PRIJEVOZ OPASNIH TVARI U CESTOVNOM PROMETU

SVEUČILIŠTE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET U RIJECI

TEA KOVAČIĆ

PRIJEVOZ OPASNIH TVARI U CESTOVNOM

PROMETU

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET U RIJECI

PRIJEVOZ OPASNIH TVARI U CESTOVNOM

PROMETU

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Logistika u kopnenom prometu

Mentor: dr. sc. Hrvoje Baričević

Studentica: Tea Kovačić

Matični broj: 0112019082

Studij: Tehnologija i organizacija prometa

Rijeka, rujan 2014.

SADRŽAJ

Stranica

1. UVOD ................................................................................................................................ 2

1.1. PROBLEM ISTRAŽIVANJA ......................................................................................... 2

1.2. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA ................................................................................... 2

1.3. OBJAŠNJENJE RELEVANTNIH POJMOVA ............................................................... 2

1.4. METODE ISTRAŽIVANJA ............................................................................................ 3

1.5. GANTOGRAM ISTRAŽIVANJA .................................................................................. 3

1.6. STRUKTURA RADA...................................................................................................... 4

2. OPASNE TVARI I NJIHOVA SVOJSTVA .................................................................. 5

2.1. DJELOVANJE OPASNIH TVARI NA ČOVJEKA I OKOLIŠ ...................................... 6

2.2. KLASIFIKACIJA OPASNIH TVARI ............................................................................. 9

2.2.1. Klasa 1 – Eksplozivne tvari i predmeti ................................................................. 10

2.2.2. Klasa 2 - Plinovi ................................................................................................... 15

2.2.3. Klasa 3 – Zapaljive tekućine ................................................................................. 18

2.2.4. Klasa 4 – Zapaljive čvrste tvari ............................................................................ 20

2.2.5. Klasa 5 – Oksidirajuće tvari i organski peroksidi ................................................. 22

2.2.6. Klasa 6 – Otrovne i zarazne tvari .......................................................................... 23

2.2.7. Klasa 7 – Radioaktivne tvari ................................................................................. 25

2.2.8. Klasa 8 – Korozivne (nagrizajuće) tvari ............................................................... 28

2.2.9. Klasa 9 – Različite opasne tvari i predmeti .......................................................... 29

3. PRIJEVOZ OPASNIH TVARI U CESTOVNOM PROMETU ................................. 31

3.1. PREUZIMANJE NA PRIJEVOZ, UČVRŠĆIVANJE NA VLAK I

PRIJEVOZ VAGONA S OPASNIM TVARIMA ........................................................ 36

3.2. EUROPSKI SPORAZUM O MEĐUNARODNOM PRIJEVOZU

OPASNIH TVARI U CESTOVNOM PROMETU (ADR) ............................................ 38

3.3. OSPOSOBLJAVANJE VOZAČA ZA PRIJEVOZ OPASNIH TVARI ....................... 41

3.4. DOKUMENTACIJA POTREBNA PRI PRIJEVOZU OPASNIH

TVARI U CISTERNAMA ............................................................................................. 44

3.5. UZROCI I POSLJEDICE NESREĆA PRI PRIJEVOZU OPASNIH TVARI............... 46

3.5.1. Preventivne mjere sigurnosti ............................................................................... 46

3.5.2. Postupci u slučaju nesreće ili neželjenog događaja ............................................. 47

4. KRETANJE I OZNAČAVANJE VOZILA KOJA PREVOZE

OPASNE TVARI .............................................................................................................. 48

4.1. PLOČE I LISTICE OPASNOSTI .................................................................................. 49

4.2. OZNAČAVANJE OPASNIH TVARI (OTROVA)................................... .................... 52

4.3. OZNAČAVANJE KOTLA CISTERNE ........................................................................ 54

5. PAKIRANJE, SKLADIŠTENJE I OZNAČAVANJE OPASNIH TVARI ................ 57

5.1. PAKIRANJE OPASNIH TVARI .................................................................................. 58

5.1.1. Označavanje ambalaže ......................................................................................... 60

5.1.2. Zahtjevi odabira ambalaže i način pakiranja ........................................................ 61

5.2. SKLADIŠTENJE OPASNIH TVARI ............................................................................ 64

6. MJERE UNAPREĐENJA OPASNE ROBE U HRVATSKOJ .................................... 65

6.1. MJERE PREVENCIJE U PRIJEVOZU OPASNE ROBE ............................................. 71

6.2. PROMETNA INFRASTRUKTURA ZA PRIJEVOZ OPASNE ROBE ........................ 73

6.3. MJERE PRILAGODBE I UNAPRJEĐENJA PRIJEVOZA OPASNE ROBE .............. 76

6.4. SWOT ANALIZA PRIJEVOZA OPASNIH TVARI U

CESTOVNOM PRIJEVOZU .......................................................................................... 78

7. ZAKLJUČAK .................................................................................................................. 80

LITERATURA .................................................................................................................... 82

POPIS SLIKA ..................................................................................................................... 84

POPIS TABLICA................................................................................................................ 84

1

1. UVOD

1.1. PREDMET ISTRAŽIVANJA

Predmet istraživanja u ovom diplomskom radu je prijevoz eksplozivnih tvari u cestovnom

prometu. Samim time iznijeti su glavni problemi koji se pojavljuju u prijevozu opasne robe

i metode za njihovo rješavanje. U ovom radu nastoji se utvrditi i definirati sigurnost

prilikom prijevoza opasnih tvari, te svojstva i značajke opasnih tvari. Prijevozu opasnih

tvari treba pridati posebnu pozornost, pomno odabirati prijevozna sredstva te tehničko-

tehnološka sredstva manipulacije, izučavati prostor i okoliš a ponajviše obrazovati osobe

koje se nalaze u neposrednom dodiru s opasnim tvarima.

1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Ovaj diplomski rad ima za cilj upozoriti na kompleksnost problematike prijevoza opasnih

tvari koje svakodnevno susrećemo u cestovnom prometu. Svrha i cilj kojemu se teži jest

upozoriti na moguće nesreće te upoznati sudionike sa načinima postupanja u slučaju

nezgode jer one mogu imati katastrofalne posljedice za zdravlje ljudi i ostaviti štetno

djelovanje na prirodu. Prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu reguliran je Zakonom

o prijevozu opasnih tvari.

1.3. OBJAŠNJENJE RELEVANTNIH POJMOVA

Radi boljeg razumijevanja pojmova pojedinih naziva s kojima se susrećemo kada

govorimo o prijevozu opasnih tvari, bit će ih korisno već na početku prikazati i objasniti.

Stoga, opasne tvari su one tvari ili predmeti na koje se odnose određene zabrane ili

ograničenja pri prijevozu. Opasnim tvarima mogu rukovati punoljetne osobe koje su za to

stručno osposobljene. Ambalaža je svaka ambalažna jedinica izrađena po međunarodnim

propisima za ulaganje opasnih tvari (posude, vreće, kante, miješana ambalaža, IBC

spremnici, cisterne, kontejneri ili druge ambalažne jedinice). Prijevoznik je onaj koji

2

obavlja prijevoz ili je kao takav naveden u ugovoru o prijevozu, odnosno ispravi o

prijevozu opasne tvari.

1.4. METODE ISTRAŽIVANJA

Korištene su induktivna i deduktivna metoda te metoda sinteze i metoda

konkretizacije. Prikupljeni su podaci i informacije na temelju kojih je napravljena analiza

te donijeti zaključci o promatranom problemu istraživanja. Upotrijebljene su i metoda

klasifikacije te metoda mjerenja. Budući da su korišteni već poznati podatci pojedinih

autora iz njihovih istraživanja upotrijebljena je i metoda kompilacije.

1.5. GANTOGRAM ISTRAŽIVANJA

Izvor: Izradila studentica

28.8.2013 30.8.2013 1.9.2013 3.9.2013 5.9.2013 7.9.2013 9.9.2013 11.9.2013 13.9.2013

Priprema dokumentacije

Ukrcaj robe

Prijevoz robe

Iskrcaj robe

Skladištenje

3

1.6. STRUKTURA RADA

U radu je opisana zakonska regulativa kojom se propisuju uvjeti i način prijevoza opasnih

tvari, potrebna dokumentacija kod skladištenja, otpreme i prijevoza. Definirane su i

klasificirane opasne tvari prema ADR-u. Navedene su posebne mjere sigurnosti koje se

provode kod prijevoza određenih vrsta opasnih tvari. Važno je označavanje i obilježavanje

vozila za prijevoz opasnih tvari (ploče i listice opasnosti), pakiranje i označavanje

ambalaže. Opisane su i sigurnosne mjere koje se provode na punilištima zapaljivih

tekućina, kao i mjesta posebno uređena za punjenje, zabrane i ograničenja, te potrebna

dokumentacija za prijevoz.

4

2. OPASNE TVARI I NJIHOVA SVOJSTVA

Opasnim tvarima smatraju se tvari koje mogu ugroziti zdravlje ljudi, izazvati zagađivanje

okoliša ili nanijeti materijalnu štetu, ona koja imaju opasna svojstva za ljudsko zdravlje i

okoliš, te ona koja su kao takva definirane zakonima, drugim propisima i međunarodnim

ugovorima, koje na temelju njihove prirode ili svojstava i stanja, a u vezi s prijevozom

mogu biti opasne za javnu sigurnost ili red ili koje imaju dokazane toksične, nagrizajuće,

nadražujuće, zapaljive, eksplozivne ili radioaktivne učinke. Opasnim tvarima smatraju se i

sirovine od kojih se proizvode opasne robe i otpadi ako imaju svojstva opasnih tvari.

Kako su opasne tvari nezaobilazna sirovina u industriji, energent, prema tome i

nezaobilazni dio svakodnevnog života, prijevoz opasnih tvari predmet je istraživanja s

geoprometnog, gospodarskog, ekološkog i sigurnosnog gledišta.

Opasne tvari mogu biti u tri agregatna stanja: plinovitom, krutom i rasutom.

Otrovne tvari uzrokuju smrt i narušavanje zdravlja udisanjem, gutanjem i dodirom s

kožom. Zbog toga, opasne tvari moraju biti pravilno pripremljene za prijevoz, odnosno

osigurane od neželjenog rasipanja ili neželjene reakcije tvari s drugim materijalima u

dodiru. Opasne tvari moraju biti osigurane za sigurno rukovanje, utovar, istovar kao i

zaštićene od vanjskih utjecaja.

Prijevozu opasnih tvari treba pridavati posebnu pozornost, pomno proučavati svojstva i

značajke opasnih tvari, odabirati prijevozna sredstva i obrazovati osobe koje se nalaze u

neposrednom dodiru s opasnim tvarima.

5

2.1. DJELOVANJE OPASNIH TVARI NA ČOVJEKA I OKOLIŠ

Postoje dva načina djelovanja opasnih tvari na čovjeka i okoliš: izravno i neizravno.

1. Izravno djelovanje opasnih tvari

To su tvari (npr. plinovi) koje se kemijski vežu na živi organizam ili nekim drugim

fizikalno-biokemijskim djelovanjem izazivaju znatne funkcionalne promjene na materijalu

na koji djeluju.

Toksične (otrovne) tvari

To su tvari koje djeluju na organizam u onom trenutku kada dođe do izravnog dodira

udisanjem, oralno (npr. hranom) i resorpcijom kroz kožu.

S obzirom na svojstvo toksičnosti tvari se mogu podijeliti na:

netoksične tvari koje ni pod kojim uvjetima ne izazivaju nikakve nadražaje u živim

organizmima, a propisuje im se oznaka toksičnosti 0

toksične tvari koje se svrstavaju u pet kategorija: slabo, umjereno, jako, ekstremno i

supertoksično

2. Posredno djelovanje opasnih tvari

Mnoge tvari što se nalaze u prometu, u određenim uvjetima, reagiraju s kisikom iz zraka

(goriva kao zapaljive tekućine, plinovi i čvrste tvari, oksidansi, sredstva za paljenje,

korozivne tvari) ili se kemijski raspadaju brzo (eksplozivi, predmeti punjeni eksplozivom),

odnosno reagiraju s tvarima s kojima dođu u neposredan dodir s vodom ili nekim drugim

tvarima.

Posredna djelovanja opasnih tvari očituju se najčešće kao požari, posljedice eksplozija, te

posljedice od zračenja radioaktivnih tvari.

6

Zapaljive tvari

Zapaljive su tvari prema Zakonu o prijevozu opasnih tvari svrstane u više skupina: gorivi

plinovi, zapaljive tekućine, čvrste tvari, samozapaljive tvari, oksidansi, te eksplozivi i

predmeti punjeni eksplozivnim tvarima.

Požari pri skladištenju, u transportu, ukrcaju i iskrcaju te pri ostalim radnjama s tim

opasnim tvarima učestali su i uzrokuju velike materijalne štete.

Slika 1.: Požari razvrstani u pet razreda

Izvor: http://www.prometna-zona.com/cestovni-sigurnost-001opasne_tvari1.php

Radioaktivne tvari

Radioaktivne tvari mogu biti prirodnog i umjetnog podrijetla. Prirodne radioaktivne tvari

emitiraju tri vrste zračenja:

1. alfa-zrake (jezgre helijeva atoma)

http://www.prometna-zona.com/cestovni-sigurnost-001opasne_tvari1.php

http://www.prometna-zona.com/cestovni/sigurnost/001opasnetvari.JPG

7

2. beta-zrake (elektroni)

3. gama-zrake (kratkovalno elektromagnetsko zračenje)

Olovo je dobar materijal za proizvodnju ambalaže za čuvanje radioaktivnih tvari. Od

organskih tvari uspješno se može koristiti hitin, koji je polusaharid životinjskog podrijetla.

U posljednjim godinama u prometu masovna je pojava proizvodnje i potrošnje

radioaktivnih tvari kao nuklearnih goriva, kao preparata za potrebe medicine i za potrebe

znanstvenoistraživačkog rada.

8

2.2. KLASIFIKACIJA OPASNIH TVARI

Opasne tvari se klasificiraju:

Klasa 1 - eksplozivne tvari i predmeti s eksplozivnim tvarima,

Klasa 2 - plinovi,

Klasa 3 - zapaljive tekućine,

Klasa 4.1 - zapaljive krute tvari, samoreaktivne tvari i kruti desenzibilizirajući eksplozivi,

Klasa 4.2 - tvari podložne spontanom samozapaljenju,

Klasa 4.3 - tvari koje u dodiru s vodom stvaraju zapaljive plinove,

Klasa 5.1 - oksidirajuće tvari,

Klasa 5.2 - organski peroksidi,

Klasa 6.1 - otrovne tvari,

Klasa 6.2 - infektivne tvari,

Klasa 7 - radioaktivni materijal,

Klasa 8 - nagrizajuće (korozivne) tvari,

Klasa 9 - ostale opasne tvari i predmeti. 1

Slika 2.: Klasifikacija opasnih tvari

1 Zakon o prijevozu opasnih tvari, „Narodne novine“, br. 97/93

9

2.2.1. Klasa 1 – Eksplozivne tvari i predmeti

Eksplozivne tvari i predmeti punjeni eksplozivnim tvarima krute su i tekuće kemijske tvari

koje imaju svojstvo da, pod pogodnim vanjskim djelovanjem (udar, trenje i toplina)

eksplozivnim kemijskim razlaganjem oslobađaju plinove i energiju u obliku topline. 2

Podjela tvari klase 1:

tvari ili sredstva koji su osjetljivi, te postoji opasnost od eksplozije,

tvari ili sredstva koja su bacanjem pogibeljna ali nema opasnosti od eksplozije,

tvari ili sredstva koja mogu izazvati požar, a manje su eksplozivno opasna,

tvari ili sredstva manje opasnosti od eksplozije i zapaljenja tijekom prijevoza,

neosjetljive tvari kod kojih postoji opasnost od eksplozije,

ekstremno neosjetljivi predmeti kod kojih nema opasnosti od eksplozije.

Slika 3.: Klasa 1 – eksplozivi

Izvor: www.zirs.hr

Primjeri opasnih tvari klase 1 su crni barut, streljivo i pirotehnička sredstva. Prijevoz ovakve vrste

opasnih tvari ne smije se obavljati zajedno sa ostalim opasnim tvarima prema ADR-u.

2 Mekovec, I.: Osnove prijevoza opasnih tvari cestom, Zagreb, 2003. str. 36.

http://www.zirs.hr/

10

Kompatibilne skupine eksplozivnih tvari i predmeta

Skupina A – Primarne eksplozivne tvari (upaljači)

Primjeri:

dinitrodifenol ovlažen s manje od 40% vode ili smjese alkohola i vode,

tetrazen ovlažen sa manje od 30% vode ili smjese alkohola i vode,

živin fulminat, ovlažen s manje od 20% vode,

olovni stifinat, ovlažen s manje od 20% vode,

barijazid suh ili ovlažen s manje od 50% vode,

olovni azid, ovlažen s manje od 20% vode.3

Glavno svojstvo primarne skupine eksplozivne tvari je da se detonacijski raspada pod utjecajem

uobičajenih impulsa (udarac, trenje, toplina, električna iskra), zbog čega su veoma rizični za

prijevoz.

Skupina B – Predmet koji sadrži neku primarnu eksplozivnu tvar i jedan ili dva djelotvorna

zaštitna sigurnosna uređaja.

Primjeri:

detonatori za mine,

upaljači,

detonatori za municiju,

upaljači na udar,

uređaji za paljenje mina.4

Skupina C – Inicijalne eksplozivne tvari ili druge eksplozivne tvari koje brzo sagorijevaju i

otpuštaju toplinu i svjetlo ili predmeti koji sadrže takvu eksplozivnu tvar.

Primjeri:

čahure inicijalnog punjenja bez upaljača i inicijalnog punjenja,

patrone za oružje – manevarske, s inertnim projektilom,

pogonska punjenja za topove,

tetrazol,

dinitrobenzen,

3 Šegović, A. : Prijevoz opasnih tvari cestom / 03, Zagreb, 2004., str. 36.

