranu obliku.

Učenici će sami odabrati najpogodniji način predstavljanja vodiča. To može biti PowerPoint prezentacija, Wordov dokument obogaćen grafičkim objektima, brošura u elektroničkom obliku s posebnim osvrtom na dizajnersko oblikovanje ili tiskani materijal koji su učenici pripremili.

Aktivnost 6.

Prezentacija postignutih rezultata, svečana dodjela certifikata i uručivanje nastavnoga materijala, tematskih karata i kompletnog turističkog vodiča lokalne zajednice sudionicima.


Mjesto realizacije projekta: Turističke destinacije u okviru lokalne zajednice i škola.








1. PowerPoint prezentacija

2. Wordov dokument u elektroničkom obliku

3. brošura u elektroničkom obliku

4. dokument u tiskanom obliku







□ testovi






Profesor može testove temeljiti na pitanjima koja su u vezi s turističkim atrakcijama u lokalnoj zajednici.

Moguće je da učenici naprave prototip izlaznoga proizvoda (np. kratku brošuru od 2-3 strane), koji bi eventualno prezentirali zainteresiranima (ustanovama iz oblasti turizma i sl.).

Praćenje tijeka aktivnosti, kao i radna verzija vodiča može biti dobar temelj formativnom praćenju.


(na kraju projekta)

□ pisani rad





Nakon završetka projekta profesor procjenjuje razinu učeničkih postignuća na temelju usmene prezentacije rezultata projekta, kao i kvalitete multimedijskoga, odnosno tiskanoga proizvoda.





□ DA

□ NE





• Procjenjivanje sadržaja (s usmjerenošću na razvoj i primjenu novih koncepata i koliko se učenici osjećaju sigurnima u razumijevanju koncepta)


• Očekuješ li da će tvoj proizvod donijeti stvarnu korist lokalnoj zajednici?



Koje prirodne ili druge ljepote imaju velik turistički potencijal i zašto?

Što bi lokalna zajednica trebala poduzeti radi boljeg razvoja turizma?


Koliko je financijski vid značajan za realizaciju ovoga projekta? Objasni.


Preporučeni materijal: nije specificirano

Oprema i pribor: fotoaparat, računalo, pisač u boji

Financijski troškovi:

□ DA

□ NE

(u slučaju potrebe osiguranja kvalitetnijeg tiska izlaznoga proizvoda ili putovanja do udaljenijih mjesta)

Sigurnosna upozorenja: Voditi računa o sigurnosti učenika na terenu.



internetski izvori

internetske prezentacije turističkih atrakcija, ovisno od lokaciji realizacije projekta

Ostale napomene


Budući da se projekt djelomično dotiče i drugih predmeta (npr. povijesti ili likovne umjetnosti), obratiti pozornost jesu li neki ishodi iz tih predmeta također uključeni u aktivnosti učenika.


Projekt: Najuzbudljivija šetnja mojim krajem

PODATCI O PROJEKTU

Naziv projekta: Najuzbudljivija šetnja mojim krajem Trajanje: 7 dana

Predmet: Matematika Uzrast: završni razred srednjoškolskoga obrazovanja


Ostali predmeti: Geografija/ IT/ Fizika


Turizam (učenici predlažu redoslijed obilaska atraktivnih turističkih točaka u svome gradu/okolini).



Projekt se odnosi na sljedeći matematički problem: Za zadani skup točaka koje su raspoređene u gradu i za zadane udaljenosti između parova točaka potrebno je odrediti najkraći mogući put tako da se svaka točka obiđe točno jednom i da se vrati na polaznu točku.

U terminologiji prilagođenoj učenikovoj dobi problem se može formulirati na sljedeći način: Imamo nekoliko zanimljivih odredišta u gradu. Trebamo organizirati šetnju i posjetiti svako mjesto točno jednom i vratiti se na početnu poziciju, ali da šetnja bude što je moguće kraća.

Rješavanjem toga problema učenici će koristiti i primijeniti matematičko znanje koje se odnosi na aritmetičke operacije, geometrijske objekte, mjerenje, kao i na prikupljanje, predstavljanje, analiziranje i interpretiranje podataka iz stvarnoga svijeta.

MotivacijaTuristi dolaze u tvoj grad (tvoj kraj). Trebaju obići zanimljiva mjesta koja im ti preporučiš. Potrebno je da organizirati šetnju, ali da se previše ne umore; trebaju obići sva mjesta i vratiti se na početnu poziciju najkraćim mogućim putem.


U pozadini ovoga problema je čuven problem trgovačkoga putnika (engl. travelling salesman problem). To je jedan od najpoznatijih problema kombinatorne optimizacije, koji pripada tzv. NP teških problema za koje ne postoji algoritam koji u polinomskom (tj. razumnom) vremenu pronalazi rješenje za opći slučaj. Taj je problem, zajedno sa svojim varijantama i uopćenjima, važan za oblast operacijskih istraživanja, ali i teorijskoga računalstva. Problem trgovačkoga putnika egzaktnim se metodama može riješiti samo ako je broj odabranih točaka relativno mali. Stoga, problem je odgovarajući za učenike nižih razreda ako broj točaka koje turisti posjećuju mali. Za danu postavu točaka učenici mogu pronaći nekoliko različitih puteva različitih dužina. Preciznije, ako raspolažemo s ukupno n točaka, tada je ukupan broj različitih puteva jednak (n-1)!/2. Na primjer, ako je broj točaka 5, tada je ukupan broj različitih putova 12. Nastavnik može pomoći učenicima u sustavnu utvrđivanju svih puteve te u izračunu ukupne dužine svake etape puta. Nakon što se problem analizira u učionici, nastavnik može pokušati postaviti zadatak u školskom dvorištu birajući nekoliko točaka, kao što su drvo, grm, ulazna vrata škole, kanta za odlaganje smeća, slavina itd. Nakon toga učenicima se prezentira zadatak da identificiraju nekoliko zanimljivih točaka u gradu (selu), izračunaju udaljenosti između parova točaka (uz pomoć nastavnika ili roditelja) i pronađu najbolje rješenje toga problema.



Matematika




Pokazatelj: 1.a kombinira računske operacije s realnim i kompleksnim brojevima.

Učenici će računati euklidske udaljenosti između točaka u koordinatnom sustavu, što uključuje i operacije s realnim brojevima.

Pokazatelj: 1.c kombinira operacije, metode i strategije za rješavanje numeričkih problema uključujući i učinkovitije metode koje nisu očigledne.

Učenici će povezivati realne podatke s matematičkim strukturama predstavljajući mjesta u gradu točkama u ravnini (ili koordinatnom sustavu). Ovaj je zadatak sam po sebi u značajnoj mjeri numeričke prirode jer uključuje numerička proračunavanja na temelju velikoga broja podataka. Stoga je potrebno dodatno analizirati pojedina rješenja kako bi se značajan broj nepovoljnih rješenja odbacio prije nego što se krene u složena numerička izračunavanja. Na taj se način osnovna metoda unaprjeđuje učinkovitijom.

1.f odabire i koristi odgovarajuća matematička sredstva (uključujući IT tehnologiju).

U okviru aktivnosti predviđen je izračun uz pomoć računala zbog čega je obavezna uključenost IT tehnologija u realizaciju projekta.

Ishod učenja: 2. procjenjuje opravdanost i preciznost izabranih strategija, metoda, operacija i dobivenih rješenja te raspravlja o krajnjem rješenju u kontekstu problema

Pokazatelj: 2.a diskutira o mogućnosti postojanja rješenja i broju mogućih rješenja zadanog problema.

Učenici će diskutirati o različitim rješenjima, o broju mogućih rješenja i interpretirati zašto različite strategije vode k različitim rezultatima.

Oblast 2.: Algebra

Komponenta 1.: Algebarski izrazi, funkcije, proporcije i primjene

Ishod učenja: 3. primjenjuje matematičke modele za predstavljanje i tumačenje kvantitativnih odnosa

Pokazatelj: 3.a prikazuje i tumači povezanost matematičkih modela i dijagrama.

Učenici će analizirati različite situacije koje su grafički predstavljene i određivati pravila i zakonitosti o kvanititativnim odnosima.

Komponenta 3.: Elementi matematičke logike

Ishod učenja: 1. formulira pitanja svojstvena matematici i razvija matematičke pretpostavke i argumente

1.b povezuje pretpostavke i argumente.

Primjerice, učenici će formulirati rečenice tipa: Ako šetač izabere da od točke A ide preko točke B u točku C, tada će ukupna udaljenost porasti za...



Oblast: Geometrija i mjerenje


Ishod učenja: 1: Analizira svojstva i odnose geometrijskih elemenata te koristi simbole i različite prikaze

Pokazatelj: 1.a analizira odnose između točaka, pravaca i ravnina

Ishod učenja: 3. utvrđuje geometrijska svojstva u objektima iz realnoga svijeta te modelira prostorne odnose pri rješavanju problema

Pokazatelj: 3.a upotrebljava geometrijska svojstva dvodimenzionalnih i trodimenzionalnih oblika, sukladnost, sličnost i simetriju za analizu svijeta oko sebe.

Tijekom analize učenici će analizirati pozicije točaka (primjerice, leže li sve točke na konveksnom omotaču) određujući ovisnost rješenja u odnosu na raspored točaka i simetriju.


Ishod učenja: 1. analizira mjerljiva obilježja objekata i pojava, kombinira mjerne instrumente, mjerne jedinice, mjerne sustave u procesima mjerenja.

Pokazatelj: 1.a kombinira različite mjerne sustave, instrumente u procesima mjerenja.

Učenici će koristiti različite instrumente za mjerenje udaljenosti kao što su metar, GPS uređaji, računalni programi itd.


Pokazatelj: 2.a rješava problemske situacije procjenjujući i predviđajući rezultate mjerenja.




Pokazatelj: 1.b predstavlja podatke u pogodnim oblicima prema tipu i sadržaju problema (listom, tablicom, tablicom frekvencija, grafom, grafikonom, linijskim, stupčastim i kružnim dijagramima), pomoću računala i bez njega.

Učenici će podatke prikazivati uz pomoć računalnih programa kako bi olakšali proces računanja.

1.c prikuplja, klasificira i povezuje podatke.

Učenicima može biti ponuđena mogućnost prikupljanja podataka preko online servisa, kao što je Google Maps.

Ishod učenja: 2. interpretira, diskutira o dobivenim podatcima i rezultatima istraživanja

Pokazatelj: 2.a uspoređuje i procjenjuje podatke prikazane na različite načine.


Ishod učenja: 2. koristi elemente kombinatorike s ciljem procjenjivanja i predviđanja događaja

Pokazatelj: 2.a razmatra i izračunava broj permutacija, varijacija i kombinacija elemenata skupa.

Analiza mogućih broja rješenja ovisnih o broju točaka jasan je zadatak kombinatorike za učenike ovog uzrasta.



Informatika



Ishod učenja: 1. koristi softver za obradu teksta, tablični proračun i prezentacije


Tijekom pripreme sadržaja učenici će raditi na izradi tekstualnih zapisa i grafičkih elemenata koji će biti uključeni u prezentaciju.

3.4.11.c izrađuje prezentacije povezujući tekst, sliku, zvuk, hipertekst, videozapis animacije i sl.

Ovaj je pokazatelj u izravnoj vezi s aktivnostima u projektu i ne treba ga dodatno pojašnjavati.

Komponenta: Programiranje

Ishod učenja: 2. 5. rješava probleme uporabom programskoga jezika

4.2.5.a dizajnira, piše i otklanja grješke (debugira) u programima

4.2.5.b objašnjava principe OOP-a u rješavanju problema.

Učenici će programirati program za enumeraciju kako bi identificirali sve dijelove puta, računali ukupnu dužinu svake etape i odredili najkraći put.

Učenici će uz pomoć nastavnika informatike razviti program koji sadrži strategiju za dobivanje boljih rješenja (npr., „pohlepni“ algoritam).

Komponenta: Digitalno društvo


5.1.1.a koristi web pri izradi seminarskih, maturalnih i drugih radova na zadanu temu.

Učenici će koristiti internetske servise za identificiranje udaljenosti između stvarnih točaka.

Fizika

Oblast 1.: Mehanika



1.a razlikuje izravna i neizravna mjerenja fizikalnih veličina.

U ovom projektu učenici imaju priliku naučiti što su izravna mjerenja (kada udaljenost između odabranih točaka mjere izravno metrom) i neizravna mjerenja (kada koriste GPS uređaj).

1.1.1.b tumači i računa apsolutnu i relativnu pogrješku mjerenja u kontekstu mjerenja dimenzija tijela.

Nakon izravnog mjerenja udaljenosti između odabranih točaka, učenici će računati apsolutnu i relativnu pogrješku (radi točnosti obavezno je opetovano mjerenje).

1.1.1.c objašnjava potrebu vršenja većeg broja mjerenja u svrhu postizanja veće točnosti mjerenja.




Oblast 5: Fizika, društvo i tehnologija



5.2.1.a provodi samostalno pokusna istraživanja otvorenog tipa: identificira predmet istraživanja, prikuplja relevantne podatke, kreira modele, bira metode istraživanja te analizira i prezentira rezultate istraživanja.

Shvaćajući dijelove ovoga projekta kao pokuse, učenici shvaćaju i svrhu izvođenja pokusa, važnost planiranja pokusnih procedura, metoda i pribora koje će koristiti te uče pravilno koristiti mjerne instrumente i radni pribor.

5.2.1.b računa i analizira mjerne pogrješke.

Već smo uz prethodni ishod učenja naveli važnost višestrukog mjerenja istoga parametra kako bi se izračunale pogrješke mjerenja.

5.2.1.c evaluira izbor pokusnih metoda polazeći od procjene nedostataka pokusne postavke i poteškoća u mjerenju

5.2.1.d predlaže poboljšanja u dizajnu pokusa.

Bitno je da učenici shvate da imaju slobodu predlaganja poboljšanja i da je uvijek vrijedno pokušati napraviti nešto bolje.

5.2.1.e prikuplja i obrađuje podatke koristeći se modernim tehnologijama (npr. softvere za obradu podataka, digitalna videoanaliza, senzori).

Pored klasičnog načina mjerenja udaljenosti između točaka ove zanimljive šetnje, moguće je koristiti i GPS uređaj kao proizvod moderne tehnologije ili pokušati izmjeriti udaljenost između odredišta preko internetske Google Maps stranice. Zanimljivo će biti usporediti udaljenosti koja su mjerena na razne načine.


5.2.3.b koristi raznovrsne tehnologije u prikupljanju, obradi i predstavljanju informacija.

5.2.3.c tumači i koristi raznovrsne opće (riječi, crteži, grafikoni, tablice, matematički izrazi, makete, simulacije, videosnimke) i oblasno-specifične prezentacije (dijagrami sila, pV dijagrami, sheme električnih krugova, fazorski dijagrami) fizikalnih sadržaja i procesa

5.2.3.d izvješćuje o rezultatima svoga rada na način koji je prikladan karakteristikama ciljane publike pri čemu je komuniciranje ideja potkrijepljeno čvrstim znanstvenim argumentima.

Ovi pokazatelji opisuju kako će se u ovom projektu prezentirati rezultati projekta: učenici će najprije raspravljati o svojim rezultatima, a zatim će ih obraditi riječima, grafikonima, slikama, matematičkim izrazima i proračunima i prezentirati koristeći razne mogućnosti te ih prilagoditi slušateljima čvrsto se držeći izmjerenih i izračunatih vrijednosti.



□ 2 - 3 učenika

□ 4 - 6 učenika



Aktivnosti:


Aktivnost 1.: Prezentacija problema. Nastavnik učenicima prezentira uvodnu „priču“. Učenici predlažu zanimljiva mjesta iz svog kraja (grada, sela), koja bi se mogla posjetiti. Nastavnik vodi brigu o ograničenjima, da mjesta ne budu previše udaljena te da ukupan broj mjesta ne pređe 10 (nastavnik detaljno obrazlaže zašto taj broj ne smije biti velik i navodi učenike na zaključak o složenosti problema).

U suradnji s profesorima biologije/geografije formiraju se skupine učenika koji će s različitih motrišta proučiti kulturno-povijesno i prirodno naslijeđe svoga kraja i prezentirati isto kao PPT-prezentaciju. Učenici mogu biti podijeljeni u skupine koje će proučiti povijesne cjeline i arheološke lokalitete, fortifikacijske objekte i vojnu arhitekturu, objekte javne arhitekture, gospodarske objekte, sakralne objekte, groblja i nadgrobne spomenike, spomenike prirode.

Ako su učenici odvojeni, onda će učenici na biologiji biti podijeljeni u skupine koje će posebno obraditi i spomenike oblikovane prirode iI vrtne arhitekture (parkove, perivoje, vrtove), geomorfološke spomenike, zaštićena područja, itd. Međutim, obično ove spomenike prate povijesno važne zgrade ili spomenici pa je bolje to uraditi zajednički.

Aktivnost 2.: U pripremnoj fazi, učenici, uz pomoć nastavnika, grafički predstavljaju točke na školskoj ploči i/ili u bilježnicama pazeći da skica što vjernije odgovara realnim podatcima.

Aktivnost 3.: Učenici računaju udaljenosti između točaka koristeći formule za računanje euklidske udaljenosti između točaka.

Aktivnost 4.: Učenici identificiraju sve moguće šetnje izvodeći zaključak o dužinama kraćih i dužih šetnji na temelju dobivenih rješenja.

Aktivnost 5.: Učenici računaju potrebno vrijeme za svaku šetnju koristeći različita prijevozna sredstva (bicikl, automobil, autobus). Posebno se analizira svako od predloženih rješenja te međusobni odnosi između rješenja.

Aktivnosti u školskom dvorištu (učenici su podijeljeni u skupine)

Aktivnost 6.: Svaka skupina odabire nekoliko točaka u školskom dvorištu koje simuliraju stvarne podatke.

Aktivnost 7.: Koristeći metar za mjerenje (do 30 m), učenici samostalno određuju udaljenosti između dviju točaka.

Aktivnost 8.: Po jedan učenik iz svake skupine grafički predstavlja postavu točaka (npr. u bilježnicu ili po mogućnosti izravno u računalni program)

Aktivnost 9.: U učionici (ili još uvijek vani) učenici rješavaju postavu točaka ponavljajući aktivnosti 3. - 5.

Ponovno u učionici

Aktivnost 10.: Učenici raspravljaju o mjestima u gradu/selu koja treba posjetiti. Biraju između 10 i 15 točaka. Učenici na satu biologije/geografije prezentiraju svoje nalaze te odabiru one lokalitete koje će obraditi kao projektni zadatak.

Aktivnost 11.: Učenici samostalno procjenjuju udaljenosti između odabranih točaka

Aktivnost 12.: Nastavnik prezentira domaću zadaću: učenici trebaju izračunati udaljenosti između parova točaka koje su odabrane u gradu/selu. Za predstavljanje polaznih i računanje novih podataka obavezno se koristi neki od računalnih programa (npr. MS Excel, MS Access i sl.).


Aktivnosti:


Aktivnost 13.: Učenici samostalno identificiraju udaljenosti između odabranih točaka (npr., koristeći geografsku kartu ili Google Maps).

Aktivnost 14.: Usustavljivanje izračunatih udaljenosti u Excelove tablice.


Aktivnost 15.: Učenici ponavljaju aktivnosti 3. - 5., ali sada koristeći stvarne podatke.

Aktivnost 16.: Učenici grafički u računalnom programu predstavljaju najkraću šetnju uključujući sve izračune podataka.

Aktivnost 17.: Učenici raspravljaju o raznim rješenjima pokušavajući da utvrditi strategiju koja daje bolja rješenja.

Aktivnost 18.: Učenici razvijaju program koji računa dužine svih mogućih dijelova puta. Alternativno učenici mogu pokušati provjeriti najbolje rješenje koristeći neki od online servisa.

Aktivnost 19.: Učenici razvijaju program koji uključuje strategiju koja doprinosi pronalaženju boljih rješenja (npr. „pohlepni“ algoritam).

Aktivnost 20.: Učenici računalno analiziraju vrijeme potrebno da se dođe do rješenja.



• početna analiza obavlja se u učionici

• simulacija šetnje može se obaviti u školskom dvorištu, npr. učenici biraju 5 - 8 točaka (drvo, grm, ulazna vrata, itd.)

