Prilog raspravi od ideološkoj poziciji Slobodne Hrvatske · HRT troši kao pijani milijarder 7. Međunarodna politika otvoreno Preispitajmo svoju ulogu u NATO-u 8. SH i mediji Zastupljenost

Broj 2

Bilten

Slobodne

Hrvatske Informativno glasilo političke stranke

Slobodna Hrvatska

Zagreb, prosinac 2016.

U ovom broju čitajte:

Izvanredna skupština SH

Izabrano novo vodstvo Slobodne Hrvatske

Slobodna Hrvatska je u 2016. imala 40-tak

akcija!

Ukinimo FINU i HUB!

NATO je postao simbol kaosa i uništenja, a ne mira i obrane

HRT troši kao pijani milijarder

Prosvjed protiv političkih elita ispred HNK

Bilten Slobodne Hrvatske – Broj 2

1 | S t r a n i c a

SADRŽ AJ OVOG BROJA:

1. Stranačke vijesti

Slobodna Hrvatska izabrala novo

vodstvo

Imenovani povjerenici i voditelji

redakcija

2. Akcije Slobodne Hrvatske

Slobodna Hrvatska je u 2016-oj

organizirala 40-tak akcija

Obilježen Dan žrtava političkih elita

3. Tko su Slobodnjaci?

Danijel Galović

Damir Kristijan Rogina

Ivan Pokupec

4. Mala škola direktne demokracije

Praksa direktne demokracije u

Švicarskoj

5. Glas političkog naroda

Politika - pitanje odgovornosti

6. Unutrašnja politika pod povećalom

Blokirani učitelji neće dobiti

Božićnice na ruke

Broj mljekara se prepolovio, uvoz

porastao za 360%,

Država može riješiti problem

beskućnika

Jeftiniji život građana se može postići

i ukidanjem javnih bilježnika

FINU i HUB hitno ukinuti

HRT troši kao pijani milijarder

7. Međunarodna politika otvoreno

Preispitajmo svoju ulogu u NATO-u

8. SH i mediji

Zastupljenost SH u javnim medijima

Naš medijski prostor

9. Najave

RIJEČ GLAVNE UREDNICE: Poštovani članovi i simpatizeri Slobodne Hrvatske, pred vama je 2. broj Biltena SH koji će vas informirati o aktivnostima i događajima u stranci Slobodna Hrvatska, koje smo odluke donijeli i koje planove imamo. Od ovog broja uvodimo i neke novine s ciljem promicanja političke pismenosti i vašeg aktivnijeg sudjelovanja u kreiranju politike stranke. Zato vas pozivamo na suradnju. Pošaljite nam vaše članke, razmišljanja, prijedloge i pitanja u vezi programa Slobodne Hrvatske, oko poteza vladajućih i u vezi odluka Hrvatskog sabora na mail adresu:

[email protected] s naznakom za Bilten SH. Želimo vam sretan Božić i uspješnu novu 2017. godinu!

Nada Tušak

UREDNIŠTVO BILTENA SH:

Glavna urednica: Nada Tušak

Članovi uredništva: prof. dr. sc. Dražan Dizdar,

Damir Prester, Mario Jagetić i Tajna Pavlović Stojić

Suradnici redakcije: Ivan Pokupec, Antonio

Dražović i Dušan Cvetanović.

Grafička priprema: prof. dr. sc. Dražan Dizdar

KONTAKTI:

ADRESA: Davora Zbiljskog 3, 10 000 Zagreb

MOB: 099/323-4959

E-MAIL: [email protected]

WEB: www.slobodnahrvatska.hr

FB: www.facebook.com/slobodnahrvatska

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]

http://www.slobodnahrvatska.hr/

http://www.facebook.com/slobodnahrvatska


2 | S t r a n i c a

1. STRANAC KE VIJESTI

SLOBODNA HRVATSKA IZABRALA NOVO VODSTVO

AKTIVISTIČKA DIREKTNO-DEMOKRATSKA POLITIČKA STRANKA SLOBODNA

HRVATSKA IZABRALA JE NOVO VODSTVO NA SKUPŠTINI STRANKE ODRŽANOJ U

SUBOTU 22.10.2016. U ŽAGREBAČKOM HOTELU LAGUNA.

Novi supredsjednici su:

Damir-Kristijan Rogina, Danijel

Galović i prof. Ivan Pokupec, a

novi Glavni tajnik je prof. dr. sc.

Dražan Dizdar, a izabrani su i

članovi Središnjeg kao i

Nadzornog odbora i prvi put

počasni predsjednik.

Članovi Središnjeg odbora su:

Danijel Galović, Damir-Kristijan

Rogina, Ivan Pokupec, Dražan

Dizdar, Damir Trnačić, Dušan

Cvetanović, Ivona Gojković, Mate Pleić, Jadran Kuvač, Nedjeljka Lončar, Antonio Dražović,

Jasmina Labrović Sabljić (zamijenila ju je Jadranka Plantak), Mihajlo Žorić, Damir Prester,

Mario Jagetić, Dolores Starčević, Božidar Srša, Marija Gašpar, Nensi Krupić, Miodrag

Habulan, Žarko Kasum, Nada Tušak, Branislava Peurača, Ivan Kunjek i Jure Brkan. Na

sjednici Središnjeg odbora za predsjednika tog odbora izabran je Dušan Cvetanović.

Članovi Nadzornog odbora su: Dražen Domitrović, Tajna Pavlović Stojić, Renato Tušek,

Josip Šmit i Dubravka Žaharija. Na sjednici Nadzornog odbora za predsjednika je izabran

Dražen Domitrović.

Uz izvješća raznih stranačkih odbora, na Skupštini je održana i prezentacija sustava

direktne demokracije. Tijekom cijele skupštine bilo je vidljivo da nema odustajanja od

direktne demokracije kao alata u radu stranke. Na kraju Skupštine razgovaralo se o

predstojećim akcijama stranke i lokalnim izborima.

Skupština je završila svečanim činom aklamacije na izbor Stjepana Jedvaja (85) iz Rijeke

za počasnog predsjednika političke stranke Slobodna Hrvatska koji unatoč svojim

godinama sudjeluje u svim akcijama, prosvjedima te obranama domova hrvatskih

građana od deložacija: „S obzirom na moje životno iskustvo, prepoznao sam ideju

Slobodne Hrvatske kojoj se pruža povijesna mogućnost da učini puno dobra za ovaj

naš hrvatski narod.“ ,rekao je Stjepan Jedvaj.