4 Ibidem, str. 36.

11

bezdimni barut.5

Skupina D – Sekundarna detonirajuća eksplozivna tvar ili crni barut ili predmet koji sadrži

neku sekundarnu detonirajuću eksplozivnu tvar, ali bez upaljača i bez pogonskog punjenja,

ili predmet koji sadrži primarnu eksplozivnu tvar i ima dva ili više djelotvornih sigurnosnih

uređaja.

Prilikom kontakta s plamenom ova skupina izgara mirno bez detonacije. Detonacija će se

javiti u slučaju jakog mehaničkog udara ili zbog kemijske reakcije.

Primjeri:

barut crni, prah ili zrno,

barut crni sprešan ili u obliku pastila,

bombe s eksplozivnim punjenjem,

bombe svjetleće,

rasprkavajuća punjenja – eksplozivna,

štapini,

heksolit ovlažen s manje od 15% vode,

mine, eksplozivno punjenje,

nitroglicerol – desenzibiliziran sa < 40% mase isparljivog i u vodi topljivog

sredstva za smanjenje aktivnosti,

nitrourea,

trinitrofenol.6

Skupina E – Predmet koji sadrži sekundarno detonirajuću eksplozivnu tvar, bez

mogućnosti inicijacije, s pogonskim punjenjem (osim onog sa zapaljivom tekućinom,

zapaljivom pastom ili hipergoličkim tekućinama).

Primjeri:

patrone za oružje s eksplozivnim punjenjem,

rakete s eksplozivnim punjenjem,

predmeti s eksplozivnom tvari.

5 Ibidem, str. 36.

6 Ibidem, str. 37.

12

Skupina F –Predmet koji sadrži sekundarno detonirajuću eksplozivnu tvar s vlastitim

sredstvom za paljenje s pogonskim punjenjem ili bez pogonskog punjenja.

Primjer:

Bombe – svijetleće

Skupina G – Pirotehnička tvar ili predmet koji sadrži pirotehničku tvar, ili koji sadrži

eksplozivnu tvar i tvar koja proizvodi svjetlost, gori, nadražuje oči ili stvara dim.

Primjeri:

streljivo dimno, s rasprskavajućim, inicijalnim punjenjem bez rasprskavajućeg ili

inicijalnog punjenja,

suzavac,

patrone, svijetleće, signalne,

štapini sa metalnim omotačem.

Skupina H – Predmet koji sadrži eksplozivnu tvar i bijeli fosfor.

Primjer:

streljivo na osnovi bijelog fosfora

Skupina J – Predmet koji sadrži i eksplozivnu tvar i zapaljivu tekućinu ili pastu.

Primjeri:

streljivo na osnovi tekuće ili pastaste tvari, uređaji koji se aktiviraju vodom,

raketni motori na tekuće gorivo.

Skupina K – Predmet koji sadrži eksplozivnu tvar i otrovni kemijski agens.

Primjer:

streljivo otrovno s rasprskavajućim ili inicijalnim punjenjem (zabranjen prijevoz)

Skupina L – Eksplozivna tvar ili predmet koji sadrži eksplozivnu tvar koja predstavlja

poseban rizik ili zahtijeva izolaciju svakog tipa.

Primjeri:

uređaji koji se aktiviraju vodom,

pogonski uređaji za rakete.

13

Skupina N – Predmeti koji sadrže samo ekstremno neosjetljive detonirajuće tvari.

Primjer:

predmeti s eksplozivnom tvari, neosjetljivi

Skupina S – Tvar ili predmet pakirani ili oblikovani tako da bilo kakvi opasni učinci koji

nastanu zbog slučajnog aktiviranja ostaju ograničeni unutar samog pakiranja osim ako

paket nije zahvaćen vatrom.

Primjeri:

patrone s inertnim projektilom,

upaljač na udar DO 44 –čahure prazne7.

Svaka tvar, pakirana u strogo definiranoj ambalaži, može se svrstati samo u jednu od

navedenih skupina.

Predmeti iz kompatibilne skupine D i E mogu biti opremljeni ili pakirani zajedno sa svojim

sredstvima za inicijaciju ako ta sredstva imaju barem dva djelotvorna sigurnosna uređaja

kako bi se izbjegla eksplozija u slučaju da se aktiviraju ta sredstva za inicijaciju.

7 Ibidem, str. 39.

14

2.2.2. Klasa 2– Plinovi

Podjela plinova klase 2:

stlačeni,

tekući,

otopljeni pod tlakom.

Plinovi su tvari koje su na temperaturi od 50oC imaju tlak viši od 300 kPa (3 bara) te kod

20o

C i standardnog tlaka od 101,3 kPa u plinovitom stanju. Plinovi se transportiraju u

sljedećim fizikalnim stanjima: komprimirani plinovi, tekući plinovi, duboko pothlađeni

tekući plinovi, plinovi otopljeni pod tlakom.

Slika 4.: Listice opasnosti plinova

Izvor: www.zirs.hr

Prema fizikalno-kemijskim svojstvima i svojstvima opasnosti plinovi se dijele:

A ZAGUŠLJIV

O OKSIDIRAJUĆI

F ZAPALJIV

T OTROVAN

TF OTROVAN, ZAPALJIV

TC OTROVAN, NAGRIZAJUĆI

TO OTROVAN, OKSIDIRAJUĆI

TFC OTROVAN, ZAPALJIV, NAGRIZAJUĆI

15

TOC OTROVAN, OKSIDIRAJUĆI, NAGRIZAJUĆI8

Kombinacije slova kao i slikovna oznaka opasnosti izvode se prema svojstvima pojedine

tvari klase 2.

Svojstva plinova

1. Relativna gustoća plina – odnos mase određenog volumena plina prema masi istog

volumena zraka.

Neki plinovi su teži, a neki lakši od zraka. To je važno jer se u slučaju propuštanja plina iz

spremnika na temelju tog podatka zna gdje će se plin skupljati. Plinovi koji su lakši od

zraka skupljat će se u gornjim dijelovima prostora, a plinovi koji su teži od zraka u donjim

dijelovima, samim time čine dodatnu opasnost ako se duže zadržavaju, posebno ako su

zapaljivi i eksplozivni. Kao primjer plinova koji su teži od zraka mogu se navesti ukapljeni

naftni plin, klor, ugljični dioksid, dok je zemni plin, čiji je glavni sastojak metan lakši od

zraka. Lakši od zraka su i ugljični monoksid, vodik, helij, acetilen.

2. Opasnost od požara i eksplozija

Mnogi plinovi su zapaljivi i eksplozivni. To su plinovi koji imaju svojstvo spajanja s

kisikom, pri čemu dolazi do oksidacije.

Zapaljivi plinovi koji nekontrolirano izlaze iz posude ili spremnika i miješaju se sa zrakom

mogu stvarati eksplozivne smjese. Područje eksplozivnosti nalazi se između donje i gornje

granice eksplozivnosti. Da bi mogla buknuti eksplozija, neke eksplozivne smjese u kojoj

ima zapaljivog plina unutar područja eksplozivnosti, a u zraku ima dovoljno kisika, cijela

smjesa mora biti ugrijana na određenu temperaturu kod koje će doći do spontane kemijske

reakcije između plina i kisika. Ta temperatura se zove temperaturom paljenja.

8 Mekovec, I.: Osnove prijevoza opasnih tvari cestom, Zagreb, 2003. Str. 37.

16

3. Opasnost za zdravlje

Djelovanje plinova na zdravlje ovisi o vrsti plina, a može biti otrovno, zagušujuće,

nadražujuće i narkotično.

Otrovni plinovi udahnuti već u malim količinama mogu uzrokovati poremećaj normalnih

funkcija organizma, a u većim koncentracijama akutno trovanje, pa i smrt. Ovi plinovi

zovu se i kemijski zagušljivci. U ovu skupinu ubrajaju se: ugljični monoksid, cijanovodik,

fozgen, klor, sumporovodik i drugi.

Plinovi zagušljivci su plinovi koji nisu oksidirajući, zapaljivi i otrovni, a razrjeđuju ili

zamjenjuju kisik u atmosferi. Nisu otrovni, ali mogu izazvati gušenje budući da smanjuju

koncentraciju kisika u zraku.

Plinovi nadražljivci uzrokuju nagrizajuće djelovanje u nosu, grlu i očima, uz simptome kao

što su kašalj, bockanje i žarenje u nosu, te suzenje očiju.

Narkotični plinovi su oni koji uzrokuju narkotično stanje. Prvi simptomi su slični stanju

pijanstva, uzbuđenja, dobrog raspoloženja, pospanosti. Udisani u većim količinama mogu

dovesti do gubitka svijesti pa čak i smrti.

17

2.2.3. Klasa 3 – Zapaljive tekućine

Zapaljive tekućine su tvari ili smjese tekućina koje su na temperaturi do 20oC u tekućem

stanju, pri 50oC tlak pare im je do 300kPa (3 bara). Imaju plamište do 61

oC.

Na temelju stupnja opasnosti zapaljive tekućine su podijeljene u tri skupine:

vrlo opasne zapaljive tekućine s vrelištem do 35oC, ili zapaljive tekućine

s plamištem ispod 23oC, koje su vrlo otrovne ili jako nagrizajuće, razni organski

spojevi, neki pesticidi i slično,

opasne tvari su zapaljive tekućine s plamištem ispod 23oC, koje nisu u prvoj

skupini (eter, petrolej, benzin, aceton, alkoholi, ...),

manje opasne tvari su zapaljive tekućine s plamištem od 23 do 61oC.

Slika 5.: Listice opasnosti zapaljivih tekućina

Izvor: www.zirs.hr

Primjeri opasnih tvari klase 3 su: benzin, boja, loživo ulje i alkohol.

Opasnost ove klase jest: zapaljivost, otrovnost i opasnost od nagrizanja.

Svojstva zapaljivih tekućina

Vrelište

Što je viša temperatura, to je isparavanje brže i na jednoj određenoj temperaturi, kada je

tlak para tekućine jednak atmosferskom tlaku, nastajat će pare i u unutrašnjosti tekućine, a

ne samo na površini. Ta temperatura zove se vrelište.

Vrelište je bitno svojstvo zapaljivih tekućina budući da same tekućine nisu toliko opasne

koliko su opasne njihove pare.

18

Brzina isparavanja

Brzina isparavanja je odnos vremena potrebnog za isparavanje jednog volumena tekućine u

odnosu na vrijeme potrebno za isparavanje istog volumena etilnog etera.

Što je broj isparavanja manji, to je tekućina opasnija jer će se brže nakupljati pare iznad

površine tekućine, a time i nastati opasne koncentracije.

Plamište

Plamište je najniža temperatura pri kojoj se iznad površine zapaljive tekućine stvori

najmanja potrebna količina para da se one mogu zapaliti ako se prinese neki izvor paljenja

uz dovoljnu količinu kisika.

Plamište neke tekućine je vrlo važan podatak za procjenu opasnosti od požara eksplozija.

Što je plamište neke tekućine niže, opasnost od nastajanja eksplozivnih smjesa je veća.

19

2.2.4. Klasa 4 – Zapaljive čvrste tvari

Dijele se u tri skupine:

1.Zapaljive čvrste tvari

Definirane su kao čvrste tvari koje se u suhom stanju mogu lako zapaliti u dodiru

s plamenom ili iskrom, ali nisu sklone samozapaljenju. Opasnost od zapaljivih čvrstih tvari

je zapaljivost, eksplozivnost, stvaranje topline pri samorazlaganju, otrovnost, opasnost od

nagrizanja.

Postoje opasne tvari i manje opasne tvari.

Primjeri opasnih tvari klase 4.1 jesu sumpor, celuloid, crveni fosfor.

2.Tvari sklone samozapaljenju

Samozapaljive čvrste tvari su one koje se pale u dodiru sa zrakom ili vodom

bez posredovanja drugih tvari.

Primjeri opasnih tvari klase 4.2 jesu: rabljene krpe, fosfor i sirovi pamuk.

Samozagrijavanje ovih tvari, što dovodi do spontanog gorenja, uzrokovano je reakcijom

tvari s kisikom ako se toplina dovoljno brzo ne odvodi u okolinu. Spontano gorenje javlja

se kad je količina proizvedene topline veća od količine izgubljene topline i kad se dosegne

temperatura samozapaljenja.

3.Tvari koje u dodiru s vodom razvijaju zapaljive plinove

U ovu klasu su svrstane tvari koje u dodiru s vodom razvijaju plinove zapaljive u dodiru s

plamenom ili iskrom.

Podjela prema opasnosti jest: vrlo opasne, opasne tvari i malo opasne tvari.

Primjeri opasnih tvari klase 4.3 jesu: natrij, kalij i kalcij.

Neke tvari u dodiru s vodom mogu oslobađati zapaljive plinove koji sa zrakom mogu

tvoriti eksplozivne smjese. Takve se smjese lako zapale u dodiru sa običnim izvorima

20

vatre, pored iskrećih ručnih alata ili nezaštićenih žarulja. Rezultirajući udarni val

eksplozije i plamen mogu ugroziti ljude i okoliš.

Slika 6.: Listice opasnosti zapaljive čvrste tvari

Izvor: www.zirs.hr

21

2.2.5. Klasa 5 – Oksidirajuće tvari i organski peroksidi

1. Oksidirajuće tvari

To su tvari koje se u dodiru s drugim tvarima razlažu i pritom mogu uzrokovati zapaljenje

(vatru). Oksidacija je proces spajanja s kisikom. Gorenje je proces oksidacije uz pojavu

topline i svjetlosti.

Opasnost oksidirajućih tvari jest oksidiranje, eksplozivnost, otrovnost, opasnost od

nagrizanja. Podjela prema opasnosti stoga je na: teško oksidirajuće, oksidirajuće i blago

oksidirajuće.

Primjeri opasnih tvari klase 5.1 jesu: kloriti, peroksid alkalnih metala, vodena otopina

vodikova peroksida.

2. Organski peroksidi

To su organske tvari s višim stupnjevima oksidacije, koje mogu izazvati štetne posljedice

za zdravlje ili život ljudi. To su organske tvari koje sadrže bivalentnu –O-O- strukturu i

koje se mogu smatrati produktima vodikova peroksida kod kojih jedan ili oba vodikova

atoma su nastali iz organske osnove.

Podijeljeni su u sedam vrsta (tip A do tip G). Svakoj vrsti odgovara određena veličina

opasnosti. Vrsta A je najopasnija do G koja nema značajne opasnosti.

Primjeri su organski peroksidi tekući i organski peroksidi, kruti temperaturno regulirani.

Slika 7. Listice opasnosti oksidirajuće tvari

Izvor: www.zirs.hr

http://www.zirs.hr/

22

2.2.6. Klasa 6 – Otrovne i zarazne tvari

Ova klasa obuhvaća tvari za koje se iz iskustva zna ili iz pokusa na životinjama

pretpostavlja da u relativno malim količinama mogu pri jednokratnoj ili kratkotrajnoj

izloženosti prouzročiti štetne učinke za ljudsko zdravlje ili smrt.

Dijele se na:

1. Otrovne tvari

Otrovi su tvari sintetičkog, biološkog ili prirodnog podrijetla kao i preparati proizvedeni od

tih tvari.

Prema stupnju opasnosti otrovne tvari se dijele na:

vrlo opasne tvari

opasne tvari

manje opasne tvari

opasnost ove skupine čini otrovnost, opasnost od nagrizanja, zapaljivost i oksidiranje i

eksplozivnost.

Po ADR propisima, otrovne tvari su svrstane u sljedeće skupine:

vrlo opasne tvari,

organske tvari s točkom paljenja 23oC i više, ili nezapaljive,

kovinoorganski spojevi i karbonili,

anorganske tvari koje s vodom, vodenim otopinama ili kiselinama mogu

razvijati otrovne plinove ili stvarati otrovne tvari koje reagiraju s vodom,

ostale anorganske tvari i kovinaste soli organskih kiselina.

Primjeri opasnih tvari klase 6.1 su: pesticidi, umjetna gnojiva i otrovi za životinje.

Otrovne tvari s točkom plamišta ispod 21°C spadaju u zapaljive tekućine klase 3.

23

Slika 8.: Listice opasnosti otrovnih tvari

Izvor: www.zirs.hr

2. Zarazne tvari

Tvari koje sadržavaju žive mikroorganizme uključujući bakterije, viruse, parazite, gljivice

ili kombinaciju hibrida ili mutanata koji su poznati i za koje se vjeruje da uzrokuju bolesti

kod ljudi i životinja, nazivaju se po ADR-u zaraznim tvarima.

Prema svojstvima, dijele se na:

A – zarazne i infektivne tvari s visokim potencijalom opasnosti

B – ostale zarazne i infektivne tvari

C – prazna ambalaža

Primjeri opasnih tvari klase 6.2: klinički otpad, infektivne tvari opasne za ljude, infektivne

tvari opasne za životinje.

Ovdje spadaju biološki proizvodi, dijagnostički uzorci, genetski modificirani

mikroorganizmi i organizmi te klinički otpad.

Živi kralježnjaci ili beskralješnjaci ne smiju se upotrebljavati za prijevoz zaraznih tvari

osim ako se tvar ne može drugačije prevesti. Takve se životinje moraju smjestiti, obilježiti

i prevoziti u skladu s relevantnim propisima za prijevoz životinja.

24

2.2.7. Klasa 7– Radioaktivne tvari

Radioaktivne tvari uz sve druge značajke opasnih tvari imaju jednu posebnu

osobinu: predstavljaju opasnost iako je sama tvar potpuno fizički odvojena od okoliša, jer

emitiraju ionizirajuće zračenje. Intenzitet ionizirajućeg zračenja može se smanjiti, što je

bitno za smanjenje potencijalne opasnosti za zdravlje ljudi samo ako je radioaktivna tvar

dobro zapakirana u ambalaži od adekvatnog gradiva koje ima odgovarajuću zaštitnu moć.

Upravo zbog tih specifičnih značajki prijevoz radioaktivnih tvari može biti

ilustrativan primjer koliko je pakiranje važno za postizanje potrebnog stupnja sigurnosti

tijekom prijevoza. Svrha adekvatnog pakiranja je zaštititi ljude, sudionike prijevoza i

okoliš od izravnih i neizravnih učinaka zračenja tijekom prijevoza radioaktivne tvari.

