Primjer II: UZGOJ OVACA I PROIZVODNJA OV¨JEG · PDF fileProizvodnja sira zahtijeva odreðenu tehnologiju. Poznato je da prosjeŁno na godinu ovca možedati2dclmlijekanadan.PoduzetnikoŁekujedobivatinadanoko80lmlijekaodkojegse

0. SA�ETAK POSLOVNOG PLANA/PROJEKTA

1. Investitor: “Janjiæ i sinovi”, d.o.o.

2. Naziv pothvata: Uzgoj ovaca i proizvodnja ovèjeg sira

2. Cilj: Dovršenje zidane staje i nabava dodatne opre-me radi nastavka i proširenja intenzivnoguzgoja ovaca i proizvodnje sira.

3. Karakteristike prodajnog tr�išta: Nezadovoljeno tr�ište, poveæana potra�njakvalitetne janjetine i ovèjeg sira s veæ uhoda-nim poslovnim vezama i poznatim kupcimana veliko.

4. Karakteristike nabavnog tr�išta: Vlastiti pašnjak i sjenokoša, poznati domaæidobavljaèi dopunskog krmiva, minerala i lije-kova.

5. Tehnološko-tehnièke osobine pothvata: Intenzivni uzgoj janjaca s odabranom viso-kokvalitetnom pasminskom osnovom, stroj-nom mu�njom ovaca i tradicionalnom recep-turom za proizvodnju sira.

6. Lokacija: Planinski kraj na zemljištu investitora.

7. Broj zaposelnih: 4

8. Ukupna ulaganja: 730.760 kn 100%

8.1. Ulaganja u stalna sredstva: 527.217 kn 72%

8.2. Ulaganja u obrtna sredstva: 203.543 kn 28%

9. Izvori financiranja: 730.760 kn 100%

9.1. Vlastita sredstva: 393.160 kn 54%

9.2. Kredit 337.600 kn 46%

10. Bruto dobit/ukupni prihodi 27 - 31%

11. Bruto dobit/ukupna ulaganja 24 - 30%

12. Vrijeme povrata ukupnih ulaganja 4 godine

167

Primjer II: UZGOJ OVACA I PROIZVODNJA OVÈJEG SIRA

1. INFORMACIJA O INVESTITORU I SVRHA INVESTIRANJA

Èlanovi obitelji Janjiæ godinama se i tradicionalno bave uzgojem ovaca. Dosad su postiglivrlo dobre rezultate u uzgoju janjaca i proizvodnji sira za vlastite potrebe, ali i za tr�ište.Daljnju egzistenciju vide u stoèarskoj proizvodnji.

Rukovodeæi se navedenim, investitor je osnovao društvo s ogranièenom odgovornošæu“Janjiæ i sinovi” na trgovaèkom sudu. Temeljne djelatnosti novoosnovanog društva jesu:

• uzgoj usjeva

• uzgoj stoke

• proizvodnja sira

• trgovina.

Gospodin Janjiæ raspola�e poèetnim kapitalom, tj. dugotrajnom imovinom èija jenamjenska struktura:

• 100 ovaca i ovnova

• staja za 100 ovaca u punoj uporabi

• nedovršena staja za 400 ovaca

• stroj za mu�nju

• manje teretno vozilo marke “mercedes”

• osobno vozilo

• vlastiti pašnjak.

U novoosnovano trgovaèko društvo investitor ula�e ovce i ovnove, obje staje i stroj zamu�nju. Teretno i osobno vozilo te pašnjak zadr�ava u svom privatnom vlasništvu.

Svrha njegova poduzetnièkog pothvata je:

• nabava 300 ovaca i 15 rasnih ovnova

• dovršenje zidane staje za 400 ovaca.

Planiranim ulaganjem investitor namjerava zaokru�iti broj ovaca na �eljenu velièinu.Dopunio bi ga iz podmlatka vlastitog stada u iduæim godinama i time osigurao reprodukcijukao temelj uèinkovitog poslovanja. Dovršetak veæe staje jedan je od va�nih preduvjetanesmetane proizvodnje i intenzivnog bavljenja ovèarstvom. Tijekom zimskog razdobljaplanina je nepogodna za napasanje stada. Ovce su u staji, gdje prezime uz odgovarajuæuprehranu.

Poduzetnik Janjiæ izraðuje svoj poslovni plan kao investicijsku studiju koja æe muposlu�iti kao dokument za provjeru isplativosti pothvata i obrazlo�enje zahtjeva za kredit, kojise nada dobiti iz posebnog fonda za kreditiranje poduzetnika poèetnika.

