100%povećana prodaja traktora u 2016.

Financiranje OsiguranjeZA USPJEH JE

POTREBNA UPORNOST I

DOBRA BANKA KOJA VAS

PODRŽAVA

IZ FONDOVA ZA OSIGURANJE

USJEVA DO 2020. MOŽEMO

DOBITI 56 MILIJUNA €

Prilog Večernjeg lista o tržištu traktora i mehanizacije u RH

nastavak na stranici 26

Prodaja novih traktora nastavila je rasti tijekom 2016. godine, a prema posljednim podacima u prvih je 11 mjeseci ove godine ukupno je prodano 503 traktora.

Iako statistika bilježi rast prodaje u odnosu na prethodne godine, ali to je još uvijek malo u odnosu na primjerice 2008. godinu kada je prodano gotovo 1600 traktora. Trgovci traktora i poljoprivredne mehanizacije očekuju da bi se pozitivni trendovi na domaćem tržištu mogli nastaviti budu li uskoro donesene odluke vezane uz investicije kroz program rural-nog razvoja koji je u zastoju sada već više od godinu i pol. – U prvih devet mjeseci ove godi-ne registrirano je 340 novih trak-tora, što je više nego dvostruko povećanje u odnosu na lanjska 164 traktora u prva tri tromje-sečja – ističe Franjo Dominković, dopredsjednik Udruge prodava-telja poljoprivredne mehanizacije i opreme u RH.

UTORAK, 20. PROSINCA 2016.30 Večernji list

Na račune poljoprivrednika sjeo je predujam za 2017., a ukupno je isplaćeno 806,3 milijuna kuna na žiro-račune oko 100 tisuća poljo-privrednih gospodarstava, što je 50 milijuna kuna više nego lani, objavilo je Ministarstvo poljopri-vrede. Nakon usvajanja državnog proračuna za 2017. godinu, svi po-ljoprivrednici dobit će unaprijed informaciju koliko ih očekuje u 2017. godini, a isplata prve rate počet će potkraj siječnja 2017. Za izravna plaćanja poljoprivred-nicima u 2017. godini osigurana je 2,61 milijarda kuna, što je 305,2 milijuna kuna više u odnosu na 2016. Od iznosa raspoloživa nov-ca za izravna plaćanja u 2017. go-dini, 65% dolazi iz fondova EU.Sve su to dobre informacije za poljoprivrednike koji unaprijed mogu planirati svoje aktivnosti, sjetvu i ulaganja. Ministarstvo je najavilo skore odluke i o po-jedinim mjerama iz Programa ruralnog razvoja, što bi uz rast BDP-a na državnoj razini i bolje gospodarske aktivnosti trebalo potaknuti i tržište poljoprivrede.Pritom se misli na tržište trakto-

ra i mehanizacije, ali i investira-nja u proljetnu sjetvu, osigura-nje usjeva na vrijeme ili ulazak u novi investicijski ciklus uz podršku komercijalnih banaka koje sve više prepoznaju važnost povoljnijeg kreditiranja i praće-nje ulaganja.Traktori, poljoprivredna meha-nizacija, osiguranja od šteta te kvalitetna ulaganja u sjetvu neki su od najvažnijih elemenata za uspješnu proizvodnju. Sve je to razlog zbog kojih će Agrobiz.hr i Večernji list specijalom i poseb-nim prilozima promovirati teme o poljoprivrednoj mehanizaciji, osiguranju i kreditiranju. Sredi-nom siječnja 2017. organizirat ćemo i okrugli stol „Budućnost poljoprivredne mehanizacije u RH“, na kojem ćemo sa stručnja-cima razgovarati o svim spome-nutim temama.Želja nam je da pokrenemo ra-spravu i progovorimo o proble-mima, ali i o svim pogodnostima koje se na tržištu nude kako bi u iduću sezonu naši poljoprivred-nici ušli informiraniji i pripre-mljeniji te nastavili povećavati proizvodnju i konkuretnost. •

Prilozima i okruglim stolom želimo potaknuti raspravu o primjeni novih tehnologija

Uvodnik Tržište traktora i mehanizacije

TRŽITE SE OPORAVLJA, STIŽE I VIŠE NOVCA IZ EU ZA ULAGANJE

Miroslav Kuskunović

Od siječnja do rujna ove godine na tržištu se pojavilo i pet novih brendova

Prodaja traktora u Hrvatskoj udvostručena

nastavak sa stranice 25

Kaže da je u prvih devet mjeseci ove godine prodano 59 traktora više nego u cijeloj prošloj godini kada je prodan ukupno 281 trak-tor.Od siječnja do rujna ove godine na tržištu se pojavilo i pet novih brendova – proizvođača trakto-ra koji se prvi put pojavljuju na našem tržištu. To su Branson, Dongfeng, Dotto, Farmtech i Lo-vol, ističe Dominković. Istodobno ove godine nije prodan ni jedan trakotr marke Hürlimann, Foton, IMT, Jinma i YTO. Kako ističu u udruzi, zato je po-rasla prodaja traktora kao zamje-na za srpske IMT traktore čija je prodaja prestala nakon likvidaci-je tvrtke i prestanka proizvodnje. Porasla je prodaja „crvenih“ trak-tora koji asociraju na IMT i koji su manjih snaga i cjenovno jeftiniji

Prodaja traktora u prvih 11 mjeseci 2016. po proizvođačima

John Deere

Polaris

Deutz

Case

Lamborghini

New Holland

Same

Carraro

Arctic Cat

Goldoni

Zetor

Tafe

Claas

Ferguson

Kubota

Hisun

Hittner

Belarus

Labinprogres

Can-Am

Valtra

Landini

Fendt

Hattat

Steyr

Pasquali

Farmtech

CF Moto

Dongfeng

Yamaha

Branson

Lovol

Valpadana

Dotto

Agromehanika

Sonalika

Ferrari

McCormick

101

54

45

34

32

25

18

17

16

15

14

12

12

10

10

10

9

9

9

8

6

6

4

3

3

3

3

3

2

2

1

1

1

1

1

1

1

1

UTORAK, 20. PROSINCA 2016. Večernji list 31

Zadovoljni smo prodajom i vjerujem da će biti još veća

kao Tafe (7 komada), Same (17), Carraro (12), Goldoni (12), ali i do-maće marke poput Tubera iz La-binprogresa koji je zamjena i bolji traktor nego što je to bio IMT.Nekih traktora kao npr. John Deere, Case, Deutz i Lamborghini prodano je i registrirano znatno više u prvih devet mjeseci ove godine nego lani i preklani. Uglavnom su snage oko 100 KS i opremljenošću i cijenom pri-hvatljivi su našim kupcima. A kvalitetom su se dokazali jer su u vrhu prodajnosti i konstantni na tržištu, kažu u udruzi proda-vatelja. Napominju da se i dalje smanjuje prodaja traktora manjih snaga, ispod 60 KW, a uza spome-nute traktore od 70 do 90 KW i da-lje je u porastu prodaja traktora iznad 110 KW. Sve je manje kupaca iz malih OPG-ova kojima nisu pomogli fondovi EU odnosno nije primi-jećena prodaja traktora iz pot-

pora EU za male poljoprivredni-ke do 15.000 eura potpore, kaže Dominković. Dodaje kako sred-nji i veliki kupuju i bez potpore jer više ne mogu čekati odluke za isplatu novca iz Fonda rural-nog razvoja. Još čekaju oni korisnici i poten-cijalni kupci koji su na listama Agencije za plaćanje u poljopri-vredi, ribarstvu i ruralnom ra-zvoju, najprije do 212. mjesta, a potom do 241. mjesta na listi, a koji su dobili privremena rješenja od Agencije. No, kada će i hoće li dobiti konačna rješenja nitko ne zna, ističu u udruzi.Tvrtke koje se bave prodajom traktora i poljoprivredne meha-nizacije očekuju da će se porast prodaje traktora nastaviti jer su prije kupljeni traktori mnogima sada mali i stari. Na ruku im ide i dobar jesenski urod i avansna isplata potpora poljoprivredni-cima. •

503traktora prodano

je u 11 mjeseci ove godine

Od ukupno 503 traktora, najviše ih je u prvih 11 mjeseci ove godine prodano u Osječko-baranjskoj županiji, ukupno 77. Iako je za mnoge to iznenađenje, drugo po prodaji je tržište Zagreba i Zagrebačke županije koji su postali po poljoprivrednoj proizvodnji jedna od vodećih regija. Ukupno je na tom području prodan 71 traktor. Na začelju po prodaji traktora su Splitsko-dalmatinska županija sa pet prodanih i Šibensko-kninska sa samo dva prodana traktora.

Najviše traktora ove godine prodano u Osječko-baranjskoj

ŽUPANIJE

Jedan ste od većih distributera traktora i mehanizacije u istoč-noj Slavoniji. Koje sve brendo-ve prodajete? Jeste li zadovolj-ni prodajom? Prodajemo poljoprivrednu meha-nizaciju CLAAS (kombajni, silo-kombajni, traktori, prese za slamu i sijeno, kosilice, skupljače i okreta-če sijena, teleskopske utovarivače), HORSCH (strojevi za reduciranu obradu zemljišta, gruberi, teški gruberi, kratke tanjurače, sijačice za strnine i kukuruz, pretovarne prikolice), STRAUTMANN (mikse-rice za pripremu i hranjenje stoke, samoutovarne prikolice za sijeno, prikolice za raspodjelu stajskog gnojiva, transportne prikolice), GUTTLER (gusjeni valjci za usit-njavanje zemljišta – prije i nakon sjetve, sjetvospremači za sjetvenu pripremu i prašenje strništa, va-ljci nošeni na prednjoj hidraulici traktora) te TRIMBLE (satelitski navigacijski uređaji za pravac, autopilot-sustavi za preciznu po-ljoprivredu, dronovi za snimanje stanja na parcelama, programi za primjenu precizne poljoprivrede). Da, točno je da smo jedna od vode-ćih tvrtki u prodaji mehanizacije. Osim prodaje, radimo i servis i prodaju rezervnih dijelova, za-pravo kompletnu postprodaju. U odnosu prodavatelj – kupac (na-kon prodaje strojeva) to je jedan od važnih faktora. Mogu reći da smo izuzetno zadovoljni proda-jom strojeva, ali i uslugama servi-sa te prodajom rezervnih dijelova u ovoj, eto još malo pa “prošloj” godini.

Ima li pomaka na tržištu trak-tora ili je i dalje u blokadi?Naravno da ima pomaka u prodaji strojeva. Očigledno je da se proda-

lo više nego u 2015. i to ne samo traktora, nego ukupno sve meha-nizacije. Naime, vlada fama oko fondova EU, sporosti u realizaciji projekata, dugom čekanju odluka oko investicija u poljoprivrednim poduzećima i OPG-ima. Ljudi više nisu mogli čekati pa su počeli više investirati. Slobodno mogu reći da tržište nije u blokadi, prodaje se.

Što je razlog da se tržište sporo oporavlja? Niz je faktora, direktnih i indirek-tnih koji su diktirali investicije, a među njima su i rezultati same proizvodne godine (agrotehnički uvjeti u proizvodnji, meteorološ-ki, prinosi koji su u direktnoj vezi s cijenama proizvoda). Jedan od razloga je i već spomenuti fond „ruralnog razvoja“ koji je opet u direktnoj vezi sa zakonima i sta-njem u državi. Sve ide jako sporo pa to je tako i s ovim fondom koji treba financirati poljoprivredu. Svi čekaju da vide što će biti, no naravno ima i hrabrih poljopri-vrednika koji investiraju te traže povoljnije uvjete financiranja, kupuju potrebnu mehanizaciju i tehnologiju. Mi imamo izuzetno dobru ponudu financiranja kup-nje poljoprivredne mehanizacije sa subvencioniranom kamatom.

Kakva je situacija s brendovi-ma koje vi prodajte u drugim zemljama? Situacija je u okolnim zemljama stabilna što se tiče investicija i sve je uhodano. Iz godine u godinu ne

Alojz Jerković, tvrtka Jerković d.o.o.

mijenja se ništa bitno. Naravno da investicije prati dobra proizvodna i poslovna godina. Ali u globalu je tržište stabilno. Morate znati da okolne zemlje imaju više deset-ljeća (neki i više od toga) stabilnu poljoprivrednu politiku razvoja poljoprivrede u svojim zemljama i ona je u samom vrhu prioriteta, za razliku od nas. Gdje je to voda skuplja od mlijeka? Čak i u zemlja-ma bivše Jugoslavije bilježe se uzlazni trendovi u investicijama u poljoprivredi.

Ima li Hrvatska prestare trak-tore i mehanizaciju? Koliko je ulaganje u nove tehnologije važno? Hrvatska zbog niz faktora u proš-losti nije baš puno ulagala u me-hanizaciju i nove tehnologije. Naravno da tu ima izuzetaka, a zahvaljujući njima sada se moder-na tehnologija širi dalje. Ulaganja i nove tehnologije od presudnog su značaja za ukupan razvoj i mo-dernizaciju u poljoprivredi. Novi strojevi imaju bolju iskorištenost u sklopu novih tehnologija za, primjerice, reduciranu obradu zemljišta uz nadogradnju i direk-tnu vezu sa sustavima za preci-znu poljoprivredu pomoću kojih se smanjuju troškovi proizvod-nje. Sve je to važno u proizvodnji hrane, ali i u drugim segmentima poput, primjerice, proizvodnje električne energije u bioplinskim postrojenjima.

Što očekujete od poslovne 2017. godine? Očekujem da će 2017. biti jedna stabilna, prosječna godina. Na-dam se boljem plasmanu sred-stava iz fondova EU za područje poljoprivrede što bi jako podiglo konkurentnost hrvatske poljopri-vrede.

Možete li nam reći ponešto o povijesti tvrtke? Povijest obiteljske tvrtke Jerković seže u davnu 1958. od kada se naša obitelj bavi uvođenjem mehaniza-cije u poljoprivrednu proizvodnju. Moj djed Stjepan počeo je biznis uvođenjem moderne mehaniza-cije u poljoprivredu na svom gos-podarstvu. Tada su to bili traktori, samovezačice, vršalice... sve do kombajna. Uz usluge popravaka, prodavao je i dijelove. Od 1965. u posao se uključuje i moj otac. On s djedom kreće u poslovnu suradnju s austrijskom tvrtkom Styer. Osni-vali su obrt i razvijali posao, a od 1978. počinje i suradnja s tvrtkom CLAAS. Oko 1985. sagradili smo prvu radionicu, a potom 1993. gra-dimo još jednu novu radionicu i skladište. Ja sam se u posao uklju-čio 1988. nakon završetka srednje škole. Tvrtku Jerković osnivamo 1992. i ona postaje zastupnik tvrtke Stayer za Hrvatsku. S tom tvrtkom 2000. prekidamo suradnju i širi-mo posao s ugovorom o suradnji s CLAAS-om te postajemo njegov partner. Od 2011. preuzimamo odgovornost za prodajno područ-je istočne Hrvatske za njih. Tvrtka danas ima 12 zaposlenih. Uživamo u svom poslu unatoč brojnim iza-zovima. Posebno smo ponosni jer nismo nikome dužni te imamo odličan odnos i s partnerima i s kupcima. •

Hrvatska zbog niza faktora u prošlosti nije puno ulagala u nove tehnologije i traktore

I dalje se smanjuje prodaja traktora manjih snaga, ispod 60 KW

John Deere

Polaris

Deutz

Case

Lamborghini

New Holland

Same

Carraro

Arctic Cat

Goldoni

Zetor

Tafe

Claas

Ferguson

Kubota

Hisun

Hittner

Belarus

Labinprogres

Can-Am

Valtra

Landini

Fendt

Hattat

Steyr

Pasquali

Farmtech

CF Moto

Dongfeng

Yamaha

Branson

Lovol

Valpadana

Dotto

Agromehanika

Sonalika

Ferrari

McCormick

101

54

45

34

32

25

18

17

16

15

14

12

12

10

10

10

9

9

9

8

6

6

4

3

3

3

3

3

2

2

1

1

1

1

1

1

1

1

UTORAK, 20. PROSINCA 2016.32 Večernji list

Mljekara Marina

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. %Kanada 22.834 24.117 25.449 27.542 28.144 2SAD 164.894 168.013 185.333 201.851 208.274 3Brazil 56.420 52.296 55.810 65.089 55.537 -15Japan (>22 kW) 16.363 17.222 19.001 24.721 20.944 -15Kina (>18 kW) 320.000 367.000 416.000 524.500 524.600 0R. Koreja (>22kW) 15.280 14.291 13.471 12.853 12.000 -7Indija 520.073 612.687 529.956 619.159 592.942 -4Rusija 21.085 36.997 41.827 40.158 37.500 -7Turska 36.072 60.466 50.320 52.285 58.500 12Europska unija 167.517 187.352 184.255 184.335 169.500 -8od toga: Francuska 29.123 35.409 38.754 42.656 33.127 -22od toga: Njemačka 28.587 35.977 36.264 36.248 34.611 -5od toga: Italija 23.323 23.431 19.343 19.018 18.178 -4od toga: Uj. Kraljevstvo 14.486 15.217 14.964 13.490 13.526 0svijet 1.700.000 1.900.000 1.950.000 2.200.000 2.130.000 -3

U svijetu je prodano 2,13 milijuna traktora, najveći rast prodaje bilježe Turska i SADProdaja na globalnom tržištu

Velik pad imao je i Japan gdje je prodaja novih traktora pala 15 posto, na 20.944 komada

Prema podacima za 2014 godi-nu, u svijetu je prodano 2,13 mi-lijuna novih traktora, pri čemu je u odnosu na godinu prije broj prodanih traktora pao za tri posto. Naime, u 2013. godini prodano ih je 2,2 milijuna, dok je primjerice 2010. godine pro-dano 1,7 milijuna traktora. Najveći rast prodaje traktora u

Miroslav Kuskunović

2014. godini imala je Turska na čijem je tržištu prodano 58.500 novih traktora odnosno 12 po-sto više, a rast je zabilježen i u SAD-u, i to za tri posto, na 208.274 komada. Najveći pad prodaje, od čak 22 posto, na 33.127 komada, imala je Francuska. Veliki pad imao je i Japan gdje je prodaja novih traktora pala za 15 posto, na 20.944 komada. U Europskoj uniji je pad prodaje u 2014. godini iznosio osam po-sto a prodnao je ukupno 169.500 traktora. •

U 2013. godini prodano je 2,2 milijuna traktora, a 2010. godine 1,7 milijuna

Krajem 2010. godine rad je počela mljekara Marina, a to je bio početak ozbiljne prerade mlijeka s vlastite farme obitelji Bistrović

Kad je Stjepan Bistrović nasli-jedio posao uzgoja krava i proi-zvodnje mlijeka, nije mislio da će jednoga dana morati otvori-ti vlastitu mljekaru kako bi od svoga rada mogao i živjeti. Prije dvadesetak godina na obiteljskoj farmi imao je desetak krava od kojih se živjelo solidno. Stalne promjene na tržištu i otkupne ci-jene nisu mu ulijevale sigurnost pa je odlučio investirati u gradnju vlastite mljekare. Tako je zaokru-žio proizvodni ciklus i postigao veću cijenu mlijeka plasirajući ga kroz vlastite trgovine. Upornoš-

la rasti, Bistrovići su primijetili da tadašnja proizvodnja ima i svo-je nedostatke – bilo je potrebno puno ručnog rada i radnih sati, što nije bilo efikasno. Bilo je po-trebno nabaviti nove strojeve koji će omogućiti brže pakiranje i pre-radu. – U 2015. smo se prijavili na natječaj za modernizaciju opre-manja pogona i dobili 400.000 kuna nepovratnih sredstava. Kako je sama investicija u naba-vu strojeva bila 900.000 kuna, za ostatak je bio potreban dodatni kapital koji smo tražili od banke. Kredit smo djelomično utrošili na razliku plaćanja nabave strojeva, a ostatak za kupnju prodajnog prostora u Zagrebu za prodaju vlastitih proizvoda, ali i drugih OPG-a i tvrtki iz Varaždinske žu-panije i Hrvatske – kaže Bistro-vić dodajući kako investicija ne bi bila moguća da nisu imali jaku

ću i ambicijom uspio je probiti se na zahtjevno tržište, a lani je po-krenuo i novi investicijski ciklus kako bi proširio proizvodnju.

Gradnja vlastite mljekare– Iako smo u početku proizvodili sirovinu izvrsne kvalitete, sve če-šće su se javljale stresne situacije i oscilacije cijene mlijeka. Za naše mlijeko nismo dobivali adekvatnu cijenu, niti smo bili sigurni hoće-mo li ga prodati. Tako se rodila ide-ja o gradnji mljekare. Nakon dugih priprema, krajem 2010. proradila je mljekara Marina. To je ujedno bio početak ozbiljne prerade s vla-stite farme – prisjeća se Bistrović, vlasnik PG-a čija se mljekara Mari-na nalazi u općini Cestica u Vratnu Gornjem. Pokraj nje je i trgovina mljekarskih proizvoda.Nekoliko godina nakon otvaranja mljekare, kada je potražnja poče-

Nova investicija Planiramo krenuti i u gradnju farme sa 77 muznih krava i novih 2500 litara mlijeka

Na tržištu možete uspjeti jedino ako ste uporni i imate dobru banku koja podržava vaš projekt

potporu Zagrebačke banke i nje-zinih bankara koji su im pomogli u brzoj realizaciji kredita.– Zbog brzine provedbe projekta bilo nam je jako važno da kredit možemo realizirati u što kraćem roku i da banka prepozna hitnost u rješavanju predmeta, jer o tome ovisi financijski rezultat. I tu smo imali veliku potporu – dodaje.Zahvaljujući dobroj suradnji, ubrzo je realizirana investicija u automatske punilice za vrhnje. Ostali nabavljeni strojevi ubrzali su proces te povećali kapacitet proizvodnje na 4000 litara mli-jeka dnevno. Danas se mljekara na tržištu izdvaja visokokvalitet-nim proizvodima koje dobiva iz vlastite sirovine i uzgoja.

O prodaji ovise ulaganjaKod Bistrovića trenutačno radi 14 ljudi, a o novom zapošljava-nju ovisi uspjeh maloprodaje u Zagrebu. – Ako prodaja bude do-bra, planiramo otvoriti još dvije trgovine. O prodaji ovisi i ula-ganje u razvoj novih proizvoda, poput namaza s raznim okusima te tzv. zorenih, tvrdih sireva, po čemu bismo htjeli postati prepo-znatljivi na tržištu – kaže. Trenu-tačno u pripremi imaju projekt za opremanje zrionice tvrdih sireva.Planovi uključuju i gradnju nove farme sa 77 muznih grla i novih 2500 litara mlijeka. – Cilj nam je kompletnu količinu preraditi te preko poslovnih partnera i du-ćana plasirati kupcima – dodaje Bistrović kojemu je u poslu od samog početka najvažnija podrš-ka obitelji te kvalitetni i marljivi radnici. Ipak, Bistrović nije zado-voljan stanjem na tržištu mliječ-nih proizvoda, zbog niskih cijena uvozne robe koja kvalitetom nije ni blizu naših proizvoda.– To utječe na prodaju, jer su naši proizvodi skuplji od onih u velikim trgovačkom centrima. U svaku investiciju idemo s opre-zom – kaže. – Na tržištu možete uspjeti jedino ako ste uporni i imate dobru banku koja će podr-žati vaš projekt da svoj proizvod proizvedete, upakirate i prodate izravno kupcu. Iako to sve izisku-je puno energije i dodatnog napo-ra, vjerujem da se na kraju isplati jer OPG dobiva identifikaciju na tržištu i s godinama postaje pre-poznatljiv brend – zaključuje Bi-strović. •

Zapošljavamo 14 ljudi, a u planu su i dvije nove trgovine za prodaju naših i proizvoda hrvatskog sela

STJEPAN BISTROVIĆ vlasnik mljekare Marina

'PRODAJA PROIZVODA SELA'

Agrobiz

• sjeme, sadni materijal, gnojivo i gorivo • zaštitna sredstva i održavanje poljoprivredne mehanizacije • plaće i porezne obveze. Povrat kratkoročnog agrokredita moguće je ugovoriti sukladno planu naplate poljoprivrednih proizvoda ili primitaka od poljoprivrednih poticaja.

potrebama u poljoprivredi.

Agrokrediti

u rukamadržim svoju budućnost.

SA ZABOM MOGU

UTORAK, 20. PROSINCA 2016.34 Večernji list

Savjeti mladog poljoprivrednika

Za osiguranje usjeva do 2020. iz europskih fondova možemo dobiti 56 milijuna euraFondovi EU

Poljoprivrednici mogu do 2020. iz fondova koristiti 56 milijuna eura za osiguranje usjeva, životinja i biljaka

Hrvatska za osiguranje usjeva u poljoprivredi ima na raspola-ganju u programskom razdoblju do 2020. godine iz fondova EU čak 56 milijuna eura, pri čemu se po korisniku može godišnje dobiti i do 75.000 eura ako osi-guraju svoje usjeve. Do kraja si-ječnja hrvatski poljoprivrednici

M. Kuskunović

imaju rok za podnošenje zahtje-va za potporu za osiguranje usje-va, životinja i biljaka. U Ministarstvu poljoprivrede ističu da je kroz mjeru 17.1 mo-guće osigurati usjeve, životinje i biljke od proizvodnih gubita-ka prouzročenih nepovoljnim klimatskim prilikama, životinj-skim i biljnim bolestima, na-jezdom nametnika i okolišnim incidentom (sukladno s Direk-tivom 2000/29/EZ). Korisnici mogu biti fizičke ili pravne oso-be upisane u Upisnik poljopri-

vrednika, a prihvatljivi je trošak važeća premija osiguranja koja pokriva gubitke proizvodnje veće od 30%. Intenzitet potpore je 65% vrijednosti premije osi-guranja, najviše 75.000,00 EUR godišnje po korisniku, ističu u Ministarstvu Za osiguranja je ukupno dostu-pno 56 milijuna eura u razdoblju 2014. – 2020. Samo za 2015. go-dinu odobreno je 4811 zahtjeva poljoprivrednika za potporu osi-guranju (dosadašnja potpora fi-nancirana sredstvima Državnog

proračuna), a isplaćena potpora u visini 22,8 milijuna kuna. Za 2016. još uvijek pristižu prijave stoga ne možemo dati točan podatak o broju zaprimljenih zahtjeva, ističu u Ministarstvu poljoprivrede.Dodaju da se svi ostali detalji nalaze u Pravilniku o provedbi mjere M17 „Upravljanje rizici-ma“, podmjere 17.1. „Osiguranje usjeva, životinja i biljaka“ iz Programa ruralnog razvoja Re-publike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. •

Usjeve treba osigurati ako želite osigurati opstojnost budućeg poslovanja. Morate smanjiti rizik na što manju moguću mjeru

Zašto je za poljoprivrednike važ-no osigurati svoje usjeve i koja je korist od toga te kolike su štete od elementarnih nepogoda koje svake godine sve više utječu na proizvodnju? Zašto osigurava svoje usjeve, objasnio nam je mla-di poljoprivrednik, poznati proi-zvođač češnjaka Marijan Balić iz Ilače kod Vinkovaca.

Kako je to radio moj otacOdmah ću vam reći: usjeve tre-ba osigurati ako želite osigurati opstojnost budućega poslova-nja. Morate smanjiti rizik na što manju mjeru, a ukratko ću vam objasniti zašto.Nekada je cijena kilograma robe u ratarstvu ili povrtlarstvu bila donekle povoljna za proizvođača. I koliko god svi kukali, uvijek se postojećom proizvodnjom uspi-jevalo izgurati godinu. Ako bi se tada i dogodila nekakva elemen-tarna nepogoda, pritom uvijek mislim na tuču, preživjelo se.

Marijan Balićredakcija@vecernji.netZAGREB

Bacanje novca ili uštedaPoljoprivrednici često misle da je osiguranje bacanje novca, dok im se ne dogodi šteta. Miran san ne može se platiti

Zašto sam osigurao svoje usjeve češnjaka

kg, računica je bila jasna. Nije bilo tako. Desetak dana prije početka berbe tuča je uništila cijeli nasad. Gromade leda probile su koru lu-benice i sve je propalo. Nisam bio osigurao nasad. Kockao sam se.Financijski sam se oporavljao sljedeće dvije godine, a priča s „ljubenicama“ završena je iz ne-kih drugih razloga.Poljoprivredu ne možemo prepu-stiti slučajuZadnje četiri godine uzgajam češnjak. Ove godine na nepunih 8 hektara, no ove sam ga godine kao i prijašnjih osigurao. Osigu-rao sam i površine pod žitarica-ma.Došla su vremena niskih cijena proizvoda u otkupu. Troškovi svake godine rastu i ne mogu si dopustiti propust kakav se dogo-dio na početku. Šteta koja može nastati puno je veća od premi-je osiguranja koju sam uplatio. Samo ove godine osiguranje me koštalo oko 25.000 kn, ali isplati se. Ukalkulirao samo to u trošak proizvodnje.

Pogodnosti za osiguranje Osiguravateljske kuće danas nude mnoge pogodnosti u osi-guranju usjeva pogotovo ako ste njihov dugogodišnji partner. Postoje različiti modeli u kojima možete ostvariti određeni posto-tak povrata uplaćene premije ako ne dođe do neželjenog događaja.Svake godine u Hrvatskoj imamo goleme štete od nepogoda, po-sebno tuče. Uvijek me iznenade izjave ljudi koji žive i proizvode na područjima od povišenog ri-zika kad kažu da nisu osigurali nasade jer nisu mislili da će se to dogoditi.Ne pokušavam pametovati, nego potaknuti svakoga tko ovo čita da dobro razmisli hoće li se kockati. Poučen svojim iskustvom prepo-ručujem da idete na sigurno.Mnogi poljoprivrednici osigura-nje smatraju bacanjem novca. I to i jest upravo to. Dok se nešto loše ne dogodi. Otkako osigura-vam svoje površine, nisam imao nikakvih problema. Ali ako je to cijena koju moram platiti, platit ću je svaki put. Miran san u mje-secima kada cjelogodišnji trud može propasti, a poslovanje biti ozbiljno ugroženo. To se ne može mjeriti ni s čime. •

Sjećam se razdoblja kada je moj otac vodio OPG. On nije osigu-ravao usjeve. Geografski položaj sela Ilača često olakšava poljopri-vrednu proizvodnju. Gotovo uvi-jek imali smo sreće i nismo bili na udaru elementarnih nepogoda. Ali isto tako sjećam se užasne strepnje, straha i nevjerice kada smo u daljini čuli grmljavinu i vidjeli sive oblake kako dolaze. Vidio sam strah u očima svojih roditelja. Što ako bude tuče, pi-tanje je koje je poput nadolazećih oblaka tutnjalo glavom.U poljoprivredi možete biti naj-bolji i najpametniji proizvođač, ali protiv sila prirode ne isplati se boriti. Kockanje je to, kuća uvijek dobiva, samo u ovom slučaju vi niste kuća.Kada sam preuzeo OPG, imao sam samo 25 godina. Hrabar, neustrašiv i siguran u sebe zasi-jao sam 10.000 sadnica lubenice kako bih nastavio tradiciju „ilač-ke ljubenice“. Pomalo naivno računao sam: 10.000 sadnica i neka na svakoj bude jedna lube-nica od 10 kg prodana po 1,20 kn/

Po korisniku je godišnje moguće dobiti čak do 75.000 eura

TON

I KAT

IĆ/H

ALO

PIX/

PIXS

ELL

Samo ove godine osiguranje me koštalo 25.000 kuna, ali s tim sam troškom i računao

DAV

OR

JAVO

ROVI

Ć/PI

XSEL

L

UTORAK, 20. PROSINCA 2016.36 Večernji list

Nove tehnologije

San talijanskog poljoprivrednika Luce Remmerta da upravlja sa-moodrživom farmom uskoro bi mogao postati stvarnost zahvalju-jući traktoru s motorom na metan. Traktor na metan dobiven od ot-pada na farmama još je u fazi te-

stiranja, a u proizvodnju bi mogao ući za pet godina. Takvim trakto-rom poljoprivrednici ne samo da bi uštedjeli na troškovima već bi i emisija štetnih plinova bila mnogo manja od emisije iz fosilnih goriva. Ipak, prelazak na poljoprivredne strojeve na biometan bio bi isplativ samo farmama koje ga i proizvode, što zahtijeva ulaganja u opremu koju sebi mogu priuštiti samo veća gospodarstva. Remmert na farmi u blizini Torina proizvodi energiju iz kukuruza i drugog žitarica i nada

se da nije daleko dan kada će svih osam njegovih traktora ići na me-tan proizveden na farmi.Trenutačno na farmi La Bello-tta, površine 450 hektara, testira drugu generaciju prototipa trak-tora T6 kompanije New Holland Agriculture. Bit će to prvi traktor na metan, gorivo 30% jeftinije od dizela. Za farme koje proizvode svoj biometan gorivo će biti be-splatno. Biometan je vrsta plina koji se proizvodi od organskog otpada, najčešće na poljoprivred-

nim gospodarstvima koja ga imaju u golemim količinama. Ta tehno-logija bit će privlačna farmerima u mnogim razvijenim gospodarstvi-ma, posebno onima koja prelaze na proizvodnju biogoriva zbog pada profita u proizvodnji hrane.– Kada stroj bude spreman, bit ću među prvim kupcima – rekao je Remmert kada je New Holland na njegovoj farmi predstavio novu tehnologiju. Traktor na metan T6 ući će u proizvodnju za oko pet go-dina, kažu u New Hollandu, dijelu kompanije CNH Industrial NV.Uz smanjenje troškova, nova teh-nologija donijet će i bolju zaštitu okoliša. Prototip traktora na metan proizvodi 80% manje zagađenje od standardnog traktora na dizel. Zato će upotreba takvih traktora biti od pomoći i u ispunjavanju ciljeva smanjenja emisije plinova s efektima staklenika u Europskoj uniji. Direktor New Hollanda Carlo Lambro izjavio je da traktor na me-tan, koji je predstavljen i na svjet-skoj izložbi Expo Milano 2015., ne zahtijeva prevelike investicije za prepravak dizelskog motora sa standardnog traktora na motor na metan. Farme koje žele maksimal-no uštedjeti trebale bi moći same proizvoditi biometan, što zahtijeva znatno ulaganje u opremu. Zato će uspjeh traktora na biometan ovi-siti i o financijskim poticajima, a zasad su na tom planu vlade s eu-ropskog sjevera, posebno njemač-ka, najizdašnije. •

Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju najavile su raspisivanje natječaja za tip operacije 6.1.1. „Potpora mladim poljoprivrednicima”.

Natječaj će biti otvoren od 21. pro-sinca 2016. godine, a prijave će se moći podnositi od njegove objave. Korisnici su mladi poljoprivred-nici (osobe starije od 18 i mlađe od 40 godina) koji su u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu registrirani kao nositelji OPG-a, nisu registrirani kao nositelji po-ljoprivrednog gospodarstva za koje se traži potpora. Prihvatljive aktivnosti su primjerice kupnja domaćih životinja, jednogodiš-njeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, kupnja, gra-đenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući infrastrukturu u sklo-pu PG-a u svrhu obavljanja proi-zvodnje i prerade, ali i kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta, mehanizacije, strojeva i opreme, podizanje novih nasada i dr. •

Natječaj za potporu mladih poljoprivrednika otvara se sutra

Traktor na biometan od organskog otpada štedi novac, energiju i okolišUz smanjenje troškova, nova tehnologija donijet će i bolju zaštitu okoliša. Prototip traktora na metan proizvodi 80 posto manje onečišćenja

EurActiv.com/Agrobiz

Podrška državeUspjeh traktora na biometan ovisit će najviše o financijskoj potpori država, a zasad ih jedino daje Njemačka i još neke države sa sjevera EU

ASW