Christoph SchoenSavjet stranih investitora u CG

Stevan MilićPortonovi Resort Management Company

Dragan ČabarkapaDevClub

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LVI

Br

oj 1

0 O

ktob

ar 2

020.

Privrednici poručuju

Fazno primjenjivati

Zakon o fiskalizaciji

Crna Gora je atraktivnadestinacija za straneinvestitore

Cjelogodišnja elitna turističkaponuda

Ne osvrćemo se nabarijere, samo ihpreskačemo

IMPR

ESU

M

3

Broj 10Oktobar 2020.

6 Privrednici poručujuFazno primjenjivati Zakon o fiskalizaciji u prometuproizvoda i usluga

Christoph Schoen, President of the Montenegrin Foreign Investors’ CouncilMontenegro as an attractive destination to foreign investors

Dr. Vanja Asanović, director of the Bureau of MetrologySignificant results in establishing metrological traceability

Stevan Milić, Member of the Board of Portonovi Resort Management CompanyAll year-round elite tourist offer

Dragan Čabarkapa, community leader of the DevClubWe do not look at obstacles, we just surmount them

Dejan Medojević, director of the Investment AgencyInvestors opt for our country for significan investments

23

38

56

70

88

Broj 10Oktobar 2020.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: pkcg@pkcg.orghttp://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica: Ljiljana Filipović

Članovi: Danilo Gvozdenović, Pavle D. Radovanović, Mitar Bajčeta, Željko Baltić, Novica Bulatović, prof. dr Mladen Perazić, dr Nina Drakić, Tanja Radusinović, Zoran Nikolić

Urednica: Milka Pižurica

Novinar: Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović, Maja Šćepanović Drobnjak

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: glasnik@pkcg.org

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

4

Broj 10 Oktobar 2020.

Dragan Čabarkapa, community leader

DevClubaNe osvrćemo se na

barijere, samo ihpreskačemo

Christoph Schoen, predsjednik Savjeta stranih investitora u Crnoj GoriCrna Gora je atraktivna destinacija za strane investitore

Regionalna saradnjaOjačati saradnju privrednikaCrne Gore i Vojvodine

Prof. dr Vanja Asanović, direktorica Zavoda za metrologijuZnačajni rezultatiu uspostavljanjumetrološke sljedivosti

Stevan Milić, član Upravnog odbora Portonovi Resort Management CompanyCjelogodišnja elitnaturistička ponuda

Dejan Medojević, direktor Agencije za investicijeInvestitori biraju našu zemlju za značajna ulaganja

20

66

62

32

5484

5

Broj 10Oktobar 2020.

Listajući Glasnik...

1992.Kvalitetnije organizovati proizvodnju i otkup mlijeka

Proizvodnja mlijeka u Crnoj Gori od 95.000 muznih krava procjenjuje se na 145 miliona litara ili po grlu od 1.550 litara. Ako tome dodamo 15 miliona litara kozjeg i ovčjeg mlijeka, cjelokupna proizvodnja bi iznosila 160 miliona litara. Društveno organizovana proizvodnja iznosi oko 14 miiona litara od čega se mljekarama isporučuje 10 miliona litara iz otkupa i društvenih farmi. Crnogorski potrošači godišnje potražuju 30 miliona litara svježeg mlijeka odnosno 80.000 litara dnevno. Imajući u vidu podatak o broju muznih krava, činjenica je da su otkupljene količine minimalne. U vezi sa tim na području titogradske opštine koja ima 10.600 muznih krava, ukoliko bi se otkupila samo polovina ukupnih količina mlijeka, obezbijedio bi se dnevni otkup od 13.800 litara, u Nikšiću 12.200, Ivangradu 9.800, Bijelom Polju 13.800 i Pljevljima 11.800 litara.

Iz ovoga se zaključuje da je osnovni problem organizovana proizvodnja i otkup, a manje nedostatak potrebne količine mlijeka.

2007.U građevinarstvu je svaki treći radnik stranac

Tokom 2007. godine u Crnoj Gori je radilo 20.000 osoba iz zemalja okruženja, od kojih je svaka treća iz oblasti građevinarstva, sop-štio je Zavod za zapošljavanje. Suočavanje sa nedostatkom kvalifikovane radne snage za građevinarstvo vidljivo je iz podatka da je u tekućoj godini Zavod objavio 11 odsto, od ukupnog broja slobodnih radnih mjesta, za potrebe ove djelatnosti. Čak dvije trećine slobodnih radnih mjesta odnosilo se na Podgoricu i Primorje.

Učenici su nedovoljno zainteresovani za upis u srednju građevinsku školu, a već 20 godina nijedan đak se nije opredijelio za zanimanja tesar, armirač i zidar.

Uprkos ovim podacima činjenica je da se ipak povećava zainteresovanost mladih za kvalifikacije potrebne građevinarstvu jer će na-javljena gradnja autoputa povećati potrebu za ovim zanimanjima. Takođe je neophodno pripremiti strategiju razvoja građevinarstva, podstaći saradnju firmi iz ove oblasti i aktivnije raditi na promovisanju zanimanja za pomenutu privrednu granu.

6

Broj 10 Oktobar 2020.

Fazno primjenjivati Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga

Privrednici poručuju

Crnogorski privrednici traže da se implementacija Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga spovodi fazno te da pojedine kompanije budu izuzete iz njegove primjene. Privredna komora će prema aktuelnoj Vladi inicirati izmjene ovog zakona, kako bi se definisali novi rokovi njegove fazne primjene, saopšteno je na sastanku koji je organizovan 16. oktobra 2020. go-dine, u čijem radu su učestvovali predstavnici Ministarstva finan-sija, Poreske uprave i kompanija.

Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga je usvojen u av-gustu 2019, a izmijenjen je krajem te godine kako bi njegova pri-mjena počela 1. januara 2021. godine.

- Poslovna zajednica u potpunosti podržava novi Zakon o fiskaliza-ciji u prometu proizvoda i usluga, jer on doprinosi povećanju pore-skih prihoda, smanjenju sive ekonomije i fiskalnog opreterećenja privrede. Privredna komora je na prvoj liniji borbe protiv sive eko-nomije – rekao je predsjednik Komore Vlastimir Golubović.

On je kazao da su privrednici tokom brojnih sastanaka sa pred-stavnicima nadležnih institucija ukazali da je neophodan duži testni period za primjenu pomenutog akta, kao i refundacija di-jela troškova za tzv. mala preduzeća, za koja će implementacija rešenja iz Zakona predstavljati značajno finansijsko opterećenje. Aktuelna situacija uzrokovana pandemijom Covid-19, otežala je ekonomske tokove i uslove za primjenu ovako značajnog akta.

Predstavnici sektora telekomunikacija, energetike, trgovine, turiz-ma i komunalne privrede su saglasni u podršci Zakonu, ali i ocjeni da je neophodna njegova fazna implementacija.

Direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša je zahvalio poslovnoj zajednici što uvažava napore ove institucije za unapređenje fiskal-nog sistema u Crnoj Gori, čemu je umnogome doprinijela otvorena komunikacija sa kompanijama.

- Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga je najvažniji projekat u Crnoj Gori. Očekujemo značajne benefite od njegove im-plementacije, ali jednako dijelimo mišljenje predstavnika privrede da je potrebna zajednička procjena o tome da li je važno da se sa primjenom po svaku cijenu počne 1. januara 2021. Vrijeme nije ide-alno, ali i da jeste, implementacija ovog zakona je zahtjevan proces i nemamo pravo na grešku – rekao je Mugoša.

Naglašava da je njegov i stav Poreske uprave da su zahtjevi privre-dnika objektivni, s obzirom na izazovne ekonomske i zdravstvene uslove, te da treba razmotriti datum početka primjene Zakona i fa-znu implementaciju.

- Treba dobro sagledati šta da se uradi. Fazna primjena Zakona omogućila bi svim učesnicima da ga kvalitetnije primjenjuju, a do tada vrijeme treba iskoristiti za prilagođavanje softverskih rješe-nja, kazao je Mugoša.

7

Broj 10Oktobar 2020.

Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga je najvažniji projekat u Crnoj Gori. Očekujemo značajne benefite od njegove implementacije ali jednako dijelimo mišljenje predstavnika privrede da je potrebna zajednička procjena o tome da li je važno da se sa primjenom po svaku cijenu počne 1. januara 2021, kaže direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša.

Biljana Peranović, generalna direktorica Direktorata za poreski i carinski sistem Ministarstva finansija, je ukazala na izuzetno značajne i brojne aktivnosti koje su realizovali da bi se omogućila primjena Zakona od 1. januara 2021. godine. Naglasila je da se ovaj projekat finalizuje uz podršku Svjetske banke i Evropske komisije kojima je predočeno da će primjena Zakona otpočeti navedenog datuma.

Predsjednik Komore Golubović izrazio je uvjerenje da će ove zna-čajne međunarodne instuitucije imati razumijevanja za eventual-no odlaganje primjene imajući u vidu cjelokupnu društvenu situa-ciju izazvanu pandemijom Covid-19.

Ivona Perazić iz Crnogorskog Telekoma, saopštila je stav teleko-munikacionih kompanija koje su se obratile Privrednoj komori ukazujući na neophodnost da se sa fiskalizacijom gotovinskih ra-čuna počne od 1. aprila 2021. godine, a bezgotovinskih od 1. okto-bra, imajući u vidu da Crna Gora kod posljednjih ne može koristiti iskustva iz okruženja.

Nikola Jovanović, Jugopetrol, istakao je benefite novog zakona u smislu smanjenja "papirnog poslovanja" ali je takođe ukazao na neophodnost odlaganja njegove primjene kako bi se ona što kvali-tetnije realizovala. Kao jedan od problema on, ali i drugi učesnici u raspravi, su istakli da su njihovi provajderi softvera za fiskalizaciju najčešće strane kompanije, pa je neohodno da se najprije registru-

ju u Crnoj Gori. Naveo je da je testni period sistema prekratak i da se mora produžiti.

Ranko Radović, EPCG, kazao je da ova kompanija dostavlja više od 400.000 računa do 15. u mjesecu te da bi nove obaveze po zakonu o fiskalizaciji uticale da se taj rok ne ispoštuje. Kašnjenje računa moglo bi da dovede do smanjenja naplate električne energije. Pre-dlažu da se iz obaveze primjene ovog zakona izuzmu preduzeća koja promet ostvaruju putem mjernih instrumenata, što je praksa u Srbiji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji.

Slične zahtjeve ima i komunalna privreda. Prema riječima Filipa Makrida, predsjednika Odbora udruženja komunalne privrede Ko-more, veliki broj vodovodnih preduzeća traži odlaganje primjene ovog zakona, odnosno da budu izuzeti iz nje. Smatra da je neopho-dno da testni period traje makar šest mjeseci kako bi se ovaj kom-pleksni posao kvalitetno uradio.

Jovan Lekić, predsjednik OU trgovine, ukazao je na afirmativan stav ovog sektora prema novom zakonu u cilju suzbijanja sive ekonomije, uz ocjenu da su najveći trgovinski sistemi spremni za njegovu primjenu. Smatra da je neophodno pružiti finansijsku podršku manjim trgovinama kako bi se omogućilo da posluju po novom zakonu. Prema njegovim riječima, ključno pitanje je fiska-lizacija distribucije, jer je riječ o složenom pristupu za koji nema uporednih iskustava iz okruženja. On smatra da je potrebno da fiskalizacija u budućem periodu obuhvati i ulazne fakture, a ne samo izlazne kao što je sada slučaj.