168


2. ANALIZA TR�IŠTA

U skladu s višegodišnjim iskustvom i stvorenim poslovnim vezama, poduzetnik Janjiædr�i prodajno tr�ište neupitnim. Ulazak u novi pothvat je i uvjetovan nezadovoljenompotra�njom za mladim janjcima i ovèjim sirom. Priznatom kvalitetom janjaca stekao jepovjerenje kupaca.

Dosad nije imao problema s naplatom svojih potra�ivanja. Prihvaæa rizik prvog ulaganjaobrtnih sredstava u svezi s poveæanim stadom i potrebnog vremena da iz “proizvodnje u tijeku”dobije janjce za prodaju.

Razmišlja o kratkoroènom zadu�ivanju u poslovnoj banci èiji je štediša, jer nemadovoljno vlastitih sredstava za financiranje obrtnih sredstava. Analiza uèinkovitosti njegovapothvata treba mu dati odgovor je li njegovo oèekivanje realno i za banku prihvatljivo.

Imajuæi na umu tehnološko-tehnièke karakteristike proizvodnje janjaca i ovèjeg sira,poduzetnik Janjiæ je u skladu s oèekivanim prirastom osnovnog stada predvidio strukturuproizvodnje i prodaje janjaca i sira, o èemu su podaci navedeni u tablici 2.1.

Tablica 2.1. Dinamika prodaje proizvoda

STRUKTURA/GODINA Mjerna jedinica 1999. 2000. 2001. 2002.

1. Janjci kom. 480.00 430.00 510.00 500.00

2. Sir kg 5 880.00 5 880.00 6 468.00 6 468.00

Za analitièko razdoblje odabrane su èetiri godine proizvodnje, što se uèinilo dostatnim zaprovjeru uèinaka. To je razdoblje u kojem je potrebno u cijelosti vratiti planirani kredit zafinanciranje nabave osnovnog stada.

Premda dobra sorta ovaca daje na godinu i do dva janjeta, analiza je uraðena soèekivanjem 1,6 janjadi po jednoj ovci. Da bi se uvela i profitna rezerva u pothvatu, raèuna sesamo s novim stadom od 300 ovaca i 15 ovnova. Zamjena izluèenih ovaca obavljat æe se izpodmlatka vlastitog stada, pa se u iduæoj godini odmah izdvaja 50, a u doiduæoj dodatnih 50.Time je postignuta optimalna velièina stada 400 ovaca. Raèunajuæi na rizik od odreðenogpostotka smrtnosti janjadi, broj janjaca u èetverogodišnjem analitièkom razdoblju mo�e seprihvatiti kao ostvariv.

Proizvodnja sira zahtijeva odreðenu tehnologiju. Poznato je da prosjeèno na godinu ovcamo�e dati 2 dcl mlijeka na dan. Poduzetnik oèekuje dobivati na dan oko 80 l mlijeka od kojeg semo�e napraviti 15-20 kg kvalitetnog sira.

Kada je rijeè o prodajnim cijenama, poduzetnik Mladen Janjiæ ima informacije iz “prveruke”. Poznato mu je da za komercijalnu te�inu janjeta 25 kg mo�e dobiti 750 kn, a za kilogramkvalitetnoga ovèjeg sira 50 kn. To su parametri za kasniji proraèun ukupnog prihoda.

169


3. TEHNOLOŠKI I ORGANIZACIJSKI ELEMENTI PROIZVODNJE

3.1. O tehnologiji proizvodnje janjaca

3.1.1. Osnove tehnologije

Iznimno je va�no poštovati tehnologiju proizvodnje koja je odreðena ciklusom ovèarenja.Rijeè je o:

1. pripustu ovaca

2. procesu

3. graviditetu

4. ranom odbijanju janjadi.

Ranozrele pasmine ovaca spolno dozrijevaju sa 6-7 mjeseci. Spolna zrelost ovisi i otjelesnoj te�ini. Prvi se pripust vrši kada ovca postigne 60% od konaène te�ine. Ovnovi morajubiti i tjelesno zreli, tj. imati 12-18 mjeseci. Ovce za pripust moraju biti u dobroj kondiciji.Ovnovi za rasplod mogu se koristiti 5-12 godina.

Prosjeèni graviditet ovaca traje 140-156 dana, što ovisi o pasmini, spolu fetusa, brojufetusa i o prehrani. Re�im prehrane u poèetku graviditeta je normalan, dok u drugoj polovicigraviditeta potrebe za hranom brzo rastu zbog ubrzanog razvoja ploda. U tom je razdobljuobrok sastavljen od 1 kg lucerne, 2 kg sila�e, 300 grama koncentrata i 15-20 g minerala. Uposljednjih osam tjedana kolièina koncentrata se poveæava.