Zaštita se osigurava ako se primjenjuju zaštitne mjere kojima se sprečava: disperzija

radioaktivne tvari u okoliš i ulazak u organizam čovjeka, ozračenje osoba od zračenja koje

emitira radioaktivna tvar iz pošiljke, mogućnost lančane reakcije, opasnost od visokih

temperatura generiranih u paketu zbog prijevoza radioaktivnih tvari, oštećenje

komponenata paketa zbog pregrijavanja. Naljepnicama se označavaju paketi koji sadrže

radioaktivne tvari. Naljepnice obvezno moraju sadržavati sljedeće detalje: ime

radionuklida aktivnost u Bq, ukupnu aktivnost, transportni index.

Radioaktivnim tvarima smatraju se tvari koje sadrže radionuklide, a koncentracija

aktivnosti i ukupna aktivnost pošiljke prelaze granične vrijednosti.

U klasu 7 svrstavaju se sljedeće radioaktivne tvari:

radioaktivne tvari koje su integralni dio prijevoznog sredstva,

radioaktivne tvari unutar neke institucije gdje već postoje zaštitni propisi i gdje se

prijevoz ne obavlja putem javnih prometnica ili željeznice,

radioaktivne tvari umetnute ili ugrađene u osobu ili živu životinju za potrebe

dijagnoze ili tretmana,

radioaktivne tvari u potrošačkim proizvodima koji su dobili propisana odobrenja

prije prodaje konačnom korisniku,

25

prirodne tvari i rude koje sadrže prirodne radionuklide, a koje se neće

upotrebljavati za iskorištavanje tih radionuklida.9

Pakiranje radioaktivnih tvari mora osigurati da se radioaktivni sadržaj potpuno zatvori.

Može se sastojati od jedne ili više posuda, upijajućeg materijala, pregrada, zaštite od

radijacije i servisne opreme za punjenje, pražnjenje, ventiliranje i smanjivanje tlaka.

Pakiranje može biti u obliku kutije, bačve ili slične posude, ali i u obliku kontejnera,

spremnika ili intermedijarnog kontejnera za rasuti teret.

Radioaktivne tvari posebnog oblika moraju biti tako dizajnirane da ako se podvrgnu

ispitivanjima moraju udovoljiti sljedećim zahtjevima:

da ne puknu niti se zdrobe pri padu, udarcima ili savijanju,

da se ne rastale ili rasprše pri ispitivanju na toplinu,

da aktivnost u vodi nakon testova curenja ne prelazi 2 kBq, ili kod zabrtvljenih

izvora, stopa zabrtvljenosti ne prelazi određeni prag prihvatljivosti koji je odobrilo

nadležno tijelo.

9 Šegović, A. : Prijevoz opasnih tvari cestom / 03, Zagreb, 2004., str. 86.

26

Slika 9.: Znakovi opasnosti za različite kategorije radioaktivnih paketa i znak opasnosti za

vozilo kojim se prevoze radioaktivni izvori

Izvor: www.zirs.hr

27

2.2.8. Klasa 8 – Korozivne (nagrizajuće) tvari

Korozivne (nagrizajuće) tvari su one koje u dodiru s drugim tvarima i živim organizmima

izazivaju njihovo oštećenje ili uništenje.

Prema stupnju opasnosti korozivne tvari se dijele na:

teško nagrizajuće

nagrizajuće tvari

blago nagrizajuće tvari

Slika 10.: Listice opasnosti korozivne (nagrizajuće) tvari

Izvor: www.zirs.hr

Opasnost ove skupine je: otrovnost, opasnost od nagrizanja i stvaranje topline.

Primjeri opasnih tvari klase 8: sulfatna kiselina, natrijeva lužina, mravlja kiselina i

akumulatori. Nagrizajuće opasne tvari s točkom plamišta ispod 21°C spadaju u zapaljive

tekućine klase 3.

Klasa 8 obuhvaća tvari i predmete koji sadrže tvari ove klase, a koji kemijskim

djelovanjem napadaju epitelno tkivo kože i sluzokože s kojima dolaze u dodir, ili koje u

slučaju curenja mogu oštetiti ili uništiti druge predmete ili sredstva prijevoza, a mogu

uzrokovati i druge opasnosti.

Obuhvaća i one tvari koje u dodiru s vodom stvaraju korozivnu tekućinu ili koje u

prisutnosti prirodne vlage u zraku proizvode korozivne pare ili aerosole.

Kemijski nestabilne tvari klase 8 ne smiju se prevoziti ako se ne poduzmu prikladne mjere

za sprečavanje njihove opasne razgradnje tijekom prijevoza.

28

2.2.9. Klasa 9 – Različite opasne tvari i predmeti

Ostale opasne tvari i predmeti, tvari su koje za vrijeme prijevoza predstavljaju opasnost za

sudionike prometa i okoliš, a ne mogu se svrstati od 1 do 8.

Podjela opasnih tvari klase 9 prema opasnosti je:

opasne

malo opasne

Tu su svrstani:

magnetizirani materijali

azbest

ugljik(IV)oksid, čvrsti (suhi) led

cink ditionat

oprema za prijevozna sredstva (zračni jastuci, zatezivači pojaseva,)

tvari koje mogu onečistiti okolicu (tekuće i čvrste)

genetski promjenjivi mikroorganizmi

Slika 11.: Listice opasnosti različitih opasnih tvari i predmeta

Izvor: www.zirs.hr

Primjeri opasnih tvari klase 9: azbest, suhi led, magnetni materijali i akumulatori.

Tu spadaju: tvari koje udisanjem fine prašine mogu ugroziti zdravlje (azbest i smjese koje

sadrže azbest), tvari i uređaji koji u slučaju požara mogu stvarati dioksine (poliklorirani

bifenili i terfenili, polihalogenirani bifenili i terfenili te smjese koje sadrže te tvari), tvari

koje oslobađaju zapaljive pare, litijeve baterije, sigurnosna oprema u vozilima, tvari opasne

29

za okoliš (tekuće ili krute tvari koje zagađuju vodeni okoliš i otopine ili smjese tih tvari),

zagađivači vodenog okoliša, genetski modificirani mikroorganizmi i organizmi

(mikroorganizmi u kojima je genetski materijal namjerno izmijenjen tehničkim načinom ili

načinom koji se u prirodi ne može dogoditi) i tvari koje se prevoze na povišenoj

temperaturi (prevoze se ili se predaju u prijevoz u tekućem stanju na 100°C ili iznad).

30

3. PRIJEVOZ OPASNIH TVARI U CESTOVNOM PROMETU

Prijevoz opasni tvari zahtjeva veće mjere opreza nego što je to pri pakiranju i skladištenju.

U prijevozu postoje i dodatni rizici, kao što su djelovanje promjenjivih sila, promjene

klime te eventualne prometne nezgode koje mogu izazvati prave katastrofe uzrokovane

djelovanjem opasnih tvari. Stoga postoje mnogi međunarodni propisi o prijevozu opasnih

tvari, kojima je utvrđena klasifikacija, način označavanja i uvjeti kojih se mora pridržavati

tijekom prijevoza.

Prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu određuje se u RH posebnim Zakonom o

prijevozu opasnih tvari, ali za međunarodni i domaći promet Zakonom se predviđa i

korištenje međunarodne konvencije i to europski sporazum o cestovnom prijevozu robe u

međunarodnom prometu (ADR).

Slika 12.: Udio prometnih grana u prijevozu opasnih tvari u 2001. godini

Izvor: bib.irb.hr/datoteka/438184.lovric_hazu.doc

Prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu, po vrstama, utvrđen je u Europskom

sporazumu o međunarodnom prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu. Poznat je pod

imenom ADR (Accord europeen relatif au transport international des marchandises

dangereuses par route). ADR klasifikacija identična je klasifikaciji u željezničkom prometu

RID.

http://www.prometna-zona.com/cestovni/sigurnost/001prometnegrane.JPG

31

Slika 13.: Podjela opasnih tvari po ADR-u


Obveza pošiljatelja je da smije predati opasnu tvar na prijevoz tek ako je to zakonom

dopušteno, a tvar upakirana ili punjena u ambalažu koja udovoljava uvjetima zakona, ako

je udovoljeno odredbama o načinu prijevoza, zajedničkom utovaru, rukovanju, čuvanju,

čišćenju i dekontaminaciji te ako vozilo odnosno prijevozna jedinica udovoljava uvjetima

iz zakona, ako su vozaču odnosno osobi koja obavlja prijevoz uručene propisane prateće

isprave i ako su primijenjene sve druge mjere sigurnosti koje su potrebne za siguran

prijevoz.

Obveze organizatora prijevoza su osigurati ispunjavanje svih uvjeta iz zakona, a odnose se

na organizaciju i prijevoz opasnih tvari.

Obveze pakiratelja su poštivanje odredaba o pakiranju, poštivanje odredaba o znakovima

upozorenja, natpisima i oznakama, listicama za označavanje opasnosti kod pripreme

pakiranja, poštivanje mjera sigurnosti sukladno odredbama zakona.

Obveze punitelja su da prije punjenja opasnih tvari u teretne prostore namijenjene

prijevozu opasnih tvari provjeri jesu li teretni prostori i njihova oprema očišćeni i tehnički

ispravni te je li istekao rok za sljedeću kontrolu cisterne, baterijske cisterne, demontabilne

ili prenosive cisterne. Teretni prostori vozila koji su namijenjeni prijevozu mogu se puniti

opasnim tvarima koje se smiju prevoziti samo u tim teretnim prostorima ili cisternama, a

32

pri punjenju u susjedne komore višedijelnog teretnog prostora cisterni potrebno je

poštovati sve odredbe o opasnim tvarima koje se nalaze neposredno jedna pored druge.

Važno je i poštovati dopušteni stupanj punjenja odnosno, dopuštenu masu punjenja po litri

zapremine, a prije i nakon punjenja opasnih tvari u teretne prostore potrebno je provjeriti

nepropusnost naprave za ispust, osigurati da se na vanjskoj strani teretnog prostora ne

nalaze ostaci opasnih tvari. Teretni prostor smije se puniti samo na određenom, posebno

uređenom mjestu za punjenje (punilištu), te poštovati mjere sigurnosti prilikom

organizacije i samog prijevoza opasnih tvari.

Obveze utovaritelja su da započne utovar tek kada su ispunjeni svi uvjeti za prijevoz

opasnih tvari, poštovati odredbe o zabrani zajedničkog utovara i o razdvajanju opasnih

tvari od živežnih namirnica i stočne hrane, utovarati samo na određenom i u tu svrhu

opremljenom mjestu za utovar, poštovati druge mjere sigurnosti u skladu s odredbama

zakona.

Obveze prijevoznika su da smije prevoziti opasne tvari ako posjeduje odobrenje za

prijevoz te ako je opasna tvar pakirana u ambalaži koja udovoljava uvjetima iz zakona i

ako su ispunjene odredbe o načinu prijevoza, zajedničkom utovaru, rukovanju i osiguranju

opasne tvari te čišćenju, otplinjavanju i dekontaminaciji teretnih prostora. Vozilo mora

udovoljavati uvjetima iz ovoga zakona i tehnički mora biti ispravno, te pravilno natovareno

i opterećeno u skladu s najvećim dopuštenim količinama opasnih tvari. Važno je

posjedovati dokaz o osiguranju od odgovornosti za štetu prouzročenu trećim osobama te

poštivati i druge mjere sigurnosti za prijevoz.

Obveze primatelja su da u najkraćem mogućem roku preuzme opasne tvari, očisti vozilo i

teretni prostor, obavi otplinjavanje ili dekontaminaciju i pobrine se da se nakon čišćenja,

otplinjavanja ili dekontaminacije s vozila uklone znakovi upozorenja, natpisi, oznake i

listice za označavanje opasnosti, ako je to propisano odredbama zakona te istovare opasne

tvari samo na za to određenom i posebno opremljenom mjestu za istovar.

Obveze prijevoznika u slučaju propuštanja opasne tvari su da poduzme sve što je nužno

kako bi se u slučaju gubitka opasnih tvari tijekom prijevoza, izgubljene opasne tvari

pronašle, te o opasnosti od opasnih tvari bez odgode nužno je obavijestiti Državnu upravu

za zaštitu i spašavanje. Prijevoznik je dužan opasne tvari koje su se za vrijeme prijevoza

prosule ili istekle osigurati, prikupiti ili ukloniti, odnosno smjestiti na za to određeno

mjesto ili ih na drugi način učiniti bezopasnim te o tome obavijestiti Državnu upravu za

zaštitu i spašavanje. Ako prijevoznik nije u mogućnosti to sam napraviti, dužan je pozvati

pravnu ili fizičku osobu koja je ovlaštena za postupanje u slučaju nezgoda ili nesreća s

33

opasnim tvarima i to napraviti na svoj trošak. Zabranjeno je označavati pakovine, odnosno

vozila kojima se ne obavlja prijevoz opasnih tvari, znakovima upozorenja, natpisima,

oznakama i listicama koja se koriste za označavanje opasnosti.

Kod prijevoza pojedinih vrsta opasnih tvari u odgovarajućim sredstvima postoje stanovite

posebnosti, kao što su u sljedećim primjerima:

a) tekući plin pri prijevozu u cisternama širi se povećavanjem temperature, čime se

povećava tlak na zidove cisterne. Zato je moguće tovariti do najveće dopuštene mase

punjenja, koja ovisi o koeficijentu širenja tekućega plina. Najveća dopuštena masa

punjenja izračunana je i naznačena na posebnoj tablici (na čelu kotla cisterne).

b) prijevozna sredstva kojima se prevoze zapaljive tvari moraju odgovarati tehničkim

uvjetima propisanima za dotičnu vrstu zapaljivih tvari

c) radioaktivne tvari čiji je prijevoz željeznicom dopušten mogu se pakirati i prevoziti

samo u ambalaži namijenjenoj za radioaktivnu tvar određene vrste, što ovisi o veličini i

jakosti izvora, agregatnom stanju i drugim svojstvima radioaktivne tvari.

d) Posude za prijevoz opasnih tvari smiju se puniti samo onom opasnom tvari za čiji su

prijevoz odobrene i koja s tvarima od kojih su izrađene posude, sa zatvaračima, s

dijelovima opreme, kao i sa zaštitnim oblogama s kojima dolazi u dodir ne reagira opasno i

ne stvara opasne tvari.

e) Dijelovi opreme koja se rabi kod prijevoza opasnih tvari trebaju biti postavljeni i

osigurani tako da se za prijevoza ili manipulacije ne oštete ili odlome. Oni moraju jamčiti

istu sigurnost kao i posude za prijevoz opasnih tvari i biti prilagođeni robi koja se prevozi.

DHL je u potpunosti ovlašten za rukovanje svim vrstama opasnih tvari u zračnom i

cestovnom prijevozu u skladu s propisima Međunarodne asocijacije zračnih prijevoznika

(IATA) za opasne tvari, te u skladu s odredbama zemlje i nadležnih lokalnih agencija.

Za ekspresne pošiljke, DHL je certificiran za određene kategorije opasnih tvari u skladu s

propisima IATA-e. Vlasnici računa u DHL-u uz prethodno odobrenje mogu otpremati

opasne tvari DHL ekspresnom dostavom u sljedećim kategorijama:

34

suhi led kao dodatak u pakiranju

opasne tvari u izuzetim količinama (uzorci)

Utovar i istovar opasnih tvari:

mogu se obavljati samo na mjestima gdje ne može doći do ugrožavanja ljudi,

okoline i prometa,

mjesta utovara moraju biti opremljena uređajima za utovar i istovar, uređenim

pristupima sa postavljenim znakovima opasnosti, upozorenja, te drugom opremom

ovisno o vrsti opasne tvari i opasnostima vezanim uz manipulaciju na mjestu

utovara,

mjesta utovara moraju biti opremljena ručnim i prijevoznim vatrogasnim aparatima,

ako na utovarno-istovarnim mjestima manipuliramo određenim vrstama opasnih

tvari (eksplozivne, zapaljive tekućine koje imaju plamište do 55oC – I i II grupe po

ADR-u) na takvim mjestima električna instalacija mora biti izvedena u

protueksplozijskoj zaštiti, te moraju biti provedene mjere odvođenja statičkog

elektriciteta.

35

3.1. PREUZIMANJE NA PRIJEVOZ, UVRŠĆIVANJE U VLAK I PRIJEVOZ

VAGONA S OPASNIM TVARIMA

Kada se tovare pošiljke opasnih tvari, valja se pridržavati propisa koji vrijede u otpremnom

kolodvoru, to jest u otpremnoj željezničkoj upravi.

Komadi za otpremu na koje su nalijepljeni različiti listići za opasnost ne smiju se tovariti

zajedno u vagon ili u kontejner osim ako zajedničko tovarenje nije dopušteno prema tablici

na osnovi listića za opasnost.

Za pošiljke koje se ne smiju tovariti zajedno s drugima moraju se ispostaviti posebni teretni

listovi.

Prije početka utovara pošiljatelj (ili pošiljateljev predstavnik) željeznici mora predati

pravilno i potpuno ispunjen teretni list. Naznaka opasne tvari u teretnom listu mora

odgovarati jednomu od naziva u Pravilniku RID.

Ambalaža pod kojom se podrazumijevaju velike posude za rasuti teret i prazne vagonske

cisterne, ako nisu očišćene, moraju biti zatvorene kao da su pune odnosno moraju biti

olistane istim listićima za opasnost kao da su pune. Neočišćenu praznu ambalažu, pod

kojom se podrazumijevaju i velike posude za rasuti teret, valja smjestiti u vagon ili

skladištiti odvojeno od namirnica, drugih predmeta za prehranu i od stočne hrane.

Ambalaža koja se koristi za prijevoz opasnih materijala mora biti atestirana i označena

prema odgovarajućim normama i propisima.

Opasne materije, pakovane u odgovarajuću ambalažu ili bez ambalaže, prevoze se u

kontejnerima, zatvorenim vagonima, vagonskim cisternama i kontejnerskim cisternama.

Kod prijevoza pojedinih vrsta opasnih materijala u odgovarajućim sredstvima postoje

određene posebnosti, kao što su u sljedećim primjerima:

a) tekući plin pri prijevozu u cisternama širi se povećavanjem temperature, čime se

povećava pritisak na zidove cisterne. Zato je moguće tovariti do najveće dopuštene

mase punjenja, koja ovisi o koeficijentu širenja tekućega plina. Najveća dopuštena

masa punjenja izračunata je i naznačena na posebnoj tablici (na čelu rezervoara

cisterne).