I predstavnica Montenegrostarsa, Mirjana Pribilović je ukazala na problem prijavljivanja inostranih softverskih kuća koje im obez-bjeđuju programe za fiskalizaciju, te upitala da li se njihova kom-panija može za to registrovati kao vlasnik softvera, na šta je dobila pozitivan odgovor.

Suada Mrkulić, iz kompanije Stadion, ukazala je na izazove koje primjena Zakon donosi kompanijama, u smislu kreiranja PDV prijave, jer se u fiskalizaciju ne uključuje ulazni porez na dodatu vrijednost i periodični povrat robe. Dijeleći stanovište sa drugim učesnicima u raspravi, ona je takođe apelovala na odlaganje po-četka primjene Zakona i faznu implementaciju.

Predsjednik Komore Golubović izrazio je uvjerenje da će ove zna-čajne međunarodne instuitucije imati razumijevanja za eventu-alno odlaganje primjene s obzirom na situaciju zbog pandemije Covid-19.

Dejan Abazović iz Poreske uprave je kazao da je interno testira-nje sistema elektronske fiskalizacije započelo te da će 20. oktobra 2020. ono biti omogućeno krajnjim korisnicima.

Ivan Bajić, Poreska uprava, kazao je da nije potrebno raditi fiska-lizaciju ulaznih faktura, jer je državi važan samo izlazni PDV. Ta-kođe je naveo da je novina u Zakonu što je omogućeno izdavanje sumarnog periodičnog računa.

U radu sastanka su učestvovali Bojana Bajić i Darko Čabarkapa, Ministarstvo finansija, Robert Rajković iz Poreske uprave, savje-tnici predsjednika Komore dr Nina Drakić i Mitar Bajčeta, te sekre-tarka OU trgovine Jelena Golubović.

Privredna komora će nastaviti intenzivnu saradnju sa Ministar-stvom finansija i Poreskom upravom u cilju stvaranja još povoljni-jeg fiskalnog ambijenta i smanjenja sive ekonomije.

8

Broj 10 Oktobar 2020.

Implementacija Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga

Okrugli sto

Privredna komora i Poreska uprava organizovali su 22. okto-bra 2020. godine okrugli sto na temu "Implemantacija Zako-na o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga”.Riječ je o još jednom u nizu događaja kojim se doprinosi fiskalnoj reformi u Crnoj Gori, projektu koji se realizuje uz podršku Svjetske banke.

Skupom je moderirao savjetnik predsjednika Komore Mitar Baj-četa, a u radu su učestvovali predstavnici Ministarstva finansija Darko Čabarkapa i Bojana Bajić, Poreske uprave Dejan Abazović, Robert Rajković i Ivan Bajić, te privrednici. Više od 250 učesnika pratilo je skup preko online platforme Zoom, dok je u Privrednoj komori okrugli sto organizovan u skladu sa mjerama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti.

Bajčeta je informisao učesnike da je, kao rezultat prethodnog sa-

stanka na istu temu, Privredna komora uputila inicijativu Vladi Crne Gore u pravcu odlaganja i fazne primjene Zakona o fiskaliza-ciji u prometu proizvoda i usluga.

Predstavnici kompanija su zatražili da se sagleda mogućnost odlaganja primjene Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, koja je predviđena od 1. januara 2021. godine, kao i njego-va fazna implementacija. Oni su iskazali podršku novoj regulativi, ocijenivši da će znatno doprinijeti rastu fiskalnih prihoda i borbi protiv sive ekonomije, ali i istakli da proces njene implementacije dodatno usložnjava situacija izazvana pandemijom COVID - 19.

Ukazano je da su funkcionalna i tehnička specifikacija za proje-kat elektronske fiskalizacije objavljene 8. septembra 2020. godine, zbog čega kompanije, posebno one sa sjedištem u inostranstvu, nijesu u mogućnosti da prilagode svoje sisteme navedenim zah-

Privrednici se zalažu da za promet u maloprodaji implementacija Zakona otpočne 1. aprila, a za veleprodaju, gdje se izdaju tzv. bezgotovinski računi, 1. oktobra naredne godine.

9

Broj 10Oktobar 2020.

Zasijedala Generalna skupština

EUROCHAMBREStjevima do početka primjene.Privrednici se zalažu da za promet u maloprodaji implementacija Zakona otpočne 1. aprila, a za veleprodaju, gdje se izdaju tzv. be-zgotovinski računi, 1. oktobra naredne godine. Period do početka primjene potrebno je iskoristiti da se što više poslovnih subjekata uključi u testiranje fiskalnih servisa.

S obzirom na to da je pandemija naročito negativno uticala na poslovanje mikro, malih i srednjih preduzeća, a da uvođenje fi-skalizacije za njih predstavljaju značajno finansijsko opterećenje, apelovano je na Vladu da subvencionira dio njihovih troškova u ovom procesu.

Predstavnici Poreske uprave su tokom sastanka prezentovali in-formaciju o primjeni Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga. Zakon je usvojen u avgustu 2019, a izmijenjen krajem te godine kako bi njegova primjena odložila za 1. januar 2021. godine. Oni su istakli da će sa njihove strane sve biti spremno da primje-na otpočne navedenog datuma, ali i izrazili razumijevanje za zah-tjeve privrede. Testiranje fiskalnih servisa počelo je 20. oktobra, a testno okruzenje bice dostupno do samog pocetka produkcije sis-tema-1.1.2021. godine, ali i nakon toga, kada ce biti paralelno dostu-pno i produkciono i testno okruzenje, za sve obveznike koji budu imali potrebu testiranja novih verzija softvera.

Tokom okruglog stola razmotrene su brojne nedoumice privre-dnika koje se odnose na primjenu zakonskih rješenja u praksi. Iz-među ostalog, ukazano je da brojnim crnogorskim kompanijama softverske usluge pružaju inostrani provajderi koji, prema Zakonu, treba da se registruju u našoj zemlji. Objašnjeno je da kreatori i od-ržavaoci softverskih rješenja mogu da to učine kao privredno dru-štvo, partner domaćem preduzeću ili da prenesu klijentu vlasnič-ko pravo nad softverom. Predstavnici nadležnih apelovali su da se za ovaj posao u što većoj mjeri angažuju crnogorske IT kompanije, naročito ističući da su one kreirale veoma kvalitetan sistem elek-tronske uprave. Bilo je dilema oko periodičnog i sumarnog raču-na, kakva je razlika u odnosu na pojedinačne u fiskalnom smislu i šta oni treba da sadrže. Odgovoreno je da se pojedinačni računi fiskalizuju, a da sumarni omogućava veću preglednost i informa-tivnog je karaktera. Izvoznici su upitali da li je potrebno da i oni budu obveznici ovakve fiskalizacije s obzirom na to da je njihov PDV po stopi nula odsto. Odgovoreno je pozitivno jer se fiskaliza-cijom doprinosi evidenciji izvoznih poslova bez obzira na to što je nulta stopa PDV-a. Kada je riječ o defiskalizaciji kasa koje se sada upotrebljavaju, ukazano je da je potrebno da se taj proces okonča u roku 90 dana od početka primjene Zakona. Najavljeno je da će taj proces dodatno definisati uredba čije je donošenje u planu. Ne-ophodna je komunikacija vlasnika kasa sa distributerima da bi se uvidjele mogućnosti korišćenja ovih aparata kao fiskalnih printera uz manju hardversku nadogradnju. Hotelijere je interesovalo da li se dnevno mora raditi fiskalizacija smještaja, na šta je odgovoreno da se to čini na kraju boravka gosta uz napomenu da se sve usluge tokom tog perioda fakturišu kada se izvrše.

Sva pitanja koja su postavljena tokom skupa, u sali ili preko Zoo-ma, biće proslijeđena nadležnim državnim organima. Zaintere-sovani odgovore na brojne nedoumice već mogu dobiti na sajtu poreskauprava.gov.me.

Na sastanku je zaključeno da je u interesu svih da se što prije stvo-re uslovi za otpočinjanje kvalitetne implementacije Zakona o fi-skalizaciji u prometu proizvoda i usluga.

Generalni sekretar Privredne komore Crne Gore Pavle D. Ra-dovanović učestvovao je 15. oktobra 2020. godine u radu Ge-neralne skupštine EUROCHAMBRES, čiji je sastanak održan online.

Odbor je razmotrio aktuelne informacije koje je prezentovao predsjednik Christoph Leitl, finansijske izvještaje za tekuću godi-nu i budžet za narednu.

Razgovarano je o najnovijim informacijama vezanim za stratešku mapu puta ove evropske asocijacije, organizaciji Evropskog parla-menta preduzeća i Statutarnom kalendaru za 2021. godinu.

Zasijedanje Evropskog parlamenta preduzeća, koje je, po planu, trebalo da se održi uskoro, odloženo je, zbog pandemije Covid-19, za sljedeću godinu.

Konstatovano je, takođe, da je Finansijski plan uvećan zbog rasta članskih doprinosa.

Na sjednici je ocijenjeno da se finansijsko poslovanje ove značajne asocijacije odvijalo u skladu sa standardima i pravilima.

EUROCHAMBRES je asocijacija 45 privrednih komora Evrope, osnovana 1958. godine. Ovu poslovnu mrežu čini i 1700 lokalnih i regionalnih privrednih komora i više od 20 miliona privrednih društava.

10

Broj 10 Oktobar 2020.

Epidemija Covid-19 se značajno odrazila na energetski sektor

Energetika i rudarstvo

U Crnoj Gori se epidemija Covid-19 značajno odrazila na elektroenergetski sektor, prije svega na potrošnju koja je u ljetnjim mjesecima tijesno vezana sa turizmom, najos-jetljivijim sektorom na krize ovog tipa, ali i na tržišne cijene ele-ktrične energije koje utiču na vrijednost njenog uvoza i izvoza. Usljed manje posjećenosti i boravaka turista, potrošnja električne energije u periodu pred i tokom sezone je bila značajno manja od očekivane.

Ovo se navodi u informaciji o Stanju elektroenergetskog sektora u Crnoj Gori za vrijeme epidemije COVID 19, koja je razmatrana na online sjednici Odbora udruženja energetike i rudarstva Privre-dne komore Crne Gore.

U informaciji je takođe iskazano da su padavine tokom prva tri kvartala 2020. godine bile daleko ispod prosjeka (46 odsto), od-nosno, da su u odnosu na prethodnu godinu bile na nivou od 60 odsto.

"Obilne padavine sa kraja septembru, zbog suše koja im je pretho-dila, nijesu imale za posljedicu veće dotoke i proizvodnju u našim hidroelktranama tokom septembra, očekivanja su da se pozitivni efekti odraze tek tokom oktobra”, stoji u dokumentu koju je napra-vila stručna služba Elektroprivrede Crne Gore.

Kada je u pitanju rijeka Zeta, prosječni dotok za prvih devet mje-seci tokom 2019. godine je bio 48,42 MW, dok je prosjek za ovu godinu 24,47 MW. Kada se ove brojke uporede sa proječnim doto-kom na rijeci Zeti koji je 70,56 MW, lako se može zaključiti kakve posljedice ima suša po proizvodnju električne energije, a i za po-slovanje EPCG.