Dobra je smjesa najèešæe sastavljena od ovih komponenata:

• 48% kukuruzne prekrupe• 20% zobene prekrupe• 20% pšeniènih mekinja• 10% sojine saème• 2% mineralnih dodataka.

Novoroðena janjad mora posisati za stjecanje pasivnog imuniteta. Dovoljne kolièinepravog mlijeka moraju posisati tijekom 24 sata i to u dovoljnoj kolièini. Prvi se mlazevimlijeka po moguænosti bacaju zbog velikog broja bakterija. Re�im prehrane dojnih ovaca jakoje bitan, a naroèito u poèetku dojenja i u prva dva mjeseca laktacije. U to je vrijeme izluèivanjemlijeka najintenzivnije. Ovce se hrane sijenom po volji i uz odmjerenu kolièinu koncentrata,ovisno o mlijeènosti ovaca.

Tijekom dojenja s janjcima se postupa ovako: u prvih 15 dana postnatalnog �ivota janjcisišu po volji, a nakon toga moraju se odvajati od majke i puštati na sisanje u odreðeno vrijeme.Prihranjuju se krmnom smjesom koja se sastoji od:

170


• 50% kukuruzne prekrupe• 33% zobene prekrupe• 16% pšeniènih mekinja• 16% sojine saème• 2% minerala

Intenzifikacija ovèarske proizvodnje ne mo�e se ni zamisliti bez ranog odbijanja janjadi.Meðutim, ideja ranog odbijanja u praksi nije prihvaæena. Problem prehrane rano odbijenejanjadi riješen je tehnièki, ali ne i ekonomski zbog skupih hranjiva koja bi morala zamijenitimlijeko ovce. Ranijim izluèivanjem mlijeko se koristi za proizvodnju vrlo kvalitetnog ovèjegsira. Mo�e se poveæati indeks janjenja ovaca i na taj naèin proizvodnja mesa, pa su moguæa dvajanjenja u godini dana, odnosno tri janjenja u dvije godine.

Obrok za rano odbijenu janjad mora sadr�avati oko 17% prob. proteina, a mo�e senapraviti od krmnih smjesa. Takve smjese mogu se koristiti sve do kraja 60 dana, nakon èega semo�e koristiti koncentrirana smjesa slabijeg sastava jer je u ovoj fazi janje sposobnokonzumirati veæe kolièine voluminozne hrane.

Za rasplodnu janjad je potrebno osigurati dnevni prirast od 150 do 200 g. Za takvu janjadnajbolja je dobra paša. Osim dobre paše potrebno im je davati 250-350 g koncentrata na dan.Rani tov je najrašireniji, a provodi se (u razdoblju) 3-4 mjeseca. Za to vrijeme posti�e sestandardna te�ina oko 30 kg, uz pretpostavku 250-350 g prirasta na dan.

3.1.2. Prehrana i napajanje ovaca

Krmivo namijenjeno ovcama najèešæe je biljnog podrijetla i voluminozno. Pri prehranikoncentratima potrebne su manje kolièine, i to najèešæe u pojedinim razdobljima reprodukcije,u intenzivnom tovu janjaca i proizvodnje mlijeka, a sve ostalo prete�ito je paša, sijeno i sila�a.U prehrani moraju biti zastupljeni vitamini i minerali.

Dr�i se da ovca mo�e konzumirati 2,1 kg suhe tvari na 100 kg njezine tjelesne te�ine.Potrebe za vodom ovca podmiruje dijelom iz vode koja se nalazi u hrani, a drugi i najveæi dionapajanjem. Ovca redovito troši dva puta veæu kolièinu vode u odnosu prema kolièini pojedenesuhe tvari u obroku, a dnevne potrebe vode su od 2 do 10 l ili 6 l u prosjeku.

3.1.3. Prehrana ovaca i ukupna potrošnja stoène hrane

Prehrana ovaca temelji se na voluminoznoj hrani. To su zelene trave, razne vrste sijena,slama, kukuruzovina, lisnik i dr. Kod masnog tipa mlijeène ovce voluminozne hrane u obrokuima 80-90% na godinu. Od toga se 70-80% odnosi na zelene trave, a ostalo na proizvedena ispremljena krmiva kao što su sijeno i ostalo. Koncentrirana krmiva (jeèam, zob, kukuruz,posije, ra�, soja i dr.) manje se koriste, ali su ipak u pojedinim tehnološkim fazama prijekopotrebne. Koncentrat više slu�i za tov janjadi.

U planiranoj proizvodnji namjerava se najviše koristiti:

• zelena paša• 2-3% probavljivih proteina• sijeno.

171


Ostala hranjiva kao što su kukuruz, soja i slièno imaju osobine koncentrata. Minerali ivitamini podmiruju se pašom i sijenom, a dio se dodaje koncentratu. Sol i cigle za lizanje(minerali) èesto se daju posebno.