36

b) prijevozna sredstva kojima se prevoze zapaljivi materijali moraju odgovarati

tehničkim uslovima propisanima za određenu vrstu zapaljivih materijala.

c) radioaktivne materijale čiji je prijevoz željeznicom dopušten mogu se pakovati i

prevoziti samo u ambalaži namijenjenoj za radioaktivni materijal određene vrste,

što ovisi o veličini i jakosti izvora, agregatnom stanju i drugim svojstvima

radioaktivnog materijala.

Posude za prijevoz opasnih materijala smiju se puniti samo onim opasnim

materijalom za čiji su prijevoz odobrene i koja s materijalima od kojih su izrađene

posude, sa zatvaračima, s dijelovima opreme, kao i sa zaštitnim oblogama s kojima

dolazi u dodir ne reagira opasno i ne stvara opasne materijale.

Dijelovi opreme koja se koristi kod prijevoza opasnih materijala trebaju biti postavljeni i

osigurani tako da se kod prijevoza ili manipulacije ne oštete ili odlome. Oni moraju

garantirati istu sigurnost kao i posude za prijevoz opasnih materijala i biti prilagođeni robi

koja se prevozi.

37

3.2. EUROPSKI SPORAZUM O MEĐUNARODNOM PRIJEVOZU OPASNIH

TVARI U CESTOVNOM PROMETU (ADR)

Europski sporazum o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tvari (ADR) sastavljen

je u Ženevi 30. rujna 1957. godine pod okriljem Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda

za Europu te je stupio na snagu 29. siječnja 1968. godine. Prilozi A i B kao sastavni dio

Sporazuma naknadno su usvojeni i pripojeni Sporazumu 1969. godine. 10

Zakon o prijevozu opasnih tvari donesen je i usvojen u Hrvatskom saboru 2007. godine,

(Narodne novine 79/07), a stupio je na snagu 01. siječnja 2008. godine. Zakonom je

implementiran Europski sporazum o međunarodnom prijevozu opasnih tvari u cestovnom

prometu (ADR) kao i pripadajući Prilozi A i B u zakonodavstvo Republike Hrvatske.11

Novi restrukturirani Sporazum o međunarodnom prijevozu opasnih tvari cestom, ADR

2001, (sada već dopunjen s izmjenama ADR 2003, ADR 2005, ADR 2007, ADR 2009,

ADR 2011 i ADR 2013) osnova je za postupanje s opasnim tvarima u svim dijelovima

prijevoznog procesa.12

Opasne tvari čiji prijevoz isključuje prilog A ne smiju biti prevožene u međunarodnom

prometu dok je prijevoz ostalih opasnih tvari dopušten u sladu s:

uvjetima propisanima u prilogu A za pakiranje i označavanje opasnih tvari;

uvjetima propisanima u prilogu B za konstrukciju, izradu, opremanje i radnje s

vozilima koje prevoze određene opasne tvari.

Prilozi A i B bitni su sastavni dijelovi Sporazuma koji se izmjenjuju i dopunjuju svake

druge (neparne) godine te upravo te izmjene i dopune utječu na nacionalne propise i

ponašanje s opasnim tvarima te ih je potrebno neprekidno pratiti i usvajati.

Vozilo da bi zaslužilo ADR Certifikat mora u svim segmentima zadovoljiti i specifične

zahtjeve koje nameće ADR, pa svakako i odredbe o građi spremnika u kojima se prevoze

10

Mekovec, I.: Osnove prijevoza opasnih tvari cestom, Zagreb, 2003., str. 11

11 http://www.mppi.hr/default.aspx?id=5878

12 http://www.mppi.hr/default.aspx?ID=5918

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_07_79_2480.html

38

opasne tvari. Da bi spremnik pričvršćen na vozilo bio u sklopu vozila odobren sukladno

ADR-u potrebno je pregledati spremnik i dokumentaciju o građi spremnika te ga tipno

odobriti. Spremnik ne smije biti oštećen ili prepravljan, te mora imati trajno

pričvršćenu pločicu proizvođača s potrebnim podacima o spremniku. Dokumentacija o

građi i prvom ispitivanju spremnika za tek proizvedena vozila dobiva se od proizvođača i

čuva kao trajan dokaz značajki spremnika. Bilo da je riječ o novim ili rabljenim

spremnicima na vozilima potrebno je pri odobravanju prema ADR-u priložiti

dokumentaciju o građi i prvom ispitivanju spremnika i konstrukcijske opreme spremnika.

S obzirom na raznolikost izvedbi ADR spremnika nije moguće univerzalno, a točno

definirati svu potrebnu dokumentaciju, ali je najčešće potrebno imati: specifikacije

mehaničkih svojstava materijala od kojih je spremnik načinjen (certifikate o ispitivanju

mehaničkih svojstava limova od kojih je napravljen plašt, podnice,valobrani i pregradne

stjenke spremnika), izvješće o tipnom odobravanju spremnika u skladu s ADR-om (ako za

vozilo nije prezentirana dokumentacija o tipnom odobrenju, a tipno odobrenje za takav

spremnik ne postoji od prije u Republici Hrvatskoj, za očekivati je donekle složeniji

postupak odobravanja), izvješće o prikladnosti spremnika za prijevoz pojedinih opasnih

tvari (popis opasnih tvari za koje proizvođač spremnika jamči da se smiju prevoziti u

spremniku to jest da sukompatibilni s materijalima spremnika i armatura), upute za

rukovanje pri punjenju i istakanju, kod spremnika za sve spremnike koji su proizvedeni

nakon 30. lipnja 2001. godine., ako je spremnik opremljen mjernim ili drugim uređajima

koji sadrže električne strujne krugove pod stalnim naponom i u područjima zona

eksplozivnih atmosfera, tada treba i dokumentacija o prikladnosti izvedbi tih uređaja.

U cestovnom prijevozu, u 2001. godini, prevezeno je 3.427 tisuća tona opasne robe; od

toga u unutarnjem prijevozu 3.080 tisuća tona (90%), a u izvozu 164 tisuće tona (5%), u

uvozu 137 tisuća tona (4%) i u prijevozu za treće zemlje 46 tisuća tona (1%).13

Propisi Republike Hrvatske koji se odnose na prijevoz opasnih tvari u cestovnom prijevozu

postepeno se usklađuju s međunarodnim propisima i pravnom stečevinom Europske

zajednice.

Cilj usklađivanja je smanjenje rizika od onečišćenja na što manju moguću mjeru kao i

smanjenje broja nesreća s opasnim tvarima, te izjednačenost propisa u svim državama

13

Statistički ljetopis, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2008.

http://www.mppi.hr/default.aspx?id=5882



39

potpisnicama Europskog sporazuma o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tvari

(ADR).

Priprema, usklađivanje i provedba propisa prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu u

Republici Hrvatskoj u nadležnosti je Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.

U ADR propisima (u vezi sa mjerama sigurnosti pri prijevozu), kaže se još da:

u cestovnom motornom vozilu koje prevozi opasne tvari ne smije biti drugih osoba

osim vozača, suvozača i pratioca,

u vozilu ne smije biti tvari koje mogu izazvati požar,

vozilo natovareno opasnom tvari ne smije biti popravljano u dijelovima koji mogu

izazvati požar ili eksploziju,

količina opasne tvari limitirana je, tako da u slučaju prosipanja ili druge nezgode u

prijevozu ne dođe do ugrožavanja drugih sudionika u prometu, te do uništenja

imovine veće vrijednosti,

brzina motornog vozila natovarenog opasnim materijalom ne smije biti veća od 70

km/h,

prema ADR, motorna vozila koja prevoze opasne tvari moraju biti označena

znakovima i svjetlom te je stoga oznaka na vozilu s prednje i zadnje strane

pravokutnog oblika s narančastom reflektirajućom osnovom, dimenzija 30 x 40 cm,

zabrana zajedničkog utovara opasnih materijala sa različitim listicama opasnosti,

osim ako zajednički utovar nije dozvoljen prema tablici,

ako se, nakon što je vozilo ili kontejner u kojemu su zapakirane opasne tvari

istovaren, utvrdi da je neznatna količina sadržaja iscurila, vozilo ili

kontejner moraju se očistiti što prije i svakako prije utovara,

zabranjeno je pušiti za vrijeme manipulacije u blizini vozila ili kontejnera i u vozilu

ili kontejneru,

utovar i istovar se vrši na određenim punktovima,

ministarstvo koje izdaje potvrdu o prijevozu opasnih materija može tražiti dodatne

mjere sigurnosti,

u slučaju zapaljivih plinova ili tekućina, čije je plamište 60o C ili niže, ugljik ili

čađa, pakirna skupina II, mora se postaviti ispravni električni spoj od teretnog

prostora vozila, prenosive cisterne ili vozila cisterne sa zemljom prije punjenja ili

pražnjenja cisterne.

40

3.3. OSPOSOBLJAVANJE VOZAČA ZA PRIJEVOZ OPASNIH TVARI

Novim Pravilnikom o uvjetima za ovlašćivanje ustanova koje provode stručno

osposobljavanje vozača vozila za prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu, propisuju se

prostorni, tehnički i kadrovski uvjeti koje moraju ispunjavati ustanove koje provode

stručno osposobljavanje vozača takvih vozila te način i postupak izdavanja ovlaštenja za

obavljanje stručnog osposobljavanja.

Stručna poduka osoba koje sudjeluju u prijevozu opasnih tvari, odnosno pri pakiranju,

utovaru, istovaru, punjenju i pražnjenju koje je vezano s tim prijevozom je obvezna. One

moraju imati odgovarajuće obrazovanje, završen program stručne poduke, ovisno o

poslovima i obvezama radnog mjesta i položen ispit stručne poduke. Stručna poduka i

njihovo znanje u opsegu značajnom za sigurnost poslova koje obavljaju, mora se

periodično, a u propisanim slučajevima i izvanredno provjeravati. Stručnu poduku mogu

obavljati ustanove koje ovlasti ministarstvo nadležno za obrazovanje, ako ispunjavaju

uvjete iz posebnih propisa.

Uvjeti i obveze za vozača koji prevozi opasne tvari:

vozač smije prevoziti opasne tvari ako je navršio 21 godinu života i ima najmanje

godinu dana radnog iskustva na poslovima vozača teretnog vozila čija najveća

dopuštena masa prelazi 3500 kg, posjeduje valjanu ispravu o stručnoj

osposobljenosti za prijevoz opasnih tvari u skladu s odredbama zakona, upoznat je

sa svojim obvezama i posebnostima prijevoza,

ako vozilo, opasne tvari i teret odgovaraju propisima,

ako su pakiranja i vozilo označeni odgovarajućim znakovima upozorenja,

natpisima, oznakama i listicama za označavanje opasnosti te drugim informacijama

o opasnim tvarima i vozilu u skladu s zakonskim odredbama,

ako posjeduje dokaz o osiguranju od odgovornosti za štetu prouzročenu trećim

osobama, posjeduje isprave i dodatnu opremu sukladno odredbama zakona,

ako su ispunjeni drugi uvjeti za prijevoz u skladu s odredbama zakona.

Vozač je tijekom utovara, prijevoza i istovara opasnih tvari dužan poštovati mjere

sigurnosti sukladno odredbama zakona. Vozač je tijekom prijevoza dužan poštovati

http://www.iusinfo.hr/Bylaws/Content.aspx?SOPI=PR2009B110A2814&Datum=24.9.2009%200:00:00

http://www.iusinfo.hr/Bylaws/Content.aspx?SOPI=PR2009B110A2814&Datum=24.9.2009%200:00:00

41

odredbe o nadzoru i parkiranju vozila sukladno odredbama Zakona o prijevozu opasnih

tvari. Pregled ispravnosti vozila i obradu dokumentacije na temelju koje se izdaje Potvrda

o udovoljavanju vozila za prijevoz određenih opasnih tvari obavlja pravna osoba koju

ovlasti nadležno ministarstvo. Pregled vozila za potrebe obrade dokumentacije, na temelju

koje se izdaje Potvrda o udovoljavanju vozila za prijevoz određenih opasnih tvari mogu

obavljati nadzornici tehničke ispravnosti vozila sa završenom najmanje višom stručnom

spremom strojarskog ili prometnog smjera, koje ovlasti pravna osoba. Vozač vozila za

prijevoz opasnih tvari mora posjedovati važeće uvjerenje o stručnoj osposobljenosti.

Stručno osposobljavanje i provjeru stručne osposobljenosti vozača mogu obavljati

ustanove koje ovlasti ministarstvo uz suglasnost ministarstva unutarnjih poslova, ako

ispunjavaju uvjete iz posebnih propisa.

Ustanove moraju raspolagati odgovarajućim prostorijama za teoretsku nastavu, poligonom

za izvođenje praktične nastave, tehničkom opremom i kvalificiranim stručnim

predavačima. Ustanove moraju imati i laboratorij za izvođenje praktične nastave s opasnim

tvarima. Praktičnom nastavom smatra se održavanje stručnih vježbi gašenja požara na

vozilima, radnje u slučaju nesreća, kontrola vozila i tereta, te drugi oblici nastave prema

potrebi osposobljavanja. Poligon za održavanje vježbi ne smije biti manji od 500 m2

površine.

Svi kandidati moraju se upoznati sa zakonskom regulativom vezanom uz prijevoz opasnih

tvari cestom, uključujući i ADR sporazum (The European Agreement concernint the

International Carriage of Dangerous Goods by Road).

Osim zahtjeva koji se odnose na vozila, osobe uključene u prijevoz opasnih tvari trebaju

prepoznavati i brojna izuzeća od zahtjeva ADR-a, kako bi pojednostavnili ili pojeftinili

postupak prijevoza i skrbi o opasnim robama. Opasnu robu potrebno je jasno označiti i

obilježiti radi brzog uočavanja opasnosti koju roba predstavlja, što se mora razaznati i iz

prateće dokumentacije. U potrebnu dokumentaciju spadaju i upute o postupanju u slučaju

opasnosti kao i dokazi o osposobljenosti vozača i prikladnosti vozila za prijevoz opasnih

tvari.

Odobrenje za ambalažu za prijevoz radioaktivnih tvari izdaje Državni zavod za zaštitu od

zračenja, za prijevoz nuklearnih materijala Državni zavod za nuklearnu sigurnost, a za

42

prijevoz tekućih zapaljivih tvari i plinova, cisterni fiksno pričvršćenih za vozilo – pravna

osoba koju ovlasti nadležni ministar. 14

Zavodi i ovlaštene pravne osobe dužne su u označavanju upotrebljavati oznake koje se ne

mogu zamijeniti s već odobrenim oznakama, odnosno oznakama drugih država. Sudionici

u prijevozu dužni su poduzeti sve preventivne potrebne mjere da se spriječi nastanak bilo

kakve nezgode. Ipak, dogodi li se nezgoda, dužni su odmah obavijestiti Državnu upravu za

zaštitu i spašavanje na broj 112.

Prijevoznik smije prevoziti opasne tvari ako ima valjano odobrenje, ako su tvari

odgovarajuće pakirane i označene, ako je vozilo pravilno natovareno, označeno, tehnički

ispravno i ako posjeduje dokaz o osiguranju od odgovornosti za štetu prouzročenu trećim

osobama.

Da bi ustanove uopće mogle osposobljavati vozače, dužne su nadležnom ministarstvu

priložiti potvrdu da su upisane u sudski registar, da raspolažu odgovarajućim prostorom i

tehničkom opremom, djelatnicima odgovarajuće stručne spreme, te prijedlog nastavnog

plana i programa s uključenom provjerom znanja, usklađen s odredbama ADR Sporazuma.

Nadležni ministar osniva povjerenstvo koje provjerava ispunjavaju li ustanove navedene

uvjete i na njegovu preporuku izdaje im ovlaštenje za rad.

Ako se tijekom nadzora utvrdilo da se ne udovoljava nekom od propisanih uvjeta, moglo

se narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka odnosno nepravilnosti u određenom roku,

podnijeti prijavu nadležnom državnom tijelu zbog kaznenog djela i zabraniti obavljanje

stručnog osposobljavanja i provjere osposobljenosti za prijevoz opasnih tvari uz suglasnost

nadležnih ministarstava.

14

Šegović, A. : Prijevoz opasnih tvari cestom / 03, Zagreb, 2004., str. 120.

43

3.4. DOKUMENTACIJA POTREBNA PRI PRIJEVOZU OPASNIH TVARI U

CISTERNAMA

1. Prometna dozvola (mora odgovarati značajkama i VIN broju (šasije) vozila, a ako

je riječ o vozilu-cisterni ili vozilu za prijevoz eksploziva HR oznaka tada postoji i

Potvrda o ispitivanju vozila s čijim podacima prometna dozvola mora biti

usklađena.

2. Vozačka dozvola mora biti datumski važeća.

3. Certifikat o osposobljenosti vozača -osim što mora biti datumski važeći, mora

predočavati razinu obučenosti vozača i mora biti važeća za onu klasu tvari koja se

prevozi.

4. Tovarni list (isprava o prijevozu opasne tvari) s opisom opasne tvari, mora

sadržavati bitne opise prevožene robe kao što je tehničko-prijevoznički naziv tvari.

5. Knjižica preventivnih pregleda i periodičnih pregleda kočnica - posebni dokument

na kojem se u posebne rubrike upisuju datumi kada je pregled obavljen i dokada

vrijedi15

6. Potvrda o ispitivanju vozila (opisuje tehničko stanje vozila s naglaskom prerade

zahtijevane ADR-om i drugim propisima). Vrijedi za vozilo prema broju šasije.

7. ADR Certifikat ima valjanost godinu dana od dana izdavanja. Izdaje se temeljem

dokazane ispravnosti na godišnjim pregledima u specijaliziranim stanicama za

tehnički pregled vozila.

ADR Certifikat je svjedodžba o prikladnosti vozila za prijevoz određenih opasnih

tvari. Sadrži osnovne podatke o vozilu, vlasniku i prijevozniku te prikladnosti

prijevoza pojedinih opasnih tvari i važne napomene, te je naznačen i tip vozila.