"Proizvodnja HE Perućica za devet mjeseci 2019. godine je bila 83% od plana, dok je tokom 2020. godine bila svega 55 %. HE Piva je tokom prvih mjeseci 2019. godine proizvela 99 % plana, dok je tokom 2020. godine proizvodnja bila 84 % od planirane. Razlog za ovaj relativno dobar proizvodni re-zultat HE Piva tre- ba tražiti u "domaćinskom odnosu"

prema akumulaciji i štednji vode, na uštrb uvoza električne ener-gije, jer su dotoci na rijeci Pivi takođe bili dobro ispod prosjeka. TE Pljevlja je, shodno planu remonta, tokom epidemije bila van pogona dva mjeseca”, navodi se u informaciji.

Sitacija sa pandemijom COVID 19 je imala veoma veliki uticaj na kretanja cijena električne energije na tržištima Evrope. Smanje-na potrošnja, usljed zaustavljanja industrijske proizvodnje širom kontinenta, kao i izdašnost vjetra u regiji Centralne Evrope i Balti-ka, za posljedicu su imale pad cijena elektične energije na evrop-skim berzama, kao i samog prometa.

"EPCG je u posmatranom periodu tokom 2019. godine uvezla 975 GWh po prosječnoj cijeni 50,42 €/MWh, dok je za isti period ove godine ostvareni uvoz od 705 GWh električne energije po pros-ječnoj cijeni 37,42 €/MWh. Takođe slična situacija je i sa izvozom – tokom 2019. godine je ostvaren izvoz od 552 GWh po prosječnoj cijeni 65,86 €/MWh, dok je 2020. godine izvoz na nivou 514 GWh po cijeni od 50,12 €/MWh”, saopšteno je na sjednici.

Kada se analizira samo trgovina električnom energijom, imajući u vidu situaciju da su prva tri kvartala u 2020. godini (ne raču-najći posljednjih pet dana septembra), među najsušnijim od kada se prate hidrološke prilike, može se reći da je pandemija COVID 19 u ovom smislu išla na ruku energetskom sektoru, jer su se nedo-stajuće količine nabavljane po značajno nižim cijenama.

Na sjednici je iskazana podrška članova OU energetike i rudar-stava Zakonu o fiskalizaciji u prometu proizvoda i uslug, ali i is-taknuta neophodnost da se fazno implementira. Odbor je infor-misan da je 16. oktobra u Komori održan sastanak privrednika sa predstavnicima Ministarstva finansija i Poreske uprave o imple-mentaciji ove regulative čiji je početak predviđen 1. januara 2021. godine. Podjećamo da je, među ostalima, Ranko Radović, EPCG, kazao na sastanku da ova kompanija dostavlja više od 400.000 računa do 15. u mjesecu te da bi nove obaveze po Zakonu o fiska-lizaciji uticale da se taj rok ne ispoštuje. Kašnjenje računa moglo

11

Broj 10Oktobar 2020.

bi da dovede do smanjenja naplate električne energije. Zato pre-dlaže da se iz obaveze primjene ovog zakona izuzmu preduzeća koja promet ostvaruju putem mjernih instrumenata, što je pra-ksa u Srbiji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji. Nikola Jovanović iz Jugopetrola tada je apelovao da se odloži početak primjene Zakona jer je testni period prekratak, te da je potrebno riješiti problem registracije provajdera softvera za fiskalizaciju, koji su najčešće strane kompanije.

Dragutin Janković, KAP, kazao je na sjednici Odbora da je zakon kvalitetan, te da je veoma bitno da sistem bude tehnički i struč-no opremljen kako bi se mogao primjenjivati.

Jelena Milović, Electro Team, naglašava da su za kompanije koje izvode radove u energetici mjesečne fakture velike, a uobi-čajeni rok plaćanja po njima može biti 60 i više dana od njihovog izdavanja.

- Ako se izdavalac fakture zadužuje za izlazni PDV u trenutku izdavanja fiskalizovane fakture, to bi u ovim situacijama značilo da mora platiti poresku obavezu 60 i više dana prije nego naplati potraživanje od kupca/investitora, praktično da PDV plaća una-prijed. Smatramo da je ovo vrlo otežavajuća činjenica, general-no, a posebno u ovom ekonomski izazovnom periodu, i ocjenju-jemo da mnogi neće moći tako poslovati - navela je Janković.

Ona apeluje da se nađe način kako bi obaveza plaćanja PDV-a nastala onda kada se ono po izdatoj fakturi i realizuje.

Jagoš Pupović iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema je mi-šljenja da će ovaj zakon uvesti potrebne promjene i red u prome-tu proizvoda i usluga.

Odbor udruženja je podržao inicijativu kompanija Jugopetrol, INA, Petrol, Lukoil, Kalamper, HIFA, Montenegro bonus, IK Real, Energogas i Uniprom Energy da se oformi G r u p a c i j a

distributera nafte i naftnih derivata. Ocijenjeno je da prvu sjednicu Grupacije treba održati u

što kraćem roku.

Omogućiti izvoz drveta u afričke zemlje i UAE

Sastanak sa kompanijom iz Maroka

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubo-vić, 14. oktobra 2020. razgovarao je sa predstavnicima kom-panija Boise39 iz Maroka i Javorak Nikšić, Zouhair Bouana-nom i Branom Mićkovićem, koje se bavi proizvodnjom i prometom rezane bukove građe.

Na sastanku je ukazano na probleme koje imaju drvoprerađivači pri izvozu robe na tržište zemalja Maroka, Alžira, Tunisa i UAE. Na-ime, Kompanija Boise 39 je potpisala ugovor sa crnogorskim drvo-prerađivačima: Javorak, Duga, Drvex, Brezna Future, NK šume, Pe-lengić Trade, Keker, Lancer i Prizma o mjesečnom izvozu 2.500m3 rezane bukove građe. Međutim, ovako izvezena roba ne može biti konkurentna na navedenim tržištima, zbog nepostojanja bilateral-nih sporazuma o slobodnoj trgovini, na osnovu kojih bi ova roba imala povlašćen carinski tretman.

Upoznali su predsjednika Golubovića sa podatkom da je u Luci Bar, zbog navedenog problema, trenutno lagerovano oko 4000m3 reza-ne bukove građe, što dodatno ukazuje na neophodnost razrješenja problema plasmana.

Predsjednik Privredne komore Golubović je najavio da će Komora uputiti inicijativu resornim ministarstvima, kako bi se ovaj pro-blem što prije riješio.

12

Broj 10 Oktobar 2020.

Ove godine odobreno više kredita

Bankarstvo

Sjednica Odbora udruženja bankarstva i drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore Crne Gore održana je online 23. oktobra 2020. godine. Teme sastanka bili su: Informacije Biltena Centralne banke Crne Gore za av-gust tekuće godine, potom Informacija o stanju na tržištu kapitala naše zemlje za II kvartal 2020, te Izvještaj o stanju na tržištu osiguranja u istom periodu.

Izvještaj o makroekonomskim kretanjima za osam mjeseci predstavila je Nina Vuja-nović, savjetnica viceguvernera, Centar za makroekonomska i finansijska istraživa-nja i prognoze, Centralne banke Crne Gore.

Industrijska proizvodnja je u prvih osam mjeseci 2020. godine, u odnosu na isti pe-riod prethodne godine, zabilježila pad od 1,1%. Manja proizvodnja je u sektoru elek-trične energije, gasa i pare (8,4%), dok je u vađenju ruda i kamena te prerađivačkoj in-dustriji ostvaren rast od 12% i 1,6%.

U avgustu 2020. godine, prema evidenciji MONSTAT-a, bilo je zaposleno 172.154 lica, što je za 1,2% manje u odnosu na prethodni mjesec.

Ukupno odobreni krediti banaka na kra-

na Nenezić, glavni analitičar. Društva za osiguranje su fakturisala ukupnu bruto pre-miju u iznosu od 63 miliona eura, što je dva odsto manje u odnosu na isti period 2019. godine. Premija neživotnog osiguranja ma-nja je za 5,1% , dok je premija životnog osi-guranja rasla za 14% u odnosu na isti period prošle godine. Sva društva za osiguranje su bila likvidna.

Najzastupljenija vrsta osiguranja na crno-gorskom tržištu je osiguranje od odgovor-nosti zbog upotrebe motornih vozila sa učešćem od 38,2% u ukupnoj bruto premiji.

Najviši nominalni rast ostvaren je u osigu-ranju života za 15,6% i u ostalim osiguranji-ma imovine za 22,5% u odnosu na isti pe-riod u 2019. godini. Najveći nominalni pad ostvaren je u osiguranju od odgovornosti za upotrebu motornih vozila za 7,1%, zatim u osiguranju od nezgode za 15,8%, a potom u osiguranju motornih vozila 16,5%, u odno-su na isti period 2019. godine.

Na sjednici je formirana radna grupa koja bi formulisala inicijative članova ovog od-bora u vezi izmjene određenih zakonskih propisa koji se tiču poslovanja bankarstva i drugih finansijskih organizacija i osigu-ranja.

ju avgusta 2020. godine iznosili su 3.325,5 miliona eura i bilježe rast od 1,7% na mje-sečnom nivou, dok su u odnosu na avgust 2019. godine u porastu od 6,7%.

Depoziti u bankama u avgustu 2020. godine iznosili su 3.313,5 miliona eura, i u porastu su 0,4% mjesečnom nivou, dok su na godi-šnjem nivou bili manji za 6,3%.

Prosječna ponderisana nominalna ka-matna stopa banaka na ukupno odobrene kredite u avgustu 2020. godine iznosila je 5,36%, dok je prosječna ponderisana efek-tivna kamatna stopa iznosila 5,87%. i one su nepromijenjene u odnosu na prethodni mjesec. Na godišnjem nivou ove kamatne stope bilježe pad i to od 0,23 p.p, odnosno 0,29 p.p.

Statistički izvještaj Komisije za tržište ka-pitala za drugi kvartal 2020. godine bilježi negativne trendove u ukupnom prometu, broju transakcija, vrijednosti emisija harti-ja od vrijednosti, berzanskog indeksa MO-NEX, berzanskog indeksa MNSE10 i tržišne kapitalizacije.

Preliminarne podatke o stanju na tržištu osiguranja u Crnoj Gori za ovogodišnji de-vetomjesečni period prezentovala je Jova-

Ukupno odobreni krediti banaka na kraju avgusta 2020. godine bilježe mjesečni rast od 1,7%, dok su u odnosu na isti period 2019. godine u porastu od 6,7%.

13

Broj 10Oktobar 2020.

Obezbijediti lakši pristup finansijskim sredstvima

Žensko preduzetništvo

Žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u predu-zetničkom svijetu i jedan od glavnih faktora koji doprinosi razvoju ekonomije, stvarajući značajne preduslove za otva-ranje novih radnih mjesta, ocijenili su iz Privredne komore.

Iz Koordinacionog Odbora za žensko preduzetništvo su kazali za Minu-business da je neophodno jačati umrežavanje i saradnju pre-duzetnica. Potrebna je dosljedna primjena relativno dobrog pravnog i strateškog okvira za razvoj ženskog preduzetništva, podsticanje medijske promocije, te jačanje saradnje udruženja koja okupljaju preduzetnice sa akademskom i naučnom zajednicom.

Žene čine 50,3 odsto ukupne populacije u Crnoj Gori, a 45 odsto ukupnog aktivnog stanovništva. Podaci Monstata pokazuju da je 27,5 odsto biznisa u vlasništvu žena, a 80 odsto ima zaposlenje u nekom od sektora privrede.