Dnevni obrok uzdr�ne hrane ovisi o dobi i te�ini �ivotinje. Prosjeène potrebe hrane zaovce i janjce uz postojeæu pašu jesu:

• 0,5 kg sijena lucerne• 0,5 kg livadnog sijena• 200 g koncentrata.

Osobita briga vodi se o pašnjacima. Potrebno ih je pravilno koristiti, gnojiti i meliorirati.To je temelj pravilne uporabe i odr�avanja. Stada ovaca pasu osam mjeseci, sve dok ne padnesnijeg na planinske pašnjake. Osim dobro organizirane paše i dovoljno površina za pašu, zazimske mjesece, kada je stado u staji, mora se osigurati i hrana s livada i oranica. Rijeè jeuglavnom o sijenu lucerne i travama.

3.2. Mu�nja ovaca, proizvodnja sira i distribucija proizvoda

Mu�nju ovaca obavlja stroj. Stroj za mu�nju je pokretan. Rabi se u skladu sorganizacijskim zahtjevima prebacivanja ovaca iz staje u staju. Tijekom ljetne ispaše mu�nja seobavlja na planini, pa se predviða nabava agregata za pogon stroja. Prijevoz hrane, koncentratai ostalih materijala potrebnih za uzgoj stoke, Mladen Janjiæ bi obavljao vlastitim kamionom.Isto bi tako i odvozio janjce na tr�ište. Za manje nabave, a osobito za poslove komercijale,slu�io bi vlasnikov osobni automobil.

Proizvodnjom sira, pripremom sijena, stri�enjem i uzgojem ovaca i janjaca, te prodajom inabavom potrebnih materijala bavilo bi se èetvero radnika. Osim investitora i njegova dva sinau stalni radni odnos namjerava se primiti i jedan invalid Domovinskog rata.

Vodeæi brigu o velièini stada, te normativima potrošnje hrane i ostalih materijalnihtroškova, sastavlja se pregled njihove ukupne potrošnje. Podaci o tome su navedeni u tablici 3.1.

Tablica 3.1. Struktura ukupnih materijalnih troškova

STRUKTURA/GODINA Mjerna jedinica 1999. 2000. 2001. 2002.

1. Energija kn 36 000.00 36 000.00 36 000.00 36 000.00

2. Koncentrat kg 32 760.00 36 030.00 40 590.00 40 380.00

3. Ostali troškovi kn 4 000.00 4 000.00 4 000.00 4 000.00

4. Sijeno kg 163 800.00 180 150.00 202 950.00 201 900.00

172


4. LOKACIJSKI ASPEKTI

Na planini u predjelu Padina, obitelj Mladena Janjiæa posjeduje pašnjak, obiteljsku kuæu istaru drvenu staju. Pašnjaci i livade u predjelu Padina dovoljno su prostrani i izdašni zanapasanje puno veæeg stada nego što se planira ovim pothvatom. U okolici grada Mladen Janjiæposjeduje još jednu kuæu uz koju je smještena nedovršena, suvremeno koncipirana, zidana stajaza planiranih 400 ovaca. Ta je staja prijeko potrebna ovcama u zimskom razdoblju, kada je naplanini snijeg.

173


5. FINANCIJSKI ASPEKTI PRIPREME PROJEKTA

Financijska priprema pothvata je ureðena po sljedeæim temeljnim dijelovima:

1. Formiranje ukupnog prihoda

2. Investicije u stalna sredstva

3. Troškovi poslovanja i proraèun amortizacije

4. Izvori financiranja i obveze

5. Raèun dobiti i gubitka.

5.1. Formiranje ukupnog prihoda

Na osnovi analize o oèekivanom broju janjaca i kolièini proizvedenog i prodanog ovèjeg sirate prodajnih cijena, obavlja se proraèun ukupnog prihoda. Podaci o tome navode se u tablici 5.1.

Tablica 5.1. Formiranje ukupnog prihoda- u kn

STRUKTURA/GODINA 1999. 2000. 2001. 2002.

1. Janjci 360 000.00 322 500.00 382 500.00 375 000.00

2. Sir 294 000.00 294 000.00 323 400.00 323 400.00

3. UKUPNI PRIHODI 654 000.00 616 500.00 705 900.00 698 400.00

5.2. Investicije u stalna sredstva

Struktura ulaganja u stalna sredstva u ovom pothvatu navedena je u tablici 5.2.