3 | S t r a n i c a

IMENOVANI POVJERENICI SH, VODITELJI REDAKCIJA SH TE OSNOVANI

STRUČNI SAVJETI SLOBODNE HRVATSKE

Napisala: Nada Tušak

Središnji odbor je tijelo koje vodi politiku Slobodne Hrvatske između skupština. Do sada

je ono donijelo par desetaka odluka o usvajanju raznih poslovnika i pravilnika, odluka o

terminima sjednica, o imenovanjima voditelja prosvjeda, o sklapanju ugovora s

pružateljem internet usluga, o odabiru svog knjigovodstvenog servisa, zatim odluka o

upravljanju stranačkim financijama i drugih odluka koje su bitne za efikasno i

transparentno funkcioniranje stranke.

Od odluka koje je potrebno potkrijepiti s više informacija su imenovanja povjerenika

Slobodne Hrvatske, pa je tako Jadranka Plantak imenovana za povjerenicu Istarske

županije, Miodrag Habulan za povjerenika Varaždinske županije, Damir Trnačić za

povjerenika Požeško-slavonsku županiju i Nada Tušak za povjerenicu Sisačko-

moslavačke županije. Osim toga imenovali smo voditelja dviju redakcije Slobodne

Hrvatske pa je Damir Kristijan Rogina imenovan za voditelja Informativne redakcije

Slobodne Hrvatske, a Nada Tušak za urednicu Biltena Slobodne Hrvatske. Ivan Bužanić je

imenovan za poslovnog direktora Slobodne Hrvatske, a Dušan Cvetanović glavnim

urednikom naših internet platformi.

Donijeli smo i odluke o osnivanju 10 stručnih savjeta SH i raspisivanju natječaja o

prikupljanju kandidatura voditelja tih savjeta, a nakon provedene rasprave na sjednici

17. prosinca 2016. imenovali smo sedam voditelja stručnih savjeta, a za tri savjeta ćemo

ponovo raspisani natječaji.


4 | S t r a n i c a

Do sada smo ustrojili dvije teritorijalne organizacije Slobodne Hrvatske. Predsjednik

županijske organizacija Slobodne Hrvatske za Grad Žagreb je Danijel Galović, a

Primorsko-goranske županije Goran Sišak.

2. AKCIJE SLOBODNE HRVATSKE

SLOBODNA HRVATSKA JE U 2016-OJ ORGANIZIRALA 40-TAK AKCIJA Napisala: Nada Tušak

Jedan od temeljnih načina djelovanja Slobodne Hrvatske je aktivizam kroz koji

promoviramo naš program i ideje i afirmiramo našu Stranku i članstvo. U našim akcijama

pored članova Slobodne Hrvatske sudjeluju i simpatizeri Stranke kao i neke udruge,

inicijative, stranke sličnih programa i viđeniji pojedinci. Žbog aktivističke usmjerenosti

Stranke osnovali smo Aktivistički odbor (AO) koji je pored Poslovnika AO SH donio i svoj

Pravilnik o radu AO SH, a pri kraju je izrada Aktivističkog priručnika AO SH.

Naše prve akcije smo imali u Dvoru na Uni neposredno nakon osnivačke skupštine u

veljači: Prosvjed protiv odlagališta nuklearnog otpada u Dvoru na Uni 23. veljače

2016. i još jedna akcija 3. ožujka također u tom mjestu na hrvatsko-bosanskoj granici. 15.

travnja smo u Zagrebu imali akciju protiv korištenja životinjskog krzna.

Nakon opsežnih priprema 21. svibnja 2016. istovremeno smo organizirali dva velika

prosvjeda protiv TTIP-a i MONSANTO-a u Zagrebu i Osijeku. Inače Slobodna Hrvatska


5 | S t r a n i c a

se ove godine pojavila kao ekskluzivni organizator tog međunarodnog prosvjeda za

Republiku Hrvatsku. Naša zemlja je bila jedna od 41 države na tri kontinenta koje su

organiziraju taj prosvjed, a Žagreb i Osijek dva grada između 275 gradova u svijetu koji

istovremeno imaju taj prosvjed. U Europi Zagreb je s 2500 sudionika prosvjeda bio drugi

grad iza Pariza po odazivu. Nedugo nakon tog prosvjeda, koji je održan na Trgu Francuske

Republike, imali smo još jedan prosvjed 4. lipnja na Trgu Josipa bana Jelačića u Zagrebu

protiv rasprodaje hrvatske državne imovine pod nazivom „Hrvatska nije na prodaju!“ s

kojim smo pružili otpor izdajničkoj vladi Tihomira Oreškovića.

U lipnju smo imali još nekoliko akcija od kojih spominjemo ove: podrška „dog-

friendly“ kafiću Filip u Zagrebu, prosvjed protiv najavljene prodaje INA-e pod nazivom

„Stop rasprodaji Hrvatske!“ ispred Upravne zgrade INE u Zagrebu. Neke od akcija koje

smo u tom vremenu odrađivali su obrana od deložacije doma u Novigradu Istarskom,

obrana Britanskog trga u Zagrebu i akcija protiv ovrhe nad djecom u Rijeci.

U srpnju smo imali više akcija. Dali smo podršku studentima protiv ukidanja

stipendija 16. 7. 2016., a 22. srpnja kreće naša kampanja protiv FINE u sklopu koje smo

održali ukupno 11 akcija po nazivom „Dajmo da imaju“ od kojih smo 5 akcija održali u

Zagrebu, dvije u Čakovcu, a po jednu u Rijeci, Križevcima, Sisku i Koprivnici. Time smo

javnosti do sada poslali najjaču poruku o Fini kao suvišnom mehanizmu u provođenju do

sada 7 milijuna ovrha nad našim građanima. Na svakoj ovrsi FINA je zaradila 185 kn što u

konačnici iznosi 1 295 000 000 kuna ne računajući troškove printanja ispisa dugovanja

kojeg je naplaćivala po listu 15 kn pa smo zato ove performanse ironično nazvali „Dajmo

da imaju!“ Time je FINA zajedno s odvjetničkim uredima „doprinijela“ da dug ovršenih

građana bude za 2/3 veći od njegove glavnice.