• učenici u gradu identificiraju mjesta koja treba posjetiti, određuju koordinate odabranih mjesta na temelju očitane lokacije GPS uređajem

• kod kuće učenici računaju udaljenosti između točaka

• učenici u učionici pronalaze i prezentiraju rješenje

Milestones:

1. simulacija rješavanja problema u učionici (1. dan)

2. simulacija rješavanja problema u školskom dvorištu (2. dan)

3. prikupljanje stvarnih podataka (3. dan)

4. pronalaženje rješenja za stvarne podatke (4. dan)

5. prezentiranje rješenja (5. dan)

6. završno procjenjivanje i refleksija (6. dan)

7. zaključci (7. dan)


• usmena, pismena i multimedijska prezentacija rješenja



dostignuti ishodi učenja ispunjavanjem odgovarajućih pokazatelja:

• pronađeno najbolje rješenje ako je broj točaka manji ili jednak 10

• razvijen računalni program koji određuje sva moguća rješenja za probleme manjih dimenzija

• razvijen računalni program koji određuje rješenje zadovoljavajuće kvalitete za proizvoljan broj točaka

• analizira kompleksnog problema primjereno učenikovoj dobi

Ocjenjivanje projekta i refleksija


□ testovi




□ kartice s dojmovima (exit slips)


• zadatci za testove:

predstavljanje točaka u koordinatnom sustavu i računanje udaljenosti između točaka u koordinatnom sustavu

uređivanje etapa puta koristeći neku strategiju poretka uz uporabu računalnih programa

prebrojavanje elemenata skupa (koliko ukupno ima etapa puta i zašto)

predstavljanje podataka u tabličnom i grafičkom obliku

računanje vremena potrebnoga za prelazak svih etapa puta; osnovni zadatak: brzina se razlikuje ovisno o parovima točaka.

• radna verzija:

skiciranje završnoga rješenja

rezultati dobiveni računalnim programom

• kartice s dojmovima:

Što je najvažnije što si danas naučio/la?

Kako koristiš svoje prethodno znanje iz zbrajanja ili crtanja crta?

Što očekuješ od projekta sljedećeg dana?


□ pisani proizvod



• učenici će opisati problem, objasniti način kako ga rješavaju, raspravljati o rješenjima i interpretirati rješenja u smislu životne terminologije

• sve aktivnosti obavljaju se usmeno, u pisanom obliku ili elektroničkom obliku

• učenici mogu napraviti multimedijsku prezentaciju rezultata projekta.





□ Da

□ Ne



• Jesi li zadovoljan (zadovoljna) kako je tvoja skupina riješila zadatak? Što bi volio (voljela) unaprijediti sljedeći put?


Za proizvoljan broj n odrediti ukupan broj mogućih šetnji.

Što bi se dogodilo ako bi broj točaka porastao do 10? Bi li uspio (uspjela) identificirati sve šetnje, čak i ako bi koristio računalni program? Kako raste broj mogućih puteva s porastom broja točaka?

Gdje se ovaj problem još može javiti? Zamisli da radiš u službi za isporuku brze pošte i da trebaš organizirati isporuku na različita mjesta. Kako bi odredio kojim putem ideš? Što ako ti je na raspolaganju samo jedno vozilo, a što ako imaš više vozila? Pročitaj na internetu odgovarajuće objašnjenje (pokušaj s pretragom u Googleu: Vehicle routing problem.

Na koji bi se način mogao uštedjeti novac? Pokušaj izračunati izravnu uštedu ako vozač autobusa koji obilazi točke bira najpovoljniji put u odnosu na neku drugu.

Što ako se jedna točka zamijeni nekom novom? Na koji se način to može preslikati na rješenje?

Koja bi ti strategija mogla pomoći da dobiješ bolja rješenja? Pokušaj pronaći primjer gdje strategija temeljena na izboru najbliže točke („pohlepni“ algoritam) ne dovodi do najboljeg rješenja.

Potpora pri realizaciji projekta

Preporučeni materijal • papir, plakat

Oprema i pribor • metar, ravnalo, PC (po potrebi), GPS uređaj za očitavanje lokacije, pisač

Financijski troškovi □ Da

□ Ne

Sigurnosna upozorenja: • obratiti pozornost na promet!


• udžbenik i druga literatura koju odabere nastavnik

• internetski resursi (Google Maps)


Ostale napomene


Projekt: Utopljavanje škole

PODATCI O PROJEKTU

Naziv projekta: Utopljavanje škole Trajanje: do 3 mjeseca

Predmet: FizikaUzrast: završni razred srednjoškolskog odgoja i obrazovanja


Ostali predmeti: Kemija/ Matematika/ IKT/ Geografija/ Biologija


(uključujući i objašnjenje)

• energija, proizvodnja, prijenos, učinkovitost

Štednja energije i povećanje energetske učinkovitosti vrlo su važni čimbenici svake ekonomije, bilo da je riječ o cijeloj državi, o samo jednoj zgradi ili o jednome kućanstvu. Povećanjem energetske učinkovitosti doprinosi se smanjenju zagađenja okoliša, odnosno pozitivno se utječe na globalne klimatske promjene.



U izvedbenom i materijalnom smislu ovo je vrlo ozbiljan projekt i sigurno ga ne mogu u potpunosti realizirati učenici srednje škole. Međutim, baveći se ovom temom, učenici mogu naučiti vrlo bitne elemente i činjenice koje će biti korisne za cijeli njihov budući profesionalni vijek i život.

Učenici će mjeriti vanjsku i unutarnju temperaturu na raznim mjestima zidova svoje škole, na mjestima prozora i vrata i to u više razdoblja kalendarske godine, tj. u razdoblju kada je razlika unutarnje i vanjske temperature različita. Iz izmjerenih veličina moći će izračunati protok topline kroz zidove.

Radeći na ovom projektu, učenici će naučiti osnovne elemente zakona toplinskoga zračenja i zakona provođenja topline. Naučit će da toplija tijela emitiraju više energije, tj. da je emitirana energija izravno proporcionalna s temperaturom na kojoj se tijelo nalazi (Stefan-Boltzmannov zakon). Također će naučiti da sva tijela emitiraju energiju u vidu elektromagnetskih valova svih valnih dužina, ali da neke valne dužine emitiraju najviše. Koje su to valne dužine, to ovisi o temperaturi na kojoj se tijela nalaze (Wienov zakon).

Učenici će naučiti bitne elemente o zakonima provođenja topline jer će proračunavati termičke vrijednosti različitih izolacijskih materijala te predložiti kojim bi od tih materijala trebalo obložiti školsku fasadu da bi se, primjerice, protok topline kroz zidove smanjio za 50 %.

Birajući izolacijske materijale, učenici će naučiti i kemijska svojstva tih materijala. Za proračun količine topline kroz razne materijale trebat će im matematika. Ako se odluče izračunati koliko bi koštao takav pretpostavljeni projekt utopljavanja škole, trebat će im temeljno matematičko znanje.

Motivacija

Energetska učinkovitost svih toplinskih procesa jedan je od osnovnih elemenata učinkovite energetske politike. Mogu se postići ogromne uštede ako se spriječe gubitci energije. Međutim, ušteda je samo jedan od korisnih elemenata ovoga procesa. Drugi element, jednako tako važan, jest zaštita okoliša i smanjenje zagađenja zraka.



Toplinska izolacija zgrada smanjuje toplinske gubitke zimi, pregrijavanje prostora ljeti te štiti nosivu konstrukciju od vanjskih uvjeta i jakih temperaturnih naprezanja. Toplinski izolirana zgrada je ugodnija, produžuje joj se životni vijek i doprinosi se zaštiti okoliša. Dobro poznavanje toplinskih osobina građevinskih materijala jedan je od preduvjeta pri projektiranju energetski učinkovitih zgrada.

Toplinkso zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0 K), odnosno emitirana energija ovisi samo o temperaturi promatrana tijela i o njegovoj površini. Primjer toplinskoga zračenja je infracrveno zračenje koje emitiraju obični radijator ili električni grijač. Osoba u blizini vatre ili bilo kojeg drugog vrućeg tijela osjetit će zračenje topline čak i ako je okolni zrak jako hladan. Do toplinskog zračenja dolazi kada se toplina, stvorena kretanjem nabijenih čestica unutar atoma, pretvara u elektromagnetsko zračenje. Sunčevo zračenje zagrijava Zemlju tijekom dana, dok noću Zemlja ponovno zrači neku toplinu nazad u svemir.

Za učinkovito utopljavanje škole važno je izabrati odgovarajući termoizolacijski materijal koji će spriječiti gubitak toplinske energije zimi čime će se smanjiti troškovi za zagrijavanje te doprinijeti zaštiti okoliša.

S obzirom na to da se učenici u ovom projektu trebaju upoznati s vrstama građevinskoga materijala koji se koriste za termoizolaciju, bitni pokazatelji iz kemije odnose se i na anorganske i na organske tvari jer se i jedne i druge koriste za termičku izolaciju zgrada.


Predmet 1.: Fizika

Oblast 1.: Mehanika



1.a razlikuje izravna i neizravna mjerenja fizikalnih veličina.

Jedan od učinaka projekta jest da učenici pored teoretskoga znanja nauče što su izravna i neizravna mjerenja i u praksi.

1.1.1.b tumači i računa apsolutnu i relativnu pogrješku mjerenja u kontekstu mjerenja dimenzija tijela

I ovdje će se kod mjerenja temperature i dimenzija zgrade računati apsolutna i relativna pogrješka.

1.1.1.c objašnjava potrebu obavljanja većega broja mjerenja u svrhu postizanja veće točnosti mjerenja.




Ishod učenja: 2.2.1. kombinira znanje o temperaturi, toplini i mehanizmima prijenosa topline radi analiziranja toplinskih pojava

2.2.1.b tumači mehanički ekvivalent topline te kombinira pojmove topline, temperature, rada i unutarnje energije radi objašnjavanja pojava u prirodi i tehnici.

Vrlo je važno da učenici znaju razliku između temperature, unutarnje energije i topline. Oni će ovdje mjeriti temperaturu i razumjeti da je ona mjera unutarnje energije tijela na temelju koje se toplina emitira. Oni će tu emitiranu toplinu izračunavati iz zakona provodnosti topline.

2.2.1.d procjenjuje kako efektivnom toplinskom izolacijom možemo ostvariti uštede energije u kućanstvu

Cijeli ovaj projekt sadržan je u ovom pokazatelju. Tražeći po internetu, učenici će pronaći materijale od kojih se prave fasade za utopljavanje, pretpostavit će njihovu primjenu na svojoj školi i iz termičkih karakteristike izračunati toplinsku provodnost kroz taj element, a zatim to usporediti s provodnošću zida škole bez te toplinske izolacije. Na taj će način moći izračunati koliko manje energije prođe kroz zid s izolacijom u odnosu na zid bez izolacije i dobiveni je rezultat ušteda energije. Sve to mogu izračunati po četvornom metru zida.



Oblast 4.: Titraji, valovi i moderna fizika


Ishod učenja: 4.2.1. analizira elektromagnetske titraje i valove

4.2.1.c analizira spektar elektromagnetskih valova.

Toplinsko zračenje dio je spektra elektromagnetskih valova i vrlo je važno da učenici nauče koje su to valne dužine koje imaju toplinske tj. infracrvene zrake.

4.2.1.d analizira mogućnosti prijenosa energije elektromagnetskim valom i različite oblike njihove primjene u praksi (npr. mikrovalna pećnica, rendgenska snimka, prijenos informacija na daljinu).

Ovaj projekt dokazuje prijenosa energije elektromagnetskim valom. U ovom slučaju riječ je o prijenosu energije kroz zidove bez i s izolacijom infracrvenim valovima.

Komponenta 3.: Osnove kvantne, atomske i nuklearne fizike

Ishod učenja: 4.3.1. analizira kvantnu prirodu elektromagnetskog zračenja te koristi temeljne pojmove i relacije kvantne mehanike

4.3.1.a opisuje svojstva toplinskog zračenja u funkciji temperature i valne dužine emitiranog elektromagnetskog zračenja te primjenjuje Wienov i Stefan-Boltzmannov zakon.

Vrlo je važno da učenici shvate da se veća količina energije emitira s tijela više temperature (Stean-Boltzmannov zakon), tj. iz jače zagrijane učionice gubitak energije kroz zidove bit će veći. Također, važno je da kroz ova mjerenja učenici provjere i Wienov zakon pomicanja po kojem će toplinsko zračenje s tijela više temperature imati manju valnu dužinu.

4.3.1.b tumači i koristi Planckovu hipotezu o diskontinuiranosti elektromagnetskoga zračenja.

Kada nauče spomenuta dva zakona, Wienov i Stefan-Boltzmannov zakon, učenici će crtajući dijagram Planckova zakona provjeriti oba zakona. Pritom će im nastavnik morati objasniti da se do Planckova zakona moglo doći samo uz pretpostavku o diskontinuiranosti elektromagnetskoga zračenja (učenici to ne mogu provjeriti računski jer je razina matematike za to viša od one koju oni imaju u srednjoj školi).




5.2.1.a provodi samostalno pokusna istraživanja otvorenoga tipa: identificira predmet istraživanja, prikuplja relevantne podatke, kreira modele, bira metode istraživanja te analizira i prezentira rezultate istraživanja.

Shvaćajući dijelove ovoga projekta kao pokuse, učenici će provjeriti vrijednost ovoga pokazatelja, tj. shvatit će svrhu izvođenja pokusa, važnost planiranja pokusnih procedura, pribora koji se koristi. Naučit će pravilno se služiti mjernim instrumentima i radnim priborom.

5.2.1.b računa i analizira mjerne pogrješke

5.2.1.c evaluira izbor pokusnih metoda polazeći od procjene nedostataka pokusne postavke i poteškoća u mjerenju

5.2.1.d predlaže poboljšanja u dizajnu pokusa

5.2.1.e prikuplja i obrađuje podatke koristeći se modernim tehnologijama (npr. softvere za obradu podataka, digitalna videoanaliza, senzori).

Ova četiri pokazatelja opisuju kako će se obaviti i analizirati mjerenja u ovom projektu. Pokazatelji govori o korištenju suvremenih tehnologija, što je u ovom slučaju termovizijska kamera kojom će se napraviti snimke energetskih gubitaka na školi i usporediti s mjerenim i izračunatim vrijednostima.




5.2.3.b koristi raznovrsne tehnologije u prikupljanju, obradi i predstavljanju informacija

5.2.3.c tumači i koristi raznovrsne opće (riječi, crteži, grafikoni, tablice, matematički izrazi, makete, simulacije, videosnimke) i oblasno-specifične reprezentacije (dijagrami sila, pV dijagrami, sheme električnih krugova, fazorski dijagrami) fizikalnih sadržaja i procesa

5.2.3.d izvješćuje o rezultatima svoga rada na način koji je prikladan karakteristikama ciljane publike pri čemu je komuniciranje ideja potkrijepljeno čvrstim znanstvenim argumentima.

Ovi pokazatelji opisuju kako će se u ovom projektu prezentirati rezultati projekta: učenici će najprije raspravljati o svojim rezultatima, a zatim će ih obraditi riječima, grafikonima, slikama, matematičkim izrazima i proračunima i prezentirati koristeći razne mogućnosti te ih prilagoditi slušateljima čvrsto se držeći izmjerenih i izračunatih vrijednosti.




Ishod učenja: 1.2.1. odabire i kombinira strategije, metode i radnje za rješavanje problema i daje rješenja u kontekstu problema 1.2.1.f odabire i koristi odgovarajuća matematička sredstva (uključujući IT tehnologiju).

Koriste se matematički proračuni i IK tehnologija



Ishod učenja: 3.2.1. analizira mjerljiva obilježja objekata i pojava, kombinira mjerne instrumente, mjerne jedinice, mjerne sustave u procesima mjerenja

3.2.1.a kombinira različite mjerne sustave, instrumente u procesima mjerenja.

Važan dio projekta su mjerenja, mjerne jedinice i instrumenti.

Ishod učenja: 3.2.2. procjenjuje i predviđa rezultate mjerenja

3.2.2.a rješava problemske situacije procjenjujući i predviđajući rezultate mjerenja.

I kod mjerenja vezana za utopljavanje škole (mjerenja temperature i dimenzija) predviđaju se i analiziraju rezultati mjerenja.

Ishod učenja: 4.1.1. formulira problem, prikuplja i obrađuje podatke iz različitih izvora te ih predstavlja u različitim oblicima.

4.1.1.b predstavlja podatke u pogodnim oblicima prema tipu i sadržaju problema (listom, tablicom, tablicom frekvencija, grafom, grafikonom, linijskim, stupčastim i kružnim dijagramima), pomoću računala i bez njega.

4.1.1.d određuje i primjenjuje frekvenciju za podatke, mod, medijan, aritmetičku sredinu i standardnu devijaciju.

U projektu utopljavanja prikupljaju se podatci, odnosno rezultati mjerenja, organiziraju i računaju aritmetičke sredine, devijacije itd.

Ishod učenja: 4.1.2. interpretira, diskutira o dobivenim podatcima i rezultatima istraživanja.

4.1.2.a uspoređuje i procjenjuje podatke prikazane na različite načine.

Prikupljeni rezultati mjerenja uspoređuju se i analiziraju.



Predmet 3.: Kemija

Oblast 1.: Tvari

Komponenta 1.: Struktura i svojstva tvari

Ishod učenja: 1.1.3. povezuje strukturu i svojstva tvari

1.1.3.b povezuje svojstva tvari s vrstom kemijske veze te na temelju građe molekule predviđa fizikalna i kemijska svojstva spojeva

Ishod učenja: 1.1.4. primjenjuje kemijsku simboliku za opisivanje sastava tvari

1.1.4.a prikazuje čestičnu građu anorganskih i organskih tvari.

Kao najčešće korišteni anorganski termički izolator koristi se mineralna vuna dok je među organskim materijalima najpopularniji polistiren.

Ishod učenja: 1.2.3. procjenjuje aktivnosti na dokazivanju stehiometrijskih zakona

1.2.3.a uspoređuje različite parametre (masa, volumen, količina tvari, tlak, temperatura) i izvodi zaključke na temelju stehiometrijskih ovisnosti

Učenici će tijekom izvođenja ovoga projekta mjeriti različite fizikalne veličine, npr. masu, temperaturu...


Komponenta 1.: Metali i nemetali

Ishod učenja: 2.1.2. Povezuje građu i svojstva elementarnih tvari s njihovim položajem u PSE

2.1.2.d uspoređuje građu i svojstva metala i nemetala

Ishod učenja: 2.1.3. analizira kemijske promjene metala i nemetala

2.1.3.a analizira reakcije dobivanja, karakteristične reakcije i važnije spojeve: alkalnih metala, zemnoalkalijskih metala, elemenata 13., 14., 15., 16. i 17. skupine PSE-a

Oksid silicija, element 14 skupine, glavni je sastojak pijeska i stakla koji je polazna sirovina za dobivanje mineralne vune (staklene i kamene vune) koja se smatra jednim od najboljih termičkih izolatora.


Ishod učenja: 2.2.1. analizira fizikalne i kemijske promjene

2.2.1.a objašnjava fizikalno-kemijske promjene na primjerima anorganskih i organskih tvari (oksidacija, neutralizacija, adicija, supstitucija, polimerizacija, esterifikacija).

Polistiren je jedan od najviše korištenih termoizolatora koji se dobiva polimerizacijom stirena, u obliku ekspandiranih i ekstrudiranih pjena poznatih pod jednim od trgovačkih naziva kao „stiropor“. Polimerni materijal je i poliuretanska pjena kao bolji termički izolator, ali i skuplji pa se manje koristi.

2.2.1.b navodi čimbenike koji utječu na brzinu fizikalnih i kemijskih promjena (p, T, n, Ea, katalizatori i inhibitori).

Učenici se mogu upoznati kako se računa koeficijent termičke provodljivosti koji se uzima kao kriterij za dobar termički izolator.


Ishod učenja: 2.4.1. prikuplja podatke iz različitih izvora

2.4.1.a oblikuje istraživačko pitanje i izvodi mjerenja (m, V, T, n) koja su sastavni dio pokusa

Učenici će u tijekom izvođenja ovog projekta mjeriti različite fizikalne veličine, npr. masu, temperaturu...



2.4.3. uočava zakonitosti podataka prikazanih modelima, tablicama i grafikonima

2.4.3.a uočava zakonitosti fizikalno-kemijskih promjena tvari i izvodi zaključke o prikazanim rezultatima.

Oblast 3.: Struktura tvari i pretvorba energije

Komponenta 1.: Fizičko-kemijska svojstva tvari i izvori energije

Ishod učenja: 3.1.1. objašnjava strukturu i fizikalno-kemijska svojstva tvari

3.1.1.b povezuje strukturu tvari s apsorpcijom i emisijom elektromagnetskoga zračenja

3.1.1.c povezuje fizikalna i kemijska svojstva tvari s vrstom kemijske veze i međučestičnim interakcijama

Ova dva pokazatelja iz oblasti strukture tvari i energija u vezi su s radom na projektu jer govore o fizikalno-kemijskim karakteristikama materijala koji dobro upijaju ili emitiraju elektromagnetske valove.