Tablica 5.2. Struktura ulaganja u stalna sredstva- u kn

STRUKTURA/GODINA 1998. UKUPNO UDJEL

1. Graðevinski objekti 282 417.00 282 417.00 53.57 %

2. Ovce 216 000.00 216 000.00 40.97 %

3. Ovnovi 21 600.00 21 600.00 4.10 %

4. Projektiranje 7 200.00 7 200.00 1.37 %

5. U K U P N O 527 217.00 527 217.00 100.00 %

U vrijednost graðevinskog objekta uraèunana je procijenjena vrijednost postojeæenezavršene staje i dodatni troškovi njezina dovršenja. Osnovno stado 300 ovaca i 15 ovnovaposebna su ulaganja, a utvrðena su u skladu s tr�išnom cijenom odabrane sorte ovaca i ovnova.Predviða se i manji iznos osnivaèkih ulaganja za projektiranje.

174


5.3. Troškovi poslovanja i proraèun amortizacije

Polazište u proraèunu troškova poslovanja normativi su potrošnje sijena i koncentrata tenjihovih nabavnih cijena. Kilogram sijena nabavlja se po 0,15 kn, a koncentrata po 2,50 kn.Troškovi elektriène energije i ostali troškovi procijenjeni su iskustveno u financijskimiznosima. Podaci o ukupnim troškovima poslovanja navedeni su u tablici 5.3.

Tablica 5.3. Ukupni troškovi poslovanja- u kn


1. Materijalni troškovi 146 470.00 157 097.50 171 917.50 171 235.00

2. Nematerijalni troškovi 40 000.00 40 000.00 40 000.00 40 000.00

3. Plaæe 192 000.00 192 000.00 192 000.00 192 000.00

3. UKUPNO 378 470.00 389 097.50 403 917.50 403 235.00

Za odreðivanje velièine nematerijalnih troškova poslovanja korišteni su podaci ocijenama osiguranja stada i graðevinskog objekta te iskustvena procjena za ostalenematerijalne troškove. Za èetiri radnika utvrðene su prosjeène bruto mjeseène plaæe 4.000 kn.

Osim proraèuna materijalnih i ostalih troškova te plaæa radnika, va�an je i proraèunamortizacije s izraèunom ostatka vrijednosti stalnih sredstava. Plan amortizacije stalnihsredstava s proraèunom ostatka vrijednosti naveden je u tablici 5.4.

Tablica 5.4. Plan amortizacije i ostatak vrijednosti stalnih sredstava- u kn

STRUKTURA/GODINA Nab. vrijed. Stopa otpisa 1999. 2000. 2001. 2002. Ostatak

1. Graðevinski objekti 282 417.00 4.00 % 11 296.68 11 296.68 11 296.68 11 296.68 237 230.28

2. Ovce 216 000.00 25.00 % 54 000.00 54 000.00 54 000.00 54 000.00 0.00

3. Ovnovi 21 600.00 25.00 % 5 400.00 5 400.00 5 400.00 5 400.00 0.00

4. Projektiranje 7 200.00 20.00 % 1 440.00 1 440.00 1 440.00 1 440.00 1 440.00

5. U K U P N O 527 217.00 - 72 136.68 72 136.68 72 136.68 72 136.68 238 670.28

Plan amortizacije stalnih sredstava izveden je na temelju njihovih nabavnih vrijednosti ikorespondirajuæih godišnjih stopa otpisa, a kao nenovèani izdatak po godinama vijeka projektasastavni je dio rashoda poslovanja u raèunu dobiti i gubitka. Neotpisana vrijednost stalnihsredstava èini ostatak vrijednosti. Sastavni je dio primitaka u novèanim tokovima.

5.4. Izvori financiranja i obveze

Na temelju proraèuna investicija u stalna sredstva, a u skladu s potrebom zatvaranjafinancijske konstrukcije, utvrðena je struktura izvora financiranja, koja se navodi u tablici 5.5.

175


Tablica 5.5. Struktura izvora financiranja- u kn

STRUKTURA/GODINA 1998. UKUPNO UDJEL

1. VLASTITA SREDSTVA 393 160.30 393 160.30 53.80 %

1.1. Postojeæa sredstva 239 617.00 239 617.00 32.79 %

1.2. Novac 153 543.30 153 543.30 21.01 %

2. KREDITI 337 600.00 337 600.00 46.20 %

2.1. Dugoroèni kredit 237 600.00 237 600.00 32.51 %

2.2. Kratkoroèni kredit 100 000.00 100 000.00 13.69 %

3. U K U P N O 730 760.30 730 760.30 100.00 %

U strukturi izvora financiranja najveæi je dio zapravo vrijednost postojeæe imovine, tj.nedovršene zidane staje 232.417 kn i veæ plaæenih troškova projektiranja 7.200 kn. Nakon togadolazi ulaganje u osnovno stado ovaca i ovnova. Osnovno stado namjerava se financiratipovoljnim kreditom za poduzetnike poèetnike.