Crnu Goru već neko vrijeme karakteriše neravnopravan položaj žena u pogledu ostvarenja ekonomskih i socijalnih prava. Prema istraživanjima, žena se prvenstveno smatra za majku i domaćicu, a biznis pokreće obično da dopuni porodični budžet i najčešće je riječ o jednostavnijima poslovima manjih razmjera.

Kao probleme u poslovanju žene ističu komplikovane administra-tivne procedure i nelogična regulatorna rješenja, visine državnih i lokalnih poreza i dažbina, otežan pristup izvoru finansiranja usljed neposjedovanja garancija u vidu imovine, kao i nelojalnu konkurenciju neregistrovanih biznisa iz njihove djelatnosti.

Podrška ženskom preduzetnišvu na institucionalnom nivou u Cr-noj Gori dosta prisutna- pružaju je Ministarstvo za ljudska i ma-njinska prava kroz IPA 2014, Ministarstvo ekonomije, Investicio-

no-razvojni fond - ali nije mnogo iskorišćena. Kamatne stope za kredite koje IRF odobrava su od nula do 4,5 odsto, dok je za žene najviša stopa tri odsto. Kreditna linija pod nazivom Žene u biznisu iznosi do 10.000 eura sa rokom do šest godina, kamatna stopa 2,5 odsto, a na sjeveru dva odsto. Kreditna linija za start up žena u biznisu je sa kamatnom stopom nula. EBRD, pored kreditne, pruža podršku preduzetnicima i angažovanjem lokalnih konsultanata.

Komora brojnim aktivnostima snaži žensko preduzetništvo kroz doprinos kreiranju poslovnog ambijenta, organizovanjem eduka-cija, umrežavanjem, promocijom.

Koronakriza uticala na razvoj ženskog preduzetništva

Evidentan je uticaj posljedica pandemije na tržište rada u Evropi i svijetu, naročito u slučaju zanimanja koja nije moguće raditi od kuće.

"Preduzetnice su kategorija u ranjivom položaju na tržištu i poseb-no pogođena ekonomskim promjenama izazvanim pandemijom, te ne iznenađuju podaci da se u takvim okolnostima one prven-stveno brinu za ekonomski opstanak, dok se zabrinutost za zdra-vstvenu situaciju nalazi na drugom mjestu“, smatraju u Odboru.

Iz Odbora su naveli da će mala i srednja preduzeća imati ključnu ulogu u oporavku ekonomije.

Digitalna transformacija privrede jedan je od strateških pravaca djelovanja PKCG, pa ona realizuje brojne edukativne i promotivne aktivnosti takvog poslovanja.

Podršku ženskom preduzetništvu daju Ministarstvo za ljudska i manjinska prava kroz IPA 2014, Ministarstvo ekonomije, Investiciono-razvojni fond (IRF).

14

Broj 10 Oktobar 2020.

Krizni menadžment

Seminari u Komori

Privredna komora Crne Gore, u saradnji Sekretarijatom za preduzetništvo Glavnog grada, organizovala je 7. oktobra 2020. godine seminar o kriznom menadžmentu.Seminar je otvorio dr Mladen Perazić, direktor Sektora za obra-zovanje i kvalitet Privredne komore Crne Gore, a učesnicima se obratio i Kemal Grbović, sekretar za preduzetništvo Glavnog grada.

- Sposobnost prilagođavanja promjenama i efektivan način komu-nikacije su od presudnog značaja za uspješan krizni menadžment. Krizni menadžment stvara organizacionu kulturu i klimu koje umanjuju ili eliminišu nezdrave strategije i daju mogućnost razvo-ja novih potencijalno dugoročno vrlo korisnih – rekao je Perazić.

Prema njegovim riječima, na seminaru su predočeni ključni koraci kriznog menadžmenta, koje je važno usvojiti kako bi efikasnost i efektivnost ostala na visokom nivou

Sekretar Kemal Grbović ukazao je na plodotvornu saradnju Glav-nog grada sa Privrednom komorom Crne Gore koja rezultira broj-nim edukativnim skupovima na teme od značaja za privrednike Podgorice i Crne Gore u cjelini.

Predavačica Ivana Malović, biznis trenerica i savjetnica iz oblasti poslovanja, istakla je da je suština teme seminara prilagođavanje promjenama, kako bi se nastavilo sa razvojem zaposlenih i kom-panije.

- Na pitanje kako nastaviti sa razvojem ako smo u krizi odgovor bi bio i dalje stateški razmišljati te preispitivati svoje, kompanijske i kapacitete zaposlenih. Takođe, fokus i preporuka tokom "kriznog menadžmenta” jeste jasna i precizna komunikacija sa zaposleni-ma, partnerima, dobavljačima. Kriza je i prilika - smatra Malović.

A o tome koliko pažnje crnogorski privrednici posvećuju kriznom menadžmentu Malović kaže da je riječ o kompleksnom pitanju i to zavisi od kompanije do kompanije.

- Promjena je jedina konstanta. Strah od promjene je na vrlo viso-kom nivou. Trenutno smo svjedoci raznih kriza, tokom kojih je u društvu ova tema bitna i nameće potrebu da predefinišemo trenu-tni način poslovanja. Postoje lideri koji su svjesni da je promjena načina rada neophodna i spremni su da motivišu tim, podstaknu kompaniju na rješenja i dodatni razvoj kako bi išli ukorak sa vre-menom i uspjeli da zadrže brend, kredibilitet kompanije i slično - navodi Malović.

Prema njenom mišljenju društvo se u cjelosti nalazi pred velikim testom.

- Transformacija biznisa, tima, pojednica je neophodna i to je jedi-ni put i ključ za opstanak i dalji razvoj kompanije - smatra Malović.

Zaključuje da se relativno malo domaćih kompanija bavi kriznim menadžemntom, preventivnim djelovanjem, kreiranjem strategija i koraka.

Malović je dugodišnje iskustvo i znanje sticala je u poznatim mul-tinacionalnim kompanijama. Kompaniju IDFaktor, krunu njenog razvojnog puta, formirala je sa željom da motiviše, pokrene i po-drži zaposlene, timove i kompanije, koji nastoje da prošire profe-sionalne vidike, kao i da ostvare uspjeh. Takođe je sertifikovana konsultantkinja, NLP trenerica po metodologiji European Coa-ching Association (ECA). Intenzivno radi kako induvidualne, tako i grupne razvojne programe namijenjene i liderima.

15

Broj 10Oktobar 2020.

Liderstvo novog doba – liderska komunikacijaPrivredna komora Crne Gore, u saradnji sa Sekretarijatom za preduzetništvo Glavnog grada Podgorice, organizovala je 28. oktobra 2020. godine seminar na temu "Liderstvo novog doba – liderska komunikacija".

Predavač je bila Ivana Malović, magistrica međunarodne ekono-mije, koja je znanje i iskustvo sticala u poznatim multinacional-nim kompanijama.Osnovala je kompaniju IDFaktor sa željom da motiviše, pokrene i podrži zaposlene, timove i kompanije da proši-re profesionalne vidike, te ostvare uspjeh kom teže. Sertifikovana je konsultantkinja, profesionalna i NLP trenerica po metodologiji European Coaching Association (ECA).

Učesnike seminara u ime organizatora pozdravili su dr Mladen Perazić, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne ko-more i Mirjana Perović, rukovodilac Sektora za preduzetništvo i poljoprivredu u Sekretarijatu za preduzetništvo Glavnog grada.

- Kvalitetno liderstvo je znak svake uspješne organizacije. Kvali-tet liderstva će umnogome odrediti uspjeh organizacije na dugo-ročnom planu. Zato je vrlo bitno da osoba kojoj je povjerena uloga vođenja ljudi zaista u potpunosti razumije šta ova uloga znači i šta se od nje zahtijeva u praksi. Kažu: "Ako tvoje akcije inspirišu druge da više rade i postanu nešto više, ti si lider" – istakao je Perazić.

Magistrica Ivana Malović je predočila učesnicima proces razvoja lidera u različitim okolnostima, zatim ko je lider novog doba, koje liderske navike i vještine je poželjno da razvija kako bi unaprijedio sebe.

- Lider novog doba je čovjek jakih karakternih osobina, koji ima vi-ziju, koji ima široko obrazovanje i koji je spreman da podijeli zna-

nje, pokrene ljude oko sebe, bude primjer i sebi i timu i "vuče" tim tako što im prvo demonstira način i ukaže mogućnosti rješenja. Na način kako se nešto radi a ne na način šta se radi – istakla je Malović.

Prema njenim riječima, lider svojim stavom, voljom, smirenošću, inteligencijom, psihološkim pristupom, fleksibilnošću pristupa svakom pojedincu različito kako bi na najkorisniji način pokrenuo zaposlenog na dodatni doprinos zajedničkom cilju kompanije.

Liderstvo je staro koliko i zemlja. Jedino se stilovi mijenjaju da bi se prilagodili okolnostima. Okolnosti se mijenjaju i onaj lider koji pokaže primjerom da je prilagodljiv na zdrav način da teži trans-formacijskom liderstvu, taj će i napredovati, prenosi predavačica riječi kolega stučnjaka iz ove oblasti. Elementi transformacijskog liderstva su harizma, osjećajnost, visok moral, dostizanje punog potencijala.

Na seminaru je bilo riječi i o liderskoj komunikaciji.

- Lider prvo komunicira pogledom i dobro sluša (osluškuje), ko-municira i postavlja pitanja na odgovarajući način. Lider ima set pitanja koja su duboko urezana u njegov pokretački način raz-mišljanja. On je afirmativno orijentisan prema timu, a pitanja su precizna, psihološka koja otvaraju i pokreću sagovornika na pro-mjenu i na akciju. Lider uvijek postavlja otvorena pitanja, kako bi motivisao zaposlene na razmišljanje – kazala je Ivana Malović.

Poslije teorijskog dijela seminara, predstavljeni su praktični pri-mjeri i alati, te niz jednostavnih interaktivnih vježbi za prilagođa-vanje okolnostima i razvijanje liderskih osobina.

16

Broj 10 Oktobar 2020.

Deficitarna zanimanja u ICT sektoru

Prezentacija rezultata istraživanja Privredne komore Crne Gore

Istraživanje Privredne komore Crne Gore o deficitarnim zani-manjima ICT profila je pokazalo da su anketirani rukovodioci kompanija koje posluju u ICT sektoru djelimično zadovoljni vje-štinama i kompetencijama svojih zaposlenih (56,8%). Potpuno je zadovoljno 40,5% anketiranih, a nezadovoljno tek 2,7% rukovodi-oca.

Potrebu za zapošljavanjem novih kadrova iskazalo je 86,5% poslo-davaca. Većina ICT kompanija ima poteškoća da nađe odgovara-jući stručni kadar na crnogorskom tržištu rada. Ovo se, između ostalog, navodi u istraživanju o deficitarnim ICT zanimanjima, čiji su rezultati predstavljeni 1. oktobra 2020. godine na okruglom stolu u organizaciji Privredne komore Crne Gore i zajednice programera Dev Club.

U okruglom stolu su učestvovali predstavnici privrede, programer-ske zajednice, Centra za stručno obrazovanje, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva prosvjete, Sekretarijata za pre-duzetništvo Glavnog grada, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i UNOPS-a.

Pozdravljajući skup, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet Pri-vredne komore dr Mladen Perazić je ukazao na sve veći uticaj sek-tora informacionih tehnologija na tržište rada, s obzirom na to da je on u konstantnoj ekspanziji.