Komponenta 2.: Promjene tvari i pretvorba energije

Ishod učenja: 3.2.2. analizira promjenu energije unutar sustava

3.2.2.a izračunava promjenu entalpije tijekom fizikalnih (promjena agregacijskog stanja, hidratacija) ili kemijskih promjena (neutralizacija) na temelju kalorimetrijskih pokusa

3.2.2.c analizira termodinamičku ravnotežu pri fizikalnim i kemijskim promjenama

Ishod učenja: 3.2.3. objašnjava promjene tvari i razmjenu energije između sustava i okoline

3.2.3.a razlikuje sustav od okoline te načine izmjene tvari i energije

3.2.3.b analizira izmjenu energije između sustava i okoline povezujući ih s promjenama u sustavu tijekom fizikalnih i kemijskih procesa (∆H, ∆S, ∆G).

Komponenta 3.: Tvari bogate energijom

Ishod učenja: 3.3.1. uspoređuje svojstva, sastav i vrstu tvari bogatih energijom

3.3.1.a opisuje svojstva, sastav i vrstu organskih i bioloških molekula bogatih energijom (ugljikovodici, karboksilne kiseline, površinski aktivni spojevi, ugljikohidrati, bjelančevine).

Pluto, drvena vuna, ovčja vuna, slama… dobri su toplinski izolatori, a po sastavu su organski materijali.




Ishod učenja: 3.1.3. primjenjuje različite vrste IKT usluga, uređaja i medija.

3.1.3.a stvara sadržaje uz pomoć odgovarajućih IKT uređaja.

Učenici će koristiti računala za upisivanje i obradu podataka, pravljenje grafova i izradu izvješća.

3.1.3.b koristi različite uređaje za razne aplikacije(web-usluge).

Učenici će koristiti računala i mobilne uređaje za pretraživanje weba.

3.1.3.c procjenjuje koju IKT uslugu treba koristiti ovisno o potrebi.

Učenici će morati izabrati web-lokacije za prikupljanje informacija.



Ishod učenja: 3.1.4. procjenjuje važnost korištenja IKT-a u svakodnevnom životu

3.1.4.a vrednuje i odabire IKT za određene potrebe (referate, prezentacije).

Učenici će morati odabrati pogodne uređaje i softvere za pisanje izvješća i pripremu prezentacija.


Ishod učenja: 3.3.10. odabire, kombinira i koristi internetske servise (usluge)

3.3.10.b koristi internetske alate za komunikaciju i rad na zajedničkom zadatku.

Učenici će na projektu raditi u skupinama pa će za suradnju koristiti internetske alate (koje i inače koriste za komunikaciju).


Ishod učenja: 3.4.11. koristi softver za obradu teksta, tablični proračun i prezentacije


Učenici će za pisanje izvješća tijekom projekta koristiti softver za obradu teksta. Za pisanje dobrih izvješća bit će im potrebno povezati tekst, slike, tablice, formule, fusnote, reference i slično.

3.4.11.b izrađuje proračunske tablice povezujući više tablica, grafikona, formula i funkcija (logičke, datumske,…).

Učenici će koristiti softver za tablični proračun za obradu rezultata tijekom projekta. Za tu obradu bit će im potrebno povezivanje više tablica, grafikona, formula i funkcija.


Na kraju projekta učenici će praviti prezentacije i prikazivati ih. Za dobre prezentacije bit će im potrebno povezivanje teksta, slike, zvuka, hiperteksta, videozapisa, animacije i slično.

3.4.11.d predočava rezultate svoga rada iz softvera za obradu teksta, tablični proračun i prezentacije.

Ovaj pokazatelj je kombinacija prethodnih triju.



Ishod učenja: 5.1.1. istražuje i analizira informacije prikupljene na webu.

5.1.1.a koristi web pri izradi seminarskih, maturalnih i drugih radova na zadanu temu.

Učenici će raditi upravo ovo što je navedeno u pokazatelju.





1.1.2. analizira i izvodi zaključke na temelju eksperimenata (evaporacija, transpiracija, produkcija nanosa, vodni kapacitet, kemijski pokus).

Provođenje topline kroz zidove škole jedan je od procesa na koji se odnosi ovaj pokazatelj iz geografije.



Ishod učenja: 3. objašnjava funkcionalne promjene u životnoj sredini povezujući ih s promjenama godišnjih doba.

1.2.3. dovodi u vezu klimatske promjene s transformacijom geografskog prostora (širenje pustinja, kašnjenje monsuna, sve češći i snažniji tropski cikloni i sl.).

I kod utopljavanja škole važno je u kojem se dijelu godine vrše mjerenja, u toplom ili hladnijem, zimskom razdoblju.

Oblast 3: Geografija, gospodarstvo i okoliš


Ishod učenja: 3: objašnjava značaj energije i analizira racionalno korištenje energetskih resursa sukladno očuvanju prirode ocjenjuje kako se energetski izvori racionalno koriste za održivi razvoj.

Ovdje je naglasak na „racionalno“ - cijeli projekt utopljavanja škole temeljen je na racionalnu korištenju energije i njezine uštede.



Komponenta 3.: Živa bića kao prirodni resursi za održivi razvoj

Ishod učenja: 1. analizira racionalno korištenje prirodnih energetskih resursa sukladno očuvanju prirodne i životne sredine

3.1.1.a predlaže modele za racionalno korištenje i uštedu iz obnovljivih i neobnovljivih izvora energije.

Učenici će moći uočiti potrebu racionalnog korištenja energenata za zagrijavanje.

3.1.1.b analizira posljedice korištenja fosilnih energenata i izvodi zaključak o njihovoj štetnosti za prirodu.

Učenici će uočiti kako se troši energija za zagrijavanje koja uglavnom potječe iz fosilnih goriva.



□ 2 - 3 učenika

□ 4 - 6 učenika


Aktivnosti:

Aktivnost 1.: Nastavnik prezentira temeljnu ideju projekta i raspravlja s učenicima bilježeći njihove ideje kako bi se ovaj projekt mogao ostvariti.

Aktivnost 2.: Među sudionicima projekta napravi se raspored tko će uraditi i prezentirati ostalima teorijski dio na kojem će se temeljiti projekt.

Aktivnost 3: Učenici prezentiraju i raspravljaju o teorijskim osnovama koje su pronašli u udžbenicima i na internetu i prave plan rada na projektu.

Aktivnost 4.: Pri visokoj vanjskoj temperaturi mjeri se temperatura na svim pretpostavljenim kritičnim točkama u učionici, na hodnicima i u predvorju škole (prozori, vrata, strop). U isto vrijeme mjeri se i vanjska temperatura.

Slično se mjerenje ponovi za nekoliko mjeseci pri niskoj vanjskoj temperaturi kada nema grijanja u školi (vikend ili rani jutarnji sati), a zatim s grijanjem u školi.

Aktivnost 5.: Mjerenja će izvoditi najmanje četiri učenika i onda će uspoređivati svoje rezultate, tj. računat će srednju mjerenu vrijednost, a zatim i apsolutnu i relativnu pogrješku.


Aktivnosti:

Aktivnost 6.: Na internetu će naći ponudu raznih proizvođača materijala s najboljim termičkim karakteristikama. Na temelju zakona provodnosti izračunat će koliko će energije proći kroz četvorni metar zida škole ako se zid izolira i to za temperaturne razlike koje su prije izmjerili.

Aktivnost 7.: Iz neizravno izmjerenih površina zidova škole, uz rezultat iz 6. aktivnosti, izračunat će i uštedu energije koja bi se postigla kada bi se fasada škole utoplila tim materijalom.

Mjesto realizacije projekta: • učionica, razni prostori u unutrašnjosti i izvan škole, kuća.



2. mjerenje temperature na raznim točkama u školi u dva godišnja doba, toplom i hladnom i istodobno mjerenje vanjske temperature

3. računanje temperaturnog gradijenta na raznim kritičnim točkama i računanje protoka energije iz zakona toplinske provodnosti

4. vanjsko snimanje škole s različitih strana iznajmljenom termovizijskom (termografičkom) kamerom

5. uspoređivanje rezultata mjerenja i računanja s termografskom slikom

6. prijedlozi rješenja utopljavanja škole na kritičnim točkama (ugradnja termofasade, zamjena stare stolarije novom PVC stolarijom, s termoizolacijskim staklima itd.).

Napomena: Moguće je u ponudi temoizolacijskih fasadnih materijala na internetu naći njihove točne karakteristike po m2 te preračunati koliki će biti protok topline kroz tu izolaciju, odnosno kolika bi po m2 bila ušteda energije.


Rezultat ovoga projekta je grub proračun uštede energije uz pretpostavku da se zgrada škole obloži termičkom fasadnom izolacijom određenih karakteristika.

Rezultat projekta je i prezentacija koja bi sadržavala podatke mjerenja koji pokazuju kritične točke na kojima se gubi najviše energije (to se može procijeniti iz temperaturnog gradijenta i posebno iz termografske slike). Iz toga bi onda logično proistekli zaključci koje prozore ili vrata treba najprije mijenjati.

Pokazatelji uspješnosti • najbolji pokazatelj uspješnosti projekta jesu spomenuti ostvareni rezultati



□ testovi






• u prvoj fazi rada svaki učenik imat će teoretski zadatak i njegovu prezentaciju

• zajedničko planiranje dinamike rada prilika je za procjenu kvalitete učeničkoga zalaganja

• svi uključeni učenici trebaju napraviti proračun individualno pa ga usporediti s rezultatima ostalih


□ pisani rad




□ proizvod

• učenici će zajednički napraviti pisani rad koji sadrži teoretsku podlogu, mjerene vrijednosti, proračun i krajnji rezultat

• treba napraviti multimedijsku prezentaciju uz pokazivanje termografskih snimki, slika pri uzimanju mjerenja i načina računanja.





□ DA

□ NE



Pitanja za refleksiju Nakon iskustva rada na projektu svaki od učenika treba predložiti neki drugi način procjene uštede energije u školi


Preporučeni materijal • papir za bilješke i proračune

Oprema i pribor • termometri za vanjsku i unutarnju temperaturu, računalo, iznajmljena termografska kamera


□ DA

□ NE

Potrebno je izvršiti snimanje škole sa svih strana termografskom kamerom u terminu kada je vanjska temperatura niska.

Sigurnosna upozorenja: Nema!



Školski udžbenici iz fizike (svaki je dobar).

internetski izvori: mnoštvo je internetskih stranica koje govore o utopljavanju zgrada i o raznim izolacijskim materijalima koji se za to koriste.

Ostale napomene


Projekt: Otpad nije smeće

PODATCI O PROJEKTU

Naziv projekta: Otpad nije smeće Trajanje: 7 dana

Predmet: KemijaUzrast: završni razred srednjoškolskog odgoja i obrazovanja


nema

Ostali predmeti: Biologija/Tehnika


• medicina i zdravstvo: mehanizmom recikliranja razviti samosvijest kod učenika o štetnosti djelovanja otpada na životnu okolinu i čovjeka

• proizvodnja energije, prijenos i učinkovitost: recikliranje metala - smanjenje iskorištavanja prirodnih resursa, ušteda energije, povećanje učinkovitosti i rentabilnosti proizvodnih procesa

• poduzetništvo: model/ideja za razvoj poduzeća za recikliranje



U okviru ovog projekta učenici će se upoznati s osnovnim pojmovima i teoretskim osnovama recikliranja materijala različitog podrijetla, prije svega aluminijskih limenki. Nakon prikupljanja potrebnih materijala, učenici će pristupiti postupku pripreme koji će uključivati digestiju i pripremu recikliranoga proizvoda. Postupak bi trebao uključiti veći broj učenika organiziranih u manje skupine s jasnim zadatcima (prikupljanje, priprema za digestiju, digestija, nadziranje procesa,...). Ako je to moguće, jasno i na primjeru pokazati uporabu konačnog proizvoda.

Motivacija

Otpad u školskom dvorištu.

Nastavnik se obraća učenicima: - Jeste li primijetili da nam je dvorište zaprljano smećem (papirnim i plastičnim vrećicama, bocama, limenkama...)? Je li vam ugodno boraviti i igrati se u toj prljavštini? Hajdemo svoje dvorište učinimo ljepšim, a da i drugima pokažemo kako se od recikliranog otpada prave proizvodi koji su nam korisni.

Teorijska podloga

Recikliranje je postupak ponovnog iskorištavanja sirovina iz otpadnog materijala. Sirovine koje se najčešće recikliraju su papir, staklo, plastika i metal. Simbol recikliranja su tri strjelice koje zatvaraju krug i označavaju odvojeno skupljanje, preradu i ponovnu uporabu.

S obzirom na neobnovljivost prirodnih resursa od kojih se proizvode danas najčešće korišteni proizvodi (papir, plastika, staklo i metal), važno je upoznati glavne razloge važnosti recikliranja, a to su:

• smanjenje ukupnih količina čvrstoga otpada

• očuvanje resursa

• smanjenje uporabe kemikalija, energije, vode i sirovina u procesu proizvodnje

• manje zagađenje zraka, vode i tla, odnosno, cjelokupnog okoliša procesom proizvodnje.


Teorijska podloga

Recikliranje aluminijskih limenki:

Metal se proizvodi od prirodnih sirovina, ruda, koje čine znatan dio državnoga bogatstva. Riječ je o neobnovljivim izvorima energije čije se zalihe nerazumnim trošenjem iscrpljuju. Da bi ti neobnovljivi izvori što duže trajali, treba kontrolirati trošenje i reciklirati proizvode od tih metala. Osim kontrole trošenja, potrebno ga je reciklirati. Na taj će se način očuvati resursi, smanjiti potrošnja struje, kemikalija i vode pri proizvodnji, smanjiti količine otpada i očuvati okoliš. Metalni otpadci čine zapažen potencijal koji treba odvojeno skupljati. Iskorištenje i kvaliteta ovoga otpada relativno su mali, a skupljanje staroga metala zahtijeva velike troškove sortiranja. Zbog zapažene uštede energije kod proizvodnje aluminija iz staroga aluminija, nasuprot dobivanju aluminija iz boksita, pospješuje se svjesno ponašanje prema aluminijskom otpadu i odvojenu skupljanju aluminija za ponovno korištenje. Posebno je važan otpad jer spada u neobnovljive prirodne resurse. Jedan kg aluminija u reciklaži mijenja 8 kg boksita, 4 kg kemijskih preparata, 14 kWh električne energije (ušteda od 95 %).


Predmet: Kemija

• 1.3.1. prepoznaje utjecaj kemijskih tvari na okoliš

• 1.3.1.a prepoznaje neusklađenost razvoja suvremenog društva i očuvanja okoliša

• 1.3.1.b objašnjava kemijske promjene tvari i uspoređuje utjecaj različitih čimbenika na okoliš (industrijski zagađivači, promet, deponije).

Svladavanjem značaja utjecaja kemijskih tvari na okoliš, učenici će uočiti sveobuhvatnost problema štetnosti djelovanja kemijskih agensa, kao i različite vrste otpada.

1.3.2. analizira utjecaj tvari na okoliš

• 1.3.2.b analizira kružne cikluse nemetala te argumentira kakve štetne posljedice nastaju u atmosferi ako se ciklusi naruše.

Objašnjava kružne procese N, S, O i C i moguć utjecaj metalnoga otpada na narušavanje okoliša (npr. smanjen stupanj degradacije aluminija mehanizmom pasivizacije njegove površine).

1.3.3. kritički razmatra uporabu tvari i njihov utjecaj na okoliš

1.3.3.a kritički procjenjuje utjecaj kemijskih promjena na okoliš (gorenje, kisele kiše, staklenički plinovi, korozija, učinak umjetnih gnojiva)

• 1.3.3.b razmatra metode gospodarenja otpadom (recikliranje, kompostiranje, deponiranje, spaljivanje).

U ovom dijelu učenici će biti upoznati sa sekundarnim posljedicama koje otpadne kemijske tvari izazivaju kada se nađu u većim količinama (rastvaranje metala djelovanjem kiselih kiša, korozijom kao izvorom zagađenja, nastajanje u vodi rastvornih toksičnih soli,...). Učenici će uvidjeti da je recikliranje jedan od najznačajnijh mehanizama zaštite okoliša i koncepta uštede u proizvodnom procesu.

• 2.3.1. utvrđuje važnost tehnoloških procesa i njihov utjecaj na održivi razvoj

• 2.3.1.a objašnjava prirodne i antropogeno izazvane promjene i procese u prirodi

• 2.3.1.b. procjenjuje ekološku prihvatljivost pojedinih tehnoloških procesa kod iskorištavanja prirodnih resursa.

Objašnjava promjene u prirodnom okružju nastale kao rezultat prirodnih procesa i ljudskoga djelovanja. Učenici će uvidjeti prihvatljivost recikliranja metala kroz procjenu uštede prirodnih resursa, smanjenje potrošnje energije, kemikalija i vode u procesu proizvodnje.

• 2.3.3. potkrjepljuje dokazima pretjeranu eksploataciju prirodnih resursa i predlaže mjere unaprjeđenja zaštite životne sredine

• 2.3.3.b potkrepljuje dokazima postojanje trajnih poremećaja u okolini kao posljedicu pretjerane eksploatacije prirodnih resursa.

Učenici će uvidjeti štetnost prevelike eksploatacije ruda iz kojih se tehnološkim procesima dobivaju metali (npr. mnogobrojni površinski i duboki kopovi koji mogu izazvati nepoželjne geološke procese), ali i s konceptom nepostojanja prirodnoga mehanizma obnavljanja resursa.




• 4.4.2.a opisuje specifičnosti koncepta integriranoga pristupa u planiranju korištenja prirodnih resursa

• 4.4.2.b objašnjava mehanizme djelovanja potencijalno štetnih kemijskih čimbenika okoliša (teški metali, mikotoksini, pesticidi, dioksini, produkti nastali termičkom obradom hrane, prehrambeni aditivi).

Opisuje značaj planskoga pristupa eksploatiranju prirodnih sirovina za industrijske svrhe (procjena ekoloških rizika i učinkovitost sustava proizvodnje, procjena stupnja polucije i mogućnosti obnavljanja prirodnih resursa,...); objašnjava mehanizme djelovanja metala i metalnoga otpada na okoliš s posebnim osvrtom na koroziju.

Predmet: Biologija

• 1.3.1. utvrđuje uzroke poremećaja žive i nežive prirode i važnost očuvanja njihovih odnosa u geobiosferi

• 1.3.1.b potkrjepljuje dokazima utjecaj čovjeka na globalne učinke zagađenja i raspravlja o mogućnostima održiva razvoja

• 1.3.2. argumentira važnost očuvanja prirode radi održivosti biodiverziteta

• 1.3.2.a raspravlja o globalnim posljedicama prouzročenim neskladom žive i nežive prirode pogubnim za život na Zemlji

• 1.3.3. analizira antropogeni utjecaj na geobiosferu

• 1.3.3.a potkrjepljuje dokazima postojanje trajnijih poremećaja kao posljedice narušena sklada žive i nežive prirode

• 1.3.3.b analizira i povezuje ekonomski razvoj s prirodnim bogatstvima u prostoru življenja

• 1.3.4. predlaže mjere zaštite i unaprjeđenja životne sredine

• 1.3.4.a zauzima stav i predlaže mjere za održivi razvoj na temelju procjene stanja ekosustava

• 1.3. 5. utvrđuje važnost obnovljivih izvora energije za održivi razvoj

• 1.3.5.a uspoređuje rezultate istraživanja (pokusima, simulacijama ili video- i multimedijskim izvorima) s podatcima iz različitih izvora kako bi dokazima potkrijepio mogućnosti održivoga razvoja na Zemlji

• 1.3.5.b predlaže mjere zaštite i unaprjeđenja životne sredine

• 3.3.1. analizira racionalno korištenje prirodnih energetskih resursa sukladno s očuvanjem prirodne i životne sredine

• 3.3.1.a predlaže modele za racionalno korištenje i uštedu iz obnovljivih i neobnovljivih izvora energije

• 3.3.3. analizira obnovljive i izvore energije na Zemlji

• 3.3.3.b procjenjuje prednosti i nedostatke različitih izvora obnovljive energije za održivi razvoj

Predmet: Tehnika

Ovaj se predmet ne izučava u ovoj dobnoj skupini pa za njega nema ishoda učenja i pokazatelja.



Aktivnosti:

Aktivnost 1.:

• Prikupljanje informacija o postupcima proizvodnje tehnički važnih metala. Podizanje svijesti kod učenika o negativnim posljedicama koje proizvodnja metala izaziva u okolišu (prekomjerna potrošnja energije, velik izvor zagađivača,...)