Prijevoz neke tvari u cisterni je dopušten samo onda, ako tip vozila naznačen u

ADR certifikatu odgovara tipu vozila naznačenom u stupcu «Tip vozila

spremnika».

U HR se još uvijek uz novi obrazac ADR Certifikata izdaje i stari obrazac, koji

sadrži manje podataka od novog ali je propisan Pravilnikom o načinu prijevoza

opasnih tvari u cestovnom prometu, te ga valja pohranjivati u vozilu.

15

Pravilnik o tehničkim pregledima vozila NN, br. 9/1993

44

8. Kontrola zaštite od statičkog elektriciteta se provodi za vozila namijenjena za

prijevoz određenih vrsta opasnih tvar. Kontrola se provodi svakih šest mjeseci

samo na vozilima za prijevoz eksplozivnih tvari te zapaljivih tvari plamišta nižim

od 55 ° C kao i zapaljivih tvari čija je temperatura prilikom utovara i istovara veća

od 4/5 temperature plamišta. Vozila cisterne tipa FL, posebice one koje prevoze

motorni benzin, moraju imati kartončić s upisanom ovjerom ispitivanja statičkog

elektriciteta, datuma ne starijeg od šest mjeseci.

9. Upute za posadu u slučaju opasnosti moraju biti uočljive, lako i dostupne u kabini

vozača i sadržavati naziv tvari, UN broj, klasu, (ako je riječ o miješanim teretima

dopustivo je definirati samo klasu) fizikalni opis tvari, opis osnovne opasnosti,

eventualne naknadne štete okolišu, reakcije pri zapaljenju i moguće štetne reakcije

s vodom, potrebna dodatna zaštitna oprema i pomagala za sanaciju, upute vozaču o

djelovanju tvari ako je došao u dodir te osnovne postupke koje glase; ugasiti motor,

ne koristiti otvoreni plamen i ne pušiti, upozoravajućim znakovima izvijestiti i

druge sudionike u prometu o nezgodi, obavijestiti prisutne na opasnost i savjetovati

da stoje uz vjetar, čim prije obavijestiti hitne službe (vatrogasce, policiju, Centar

112) te pošiljatelja pošiljke.

Slika 14.: Certifikat o ispravnosti vozila za prijevoz određenih vrsta opasnih tvari

Izvor: www.cvh.hr

45

3.5. UZROCI I POSLJEDICE NESREĆA PRI PRIJEVOZU OPASNIH TVARI

Najčešći mogući uzroci nesreća s opasnim tvarima su ljudska greška ili propusti u radu,

nestručno rukovanje s opasnom tvari, neuvažavanje statičkog elektriciteta u tehnološkom

procesu, kvar na opremi i postrojenju, neodgovarajući prijevoz opasne tvari, prometna

nesreća te teroristički napad na objekte. Prema statističkim podacima MUP-a više od 85%

nesreća uzrokovano je ljudskim čimbenikom. U Hrvatskoj njihova učestalost raste. Još su

manje poznati veličina i razmjer posljedica po okoliš prouzročenih ispuštanjem opasnih

tvari, no bez obzira na to, jedno je sigurno, opasne tvari i u minimalnim količinama mogu

predstavljati opasnost za okoliš te život i zdravlje ljudi. Kada je cestovni promet u pitanju,

najčešće su krivci neprofesionalni odnosno nedovoljno educirani i neiskusni vozači koji ne

poštuju elementarna pravila kao što su smanjena, odnosno brzina prilagođena uvjetima

vožnje, nedovoljan razmak među vozilima, nepažljivo pretjecanje, no krivci za nesreću

nerijetko su i umor, pa čak i alkoholiziranost vozača. Opasnost prilikom prijevoza opasnih

tvari cestom vreba i zbog lošeg stanja u kojem se nalaze naše ceste. Dodamo li tome još i

to da je taj oblik transporta najskuplji, da je udjel emisije štetnih sastojaka gotovo 100%

veći, prijevoz opasnog tereta željeznicom nameće se kao najbolje, najjeftinije, a prema

podacima Međunarodne željezničke unije i najsigurnije rješenje.

3.5.1. Preventivne mjere sigurnosti

Sudionici u prijevozu opasnih tvari dužni su, s obzirom na vrstu predvidivih

opasnosti, poduzeti sve potrebne mjere kako bi se spriječila nezgoda ili nesreća, odnosno

kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri umanjile posljedice nezgode ili nesreće. U slučaju

opasnosti, odnosno u slučaju nezgode ili nesreće sudionici pri prijevozu opasnih tvari

dužni su odmah obavijestiti Državnu upravu za zaštitu i spašavanje (112) te dati

sve podatke nužne za poduzimanje odgovarajućih mjera. Prijevoznik, pošiljatelj, primatelj

i organizator prijevoza moraju surađivati međusobno i s ovlaštenim osobama nadležnih

tijela s ciljem razmjene podataka o potrebi poduzimanja odgovarajućih sigurnosnih i

preventivnih mjera, te postupaka pri nezgodi ili nesreći. Zaštita od nesreća s opasnim

tvarima provodi se putem evakuacije ljudi i dobara s ugroženog područja. U slučaju da se

zateknemo na mjestu nesreće potrebno je primijeniti postupke za osobnu zaštitu i

upotrijebiti specijalna zaštitna sredstva za zaštitu organa za disanje, očiju i tijela (zaštitne

46

maske, rukavice, čizme, odijela, ogrtač i osobni pribor za dekontaminaciju). Kao priručna

sredstva mogu poslužiti i vlažne maramice, krpe, vlažni zavoji (zaštita organa za disanje),

vjetrovke i otpornija odjeća od sintetičkog i nepromočivog materijala (zaštita tijela),

naočale (zaštita očiju). Potrebno je promatrati kretanje opasne tvari u odnosu na mjesto

gdje se nalazimo pritom uvažavajući puhanje vjetra krećući se okomito na njegov smjer te

donijeti odluku za spašavanje putem evakuacije ili zaklanjanja.

3.5.2. Postupci u slučaju nesreće ili neželjenog događaja

U slučaju nesreće ili neželjenog događaja koji mogu nastati ili proizići tijekom prijevoza,

članovi posade vozila moraju sigurno i učinkovito obaviti sljedeće:

aktivirati kočni sustav, zaustaviti motor i isključiti akumulator preko glavne strujne

sklopke,

spriječiti izvor zapaljenja, osobito tinjanje ili zagrijavanje spojeva električne

opreme,

obavijestiti o neželjenom događaju nadležne službe, davanjem što je moguće više

podataka o incidentu ili nesreći i tvarima koje su uključene,

koristiti obuću upozoravajući prsluk i postaviti samostojeće signalne oznake prema

potrebi,

predati prijevozne dokumente odgovornim osobama,

ne šetati ili dirati po rasutim tvarima i spriječiti udisanje dima, prašine i para

stajanjem od smjera vjetra,

kada je učinkovito i sigurno koristiti vatrogasne aparate u slučaju požara na

gumama, kočnicama i motornom dijelu,

požare u teretnim prostorima ne smiju gasiti članovi posade vozila,

kada je učinkovito i sigurno, koristiti sigurnosnu opremu za sprječavanje

propuštanja i otjecanja tekućina u okoliš ili kanalizacijski sustav i spriječiti

razlijevanje,

udaljiti se od mjesta nesreće ili neželjenog događaja, savjetovati i pomoći drugim

osobama da se udalje od nesreće i slijediti upute nadležnih službi o neželjenom

događaju,

ukloniti svu kontaminiranu odjeću i korištenu zaštitnu opremu na sigurno.

47

4. KRETANJE I OZNAČAVANJE VOZILA KOJA PREVOZE

OPASNE TVARI

Brzina motornog vozila nakrcanog opasnim tvarima ne smije biti veća od 70 km/h.

Prema ADR-u sva vozila koja prevoze opasne tvari moraju biti označena znakovima i

svjetlom. Oznaka na vozilu s prednje i stražnje strane pravokutnog je oblika s narančastom

svjetlećom osnovom, dimenzija 30 x 40 cm.16

Pravokutnik je podijeljen na dva dijela: u

gornjem dijelu upisan je broj opasnosti, a u donjem dijelu broj tvari prema UN listi.

Slika 15.: Ploče opasnosti


Slika 16.: Opasnost dodira tvari s vodom


16

Mekovec, I.: Osnove prijevoza opasnih tvari cestom, Zagreb, 2003., str. 89.



48

4.1. PLOČE I LISTICE OPASNOSTI

Listice opasnosti su znakovi propisanih dimenzija (25x25 cm ili 10x10 cm), boja i brojeva

kojima se dodatno obavještavaju sudionici u prijevozu opasnih tvari u prometu:

o osnovnoj opasnosti i

dodatnoj opasnosti.

Listice osnovne opasnosti propisane su za određenu klasu opasne tvari. Razlikuju se bojom

i simbolom, a u donjem dijelu mogu imati zvjezdicu i broj pripadajuće klase opasnosti (1,

2, 3, i tako dalje). Listice dodatne opasnosti postavljaju se uz listice osnovne opasnosti

kako bi pobliže upozorile na opasnu tvar koja se prevozi. Za obilježavanje opasnih

materijala postoje i oznake koje se stavljaju na ambalažu da bi skrenule pažnju na

opasnosti pri rukovanju. Ove oznake ne treba miješati sa oznakama za vozila, odnosno ne

treba ih koristiti za obilježavanje vozila koja transportiraju opasne materijale.

Sva vozila koja prevoze opasne tvari moraju biti propisno označena, sukladno ADR-u.

RID-ploče su narančaste boje s crnim obrubom debljine 15 mm, a podijeljena je crnom

vodoravnom crtom debljine 15 mm na dva jednaka dijela. Brojevi u poljima ploče su 100

mm visoki, a njihova debljina mora iznositi 15 mm.17

Navedeni brojevi moraju biti čitki i

vidljivi nakon 15-minutne izloženosti vatri.

Vozila cisterne ili transportne jedinice sa jednim ili više spremnika namijenjenih prijevozu

opasnih tvari treba dodatno označiti na obje strane svakog spremnika ili odjeljka (komore),

jasno vidljivo, a paralelno s uzdužnom osi vozila, pločama narančaste boje (koja nose

oznake opasnosti i UN broj), gore opisanom.

Kad vozila cisterni ili transportnih jedinica s jednim ili više spremnika namijenjenih

prijevozu opasnih tvari UN brojeva 1202, 1203, 1223 ili zrakoplovnog goriva UN broja

1268 ili 1863, ali ne i ostalih opasnih tvari nije neophodno bočno postaviti narančaste

ploče kao što je prethodno opisano ukoliko su na prednji i stražnji dio transportne jedinice

postavljene ploče sa UN brojevima i oznakama opasnosti one tvari koja ima najnižu točku

plamišta.

17

Ibidem, str. 89.

49

Vozila, cisterne, kontejnerski spremnici, prenosivi spremnici ili posebno opremljena vozila

ili kontejneri za koje se zahtjeva oznaka tvari s povišenom temperaturom moraju biti

označena s obje bočne strane, kao i sa stražnje strane tom oznakom. Oznaka tvari s

povišenom temperaturom sastoji se od crveno obrubljenog trokuta duljina stranica

najmanje 250 mm u čijem središtu je simbolički prikaz termometra.

Prema ADR-u na vanjskim površinama vozila, kontejnera, MEGC-ija (Multiple element

gas container), kontejnerskih i prenosivih spremnika moraju biti istaknute listice opasnosti,

dimenzija 100x100 mm, lijepe se na vanjske vidljive površine. Osim posebnih odredbi za

listicu 7D, sve ostale moraju imati stranice minimalne duljine 250 mm.18

Paralelno s

rubovima moraju biti crne boje simbola, a odmaknute od rubova 12,5 mm. Visina slova ne

smije biti manja od 25 mm. Listica 7D mora imati stranice duljine 250 mm, paralelno s

rubovima moraju biti crne crte odmaknute od rubova 5 mm. Visina broja ne smije biti

manja od 25 mm. Boja gornje polovice mora biti žuta, a donja bijela. Simbol mora biti crne

boje, a tekst RADIOACTIVE može biti zamijenjen prikladnim UN brojem.

Kontejneri, MEGC, kontejnerski spremnici, prenosivi spremnici kao i vozila kojima se

prevoze opasne tvari ili predmete dviju ili više klasa ne moraju nositi dodatne listice za

tvari čija je istovrsna opasnost izražena u dodatnim listicama.

Vozila koja prevoze rasute terete, vozila cisterne, vozila za prijevoz izgradnih spremnika i

baterijska vozila, obilježavaju se listicama s obje bočne i sa stražnje strane. Vozila koja

prevoze tvari ili predmete Klase 1 moraju biti obilježena listicama s obje bočne strane, kao

i sa stražnje strane transportne jedinice. Vozila koja prevoze zapakirane ili u IBC-ima

radioaktivne tvari Klase 7, moraju biti obilježena listicama s obje bočne strane kao i sa

stražnje strane transportne jedinice. U gornjem polju navedene ploče nalaze se brojevi koji

označavaju šifru osnovne opasnosti, odnosno, identifikacijski broj opasnosti, poznat i kao

Kemlerov broj. To je najčešće niz od dva broja od kojih prvi uvijek znači oznaku klase, a

slijedeći upozoravaju na dodatnu opasnost. U donjem polju ploče su četiri broja (UN-broj)

koji označavaju vrstu opasne tvari, prema popisu Ujedinjenih naroda.

Ploča može biti sastavljena samo iz jednog dijela, pa predstavlja ploču upozorenja. Šifra

osnovne opasnosti, iskazuje se identifikacijskim brojevima opasnosti i sastoji se od dva ili

tri broja. U iznimnim slučajevima, ispred brojeva može biti slovo X, a ono upozorava da

tvar ne smije doći u dodir s vodom.

18

Šegović, A. : Prijevoz opasnih tvari cestom / 03, Zagreb, 2004.

50

Značenje prvog broja (u gornjem dijelu ploče opasnosti):

2 - plin

3 - zapaljiva tekućina

4 - zapaljiva kruta tvar

5 - oksidirajuća tvar ili organski peroksid

6 - otrovna (toksična) tvar i zarazna tvar

7 - radioaktivna tvar

8 - nagrizajuća (korozivna) tvar

9 - mogućnost snažne spontane reakcije

Drugi i treći broj označavaju dodatnu opasnost:

0 - bez posebne značajke

5 - zapaljiva oksidacijska svojstva

1 - eksplozivno

6 - otrovno

7 - korozijsko

2 – izdvajanje plina

3 - zapaljivo

9 - opasnost od energične kemijske reakcije

20 - inertni plin

Ako su prve dvije znamenke iste, u pravilu ukazuju na povećanu dodatnu opasnost:

22 - pothlađen plin, zagušljiv

33 - vrlo zapaljiva tekućina

44 - rastaljene zapaljive krute tvari

55- jako oksidirajuće tvari

66 - vrlo otrovna tvar

88 - jako nagrizajuća tvar

99- ostale opasne tvari u vrućem stanju

51

4.2. OZNAČAVANJE OPASNIH TVARI (OTROVA)

Mnogobrojni proizvodi kojima se svakodnevno služimo za održavanje čistoće u domu, a i

mnogi drugi, spadaju u kategoriju opasnih tvari što predstavlja opasnost za ljude, životinje

i okoliš. To su kemikalije koje se nalaze u različitim proizvodima kao npr. proizvodi

osobne higijene (boje za kosu, sredstva za uklanjanje laka, lak za kosu itd.), čišćenje doma,

održavanje tekstila i obuće, boje i lakovi i mnogi drugi.

Opasne tvari na nas mogu različito djelovati, a najčešće djeluju nadražajno (iritiraju kožu,

oči, dišni sustav), lako zapaljivo, eksplozivno, otrovno, zagađuju okoliš itd.

Prema zakonu, svaki proizvod koji sadrži opasnu tvar mora biti obilježen odgovarajućom

oznakom kako bi se spriječio i smanjio rizik od mogućih nuspojava korištenja proizvoda.

Te oznake su grafički simboli za opasnost sa dodatnim informacijama o kemikalijama koje

proizvodi sadrže, a koje služe liječnicima da znaju kako postupiti u slučaju da dođe do

nezgode.

Označavanje opasnih tvari utvrđeno je međunarodnim i nacionalnim propisima, te svaka

pakirna jedinica, sva transportna jedinica i svako transportno sredstvo i skladište moraju

biti označeni.

Oznake opasnosti, na listićima veličine 74x105 mm ili 148x210 mm, lijepe se na

ambalažu.

Najčešće oznake obavezno su nalijepljene na restriktivnim materijalima.

U neposrednoj blizini mjesta na kojemu se radi o opasnim materijalima, na primjer u

skladištima, na rampama za ukrcaj i iskrcaj, ondje gdje se obavlja pretakanje ili drugi

poslovi s opasnim materijalima, treba na vidljivom mjestu staviti uputu o pružanju prve

pomoći u slučaju nezgode.

Znakovi su narančaste boje i vrlo uočljivi tako da ih obavezno pogledajte i pročitajte koje

su im potencijalne opasnosti.

52

Slika 17.: Označavanje vozila za prijevoz opasnih tvari

Izvor: http://www.vatrogasni-portal.com/articles.php?article_id=31

Slika 18.: Znakovi opasnih tvari

Izvor:http://www.uredisvojdom.com/article/381/ozna%C4%8Davanje_opasnih_tvari_otrova

http://www.vatrogasni-portal.com/articles.php?article_id=31

http://www.uredisvojdom.com/article/381/ozna%C4%8Davanje_opasnih_tvari_otrova

53

4.3. OZNAČAVANJE KOTLA CISTERNE

Ovisno o tome koja se vrsta tekućine prevozi, cisterne su razvrstane u dvanaest skupina.

Da bi se lakše raspoznavale, kotao je obojen nekom od boja, kao i traka na čelu cisterne.