- Situacija sa Covid-19 je dodatno ukazala na neophodnost digi-

talizacije ne samo našeg obrazovnog sistema, već i cjelokupnog poslovnog i društvenog života i rada. Samo oni koji brzo prihvate inovaciju u ovom smjeru mogu opstati – rekao je Perazić.

Prema njegovim riječima, dinamičke promjene koje su najočiti-je u ovom sektoru iziskuju stalna istraživanja i analizu trendova razvoja u ovoj oblasti što je i tema današnjeg skupa. On je dodao da okrugli sto predstavlja samo jedan od događaja koji Komora da realizuje u saradnji sa zajednicom programera Dev Club.

Community leader Dev Cluba Dragan Čabarkapa je kazao da je ova zajednica programera nastala u cilju boljeg povezivanja ljudi iz branše, te je u kratkom periodu od osnivanja postigla značajne re-zultate, u projektima usavršavanja stručnjaka u IT-u, organizacije hakatona CoronaThon i sličnim.

- Našem sektoru nedostaje kvalitetni kadar. Ne možemo mnogo da tražimo u takmičenju sa kvalitetnim firmama na evropskom trži-štu ili šire bez edukovanog kadra. Zato smo inicirali istraživanje da utvrdimo stanje i usmjerimo se ka reformi IT obrazovanja kako bismo u u budućnosti imali mnogo više kadrovskih kapaciteta za realizaciju projekata iz ove oblasti – smatra Čabarkapa.

Rezultate istraživanja predstavila je sekretarka Odbora udruže-nja Informaciono komunikacionih tehnologija Privredne komore Nada Rakočević. Ona je pojasnila da je istraživanje o deficitarnim zanimanjima ICT profila relaizovano u okviru aktivnosti koje Pri-

17

Broj 10Oktobar 2020.

Svi sektori moraju proći kroz digitalnu transformaciju a to ne mogu bez IT-a.

vredna komora Crne Gore sprovodi na polju unapređenja poslov-nog ambijenta. Podaci su prikupljeni putem online ankete koja je obuhvatila 179 ispitanika iz ICT ali i drugih sektora.

Dinamičan razvoj ICT-a uticao je na svjetsku privredu (a i cjelo-kupno društvo) da uđe u četvrtu industrijsku revoluciju, nazvanu Industrija 4.0, čija je okosnica digitalna transformacija. U fokusu su ljudski resursi sa razvijenim digitalnim vještinama i kompe-tencijama, nezavisno od sektora u kom posluju. Dinamičan razvoj novih ICT zanimanja, ne samo za potrebe ICT sektora kao posebne industrije, već i kao logistike ostalim sektorima, uslovljava inteziv-no ispitivanje potreba tržišta rada i agilni razvoj obrazovnih mode-la koji bi zadovoljavali potrebe za ljudskim resursima.

- Svi sektori moraju proći kroz digitalnu transformaciju a to ne mogu bez IT-a – kazala je Rakočević.

Da postoje poteškoće u pronalaženju kvalitetnog IT kadra smatra 97,3 odsto anketiranih čelnika kompanija. Od anketiranih rukovo-dioca kompanija koje posluju u ICT, 56,8% njih, smatra da crnogor-ski obrazovni sistem ne produkuje IT kadrove u skladu sa potre-bama tržišta rada, dok 40,5 odsto ocjenjuje da to djelimično čini.

- Na pitanje koliko novih IT kadrova planiraju da uposle do kraja godine, 29 od 37 kompanija iz ICT sektora, planira da zaposli, ku-mulativno, 111 ljudi iz ove struke – navodi se u istraživanju.

Lista deficitarnih kadrova je velika, a među njima se izdvajaju sis-

tem inžinjeri, administratori i integratori, database inženjeri, pro-gram i project menadžeri, programeri, dizajneri, BigData analitiča-ri, programeri vještačke inteligencije i virtuelne realnosti, inžinjeri kvaliteta i brige o korisnicima i drugi.

Neminivno je ulaganje u IT kadrove. Anketirani rukovodioci ICT firmi navode da ulažu u zaposlene, a među njima najviše one koje organizuju obuke u svojim kompanijama.

Istraživanje je obuhvatilo i kompanije van ICT sektora.

Visok procenat kompanija u svojoj organizacionoj strukturi nema IT ogranizacionu jedinicu (70,4%), dok 29,6% kompanija koje ne po-sluju u ICT sektoru imaju IT organizacionu jedinicu.

Procenat IT stručnjaka u odnosu na ukupan broj radnika se kreće od 0%-33%. Potrebe za IT uslugama kompanije dominantno zado-voljavaju kombinovanjem sopstvenih IT kadrovskih kapaciteta, angažovanjem IT kompanija 51,9%, za kompletan outsourcing IT usluga opredjeljuje se 29,6% anketiranih, dok se njih 18,5% oslanja samo na svoje zaposlene. Poteškoće u nalaženju kvalitetnog IT ka-dra ima 55,6% kompanija van ICT sektora poslovanja.

- Nažalost, iako postoji poteba za IT kadrom koje prati nezadovolj-stvo kompetencijama dostupnog, veoma mali broj anketiranih ulaže u njegovo usavršavanje, tek njih 18,5%. Ohrabruje 48,1% od-govora koji ukazuju na svjesnost da bi trebalo ulagati više –navodi se u istraživanju.

U ocjeni važnosti digitalne transformacije na povećanje konku-rentnosti kompanije (ocjene na skali od 1-5), 70,4% ispitanika dalo je najvišu ocjenu 5, tj ocijenilo je ovaj proces kao veoma važan. Za stepen niže, ocjenu 4 dalo je 22,2% anketiranih. Ravnodušan stav o procesu digitalne transformacije imalo je 7,4% anketiranih. Dobro je da nije bilo ocjena 1 ili 2, što govori o činjenici da ruko-vodioci kompanija koje ne posluju u ICT sektoru ipak imaju visok stepen svijesti o važnosti digitalne transformacije na dalje poslo-vanje kompanije.Da privrednici prepoznaju potrebu za digitalnom transformacijom govori 66,7% anketiranih koji potvrđuju da plani-raju da definišu Plan digitalne transformacije kompanije, nasuprot 33,3% koji nemaju u planu ovu aktivnost.

U istraživanju je učestvovalo i 115 zaposlenih u kompanijama iz i van ICT sektora.

- Za razliku od poslodavaca koji su podijeljeni u ocjeni zadovolj-stva kompetencijama svojih IT kadrova, zaposleni u visokom pro-centu smatraju da posjeduju potreban nivo digitalnih vještina za obavljanje radnih zadataka, 94,8% smatra da posjeduje pomenute vještine – stoji u istraživanju.

Ohradruju potvrdni odgovori 80% anketiranih na pitanje da li pra-te koncept cjeloživotnog učenja u oblasti IT-ja. Djelimično svoje IT vještine kontinuirano unapređuje 18,3% ispitanika, dok njih 1,7% ne prati IT tehnologije u smislu unapređenja svojih vještina.

Armen Čekić iz UNOPS-a smatra da je predstavljeno istraživanje veoma korisno, jer može poslužiti kao osnova za buduće grantove. Smatra da je potrebno utvrditi prioritetna deficitarna zanimanja u IT-u i uključiti ih u obrazovne programe, kao i ona kod kojih se do potrebnog kadra može doći kroz druge forme edukacije.

Đorđe Borović iz Ministarstva rada i socijalnog staranja informi-sao je da je u toku poziv podrške zapošljavanju u manje razvijenim opštinama i pozvao zajednicu programera da se uključi u njegovu realizaciju.

18

Broj 10 Oktobar 2020.

Uloga i značaj odbora za reviziju u privrednim društvima

Seminar u saradnji sa Sekretarijatom za preduzetništvo

Privredna komora Crne Gore, u saradnji Sekretarijatom za preduzetništvo Glavnog grada Podgorice, organizovala je 21. oktobra 2020. godine seminar "Uloga i značaj odbora za revi-ziju u privrednim društvima".

Seminar je bio namijenjen menažmentu i zaposlenima na rukovo-dećim pozicijama u srednjim i velikim privrednim društvima, koja shodno Zakonu o reviziji i Zakonu o privrednim društvima moraju da imaju ovo tijelo. Fokus seminara je bio upoznavanje učesnika sa ulogom i značajem odbora za reviziju u cilju unapređenja uku-pne poslovne politike društva.

- Donošenjem novog Zakona o reviziji proširen je krug privrednih društava koja moraju uspostaviti odbor za reviziju, a koja su oba-vezana na vršenje godišnje eksterne revizije. Odbor za reviziju nije organ upravljanja i rukovođenja u privrednim društvima, odnosno, dio upravljačke strukture privrednog društva, već tijelo u službi menadžmenta sa funkcijom unapređenja i kontrole finansijskog i ukupnog izvještavanja – rekao je, pozdravljajući skup, dr Mladen Perazić, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne ko-more Crne Gore.

Prema njegovim riječima, nadležnosti odbora za reviziju stalno se proširuju tako da, u sistemima sa razvijenim korporativnim upra-

Imperativ za uspješan poslovni menadžment u privrednim društvima je uspostavljanje odgovornog i transparentnog sistema finansijskog izvještavanja i sistema internih kontrola.

vljanjem, oni razmatraju godišnje strategije rizika, vrše nadzor nad sistemom upravljanja rizikom, osiguravaju da interna kontro-la bude adekvatna i funkcioniše u skladu sa standardima, predlaže izbor eksternog revizora, i drugo.

Sekretar za preduzetništvo Glavnog grada Kemal Grbović kazao je da seminar predstavlja još jedan dokaz dugogodišnje uspješne saradnje koju ostvaruju sa Privrednom komorom. Potencirao je važnost teme s obzirom na obavezu osnivanja odbora za reviziju koja po novoj regulativi obuhvata veći broj privrednih subjekata.

- Od nastanka korporativnih preduzeća postavljalo se pitanje kako da vlasnici kontrolišu one koji upravljaju. U tom smislu, veliki zna-čaj imaju odbori za reviziju sa funkcijom unapređenja i kontrole finansijskog i ukupnog izvještavanja. Cilj ustanovljenja stalnog odbora za reviziju je da se spriječe problemi koji mogu da proiza-đu iz uloge uprave organizacije da osigura postojanje i održavanje adekvatnog sistema interne kontrole. Odbor za reviziju pojačava sistem interne kontrole i interne te eksterne revizije – rekao je Gr-bović.

O temi je govorio dr Branislav Radulović, profesor kompanijskog prava i senator Državne revizorske institucije, predsjednik Udru-ženja pravnika Crne Gore, predavač na Fakultetu za ekonomiju i

19

Broj 10Oktobar 2020.

biznis i Pravnom fakultetu Univerziteta "Mediteran", arbitar Arbi-tražnog suda Privredne komore, glavni i odgovorni urednik časo-pisa za pravnu teoriju i praksu "Pravni zbornik".

Radulović je kazao da su povećanje kompleksnosti finansijskih i poslovnih transakcija, uvećanje računovodstvenih i regulatornih zahtjeva i konstantno metodološko unapređenje standarda za fi-nansijsko izvještavanje, dodatni zahtjevi koji podižu odgovornost i zahtjeve prema rukovodno/upravljačkim strukturama privrednih društava za tačno, sveobuhvatno i blagovremeno sastavljanje i ob-javljivanje finansijskih i drugih poslovnih izvještaja i informacija.

Jedna od zajedničkih karakteristika svih privrednih društava je ostvarenje dobiti i stoga, ova društva, kao profitne organizacije, dužna su da vrše finansijsko izvještavanje i raspoređivanje ostva-rene dobiti na članove društva (dividenda).

U svrhu zakonitog i tačnog izvještavanja članova društva i drugih zainteresovanih subjekata privredno društvo je dužno da usposta-vi odgovarajuće računovodstvo i podliježe obavezi revizije finan-sijskih izvještaja.

- Imperativ za uspješan poslovni menadžment u privrednim dru-štvima je uspostavljanje odgovornog i transparentnog sistema finansijskog izvještavanja i sistema internih kontrola, koji je esen-cijalan za zaštitu prava akcionara i dugih zainteresovanih subje-kata (regulatori, investitori, banke i drugi kreditori). Primarnu ulo-gu u ostvarivanju ove funkcije, pored eksternih i internih revizora, imaju odbori za reviziju - naveo je Radulović.

Odbore reviziju uspostavljaju skupštine akcionara ili drugi organi u privrednom društvu u skladu sa zakonom i statutom društva i oni moraju biti organizovani u vidu stalnog tijela.

U pogledu osnivanja i nadležnosti za imenovanje revizorskog od-bora, praksa se u različitim zemljama bitno razlikuje, na način da u nekim državama postoji zakonska obaveza osnivanja ovog tije-la, dok se u drugim revizorski odbor,na bazi dobrovoljnosti, osniva samo društvo i na bazi (sopstvenih) internih akta uređuje njegovo djelovanje.

- Primarna uloga odbora za reviziju jeste nadzor nad finansijskim i računovodstvenim procesima organizacije, tako da ovo tijelo služi kao veza između organa upravljanja i finansijskih službi sa jedne strane i eksterne i interne revizije sa druge strane – kazao je Ra-dulović.

Tri su komponente nadzora – kontrolna, preventivna i savjetodav-na funkcija koje odbor treba da ostvari.

On je govorio i o odnosu odbora za reviziju sa menadžmentom, te internom i eksternom revizijom, a predstavio je praktična iskustva na ovu temu.

- Menadžmet bi trebao prepoznati važnost uloge odbora za revi-ziju u cilju unapređenja politika društva, dok bi odbor za reviziju trebao blagovremeno i odgovarajuće snadbjevati menadžement kvalitetnim informacijama od značaja za odlučivanje – istakao je Radulović.

Sagledavajući sve aktivnosti i obveze koje ima revizorski odbor kao spone između menadžmenta i nadzornog/upravnog odbora i drugih segmenata finansijskog nadzora i kontrole, zaključuje se da saradnja između revizijskog odbora i menadžmenta mora biti redovna, blagovremena i sadržajna.

Zaposleni Privredne komore dali krv

Sindikalna organizacija PKCG

U Zavodu za transfuziju krvi davaoci su 23. oktobra 2020. go-dine bili zaposleni u Privrednoj komori Crne Gore. U akciji, čiji je cilj da se obezbijedi dragocjena krv svima koji su u potrebi za njom, učestvovali su predstavnici rukovodstva i Stručne službe najstarije poslovne asocijacije.

- Privredna komora baštini vrijednosti društvene odgovornosti i svojim primjerom nastoji da motiviše građane da se u što većem broju uključe u davalaštvo krvi, humanu aktivnost koja doprinosi zdravlju ne samo primalaca, već i davalaca ove dragocjene tečno-sti – kazao je generalni sekretar Pavle D. Radovanović.

Sidnikalna organizacija Privredne komore Crne Gore tradicional-no organizuje akcije dobrovoljnog davanja krvi, želeći da se na ovaj način pomogne onima kojima je to najpotrebnije.

- Smatramo da je značaj ovih akcija od posebne važnosti u vrijeme pandemije Covid 19, kada je brojnim hematološkim, onkološkim, kao i hirurškim pacijentima potrebna krv, ali i u tome što doprino-se da njene zalihe ostanu stabilne – izjavila je predsjednica Sindi-kalne organizacije Privredne komore Marija Milačić.

20

Broj 10 Oktobar 2020.

Crna Gora je atraktivna destinacija za strane investitore

Christoph Schoen, predsjednik Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori

21

Broj 10Oktobar 2020.

Do 2022. godine, stranci će u našu zemlju investirati 1,5 milijardi eura. Najviše će se ulagati u turizam, energetiku, elektronske komunikacije, trgovinu, osiguranje, pomorstvo, dok će investicije EBRD-a iznositi do 300 miliona eura.

Privredna komora Crne Gore i Savjet stranih investitora dijele gledišta o ekonomskom razvoju zemlje, tako da u tom smislu koordiniramo zajedničke aktivnosti i inicijative prema donosiocima odluka u pravcu poboljšanja poslovne kli-me. Crna Gora je mala država sa velikim potencijalima i vjerujem da kroz naše si-nergetsko djelovanje možemo doprinijeti

daljem razvoju poslovnog ambijenta, pri-vlačenju stranih investicija, ali i jačanju ekonomske aktivnosti. kaže u intervjuu Glasniku Christoph Schoen, predsjednik Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori.

Glasnik: Nedavno ste saopštili da će kom-panije, vaše članice, u Crnu Goru, do 2022. godine, investirati 1,5 milijardi eura. Za našu zemlju je veoma bitno da u pandemiji Covid-19, kada svjetska ekonomija bilježi pad ekonomskih aktivnosti, nećete preki-dati planirane aktivnosti. Šta Vas je moti-visalo na takav potez?

C. Schoen: Od 2006. godine, Crna Gora je sve privlačnija stranim investitorima, a vjerujem da su upravo investicione aktiv-nosti kompanija članica Savjeta doprini-jele da je Crna Gora danas prepoznata kao moderna država i atraktivna destinacija za strane investitore.

Pandemija nije poremetila naše planove. Kompanije članice Savjeta stranih inve-stitora nastavljaju sa ulaganjem u Crnu Goru i sa realizacijom planiranih investi-cija da,kao što je već najavljeno, u periodu 2020-2022. godine ulože okvirno 1.5 milijar-di eura. Riječ je o planiranim dugoročnim investicijama koje imaju za cilj zaokruživa-nje započetih projekata, kao i unapređenje postjećih poslovnih procesa.

Glasnik: U koje djelatnosti ćete najviše ula-gati?

C. Schoen: Prema investicionima plano-vima naših kompanija članica, najveća ulaganja se očekuju u sektorima turizma (okvirno 640 miliona), energetike (oko 166 miliona), elektronskih komunikacija (do 90 miliona), trgovine (10 miliona), osiguranja (devet miliona), pomorstva (četiri miliona), dok će investicije EBRD-a iznositi do 300 miliona eura.

Glasnik: U saradnji sa Vladom Crne Gore ranije ste pokrenuli brojne procese koji se tiču unapređenja poslovnog ambijenta, po-sebno regulatornog okvira. O čemu se radi?

C. Schoen: Vrlo smo aktivni sagovornici i partneri Vladi u oblasti unapređenja po-slovnog ambijenta. Podsjetiću da Savjet stranih investitora učestvuje u radu Savjeta za konkurentnost kao glavnog savjetodav-nog tijela u oblasti unapređenja poslovnog ambijenta, te da smo kao vrlo aktivni čla-novi u prethodnom periodu bili usmjereni na obezbjeđivanje implementacije prepo-ruka koje naši članovi dostavljaju putem Bijele knjige, kao i kroz rad naših komiteta.

Upravo kroz inicijativu upućenu Savjetu za konkurentnost, a uz podršku Ministarstva finansija i Sekretarijata Savjeta za konku-rentnost, intenzivno radimo na implemen-taciji definisanih predloga mjera za eli-minisanje barijera za razvoj elektronskih servisa u sektorima bankarstva i teleko-munikacionih usluga. Međuresorna radna grupa sačinjena od predstavnika Savjeta stranih investitora, Ministarstva finansija, Centralne banke Crne Gore, Ministarstva unutrašnjih poslova, Poreske uprave, Upra-ve policije, Udruženja banaka i kompanija članica SSICG je u prethodnom periodu pripremila Akcioni plan sa utvrđenom di-namikom implementacije preporuka. Od ukupno devet aktivnosti, dvije su već rea-lizovane, dok je realizacija ostalih u toku. Započeli smo i razgovore sa Vladom oko formiranja digitalne koalicije, u saradnji sa našim partnerima iz Američke privre-dne komore, Privredne komore Crne Gore i Asocijacije menadžera, imajući u vidu da digitalna transformacija poslovnih procesa u javnoj upravi predstavlja ključ unapređe-nja poslovnog ambijenta.

Glasnik: U vezi sa prethodnim pitanjem: zašto je od posebnog značaja donošenje Strategije digitalne transformacije, u čijoj pripremi učestvuje i vaš predstavnik?

C. Schoen: Digitalna transformacija u tele-kom industriji u svijetu, pa i kod nas, više nego u bilo kojoj drugoj, je konstantno puto-vanje i pokretač promjena, jer se inovativni proizvodi i usluge kupaca stalno isporučuju i stvaraju. Dodatno je i situacija sa pande-mijom korona virusa ukazala na to da su informacione i komunikacione tehnologije prekretnica za modernizaciju i potencijal za dalji razvoj svih sektora u Crnoj Gori.

Transformacija zahtijeva strategiju koja, kao i svaka strategija, gleda na ciljeve, tre-nutnu situaciju i kako krenuti naprijed na ovom putovanju na način koji ima smisla i povezuje sve potrebne elemente. Osnovni preduslovi za uspješno sprovođenje digi-talne transformacije kod nas, svakako, su adekvatan pravni okvir koji omogućava pri-mjenu naprednih rješenja koja se primje-njuju u razvijenom svijetu. Stoga je važno da se Vlada u narednom periodu posebno posveti ovoj oblasti. Naravno, digitalizaciju vidimo kao zajedničku odgovornost jav-nog i privatnog sektora kako bi se stvorio razuman i pametan mehanizam koji će omogućiti digitalnu transformaciju u cilju poboljšanja efikasnosti administracije pri-je svega, a potom doprinijeti održivom ra-zvoju i rastu kompanija u digitalnom dobu.

22

Broj 10 Oktobar 2020.

Veoma je važno što je i Vlada prepoznala važnost ovih procesa, pa je otpočela izra-du Strategije digitalne transformacije u či-joj pripremi, kao što ste i kazali, učestvuje i predstavnik Savjeta stranih investitora. Ovo vidimo kao veliku priliku za Crnu Goru, jer nudi mogućnost malim i pametnim sis-temima da u nekom doglednom vremenu riješe probleme u svom funkcionisanju i da dobiju šansu da postanu konkurentni na međunarodnom nivou.

Glasnik: Smatrate da bi uspješna digital-na transformacija države trebalo da bude jedna od ključnih politika Vlade te da ona predstavlja veliku šansu za privredu. Za-što?

C. Schoen: Uspješna digitalna transforma-cija predstavlja veliku šansu za privredu što se pokazalo na primjeru drugih malih država, kao i država regiona. Dalji razvoj cr-nogorske ekonomije i društva podrazumi-jeva digitalizaciju kao razvojnu i transfor-macionu politiku i očekujemo da digitalna transformacija predstavlja jednu od ključ-nih politika Vlade u predstojećem periodu. Savjet stranih investitora biće partner no-voj Vladi u svim ovim aktivnostima.

Glasnik: Ključ razvoja digitalne transfor-macije je u koordinisanoj saradnji države, privrede, akademske i naučne zajednice. Molim Vas da ovu konstataciju prokomen-tarišete.

C. Schoen: Pred novom Vladom je puno iza-zova, imajući u vidu da je situacija sa pan-demijom uticala na promjene poslovnih politika i da je na globalnom nivou uticala na pad ekonomske aktivnosti u sektorima turizma, saobraćaja, energetike i dr., a sa druge strane postakla je razvoj ICT sektora. U narednom periodu treba donositi hrabre, odgovorne odluke koje će stimulisati razvoj ekonomije u svim sektorima. Vjerujemo da će se nova Vlada na pravi način odnositi prema ovim izazovima, te da će nastaviti partnerstvo sa poslovnom zajednicom u Crnoj Gori na građenju stimulativnog po-slovnog ambijenta.

Takođe, iskreno vjerujemo da će Vlada, u skladu sa usvojenom odlukom na sjedni-ci Savjeta za konkurentnost iz decembra 2019. godine, formirati «digitalnu koaliciju» kao koordinaciono i savjetodavno tijelo za oblast digitalne transformacije sačinje-ne od predstavnika resornih institucija iz Vlade, predstavnika biznisa i naučno-aka-demske zajednice. Učešće svih društvenih subjekata koji imaju znanja, kompetencije i iskustva u ovim poslovima je od ključne

važnosti za uspješnu digitalnu transforma-ciju. Crna Gora je mala država i ima poten-cijal, znanje i resurse da postane digitalna zona u ovom dijelu Evrope.

Glasnik: Konstatujete da se reforme po-slovnog okruženja u Crnoj Gori i u budućem vremenu moraju efikasnije sprovoditi kako bi se stvorila povoljna biznis klima i omo-gućilo da se čitava crnogorska ekonomija brže razvija i oporavlja. Očekujete li da će ovaj proces biti nastavljen shodno potreba-ma privrede i građana Crne Gore?

C. Schoen: Bliska i kontinuirana komuni-kacija sa Vladom i organima javne uprave ostaje važan alat Savjeta za podršku našim članovima u razvoju i unapređenju njiho-vog poslovanja u Crnoj Gori. Pravovremeni dijalog u ovom kontekstu od suštinskog je značaja za sve zainteresovane strane, u ci-lju omogućavanja povećanja efikasnosti u poslovnim procesima i izbjegavanja nega-tivnih i štetnih posljedica po čitavu poslov-nu zajednicu. U tom smislu posebno važnu ulogu ima Savjet za konkurentnost.

Posvećeni smo pružanju dalje podrške u cilju postizanja odgovarajuće primjene i pozitivnih rezultata sprovedenih reformi. Zbog osjetljivosti bilo kakvog ulaganja na česte promjene pravnog i regulatornog okvira, obostrano razumijevanje i opred-jeljenje je od presudnog značaja za eko-nomski napredak Crne Gore u narednom periodu.

Glasnik: Koja je vaša poruka crnogorskim privrednicima u smislu što bržeg prila-gođavanja poslovanja u ovim izazovnim vremenima?

C. Schoen: Pandemija korona virusa je pogodila cjelokupnu svjetsku ekonomiju, izlažući značajan broj kompanija riziku da budu prisiljene da okončaju svoje poslova-nje. Kriza je posebno pogodila mala i sre-dnja preduzeća i njihove zaposlene. Gotovo sve svjetske vlade preduzimaju značajne korake kako bi umanjile negativne utica-je na poslovanje i zaposlene, ali potrebno je mnogo više. Najveći izazov sa kojim se mala i srednja preduzeća danas suočavaju je pristup finansijama, koji je već bio izazov za mnoge male kompanije prije nego što je započela ova kriza. S druge strane, kriza je stvorila potencijalne mogućnosti za mala i srednja preduzeća za kreiranje mobilnih rješenja za e-trgovinu. Stoga digitalizacija i tehnologija mogu podržati razvoj malih i srednjih preduzeća. Naša poruka crnogor-skim privrednicima, pogotovu u malim i srednjim biznisima, odnosila bi se na, opet

važnu, digitalnu transformaciju poslovnih procesa, intenzivniju komunikaciju sa dr-žavnim organima kroz postojeće asoci-jacije, proširivanje poslovnih aktivnosti. Postoje inicijative kao što je PowerUp, koja pomaže malim i srednjim biznisima koji traže nove modele poslovanja usljed ove nove ekonomske situacije.

Glasnik: Koji je ključni preduslov za dalje privlačenje investicija iz razvijenih zema-lja u Crnu Goru?

C. Schoen: U skladu sa nalazima Bijele knjige, "Vladavina prava” prepoznata je kao najizazovniji preduslov za razvoj poslo-vanja. "Predvidljivo poslovno okruženje", koje podrazumijeva transparentnost rada državnih organa, takođe je od presudnog značaja.

Kao ozbiljnu zabrinutost za ekonomsku stabilnost zemlje, naši članovi prepoznaju "disciplinu” odnosno, nedostatak sistemat-ske i stroge naplate poreza. Mišljenja smo da "disciplina" direktno utiče na konku-rentnost kompanija na tržištu i nepoštene uslove za rad.

Vlada bi trebalo da intenzivira borbu protiv sive ekonomije, koja zahtijeva odlučnu re-akciju relevantnih institucija i predstavlja važan faktor za fer tržišnu konkurenciju.

Dalju pažnju treba posvetiti sprovođenju reformskih procesa u sektorima analizira-nim Bijelom knjigom, koji su naši članovi ocijenili niskim ocjenama (tržište rada i zapošljavanje, razvoj nekretnina, oporezi-vanje/doprinosi, korporativno upravljanje, vladavina prava) kako bi se unaprijedio po-slovni ambijent, privukle strane investicije i stvorili uslovi za poboljšanje ekonomskog standarda svih građana Crne Gore.

Glasnik: Kako ocjenjujete saradnju asoci-jacije kojom rukovodite sa Privrednom ko-morom Crne Gore?

C. Schoen: Savjet stranih investitora i Pri-vredna komora Crne Gore imaju tradicio-nalno dobru saradnju. Privredna komora i Savjet stranih investitora dijele gledišta o ekonomskom razvoju zemlje, tako da u tom smislu koordiniramo zajedničke aktivnosti i inicijative prema donosiocima odluka u pravcu poboljšanja poslovne klime. Crna Gora je mala država sa velikim potencijali-ma i vjerujem da kroz naše sinergetsko dje-lovanje možemo doprinijeti daljem razvoju poslovnog ambijenta, privlačenju stranih investicija, ali i jačanju ekonomske aktiv-nosti.

23

Broj 10Oktobar 2020.

Montenegro as an attractive destination to foreign investors

Christoph Schoen, President of the Montenegrin Foreign Investors’ Council

24

Broj 10 Oktobar 2020.

The Chamber of Economy of Montenegro and the Montene-grin Foreign Investors’ Council share views on the econo-mic development of the country, so in that sense we coor-dinate joint activities and initiatives towards the decision makers with the aim of improving the business climate. Montenegro is a small country with great potential and I believe that through our synergetic action we can contribute to the further development of the business environment, attracting foreign investments, but also strengthening economic activity, says in the interview for Glasnik Christoph Schoen, the President of the Montenegrin Fo-reign Investors’ Council.

Glasnik: You recently announced that your member companies will invest 1.5 billion euros in Montenegro by 2022. It is very im-portant for our country that in the COVID-19 pandemic, when the world economy is experiencing a decline in economic activity, you will not interrupt the planned activities. What motivated you to make such a move?

C. Schoen: Since 2006, Montenegro has become increasingly at-tractive to foreign investors, and I believe that the investment activities of the MFIC member companies have contributed to Montenegro being recognized today as a modern country and an attractive destination for foreign investors.

The pandemic did not disrupt our plans. The member companies of the Montenegrin Foreign Investors’ Council continue to invest in Montenegro and with the implementation of planned invest-ments, as already announced, in the period 2020-2022 will in-vest approximately 1.5 billion EUR. These are planned long-term investments aimed at completing the started projects, as well as improving the existing business processes.

Glasnik: In which sectors will you invest the most in?

C. Schoen: According to the investment plans of our member com-panies, the largest investments are expected in the sectors of tou-rism (approximately 640 million), energy (approximately 166 milli-on), electronic communications (approximately 90 million), trade (approximately 10 million), insurance (approximately 9 million), maritime (approximately 4 million), while the EBRD's investments will amount to approximately 300 million EUR.

Glasnik: In cooperation with the Government of Montenegro, you have previously initiated numerous processes related to the im-provement of the business environment, especially the regulatory framework. Please tell us more?

C. Schoen: We are very active interlocutors and partners of the Government in the field of improving the business environment. I would like to remind you that the Montenegrin Foreign Investors’ Council participates in the work of the Competitiveness Council as the main advisory body in the field of improving the business en-vironment, and that as very active member in the previous period we were focused on ensuring the implementation of recommen-dations provided by our members through the White Book as well as through the work of our committees.

Through the initiative submitted to the Competitiveness Council, and with the support of the Ministry of Finance and the Secretariat of the Competitiveness Council, we are working intensively on the implementation of defined proposals for measures to eliminate barriers to the development of electronic services in the banking and telecommunication sectors. An interdepartmental working group composed of representatives of the Montenegrin Foreign Investors’ Council, the Ministry of Finance, the Central Bank of Montenegro, the Ministry of Interior, the Tax Administration, the Police Administration, the Association of Banks and MFIC mem-ber companies prepared an Action Plan with established dynami-cs for implementation of submitted recommendations. Out of a total of nine activities, two have already been implemented, whi-le the implementation of the others is in progress. We have also started talks with the Government on forming a "digital coalition”, in cooperation with our partners from the American Chamber of Commerce, the Chamber of Economy of Montenegro and the As-sociation of Managers of Montenegro, bearing in mind that digital transformation of business processes in public administration is key to improving the business environment.

Glasnik: Regarding the previous question: why is the adoption of the Digital Transformation Strategy of special importance, in the preparation of which your representative also participates?

C. Schoen: Digital transformation in the telecom industry globally, as well here in Montenegro, indeed any other, is a constant journey, because innovative customer products and services are being de-livered and created all the time. In addition, the situation with the corona virus pandemic has indicated that information and commu-nication technologies are a turning point for modernization and po-tential for further development of all sectors in Montenegro.

Transformation requires a digital transformation strategy that, as any strategy, looks at the goals, current situation and how to move forward on a transformational journey in a way that makes sense and connects all the relevant elements. The basic preconditions for successful digital transformation here in Montenegro are an adequate legal framework that enables the application of advan-ced solutions applied in a highly developed world.

Therefore, it is important that the Government pays special atten-tion on digital transformation in the upcoming period. Of course, we see digitalisation as a shared responsibility of the public and private sectors to create a reasonable and smart mechanism that will enable digital transformation in order to improve the effici-ency of administration first and foremost, and then contribute to the sustainable development and growth of companies in the di-gital age. It is very important that the Government also recognized the importance of these processes, so it started drafting the Digi-tal Transformation Strategy, and as you said, in the preparation of which MFIC representative also participates. We see this as a great opportunity for Montenegro, because it offers the possibility of small and smart systems to solve problems in their function in due course and to get a chance to become competitive on an international level.

By 2022, the member companies of the Montenegrin Foreign Investors’ Council will invest approximately 1.5 billion EUR. The largest investments are expected in the sectors of tourism, energy, electronic communications, trade, insurance, maritime, while the EBRD's investments will amount to approximately 300 million EUR.

25

Broj 10Oktobar 2020.

Glasnik: You believe that the successful digital transformation of the state should be one of the key policies of the Government and that it represents a great chance for the economy. Why?

C. Schoen: Successful digital transformation represents a great chance for the economy, which has been shown by the example of other small countries, as well as the countries of the region. Further development of the Montenegrin economy and society implies digitalization as a development and transformation policy and we expect that digital transformation will be one of the key policies of the Government in the upcoming period. Montenegrin Foreign Investors’ Council will be a partner to the new Gover-nment in all these activities.

Glasnik: The key to the development of digital transformation is in the coordinated cooperation of the state, economy, academic and sci-entific community. Please provide your comment on this statement.

C. Schoen: The new government faces many challenges, given that the situation with the pandemic has affected changes in business policies and that globally it has resulted in the decline of economic activity in the sectors of tourism, transport, energy, etc., and on the other hand has stimulated the development of the ICT sector. In the upcoming period, courageous, responsible decisions should be made that will stimulate the development of the economy in all sectors. We believe that the new Government will respond to these challenges in the right way, and that it will continue the par-tnership with the business community in Montenegro to build a stimulating business environment.

We also sincerely believe that the Government, in accordance with the decision adopted at the session of the Competitiveness Council in December 2019, will form a "digital coalition" as a coordinating and advisory body for digital transformation composed of repre-sentatives of relevant government institutions, business represen-tatives and scientific-academic community. The participation of all social actors who have the knowledge, competencies and experi-ence in this area is crucial for a successful digital transformation. Montenegro is a small country and has the potential, knowledge and resources to become a digital zone in this part of Europe.

Glasnik: You state that the reforms of the business environment in Montenegro must be implemented more efficiently in the futu-re in order to create a favourable business climate and enable the entire Montenegrin economy to develop and recover faster. Do you expect that this process will be continued in accordance with the needs of the economy and citizens of Montenegro?

C. Schoen: Close and continuous communication with the Gover-nment and public administration bodies remains an important tool of the Council to support our members in the development and improvement of their business operations in Montenegro. Timely dialogue in this context is essential for all stakeholders, in order to enable increased efficiency in business processes and avoid negative and harmful consequences for the entire business community. In this sense, the Competitiveness Council has a par-ticularly important role to play.

We are committed to providing further support in order to achie-ve proper implementation and positive results of the implemen-ted reforms. Due to the sensitivity of any investment to frequent changes in the legal and regulatory framework, mutual under-standing and commitment is crucial for the economic progress of Montenegro in the upcoming period.

Glasnik: What is your message to Montenegrin businesses in terms of adjusting their business operations as quickly as possible in these challenging times?

C. Schoen: The corona virus pandemic has hit the entire world economy, putting a significant number of companies at risk of being forced to close their businesses. The crisis has particularly affected small and medium-sized enterprises and their emplo-yees. Almost all world governments are taking significant steps to reduce the negative impacts on businesses and their emplo-yees, but much more is needed. The biggest challenge SMEs are facing today is access to finance, which was already a challenge for many small businesses before this crisis began. On the other hand, the crisis has created potential opportunities for SMEs to de-velop mobile e-commerce solutions. Therefore, digitalization and use of technology can support the development of small and me-dium size enterprises. Our message to Montenegrin businesses, especially in small and medium businesses, would refer to, again important digital transformation of business processes, more in-tensive communication with state bodies through existing associ-ations, expansion of business activities. There are initiatives such as PowerUp, which helps small and medium-sized businesses loo-king for new business models due to this new economic situation.

Glasnik: What is a key precondition for further attracting investors from developed markets to Montenegro?

C. Schoen: According to the findings of the White Book, the "rule of law" is recognized as the most challenging prerequisite for bu-siness development. A "predictable business environment", which implies transparency in the work of state bodies, is also of crucial importance.

As a serious concern for the economic stability of the country, our members recognize the "discipline" or lack of systematic and strict tax collection. We are of the opinion that "discipline" directly affects the competitiveness of companies in the market and unfa-ir working conditions.

The government should continue the fight against the grey econo-my, which requires a decisive reaction from the relevant instituti-ons and is an important factor for fair market competition.

Further attention should be paid to the implementation of reform processes in the sectors analysed in the White Book, which our members rated low (labour market and employment, real estate development, taxation / contributions, corporate governance, rule of law) in order to improve the business environment, attract fore-ign investments and created conditions for improving the econo-mic standard of all citizens of Montenegro.

Glasnik: How do you assess the cooperation of the Association you manage with the Chamber of Economy of Montenegro?

C. Schoen: The Montenegrin Foreign Investors’ Council and the Chamber of Economy have traditionally had good cooperation. The Chamber of Economy and the Montenegrin Foreign Investors’ Council share views on the economic development of the country, so in that sense we coordinate joint activities and initiatives to-wards decision makers in the direction of improving the business climate. Montenegro is a small country with great potential and I believe that through our synergetic action we can contribute to the further development of the business environment, attracting foreign investments, but also strengthening economic activity.

26

Broj 10 Oktobar 2020.

Povoljni krediti za Crnu Goru u vrijedni 60 miliona eura

Evropska komisija je potpisala sa Crnom Gorom Memorandum o razumijevanju i obezbijedila prvu tranšu izuzetno povoljnih kreditnih sredstava u vrijednosti od 30 mi-liona eura, namijenjenih za ograničavanje ekonomskih posljedica izazvanih epidemi-jom korona virusa - saopšteno je iz EU Info centra.

Riječ je o samo dijelu podrške koja će biti dostupna Crnoj Gori, u sklopu Programa makroekonomske finansijske pomoći, vri-jednog do 60 miliona eura.

- Ovaj vid podrške nadopunjuje prethodno odobrena bespovratna sredstva u izno-su 53 miliona eura, koje je Evropska unija bezbijedila za nabavku hitne medicinske opreme i pomoć socijalno ugroženim po-jedincima, preduzetnicima, kompanijama, zdravstvenom sektoru i drugim sektorima u Crnoj Gori koji su najviše ugroženi kri-zom izazvanom korona virusom - navodi se u saopštenju.

Otpuštanje druge, posljednje, tranše po-voljne kredine podrške, do ukupnog iznosa od 60 miliona eura, zavisiće od ostvarenja uslova navedenih u Memorandumu o razu-mijevanju, poput jačanja javnih finansija, borbe protiv korupcije, snaženja finansi-jske stabilnosti, unaprjeđenja poslovnog ambijenta i reforme socijalne zaštite.

Program pomoći će biti obezbijeđen za pe-riod od 12 mjeseci.

- Program makrofinansijske podrške Cr-noj Gori dio je paketa vrijednog 3 milijarde eura, kojeg je Evropska komisija predložila za deset zemalja iz procesa proširenja i iz susjedstva Evropske unije, kako bi im po-mogla da ograniče ekonomske posljedice pandemije korona virusa - precizirano je.

U TE Pljevlja biće uloženo oko 60 miliona eura

Termoelektrana Pljevlja obilježava trideset osam godina uspješnog rada i poslovanja u znaku početka ekološke rekonstrukcije pr-vog bloka i uz rekultivaciju postojeće depo-nije šljake i pepela. U ova dva vezana pro-jekta, čija realizacija će omogućiti nastavak valorizacije termoenergetskog kompleksa u Pljevljima, biće uloženo oko 60 miliona eura, saopšteno je iz Elektroprivrede.

"Realizacijom ovih projekata Termoelek-trana će proizvoditi električnu energiju po

najvišim evropskim standardima bez rizi-ka po životnu sredinu. Biće izgrađen i izvor toplote za grijanje grada i doniraće se još oko tri miliona eura za izgradnju primar-nog toplovoda. Ekološkom rekonstrukci-jom, sve emisije i produkti sagorijevanja uglja i hemijskih procesa koji se odvijaju prilikom proizvodnje električne energije, biće svedeni na granice ispod dozvoljenih, a sve u skladu sa zakonskom regulativom naše države i evropskim direktivama o emisijama iz termo izvora na ugalj”, navo-de iz EPCG.

Za prvih devet mjeseci 2020. godine TE Pljevlja je proizvela 1.033.531 MWh, što je, kako ističu, oko 10 odsto više od plana.

"U prvih devet mjeseci 2020., termoelektra-na je imala samo jedan neplanirani zastoj u trajanju od 14 časova, što govori o tome da je pogonska spremnost na visokom nivou. Ove godine u pandemiji Covid-19 virusa, poseban izazov predstavljao je remont, jer su remontni radovi, koji su trajali dva mjeseca, izvedeni u punom kapacitetu uz pomoć domaće radne snage. Rijetki termo-enegetski centri mogu se pohvaliti da uz pomoć domaće radne snage mogu odraditi remont ovako kompleksnog postrojenja”, dodaju oni.

Termoenergetski kompleks u Pljevljima, Termoelektrana Pljevlja – Rudnik uglja, za-pošljava 1.200 radnika i jedan je od ključnih djelova elektroenergetskog sistema Crne Gore.

"On predstavlja važnu karitku stabilnosti elektroenergetskog sistema naše države, čega smo svjedoci u vremenu pandemije COVID 19, kada su za sve zemlje posebno važni njihovi sopstveni izvori i resursi”, is-takli su iz EPCG, prenosi RTCG.

Struja iz Crne Gore ide do Grčke, Malte, Francuske

Italijanska kompanija Terna, koja je sa Cr-nogorskim elektroprenosnim sistemom realizovala projekat energetskog poveziva-nja Crne Gore i Italije, nastaviće da ulaže u našu državu, pišu Dnevne novine.

Kako je navedeno u polugodišnjem izvješta-ju Terne, u Crnoj Gori su moguća dodatna ulaganja u elektroenergetsku infrastruktu-ru, što bi u krajnjem rezultiralo većim razvo-jem tražišta električne energije.

Balkan je prepoznat kao područje sa kojeg bi svi viškovi električne energije, preko energetskog kabla, završili u Italiji, koja bi

ih dalje usmjeravala ka Francuskoj.

Kompanija Terna širi mrežu ka Francuskoj. U toku je povećanje kapaciteta interkonek-cije između Italije i Francuske, a od 95 km kabla, do sada je postavljeno 88 km.

Pored Francuske, Italija je energetski pove-zana i sa Grčkom, Maltom, Austrijom, Slo-venijom i Švajcarskom.

Sa Balkanom, jedina veza je energetski kabl u Crnoj Gori. Naša država je glavni most preko kojeg se višak energije sa Bal-kana plasira preko Italije dalje ka Evropi.

Projekat energetskog povezivanja Italije i Crne Gore predstavlja najdužu podmorsku visokonaponsku konekciju Terne, na 423 kilometara u podmorju Jadrana, na naj-većoj dubini od 1.215 metara, na koje se na-dovezuju 22 kilometara podzemnog kabla, 16 kilometara u Italiji (od tačke izlaska na obali do stanice u Cepagatti) i 6 km u Crnoj Gori (od Rta Jaz do stanice u Kotoru).

Energetske stanice u Cepagatti i Kotoru predstavljaju primjer tehnološke i inženjer-ske izvrsnosti u oblasti energetike i građe-vinarstva i svjetski vrh za rješenja u oblasti elektrotehnike, sa posebnošću da imaju konvertor energije, najveće snage, koji je Terna do sada realizovala.

Ova interkonekcija rezultat je višegodišnjeg rada visokokvalifikovanih i specijalizovanih profesiona