Aktivnost 2.:

• Prikupljanje otpadnih limenki iz školskoga dvorišta.

Aktivnost 3.:

• Usitnjavanje prikupljenoga materijala uporabom škara.

Aktivnost 4.:

• Rastvaranje usitnjenih dijelova limenki u rastvoru KOH i filtriranje eventualnih čvrstih ostataka.

Aktivnost 5.:

• Zakiseljavanje rastvorom H2SO4 i uparavanje dobivenoga rastvora.

Aktivnost 6.:

• Kristalizacija alauna.

Aktivnost 7.:

• Predstavljanje dobivenoga proizvoda.


• školsko dvorište: prikupljanje materijala

• učionica i laboratorij – priprema i finalizacija proizvoda

Značajne točke:

• aktualiziranje problema i pojma otpada

• upoznavanje s osnovama recikliranja

• odabir ciljanog materijala za recikliranje

• prikupljanje materijala

• realizacija postupka recikliranja

• evaluacija i ocjena proizvoda


KAl(SO4)2×12H2O, kalijeva stipsa (alaun) koji ima široku primjenu u kemijskoj industriji (fiksator boje), medicini i kozmetici (antiseptik, prirodni dezodorans,...), kulinarstvu (aditiv)


• analizirana kompleksnost problema otpada

• aktualiziran značaj procesa recikliranja

Gotovi proizvodi





• cjelokupan proces pratiti kroz realizaciju postavljenih pojedinačnih zadataka; tijek realizacije bilježiti u laboratorijski dnevnik




• proizvod

• usmeno predstaviti i izložiti tijek recikliranja aluminijskih limenki uz predstavljanje proizvoda


Primjenljivost

samoprocjenjivanjaDa • zajendičko predstavljanje proizvoda


• reaktivnost metala prema alkalnim hidroksidima

• industrijska proizvodnja aluminija

• tehnički i industrijski značaj aluminija

• uporaba alauna

• kristalizacija


Preporučeni materijal • otpadne aluminijske limenke

Oprema i pribor • škare, vaga, kuhalo, laboratorijsko posuđe (čaša, menzura, kvalitativni lijevak)

Financijski troškovida

• nabavka potrebne opreme i alata

Sigurnosna upozorenja: • obratiti pozornost na rad s rastvorima alkalnih hidroksida (KOH) i mineralnih kiselina (H2SO4)


• udžbenici i druga tiskana literatura:

Velagić Habul, E., Mazalović, M., Sinanović, K., Bošnjak, I., Kovčalija, M., Penavin Škundrić, J., Maksimović, M., Bajramović, Đ. (1999.) Praktikum iz opće kemije za studente univerziteta BiH. Prirod-no-matematički fakultet Sarajevo.

internetski izvori:

www.ekologija.ba

www.fzofbih.org.ba

Ostale napomene


Projekt: Digitalizacija kulturne baštine mog kraja

PODATCI O PROJEKTU

Naziv projekta: Digitalizacija kulturne baštine mog kraja Trajanje: 1 polugodište


Uzrast: završni razred srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja

Nastavnik: Preduvjeti: digitalna kamera/mobitel, računalo, pristup internetu

Ostali predmeti: Geografija/ Matematika


• umjetnost, zabava i mediji – učenici stječu znanja potrebna u suvremenom pristupu izrade multimedijalnih sadržaja

• turizam –učenici stječu znanja korisna u turističkoj promociji kulturne baštine

• IKT –učenici stječu znanja o zapisivanju informacija o objektima iz realnog svijeta u digitalnom obliku.



Projekt omogućava učenicima da se upoznaju s kulturnom baštinom svoga kraja i pomognu u njezinu prezentiranju i očuvanju.

Učenici trebaju pronaći jedan ili više objekata u svome kraju koji predstavljaju kulturnu baštinu. Trebaju naučiti što je objekt, zašto je značajan, otkad potječe, tko ga je napravio... Trebaju napraviti plan digitalizacije objekta. Taj plan uključuje: način prikupljanja informacija o objektu koje će biti digitalizirane (fotografiranje, snimanje videa, crtanje, mjerenje...), potrebne uređaje (opremu) za prikupljanje ovih informacija, potreban softver za njihovu obradu, način (datoteka, baza podatka,...) i lokaciju (na računalu, cloud,...) njihove pohrane te oblik i sadržaj prezentacije toga objekta.

MotivacijaKulturna baština stari i izložena je utjecajima iz okoline koji mogu biti negativni. Kulturnu baštinu treba očuvati i u digitalnom obliku. Ovaj oblik omogućava njezino predstavljanje i dostupnost, gotovo u potpunosti, cijelomu svijetu.

Teorijska podloga

(za nastavnike)

Digitalizacija je širok pojam koji pokriva sve, od digitalne fotografije do virtualnih muzeja. Digitalizacija može biti tehnički komplicirana i zahtijevati uporabu posebne opreme i komercijalnoga softvera. Za potrebe nastave najbolje je koristiti opremu koju učenici i škola već posjeduju poput „pametnih“ telefona i digitalnih fotoaparata, kao i javno dostupne aplikacije za telefone i računala.

Preporuka Europske komisije 2011/711/EU daje osnovne smjernice u ovom procesu. Dobri tehnički detalji o ovom procesu mogu se naći u javno dostupnom dokumentu američke vlade Tehnički vodič za digitalizaciju materijala kulturne baštine (http://www.digitizationguidelines.gov/guidelines/FADGI Federal Agencies Digital Guidelines Initiative-2016 Final_rev1.pdf )



Informatika:

• ishod učenja: 3.1.2. razlikuje vrste podataka koje se koriste u radu i komunikaciji

• 3.1.2.a primjereno koristi različite vrste podataka (za programiranje, baze podataka i sl.).

Učenici će prikupljati podatke o objektima kulturne baštine. Bitno je prepoznati koji su podatci relevantni, na koji se način oni predstavljaju i organiziraju na računalu (npr. u bazi podataka).

• ishod učenja: 3.1.3. primjenjuje različite vrste IKT usluga, uređaja i medija

• 3.1.3.a stvara sadržaje uz pomoć odgovarajućih IKT uređaja.

Učenici će koristiti uređaje za snimanje za digitalizaciju, kao što su fotoaparati, kamere, skeneri i slično.

• 3.1.3.b upotrebljava različite uređaje za razne aplikacije(web usluge).

Učenici će koristiti web za prikupljanje informacija.

• 3.1.3.c procjenjuje koju IKT uslugu treba koristiti ovisnost o potrebama.

Učenici će trebati odabrati koje će uređaje koristiti za digitalizaciju.

• ishod učenja: 3.2.5. analizira i povezuje HW dijelove i njihove karakteristike

• 3.2.5.a analizira utjecaj pojedinih HW komponenti na performanse sustava.

Izbor uređaja za snimanje, kao i karakteristike sustava na kojem se pravi 3D model, utjecat će na brzinu i kvalitetu.

• ishod učenja: 3.2.6. analizira i povezuje elemente SW i njihove karakteristike

• 3.2.6.a analizira softver prema njegovim karakteristikama.

Učenici će birati softver za obradu digitalnog sadržaja na temelji potrebnih karakteristika.

• ishod učenja: 3.2.7. analizira i povezuje elemente SW i njihove karakteristike

• 3.2.7.a primjenjuje hardver i softver za konkretnu namjenu.

Učenici će koristiti uređaje za snimanje i softver za modeliranje za pravljenje modela fizičkog objekta.

• ishod učenja: 3.3.9. procjenjuje hardver i protokole za umrežavanje računalnih sustava.

3.3.9.a uspoređuje načine prijenosa podataka u računalnoj mreži.

Učenici će snimke i modele prebacivati na cloud i morat će odabrati način prijenosa s obzirom na to što će se raditi o velikoj količini podataka.

• ishod učenja: 3.3.10. odabire, kombinira i upotrebljava internetske servise (usluge)

• 3.3.10.b koristi internetske alate za komunikaciju i rad na zajedničkom zadatku.

Učenici će surađivati unutar skupine i za to će koristiti internetske alate (koje i inače koriste) za komunikaciju.


• 3.4.11.c izrađuje prezentacije povezujući tekst, sliku, zvuk, hipertekst, videozapis, animacije i sl.

Učenici će prezentirati svoj projekt koristeći multimediju.

• ishod učenja: 3.4.12. modelira, izrađuje i primjenjuje baze podataka

• 3.4.12.a razlikuje modele podataka.

Učenici će naučiti koji im je model podataka pogodan za digitalizaciju.



• ishod učenja: 3.4.13. upotrebljava softver za crtanje i obradu slika, zvuka i audiovizualnih zapisa

• 3.4.13.a razlikuje rasterski vektorski sadržaj.

Snimke objekata učenici će čuvati u odabranom grafičkom obliku.

• 3.4.13.b primjenjuje sažimanje datoteka.

Datoteke sa snimkama i modelima mogu biti vrlo velike pa će ih biti potrebno sažeti radi uštede prostora.

• ishod učenja: 5.1.1. istražuje i analizira informacije prikupljene na webu

• 5.1.1.a koristi web pri izradi seminarskih, maturalnih i drugih radova na zadanu temu.

Učenici će koristiti web za prikupljanje informacija o objektima kulturne baštine.

• ishod učenja: 5.1.3. primjenjuje cloud tehnologije u svakodnevnom životu

• 5.1.3.a koristi usluge cloud tehnologije za čuvanje, umrežavanje i virtualne baze podataka.

Učenici će pohranjivati snimke i modele na Google Drive, Microsoft One Drive, Dropbox,... kao spremištima podataka u cloudu.

• ishod učenja: 5.1.4. primjenjuje digitalne tehnologije pri učenju

• 5.1.4.b utvrđuje važnost razvoja digitalnih tehnologija u svrhu cjeloživotnoga učenja i usavršavanja.

Učenici će koristiti digitalne tehnologije kao pomoć u učenju o kulturnoj baštini i digitalizaciji.

• ishod učenja: 5.2.5. procjenjuje utjecaj IKT-a na pojedinca i društvo

• 5.2.5.a kritički prosuđuje promjene u društvu koje nastaju pod utjecajem IKT-a.

Učenici će analizirati prednosti i nedostatke digitalizacije.

• ishod učenja: 5.2.7. prepoznaje i primjenjuje regulativu o autorskim pravima i privatnosti

• 5.2.7.a primjereno upotrebljava regulativu o autorskim pravima (navođenje izvora u svojim djelima, nepredstavljanje tuđih djela kao svojih, odobrenje autora za korištenje njegova djela, nekorištenje piratskih softvera…).

Učenici će prikupljajući podatke naići i na one zaštićene autorskim pravima pa će ih naučiti ispravno koristiti.

Geografija

• ishod učenja: 1.1.1. analizira prirodne procese i pojave i njihovo međudjelovanje koristeći se geografskom terminologijom

• 1.1.1. koristi geografske pojmove i terminologiju i samostalno prikuplja i analizira geografske informacije i podatke.

Učenici će pronalaziti objekte kulturne baštine i za to će im biti potrebne kartografske informacije, koje će kasnije koristiti i u prezentaciji.

• ishod učenja: 1.1.3. snalazi se u prostoru i vremenu koristeći kartografska pomagala i suvremena sredstva za orijentaciju

• 1.1.3. izrađuje kartografske profile, koristi se azimutom i topografskim znakovima.

Učenici će koristiti kartografska pomagala da pronađu objekt kulturne baštine



• ishod učenja: 1.1.4. objašnjava povezanost fizičkih, kemijskih i bioloških promjena u geografskoj sredini.

• 1.1.4. tumači geološke promjene; analizira geomorfološke procese i oblike.

Učenici će uočiti geografske promjene koje su nastupile od vremena nastanka objekata kulturne baštine.

• ishod učenja: 1.2.3. objašnjava funkcionalne promjene u životnoj sredini povezujući ih s promjenama godišnjih doba

• 1.2.3. dovodi u vezu klimatske promjene s transformacijom geografskog prostora (širenje pustinja, kašnjenje monsuna, sve češći i snažniji tropski cikloni i sl.).

Učenici će vidjeti kako se geografski prostor u kojem je objekt kulturne baštine promijenio od njegova nastanka uslijed klimatskih promjena.

• ishod učenja: 1.3.1. koristi se različitim načinima snalaženja i orijentacije na Zemlji, prostoru življenja.

• 1.3.1. kombinira primjenu različitih instrumenata za orijentaciju na Zemljinoj površini.

Učenici će koristiti različite instrumente kako bi pronašli objekte kulturne baštine.

• ishod učenja: 1.3.2. koristi se različitim instrumentima za vremensko snalaženje i snalaženje u prostoru

• 1.3.2.a koristi se geografskim informacijskim sustavom (GIS), 3D modeliranjem reljefa i globalnim pozicijskim sustavom (GPS).

Učenici će koristiti suvremene alate za lociranje i opisivanje lokacije objekta kulturne baštine.

• ishod učenja: 2.1.1. razlikuje strukture stanovništva (biološku, rasnu, jezičnu, religijsku, nacionalnu, obrazovnu i ekonomsku)

• 2.1.1.a analizira društva i kulture u različitim dijelovima svijeta.

Učenici će upoznajući se s kulturnom baštinom analizirati društvo i kulturu svoga kraja.

• ishod učenja: 2.1.2. analizira kako različite strukture stanovništva utječu na razvoj zavičaja, domovine i svijeta.

• 2.1.2.a analizira egzistencijalna pitanja koja utječu na pojedinca i skupine.

Kroz upoznavanje s kulturnom baštinom učenici će uočiti pitanja koja su utjecala na stanovnike toga vremena.

• ishod učenja: 2.2.1. objašnjava načine života stanovništva u životnome okružju

• 2.2.1.a procjenjuje mogućnosti funkcionalnog razvoja naselja sukladno prirodnim i društvenim potencijalima.

Objekti kulturne baštine pokazuju kako se razvijalo društvo toga vremena.

• ishod učenja: 3.3.3. povezuje tehnološki napredak i brojnost populacije s transformacijom prirodne sredine

• 3.3.3.a povezuje ekspanzivni rast stanovništva i urbano-ekološke posljedice.

Učenici će vidjeti kakve je promjene na objektima kulturne baštine donio rast stanovništva.



Matematika

• ishod učenja: 4.1.1. formulira problem, prikuplja i obrađuje podatke iz različitih izvora te ih predstavlja u različitim oblicima.

• 4.1.1.a identificira podatke koji se mogu obraditi statističkim metodama

• 4.1.1.b predstavlja podatke u pogodnim oblicima prema tipu i sadržaju problema (listom, tablicom, tablicom frekvencija, grafom, grafikonom, linijskim, stupčastim i kružnim dijagramima), pomoću računala i bez njega

• 4.1.1.c prikuplja, klasificira i povezuje podatke.

Prilikom projekta digitalizacije učenici će obrađivati velike količine podataka te moraju steći sposobnost prikupljanja, prikazivanja, klasificiranja podataka.

• ishod učenja: 4.1.2. interpretira, diskutira o dobivenim podatcima i rezultatima istraživanja.

• 4.1.2.a uspoređuje i procjenjuje podatke prikazane na različite načine.

Učenici trebaju steći daljnja znanja da bi uspješno analizirali , uspoređivali I koristili podatke kojima raspolažu.

• ishod učenja: 3.2.1. analizira mjerljiva obilježja objekata i pojava, kombinira mjerne instrumente, mjerne jedinice, mjerne sustave u procesima mjerenja.

• 3.2.1.a kombinira različite mjerne sustave, instrumente u procesima mjerenja

• 3.2.1.b formulira problemske situacije povezane s izračunavanjem opsega, površine i obujma pravilnih i nepravilnih likova i tijela.

Analiziranjem velikoga broja podataka učenici će mjeriti i analizirati različite veličine, dimenzije, površine, volumene određenih objekata kulturne baštine.

• ishod učenja: 3.2.2. procjenjuje i predviđa rezultate mjerenja.

• 3.2.2.a rješava problemske situacije procjenjujući i predviđajući rezultate mjerenja.

Prilikom analiziranja velikoga broja podataka učenici će mjeriti i analizirati različite veličine, dimenzije, površine, volumene određenih objekata kulturne baštine.



□ 2-3 učenika

□ 4-6 učenika (ako nastavnik ne procijeni da skupine trebaju biti veće, zbog opsežnosti projekta)


Aktivnosti:

• prikupljanje informacije o kulturnoj baštini svog kraja od profesora, roditelja, turističke zajednice i s weba

• uporaba internetskih alata za komunikaciju i rad na zajedničkom zadatku s kolegama iz skupine i profesorom

• izbor i pronalazak objekta kulturne baštine koji se želi digitalizirati

• analiza dostupnih uređaje za digitalizaciju u kući i školi (digitalni fotoaparat, mobilni telefon,...)

• izbor uređaja koji će se koristiti za digitalizaciju objekta i koji će se format koristiti za pohranjivanje kreiranog digitalnog sadržaja

• fotografiranje ili snimanje objekta odabranim uređajem


Aktivnosti:

• analiza i izbor formata i lokaciji za pohranjivanje snimki

• pohranjivanje snimki na lokalnom računalu (ili školski server) i/ili na lokaciju u Cloud (Google Drive, Microsoft OneDrive, ..)

• prikupljanje informacija o tome što su 3D modeli, kako se prave i koji se algoritmi za to koriste

• izbor softvera za 3D modeliranje na temelju snimke (SketchUp Make, Wings 3D...)

• uporaba izabranog softvera za pravljenje 3D modela

• analiza i izbor formata i lokacije za pohranjivanje modela

• pohranjivanje modela na lokalno računalo (ili školski server) i/ili na lokaciju u Cloud (Google Drive, Microsoft OneDrive, ..)

• sažimanje (kompresija) datoteka radi uštede prostora i bržeg prebacivanja na cloud, po potrebi

• objavljivanje modela na web-stranici (škole,...)

• izrada mjesečnih i konačnoga izvješća o projektu kao tekstualnih dokumenata s tablicama i grafikonima

• analiza postojanja autorskih prava nad korištenim materijalima i pravilno navođenje izvora te po potrebi kontaktiranje autora za odobrenje korištenja njihovih djela

• izrada prezentacije projekta koristeći multimediju

• verbalna prezentacija projekta uz prezentaciju s računala

• analiza prednosti digitalizacije kulturne baštine

• analiza nedostataka digitalizacije i ono što se gubi bez stvarnog objekta

Mjesto realizacije projekta: • učionica, kuća, lokacija objekta digitalizacije


1. izbor objekta kulturne baštine koji se digitalizira

2. izbor uređaja za snimanje

3. snimanje i pohranjivanje snimke

4. izbor softvera i formata za 3D modele

5. izrada 3D modela

6. distribucija i objavljivanje 3D modela

7. prezentacija projekta i analiza naučenog


• 3D model digitaliziranog objekta kulturne baštine

• pisano izvješće o tijeku i rezultatima projekta

• verbalna prezentacija rezultata projekta


• napravljen 3D model i objavljen na webu

• napisano izvješće o projektu

• izvedena prezentacija projekta.





□ testovi






• uspostavljanje i praćenje tijeka aktivnosti omogućava procjenu napretka u realizaciji projekta

• preliminarni planovi/prototip digitaliziranog objekta omogućavaju procjenu stupnja realizacije projekta

• radne verzije rezultata omogućavaju procjenu uspješnosti projekta.


□ Pisani rad

□ Usmena prezentacija

□ Multimedijalni proizvod

□ Tiskani materijal

□ proizvod

• pisani rad pokazuje koliko su učenici naučili tijekom projekta i koliko su u stanju to izložiti u pisanom obliku.

• usmena prezentacija pokazuje kako su u stanju verbalno, pred publikom, na jasan i zanimljiv način predstaviti projekt i njegove rezultate

• multimedijski proizvod je rezultat projekta i njegova kvaliteta pokazuje koliko su učenici bili uspješni u realizaciji praktičnoga dijela projekta.




□ DA

□ NE




Jeste li mislite da je projekt bio koristan i zašto?

Je li vam bilo zanimljivo raditi projekt i zašto?

Što su po vašem mišljenju dobre, a što loše strane digitalizacije kulturne baštine?


Preporučeni materijal papir i olovka za inicijalne nacrte, ostalo je u digitalnom obliku

Oprema i pribor računalo, tablet, mobilni telefon, digitalni fotoaparat


□ DA

□ NE

Ako je odgovor DA, navesti detaljnije obrazloženje

Sigurnosna upozorenja: Biti oprezan prilikom snimanja objekta ako se nalazi na nepristupačnu mjestu.