Poduzetnik Mladen Janjiæ raspola�e i odreðenim iznosom novca. S njim namjeravafinancirati dio za dovršenje zidane staje u iznosu 50.000 kn, dio obrtnih sredstava u iznosu84.395 kn te kamate na bankarski kredit u vrijeme poèeka 19.595 kn. Planira podignuti ikratkoroèni kredit u iznosu 100.000 kn za drugi dio pokriæa obrtnih sredstava u prvoj godiniposlovanja.

Da bi se mogla naèiniti cjelovita financijska priprema a naposljetku ocijeniti i likvidnostprojekta, tj. njegova sposobnost da u èetverogodišnjem razdoblju otplati preuzeti kredit,potrebno je proraèunati i kreditne obveze.

Na temelju prethodnih informacija o uvjetima moguæeg kreditiranja ovoga investicijskogprojekta, tj. o razdoblju povrata i kamatnjaku kao najva�nijim parametrima, proraèunane suukupne financijske obveze po bankarskom kreditu u vidu aniuteta, o èemu su podaci navedeni utablici 5.6.

Tablica 5.6. PLAN OTPLATE BANKARSKOG KREDITA- u kn

GODINA MJESEC OTPLATA KAMATE OSTATAK DUGA ANUITET

1998 1 0.00 0.00 237600.00 0.00

1998 7 0.00 10461.68 237600.00 10461.68

1998 12 0.00 8686.62 237600.00 8686.62

1999 6 29700.00 10461.68 207900.00 40161.68

1999 12 29700.00 9153.97 178200.00 38853.97

2000 6 29700.00 7846.26 148500.00 37546.26

2000 12 29700.00 6538.55 118800.00 36238.55

2001 6 29700.00 5230.84 89100.00 34930.84

2001 12 29700.00 3923.13 59400.00 33623.13

2002 6 29700.00 2615.42 29700.00 32315.42

2002 12 29700.00 1307.71 0.00 31007.71

U K U P N O - 237600.00 66225.86 - 303825.86

U proraèunu kreditnih obveza pošlo se od prethodnih podataka prema kojima se kredit zatu djelatnost mo�e dobiti uz kamatnu stopu od 9% na godinu i razdoblje otplate do 5 godina uz

176


moguænost korištenja odgode otplate do godine dana. U proraèunu kreditnih obveza pošlo se odnešto stro�ih uvjeta. Predviðeno je da se kredit vrati za èetiri godine s jednogodišnjim poèekomotplate u osam jednakih polugodišnjih otplatnih dijelova duga - obroka. U vrijeme poèekaplaæaju se polugodišnje kamate uz kamatnjak 9% na godinu. U raèunu su pretpostavljeni te�iuvjeti zbog provjere osjetljivosti projekta na kamatno optereæenje.

Za kratkoroèni jednogodišnji kredit za obrtna sredstva proraèun je takoðer obavljen skamatnom stopom 9% na godinu.

Ukupne financijske obveze navedene su po razdobljima vijeka projekta u tablici 5.7.

Tablica 5.7. Ukupne financijske obveze- u kn

STRUKTURA/GODINA 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

1. Dugoroèni kredit - anuitet 19 148.30 79 015.65 73 784.81 68 553.97 63 323.13

1.1. Otplata 0.00 59 400.00 59 400.00 59 400.00 59 400.00

1.2. Kamate 19 148.30 19 615.65 14 384.81 9 153.97 3 923.13

2. Kratkoroni kredit - anuitet 0.00 109 000.00 0.00 0.00 0.00

2.1. Otplata 0.00 100 000.00 0.00 0.00 0.00

2.2. Kamate 0.00 9 000.00 0.00 0.00 0.00

3. Ukupno anuiteti 19 148.30 188 015.65 73 784.81 68 553.97 63 323.13

3.1. Otplata 0.00 159 400.00 59 400.00 59 400.00 59 400.00

3.2. Kamate 19 148.30 28 615.65 14 384.81 9 153.97 3 923.13

5.5. Raèun dobiti i gubitka

Prva indikacija uèinkovitosti investicijskog projekta je raèun dobiti i gubitka, naveden utablici 5.8.