U kolovozu smo u sklopu kampanje za Parlamentarne izbore imali nekoliko akcija. Tako

smo npr. 20. kolovoza imali performans „Hrvatski velikani“ na Zrinjevcu kako bi ukazali


6 | S t r a n i c a

na problem nesređenih biračkih spiskova na kojima se nalaze brojni mrtvi birači , a na

groblju u Križevcima performans „Pokop posljednjeg hrvatskog radnika" s ciljem da se

prikaže kako se hrvatskog radnika nemilosrdno krade i izrabljuje do kraja.

22. kolovoza smo imali akciju „Guljenje krumpira“ na Žrinjevcu u Amruševoj ulici

ispred Vrhovnog suda s namjerom da se javnosti pošalje jasna poruka o dvostrukim

mjerilima kad se za velike pronevjere političar osudi na kaznu guljenja krumpira u

humanitarne svrhe, dok se običnom građaninu za minorne prijestupe izriču drakonske

kazne.

Žbog lažnih spiskova i lošeg Izbornog zakona 29. kolovoza 2016. smo imali akciju

„Ministarsvo uprave“ s ciljem izmjene Izbornog zakona. Tom prilikom smo im dali naše

zahtjeva iz kojih izdvajamo sljedeće:“ Kao članovi koalicije 'Nema prodaje!' predlažemo

ove izmjene Izbornog zakona: 1. reviziju biračkih spiskova 2. redefiniranje izbornih

jedinica, 3. uvođenje obveznog glasovanja za sve birače, 4. uvođenje najmanje tri

preferencijalna glasa, 5. zabranu predizbornog koaliranja, 6. postizborno koaliranje

moguće je samo sa strankama s kojima je prije izbora sklopljen sporazum o postizbornoj

koaliciji, 7. te spuštanje izbornog praga na 3%, Uoči izbora 9. rujna 2016. imali smo akciju

„APIS“. Iako smo predali naše zahtjeva za civilnim nadzorom rada APIS-a i dobili

odobrenje, civilni nadzor nam nije bio omogućen.

U Rijeci smo pored akcije ispred FINE imali još nekoliko akcija. „Igralište, a ne

gradilište“ je bila akcija protiv izgradnje privatne zgrade na površini namijenjenoj za

izgradnju školskog igrališta OŠ Nikole Tesle čija se izgradnja odgađa desetljećima.

Nažalost ova škola je jedina škola u Rijeci koja je trajno ostala bez igrališta jer je

gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel na kraju ipak to zemljište dodijelio privatniku.


7 | S t r a n i c a

Organizirali smo i trodnevnu akciju skupljanju hrane za socijalnu samoposlugu u

Rijeci po robnim centrima. Zajedno smo volontirali s Udrugom Kruh sv. Elizabete i

prikupili preko 150 kg, brašna, 100 l ulja, oko 200 kg tjestenine, higijenskih potrepština i

ostalog. Inače i u nekim drugim mjestima smo sudjelovali u još nekoliko humanitarnih

akcija s ciljem skupljanja hrane i odjeće ili sprječavanja ovrhe nad djecom.

Sudjelovali smo u prosvjedu za puštanje iz pritvora Davida Šteke iz Rijeke koji je zbog

objave na Facebooku bio lišen slobode, a nakon uplate jamčevina od 25 000 kn pušten je

na slobodu. Dok pojedinci završavaju u zatvoru zbog statusa na Facebooku, kriminalci koji

su opljačkali narod za kaznu gule krumpir. Od akcija potrebno je spomenuti i našu

suorganizaciju prosvjeda u Dragonji protiv žilet žice u kojoj stradavaju brojne životinje

na hrvatsko-slovenskoj granici kao i prosvjed ispred Centra za socijalnu skrb u Bujama

zbog ovrhe nad djecom.

Još jednu akciju obrane od deložacije iz jedinog doma imali smo 19. listopada 2016., a riječ

je o Obrani doma obitelji Mirka Dukića iz Žagreba kom prilikom je više naših aktivista

završilo u pritvoru. 24. listopada 2016. imali smo prosvjed pred sudom pod nazivom

„Lajanjem do suda“ u znak podrške Darku Granoši kojeg je RBA tužila zbog iznošenja

svog stava u medijima.

Dana 8. studenog smo imali prosvjed pred austrijskim veleposlanstvom u Zagrebu sa

zahtjevima da reagiraju kako bi Austrija pohapsila one koji pljačkaju brojne hrvatske

građana koji su oštećenici nelegalnih RBA zadruga.

Na Dan pada Vukovara 18. studenog imali akciju paljenja svijeća u znak sjećanja na

žrtve u Vukovaru u Vukovarskoj ulici, a odali smo i pijetet prema žrtvama odlaskom u

Vukovar.

21. prosinca smo dali podršku učenicima Poštanske i telekomunikacijske škole u

Zagrebu koji pružaju otpor politici korupcije i nepotizma u njihovoj školi. Tom prilikom

smo snimili video zapis koji je do sada imao preko 8 tisuća pregleda.

Tijekom prosinca aktivisti Slobodne Hrvatske su sudjelovali u realizaciji prosvjeda u

Slavonskom Brodu kao članovi inicijative „Za čisti zrak!“ skupa s još nekim drugim

strankama i udrugama. Povodom tog događaja dali smo ovu izjavu: „Slobodna Hrvatska

daje punu podršku prosvjedu čak i ukoliko se prosvjednici odluče blokirati granicu.

Kada političke elite ne vode brigu o građanima tada se građani trebaju pobrinuti sami za

sebe koristeći sva raspoloživa sredstva građanskog neposluha.“

Ovu godinu smo završili s posljednjom akcijom Dan žrtava političkih elita, koju smo

imali ispred HNK u Zagrebu, čime je završila ova naša aktivistički burna godina u kojoj

smo imali oko 40 akcija. S aktivističkim djelovanjem prema javnosti ćemo nastaviti i u

2017. godini.


8 | S t r a n i c a

OBILJEŽEN DAN ŽRTAVA POLITIČKIH ELITA

Napisala: Tajna Pavlović Stojić

U subotu 17.12. 2016. Slobodna Hrvatska je obilježila Dan žrtava hrvatskih političkih

elita ispred HNK u Žagrebu. Nakon 25 godina sustavnog laganja od strane političke elite

jedino u što možemo biti sigurni da bi bilo istinito je patnja osiromašenih i obespravljenih

građana. Patnju niti ne žele prikriti jer patnja im služi kao sredstvo za manipulaciju i

održavanje postojećeg stanja.

Sudionici tog prvog obilježavanja Dana žrtava hrvatskih političkih elita zapalili su lampaše

na Ždencu života. Ideja je da se taj dan na 17. 12. obilježava svake godine, dok se ne

riješimo lažljivih, korumpiranih i bezosjećajnih političkih elita. Iako je bilo vrlo hladno,

došlo je 150 ljudi i niz članova hrvatskih udruga, koji su potvrdili da se osjećaju žrtvama

onih koji su uzurpirali i opljačkali Hrvatsku, a sebi priskrbili nezamislive privilegije.

Na skupu je zaključeno da nitko nema ništa protiv izvrsnosti, ali imamo protiv onih koji

su svojom pohlepom milijun ljudi doveli na prosjački štap. Darko Petričić iz udruge

Korektiv govorio je progonu svih onih koji o korupciji pričaju, Neno Koljaja o sramotnom

ponašanju RBA zadruga, Gordan Masnjak o propasti poljoprivrede. Ivan Valek iz

Antikorupcijske fronte o generalnoj prodaji zemlje, a civilni aktivist i radnik Rafinerije

Sisak Sabahudin Aba Gašić o pokušajima uništavanja Rafinerije Sisak. Drago Raspudić iz

udruge Veronika Vere govorio je o sramotnom sudstvu. Riječani iz riječkog Pokreta otpora

o svemoćnim ministrima Kukuriku vlasti, o 25 godina sprege sudstva i kriminala.

Supredsjednici Slobodne Hrvatske, Ivan Pokupec i Danijel Galović progovorili su o lažnoj

zagrebačkoj predbožićnoj raskoši i istodobno i jadu, siromaštvu, obespravljenosti,


9 | S t r a n i c a

depopulaciji, apatiji. No, istodobno su poručili da Slobodna Hrvatska nikada neće odustati

od borbe za istinsku i slobodnu Hrvatsku.

Na kraju je moderator Gordan Stojić zaključujući skup rekao: „Nema toliko zdenaca i toliko

lampaša, koliko je stvarnih žrtava nekorektnih, bezosjećajnih i odnarođenih kvazipolitičkih

elita.“

3. TKO SU SLOBODNJACI?

U ovoj rubrici ćemo redovito predstavljati naše vodstvo i članove, tj. Slobodnjake. Ovaj

put predstavljamo naše nove supredsjednike.

DANIJEL GALOVIĆ

Danijel Galović, supredsjednik

Slobodne hrvatske je rođen

u radničkoj obitelji 18.11.1967. u

Zagrebu. Otac je troje djece.

Djetinjstvo provodi u Trnju, a nakon

završetka srednje škole upisuje

Poljoprivredni fakultet kojega zbog

rata napušta 1991. godine kako bi

kao dragovoljac otišao na bojišnicu.

Sudjelovao je u domovinskom ratu kao pripadnik rezervnog sastava MUP-a, a kasnije kao

pripadnik 1. gardijske brigade – Tigrovi na bojištima Jasenovca, Novske, Lipika, Pakraca,

Žadra i Dubrovnika. Po završetku rata nastavio je obrazovanje i stekao zvanje bacc. oec.

za menadžment u kulturi. Na parlamentarnim izborima 2015. godine bio je nositelj liste

Živog zida u 1. Izbornoj jedinici. Jedan je do osnivača Slobodne Hrvatske i organizator

nekoliko uspješnih prosvjeda protiv FINE. Na parlamentarnim izborima 2016. godine bio

je nositelj liste koalicije NEMA PRODAJE za 1. izbornu jedinicu te koordinator izbornih

aktivnosti između koalicijskih partnera. Osobni politički interesi su mu bitka protiv

kriminala i korupcije s posebnim naglaskom na promjenu izbornog i ovršnog zakona.


10 | S t r a n i c a

DAMIR KRISTIJAN ROGINA

Rođen u radničkoj obitelji

18.10.1972. u Zagrebu. Djetinjstvo

proveo na Trnju, a nakon završetka

srednje škole sudjelovao u

domovinskom ratu ima status

branitelja. Kasne devedesete provodi

radeći kao trgovački putnik i sales

manager u tvrtkama Algoritam,

Moulinex, Assmann, BTL. Tokom

zadnjih 15 godina bavi se radom u

profesionalnim studijima širom

svijeta kao tech adviser i voditelj tima za profesionalnu restauraciju studijske opreme te

kao pro audio hardware developer. Trenutno sa obitelji (supruga i dva sina) živi u Donjoj

Ždenčini. Od početka 2015. godine kao aktivist, a sredinom 2016. kao član Slobodne

Hrvatske kandidat je na listi koalicije NEMA PRODAJE za parlament u VII. izbornoj

jedinici. Jedan od osnivača stranke Slobodna Hrvatska, te voditelj međunarodnog pokreta

Marš protiv Monsanta za Hrvatsku. Osobni politički interesi su mu zelena politika i bitka

protiv koorporativnog uništavanja zajednica te iskorjenjivanje korupcije i kriminala u

krugovima visoke politike.

IVAN POKUPEC

Ivan Pokupec, rođen 8.1.1986. u

Žagrebu kao drugo dijete u radničkoj

obitelji. Većinu života proveo je u

Velikoj Gorici gdje je završio

gimnaziju. U Zagrebu je na KBF-u

stekao zvanje magistra katehetike. U

studentskim danima započinje s

aktivizmom, na području borbe za

prava djece s teškoćama i osoba s

invaliditetom. Trenutno sa

suprugom i dvoje djece živi na

obiteljskoj farmi u okolici Križevaca, a radi u gradskoj osnovnoj školi kao nastavnik. Jedan

je od osnivača stranke Slobodna Hrvatska, prve humanističke stranke koja se u svom

Statutu opredijelila za model direktne demokracije. Osobni politički interesi su mu odgoj

i obrazovanje, društveni položaj djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i

njihovih obitelji te održiva poljoprivreda kao temelj istinski slobodnog i neovisnog

društva. Na prethodnim parlamentarnim izborima bio je nositelj liste koalicije NEMA

PRODAJE u II. izbornoj jedinici.



4. MALA S KOLA DIREKTNE

DEMOKRACIJE Kao prva direktno-demokratska stranke pokrenuli smo rubriku na temu DD-a kako bismo

vam bolje približili ovaj način sudjelovanja naroda u donošenju odluka važnih za njegovu

opstojnost i prosperitet. Žastupnička demokracija se pokazala kao vrlo manjkav i trom

mehanizam kontrole vlasti. Građani trebaju čekati 4 godine da bi „kaznili“ one koji ne rade

u njihovim interesu tako da izaberu neke nove ljude. Žato se narod mora uključiti kao

aktivni korektiv vlasti praktički na dnevnoj bazi, a DD je dobar alat za to. Žato ćemo vam

dati više informacije o tome kako funkcionira DD u praksi.

PRAKSA DIREKTNE DEMOKRACIJE U ŠVICARSKOJ

Preveo s engleskog: Mate Pleić

U većini država u svijetu, suvremena predstavnička demokracija tek je nedavno postala

ključni dio političkog života. Samo nekoliko zemalja, među kojima su Ujedinjeno

Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države i Novi Želand, više od sto godina imaju

parlamentarni sustav. Ipak, postoji jedna država koja čini više od ijedne druge države da

ostvari vladavinu naroda unutar svog etnički, jezično i po drugim pitanjima vrlo

raznolikog društva: Švicarska. U ovoj alpskoj republici sa samo sedam milijuna ljudi,

građansko zakonodavstvo se prakticira na svim političkim razinama, uključujući gotovo

3000 autonomnih općina, 26 neovisnih kantona te na zajedničkoj, federativnoj razini.



Iako primjenjuje metode direktne demokracije, Švicarska je i dalje predstavnička

demokracija. Većinu zakona donosi i izglasava parlament. Važna razlika između

švicarskog sustava i „neizravne“ demokracije kakvu ima Ujedinjeno Kraljevstvo leži u

tome što stanovnici Švicarske imaju mogućnost raspisati referendum za svaki zakon

izglasan u parlamentu. Kako bi do toga došlo, stanovnici moraju prikupiti 50 000

potpisa što je oko 1% biračkog tijela, tijekom 100 dana od objave novog zakona. U 96

posto slučajeva do referenduma ne dođe jer parlamentarni proces u Švicarskoj ima vrlo

visoku razinu legitimiteta. Razlog tomu je što izabrani zastupnici znaju da javnost budno

prati njihov rad, pa se zato trude dobro obavljati svoj posao. Građani praktički mogu

predložiti bilo kakvu izmjenu ili dopunu ustava pod uvjetom da ona ne krši međunarodno

pravo ili ljudska prava. Da bi pokrenuli takvu inicijativu, stanovnici moraju prikupiti

najmanje 100 000 potpisa tijekom 18 mjeseci.

Naposljetku, osnovnim pravilima igre švicarske demokracije upravljaju stanovnici

Švicarske. Oni imaju posljednju riječ po pitanju svih promjena ustava, čak i onih koje

predlože vlada i parlament, kao i po pitanju većine međunarodnih sporazuma. Žanimljivo

je da snažna obilježja direktne demokracije u švicarskoj politici nisu oslabila

predstavničku demokraciju ni parlament. Trebalo je proći mnogo godina i dogoditi se

mnogo demokratskih pokreta da bi se postigla bolja raspodjela moći koja sada nudi svim

pokretima i skupinama u zemlji poštenu priliku da aktivno sudjeluju u postavljanju

političkih ciljeva države, te u donošenju konačne odluke. Vlada u Švicarskoj ne radi za

stanovnike, nego s njima.

S obzirom da svaka općina i svaki kanton imaju svoje ustave, također možemo mjeriti

učinke suvremene direktne demokracije u praksi. Žapanjujuće, ti dijelovi zemlje gdje su

ljudi najviše uključeni u politiku imaju bolje javne usluge i jače ekonomije. Iz

švicarskog iskustva svi možemo naučiti da predstavnička demokracija može biti mnogo

bolja ako uključuje raznolike i jednostavne metode sudjelovanja stanovnika u donošenju

političkih odluka. U Švicarskoj o najvažnijim pitanjima odlučuje stanovništvo, o važnim ali

brojnijim pitanjima odlučuje parlament, a o najmanje važnim i mnogobrojnim pitanjima

odlučuje vlada. To za njih znači demokracija.

Autor: Bruno Kaufmann, The Telegraph



5. GLAS POLITIC KOG NARODA Vodimo politiku, a ne politikansvo je stav Slobodne Hrvatske. Politika se mora početi

baviti rješavanjem stvarnim životnim problemima u kojima se naši građani nalaze kao što

su nezaposlenost, siromaštvo, iseljavanje, korupcija i nefunkcioniranje institucija društva.

Preduvjet za nastanak političkog naroda koji pruža otpor i gradi solidarnost je temeljna

politička pismenost naroda koja nije baš na zavidnoj razini u našoj zemlji.

POLITIKA - PITANJE ODGOVORNOSTI

Napisao: Ivan Pokupec

"Neću politiku u svoju butigu", replicirao je više

puta Meštar u "Velom Mistu". Ova rečenica

legendarnog Borisa Dvornika je s vremenom

postala krilaticom mnogih hrvatskih građana, što

s obzirom na političku ponudu neće nikoga

začuditi. Ipak, slagali se mi s mišljenjem Meštra

ili ne, moramo biti svjesni posljedica tog

mišljenja. Drevni Grci bi vjerojatno Meštra

odmah prozvali "idiotesom" i ne bi više na njega

gubili ni sekundu vremena. U političkom smislu i

njihovom tumačenju demokracije taj epitet je

nosio svatko tko je odbio sudjelovati u pitanjima

općeg dobra. Svatko tko je odbio svoj dio

odgovornosti za društvo je bio etiketiran kao - idiot. Za pretpostaviti je da nikada u

povijesti politika nije ponudila kandidata koji bi svima odgovarao, niti savršen program u

kojemu bi se svi prepoznali. Stoga je nerealno misliti da je uvriježeno mišljenje o

nedostatku izbora, tj. o "biranju manjeg zla" specifično za naše vrijeme i prostor. Dakle, i

već spomenuti drevni Grci (a i sva druga demokratska društva) su se zasigurno našli pred

tim problemom. Ipak, to nije bio općeprihvaćen izgovor za ignoriranje politike. Istinabog,

shvaćanje politike se od tada uvelike promijenilo. Ovo čega je većina nas žrtvom danas u

Hrvatskoj ne možemo niti nazvati politikom - borbom za opće dobro - već eventualno

politikanstvom. Politikanstvo je obojano demagogijom i zalaganjem za parcijalne interese

pojedinaca ili skupina. Upravo politikanstvo je najvećim dijelom i odgovorno za Meštrov

(i naš) odrješit stav, no to ne mijenja činjenicu da je narod taj koji svojim zahtijevanjem

postavlja kriterije političkog djelovanja. Stoga narodi sa izraženim dostojanstvom i

nacionalnom sviješću rjeđe političarima prelaze prijeko njihovih političkih grijeha i

moralnih propusta, već promptno reagiraju i zahtijevaju od njih odgovornost. Jedan od

nedavnih primjera je onaj islandskog premijera, čije se ime spomenulo u kontekstu afere

Panama papers. Na svojoj funkciji je nakon toga potrajao kraće od Mije Crnoje.



Možda je ovu problematiku najbolje sažeo Bertolt Brecht, kada je rekao: “Najgora od svih

vrsta nepismenosti jest politička nepismenost. Politički nepismena osoba ne čuje, ne

govori, ne sudjeluje u političkim zbivanjima. Ona ne zna da troškovi života, cijena graha,

ribe, brašna, stanarine, cipela, lijekova, ovise o političkim odlukama. Politički nepismena

osoba je toliko glupa da je ponosna i busa se u prsa govoreći kako mrzi politiku. Taj imbecil

ne zna da se iz njegovog političkog neznanja rađa prostitucija, napuštena djeca, i najgori

od svih lopova: loši političari, korumpirani i potkupljeni od strane lokalnih i

multinacionalnih kompanija.” I tvorci politike i Brecht se dakle slažu u jednom: pitanje

sudjelovanja u politici je pitanje odgovornosti - za sebe, svoju obitelj i društvo u cjelini.

Možda upravo u problematici (ne)preuzimanja odgovornosti leži rješenje svih nevolja

kojima nas dva ogranka SKH, plavi i crveni (plus priljepci), pritišću već 26, to jest 71

godinu!

6. UNUTARNJA POLITIKA POD

POVEC ALOM

BLOKIRANI UČITELJI NEĆE DOBITI BOŽIĆNICE NA RUKE

Našim učiteljima i nastavnicima vlada HDŽ i

Mosta vjerodostojno je odlučila isplatiti

Božićnice na blokirane a ne zaštićene račune.

Tvrde iz ministarstva da tako piše u Ovršnom

zakonu i da se ljudi ne trebaju buniti već biti

sretni što će se prije riješiti duga. Pridružite se

Slobodnoj Hrvatskoj i pomozite nam da srušimo

Ovršni zakon i vlast vratimo građanima.

Smatramo da treba uvesti značajne nagrade za

škole, ravnatelje i učitelje koji postižu izvrsne

rezultate. Nije slučajno da je u skandinavskim

zemljama zanimanje učitelja najcjenjenije u

društvu, potrebno je pomaknuti sustav vrijednosti u smjeru znanja i razvoja, a maknuti

fokus s političara i državne uprave.

Plenković posljednjih dana stalno ponavlja mantru da Hrvatskoj treba stabilna Vlada.

Stabilno propadamo 25 godina, stabilno se vršila pljačka državne imovine i stabilno

uništavaju naše građane ovrhama i niskim plaćama. Nama ne treba stabilna vlada već

sposobna i nekorumpirana vlada koja voli svoj narod.



DRŽAVA MOŽE RIJEŠITI PROBLEM BESKUĆNIKA POMOĆU NEKRETNINA U SVOM

VLASNIŠTVU

Pravo na dom je potrebno proglasiti ljudskim

pravom. U zemlji sa tolikim brojem praznih i

neiskorištenih državnih stambenih jedinica

sramotno je da postoji i jedan čovjek koji spava

na ulici.

Slobodna Hrvatska će u sljedećem razdoblju

Hrvatskom saboru i vladajućim strankama

dostaviti prijedloge za brzo rješenje problema

tih ljudi jer ne postoji niti jedno opravdanje da

se taj problem gura pod tepih. Beskućništvo u

državi u kojoj imamo skoro 28 000 državnih

nekretnina ne smije se tolerirati.

BROJ MLJEKARA SE PREPOLOVIO, UVOZ PORASTAO ZA 360%, A

PLENKOVIĆ SE I DALJE UZDA U EU

Podaci o padu proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj od

2011. godine, a posebno od ulaska u Europsku uniju

i otvaranja tržišta su poražavajući. Broj proizvođača

mlijeka gotovo se prepolovio te je pao sa 17.848

koliko ih se tom poljoprivrednom granom bavilo

2011. na 9.948 u 2015. godini.

Danas je taj broj još i manji i iznosi oko 7.000

proizvođača mlijeka. Trend nestajanja malih

proizvođača je donekle i razumljiv zbog sve težih

uvjeta proizvodnje i visokih fiksnih troškova no i

proizvodnja sirovog mlijeka je u padu za preko 113

tisuća tona. Zbog toga je skočio uvoz sa 30.585 tona u 2011. godini na čak 141.949 tona u 2015.

godini. Ogromna količina novca zbog toga ne ostaje u Hrvatskoj nego odlazi

poljoprivrednicima u Mađarskoj, Poljskoj i drugim zemljama iz kojih uvozimo mlijeko.

Istovremeno, Hrvatska gubi i stočni fond pa smo u četiri godine izgubili preko 30.000 mliječnih

krava.

Uzroci ovakvog stanja su jasni. Precijenjena kuna koja u startu hrvatske proizvođače čini

skupljima od konkurencije, visoki ulazni troškovi repromaterijala i visoki porezi te nelojalna

konkurencija u vidu stranih proizvođača koji primaju subvencije od svojih država kako bi bili

konkurentni na tržištu.

http://www.slobodnahrvatska.hr/2016/12/14/3886/

http://www.slobodnahrvatska.hr/2016/12/14/3886/



JEFTINIJI ŽIVOT GRAĐANA SE MOŽE POSTIĆI I UKIDANJEM JAVNIH

BILJEŽNIKA

Jeftinija država je jedan od naših prioriteta.

Žnatne uštede se mogu postići i smanjenjem

jedinica teritorijalnog ustrojstva Hrvatske i

broja mjesta sa statusom grada, ukidanjem

javnih bilježnika, javnošću javne nabave i na

brojne druge načine.

Ono što su nekad javni službenici radili za običnu

plaću, danas radi mala grupa privilegiranih

pravnika za puno veće iznose. Javno bilježništvo

je oblik privatizacije javne službe i svi vidimo u

kojem to smjeru ide. Vrijeme je da se mnoge

stvari stave na mjesto, a ovo je u kontekstu ovrha važna stvar. Žato je nužno ukinuti javne

bilježnike i vratiti ih tamo gdje im je mjesto, a to su uredi u gradovima ili općinama.

FINU I HUB HITNO UKINUTI JER SU DIO PARALELNOG SUSTAVA!


Hitno je potrebno ukinuti FINA-u i HUB

(Hrvatsku udrugu banka), te takve i slične

načine poslovanja proglasiti nelegalnim, a

poslove platnog prometa treba prepustiti HNB-

u i poslovnim bankama. Poslovne banke moraju

biti neovisne i čuvati poslovne tajne svih svojih

korisnika.

Potrebno je odblokirati sve račune građana i

poslovnih korisnika, a rješenja oko naplate i

izvršenja ovršnih rješenja treba tražiti u

namirenju iz poslovnih rezultata dužnika, te se nikako ne može dozvoliti da se blokira

ukupna novčana imovina koja je nužna za život građana i/ili redovno poslovanje

poslovnih subjekata.

Nikada se još nije dogodilo u pravnoj državi, da kada je tako očita kontraproduktivnost

nekog zakona, kao što je to Ovršni zakon, da Vlada ne želi isti promijeniti i da ga već 5



godina održava na snazi sa svim njegovim posljedicama na ekonomiju, na male učinke u

naplati, ali i na zdravlje ovršenika koji zbog tih problema čine suicide i obolijevaju od

teških psihičkih poremećaja. Ovdje se ne radi o maloj grupi ljudi i građana, već o

stotinama tisuća blokiranih, iza kojih se nalaze članovi njihovih obitelji, tj. preko milijun

građana ove države.

HRT TROŠI KAO PIJANI MILIJARDER, A NE ŽELI POKAZIVATI UGOVORE

HRT u sljedećih pet godina planira uložiti 5 mlrd kuna javnog novca u tzv. medijsku i

kulturnu industriju, ili u prijevodu vanjsku produkciju programa. Zanimljivo je da HRT

istovremeno odbija prikazati ugovore koje ta javna kuća koja godišnje od građana

uprihoduje milijardu kuna sklapa s vanjskim produkcijskim kućama.

Postavlja se pitanje, odakle pravo javnoj ustanovi da skriva podatke od javnog interesa, a

cijena vanjske produkcije svakako je od interesa javnosti jer se u medijskom biznisu

povezanom s javnom tv kućom okreće ogroman novac.

Najbolji uvid u način poslovanja HRT-a imali smo ove godine kad je HRT odbio pokazati

ugovore s produkcijskom kućom Željke Ogreste za projekt koji je HRT kupio, a navodno

je dogovorena cijena jedne emisije bila 78 tisuća kuna plus PDV.

Postavlja se pitanje kakav je i da li uopće postoji interes javnosti kod kupovine ovakvih

projekata sumnjive medijske i kulturne kvalitete i paprene cijene, a koje plaćamo direktno

iz svojih džepova, mnogi odričući se nekih osnovnih životnih potreba.

Slobodna Hrvatska se zalaže za proračunsko financiranje HRT-a te komercijalizaciju dijela

programa kako bi HRT sve one sadržaje koji nisu strogo informativnog, obrazovnog i

kulturnog karaktera financirao iz vlastitih sredstava ostvarenih na tržištu.



7. MEĐUNARODNA POLITIKA

OTVORENO

PREISPITAJMO SVOJU ULOGU U NATO-U!

Napisao: Mario Jagetić

Nedavna saborska rasprava o

NATO-u pokazala je da kod

vladajućih i najvećeg dijela

oporbe vlada identičan stav i

dogma da je uloga NATO

saveza u svijetu pozitivna i

nezamjenjiva. Stotine tisuća

mrtvih u zadnjih 5 godina za

čiju je smrt posredno ili neposredno odgovoran zapadni vojni blok okupljen u NATO

savezu pokazuje da taj savez proizvodi nestabilnost i terorizam gdje god se pojavi.

Najveće licemjerstvo koje ostavljaju nakon svojih ratnih pohoda po cijelom svijetu jesu

humanitarne pomoći, izgradnja infrastrukture u područjima njihova djelovanja tijekom

vojnih vježbi kao dug lokalnom stanovništvu iako za sobom ostavljaju nenadoknadivu

štetu u smislu radioaktivnog zračenja nakon svojih vojnih manevarskih djelovanja

osiromašenim uranom.

Vrijeme je da i mi preispitamo svoju ulogu u tom kaosu i prestanemo služiti kao poligon

za tuđe geostrateške igre. Ža vladajuće je usvajanje NATO memoranduma samo stvar

protokola koji proizlazi iz prava i obveza tog saveza. I nadalje se štiti interes saveza koji

najmanje štiti, a najviše šteti svjetskom miru. Njegovim prihvaćanjem prešutno

pristajemo na trovanje vlastitog naroda, na uvlačenje u njihove ratove čime prestajemo

biti neutralna zemlja, a bivamo suučesnicima vojnih operacija u svijetu.

Slobodna Hrvatska se zalaže za neutralnost Republike Hrvatske i jačanje vlastitih vojnih

kapaciteta te miroljubivu vanjsku politiku koja neće proizvoditi sukobe i potencijalne

prijetnje miru i sigurnosti.



8. SLOBODNA HRVATSKA U MEDIJIMA

O JAVNOM MEDIJSKOM PROSTORU SLOBODNE HRVATSKE

Napisala: Tajna Pavlović Stojić

O nas oj zastupljenosti u javnim medijima moz emo rec i da smo ipak zapaz eni unatoc

c injenici s to smo na politic koj sceni manje od godinu dana. Postoje dva medija na koja se

SH skoncentrirala: portali koji su putem interneta postali dostupni svima i televizija kao

jos uvijek najmoc niji medij.

Medijima je bilo zanimljivo i osnivanje nas e nove stranke. Ta je vijest bila ne samo na svim

portalima nego i na svim televizijama. Neke od nas ih akcija bile su iznimno poprac ene je

prije svega Prosvjed protiv Monsanta i Prosvjed protiv rasprodaje hrvatske imovine.

Događaje su objavili najc itaniji portali od Indexa. Dnevno.hr, Net.hr i T-portala, Vec ernji.hr,

te Hrvatska televizija. Kao stranka koja je u nastajanju nastupili smo u emisijama na Mrez i

TV, Ž1 televiziji, N1 televiziji, SB TV-u te na c etvrtom programu HRT-a.

Povremeno su se izjave nas ih c lanova mogle vidjeti na programima Nove TV i RTL-a, ali i

lokalne Istarske televizije prilikom deloz acije Wide Pfeuffer u Novigradu. Od predizbornih

aktivnosti najvis e pozornosti izazvala je akcija „Guljenja krumpira“ pred Vrhovnim sudom,

te prosvjedi pred Finom. Nas e predizborne aktivnosti pratili su svi portali, Hrvatska

televizija, Hrvatski radio, te povremeno Nova TV, N1 i RTL televizija. Hrabrost Slobodne

Hrvatske prepoznata je pri deloz aciji branitelja Mirka Dukic a i ne postoji ni jedan medij u

zemlji koji se na taj događaj nije referirao. Unatoc svim tim nastupima pokrivenost nas ih

akcija u javnim medijima je zapravo skromna.

KAKO SAMI STVARAMO SVOJ MEDIJSKI PROSTOR?


Najjac i adut SH je djelovanje putem interneta, jer građani sve vis e prepoznaju da se u

sluz benim medijima podvaljuje ono s to je interes gazda, tajnih sluz bi i partijskih

oligarhija, a ne građana. Postepeno gradimo i svoj vlastiti medijski prostor pa tako preko



nas eg portala Stvarnost.hr i nas e WEB stranice Slobodna Hrvatska.hr afirmiramo nas e

ideje i program kroz c lanke koji ne podlijez u cenzuri i nisu upravljani iz centara moc i.

Facebook stranica Slobodne Hrvatske ima 27 000 lajkova i vrlo je posjec ena unatoc

c injenici da djelujemo krac e od godinu dana. Kao usporedbu koliko lajkova imaju stranice

nekih drugih stranaka koje postoje vec godinama navodimo SDP s 37 000 ili HDŽ 62 000

lajkova, Orah s 14 500, HNS s oko 6 600 ili Reformiste koji jos nisu pres li niti tisuc u lajkova.

Ža ovaj velik rast popularnosti nas e FB stranice Slobodne Hrvatske najvis e moz emo

zahvaliti nas im objavama kojima u vrlo kratkom roku reagiramo na politic ka i drus tvena

događanja, ali i nas im vrhunskim grafikama koje korisnici ove drus tvene mrez e sve vis e

dijele zbog njihovih saz etih i britkih poruka prezentiranih na duhovih i originalan nac in.

Ža bolje informiranje o radu nas e stranke pokrenuli smo i ovaj Bilten SH koji sadrz i

nekoliko nas ih osebujnih grafika.

9. NAJAVE

PLANOVI I PRIORITETI SLOBODNE HRVATSKE U SLJEDEĆEM RAZDOBLJU


Slobodna Hrvatska će u 2017. nastaviti raditi na afirmaciji ideje slobodne Hrvatske kroz

aktivizam jačanjem vlastitog medijskog prostora okupljajući sve relevantne čimbenika

društva koji baštine iste ideje. Dalje ćemo vršiti medijski prodor s ciljem osvješćivanja

činjenice o postojanju unutarnjih izdajnika hrvatskog naroda koji kao pripadnici

političkih i financijskih elita parazitiraju na tkivu naroda kroz visoke namete i suvišna

radna mjesta kojima je jedina uloga zbrinjavanje političkih uhljeba i poslušnika. Radom

naših stručnih savjeta izvršit ćemo nadogradnju našeg programa i dati još kvalitetniji

doprinos u razotkrivanju korupcije u sudstvu, zdravstvu i na drugim poljima. 21. svibnja

2017. sudjelujemo u organizaciji Međunarodnog prosvjeda protiv TTIP-a i Monstanta koji

će se u Hrvatskoj događati u pet gradova.



Među prioritetima nam je implementacija direktne demokracije, još jače povezivanje sa

stručnjacima i okupljanje novog članstva koje u ideji Slobodne Hrvatske vidi kvalitetan

okvir za borbu protiv nenarodne politike. Cilj nam je i stvaranja uvjeta za jačanje

monetarnog, prehrambenog i svakog drugog suvereniteta Hrvatske kako bi naša zemlja

postala mjesto u kojoj ćemo budućim naraštajima osigurati uvjete za kvalitetno

obrazovanje i zapošljavanje, za ostanak na ovim prostorima i za život u miru i sigurnosti.

U SLJEDEĆEM BROJU BILTENA SH ČITAJTE:

Intervju s počasnim predsjednikom Slobodne Hrvatske

Sve bolesti hrvatskog zdravstva

Najčešća pitanja Slobodnoj Hrvatskoj

Potezi Vlade pod povećalom Slobodne Hrvatske.

Documents

Prilog raspravi od ideološkoj poziciji Slobodne Hrvatske · HRT troši kao pijani milijarder 7. Međunarodna politika otvoreno Preispitajmo svoju ulogu u NATO-u 8. SH i mediji Zastupljenost