Kotao cisterne obojen crveno-smeđom bojom i trakom:

crna - za prijevoz katrana i kreozota

bijela – za prijevoz mineralnih ulja

zelena - za prijevoz tehničkih kemikalija (u sredini kotla premazane zaštitnom

crvenom bojom

Kotao cisterne obojen aluminijsko-srebrnom bojom i trakom:

crvena – za prijevoz svih vrsta motornoga i aviomaziva te mlaznih goriva

žuta – za prijevoz petroleja svih vrsta

plava – za prijevoz dizelskoga goriva i loživa ulja D1, D2, D3 te loživa ulja EL.

Kotao cisterne obojen sivom bojom i trakom:

bijela – za prijevoz acetilena

zelena – za prijevoz klora

crvena – za prijevoz svih drugih zapaljivih plinova

plava – za prijevoz kisika

tamnosiva – za prijevoz svih drugih nezapaljivih plinova

Cisterne za prijevoz sirove nafte, dizelskoga goriva D4 i drugih loživih ulja na čelnoj strani

kotla nemaju nikakve oznake.

Vagoni cisterne i tank-kontejneri u kojima se prevoze opasne tvari moraju biti označeni

RID-pločama i olistani listićima za opasnosti.

Pošiljatelj je o svome trošku obvezan RID-pločama označiti vagone cisterne i tank-

kontejnere u kojima će se prevoziti opasne tvari.

54

Koleta u kojima se prevoze opasne tvari, na vidljivu mjestu moraju biti označena

odgovarajućim listićima za opasnost. Koleta s posudama izrađenima od lomljiva materijala

osim listićima za opasnost moraju biti označena i listićima kojima se označava lomljivost.

Slika 19.: Znakovi opasnih tvari na cisterni

Izvor: www.turbosquid.com

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images&cd=&cad=rja&docid=5tt6KdsmvED6lM&tbnid=tvPnnVRpS8JPxM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.turbosquid.com%2F3d-models%2Fnew-iveco-hi-way-truck-xsi%2F713487&ei=WpUxUte-NIvHsgaTyoCIAg&bvm=bv.52109249,d.bGE&psig=AFQjCNFreL-b2BVEzegcfkIRFVEjkee_Vw&ust=1379067390175869

55

Slika 20.: Znakovi opasnih tvari na vozilu

Izvor: www.sterilization.gr

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images&cd=&cad=rja&docid=GFblIlZbxsRs6M&tbnid=vPDGnAzXVNojYM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.sterilization.gr%2Fen%2Ftransport-en.html&ei=-pQxUunxI4aRtAbwsIHwCw&bvm=bv.52109249,d.bGE&psig=AFQjCNFreL-b2BVEzegcfkIRFVEjkee_Vw&ust=1379067390175869

56

5. PAKIRANJE I SKLADIŠTENJE OPASNIH TVARI

Opasne tvari, od mjesta proizvodnje do mjesta uporabe moraju biti brižno pripremljene za

transport radi sigurnosti ljudskih života i materijalnih dobara. Ta priprema osigurava se

odgovarajućim pakiranjem. Pakiranje opasnih tvari u prvom redu ovisi o agregatnom

stanju i o grupi odnosno kategoriji kojoj tvar pripada. S obzirom na fizikalno-kemijska

svojstva, opasne se tvari razvrstavaju u nekoliko skupina. Materijali bilo koje kategorije

obavezno moraju biti posebno pakirani, a poželjno je da ih se posebno i skladišti.

Slika 21.: Pakiranje i znakovi opasnih tvari

Izvor: www.interplas.com

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images&cd=&cad=rja&docid=H8KbqrGNskeGoM&tbnid=TOmpGWsADIeDdM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.interplas.com%2Fpackaging-labels%2FLADOT&ei=25UxUprQL8motAb0-ICIAw&bvm=bv.52109249,d.bGE&psig=AFQjCNFFwqo_yqvow4pIsKybTeQ__hk0qA&ust=1379067732423882

57

5.1. PAKIRANJE OPASNIH TVARI

Opasne tvari se dakle mogu prevoziti svim prometnim granama, s naglaskom integralnog i

multimodalnog transporta zbog kojeg je bilo potrebno omogućiti smještaj opasnih tvari u

jedinstvene, normizirane i okrupnjene prijevozne jedinice odnosno pakiranja, koja se po

potrebi mogu premještati sa vozila jedne prometne grane na vozilo druge prometne grane.

Opasni plinovi koji se često sreću u prometu komprimirani su u čelične boce, čelične bačve

ili čelične spremnike.

Opasne tekućine pakiraju se u boce, kanistre, spremnike, bačve i cisterne, izrađene od

materijala koji prema zapakiranoj tekućini mora biti izvanredno inertan i stabilan.

Za otrove, bez obzira na agregatno stanje, koristi se različita ambalaža koja u promet može

doći samo kao originalna, od proizvođača. Originalna ambalaža za otrovne tvari mora

jamčiti sto postotnu zaštitu od razlijevanja i isparavanja od mjesta proizvodnje do mjesta

potrošnje. Uz opasne materijale, posebno uz otrovne tvari, u pakiranju mora biti priložena

uputa za upotrebu.

Pri pakiranju tvari osjetljivih na kiseline i njihove pare mora se voditi računa o otpornosti

ambalažnog materijala na te kiseline. Od ambalažnih materijala najveću otpornost prema

kiselinama ima staklo (izuzev flourovodične kiseline) te plastične mase koje se u tu svrhu

sve više primjenjuju. Svi tipovi ambalaže moraju osiguravati zaštitu života, zdravlja ljudi i

okoliša prilikom prijevoza opasnih tvari i rukovanju opasnim tvarima te moraju biti

vidljivo označene podacima o sadržaju i oznakama opasnosti.

Opasne tvari dopušteno je tovariti isključivo u ispravne vagone:

1. Prije nego što se pošiljke opasnih tvari počnu tovariti u zatvorene vagone, obavezno se

moraju zatvoriti i plombirati svi otvori za prozračivanje, kao i vagonska vrata na koja se

neće utovarivati.

2. Prije utovara opasnih tvari u vagonske cisterne komitente valja upozoriti na to da na

cisterni provjere ispravnost središnjega i ispusnog ventila.

58

3. Ispravnost središnjega ventila provjerava se tako što se prije punjenja cisterne on

zatvori, a otvore ispusni ventili, pa se nakon toga počne s punjenjem. Ako tekućina (plin)

ne istječe kroz ispusne ventile, oni se zatvore i cisterna se nastavi puniti.

4. Eksplozivne tvari i predmeti punjeni eksplozivom razreda (klase) 1 RID prevoze se u

vagonima s valjkastim ležajima na osovinama, s limom protiv iskrenja koji ne smije biti

neposredno pričvršćen na vagonski pod te s elastičnim odbojnicima i vlačnim kukama.

Zakon o prijevozu opasnih tvari određuje kakvo mora biti pakiranje i ambalaža u prijevozu

opasnih tvari. Opasna tvar pakira se u određenu ambalažu kojom se obavlja isporuka, a

ujedno se štite osobe i okoliš od štetnog djelovanja opasnih tvari. Ambalaža mora biti

ispravna, nepropusna za tvar koja se u njoj nalazi te propisno označena.

Ambalaža prema svojoj namjeni može biti: osnovna, zaštitna i pomoćna, a s obzirom na

čvrstoću materijala od kojeg je proizvedena, može biti čvrsta i lomljiva. Ako je ambalaža

lomljiva (staklo), mora biti zaštićena zaštitnom ambalažom radi sprečavanja međusobnog

dodira, a ujedno mora upiti sadržaj prolivene tekućine, ako se razbije. Zaštitna ambalaža i

ispuna ne smiju opasno reagirati s opasnom tvari, odnosno, doći do sljedećih pojava:

gorenja i značajnog porasta topline, oslobađanja zapaljivih ili otrovnih plinova, stvaranja

korozivnih tvari, ili stvaranja nestabilnih tvari.

Boce u kojima se prevoze opasne tvari moraju se prevoziti u okomitom položaju. Boce s

plinovima mogu se staviti okomito i vodoravno u vozilu u kojem se prevoze, odnosno,

tovarnom prostoru vozila, ali moraju biti na pomoćnoj ambalaži (paleti) i osigurane od

prevrtanja. Boce čije je dno promjera 300 mm i više, a visina im je veća od 3,2 tog

promjera, mogu se prevoziti u okomitom položaju, bez palete, ali u tom slučaju stranica

ograde ne smije biti niža od 4/5 visine boce. Ako se ambalaža puni tekućim opasnim

tvarima, ne smije se napuniti do vrha, mora se ostaviti slobodan prostor. Time se sprečava

mogućnost nekontroliranog istjecanja tekućine ili destrukcije ambalaže zbog širenja

(ekspanzije) tekućine na povišenoj temperaturi, koje se može pojaviti tijekom prijevoza.

59

Za opasnu tvar postoji i ambalažna skupina:

Pakirna skupina I - velika opasnost.

Pakirna skupina II - srednja opasnost.

Pakirna skupina III - manja opasnost.

Pakirna skupina govori o zahtjevima za izdržljivošću (čvrstoćom) ambalaže.

Pakirna skupina I - ambalaža označena s “X“.

Pakirna skupina II - ambalaža označena s „Y“ (može i s „X“).

Pakirna skupina III - ambalaža označena s „Z“ (može i s „X“ i „Y“).

Najzahtjevnija testiranja su za „X“, a za „Z“ su najmanje zahtjevna testiranja.

Dopuštena ambalaža za prijevoz opasnih tvari je ambalaža koja prema kvaliteti i izradi

odgovara količini i posebnostima tvari koja se u njoj prevozi, koja je provjerena i odobrena

za prijevoz, koja ima znakove upozorenja, natpise, oznake i listice za označavanje

opasnosti, te druge potrebne podatke. Proizvođač ambalaže za opasne tvari dužan je

pribaviti odobrenje za ambalažu. Odobrenje za ambalažu za prijevoz tekućih zapaljivih

tvari i plinova, cisterni, fiksno pričvršćenih za vozilo, u cestovnom prometu izdaje pravna

osoba koju ovlasti ministar nadležan za promet. Označavanje ambalaže je propisano i

vrijedi u cijelom međunarodnom prometu. Nije dopušteno upotrebljavati oznake koje se

mogu zamijeniti s već odobrenim oznakama odnosno, oznakama drugih država.

5.1.1. Označavanje ambalaže

Oznaka, kodni broj, ambalaže sastoji se od arapskog broja i slova. Broj označava vrstu

ambalaže, npr: bačva, sanduk, kutija, vreća i velikog slova kojim se označava priroda

materijala, na primjer: drvo, papir, čelik. Za slučaj mješovite ambalaže, koriste se dva

velika slova. Prvo slovo ukazuje na materijal unutarnje ambalaže, a drugo slovo na vanjsku

ambalažu.

Sljedeći brojevi označavaju vrstu ambalaže:

1-bačve,

2-drvene ploče,

3-četvrtaste posude,

60

4-kutije,

5-vreće,

6-mješovito pakiranje,

0-pakiranja od lakih metala.

Sljedeća slova označavaju tipove materijala:

A-čelik,

B-aluminij,

C-prirodno drvo,

D-šperploča,

F-obnovljeno drvo,

G-lesonit,

H-plastični materijali, uključujući ekspandirani plastični materijal,

L-tekstil,

M-papir višeslojni,

N-metal (ne čelik ili aluminij pri prijevozu),

P-staklo, porculan ili keramika.

Pod pojmom mjera zaštite od požara pri prijevozu opasnih tvari podrazumijevaju se mjere

koje treba poduzimati već kod odabira ambalaže, kod pakiranja, kod utovara i istovara te

kod prijevoza opasnih tvari.

5.1.2. Zahtjevi odabira ambalaže i način pakiranja

ambalaža mora biti zatvorena i nepropusna tako da se spriječi prosipanje, curenje i

gubljenje sadržaja,

materijal od kojeg je napravljena ambalaža ne smije reagirati sa opasnom tvari koja

se u nju pakira,

za tvari osjetljive na vodu ambalaža mora spriječiti da opasna tvar dođe u dodir čak

i sa vlagom iz zraka,

posude, cisterne, kontejneri i druge vrste ambalaže za prijevoz opasnih tvari moraju

biti izrađene u skladu sa posebnim propisima,

61

osnovna ambalaža ako je lomljiva mora biti zaštićena posebnom zaštitnom

ambalažom,

posude za prijevoz tekućih opasnih tvari ili opasnih tvari natopljenih u neku

tekućinu i posude za pakiranje otopljenih opasnih tvari kao i zatvarači tih posuda

moraju izdržati unutarnji tlak u posudi kako pri normalnim uvjetima, tako i pri

porastu temperature zbog čega posude ne smiju biti prepunjene,

posude namijenjene prijevozu opasnih tvari volumena većeg od 150 l moraju biti

izrađene od čeličnog lima ili nekog drugog prikladnog materijala,

ako je ambalaža za prijevoz opasnih tvari izrađena od lomljiva materijala, te ako se

pakira u skupine, ukupna težina skupine opasne tvari i ambalaže ne smije prelaziti

težinu od 75 kg, a ako se pri istim uvjetima radi o nelomljivoj ambalaži, dozvoljena

težina skupine opasne tvari i ambalaže je 150 kg,

paleta opasne tvari u kojoj se nalaze pojedinačna ili skupna pakiranja moraju se

označiti odgovarajućim natpisima i listićima opasnosti,

ambalaža mora biti izrađena i zatvorena tako da pri uobičajenim prijevoznim

uvjetima ne može doći do gubitka sadržaja iz pošiljke spremne za otpremu, osobito

zbog temperaturnih, vlažnih ili tlačnih oscilacija.

Dijelovi ambalaže koji s opasnim tvarima dolaze u neposredan dodir, zbog kemijskih

ili drugih utjecaja ne smiju biti oštećeni u pogledu svoje funkcionalnosti. Zato moraju

imati odgovarajuću unutarnju oblogu ili biti obrađeni na odgovarajući način. Ti dijelovi

ambalaže ne smiju sadržavati nikakve sastojke koji sa sadržajem mogu reagirati

opasno, formirati opasne tvari ili znatno oslabiti te dijelove.

Za prijevoz opasnih tvari, rabi se sljedeća ambalaža:

bačve - od metala, kartona, PVC-a, šperploče ili od kakva drugog materijala s

ravnim ili s ispupčenim dnom,

drvene bačve - od prirodnoga drva,

kante - metalne ili od PVC-a, pravokutnoga ili višekutnoga poprečnog presjeka

s jednim otvorom ili s više njih,

sanduci - pravokutna ili višekutna ambalaža s punim stijenama bez otvora

napravljena od metala, drva od šperploče, drvenih vlakana i slično,

vreće - papirnate ili od PVC-folije, tekstila i drugih tkaninastih materijala,

62

kombinirana ambalaža - sastavljena od unutarnje posude od PVC-a i vanjske

posude od metala, kartona koja jednom spojena čini nerazdvojnu cjelinu,

kombinirana ambalaža - sastavljena od unutarnje staklene ili porculanske

posude te od vanjske ambalaže (od metala, drva, kartona, PVC-a) koja jednom

spojena čini nerazdvojnu cjelinu,

zajednička ambalaža - sastavljena od jedne unutarnje ambalaže ili od više njih

smještenih u vanjsku ambalažu,

ambalaža od najfinijega lima - s okruglim, eliptičnim ili četvrtastim poprečnim

presjekom, posude s ravnim ili s ispupčenim dnom, s jednim otvorom ili s više

njih.

Ambalaža koja se rabi za prijevoz opasnih tvari mora biti atestirana i označena prema

odgovarajućim normama i propisima.

Opasne tvari, pakirane u odgovarajuću ambalažu ili bez ambalaže, prevoze se u

kontejnerima, zatvorenim vagonima, vagonskim cisternama i kontejnerskim cisternama.

63

5.2. SKLADIŠTENJE OPASNIH TVARI

Skladištenje je regulirano u najvećem broju slučajeva međunarodnim i nacionalnim

propisima. Točno su utvrđene metode prihvata, rukovanja, slaganja i čuvanja te izdavanja

opasnih materijala.

Prema vrstama opasnih tvari, skladišta se dijele na:

specijalna skladišta za opasne tvari,

skladišta za opasne tekućine,

skladišta za kemikalije,

skladišta za plinove.

Eksplozivi se skladište u skladištima propisno udaljenim od naselja i industrijskih objekata,

a u priručnom skladištu se mogu čuvati točno određene količine eksploziva. Plinovi i

opasne tekućine se skladište u hermetički zatvorenim spremnicima do 100.000 m3 za

naftu. Ta skladišta mogu biti podzemna, nadzemna ili plivajuća. Zapaljive tvari moraju biti

odvojene od materijala koji reagiraju sa zrakom i vodom, oksidirajućih tvari, eksploziva i

slično. Moraju biti opskrbljena protupožarnom zaštitom, izgrađena od vatrootpornog

materijala, s propisanom prirodnom ventilacijom itd.

Slika 22.: Skladištenje opasnih tvari

Izvor: www.safetystoragecentre.co.uk

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images&cd=&cad=rja&docid=ziVcnWmf_G4GSM&tbnid=8IMZHsaGBWkrcM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.safetystoragecentre.co.uk%2FHazardous-Substance-Storage%2F&ei=PJcxUtPRJITPsgbfr4HgCA&bvm=bv.52109249,d.bGE&psig=AFQjCNGf7NOTs66g5Qz6jr_X4TZGqRg-aQ&ust=1379068026114072

64

6. MJERE UNAPREĐENJA OPASNE ROBE U HRVATSKOJ

Podloga za cjelovitu analizu prometa opasne robe i projekciju potrebnih smjernica

unapređenja prijevoza ove kategorije robe, nalazi se u sagledavanju šireg konteksta

dinamike robnih tokova i udjela pojedinih prometnih grana u ukupnoj prometnoj strukturi.

Godine 2007. prevezeno je ukupno 125 milijuna tona robe, od čega se oko 10

milijuna tona odnosi na cjevovodni prijevoz nafte i plina. 19

Slika 23.: Udio prometnih grana u strukturi prometa robe (2007.)

Izvor: prema podacima iz Statističkog ljetopisa 2008, Državni zavod za statistiku

U svim prometnim granama, osim unutarnjeg vodnog prometa, bilježi se rast robnog

prometa, što je indikativan pokazatelj tržišnog otvaranja Hrvatske u kontekstu

integracijskih procesa. U odnosu na prethodnu godinu bilježi se stopa rasta željezničkog

robnog prometa 2,4%, cestovnog robnog prometa 4,7%, te pomorskog robnog prometa

3,2%.