Tablica 5.8. Raèun dobiti i gubitka- u kn


A. UKUPNI PRIHODI 654 000.00 616 500.00 705 900.00 698 400.00

1. Materijalni troškovi 146 470.00 157 097.50 171 917.50 171 235.00

2. Nematerijalni troškovi 40 000.00 40 000.00 40 000.00 40 000.00

3. Amortizacija 72 136.68 72 136.68 72 136.68 72 136.68

4. Plaæe 192 000.00 192 000.00 192 000.00 192 000.00

5. Rashodi financiranja 28 615.65 14 384.81 9 153.97 3 923.13

B. UKUPNI RASHODI 479 222.33 475 618.99 485 208.15 479 294.81

C. BRUTO DOBIT 174 777.67 140 881.01 220 691.85 219 105.19

6. Porez na dobit 54 470.28 49 308.35 77 242.15 76 686.82

D. NETO DOBIT 120 307.39 91 572.66 143 449.70 142 418.37

Rezultati iz raèuna dobiti i gubitka zadovoljavaju. U svim godinama poduzetnik MladenJanjiæ mo�e oèekivati znatne iznose neto dobiti. Osobito u kasnijim razdobljima, kada se

177


smanjuje teret kamata. Na godišnjoj razini, pak, rijeè je o slobodnim novèanim sredstvima, tj. ozbroju amortizacije i neto dobiti koji je veæi od 200.000 kn.

5.6. Proraèun ulaganja u obrtna sredstva

Uzgoj ovaca zahtijeva i predujam obrtnog kapitala u prvom razdoblju poslovanja.Vrijeme zadr�avanja sredstava je oko 180 dana, tj. koeficijent obrtaja 2. Pri procjeni potreba zaobrtnim sredstvima pošlo se od ukupnih rashoda koji u prvoj godini iznose 479.222,33 kn. Odnjih je oduzet iznos amortizacije 72.136,68 kn. Dobiveni iznos 407.085,65 kn podijeljen je skoeficijentom obrtaja 2 i dobiven iznos predujma obrtnih sredstava 203.543 kn. Od toga iznosatreba odbiti još kamate na bankarski kredit, koje se plaæaju u vrijeme poèeka, a iznose19.148,30 kn, da bi se dobila procjena potrebnih obrtnih sredstava u iznosu 184.394,70 kn.

178


6. OCJENA UÈINKOVITOSTI

Ocjena uèinkovitosti pothvata novoosnovane tvrtke “Janjiæ i sinovi” vlasnika MladenaJanjiæa temelji se na odreðenom broju pokazatelja. Njihove vrijednosti navedene su u tablici 6.1.

Tablica 6.1. Pokazatelji uèinkovitosti

STAVKA/GODINA 1999. 2000. 2001. 2002.

1. Ukupni prihodi/broj zaposlenih 163.500 154.125 176.475 174.600

2. Bruto dobit/broj zaposlenih 43.694 35.220 55.173 54.776

3. Bruto dobit/ukupni prihodi 0,2672 0,2285 0,3126 0,3137

4. Bruto dobit/ukupna ulaganja 0,2392 0,1928 0,3020 0,2998

5. Bruto dobit/vlastita sredstva 0,4445 0,3583 0,5613 0,5573

6. Neto dobit/vlastita sredstva 0,3060 0,2329 0,3649 0,3622

7. Vlastita sredstva/ukupna ulaganja 0,5380 0,5380 0,5380 0,5380

8. (Kamate+neto dobit+amortizacija)/anuiteti 1,1758 2,4137 3,2783 3,4502

9. Ukupna ulaganja/(neto dobit+amortizacija) 3,7973 4,4638 3,3896 3,4059

Raspolo�ivih vrijednosti pokazatelja sliènih pothvata nije bilo. Stoga je ocjenauèinkovitosti izvedena na temelju iskustvenih parametara, koji uva�avaju i rizik negativnogodstupanja. Zakljuèeno je:

• Ukupni prihod po zaposleniku zadovoljava, jer on na mjesec iznosi oko 14.000 kn prosjeèno.

• Slièno se mo�e reæi za pokazatelja bruto dohotka po zaposleniku, koji smanjivanjem kamatnog

optereæenja po godinama projekta raste od oko 43.700 kn na oko 55.000 kn godišnje po za-

posleniku.

• Prihvatljiv je i pokazatelj udjela bruto dobiti u ukupnom prihodu, koji se po godinama vijeka

projekta poveæava s poèetnih 26,72% na 31,37% u posljednjoj godini.

• Bruto profitabilnost ukupnih ulaganja varira ovisno o promjeni ukupnog prihoda i kamatnom

optereæenju, ali je još uvijek u granicama prihvatljivosti.

• Unatoè visokom vlastitom ulogu u koji je ukljuèen i iznos novca za podmirenje kamata u prvoj

godini ulaganja, vrlo je visok odnos bruto dobiti i vlastitih sredstava ulo�enih u pothvat, koji

naposljetku dose�e vrijednost više od 55%.

• Odnos slobodnih novèanih sredstava prema ukupnoj anuitetnoj obvezi vrlo je povoljan i u svim

godinama je iznad 1,0, što znaèi da su slobodna novèana sredstva višekratno veæa od anuitetne

obveze, pa se mo�e govoriti o visokoj likvidnosti.