• udžbenici i druga tiskana literatura • internetski izvori

Ostale napomene



PODATCI O PROJEKTU


Trajanje:

jedan mjesec ili duže, prema procjeni profesora

Predmet: Geografija/ Kemija4. razred srednje škole

Profesor:

Preduvjeti: po mogućnosti osigurati odgovarajući mjerni instrumenti te opremiti kemijske laboratorije

Ostali predmeti: Matematika/ Biologija/ Informatika









Dobivene podatke bit će potrebno usporediti s dostupnim podatcima koji se odnose na različita vremenska razdoblja i druga područja iz zemlje i regije, ali i šireg područja. Primjerice, može se usporediti stupanj zagađenosti zraka u odnosu na prethodne godine, u odnosu na druga geografska područja, kao i u odnosu na standarde koje su propisala razna svjetska nadležna tijela. Na temelju dobivenih podataka, učenici će kritički razmišljati o stanju i kvaliteti zraka u svome zavičaju ili šire u Bosni i Hercegovini, kako u odnosu na standarde, tako i u odnosu na druge države iz regije i šire.

U dijelu projekta koji se odnosi na vodu učenici mogu mjeriti neke parametre vode kao što su pH vrijednost ili tvrdoća. U slučaju da škola posjeduje i druge mjerne uređaje, mogu se mjeriti i drugi parametri koji utječu na kvalitetu vode. U sastavu projektnih aktivnosti učenici će (zajedno s profesorom) procjenjivati kvalitetu pitke vode u okolini, a ako je to moguće, može se organizirati i posjet mjestima gdje se pojavljuje onečišćenje. Na temelju prikupljenih podataka, urađenih pokusa i donesenih zaključaka, učenici će formirati kritičko mišljenje o kvaliteti vode koju pijemo i napraviti procjenu o opravdanoj potrošnji pitke vode. Potrebno je identificirati glavne i najveće zagađivače pitke vode te objasniti mjere koje dovode do smanjenja zagađenosti. Može se napraviti i procjena o cijeni pitke vode, je li ona opravdana i zašto. Profesor učenicima treba objasniti mjere koje možemo primijeniti radi uštede pitke vode.


Motivacija

Podizanje svijesti i razvijanje kritičkoga mišljenja učenika o važnosti zaštite životne sredine, koja izravno utječe na zdravlje čovjeka, temeljna je ideja ovoga projekta. U ovom se projektu naglasak stavlja na analizu kvalitete zraka i vode. Prezentaciju projekta profesor može započeti pitanjima koja su primjerena dobi učenika, a koja mogu potaknuti učenička razmišljanja u smjeru potrebe očuvanja okoline i prirodnih resursa:

Jeste li upoznati s problemom zagađenosti zraka u našim većim gradovima? Jeste li zadovoljni kako nadležna tijela pokušavaju riješiti taj problem?

Koliko pitke vode imamo na raspolaganju? Znate li imaju li svi stanovnici svijeta dovoljne količine pitke vode? Treba li štedjeti vodu? Kako mi možemo smanjiti zagađenost zraka?

Aktivnosti predviđene ovim projektom mogu pomoći dati odgovore na ova, ali i na mnoga druga pitanja.

Teorijska podloga

Smanjenje zagađenosti zraka i vode jedan je od najvećih izazova današnjice. Učenicima je već u nižim razredima osnovne škole potrebno razvijati svijest o potrebi očuvanja okoline. Svojim aktivnostima učenici mogu doprinijeti boljoj ekološkoj slici zavičaja i/ili podići svijesti građana o potrebi očuvanja životne sredine.

Tijekom realizacije projekta posebno treba naglasiti čimbenike koji utječu na zagađenje zraka i vode, objasniti kako zagađenje vode i zraka ugrožava živi svijet, navesti što učenici mogu konkretno učiniti kako bi se zagađenost smanjila. Nastavnik treba terminologijom i količinom informacija primjerenih učenikovoj dobi objasniti:






Za realizaciju projekta zahtijeva se bliska suradnja profesora geografije i kemije uz uključenost profesora matematike, biologije i informatike.


Predmet: Geografija

• ishod učenja:


1.1.2.a analizira i izvodi zaključke na temelju pokusa (evaporacija, transpiracija, produkcija nanosa, vodni kapacitet, kemijski pokus).

Unutar projektnih aktivnosti planirani su razni pokusi koji se odnose na onečišćenje i prečišćavanje zraka i vode.

• ishod učenja:


Tijekom realizacije projektnih aktivnosti učenici će moći utvrditi i objasniti promjene geografske sredine koje se javljaju kao posljedica zagađenja (npr., uporaba herbicida i pesticida), nedostatka vode (npr., suša), viška vode (npr., poplave).



• ishod učenja:

1.2.4.analizira povezanost prirodno-geografskih procesa utvrđujući postojanje varijabilnosti živih bića na zemlji

1.2.4.a definira elemente geografske sredine: prirodne, društvene i antropogene i procjenjuje njihove učinke.

Učenici će moći utvrditi i razlikovati izravnu vezu te procijeniti učinke elemenata geografske sredine u interakciji s čovjekom, u dijelu koji se odnosi na posljedice koje izazivaju zagađenje zraka i vode uzrokovane čovjekovim aktivnostima.

• ishodi učenja:


pokazatelj:

3.2.1.a kritički koristi informacijsko-komunikacijske tehnologije za vrjednovanje informacija.

Tijekom aktivnosti učenici će samostalno moći koristiti internetske izvore koje su sami izabrali, a koji sadrže informacije o zagađenosti zraka i vode. Podatci koji se prikupljaju promatraju se u raznim kontekstima: vremenskim, prostornim i ekonomskim. S obzirom na to da je unutar projekta planirana mogućnost posjeta i obilaska određenih geografskih odredišta (terenska nastava), učenici će moći uz pomoć IKT-a prikupljene podatke pohraniti, predstaviti i analizirati.

• ishodi učenja:


(projektne aktivnosti u izravnoj su vezi s naglašavanjem važnosti očuvanja prirodnih bogatstava, tj. resursa pitke vode i čistoga zraka)

3.3.2. analizira ekonomski razvoj društva povezujući ga sa aktivnostima zaštite životne sredine

3.3.2.b analizira i stavlja u vezu ekonomski razvoj s prirodnim bogatstvima.

Planirano je da učenici posjete neke ustanove (tvornica, rudnik, toplana i slično) koje imaju izravan utjecaj na životnu sredinu.


Ovaj ishod i pokazatelj u izravnoj su vezi s aktivnostima projekta.

Predmet: Biologija



• ishod učenja:

1. objašnjava obilježja živoga i neživoga

pokazatelji (13):

1.1.1.b analizira tipove ekoloških sustava, utvrđujući njihove razlike

1.1.1.c analizira utjecaj živih bića na biogeokemijske cikluse u biosferi

Učenici će kroz aktivnosti na projektu interpretirati obilježja nežive prirode (konkretno vode i zraka) u funkciji opstanka živoga svijeta i međusobnoga djelovanja.



Komponenta 3.: Strukturna i funkcionalna povezanost žive i nežive prirode u funkciji održivoga razvoja

• ishod učenja:

3. analizira antropogeni uticaj na geobiosferu

pokazatelji (13):

1.3.3.a potkrepljuje dokazima postojanje trajnijih poremećaja kao posljedice narušena sklada žive i nežive prirode.



• ishod učenja:

4. izvodi praktične radove služeći se mjernim i optičkim instrumentima (mikroskop, lupa) i laboratorijskom opremom za stjecanje informacija i predodžaba o strukturnim i funkcionalnim svojstvima žive i nežive prirode

pokazatelj (13):

1.4.4.a izvodi kompleksne praktične radove u prirodi i laboratoriju služeći se mjernim i optičkim instrumentima, laboratorijskom opremom i IKT-om.

Učenici će unutar projektnih aktivnosti izvoditi laboratorijske vježbe (uključujući uporabu mjernih i optičkih instrumenata) te analizirati kvalitetu vode i/ili zraka.

Predmet: Kemija

• 1.3.3. povezuje strukturu i svojstva tvari

• 1.1.3.d povezuje strukturu tvari s međumolekulskim silama i objašnjava karakteristike agregacijskih stanja tvari (čvrsto, tekuće, plinovito)

Na primjeru vode učenici mogu razumjeti različita agregacijska stanja istoga spoja, različitu gustoću ovisno o temperaturi i vrelištu ovisno o tlaku.

• 1.2.2. provodi postupke za dokazivanje stehiometrijskih zakona

• 1.2.2.a pravilno povezuje fizikalno-kemijske veličine i mjerne jedinice SI sustava

• 1.2.2.b povezuje rezultate pokusa sa stehiometrijskim zakonima

• 1.2.2.c samostalno kombinira matematičke izraze pri rješavanju složenih stehiometrijskih zadataka.

Učenici će koristiti fizikalno-kemijske veličine i jedinice SI sustava u opisivanju i proračunu sastava zraka.

• 1.3.1. prepoznaje utjecaj kemijskih tvari na životnu okolinu

• 1.3.1.a prepoznaje neusklađenost razvoja suvremenoga društva i očuvanja životne okoline

• 1.3.1.b objašnjava kemijske promjene tvari i uspoređuje utjecaj različitih čimbenika na okolinu (industrijski zagađivači, promet, odlagališta otpada).

Učenici će procjenjivati utjecaj različitih izvora zagađenja na onečišćenje zraka i vode.



• 1.3.2. analizira utjecaj tvari na okolinu

• 1.3.2.a analizira fizikalno-kemijske parametre na primjerima u atmosferi, hidrosferi i geosferi

• 1.3.2.b analizira kružne cikluse nemetala te argumentira kakve štetne posljedice nastaju u atmosferi ako se ciklusi naruše.

Učenici će mjeriti i određivati fizikalno-kemijske karakteristike ispitivanih medija. Kružnim procesima, ponajprije nemetala N, S, C, usko su vezani ekosustavi (voda, zrak). Također će utvrditi i čimbenike koji mogu inicirati nastajanje neusklađenosti u tim kružnim procesima.

• 1.3.3. kritički razmatra uporabu tvari i njihov utjecaj na okolinu

• 1.3.3.a kritički procjenjuje utjecaj kemijskih promjena na okolinu (gorenje, kisele kiše, staklenički plinovi, korozija, učinak umjetnih gnojiva)

• 1.3.3.b razmatra metode gospodarenja otpadom (recikliranje, kompostiranje, deponiranje, spaljivanje).

Učenici će procijeniti utjecaj lokalnog sastava zraka (koncentracija oksida N, S i C) na pojavu kiselih kiša, ali i uočavati najznačajnije izvore zagađenja.


• 1.4.1.c. izračunava pH vrijednost otopina.

Određivanje pH jedan je od parametara u procjeni kvalitete vode.

• 2.1.1. utvrđuje osobine, sastav i vrstu tvari

• 2.1.1.c primjenjuje simboličke prikaze potrebne za opisivanje kvalitativnoga i kvantitativnoga sastava zraka, vode i Zemljine kore.

Učenici trebaju znati sastav zraka. Zrak je homogena smjesa plinova dušika, kisika, argona te manjih količina ugljikova dioksida, vodene pare, ozona, kao i nekih plinova u tragovima - helija, neona, kriptona. Učenici će usvojiti znanje da se plinovi u zraku izražavaju kao molekule O2, N2.

• 2.3.2. argumentira važnost prirodnih resursa i njihovo korištenje u tehnološkim procesima

• 2.3.2.b samostalno objašnjava kružne cikluse ugljika, dušika i fosfora sa štetnim posljedicama koje nastaju u atmosferi ako se oni naruše.

Učenici će mjeriti i određivati fizikalno-kemijska svojstva ispitivanih medija. Kružnim procesima, ponajprije nemetala N, S, C, usko su vezani ekosustavi (voda, zrak).


• 2.4.1.a oblikuje istraživačko pitanje i izvodi mjerenja (m, V, T, n) koja su sastavni dio pokusa.

Jasna je povezanost s predloženim projektom kako će učenici pratiti odgovarajuće parametre na ispitivanim lokalitetima.


• 4.4.1.a objašnjava prikupljene podatke na temelju istraživanja u okviru preporučenih tema koristeći se stručnom i znanstvenom literaturom

• 4.4.1.b ispituje zdravstvene rizike vezane uz kvalitetu zraka i kvalitetu opskrbe vodom i opisuje važnost njihova nadziranja.

Jasna je povezanost s projektom kako će učenici ispitivati zrak i vodu kao medije



Predmet: Matematika



• ishod učenja:

1. formulira problem, prikuplja i obrađuje podatke iz različitih izvora te ih predstavlja u različitim oblicima

1.a identificira podatke koji se mogu obraditi statističkim metodama

1.b predstavlja podatke u pogodnim oblicima prema tipu i sadržaju problema (listom, tablicom, tablicom frekvencija, grafom, grafikonom, linijskim, stupčastim i kružnim dijagramima), uz pomoć računala i bez njega.

1.c prikuplja, klasificira i povezuje podatke.

Tijekom realizacije projekta učenici će podatke identificirati, prikupiti, predstaviti tablično i/ ili grafički (uz pomoć računala).




• ishodi učenja:

11. upotrebljava softver za obradu teksta, tablični proračun i prezentacije

11.c izrađuje prezentacije povezujući tekst, sliku, zvuk, hipertekst, videozapis, animacije i sl.

11.d predočava rezultate svoga rada iz softvera za obradu teksta, tablični proračun i prezentacije.

Učenici će prikupljene podatke pohraniti, analizirati i interpretirati uz pomoć softvera za tabličnu obradu podataka. Kao proizvod projekta, učenici će prikupljene i analizirane podatke predstaviti kao multimedijsku prezentaciju.



□ 2 - 3 učenika

□ 4 - 6 učenika


Ovisno o procjeni profesora, učenici mogu realizirati pojedine aktivnosti u manjim skupinama dok se druge aktivnosti realiziraju spajanjem skupina.

Aktivnosti:

Aktivnost 1.

Nastavnik upoznaje učenike sa sadržajem projekta. Postavlja pitanja koja motiviraju na razmišljanje. Učenici usmeno daju svoje komentare i mišljenje o problemu zagađenosti zraka i vode uzimajući u obzir šire okvire kao što su geografski položaj i struktura reljefa te druga geografska obilježja, društvene odnose i kulturno nasljeđe, ekonomsku razvijenost, poziciju u odnosu na druge regije u državi kao i poziciju same države u odnosu na druge države iz regije.

Uz profesorovu koordinaciju učenici identificiraju glavne uzročnike zagađenosti (npr., emisija štetnih plinova iz tvornica, uporaba fosilnih goriva, herbicidi, pesticidi i druga sredstva koja se koriste u kućanstvima i gospodarskom sektoru).


Aktivnosti:

Aktivnost 2.

Nastavnik upozorava učenika na mogućnost mjerenja različitih parametara koji se odnose na zrak. Pored „najlakše“ mjerljivih parametara, kao što su temperatura, tlak i vlažnost, nastavnik navodi i druge parametre koji se izravno odnose na procjenu zagađenosti zraka (npr., ugljikov monoksid, ozon, olovo, dušikov dioksid, itd), te nekih parametara koji se odnose na vodu (npr., tvrdoća ili kiselost). Nastavnik upoznaje učenike s važnošću činjenice da se mjerenjem različitih veličina može utvrditi kvaliteta zraka i vode.


Aktivnost 3.

Učenici dobivaju zadatak da kontinuirano samostalno mjere neke parametre zraka. Ako škola raspolaže odgovarajućim mjernim instrumentima (ili ih može osigurati), učenici mogu mjeriti veličine koje su u izravnoj vezi s kvalitetom zraka. Ako se ne mogu osigurati odgovarajući instrumenti, nastavnik može predložiti da učenici na neki drugi način dođu do informacija o kvaliteti zraka (npr., preko internetskih stranica koje pružaju informacije o indeksu kvalitete zraka i drugim parametrima).

Aktivnost 4.



Mogu i organizirati posjet potencijalnom uzročniku zagađenja (npr., tvornici, toplani i slično). Može se dogovoriti i razgovor s djelatnicima koji će učenicima objasniti kako se kontrolira zagađenje i koje se mjere poduzimaju (npr., uporaba filtara, ekološki prihvatljivih goriva i slično).

Aktivnost 5.

Učenici dobivaju zadatak da u svojoj okolini pronađu i analiziraju konkretnu situaciju koja se odnosi na zagađenost zraka, gdje se i zašto javlja zagađenost, kako se mjeri razina zagađenosti, koje se mjere poduzimaju radi smanjenja zagađenosti . Primjerice, senzori u podzemnim garažama, informacije dobivene u meteorološkoj stanici, ustanovama za tehnički pregled vozila itd.

Učenici trebaju duže vrijeme (npr., tjedan ili dva, pa i duže) kontinuirano pratiti razinu zagađenja. Na temelju dobivenih podataka učenici trebaju kritički promišljati o razini zagađenja te utvrditi uzroke koji najviše utječu na zagađenje.

Aktivnost 6.

Podatke prikupljene na terena učenici usustavljuju na odgovarajući način, primjeren njihovoj dobi.


Aktivnost 7.

Uz pomoć profesora na satu kemije učenici mjere neke parametre vode koji se mogu mjeriti u školskom laboratoriju (počevši od tvrdoće ili kiselosti pa do složenijih pokusa). Učenici pohranjuju dobivene podatke u radne listove koji će se poslije analizirati i interpretirati te biti jedan od temelja formativne procjene. Voda koja se analizira može potjecati iz različitih izvora (npr., učenici donose vodu donesenu s različitih lokacija, za koje se pretpostavlja da su blago kontaminirane djelovanjem zagađivača). Prema profesorovoj procjeni učenici mogu koristiti samo uzorke koji potječu iz laboratorija (neobavezno prikupljene s terena). Za svako je mjerenje potrebno dokumentirati dobivene podatke koji će se koristiti za formativnu procjenu.


Aktivnosti:

Aktivnost 8.

Ako je moguće, može se organizirati posjet izvorištu pitke vode u mjestu (npr., glavno izvorište koje koristi gradski vodovod, javni bunari ili slavine). U razgovoru s djelatnicima učenici se mogu upoznati kako se provjerava kvaliteta vode te kako se voda prečišćava.

Aktivnost 9.

Napraviti istraživanje koliko se litara vode troši u pojedinim zemljama. Podatke prikupljati u širem kontekstu, koji uključuje i druge parametre kao što su geografski položaj zemlje, ekonomska moć, industrijska razvijenost, društveni kontekst, kulturno-povijesni kontekst. Na temelju prikupljenih podataka pripremiti se za detaljnu analizu (sljedeća aktivnost).


Aktivnost 10.

Učenici mogu predstaviti prikupljene podatke na računalu, tablično i grafički te ih interpretirati na odgovarajući način.

Potrebno je uraditi detaljnu analizu uzročno-posljedičnih veza i ispitati hipoteze koje se mogu odnositi na kvalitetu i/ili raspoloživost pitke vode ovisno o spomenutim parametrima.

Aktivnost 11.

Određivanje mjera kojima se utječe na smanjenje zagađenosti i identificiraju pojedinci i ključne institucije koje mogu poduzeti odgovarajuće mjere. Primjerice, učenici mogu predložiti čišćenje područja oko izvora pitke vode, postavljanje mjernih stanica na kritičnim područjima, mogu pokrenuti kampanju za poboljšanje ekološke slike okoline (što bi mogla biti tema sljedećeg projekta).

Učenici trebaju kvalitativno i kvantitativno obrazložiti načela uštede i opseg uštede za svaku od predloženih mjera koristeći svoje iskustvo stečeno radeći na ovom projektu, kao i navodeći dobre prakse iz zemalja u okruženju i šire.

Aktivnost 12.

Poduzimanje konkretnih mjera identificiranih u prethodnoj aktivnosti.

Aktivnost 13.


Aktivnost 14.




• opisivanje i rasprava o projektu u učionici

• identifikacija glavnih zagađivača u okolini

• određivanje mjera koje učenici planiraju radi smanjenja zagađenja ili uštede resursa

• poduzete konkretne mjere prema navedenim aktivnostima


• prezentacija s prikazanim zagađivačima i mjerama koje treba poduzeti radi smanjenja zagađenosti

• evidentirani konkretni rezultati mjera (npr., postavljene mjerne stanice u kritičnom području)





• pokrenuta šira kampanja podizanja svijesti o potrebi zaštite životne sredine

• identificirane i poduzete konkretne mjere radi smanjenja zagađenosti i uštede resursa



□ testovi




□ kratke zabilješke - exit slips




Radne verzije rezultata koji se odnose na laboratorijska mjerenja mogu biti predmetom formativnoga procjenjivanja.

Na temelju dostupnih podataka učenici mogu napraviti pregled i prikaz najzagađenijih područja u Bosni i Hercegovini, što također može biti predmet formativnog procjenjivanja.

Nastavnik može realizirati testove s pitanjima:


2. Koje se otrovne tvari nalaze u zagađenom zraku?


4. Što upravne institucije trebaju poduzeti kako bi se smanjilo zagađenje zraka i vode?

5. Kako glavni zagađivači (npr., tvornice, toplane ili rudnici) smanjuju razinu zagađenja. Na temelju objektivnih pokazatelja objasniti jesu li te mjere dovoljne.

6. Što možemo učiniti kao bismo smanjili nepotrebnu potrošnju vode?

7. Kako se izračunava indeks kvalitete zraka?

8. Što je to zagađenje lebdećim česticama, kakve su posljedice, kako smanjiti utjecaj na zdravlje?


(na kraju projekta)

□ pisani rad










□ DA

□ NE

• Procjenjivanje procesa (Koliko je uspješno skupina radila zajedno?) Učenici mogu odgovoriti na pitanja: Jesu li rezultati koje si dobio slični rezultatima tvojih kolega? Objasni koji su rezultati slični, a koji se razlikuju. Zašto se pojedini rezultati razlikuju? Je li došlo do pogrješke u mjerenju ili je riječ o različitim uzorcima?

• Procjenjivanje sadržaja (s usredotočenošću na razvoj i primjenu novih koncepata i koliko se učenici osjećaju sigurnima u razumijevanju koncepta) Učenici bi trebali odgovoriti na pitanja: Koji je bio najizazovniji zadatak? Zašto? Jesi li zadovoljan (zadovoljna) kako je tvoja skupina riješila zadatak? Što bi volio unaprijediti sljedeći put?


Tko su najveći zagađivači zraka u tvojoj okolini?

Što sve možemo poduzeti da imamo čistiji zrak?


Objasni proces dobivanja pitke vode.



Navedi konkretne uzročno-posljedične veze na koji način smanjenje zagađenja zraka i vode može utjecati na ekonomiju? Pokušaj procijeniti odnos uloženih sredstava i sredstava koja se vraćaju kroz unaprjeđenje kvalitete vode i zraka.


Preporučeni materijal. hamer-papir za prezentaciju

Oprema i alat • osigurati uređaje za mjerenje nekih parametara zraka i vode; standardni školski pribor za izradu prezentacije, fotoaparat, računalo


□ DA

□ NE


Sigurnosna upozorenja: Voditi brigu o sigurnosti djece ako se neke aktivnosti budu odvijale izvan škole i kuće.



internetski izvori



http://enviropol.com/index.php/water-pollution-facts-and-figures

Ostale napomene


Primjerice, učenici mogu dobiti zadatak da zajedno s članovima svoje obitelji pokušaju u nekoliko mjeseci smanjiti potrošnju vode i odgovarajućim usporedbama (npr., u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje) procijeniti jesu li mjere urodile plodom. Na temelju ostvarene uštede u potrošnji učenici mogu izračunati konkretan novčani iznos koji je ušteđen smanjenjem potrošnje u promatranu razdoblju.


Projekt: Naš mali laboratorij

PODATCI O PROJEKTU

Naziv projekta: Naš mali laboratorijTrajanje:

7 dana

Predmet: Kemija

Uzrast:

Završni razred srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

Nastavnik: Preduvjet:

nema

Ostali predmeti: Biologija/Fizika/Informatika


• medicina i zdravstvo: izolirani prirodni produkti ili smjese (esencijalna ulja) jako se često koriste u tradicionalnoj medicini kao bioaktivne tvari

• suvremena poljoprivredna proizvodnja: proizvodnja esencijalnih ulja usko je povezana s poljoprivrednom proizvodnjom u pogledu iskorištavanja kultiviranog biljnog materijala

• poduzetništvo: ideja za razvoj poduzeća za proizvodnju esencijalnih ulja



Školski kemijski laboratorij prilika je za stvaranje veze između nevidljivog mikroskopskog svijeta i vidljivog makroskopskog svijeta u kojem živimo. Laboratorijska iskustva pružaju mogućnosti za izgradnju tima, učenje temeljeno na istraživanjima, praktične aktivnosti i korištenje jednostavne laboratorijske opreme i tehnologije. Iako će ovo laboratorijsko iskustvo zasigurno zahtijevati od nastavnika sate rada i pripreme, laboratorij ne mora imati najnoviju tehnologiju koja bi bila učinkovita. Mnogi, ako ne i većina, općih pojmova i načela u nastavi kemije u srednjim školama mogu se pokazati ili otkriti kroz pokuse izvedene jednostavnom aparaturom. Naravno, svi pokusi trebaju biti pažljivo procijenjeni u smislu znanstvene točnosti i odgovarajućih sigurnosnih pravila i upozorenja, prije upotrebe u razredu.

U okviru ovog projekta učenici će destilirati esencijalno ulje iz aromatičnih i/ili začinskih biljaka.

Dodatna aktivnost uključuje pripremu popisa svih kemikalija koje će se koristiti u navedenom pokusu, s osnovnim podatcima o njihovim fizikalnim i kemijskim karakteristikama, posebno sa stajališta sigurnosti u radu, rukovanju i zbrinjavanju (engl. MSDS - Material Safety Data Sheet; izvor informacija internet).

Motivacija Upotrebljiv konačan proizvod koji se koristi u kozmetičke i medicinske svrhe.

Teorijska podloga

Esencijalna su ulja isparljiva, mirisna ulja dobivena iz biljaka. Ovi prirodni produkti nalaze se u posebnim stanicama, žlijezdama ili kanalima koji se nalaze u različitim dijelovima biljke, poput lišća, kore, korijenja, cvijeća i voća, a ponekad u samo jednom ili dva dijela. Ulja su obično prisutna u vrlo malim količinama i čine samo mali dio, obično 1 do 3 % cijelog biljnog materijala. Proizvode se tijekom nekih metaboličkih procesa biljke i izlučuju kao mirisni nusproizvodi. Esencijalno ulje sastoji se uglavnom od terpena, kemijskih komponenti niske molekularne mase koji čine veliku i raznoliku klasu ugljikovodika. Kada se ovi spojevi kemijski modificiraju kroz procese, kao što je oksidacija ili preuređenje ugljikova kostura, dobiveni spojevi općenito se nazivaju terpenoidi.

Esencijalna ulja široko se koriste kao prirodni aditivi za okus hrane, zatim kao mirisi u parfumeriji, u aromaterapiji te u tradicionalnim i alternativnim lijekovima.



Predmet: Kemija


• 1.1.1.d odabire prikladne fizikalne i kemijske postupke odjeljivanja sastojaka (smjese na temelju poznavanja sastava iste)

Poznavanje postupaka razdvajanje komponenti iz smjese sastavni je dio gotovo svakog kemijskog pokusa. U postupku izolacije esencijalnih ulja, od najvećeg je značaja destilacija i ekstrakcija kao način odvajanja željenog produkta iz reakcijske smjese.


• 1.1.3.c povezuje fizikalna i kemijska svojstva organskih spojeva sa strukturom molekula i vrstom funkcijske skupine

• 1.1.3.d povezuje strukturu tvari s međumolekulskim silama i objašnjava karakteristike agregacijskih stanja tvari (čvrsto, tekuće, plinovito).

Kroz poznavanje sastava esencijalnog ulja, učenici će na temelju strukture sastavnih komponenti moći pretpostaviti najznačajnije fizičke i kemijske osobine istog.


• 2.4.1.a oblikuje istraživačko pitanje i izvodi mjerenja (m, V, T, n) koja su sastavni dio pokusa.

Oblikovanje istraživačkoga pitanja i duha jedno je od osnovnih postavki dobro planiranoga pokusa. U okviru izolacije esencijalnih ulja zadatak učenika bit će i mjerenje mase dobivenog produkta.

• 2.4.2. povezuje rezultate pokusa s konceptualnim spoznajama

• 2.4.2.a samostalno rješava zadatke, izvodi oglede i zaključuje o osobinama i strukturi anorganskih i organskih tvari.

Nakon svladavanja teoretskih osnova, rješavanje problemskih zadataka, planiranje i dizajn pokusa i u konačnici sinteza i primjena znanja finalna je etapa usvajanja materije.

• 3.2.1. povezuje promjene tvari s pretvaranjem energije unutar sustava

• 3.2.1.a opisuje agregacijska stanja tvari i promjenu stanja tvari ovisno o temperaturi i tlaku

Opis agregacijskih stanja, kao i njihova ovisnost o temperaturi i tlaku, čine teoretske osnove poznavanja destilacije.

• 3.2.2. analizira promjenu energije unutar sustava

• 3.2.2.a izračunava promjenu entalpije tijekom fizikalnih (promjena agregacijskoga stanja, hidratacija) ili kemijskih promjena (neutralizacija) na temelju kalorimetrijskih pokusa.

Izolacija esencijalnih ulja u jednoj od faza uključuje destilaciju. U tom smjeru energentske promjene sustava (za vrijeme zagrijavanja) čine temelj i funkcionalnost istoga.

• 3.3.1. uspoređuje svojstva, sastav i vrstu tvari bogatih energijom

• 3.3.1.a opisuje svojstva, sastav i vrstu organskih i bioloških molekula bogatih energijom (ugljikovodici, karboksilne kiseline, površinski aktivni spojevi, ugljikohidrati, bjelančevine).

Komponente esencijalnih ulja u najvećoj su mjeri terpeni koji se strukturno izvode od izoprena kao ugljkovodika.

Predmet: Biologija

• 1.1.3. razvrstava po kategorijama predstavnike žive prirode

• 1.1.3.b na temelju morfoloških i anatomskih sličnosti i razlika svrstava organizme u taksonomske skupine



• 1.4.4. izvodi praktične radove služeći se mjernim i optičkim instrumentima (mikroskop, lupa) i laboratorijskom opremom za stjecanje informacija i predodžaba o strukturnim i funkcionalnim svojstvima žive i nežive prirode

• 1.4.4.b. identificira organizme sa slikovnim i dihotomnim ključevima

• 2.1.1. opisuje organizaciju i razine organizacije građe živih bića (mikroorganizmi, gljive, biljke i životinje)

• 2.1.1.a opisuje morfološka, anatomska, histološka i citološka obilježja mikroorganizma, gljiva, biljaka i životinja

• 3.4.3. interpretira i vrjednuje rezultate iz različitih izvora o živim bićima kao prirodnim resursima za održivi razvoj služeći se stručnom terminologijom (svi pokazatelji)

• 3.4.3.b verbalno i u pisanom obliku komunicira o živim bićima kao prirodnim resursima za održivi razvoj služeći se stručnom terminologijom

Predmet: Fizika

• 2.1.2. koristi znanje o molekularnim silama i čestičnoj građi tvari radi analiziranja fizikalnih svojstava, stanja i pojava

• 2.1.2.a objašnjava pojam unutarnje energije tvari na temelju kretanja čestica koje je čine (kinetička teorija unutrašnje energije) i potencijalne energije međudjelovanja tih čestica.

U svim kemijskim pokusima u kojima se odjeljuju sastojci (vršenje destilacije npr.) važno je razumjeti da je unutarnja energija u biti ukupna energija čestica, kinetička i potencijalna energija međučestične interakcije.

• 2.1.2.b analizira povezanost temperature i srednje kinetičke energije čestica.

Učenici će kroz rad na projektu razumjeti da je temperatura u stvari mjera unutrašnje energije.

• 2.2.1. kombinira znanje o temperaturi, toplini i mehanizmima prijenosa topline radi analiziranja toplinskih pojava

• 2.2.1.b tumači mehanički ekvivalent topline te kombinira pojmove topline, temperature, rada i unutarnje energije radi objašnjavanja pojava u prirodi i tehnici.

Vrlo je važno da učenici znaju razliku između temperature, unutarnje energije i topline. Oni će ovdje mjeriti temperaturu i razumjeti da je ona mjera unutarnje energije tijela na temelju koje se emitira toplina.

Predmet: IT


• 3.4.11.a izrađuje tekstualni dokument povezujući tekst, slike, tablice, formule, fusnote, reference i sl.

• 3.4.11.b izrađuje proračunske tablice povezujući više tablica, grafikona, formula i funkcija (logičke, datumske,…).


• 3.4.11.d predočava rezultate svoga rada iz softvera za obradu teksta, tablični proračun i prezentacije


• 5.1.1.a koristi web pri izradi seminarskih, maturalnih i drugih radova na zadanu temu

• 5.1.1.b prosuđuje kritički informacije koje pronalazi na webu.


Veličina skupine učenika 2-3 učenika

Aktivnosti:

Aktivnost 1.: upoznavanje učenika s teoretskim postavkama destilacije i sastava esencijalnih ulja

Aktivnost 2.: pripremiti MSDS za sve kemikalije koje će biti korištene u postupku izolacije esencijalnih ulja

Aktivnost 3.: prikupiti biljni materijal

Aktivnost 4.: sastaviti aparaturu za destilaciju

Aktivnost 5.: pripremiti biljni materijal (usitnjavanje)

Aktivnost 6.: destilirati esencijalno ulje

Aktivnost 7.: izvršiti ekstrakciju esencijalnog ulja organskim rastvaračem

Aktivnost 8.: predstaviti dobivene proizvode.

Za detaljan opis eksperimenta vidi literaturu!

Mjesto realizacije projekta: • kemijski laboratorij

Značajne točke:

• priprema teoretske osnove o esencijalnim uljima i destilaciji

• prikupljanje biljnoga materijala s različitih lokaliteta

• priprema herbarija

• prikupljanje informacija o korištenim kemikalijama i upoznavanje s njima

• izolacija esencijalnih ulja

• evaluacija rezultata i ocjena proizvoda


• esencijalna ulja koja mogu biti korišteni u kozmetičke ili medicinske svrhe.

Pokazatelji uspješnosti • finalni proizvodi (esencijalno ulje)





Cjelokupan proces pratiti kroz realizaciju postavljenih pojedinačnih zadataka; tijek realizacije bilježiti u laboratorijski dnevnik.


• pisani rad


• proizvod

Pismeno i usmeno predstaviti i izložiti tijek izolacije esencijalnih ulja uz predstavljanje proizvoda.

Ocjenjivanje Formalna ocjena

Primjenljivost

samoprocjenjivanjaDa zajedničko predstavljanje proizvoda



• destilacija i vrste destilacije

• ekstrakcija

• medicinski i kozmetički značaj esencijalnih ulja

• zastupljenost proizvodnje esencijalnih ulja u bih

• kemijski sastav esencijalnih ulja


Preporučeni materijal biljni materijal

Oprema i pribor

kuhalo

• aparatura za destilaciju vodenom parom

• laboratorijsko posuđe (lijevak za odvajanje, čaša, ...)

Financijski troškovi • da; nabavka potrebne opreme i alata.

Sigurnosna upozorenja: • obratiti pozornost na uporabu organskih rastvarača (CHCl3 ili CH2Cl2).



Maksimović, M., Ćavar, S., Vidic, D. (2009.) Praktikum iz osnova organske kemije. Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo.

internetski izvori:

www.nist.gov

www.msds.com

Ostale napomene


Projekt: Periodni sistem elemenata

PODATCI O PROJEKTU

Naziv projekta: Periodni sustav elemenata (PSE)Trajanje:

3-6 mjeseci

Predmet: KemijaUzrast: završni razred srednjoškolskog odgoja i obrazovanja


Ostali predmeti: IT /Biologija


• sve oblasti ekonomije znanja: poznavanje PSE je ključno za sve koncepte u kemiji; usustavljivanje i poznavanje PSE izravno ili neizravno uključuje sve pokazatelje u kemiji i povezuje ih sa svim oblastima ekonomije znanja.



U okviru ovog projekta učenici će sustavno pristupiti skupljanju podataka o kemijskim elementima i shodno tome grupirati elemente prema različitim kriterijima, npr. biogeni elementi, tehnički i industrijski važni elementi, radioaktivni elementi,... Ovakav će pristup kroz ilustrativne primjere omogućiti lakše svladavanje gradiva. Neki od takvih primjera su:

• uporaba aluminija za proizvodnju kućišta Apple MacBook Pro

• uporaba Cl2 u proizvodnji memorijskih kartica

• uporaba O2 u proizvodnji PET zaslona

• uporaba radioaktivnih elemenata u medicini i dr.

U konačnici, nakon prikupljenih informacija učenici će pristupiti formiranju baze podataka o kemijskim elementima i predstaviti ju na odgovarajući način (grafički i multimedijski).

Motivacija

1. zanimljiv način usvajanja gradiva iz kemije

2. mogućnost izražavanja vlastite kreativnosti (kroz izradu PSE kao plakata, kao murala na zidu učionice ili školskog hodnika i sl.)

3. baza podataka koja će olakšati upoznavanje i usvajanje PSE; stjecanje novih znanja o uporabi i zlouporabi kemijskih elemenata (npr. zlato, platina, radij, uranij, plutonij itd.)

4. razgovor i razjašnjavanje značenja pojmova koje često sreću a nisu znali dobiti jasne odgovore (npr. obogaćeni i/ili osiromašeni uranij; uporaba i posljedice na zdravlje ljudi).

Teorijska podloga

Periodni sustav elemenata (PSE) tablični je prikaz kemijskih elemenata, organiziranih na temelju njihovih atomskih brojeva, elektronskoj konfiguraciji i ponavljajućim kemijskim karakteristikama. Više je znanstvenika pokušavalo razvrstati elemente, a najuspješniji među njima bio je ruski kemičar D. I. Mendeljejev (1834. - 1907.). U to vrijeme bila su poznata 62 kemijska elementa i njihove relativne atomske mase. Mendeljejev je redao elemente prema rastućim atomskim masama u vodoravne retke i pripisao im redne brojeve. Kada bi došao do elementa koji ima slične osobine kao jedan od prethodno postavljenih elemenata, prekinuo bi niz i započeo novi. Tako je dobio stupce u kojima su bili elementi sličnih karakteristika, a duž redaka karakteristike su se periodično ponavljale. Budući da u to vrijeme nisu bili poznati svi elementi, Mendeljejev je ostavio prazna mjesta za još neotkrivene elemente vjerujući da će ih znanstvenici tek pronaći i predvidio njihove karakteristike.

U većini grafičkih prezentacija periodnoga sustav glavna tablica ima 18 stupaca (skupina), a lantanidi i aktinidi prikazani su kao dva dodatna retka ispod glavne tablice, s dva rezervirana mjesta prikazana u glavnoj tablici, između barija i hafnija, odnosno radija i raderfordija. Ta je konvencija u potpunosti stvar praktičnoga formatiranja. Ista struktura tablice može se prikazati u formatu s 32 stupca (skupine) pri čemu su lantanidi i aktinidi u redcima 6 i 7 glavne tablice. Međutim, na temelju kemijskih i fizikalnih karakteristika elemenata mogu se konstruirati tablice s mnoštvom alternativnih struktura.



Predmet: Kemija


• 1.1.1.a razlikuje sljedeće pojmove: atomski i maseni broj, nuklid, izotop, izoelektronska čestica

• 1.1.1.b istražuje povezanost strukture atoma i položaja u PSE (elektronska konfiguracija, energija ionizacije, elektronski afinitet)

Jasna je povezanost navedenih pokazatelja s projektom, da je riječ o parametrima koji su redovito uključeni u PSE.


• 1.1.3.a uspoređuje polumjere atoma (atomski, jonski, kovalentni, van der Waalsov

• 1.1.3.d povezuje strukturu tvari s međumolekulskim silama i objašnjava karakteristike agregacijskih stanja tvari (čvrsto, tekuće, plinovito)

PSE je koncipiran tako da postoji velik broj pojava (pravilna promjena atomskoga radijusa, elektronegativnosti, agregacijskih stanja, ionizacijska energija, ...). Sve ove pojave posljedica su strukture atoma.

• 1.4.3. uočava zakonitosti podataka prikazanih modelima, tablicama i grafikonima

• 1.4.3.a usustavljuje podatke dobivene analizom različitih uzoraka i pravilno ih obrađuje

• 1.4.3.b koristi se informacijskim tehnologijama u prikazivanju fizikalno-kemijskih promjena tvari

PSE je tablični prikaz kemijskih elemenata. Vodeći se time, učenici će u okviru ovog projekta, odabirom odgovarajućeg kriterija uspostaviti bazu podataka i na odgovarajući način grafički predstaviti dobivene rezultate. Primjere je moguće naći u preporučenoj literaturi.

• 2.1.1. utvrđuje osobine, sastav i vrstu tvari

• 2.1.1.b navodi značaj, svojstva i dobivanje alkalijskih metala, zemnoalkalijskih metala, elemenata 13., 14., 15., 16. i 17. skupine PSE-a

Jasna je povezanost s predstavljenim projektom.

• 2.1.2. povezuje građu i svojstva elementarnih tvari s njihovim položajem u PSE-u

• 2.1.2.a utvrđuje položaj metala i nemetala u PSE-u i njihov značaj

• 2.1.2.b predviđa promjenu fizikalnih svojstava atoma kemijskih elemenata (promjer atoma, energija ionizacije, elektronski afinitet, elektronegativnost) na temelju zakona periodičnosti

• 2.1.2.c. primjerima argumentira kemijsku sličnost elemenata po skupinama PSE-a (oksidi, baze, kiseline)

• 2.1.2.d uspoređuje građu i svojstva metala i nemetala

• 2.1.2.e povezuje kristalnu strukturu metala i metalnu vezu sa svojstvima metala

Jasna je povezanost sa predstavljenim projektom.

• 2.1.3. analizira kemijske promjene metala i nemetala

• 2.1.3.a analizira reakcije dobivanja, karakteristične reakcije i važnije spojeve: alkalijskih metala, zemnoalkalijskih metala, elemenata 13., 14., 15., 16. i 17. skupine PSE-a

• 2.1.3.b prikazuje karakteristične reakcije i reakcije dobivanja metala i nemetala uz pomoć odgovarajućih kemijskih jednadžbi

Kroz novoformirani PSE moguće je uključivanje i informacija koje uključuju navedeni pokazatelji.




• 2.4.1.c uspoređuje prikupljene podatke kroz crteže, tablice ili grafikone

PSE, koji će pripremiti učenici, bit će predstavljen uporabom crteža, tablica ili grafikona. Primjere različitih varijanti moguće je naći u preporučenoj literaturi.


• 2.4.3.a uočava zakonitosti fizikalno-kemijskih promjena tvari i izvodi zaključke o prikazanim rezultatima

• 2.4.3.b koristi se informacijskim tehnologijama u prezentiranju rezultata istraživanja.

PSE, koji će pripremiti učenici, bit će predstavljen uporabom crteža, tablica ili grafikona. Primjere različitih varijanti moguće je naći u preporučenoj literaturi. Također, ovako pripremljen PSE treba imati elemente periodičnosti i pojava, koji će omogućiti učenicima jednostavnije razumijevanje istoga.

• 3.1.1. objašnjava strukturu i fizikalno-kemijska svojstva tvari

• 3.1.1.a povezuje strukturu tvari, fizikalna i kemijska svojstva tvari s tipom kemijske veze, polarnošću i energijom ionizacije.

Objašnjava utjecaj strukture atoma na fizičke i kemijske karakteristike elemenata i njihovih spojeva.

• 4.1.1. opisuje svojstva, sastav i vrste organskih spojeva

• 4.1.1.a određuje položaj ugljika u PSE (sp3, sp2, sp hibridizacija)

Jasna je povezanost s predloženim projektom.


• 4.4.1.a objašnjava prikupljene podatke na temelju istraživanja u okviru preporučenih tema koristeći se stručnom i znanstvenom literaturom.

Pretraživanje literature i usustavljivanje prikupljenih informacija bit će prvi korak u realizaciji ovoga projekta.


• 4.4.3.b koristi tablice, grafikone i simulacije za prikazivanje rezultata te prikupljene podatke prikazuje u obliku izvješća

PSE, koji će pripremiti učenici bit će predstavljen uporabom crteža, tablica ili grafikona. Primjere različitih varijanti moguće je naći u preporučenoj literaturi.



• 3.4.11.a izrađuje tekstualni dokument povezujući tekst, slike, tablice, formule, fusnote, reference i sl.

• 3.4.11.b izrađuje proračunske tablice povezujući više tablica, grafikona, formula i funkcija (logičke, datumske,…)


• 3.4.11.d predočava rezultate svoga rada iz softvera za obradu teksta, tablični proračun i prezentacije



• 3.4.12. modelira, izrađuje i primjenjuje baze podataka

• 3.4.12.a razlikuje modele podataka

• 3.4.12.b kreira relacijsku bazu podataka

• 3.4.12.c kreira obrasce, izvješća i upite nad bazom podataka

• 3.4.12.d primjenjuje ispis izvješća prema definiranim zahtjevima


• 5.1.1.a koristi web pri izradi seminarskih, maturalnih i drugih radova na zadanu temu

• 5.1.1.b prosuđuje kritički informacije koje pronalazi na webu.

Predmet: Biologija

• 1.4.2. interpretira i vrjednuje rezultate iz različitih izvora o strukturnim i funkcionalnim svojstvima žive i nežive prirode služeći se stručnom terminologijom

• 1.4.2.a interpretira i vrjednuje zaključke o strukturnim i funkcionalnim svojstvima žive i nežive prirode na temelju prikupljenih informacija iz različitih izvora

• 3.1.1. objašnjava strukturu i fizičko-kemijska svojstva u organizmu

• 3.1.1.a povezuje strukturu tvari s njezinim fizičkim i kemijskim svojstvima u živoj i neživoj prirodi

• 3.1.1.b navodi funkcije mikro- i makroelemenata u živom

• 3.1.1.c objašnjava važnost organskih i anorganskih molekula u građi stanice i međustaničnog prostora

• 3.1.1.d navodi osobine i uloge biopolimera i njihove pretvorbe

• 3.1.1.e objašnjava građu i funkciju nukleinskih kiselina na razini nukleotida

• 4.1.1. opisuje organizaciju građe ljudskoga organizma

• 4.1.1.a opisuje građu i organizaciju ljudskoga organizma na razini stanica, tkiva i molekula

• 4.3.1. prihvaća stavove koji doprinose vlastitu zdravlju

• 4.3.1.b prosuđuje o utjecaju pesticida, teških metala, radioaktivnih tvari, antibiotika, genetski modificiranih spojeva, aditiva, na život čovjeka

• 4.3.1.c predlaže mjere zaštite životnoga okružja od štetnih posljedica nastalih djelovanjem mutagenih čimbenika.


Aktivnosti:

Aktivnost 1.: skupljanje nužnih podataka o kemijskim elementima

Aktivnost 2.: usustavljivanje prikupljenih podataka prema različitim kriterijima (tehnički važni elementi, biogeni elementi, ...)

Aktivnost 3.: formiranje baze podataka uporabom odgovarajućeg softvera

Aktivnost 4.: grafičko predstavljanje formirane baze podataka

Aktivnost 5.: prezentacije o važnosti pojedinih/odabranih kemijskih elemenata u građi tijela, važnosti za zdravlje ljudi, uporabi u medicinskoj dijagnostici itd.

Mjesto realizacije projekta: • učionica opremljena računalom ili IT centar


Značajne točke:

1. pregled literaturnih izvora

2. selekcija podataka shodno postavljenim kriterijima

3. odabir matematičkog modela za bazu podataka

4. formiranje baze podataka

5. predstavljanje rezultata i evaluacija baze podataka


1. završena baza podataka o kemijskim elementima koja može poslužiti kao osnovni materijal za usvajanje gradiva

2. PSE kao nastavni materijal za nastavu kemije

3. PSE kao eksponat za dan škole (predstavljanje učeničkih radova; predstavljanje kemijskoga kabineta i sl.)


• formirana funkcionalna baza podataka

• izrađen PSE (na jedan od kreativnih načina)

• podizanje motiviranosti učenika za gradivo kemije

• podizanje motiviranosti učenika za kreativni rad



• testovi

• preliminarni prototip


• predstavljanje prototipa i radne verzije rezultata, kao i pismena provjera usvojena znanja iz formirane baze podataka



• multimedijski proizvod

• tiskani materijal

• konačnu bazu podataka predstaviti kroz usmenu prezentaciju uz uporabu multimedije i tiskanoga materijala.

Ocjenjivanje • formalna ocjena

Primjenljivost

samo-procjenjivanja

Da • usporedba formiranih baza između skupina učenika

Pitanja za refleksiju • ovisi o odabranu kriteriju i formiranoj bazi podataka



Preporučeni materijal • literatura i drugi izvori informacija o kemijskim elementima

Oprema i alat PC

Financijski troškovi Da; nabavka opreme i pribora.

Sigurnosna upozorenja: nema



udžbenici koje su odobrila resorna ministarstva i drugi izvori koje je odabrao nastavnik.

Internet izvori:

www.meta-synthesis.com

www.ptable.com

www.periodni.com

Ostale napomene


Projekt: Izrada internet prezentacije

PODATCI O PROJEKTU

Naziv projekta: Izrada internetske prezentacije Trajanje: 3-6 mjeseci

Predmet: InformatikaUzrast: završni razred srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

Nastavnik:

Preduvjeti:

opremljen kabinet za informatiku

Ostali predmeti: Sadržaj prezentacije može biti povezan s bilo kojim predmetom iz oblasti STEM predmeta


• IKT

Ovaj projekt je u izravnoj vezi s IKT sektorom jer će učenici tijekom realizacije projekta izvoditi aktivnosti koje uključuju uporabu različitih internetskih tehnologija za razvoj web-stranica. Znanje stečeno kroz aktivnosti u ovom projektu izravno je primjenljivo i u budućem školovanju i u industriji.



Posjedovanje funkcionalne i moderne internetske stranice danas se smatra osnovnom potrebom svake organizacije, a potražnja za kvalitetnim stručnjacima iz oblasti web-tehnologija u Bosni i Hercegovini vrlo je velika. Zapravo, poslovi vezani za razvoj proizvoda za web spadaju u rijetke poslove gdje nema nezaposlenih stručnjaka, a očekuje se da će se ta pojava velike potražnje školovanog i stručnog kadra nastaviti i u sljedećim godinama. Stoga je vrlo važno da se učenici još tijekom srednjoškolskog obrazovanja pravilno i sustavno usmjere prema stjecanju znanja i vještina iz ove oblasti (kao i drugih oblasti STEM predmeta koji su u vezi s ovim), kako bi bili spremniji i za nastavak školovanja ili tržište rada.

Motivacija

Sigurno znaš da je razvoj internetskih stranica u današnje vrijeme jedan od najtraženijih poslova. Možda si nekada i sam pokušao napraviti internetsku stranicu. Evo prilike da u suradnji s kolegama iz razreda, a uz pomoć nastavnika informatike, kreiraš stranicu koju ćeš poslije moći pregledavati na svome računalu, tabletu ili pametnome telefonu.


Iako u današnje vrijeme postoji velik broj raznih alata koji u značajnoj mjeri ubrzavaju i automatiziraju razvoj internetskih stranica, u okviru ovog projekta učenike treba usmjeriti na pravilan redoslijed aktivnosti kako bi učenici shvatili kompleksnost ovoga procesa, a krajnji proizvod bio koristan, funkcionalan, sadržajan i odgovarajućega izgleda. Svjedoci smo da na internetu egzistira nebrojeno mnogo loše urađenih internetskih stranica koje ni po sadržaju ni po izgledu ne odgovaraju svojoj namjeni. Cilj ovog projekta nije napraviti još jednu takvu stranicu, nago da se kroz temeljan rad i pravilan redoslijed aktivnosti učenici usmjere k sustavnom pristupu koji ne uključuje samo uporabu gotovih rješenja, nego i razumijevanje kompletnoga procesa razvoja, od faze prikupljanja podataka pa do faze završnoga testiranja i promocije.

Profesori informatike mogu odabrati tehnologiju za razvoj web-stranica prema svome znanju i sklonostima, kao i prema resursima koje imaju na raspolaganju. Primjerice, to može biti čista klijentska aplikacija koja je temeljena samo na htmlu, cssu i java scriptu. Također, uz klijentsku tehnologiju profesori mogu odabrati i neku od serverskih tehnologija, kao što su php, java ili .NET, u kombinaciji sa MySQL ili nekom drugom bazom podataka. Uporaba još novijih tehnologija, kao što su Node.js, Angular i sl. Također je poželjna. Profesori mogu odabrati neki od javno dostupnih sustava za upravljanje sadržajem, kao što su Wordpress, Joomla, Drupal i sl.

U slučaju zajedničkoga rada na istoj aplikaciji, profesorima se preporučuje raspolaganje zajedničkim web-serverom, ovisno o odabranoj tehnologiji za razvoj.



Informatika

Oblast: 3. Informacijske i komunikacijske tehnologije


2. razlikuje vrste podataka koje se koriste u radu i komunikaciji

3.1.2.a primjereno koristi različite vrste podataka (za programiranje, baze podataka i sl.).

Tijekom realizacije projekta učenici će kao elemente prezentacije identificirati različite tipove podataka: tekstualni, grafički, numerički itd. Ti će tipovi biti skladišteni u odgovarajućem formatu ili u bazi podataka, ili u okviru html stranica (ako se koriste samo klijentske tehnologije).

3. primjenjuje različite vrste IKT usluga, uređaja i medija

3.1.3.a stvara sadržaje pomoću odgovarajućih IKT uređaja

3.1.3.b upotrebljava različite uređaje za razne aplikacije (web-usluge).

Učenici će trebati preraditi „sirov“ materijal koristeći programe za obradu teksta, grafike, zvuka, videozapisa i sl.

3.1.3.c procjenjuje koju IKT uslugu treba koristiti ovisno o potrebama

4. procjenjuje važnost korištenja IKT-a u svakodnevnom životu

3.1.4.a vrjednuje i odabire IKT za određene potrebe (referate, prezentacije).

Za stavke 3.1.3.c i 3.1.4.a u dogovoru s nastavnikom učenici će birati tehnologiju za razvoj prezentacije te identificirati dobre i loše strane uporabe svake od tehnologija koje su na raspolaganju.

Komponenta: 3. Računalne mreže

9. procjenjuje hardver i protokole za umrežavanje računalnih sustava

3.3.9.a uspoređuje načine prijenosa podataka u računalnoj mreži

3.3.9.b objašnjava različite mrežne protokole i njihov odnos s hardverom i softverom

3.3.9.c analizira značaj mrežnoga protokola u računalnoj mreži.

Navedeni pokazatelji povezani su s problematikom koja se obrađuje u okviru projekta. Internetski protokol osnovni je mrežni protokol za prijenos podataka između računala dok je HTTP protokol osnovni protokol za prijenos podataka na webu.

10. odabire, kombinira i upotrebljava internetske servise (usluge).



Tijekom analize prikaza stranica u pretraživačima učenici će moći razmatrati i kritički analizirati različite internetske pretraživače na uređajima različitih rezolucija.

Komponenta: 4. Obrada podataka

3.3.11. upotrebljava softver za obradu teksta, tablični proračun i prezentacije.


Unutar aktivnosti za pripremu sadržaja učenici će raditi na izradi tekstualnih zapisa, kao i grafičkih elemenata koji će biti uključeni u prezentaciju.




Ovaj pokazatelje u izravnoj je vezi s aktivnostima u projektu te ga ne treba dodatno pojašnjavati.

12. modelira, izrađuje i primjenjuje baze podataka

3.4.12.a razlikuje modele podataka.

3.4.12.b kreira relacijsku bazu podataka

3.4.12.c kreira obrasce, izvješća i upite nad bazom podataka.

Ovi će pokazatelji biti imenovani u slučaju da učenici biraju način realizacije projekta kroz razvoj serverske i klijentske strane aplikacije. U slučaju da je riječ samo o klijentskoj aplikaciji, ovi pokazatelji ne će biti imenovani. U slučaju da je riječ o uporabi gotovih sustava za upravljanje sadržajem (npr. Wordpress ili Joomla), rad s bazom podataka bit će određen djelomično jer ovi sustavi uglavnom ne uključuju izravan rad na samoj bazi.

13. upotrebljava softver za crtanje i obradu slika, zvuka i audiovizualnih zapisa

3.4.13.a razlikuje rasterski vektorski sadržaj

3.4.13.b primjenjuje sažimanje datoteka.

Učenici će raditi obradu fotografija i drugih grafičkih elemenata uglavnom u rasterskom formatu. S obzirom na to da se grafički elementi prikazuju na webu, bit će potrebno prilagođavanje (smanjenje rezolucije i dimenzije, rezanje i drugo formatiranje). Sličan je slučaj i s audio- i videozapisom.

Komponenta: 2. Programiranje

4. analizira i povezuje elemente programiranja

4.2.4.a koristi jezike visoke razine uključujući korištenje standardnih biblioteka kod programiranja

4.2.4.b povezuje odgovarajuće vrste podataka s njihovom namjenom u programu.

Ovi su pokazatelji jasni s obzirom na dio aktivnosti koje su vezane programiranje.

5. rješava probleme uporabom programskoga jezika

4.2.5.a dizajnira, piše i otklanja pogrješke (debugira) u programima

4.2.5.d koristi web orijentirani programski jezik.

I ovi su pokazatelji u izravnoj vezi s aktivnostima u projektu koje su vezane za programiranje. Među web orijentiranim programskim jezicima učenici će zasigurno koristiti klijentske jezike (html, css i eventualno javascript) dok je moguće da će (ovisno o izboru drugih tehnologija) koristiti i php, javu i sl.

Komponenta: 1. Virtualan svijet

1. istražuje i analiza informacije prikupljene na webu.

5.1.1.a koristi web pri izradi seminarskih, maturalnih i drugih radova na zadanu temu

5.1.1.b prosuđuje kritički informacije koje pronalazi na webu

2. primjereno koristi internet kako bi predstavio sebe ili druge

5.1.2.a osmišljava web-stranicu, stranicu društvene mreže, prezentaciju, videozapis ili katalog kojim će internetom promovirati vlastiti hobi ili posao.

Pokazatelji 5.1.1.a, 5.1.1.b i 5.1.2.a u izravnoj su vezi s aktivnostima u projektu te ih ne treba dodatno objašnjavati.




□ 2-3 učenika

□ 4-6 učenika


Aktivnosti:

Aktivnost 1.: Određivanje teme i sadržaja prezentacije. Nakon što profesor prezentira temu projekta, učenici predlažu temu i sadržaj prezentacije. To može biti odabrana tema iz nekog od STEM predmeta. Primjerice, iz biologije potencijalne teme mogu biti u vezi s biljnim ili životinjskim svijetom iz dane sredine. Iz geografije to može biti prezentacija turističkih znamenitosti, iz fizike ili kemije to može biti tema vezana za neku fizikalno-kemijsku pojavu, obradu signala, uputa za rad u laboratoriju i sl. Ovisno o STEM predmetu iz kojeg potječe sadržaj prezentacije (biologija, geografija, fizika, kemija, matematika), preporučljiva je suradnja s profesorom iz odgovarajuće oblasti. U dodatku je predložena tema iz biologije koja može poslužiti kao primjer suradnje profesora informatike s profesorima iz drugih STEM predmeta.

Aktivnost 2.: Određivanje ciljeva prezentacije i ciljane skupine. Dobro opisan i detaljan plan napravljen na temelju analize podataka prije nego što počne razvoj, skraćuje vrijeme potrošeno na rješavanje problema koji se javljaju u kasnijim fazama razvoja, kao što su naknadno prilagođavanje dizajna, dodavanje novih funkcionalnosti itd.

Aktivnost 3.: Prikupljanje informacija. Vrlo je važno objasniti učenicima da razvoj web-aplikacije ne podrazumijeva samo rad za računalom i određenom tehnologijom, nego da razvoj počinje prije nego što se „sjedne“ za računalo. Podatci se prikupljaju na razne načine i u raznim oblicima, npr. pisani dokumenti, fotografije, elektronički sadržaj, intervjui itd.

Aktivnost 4.: Pravljenje mape web-stranica

Mapa web-stranica podrazumijeva identifikaciju „kostura“ prezentacije i opisuje hijerarhijske odnose između glavnih elemenata. Potrebno je identificirati glavne kategorije u okviru kojih će podatci biti organizirani. Oblik mape web-stranica može izgleda kao na slici u prilogu.

Aktivnost 5.: Pravljenje okvirnog izgleda web-stranice. Prije procesa dizajna, potrebno je odrediti okvirni izgled, ali bez detaljnog opisa samog sučelja. Okvirni izgled objašnjava unutrašnju strukturu, poziciju glavnih elemenata (header, glavni sadržaj, lijevi ili desni prostor, footer) početne stranice, kao i unutrašnjih stranica. Za ovu fazu mogu se koristiti neki od tzv. mock-up softverskih rješenja. Popis nekih od njih dan je u popisu internetskih resursa, a također se mogu koristiti i neki od višenamjenskih programa, kao što je npr. Microsoft Visio.

Aktivnost 6.: Pripremanje grafičkih elemenata prezentacije. U okviru ove faze definiraju se slike, fotografije i videozapisi koji će biti prezentirani u formatu koji je prilagođen za prikaz. Fotografije se prilagođavaju prikazu na web (rezolucija, format, boje). Važno je naglasiti da ova aktivnost slijedi nakon 3. aktivnosti.

Aktivnost 7.: Priprema dizajna. U okviru ove aktivnosti učenici rade grafički prikaz izgleda prezentacije, identificiraju različite stilove teksta i drugih elemenata te elemente opisuju odgovarajućim stilovima. Tekstualne elemente treba prikazivati u stvarnoj veličini. Umjesto realnog teksta, može se koristiti tzv. „dummy text“, kao što je poznati tekst Lorem ipsum. Nije poželjno koristiti besmislene tekstove koji se sastoje od proizvoljno otkucanih znakova, kao što je “aasdfjkčsadjka” i sl.

Ako je riječ o uporabi sustavu za upravljanje sadržajem, potrebno je odabrati odgovarajuću temu te ju prilagoditi potrebama same prezentacije.

Aktivnost 8.: Predstavljanje radne verzije dizajna. Nakon što se dizajn osmisli u prethodnim aktivnostima, potrebno ga je prezentirati zainteresiranim stranama (npr. drugim učenicima ili nastavnicima koji su uključeni u realizaciju projekta). Nakon povratne informacije, učenici korigiraju dizajn.

Aktivnost 9.: Kreiranje i uklapanje pisanoga sadržaja. U ovoj aktivnosti priprema se tekstualni sadržaj koji će biti integriran u prezentaciju. Potrebno je identificirati naslove, podnaslove, glavni tekstualni sadržaj, kao i ostale tekstove koji će biti postavljeni na prezentaciju. Kreiranje linkova.


Aktivnosti:

Aktivnost 10.: Programiranje. Tek u ovoj aktivnosti učenici počinju s fazom programiranja prezentacije. Ovisno o odabranoj tehnologiji, učenici u suradnji s profesorom informatike kreiraju početnu stranicu, glavne stranice koje su izravno dostupne s početne stranice, kao i ostale stranice. Hijerarhija i izgled stranica definirani su u prethodnim fazama. Način realizacije ove aktivnosti u velikoj mjeri ovisi o izboru tehnologije. Ako je riječ samo o klijentskim tehnologijama, onda je potrebno napraviti html oblike koji se razlikuju po tipu stranice. Ako je riječ o tehnologiji koja je temeljena na sustavima za upravljanje sadržajem, ova faza može biti olakšana u značajnoj mjeri.

Aktivnost 11.: Integracija sadržaja. Na temelju kreiranoga sadržaja, koji je pripremljen u aktivnostima 6 -11 i na temelju kreiranih stranica, radi se integracija sadržaja u stranice.

Aktivnost 12.: Interno testiranje. Tijekom svih faza razvoja (svih aktivnosti) radi se tzv. alfa testiranje, tj. konstantno se provjerava funkcionalnost i korektnost proizvoda.

Aktivnost 13.: Postavljanje prezentacije na server. To može biti školsko računalo/server, a može se iskoristiti i neki od javno dostupnih servera za objavljivanje sadržaja. Ako postoji mogućnost, mogu se zakupiti i javne domene i hosting. Ako škola već ima svoju javnu internetsku domenu i hosting, treba ispitati mogućnost postavljanja prezentacije kao poddomenu.

Aktivnost 14.: Testiranje online verzije. Provjera ispravnosti linkova, funkcionalnosti, izgleda predstavljenoga sadržaja itd.

Aktivnost 15.: Promocija prezentacije.


• kabinet informatike

• lokacije na kojima se prikupljaju podatci


• određena tema i sadržaj prezentacije (kraj 1. tjedna)

• prikupljene informacije koje će biti prezentirane (kraj 3. tjedna)

• napravljena mapa i okvir prezentacije (kraj 5. tjedna)

• identificiranje i pripremljeni grafički elementi (kraj 7. tjedna)

• identificiran i odobren dizajn (kraj 9. tjedna)

• napravljena programska potpora (kraj 11. tjedna)

• postavljen sadržaj na lokalni server (kraj 14. tjedna)

• izvršeno beta-testiranje i završeno otklanjanje pogrješaka (kraj 15. tjedna)

• promocija prezentacije (kraj 16. tjedna)


• završena internetska prezentacija koja je dostupna lokalno ili na javnoj domeni


• tijekom izrade: uspješno kreiran kostur prezentacije s osnovnim dizajnom

• na kraju izrade: kompletirana prezentacija sa svim nužnim i poželjnim elementima; svladani pokazatelji i postignuti ishodi učenja; prilagođenost prezentacije za uređaje različite rezolucije




□ testovi






Pitanja za testove mogu biti vezana za tipove podataka, elemente programiranja, rad s bazom podataka i konkretnim tehnologijama koje se koriste.

Tijekom realizacije pratiti priloženu check listu i pratiti propisane aktivnosti prema definiranu redoslijedu.

Ocjena razvijenih radnih verzija tijekom realizacije projekta


□ pisani rad




□ proizvod

Učenici će imati mogućnost usmenom prezentacijom opisati proces izrade prezentacije te objasniti konkretne korake koji rađeni tijekom izrade.

Multimedijski proizvod postavljen na internet zapravo je krajnji rezultat ovog projekta.




□ DA

□ NE


• Jesti li zadovoljan (-na) suradnjom s članovima skupine?

• Na koji bi se način suradnja mogla poboljšati pri realizaciji sličnog projekta?

• Koja je faza projekta bila najzanimljivija?

• Koja je faza projekta bila najzahtjevnija?


• U kojoj ti je mjeri rad na ovom projektu pomogao da bolje shvatiš programerski posao?

• U kom si programskom jeziku/aplikativnom softveru najviše unaprijedio (unaprijedila) svoje znanje?


S kojim tehnologijama si se prvi put susreo (susrela) prilikom realizacije ovoga projekta?

Planiraš li nastaviti baviti se razvojem drugih internetskih prezentacija?

U kojim aktivnostima misliš da bi mogao (mogla) dati najveći doprinos na sljedećem sličnom projektu: dizajnu, programiranju, prikupljanju podataka, obradi fotografija, prezentaciji?


Preporučeni materijal papir potreban za predstavljanje i tiskanje međurezultata projekta

Oprema i pribor računala s izlazom na internet, po mogućnosti web server



□ DA

□ NE

U slučaju da se donese odluka da se prezentacija objavi na javnoj domeni, potrebno je zakupiti domenu i hosting. Okvirna cijena je do 100 KM na godišnjoj razini.

Sigurnosna upozorenja: Voditi brigu o sigurnosti podataka na internetu.

Literatura i reference udžbenici i druga tiskana literatura

internetski izvori

https://xbsoftware.com/blog/website-development-process-full-guide/

https://www.w3schools.com/

http://mashable.com/2012/06/07/mockup-tools/#ypzC4lSn3Zqd

Ostale napomene

prilog:

internetsite-development-checklist, preuzeti sa

https://xbsoftware.com/blog/website-development-process-full-guide/ WEB prezentacija_Biologija


Prijedlog kreiranja web-stranice iz biologije

Naslov stranice : Zdravlje tinejdžera (Seksualno prenosive bolesti STD)

Učenici bi kroz niz aktivnosti na satu biologije prikupili znanja koja bi bila podloga za pripremu web-prezentacije.

Aktivnost 1. Učenici će biti podijeljeni u skupine koje će proučiti i pripremiti ulazne informacije. Svaka skupina proučit će neku od podskupina o seksualno prenosivim bolestima:

• Bakterijske spolno prenosive bolesti (klamidijaza), bakterijske vaginoze čiji je uzročnik Gardnerella vaginalis, donovanoza (venerični granulom), ingvinalni venerični limfogranulom, meki čankir, mikoplazme, gonoreja, sifilis.

• Virusne spolno prenosive bolesti: Hepatitis (HAV, HBV, HCV, HDV, HEV); AIDS/SIDA (HIV); kondilomi/genitalne bradavice; neoplazme (Humani papiloma virusi; HPV); genitalni herpes (HSV 1 i HSV 2);

• paraziti (ušljivost stidne regije, svrab/šuga); gljivice (kandidijaze) i protozoa (trihomonijaza).

Ova skupina istražit će podatke koje će predstavljati uvodni dio same web-prezentacije

Aktivnost 2.: Svaka od prve tri skupine za svoj će zadatak pripremiti prezentaciju koja će biti podijeljena na segmente:

• Tko su prijenosnici (patogeni) za navedene bolesti u njihovoj skupini?

• Kako se prenosi bolest (putovi prenošenja)?

• Koji su simptomi?

• Koji načini prevencije (za svaku specifičnu skupinu)?

• Koje su mogućnosti liječenja?

Skupina 4.: Segmenti za ovu skupinu

• Što su STD i zašto su im mladi podložni?

• Koje su najčešće spolno prenosive bolesti?

• Koji su sve načini prenošenja?

• Koje su mogućnosti zaštite?

• Koliko u svijetu ima oboljelih /podatci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) dostupni su na webu?

• Kakva je situacija u BiH?

• Komu se mogu javiti za savjet, testiranje i pomoć? (pripremiti adrese savjetovališta za mlade, u npr. kliničkim bolničkim centrima, bolnicama ili domovima zdravlja s ginekološkim i/ili infektološkim ordinacijama gdje se može testirati na navedene bolesti ili neke druge službe koja možda postoji u njihovu gradu)

Evo pojedinačnih pokazatelja ili samo ishoda učenja u slučaju da su u isti uključeni svi pokazatelji.


Komponenta 4.: Postupanje s rezultatima dobivenim iz različitih izvora o povezanosti Zemljine strukture i prostora življenja (biotop) s biodiverzitetom (biocenoza).

Ishod učenja: 1. interpretira i vrjednuje rezultate iz različitih izvora o povezanosti zemljine strukture i prostora življenja s biodiverzitetom služeći se stručnom terminologijom

Pokazatelj: 1.4.1.a interpretira i vrjednuje zaključke o anatomiji, morfologiji i fiziologiji čovjeka na temelju prikupljenih informacija iz različitih izvora




Ishod učenja: 1. opisuje organizaciju i razine organizacije građe živih bića (mikroorganizmi, gljive, biljke i životinje)j Ishod učenja: 2. povezuje građu i funkciju stanice

Ishod učenja: 3. uspoređuje različite tipove staničnih dioba, specijalizaciju i diferencijaciju stanice

Komponenta 2.: Genetika i evolucija živih bića

Ishod učenja: 1. razlikuje genotip i fenotip živih bića (što je urođeno i što se stječe tijekom života)

Ishod učenja: 2. objašnjava zakone nasljeđa i mehanizme izražavanja genotipa (mitotička i mejotička dioba)

Ishod učenja: 3. interpretira izvore genske varijabilnosti (mutacije, genske rekombinacije)

Ishod učenja: 4. interpretira genetske anomalije – mutacije


Ishod učenja: 1. interpretira i vrjednuje rezultate iz različitih izvora o morfologiji i anatomiji živih bića služeći se stručnom terminologijom

Ishod učenja: 2. interpretira i vrjednuje rezultate iz različitih izvora o građi i funkciji stanice, staničnim diobama i diferencijacijama stanica

Ishod učenja: 3. interpretira i vrjednuje rezultate iz različitih izvora o genetici i evoluciji služeći se stručnom terminologijom



Ishod učenja: 1. opisuje organizaciju građe ljudskog organizma

Ishod učenja: 2. objašnjava i povezuje funkciju organa i organskih sustava


Ishod učenja: 1. razlikuje između genotipa i fenotipa čovjeka (što je urođeno i što se stječe tijekom života)

Ishod učenja: 4. definira genetske anomalije kao promjene genotipa



Pokazatelj: 4.3.1.a utvrđuje važnost higijene i zdrave prehrane za očuvanje zdravlja čovjeka

Ishod učenja: 2. prihvaća stavove koji doprinose spolnosti i humanizaciji odnosa između spolova

Pokazatelj: 4.3.2.a obrazlaže različite stavove o spolnosti, kontracepciji i spolno prenosivim bolestima kao preventivi zdravu načinu života.

Komponenta 4: Postupanje s rezultatima dobivenim iz različitih izvora o morfologiji, anatomiji i fiziologiji; genetici i evoluciji; zdravlju i očuvanju zdravlja čovjeka

Ishod učenja: 3. interpretira i vrjednuje rezultate iz različitih izvora o zdravlju i očuvanju zdravlja čovjeka služeći se stručnom terminologijom


Projekt: Informatizacija učionica

PODATCI O PROJEKTU

Naziv projekta: Informatizacija učionica Trajanje: 6 mjeseci

Predmet: Informatika Uzrast: kraj srednje škole

Nastavnik: Mate Ćuk Preduvjeti: internet i osnovna mreža

Ostali predmeti: Sadržaj prezentacije može biti povezan s bilo kojim predmetom iz oblasti STEM predmeta


IKT

Ovaj je projekt u izravnoj vezi s IT sektorom jer će učenici tijekom realizacije projekta imati aktivnosti koje uključuju uporabu različitih tehnologija za razvoj mreže. Znanje stečeno kroz aktivnosti u ovom projektu izravno je primjenljivo u budućem školovanju učenika i u industriji.



Posjedovanje funkcionalne i suvremene učionice danas smatra temeljnom potrebom svake organizacije, a potražnja za kvalitetnim stručnjacima iz oblasti informatizacijske tehnologija u Bosni i Hercegovini vrlo je velika. Zapravo, poslovi vezani za razvoj mreža spadaju u rijetke poslove gdje nema nezaposlenih stručnjaka, a očekuje se da će se ta pojava velike potražnje školovanog i stručnog kadra nastaviti i u sljedećim godinama. Stoga je od značaja da se učenici još tijekom srednjoškolskoga obrazovanja pravilno i sustavno usmjeravaju na stjecanje znanja i vještina iz ove oblasti (kao i drugih oblasti STEM predmeta koje su u vezi ovim), kako bi bili spremniji i za nastavak školovanja ili tržište rada.

Motivacija

Sigurno znaš da je razvoj interneta u današnje vrijeme jedan od najtraženijih poslova. Možda si nekada i sam pokušao (pokušavala) napraviti svoju mrežu. Evo prilike da u suradnji s prijateljima iz razreda, a uz pomoć nastavnika informatike, kreiraš mrežu u koju ćeš se poslije moći povezivati računalom, tabletom ili pametnim telefonom na internetsku ili školsku stranicu.


U današnje vrijeme postoji velik broj raznih alata koji u značajnoj mjeri ubrzavaju mrežnu brzinu. U okviru ovog projekta učenike treba usmjeriti na pravilan redoslijed aktivnosti kako bi učenici shvatili kompleksnost ovoga procesa, a krajnji proizvod bio korisna, funkcionalna mreža. Svjedoci smo kako mrežne veze nekada „pucaju“ te nemaju dovoljnu brzinu. Cilj ovog projekta nije napraviti još jednu takvu mrežu, već da se kroz temeljan rad i pravilan redoslijed aktivnosti učenici usmjere sustavnom pristupu koji ne uključuje samo uporabu gotovih rješenja, nego i razumijevanje kompletnoga procesa razvoja, od faze prikupljanja podataka pa do faze završnoga testiranja i promocije.

Profesori informatike mogu odabrati tehnologiju za umrežavanje prema svom znanju i sklonostima, kao i prema resursima koje imaju na raspolaganju.

U slučaju zajedničkoga rada na istoj mreži, profesorima se preporuča raspolaganje zajedničkim serverom, ovisno o odabranoj tehnologiji za razvoj.



Informatika

Oblast: 3. Informacijske i komunikacijske tehnologije

2. razlikuje vrste podataka koje se koriste u radu i komunikaciji

3. primjenjuje različite vrste IKT usluga, uređaja i medija.

Komponenta: 3. Računalne mreže

9. procjenjuje hardver i protokole za umrežavanje računalnih sustava

3.3.9.a uspoređuje načine prijenosa podataka u računalnoj mreži

3.3.9.b objašnjava različite mrežne protokole i njihov odnos s hardverom i softverom

3.3.9.c analizira značaj mrežnog protokola u računalnoj mreži.

Navedeni pokazatelji u vezi su s problematikom koja se obrađuje u okviru projekta. Internetski protokol temeljni je mrežni protokol za prijenos podataka između računala dok je HTTP protokol temeljni protokol za prijenos podataka webom.

10. odabire, kombinira i upotrebljava internetske servise (usluge)



Tijekom analize prikaza stranica u pretraživačima, učenici će moći razmatrati i kritički analizirati različite internetske pretraživače na uređajima različitih rezolucija.



□ 2-3 učenika

□ 4-6 učenika


Aktivnosti:

Aktivnost 1.: Određivanje potrebnog materijala i opreme. To može biti odabrana tema iz nekog od STEM predmeta. Preporučljiva je suradnja s profesorom iz odgovarajuće oblasti.

Aktivnost 2.: Određivanje ciljeva i ciljane skupine. Dobro opisan i detaljan plan napravljen na temelju analize podataka prije nego što počne razvoj skraćuje vrijeme potrošeno na rješavanje problema koji se javljaju u kasnijim fazama razvoja, kao što su naknadno prilagođavanje, dodavanje novih funkcionalnosti itd.

Aktivnost 3.: Prikupljanje informacija. Vrlo je važno objasniti učenicima da razvoj mreže ne podrazumijeva samo rad za računalom i određenom tehnologijom, nego da razvoj počinje prije nego što se „sjedne” za računalo. Podatci se prikupljaju na razne načine i u raznim oblicima, npr. pisani dokumenti, fotografije, elektronički sadržaji itd.

Aktivnost 4.: Pravljenje mape mreže

Mapa mreže podrazumijeva vertikalne i horizontalne vodove do pojedinih učionica i prostorija.

Aktivnost 5.: Postavljanje mreže kablova do učionica te njihovo testiranje prilikom spajanja.


Aktivnosti:

Aktivnost 6.: Interno testiranje. Tijekom svih faza razvoja (svih aktivnosti) radi se testiranje, tj. konstantno se provjerava funkcionalnost mreže.

Aktivnost 7.: Puštanje mreže u rad.

Aktivnost 8.: Postavljanje opreme u učionice i dodavanje IP adresa za lakšu kontrolu.

Aktivnost 9.: Izvršiti dokumentaciju danih IP adresa i naziva računala.

Aktivnost 10.: Promocija prezentacije.

Mjesto realizacije projekta: • škola (učionice) i informatički kabinet


• plan postavljanje mreže (kraj 2. tjedna)

• prikupljene informacije o postojećoj mreži (kraj 4. tjedna)

• napravljena mapa instalacije mreže (kraj 7. tjedna)

• odabir projektne dokumentacije (kraj 9. tjedna)

• instalirana mreža (kabliranje) (kraj 13. tjedna)

• postavljena mreža (kraj 16. tjedna)

• izvršeno testiranje i završeno otklanjanje pogrješaka (kraj 17. tjedna)

• promocija prezentacije (kraj 19. tjedna)


Završena mreža je dostupna lokalno.


• tijekom izrade: uspješno kreirana prezentacija mreže

• na kraju izrade: kompletirana prezentacija sa svim nužnim i poželjnim elementima mreže.



□ testovi






Pitanja za testove mogu biti vezana za tipove mreže, elemente mreže, rad s mrežom i konkretnim tehnologijama koje se koriste.

Tijekom realizacije pratiti priloženu check listu i pratiti propisane aktivnosti prema definiranom redoslijedu.

Ocjena razvijenih radnih verzija tijekom realizacije projekta



□ pisani rad




□ proizvod

Učenici će imati mogućnost usmenom prezentacijom opisati proces izrade te objasniti konkretne korake koji su rađeni tijekom izrade.

Proizvod je krajnji rezultat projekta.




□ DA

□ NE


• procjenjivanje sadržaja (s usmjerenošću na razvoj i primjenu novih koncepata i koliko se učenici osjećaju sigurnim u razumijevanju koncepta)



Preporučeni materijal kablovi, razni mrežni uređaji, utičnice

Oprema i pribor Npr.: računalo, tablet, mobilni telefon, kliješta, udarna bušilica


□ DA

□ NE

U slučaju odobravanje projekta, potrebna je oko 2.000 KM.

Sigurnosna upozorenja: Voditi brigu o sigurnosti podataka na mreži.


tiskana literatura

internetski izvori

http://mreze.layer-x.com/s010400-0.html

https://www.carnet.hr/e-presso/terminologija?news_id=1113

https://informatika.buzdo.com/pojmovi/rack.htm

Ostale napomene

Documents

Primjeri projekata za 3. razredenablebih.org/wp-content/uploads/2019/04/STEM_Projekti_HRV.pdftablice te raditi proračune u okviru projekta. • ishod učenja: 5.1.4. primjenjuje digitalne