19

bib.irb.hr/datoteka/438184.lovric_hazu.doc

65

U istom je razdoblju u Hrvatskoj ostvaren promet opasne robe u veličini 26,8

milijuna tona, što predstavlja udio od 21,4% u ukupnom robnom prometu.

Tablica 1.: Segmentacija prijevoza opasnih tvari po prometnim granama (2007.)

Prometni oblik Prijevoz opasnih tvari

(tis. tona)

Udio (%)

Željeznički 2.120 7,9

Cestovni 3.546 13,2

Pomorski 11.148 41,6

Riječni 288 1,08

Zračni - -

Cjevovodni 9.668 36,1

Ukupno 26.770 100

Izvor: Statistički ljetopis 2008, Državni zavod za statistiku

Važnost strategijskog modeliranja prijevoza opasne robe može se argumentirati

upravo udjelom ove kategorije prijevoza odnosno činjenicom da se petina robnog prometa

u Hrvatskoj odnosi na prijevoz opasne robe.

66

Slika 24.: Udio prometnih grana u strukturi prometa opasne robe (2007.)

Izvor: prema podacima iz Statističkog ljetopisa 2008, Državni zavod za statistiku

Najveća količina opasnih tvari prevezena je 2007. u pomorskom prometu sa 41%,

cestovni promet sudjeluje s 13%, željeznički promet s 8%, a riječni promet sa zanemarivih

1% u ukupnom prometu opasnih tvari.

U analizi dinamike prometnog rasta te projekcije daljnjeg razvoja važno je naglasiti

da ovoj kategoriji robe pripadaju nafta i naftni derivati.

Tablica 2.: Željeznički prijevoz opasne robe u Hrvatskoj (u tisućama tona)

Godina Ukupno Unutarnji

prijevoz

Međunarodni prijevoz

Ukupno Tranzit

2003 1.886 845 1.041 272

2004 1.860 773 1.087 288

2005 1.971 840 1.131 271

2006 2.111 962 1.149 281

2007 2.120 944 1.176 331

67


U željezničkom prometu zadnjih je godina primjetan blagi trend rasta robnog

prometa pa tako i prometa opasnih tvari. Prijevoz opasnih tvari željeznicom ravnomjerno

je podijeljen u unutarnjem i međunarodnom prometu, a indikativan je mali udio tranzitnog

prometa opasnih tvari s obzirom na potencijale koridorskog robnog prometa u Hrvatskoj.

Godine 2002. na području Hrvatske željeznicom je bilo prevezeno 11 milijuna tona

tereta, u čemu je prijevoz opasnih tereta sudjelovao s oko 2,8 milijuna tona ili oko 25,4

%.20

Tablica 3.: Segmentacija prevezene opasne robe u željezničkom prometu 2007. (u tonama)

Klase opasnih tvari Ukupno Unutarnji

promet

Međunarodni

promet

1. Eksplozivne tvari i predmeti 24 0 24

2. Plinovi pod tlakom, tekući 491.761 85.931 405.830

3. Zapaljive tekućine 715.783 320.036 395.747

4.1. Zapaljiive krute tvari

4.2. Samozapaljive tvari

4.3. Tvari koje u dodiru s vodom

oslobađaju otrovne plinove

403.958

18.849

60.324

397.668

0

12

6.290

18.849

60.312

5.1. Oksidirajuće tvari

5.2. Organski peroksidi

345.756

0

139.994

0

205.762

0

6.1. Otrovne tvari

6.2. Infektivne tvari

1.098

0

0

0

1.098

0

7. Radioaktivni materijali 0 0 0

20


68

8. Korozivne tvari 75.538 0 75.538

9. Ostale opasne tvari i predmeti 6.902 35 6.867

UKUPNO 2.119.993 943.676 1.176.317

Izvor: Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i

velikih nesreća, DUZS, 2009.

U 2007. godini hrvatskim je prugama prevezeno 2,12 milijuna tona opasnog tereta.

Iako se već treću godinu zaredom bilježi porast tonaže opasnog tereta, još nije niti

približno dosegnuta razina prevezenog opasnog tereta iz 1999. koja je iznosila 5,6 milijuna

tona.21

Veličina prevezene opasne robe u cestovnom prometu u 2007. je iznosila oko 3,5

milijuna tona. Glavnina prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu obavlja se u

unutarnjem prometu. Primjetan je blagi trend pada količine prevezene robe ovim

prijevoznim oblikom, što je s aspekta sigurnosti na liniji strategijskih smjernica prometnog

razvoja i transfera prometne potražnje na ekološki čišće prometne oblike.

Tablica 4.: Cestovni prijevoz opasne robe u Hrvatskoj (u tisućama tona)

Godina Ukupno Unutarnji

prijevoz

Međunarodni prijevoz

Ukupno Tranzit

2003 3.708 3.576 132 24

2004 3.625 3.394 231 24

2005 3.997 3.861 136 29

2006 3.933 3.649 284 9

2007 3.546 3.274 272 49


21


69

Provoz odnosno istjecanje opasnih i štetnih tvari koje uključuju ukapljene lako

zapaljive plinove ili lako zapaljive tekućine klase I, a koje ne uključuju trenutni nastanak i

razvoj požara, može predstavljati značajan eksplozivni potencijal u tunelu. Eksplozija

takvih plinova i para može izazvati takav predtlak koji će prouzročiti strukturna oštećenja u

tunelu. Iznenadna zagađenja na prometnici nastaju kada u njen sustav odvodnje ili okoliš

osim kišnice ili otopljenog snijega i taloga nastalog redovitim korištenjem prometnice,

iznenada i nekontrolirano dospiju opasne i šetne tvari.

Na autocesti Rijeka-Zagreb promet opasnih tvari najvećim se dijelom odvija na A6

i A7 iz pravca Rijeke za Zagreb, a manjim dijelom na bočnim naplatnim postajama. U

prijevozu opasnih tvari koje su klasificirane Zakonom o prijevozu opasnih tvari, klasa 1-9,

najviše se prevozi benzin i plin. Sveukupno se prevozi dnevno oko 20 cisterni kapaciteta

30.000 l, koje se pregledavaju i prate kroz tunele duže od 1.000 m (mjesečno cca 450

cisterni). Za lož ulje i diesel gorivo nije zakonom propisana pratnja, te se o njima ne vodi

evidencija. Ako prijevoznik zadovoljava propisane uvjete, izdaje se Suglasnost za prolaz

tunelima duljine veće od 1.000 m. Pratnju vozila koje prevozi opasne tvari obavlja

djelatnik vatrogasne postrojbe u vozilu za pratnju.

70

6.1. MJERE PREVENCIJE U PRIJEVOZU OPASNE ROBE

Pri prijevozu opasnih materijala uobičajene vozačke dozvole, bez obzira na kategoriju,

nisu dovoljne da bi se upravljalo vozilom koje prevozi opasne materijale. Za tu vrstu

prijevoza, vozač mora imati ADR certifikat, to jest potvrdu da je osposobljen za prijevoz

opasnih materijala, koja se dobiva nakon tečaja i položenog ispita. Još jedan uvjet za

dobivanje ADR certifikata je da vozač mora imati najmanje 21 godinu.

Certifikat vrijedi pet godina, nakon čega se može produžiti polaganjem ispita. Za prijevoz

opasnih materijala se koriste različita vozila, od automobila, kombija i manjih kamiona, do

velikih tegljača. Ona se po konstrukciji razlikuju od običnih vozila, što zavisi koju vrstu

opasnih materijala prijevoze. Na osnovu provjere, vozilo dobiva certifikat i uvjerenje za

prijevoz opasnih materijala i to samo za one vrste za koje ispunjava uvjete. Uvjerenje i

certifikat vrijede 12 mjeseci, nakon čega vozilo ponovo treba ići na provjeru. Za prijevoz

materijala koje pripadaju klasama 1 (eksplozivne materijale), 6 (otrovi, zarazne i

zagađujuće materijale) i 7 (radioaktivne materijale), neophodno je dobiti dozvole za svaki

pojedinačni prijevoz od nadležnih institucija.

Rezultati analize statističkih podataka o nesrećama s vozilima za prijevoz opasnih tvari,

raspoloživi podaci o prostornoj rasprostranjenosti (polazištima i odredištima) opasnih tvari

u Hrvatskoj, podaci o obilježjima prometne mreže, te podaci o geografskim i klimatsko-

konfiguracijskim specifičnostima određenih područja – glavna su polazišta u rutnom i

flotnom planiranju prijevoza opasnih tvari, definiranju itinerara za pojedine kategorije

opasnih tvari, te prilagodbu specifičnim uvjetima prijevoza, kao i koncipiranju cjelovite

strategije prijevoza opasnih tvari u Hrvatskoj.

Samo višerazinskom hijerarhijskom implementacijom zahtjevanih propisa o prijevozu

opasnih tvari moguće je sustavno unapređenje postojećeg sigurnosnog statusa prijevoza

opasnih tvari, te promocija i afirmacija koncepcije održivog razvoja.

Prijevozu opasnih tvari treba pristupiti usuglašeno te strukovno i institucijski

višedisciplinarno ukoliko se žele izbjeći neminovno loše posljedice zbog nepravodobnog

praćenja događaja i ovladavanja problemom u svoj njegovoj kompleksnosti.

Prometni sustav sa svim svojim dijelovima, slijedom toga i prijevoz opasnih tvari, temelje

u današnje vrijeme svoj razvoj na informatičkoj tehnologiji koja je implementirana u

71

moderne tehnologije prijevoza opasnih tvari. Primjena informatičkog rješavanja problema

određivanja itinerara prijevoza opasnih tvari postaje još jedan u nizu nezaobilaznih

segmenata pri prijevozu opasnih tvari, te je potrebno i neizostavno uvrstiti ga u

višedisciplinarnost rješavanja problema opasnih tvari.

U svrhu prevencije opasnosti koju može proizvesti opasna tvar potrebno je razvijati

alate optimiranja i rješavanja problema prijevoza opasnih tvari u nekoliko pravaca:

poboljšanje tehničkih značajki uređaja i opreme vozila koja prevoze opasne tvari ,

obrazovanje sudionika u procesu prijevoza opasnih tvari,

izgrađivanje i obnavljanje prometne infrastrukture na načelima održivog razvoja,

povećanje ekološke svijesti sveukupnoga građanstva,

institucionalno, višedisciplinarno, cjelovito praćenje i rješavanje kompleksne

problematike opasnih tvari,

uspostavljanje sustava donošenja područnih propisa,

redizajniranje optimalnih itinerara prijevoza opasnih tvari u Hrvatskoj.

Važan aspekt prevencije od potencijalnih velikih nesreća i katastrofa uzrokovanih

prometnim nezgodama vozila za prijevoz opasnih tvari odnosi se na organiziranost sustava

intervencija u izvanrednim situacijama.

72

6.2. PROMETNA INFRASTRUKTURA ZA PRIJEVOZ OPASNE ROBE

Na temelju Zakona o prijevozu opasnih tvari, resorno je ministarstvo odredilo ceste

po kojima smiju motorna vozila prevoziti opasne tvari, kao i mjesta za parkiranje motornih

vozila s opasnim tvarima. Kao glavni cestovni pravci u Hrvatskoj za prijevoz opasnih tvari

klase 1, 2, 3, 6.1, 7 i 8, određeni su:

granični prijelaz Bregana A3 – Zagreb zaobilaznica – granični prijelaz Stara

Gradiška ili granični prijelaz Županja – granični prijelaz Bajakovo,

granični prijelaz Macelj – D1 (A2) – Zagreb zaobilaznica –A1 – čvor Bosiljevo II –

Split,

granični prijelaz Goričan A4 – Čakovec – Zagreb zaobilaznica,

granični prijelaz Donji Miholjac – D53 Našice,

granični prijelaz Rupa – A7 – Rijeka zaobilaznica – A6 čvor Bosiljevo II (za

opasne tvari po posebnoj listi, osim nafte i benzina),

Rijeka zaobilaznica – čvor Kanfanar – B8,

granični prijelaz Kaštel – Pula – B9.

73

Slika 25.: Cestovni pravci za prijevoz opasnih tvari u Hrvatskoj


Za prijevoz opasnih tvari klase 3 – nafte i naftnih derivata, smiju se iznimno koristiti

cestovni pravci:

granični prijelaz Dubrava Križovljanska D2 – Varaždin – D510 – D3 čvor Varaždin

na A4 – Zagreb zaobilaznica,

granični prijelaz Ličko Petrovo Selo – D217 – Grabovac-D1 – Karlovac.

74

Za distribuciju opasnih tvari iz hrvatskih luka, rafinerija i slobodnih zona određeni su

sljedeći cestovni pravci:

za prijevoz opasnih tvari klase 1, 2, 3, i 8 iz luke Ploče smiju se koristiti ceste Ploče

D8 – Opuzen – D9 – granični prijelaz Metković,

za prijevoz opasnih tvari klase 1, 2, 3, 6.1, 7 i 8 iz luka Split i Solin smiju se

koristiti ceste Split – Klis – D1 – Brnaze – D60 – Trilj – D220 – granični prijelaz

Kamensko, odnosno Trilj – D60 – Imotski – D221 – granični prijelaz Vinjani

Donji,

za prijevoz opasnih tvari iz luke i Rafinerije Rijeka, smiju se koristiti ceste Rijeka

zaobilaznica – A6 čvorište Bosiljevo II – A1,

za prijevoz opasnih tvari iz luke i Rafinerije Sisak smiju se koristiti ceste D36 –

Popovača – A3,

za prijevoz opasnih tvari iz luke Zadar smiju se koristiti ceste raskrižje D8 – D502

– čvorište Zadar II – A1 – Dugopolje – D1 Sinj – D60 Trilj – D220 – granični

prijelaz Kamensko,

za prijevoz opasnih tvari iz luke Vukovar smiju se koristiti ceste D2 Vukovar –

Sotin – Šarengrad – granični prijelaz Ilok,

za prijevoz opasnih tvari iz luke Vukovar smiju se koristiti ceste D55 Vukovar –

Vinkovci – granični prijelaz Županja.

Za motorna vozila kojima se prevoze opasne tvari propisana su sljedeća parkirališta:

parkirališta na autocesti A1 – Nadin sjever i jug, Brloška Dubrava sjever i jug,

Jadova sjever i jug, Pristeg sjever i jug i Radošić sjever i jug,

parkirališta na autocesti A3 – Križ sjever i jug, Nova Gradiška sjever i jug, Babina

Greda sjever i jug,

parkiralište na autocesti A4 – Varaždin sjever i jug,

parkiralište na cesti D53, na 26 km, između lovačke kuće »Prkos« i mjesta

Klokočevci,

parkiralište na cesti D1 u mjestu Grabovac, kod benzinske postaje,

parkiralište u Karlovcu u mjestu Ilovac bb, (Robni terminali),

parkirališta na državnoj cesti D55 Vukovar - Vinkovci - granični prijelaz Županja –

parkiralište Motela Kunjevci, parkiralište Motela Jeleni i parkiralište na benzinskoj

postaji NCU.

75

6.3. MJERE PRILAGODBE I UNAPRJEĐENJA PRIJEVOZA OPASNE ROBE

Tri su ključna aspekta prilagodbe sustava prijevoza opasne robe – normativni,

infrastrukturni i operativni.

Primjenom propisa koji se odnose na prijevoz opasnih tvari predviđeno je

imenovanje sigurnosnih savjetnika, kao i donošenje ovlaštenja za njihovu izobrazbu.

Potrebno je ustrojiti i voditi bazu podataka u resornom ministarstvu o vrstama opasnih

roba, njihovim svojstvima, koja su opasna za život i zdravlje ljudi i materijalna dobra,

mjerama koje treba poduzeti za sprečavanje ili uklanjanje opasnosti te o pravnim i fizičkim

osobama koje mogu pomoći u uklanjanju nastale opasnosti.

Posebno važan aspekt u planiranju i projektiranju, poglavito kapitalne prometne

infrastrukture je normiranje uvjeta za učinkovito upravljanje prometnim sektorom odnosno

normiranje aplikacija inteligentnih transportnih sustava u samom projektiranju mreže. U

tomu je bitna uspostava integriranog informatičkog okruženja, koje instrumentima

prometne politike treba osigurati na svim razinama – najšire uvođenje modernih sustava

snimanja, brojenja, praćenja relevantnih indikatora prometnih tokova (protoka, brzine,

gustoće) te ekoloških razina.

Prilagodba infrastrukturne mreže za prijevoz opasne robe usmjerena je u smislu

kratkoročnih efekata na poboljšanje uvjeta prijevoza na postojećim prometnicama

preusmjeravanjem prometa na novoizgrađene dionice prometnica više razine uslužnosti.

Potencijali optimiranja s aspekta sigurnosti nalaze se u preusmjeravanju prometa opasne

robe na novoizgrađene dionice autoceste A1 od Splita do Ploča na jugu, dionice autoceste

A5 Beli Manastir – Osijek – Svilaj na sjeveroistoku, te dionice autoceste A11 Zagreb –

Sisak u središnjoj Hrvatskoj.

U dugoročnom strategijskom planiranju infrastrukturne mreže, optimiranje sustava

prijevoza opasne robe vezano je za cjelovita rješenja razvoja intermodalnog prometa. U

tom smislu, s obzirom na strategiju razvoja trans-europske prometne mreže, intermodalni

sustav Dunav – Jadran predstavlja okosnicu hrvatske prometne mreže. Tim bi se projektom

u cjelosti parirala sva načela europske prometne strategije i komplementarne prometne

politike – načela integrativnosti, interoperabilnosti i održivosti.