• Proraèun vremena povrata ukupnih ulaganja ne obavlja se samo na temelju vrijednosti neto

dobiti i amortizacije reprezentativne godine veæ na temelju vrijednosti neto dobiti i amortizacije

pojedinog razdoblja. To je alternativna analitièka moguænost u primjeni ove metode. Razlièiti

iznosi zbroja neto dobiti i amortizacije prema razdobljima daju razlièitu osnovicu za proraèun

vremena povrata ukupnih ulaganja pa su i rezultati prema razdobljima razlièiti. Buduæi da je

prosjek za sva razdoblja ispod 4,0, tj. ispod ukupnog broja godina vijeka projekta, projekt se

prihvaæa za izvedbu i s tog stajališta.

179


Za izrièitiju analizu likvidnosti izraðen je financijski tok i naveden u tablici 6.2.

Tablica 6.2. Financijski tok- u kn

STRUKTURA/GODINA 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. Ostatak

I. P R I M I C I 737 960.30 654 000.00 616 500.00 705 900.00 698 400.00 423 065.28

1. Ukupni prihod 0.00 654 000.00 616 500.00 705 900.00 698 400.00 -

2. Izvori financiranja 737 960.30 - - - - -

3. Ostatak projekta - - - - - 423 065.28

3.1. Stalna sredstva - - - - - 238 670.28

3.2. Obrtna sredstva - - - - - 184 395.00

II. I Z D A C I 737 960.30 620 955.93 512 190.66 549 713.62 543 244.95 -

4. Investicije u stalna sredstva 527 217.00 - - - - -

5. Investicije u obrtna sredstva 184 395.00 - - - - -

6. Troškovi poslovanja - 378 470.00 389 097.50 403 917.50 403 235.00 -

6.1. Materijalni troškovi - 146 470.00 157 097.50 171 917.50 171 235.00 -

6.2. Nematerijalni troškovi - 40 000.00 40 000.00 40 000.00 40 000.00 -

6.3. Plaæe - 192 000.00 192 000.00 192 000.00 192 000.00 -

7. Porez na dobit - 54 470.28 49 308.35 77 242.15 76 686.82 -

8. Financijske obveze 19 148.30 188 015.65 73 784.81 68 553.97 63 323.13 -

III. NETO PRIMICI 0.00 33 044.07 104 309.34 156 186.38 155 155.05 423 065.28

IV. NETO PRIMICI-UKUPNO 0.00 33 044.07 137 353.41 293 539.79 448 694.84 -

Pozitivni iznosi neto primitaka u financijskom toku pokazuju da je ovaj pothvat likvidan usvim godinama svoga vijeka. To znaèi da se sve obveze prema dobavljaèima, radnicima,financijerima i dr�avi uredno podmiruju uz prihvatljiv priljev slobodnih novèanih sredstava.

180


7. ZAKLJUÈAK

U nastavku se sa�imlju one bitne odrednice koje usmjeravaju odluèivanje o prihvatljivostipothvata i opravdavaju tra�enje bankarskog kredita za financiranje dijela ulaganja.

1. Ovaj poslovni plan/investicijski projekt tr�išno je orijentiran, a temelji se na nezadovoljenojpotra�nji za kvalitetnom janjetinom i ovèjim sirom.

2. Poduzetnik iskorištava svoje višegodišnje iskustvo u uzgoju ovaca, uspostavljene tr�išnekontakte, te raspolo�ivost svih bitnih parametara za pripremu pothvata i ocjenu njegoveuèinkovitosti.

3. Prema analizi uèinkovitosti poslovnim se planom ostvaruje udjel bruto dohotka u ukupnomprihodu preko 30%.

4. Mjereno kumulativom neto primitaka iz financijskog toka utvrðeno je da se ukupna ulaganjavraæaju u analitièkom vijeku poslovnog plana/investicijskog projekta.

5. Poslovni je plan/investicijski projekt i u svim godinama svog vijeka likvidan, tj. svojimukupnim priljevima sredstava uspijeva podmiriti sve svoje odljeve sredstava.

Na temelju iznesenih èinjenica i cjelokupno provedene ekonomsko-financijske analizeprihvaæa se izvedba ovoga poslovnog plana/investicijskog projekta.

181


Documents

Primjer II: UZGOJ OVACA I PROIZVODNJA OV¨JEG · PDF fileProizvodnja sira zahtijeva odreðenu tehnologiju. Poznato je da prosjeŁno na godinu ovca možedati2dclmlijekanadan.PoduzetnikoŁekujedobivatinadanoko80lmlijekaodkojegse