Kombinacija riječnog vodnog prometa VII pan-europskog koridora, uz

pretpostavku izgradnje višenamjenskog kanala Dunav-Sava, primjerene regulacije

plovnosti rijeke Save i dogradnje lučkih kapaciteta (Vukovar, Osijek, Slavonski Brod i

76

Sisak); željezničkog prometa na Vb koridoru, uz pretpostavku izgradnje dvokolosiječne

elektrificirane pruge; kombiniranog prometa na Vc koridoru; te nastavno pomorskog

prometa, uz odgovarajuću dogradnju i specijalizaciju morskih lučkih kapaciteta (Rijeka,

Ploče), sklopom 21. prioritetnog pravca trans-europske prometne mreže – jadransko-jonske

morske autoceste, u svim se aspektima regionalnog razvoja može smatrati prioritetnim

infrastrukturnim projektom. Ovaj intermodalni sklop međunarodnih pravaca odnosno

prometnih tokova, ujedno, predstavlja temelj za planiranje i razvoj logističkih centara u

Hrvatskoj.

Implementacija načela integrativnosti, interoperabilnosti i održivosti u prometnoj

politici nužno pretpostavljaju primjenu ITS rješenja u svim fazama prometnog inženjerstva

– od planiranja, projektiranja, izgradnje do organizacije i eksploatacije, te u svim

segmentima prometnog sustava – od razvoja prometnica i vozila, transportnih terminala do

sustava upravljanja prometom.22

Sa stajališta sigurnosti, u prevenciji mogućih posljedica akcidenata s

opasnim tvarima, nužan je razvoj jedinstveno umreženog sustava civilne zaštite, koji

pretpostavlja objedinjavanje svih djelatnosti interventnog djelovanja u slučajevima

opasnosti za ljude, imovinu i okoliš. Takav sustav podrazumijeva integraciju i koordinaciju

djelovanja kopnene, pomorske i zračne prometne operative za interventno djelovanje u

nadležnosti Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

22

Bošnjak, I.: Inteligentni transportni sustavi 1. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,

2006.

77

6.4. SWOT ANALIZA PRIJEVOZA OPASNIH TVARI U CESTOVNOM

PROMETU

Izvor: izradila studentica

SWOT analiza je kvalitativna analitička metoda koja kroz četiri čimbenika nastoji

prikazati snage, slabosti, prilike i prijetnje određene pojave ili situacije.

U kontekstu vremena, snage i slabosti predstavljaju sadašnjost temeljenu na prošlosti, dok

prilike i prijetnje predstavljaju budućnost temeljenu na prošlosti i sadašnjosti.

Unutarnje

okruženje

SNAGE (STRENGTHS) SLABOSTI

(WEAKNESSES)

-učinkovit prijevoz cestovnim putem

spram drugih ostalih prometnih

grana

-brz i siguran prijevoz do odredišta

-informacije o dolascima u stvarnom

vremenu

-prijevoz opasnog tereta na bližim

relacijama

-ITS tehnologija

-stručno osposobljeni zaposlenici

-troškovi goriva, cestarine

-manja količina prevezene robe u

odnosu na druge prometne grane

-jake eksplozije i velike prometne

nesreće kao posljedica sudara

prijevoznika opasnih tvari

-paziti na utovar i istovar opasnih

tvari kako ne bi došlo do

ugrožavanja ljudi ili okoline

Vanjsko

okruženje

PRILIKE

(OPPORTUNITIES)

PRIJETNJE

(THREATS)

-osmišljavanje novog GPS sustava za

praćenje i pronalaženje pošiljaka

opasnih tvari na širem geografskom

području

-povećanje količine prometa

-nemogućnost povezivanja

kontinenata

-željeznički prijevoz najjeftiniji i

najbolji za okoliš

-pojava novih i jeftinijih

tehnologija

-dolazak konkurentskih kompanija

u Hrvatsku

78

Svako poduzeće mora voditi računa o unutrašnjem i vanjskom okruženju. U tom se

kontekstu ova analiza može razumjeti kao prikaz unutrašnjih snaga i slabosti organizacije i

vanjskih prilika i prijetnji s kojima se ta ista organizacija suočava.

SWOT analiza vodi do jednog od četiri glavna zaključka:

1. Snage nadvladavaju slabosti, prilike nadvladaju prijetnje - podržava strategiju rasta.

2. Snage nadvladavaju slabosti, prijetnje nadvladavaju prilike - podržava strategiju

održavanja.

3. Slabosti nadvladavaju snage, prilike nadvladavaju prijetnje - podržava strategiju žetve.

4. Slabosti nadvladavaju snage, prijetnje nadvladavaju prilike - podržava strategiju

ograničavanja.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Analiza

79

7. ZAKLJUČAK

Iz svega navedenog proizlazi da bi se promet opasnih tvari u budućnosti trebao više

obavljati željezničkim prijevozom, a samo u posebnim slučajevima cestovnim putem. To

pokazuju i sve statistike koje govore u prilog željezničkom transportu kao sigurnijem,

ekonomičnijem i čišćem načinu prijevoza opasnih tvari, ali i općenito. Isto tako važno bi

bilo da se ovom području prometa posveti veća pažnja prilikom polaganja vozačkih ispita

svih kategorija da bi učesnici bolje shvatili kakva im opasnost prijeti dok se voze iza ili

ispred teretnog vozila koje prevozi neku opasnu tvar i samim time, povećanim oprezom,

izbjegnu stradavanje i uzrokovanje ekoloških katastrofa širokih razmjera.

Promet opasne robe u Hrvatskoj čini petinu ukupnog robnog prometa, a stanje

sigurnosti ne može se ocijeniti zadovoljavajućim niti u pogledu normativne prilagodbe, niti

u pogledu izgrađenosti namjenske infrastrukturne mreže, niti u pogledu operative za

prijevoz ove kategorije robe.

Smjernice razvoja sustava prijevoza opasne robe, u cijelosti koreliraju sa

strategijskim ciljevima razvoja intermodalnog prometa. Unaprjeđenje sigurnosne razine

prijevoza opasne robe dugoročno se mora bazirati na izradi master plana intermodalne

prometne mreže, koja će omogućiti preusmjeravanje tokova ove kategorije roba na

sigurnosno i ekološki prihvatljivije opcije necestovnog prometa, prvenstveno željeznički i

vodni promet.

U tom kontekstu, osim prilagodbe infrastrukturne mreže, nužna je izgradnja

logističkih robno transportnih središta u sučeljima različitih prometnih grana, lociranih u

sklopu koridora pan-europske mreže odnosno u sklopu dionica trans-europske mreže u

Hrvatskoj.

Nužna je, nadalje, adaptacija suvremenih tehnologija transporta i manipulacije

roba, koje će parirati zahtjeve interoperabilnosti, te standarde i najbolju praksu operative

robnog prijevoza, uključujući i prijevoz opasne robe.

Dugoročni prometni razvitak primarno je uvjetovan kvalitetnim prometno -

logističkim školovanjem. Hrvatska u tom smislu ima određene komparativne prednosti u

usporedbi s većinom europskih zemalja zbog zaokruženog visokoškolskog sustava

profiliranja prometnih stručnjaka. To se osobito odnosi na interdisciplinarni pristup

izučavanju prometnog sustava. U skladu sa zahtijevanom prilagodbom razvojnih

koncepcija prometne regulative i operative, nužno je i dinamično revidiranje studijskih

programa, te njihova prilagodba stvarnim potrebama prometnog razvoja.

80

S ciljem učinkovitog upravljanja prometnim sustavom, nužna je uspostava

kvalitetnog informatičkog okruženja temeljenog na objedinjenom statističko-analitičkom

menedžmentu. Postojeća statistička praksa prikupljanja parcijalnih pojava nije dovoljna,

već je nužno ustrojiti statističko-analitičko ured za prometni sektor, izravno povezanim s

objedinjenim informacijsko-komunikacijskim središtem za upravljanje i nadzor prometa,

koje podrazumijeva primjenu inteligentnih sustava i telematike. Prijevoz opasne robe

predstavlja rizik za ljude i okoliš pa bi sustavski pristup u sklopu strategije razvoja

intermodalnog transporta pridonio i razvoju namjenskih infrastrukturnih, tehnologijskih i

operativnih sadržaja za ovaj segment robnog prometa.

Ozljede, smrtni slučajevi, velika materijalna šteta i štete na ekosustavima su uobičajene

posljedice, a sveukupni iznosi šteta, koje nastaju su vrlo velike. Interes svakog društva je

smanjiti štete i štetne posljedice na najmanju moguću mjeru. To se može postići

utvrđivanjem i analizom potencijalnih opasnosti u svim fazama prijevoza opasne tvari.

Obzirom da suvremena industrijska proizvodnja omogućava proizvodnju velikog broja

opasnih tvari, mnogo ljudi dolazi u dodir sa opasnim tvarima. Zato se pri rukovanju s

opasnim tvarima nastoji smanjiti ili izbjeći opasnost za život ili zdravlje osoba koje su u

neposrednom dodiru sa tim tvarima, kao i da se izbjegnu opasnosti za druge osobe i širu

okolinu, a za dobre rezultate potrebno je da poznajemo sve glavne karakteristike tih tvari i

postupke za sigurno rukovanje. To se posebno odnosi na radnike koji prevoze te tvari kao i

postupke za sigurno rukovanje (priprema tvari za prijevoz, utovar, istovar i usputne

manipulacije). Na prijevoz se mogu dati samo one opasne tvari koje zadovoljavaju uvjete

ADR-a , a za svaku tvar se daje odgovarajuća isprava. Vozila za prijevoz opasnih tvari

moraju biti opremljena i označena u skladu sa zahtjevima ADR-a i tehnički ispravna.

Osoba koja upravlja prijevoznim sredstvom kojim se prevoze opasne tvari dužna je

posjedovati ispravu o prijevozu opasne tvari, potvrdu o ispitivanju vozila, certifikat

ispravnosti vozila, potvrdu o stručnoj osposobljenosti za upravljanje tim vozilom i upute o

posebnim mjerama sigurnosti. Opasne tvari su razvrstane u određene kategorije baš na

temelju njihovih specifičnih opasnosti, te zato pri prijevozu opasnih tvari raznih klasa

razmatramo neke posebne mjere koje je potrebno provoditi ovisno o tome koje se opasne

tvari prevoze.

81

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Jezerčić, A.; Kozjak, A.; Žunić, M.; Čolja, D. : Priručnik za vozače vozila za

prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu : Prijevoz opasnih tvari u cestovnom

prometu 2011.

2. Kaučić, N.; Nemet, Z.; Šegović, M. : Prijevoz opasnih tvari, Zagreb, 2002.

3. Mekovec, I., Golubić, J., Božičević, J.: Stanje sigurnosti prijevoza opasnih tvari na

hrvatskim cestama. Znanstveni skup: Nezgode i nesreće u prometu i mjere za

njihovo sprječavanje, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zbornik radova,

Zagreb, 2007.

4. Mekovec, I.: Osnove prijevoza opasnih tvari cestom, Zagreb, 2003.

5. Šegović, A. : Prijevoz opasnih tvari cestom / 03, Zagreb, 2004.

6. Viličić, D.; Martinović, P.; Petrović-Poljak, Z. : Vozilo u cestovnom prometu,

Zagreb, 1996.

2) OSTALI IZVORI

1. Djelovanje opasnih tvari na čovjeka i okoliš: http://www.prometna-

zona.com/cestovni-sigurnost-001opasne_tvari1.php

2. Europski sporazum o međunarodnom prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu

(ADR) : http://www.mppi.hr/default.aspx?ID=5918

3. http://www.cvh.hr/cvh/naslovnica.aspx

4. http://www.prometna-zona.com/

5. http://www.teretna-vozila.com/index.php?start=9

6. Mjere zaštite od požara pri prijevozu opasnih tvari: http://www.hvz.hr/mjere-

zastite-od-pozara-pri-prijevozu-opasnih-tvari/

7. Prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu – ADR:




http://www.mppi.hr/default.aspx?ID=5918

http://www.cvh.hr/cvh/naslovnica.aspx

http://www.prometna-zona.com/

http://www.teretna-vozila.com/index.php?start=9

http://www.hvz.hr/mjere-zastite-od-pozara-pri-prijevozu-opasnih-tvari/

http://www.hvz.hr/mjere-zastite-od-pozara-pri-prijevozu-opasnih-tvari/

82

8. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu opasnih tvari, Narodne novine,

151/03.

9. Zakon o prijevozu opasnih tvari, Narodne novine, 79/07.

10. Zakon o prijevozu opasnih tvari, Narodne novine, 97/93.

83

POPIS SLIKA:

Slika 1.: Požari razvrstani u pet razreda 7

Slika 2.: Klasifikacija opasnih tvari 9

Slika 3.: Klasa 1 – eksplozivi 10

Slika 4.: Listice opasnosti plinova 15

Slika 5.: Listice opasnosti zapaljivih tekućina 18

Slika 6.: Listice opasnosti zapaljive čvrste tvari 21

Slika 7. Listice opasnosti oksidirajuće tvari 22

Slika 8.: Listice opasnosti otrovnih tvari 24

Slika 9.:Znakovi opasnosti za različite kategorije radioaktivnih paketa i znak

opasnosti za vozilo kojim se prevoze radioaktivni izvori

27

Slika 10.: Listice opasnosti korozivne (nagrizajuće) tvari 28

Slika 11.: Listice opasnosti različitih opasnih tvari i predmeta 29

Slika 12.: Udio prometnih grana u prijevozu opasnih tvari u 2001. godini 31

Slika 13.: Podjela opasnih tvari po ADR-u 32

Slika 14.: Certifikat o ispravnosti vozila za prijevoz određenih vrsta opasnih tvari 45

Slika 15.: Ploče opasnosti 48

Slika 16.: Opasnost dodira tvari s vodom 48

Slika 17.: Označavanje vozila za prijevoz opasnih tvari 53

Slika 18.: Znakovi opasnih tvari 53

Slika 19.: Znakovi opasnih tvari na cisterni 55

Slika 20.: Znakovi opasnih tvari na vozilu 56

84

Slika 21.: Pakiranje i znakovi opasnih tvari 57

Slika 22.: Skladištenje opasnih tvari 64

Slika 23.: Udio prometnih grana u strukturi prometa robe (2007.) 65

Slika 24.: Udio prometnih grana u strukturi prometa opasne robe (2007.) 67

Slika 25.: Cestovni pravci za prijevoz opasnih tvari u Hrvatskoj 74

POPIS TABLICA:

Tablica 1.: Segmentacija prijevoza opasnih tvari po prometnim granama (2007.) 66

Tablica 2.: Željeznički prijevoz opasne robe u Hrvatskoj (u tisućama tona) 67

Tablica 3.: Segmentacija prevezene opasne robe u željezničkom prometu 2007. 68

Tablica 4.: Cestovni prijevoz opasne robe u Hrvatskoj (u tisućama tona) 69

PRIJEVOZ OPASNIH TVARI U CESTOVNOM PROMETU · SVEUČILIŠTE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI PRIJEVOZ OPASNIH TVARI U CESTOVNOM PROMETU DIPLOMSKI RAD Predmet: Logistika u kopnenom

Text of PRIJEVOZ OPASNIH TVARI U CESTOVNOM PROMETU · SVEUČILIŠTE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI...

Buka u Cestovnom Prometu

Primjena telematike u cestovnom prometu

65670379 Prijevoz Opasnih Tvari u Cestovnom Prometu

1. Propisi u Cestovnom Prometu - Riješeno (1)

01 Propisi u Cestovnom Prometu

Prijevoz Opasnih Tvari u Cestovnom Prometu (ADR 2011) 3.1-3.2 B

Seminar Ski Rad Sigurnost Pri Prijevozu Opasnih Tvari u Cestovnom Prometu BORNEOL

PROPISI U CESTOVNOM PROMETU - askorcula.hr · Propisi u cestovnom prometu Vozač je osoba koja na cesti upravlja vozilom. Sudionici u prometu: -vozač - suvozač - putnik - pješak

Analiza prijevoznih sredstava u cestovnom prometu

Prijevoz Opasnih Tvari u Cestovnom Prometu (ADR 2011) 9.0

6. Test Ostali Sudionici u Cestovnom Prometu

ZAKON O PRIJEVOZU U CESTOVNOM PROMETU BRČKO

TEHNOLOGIJA PRIJEVOZA PUTNIKA U CESTOVNOM PROMETU - …bib.irb.hr/...Tehnologija-prijevoza-putnika-u-cestovnom-prometu.pdf · sustava za prijevoz putnika u cestovnom prometu. Uz navedene

Prijevoz Opasnih Tvari u Cestovnom Prometu (ADR 2011) 5.0

STRADAVANJE DIVLJIH ŽIVOTINJA U CESTOVNOM PROMETU …

Prednosti suvremenih tehnologija transporta u cestovnom

Prijevoz Opasnih Tvari u Cestovnom Prometu (ADR 2011) 3.3-3.4-3.5

Prijevoz Opasnih Tvari u Cestovnom Prometu (ADR 2011) 3.1-3.2 A

Tehničke značajke transportnih sredstava u cestovnom prijevozu

Značajke svjetlosne signalizacije u cestovnom prometu

POSLOVANJE PODUZEĆA U CESTOVNOM PROMETU poduzeća u cestovnom prometu... · 2020-04-26 · 1 Škola za cestovni promet . Zagreb, trg J.F.Kennedyja 8 . POSLOVANJE PODUZEĆA U CESTOVNOM

Prijevoz Opasnih Tvari u Cestovnom Prometu (ADR 2011) 2.0

1. PROPISI U CESTOVNOM PROMETU - Kappa

Prevencija psihosocijalnih rizičnih čimbenika u cestovnom prometu

Ekološki aspekti primjene biogoriva u cestovnom prometu

PRIJEVOZ OPASNIH TVARI U CESTOVNOM PROMETU ADR SKRIPTA2015.pdf · Posebna vrijednost priručnika su njegovi dodaci "Prijevoz opasnih tvari u cisternama" i "Prijevoz eksplozivnih tvari

Signalizacija u cestovnom prometu

1. Propisi u Cestovnom Prometu - Rijeseni

Uvoenje Alternativni Pogona u Cestovnom Prometu

Documents

PRIJEVOZ OPASNIH TVARI U CESTOVNOM PROMETU · SVEUČILIŠTE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI PRIJEVOZ OPASNIH TVARI U CESTOVNOM PROMETU DIPLOMSKI RAD Predmet: Logistika u kopnenom

Text of PRIJEVOZ OPASNIH TVARI U CESTOVNOM PROMETU · SVEUČILIŠTE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI...