Prijevoz Opasnih Tvari u Cestovnom Prometu

Embed Size (px)

Citation preview

Veleuilite u Slavonskom Brodu Struni studij Menadment

SEMINAR IZ MENADMENTA PROMETATema: Prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu

Predavai: prof.dr.sc. Maja Lamza- Maroni dipl.oec.Anita Kula

Student: Bojan Dujmi

Slavonski Brod, 28.rujan 2009 SADRAJUVOD 1. OPASNE TVARI, KLASIFIKACIJA I NJIHOVA SVOJSTVA...........................................2

2. KRETANJE I OZNAAVANJE VOZILA KOJA PREVOZE OPASNE TVARI................8 3. DJELOVANJE OPASNIH TVARI NA OVJEKA I OKOLI............................................9 4. PRIJEVOZ OPASNIH TVARI, ADR..................................................................................11 5. UZROCI I POSLJEDICE NESREA PRI PRIJEVOZU OPASNIH TVARI....................13 6. PREVENTIVNE MJERE SIGURNOSTI I POSTUPAK U SLUAJU NESREE...........14 ZAKLJUAK...........................................................................................................................14 POPIS LITERATURE..............................................................................................................15 POPIS SLIKA...........................................................................................................................15

2

UVODCilj ovog seminarskog rada je upoznavanje s opasnim tvarima koje svakodnevno susreemo u cestovnom prometu, prevencija od moguih nezgoda i naini postupanja u sluaju nezgode koje imaju katastrofalne posljedice za zdravlje ljudi i prirode. Iako je prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu reguliran Zakonom o prijevozu opasnih tvari svakodnevno se susreemo s krenjem istih, rijetko s namjerom, ali uglavnom zbog neznanja.

1. OPASNE TVARI, KLASIFIKACIJA I NJIHOVA SVOJSTVA Opasnim tvarima smatraju se tvari koje mogu ugroziti zdravlje ljudi, izazvati zagaivanje okolia ili nanijeti materijalnu tetu, koje imaju opasna svojstva za ljudsko zdravlje i okoli, koja su kao takve definirane zakonima, drugim propisima, te meunarodnim ugovorima, koje na temelju njihove prirode ili svojstava i stanja, a u vezi s prijevozom mogu biti opasne za javnu sigurnost ili red ili koje imaju dokazana toksine, nagrizajue, nadraujue, zapaljive, eksplozivne ili radioaktivne uinke, odnosno, opasnim tvarima smatraju se i sirovine od kojih se proizvode opasne robe i otpadi ako imaju svojstva opasnih tvari. Opasne tvari se klasificiraju: Klasa 1 - eksplozivne tvari i predmeti s eksplozivnim tvarima Klasa 2 - plinovi, Klasa 3 - zapaljive tekuine, Klasa 4.1 - zapaljive krute tvari, samoreaktivne tvari i kruti desenzibilizirajui eksplozivi Klasa 4.2 - tvari podlone spontanom samozapaljenju Klasa 4.3 - tvari koje u dodiru s vodom stvaraju zapaljive plinove Klasa 5.1 - oksidirajue tvari Klasa 5.2 - organski peroksidi Klasa 6.1 - otrovne tvari Klasa 6.2 - infektivne tvari Klasa 7 - radioaktivni materijal Klasa 8 - nagrizajue (korozivne) tvari Klasa 9 - ostale opasne tvari i predmeti. KLASA 1 eksplozivne tvari i predmeti Podjela tvari klase 1: -tvari ili sredstva (ureaji) koji su osjetljivi, te postoji opasnost od eksplozije -tvari ili sredstva koja su bacanjem pogibeljna ali nema opasnosti od eksplozije -tvari ili sredstva koja mogu izazvati poar, a manje su eksplozivno opasna -tvari ili sredstva manje opasnosti od ekspozije i zapaljenja tijekom prijevoza -neosjetljive tvari kod kojih postoji opasnost od eksplozije -ekstremno neosjetljivi predmeti kod kojih nema opasnosti od eksplozije

3

Slika 1. Klasa 1 eksplozivi KLASA 2 plinovi: stlaeni, tekui i otopljeni pod tlakom Plinovi su tvari koje: -na temperaturi od 50oC imaju tlak vii od 300kPa (3 bar) -kod 20oC i standardnog tlaka od 101,3 kPa, u plinovitom su stanju Plinovi se transportiraju u sljedeim fizikalnim stanjima -komprimirani plinovi -tekui plinovi -duboko pothlaeni tekui plinovi -plinovi otopljeni pod tlakom

Slika 2. Klasa 2 plinovi KLASA 3 zapaljive tekuine Zapaljive tekuine su tvari ili smjese tekuina koje su na temperaturi do 20oC u tekuem stanju, pri 50oC tlak pare im je do 300kPa (3 bar).Imaju plamite do 61oC. Na temelju stupnja opasnosti zapaljive tekuine su podjeljene u tri skupine: -vrlo opasne zapaljive tekuine s vrelitem do 35oC, ili zapaljive tekuine s plamitem ispod 23oC, koj su vrlo otrovne ili jako nagrizajue razni organski spojevi, neki pesticidi i dr. -opasne tvari su zapaljive tekuine s plamitem ispod 23oC, koje nisu u prvoj skupini eter, petrolej, benzin, aceton, alkoholi, ... -manje opasne tvari su zapaljive tekuine s plamitem od 23 do 61oC

Slika 3. Klasa 3 zapaljive tekuine 4

KLASA 4 zapaljive vrste tvari Dijele se u tri skupine: -zapaljive vrste tvari -samozapaljive vrste tvari -tvari koje u dodiru s vodom razvijaju zapaljive plinove 1. Zapaljive vrste tvari Definirane su kao vrste tvari koje se u suhom stanju mogu lako zapaliti u dodiru s plamenom ili iskrom, ali nisu sklone samozapaljenju. 2. Tvari sklone samozapaljenju Samozapaljive vrste tvari su one koje se pale u dodiru sa zrakom ili vodom bez posredovanja drugih tvari. 3. Tvari koje u dodiru s vodom razvijaju zapaljive plinove U ovu klasu su svrstane tvari koje u dodiru s vodom razvijaju plinove zapaljve u dodiru s plamenom ili iskrom

Slika 4. Klasa 4 zapaljive vrste tvar

KLASA 5 oksidirajue tvari i organski peroksidi 1. Oksidirajue tvari To su tvari koje se u dodiru s drugim tvarima razlau i pritom mogu uzrokovati zapaljenje (vatru).Oksidacija je proces spajanja s kisikom.Gorenje je proces oksidacije uz pojavu topline i svjetlosti. 2. Organski peroksidi To su organske tvari s viim stupnjevima oksidacije, koje mogu izazvati tetne posljedice za zdravlje ili ivot ljudi a manje su osjetljive na eksploziju od dinitrobenzena u dodiru s plamenom ili na udar, odnosno trenje.

5

Slika 5. Klasa 5 oksidirajue tvari

KLASA 6 otrovne i zarazne tvari Dijele se na: 1. Otrovne tvari Otrovi su tvari sintetikog, biolokog ili prirodnog podrijetla kao i preparati proizvedeni od tih tvari. Prema stupnju opasnosti otrovne tvari se dijele na: - vrlo opasne tvari - opasne tvari - manje opasne tvari Po ADR propisima, otrovne tvari su pod rubnom brojem 2601 svrstane sljedee skupine: Vrlo opasne tvari Organske tvari s tokom paljenja 23oC i vie, ili nezapaljive Kovinoorganski spojevi i karbonili Anorganske tvari koje s vodom, vodenim otopinama ili kiselinama mogu razvijati otrovne plinove ili stvarati otrovne tvari koje reagiraju s vodom Ostale anorganske tvari i kovinaste soli organskih kiselina 2. Zarazne tvari Tvari koje sadravaju ive mikroorganizme ukljuujui bakterije, viruse, parazite, gljivice ili kombinaciju hibrida ili mutanata koji su poznati i za koje se vjeruje da uzrokuju bolesti kod ljudi i ivotinja, nazivaju se po ADR-u zaraznim tvarima. Prema svojstvima, tvari i predmeti skupine 2 dijele s na: A zarazne i infektivne tvari s visokim potencijalom opasnosti B ostale zarazne i infektivne tvari C prazna ambalaa KLASA 7 radioaktivne tvari Radioaktivne tvari uz sve druge znaajke opasnih tvari imaju jednu posebnu osobinu: predstavljaju opasnost iako je sama tvar potpuno fiziki odvojena od okolia, jer emitiraju ionizirajue zraenje. Intenzitet ionizirajueg zraenja moe se smanjiti, to je bitno za smanjenje potencijalne opasnosti za zdravlje ljudi samo ako je radioaktivna tvar dobro zapakirana u ambalai od adekvatnog gradiva koje ima odgovarajuu zatitnu mo. Upravo zbog tih specifikih znaajki prijevoz radioaktivnih tvari moe biti ilustrativan primjer koliko je pakiranje vano za postizanje potrebnog stupnja sigurnosti tijekom prijevoza. Svrha adekvatnog pakiranja je zatititi ljude, sudionike prijevoza i okoli od izravnih i neizravnih uinaka zraenja tijekom prijevoza radioaktivne tvari.Zatita se osigurava ako se primjenjuju zatitne mjere kojima se spreava: -disperzija radioaktivne tvari u okoli i ulazak u organizam ovjeka -ozraenje osoba od zraenja koje emitira radioaktivna tvar iz poiljke -mogunost lanane reakcije i njena inicijalizacija u tvari koja se prevozi -opasnost od visokih temperatura generiranih u paketu zbog prijevoza radioaktivnih tvari -oteenje komponenata paketa zbog pregrijavanja Naljepljicama se oznaavaju paketi koji sadre radioaktivne tvari. Naljepljice obavezno moraju sadravati sljedee detalje: - ime radionuklida 6

- aktivnost u Bq - ukupnu aktivnost - transportni index

Slika 6. Znakovi opasnosti za razliite kategorije radioaktivnih paketa

Slika 7. Znak opasnosti za vozilo kojim se prevoze radioaktivni izvori

KLASA 8 korozivne (nagrizajue) tvari Korozivne (nagrizajue) tvari su one koje u dodiru s drugim tvarima i ivim organizmima izazivaju njihovo oteenje ili unitenje. Prema stupnju opasnosti korozivne tvari se dijele na: - vrlo opasne tvari - opasne tvari - manje opasne tvari 7

Slika 8. Klasa 8 korozivne (nagrizajue) tvari

KLASA 9 razliite opasne tvari i predmeti Tu su svrstani: - magnetizirani materijali - azbest - ugljik(IV)oksid, vrsti (suhi) led - cink ditionat - oprema za prijevozna sredstva (zrani jastuci, zatezivai pojaseva, ...) - tvari koje mogu oneistiti okolicu (tekue i vrste) - genetski promjenjivi mikroorganizmi, ...

Slika 9. Klasa 9 razliite opasne tvari i predmet

8

2. KRETANJE I OZNAAVANJE VOZILA KOJA PREVOZE OPASNE TVARI Brzina motornog vozila nakrcanog opasnim tvarima ne smije biti vea od 70 km/h. Prema ADR-u sva vozila koja prevoze opasne tvari moraju biti oznaena znakovima i svjetlom. Oznaka na vozilu s prednje i stranje strane pravokutnog je oblika s naranastom svjetleom osnovom, dimenzija 30 x 40 cm. Pravokutnik je podijeljen na dva dijela: u gornjem dijelu upisan je broj opasnosti, a u donjem dijelu broj tvari prema UN listi.

Slika 10. Ploe opasnosti

Slika 11. Opasnost dodira tvari s vodom Prva znamenka u gornjem polju oznauje glavnu opasnost 2. plin 3. zapaljiva tekuina 4. zapaljive vrste tvari 5. oksidansi ili zapaljivi organski peroksidi 6. otrovne tvari 8. korozijske tvari Druga i trea znamenka oznaavaju dodatnu opasnost kako slijedi: 0 bez znaenja 5 zapaljiva oksidacijska svojstva 1 eksplozivno 6 otrovno 9

2 izdvajanje plina 3 zapaljivo

7 korozijsko 9 opasnost od energine kemijske reakcije

3. DJELOVANJE OPASNIH TVARI NA OVJEKA I OKOLI

Postoje dva naina djelovanja opasnih tvari na ovijeka i okoli: izravno i neizravno IZRAVNO To su tvari (npr. plinovi) koje se kemijski veu na ivi organizam ili nekim drugim fizikalnobiokemijskim djelovanjem izazivaju znatne funkcionalne promjene na materijalu na koji djeluju. To su: Toksine (otrovne) tvari To su tvari koje djeluju na organizam u onom trenutku kada doe do izravnog dodira udisanjem, oralno (npr. hranom) i resorpcijom kroz kou. S obzirom na svojstvo toksinosti tvari se mogu podijeliti na: -netoksine tvari koje ni pod kojim uvjetima ne izazivaju nikakve nadraaje u ivim organizmima, a propisuje im se oznaka toksinosti 0 -toksine tvari koje se svrstavaju u pet kategorija: - slabo - umjereno - jako - ekstremno - supertoksino

NEIZRAVNO Mnoge tvari to se nalaze u prometu, u odreenim uvijetima, reagiraju s kisikom iz zraka (goriva kao zapaljive tekuine, plinovi i vrste tvari, oksidansi, sredstva za paljenje, korozivne tvari) ili se kemijski raspadaju brzo (eksplozivi, predmeti punjeni eksplozivom), odnosno reagiraju s tvarima s kojima dou u neposredan dodir, npr. s vodom ili nekim drugim tvarima. Posredna djelovanja opasnih tvari oituju se najee kao poari, posljedice eksplozija, te posljedice od zraenja radioaktivnih tvari. To su: Zapaljive tvari Zapaljive su tvari prema Zakonu o prijevozu opasnih tvari svrstane u vie skupina: gorivi plinovi, zapaljive tekuine, vrste tvari, samozapaljive tvari, oksidansi,te eksplozivi i predmeti punjeni eksplozivnim tvarima. Poari pri skladitenju, u transportu, ukrcaju i iskrcaju te pri ostalim radnjama s tim opasnim tvarima uestali su i uzrokuju velike materijalne tete:

10

Poari se mogu svrstati u pet razreda:

Radioaktivne tvari Radioaktivne tvari mogu biti prirodnog i umijetnog podrijetla. Prirodne radioaktivne tvari emitiraju tri vrste zraenja: -alfa-zrake (jezgre helijeva atoma) -beta-zrake (elektroni) -gama-zrake (kratkovalno elektromagnetsko zraenje) Olovo je dobar materijal za proizvodnju ambalae za uvanje radioaktivnih tvari.Od organskih tvari uspjeno se moe koristiti hitin, koji je polusaharid ivotinjskog podrijetla. U posljednjim godinama u prometu masovna je pojava proizvodnje i potronje radioaktivnih tvari kao nuklearnih goriva, kao preparata za potrebe medicine i za potrebe znanstvenoistraivakog rada.

11

4. PRIJEVOZ OPASNIH TVARI, ADR Prijevoz opasni tvari zahtjeva vee mjere opreza nego to je to pri pakiranju i skladitenju.U prijevozu postoje i dodatni rizici, koa to su djelovanje promjenjivih sila, promjene klime te eventualne prometne nezgode koje mogu izazvati prave katastrofe uzrokovane djelovanjem opasnih tvari. Stoga postoje mnogi meunarodni propisi o prijevozu opasnih tvari, kojima je utvrena klasifikacija, nain oznaavanja i uvjeti kojih se mora pridravati tijekom prijevoza. Prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu odreuje se u RH posebnim Zakonom o prijevozu opasnih tvari, ali za meunarodni i domai promet Zakonom se predvia i koritenje meunarodne konvencije i to europski sporazum o cestovnom prijevozu robe u meunarodnom prometu (ADR). Vozilo da bi zasluilo ADR Certifikat mora u svim segmentima zadovoljiti i specifine zahtjeve koje namee ADR, pa svakako i odredbe o grai spremnika u kojima se prevoze opasne tvari. Da bi spremnik privren na vozilo bio u sklopu vozila odobren sukladno ADR-u potrebno je pregledati spremnik i dokumentaciju o grai spremnika te ga tipno odobriti. Spremnik ne smije biti oteen ili prepravljan, te mora imati trajno privrenu ploicu proizvoaa s potrebnim podatcima o spremniku. Dokumentacija o grai i prvom ispitivanju spremnika za tek proizvedena vozila dobiva se od proizvoaa i uva kao trajan dokaz znaajki spremnika. Bilo da je rije o novim ili rabljenim spremnicima na vozilima potrebno je pri odobravanju prema ADR-u priloiti dokumentaciju o grai i prvom ispitivanju spremnika i konstrukcijske opreme spremnika. S obzirom na raznolikost izvedbi ADR spremnika nije mogue univerzalno a tono definirati svu potrebnu dokumentaciju, ali je najee potrebno imati: - specifikacije mehanikih svojstava materijala od kojih je spremnik nainjen (certifikate o ispitivanju mehanikih svojstava limova od kojih je napravljen plat, podnice, valobrani i pregradne stjenke spremnika); - izvjee o ispitivanju zavara (ultrazvukom ili radiografski); - izvjee o tipnom odobravanju spremnika u skladu s ADR-om (ako za vozilo nije prezentirana dokumentacija o tipnom odobrenju, a tipno odobrenje za takav spremnik ne postoji od prije u Republici Hrvatskoj, za oekivati je donekle sloeniji postupak odobravanja tj. tipnog odobravanja); - izvjee o prikladnosti spremnika za prijevoz pojedinih opasnih tvari (popis opasnih tvari za koje proizvoa spremnika jami da se smiju prevoziti u spremniku tj. da su kompatibilni s materijalima spremnika i armatura); - upute za rukovanje pri punjenju i istakanju; - kd spremnika za sve spremnike koji su proizvedeni nakon 30. lipnja 2001. godine. - ako je spremnik opremljen mjernim ili drugim ureajima koji sadre elektrine strujne krugove pod stalnim naponom i u podrujima zona eksplozivnih atmosfera, tada treba i dokumentacija o prikladnosti izvedbi tih ureaja (norme IEC 60079 dio 0 i 14 kao i IEC60079 dijelovi 1,2,5,6,7,11 ili 8. Kao alternativa prihvatljive su i norme EN 50014; EN 50015; EN 50016; EN 50017; EN 50018; EN 50019; EN 50020 ili EN 50029.); - tehnike nacrte spremnika/armature/ventila; - za vozila sa spremnicima namijenjenim tvarima koje se prevoze pod pritiskom manjim od 4 bar, proizvedena nakon 30. lipnja 2003. godine, potrebno je prezentirati i dokumentaciju o udovoljenju zahtjevima ECE Pravilnika 111 (bona stabilnost vozila-cisterni); - izvjee o provedenoj tlanoj probi (probi nepropusnosti) spremnika izvrenoj uz nazonost ovlatenika za odobravanje spremnika; - bilo koju drugu potrebnu dokumentaciju traenu od ispitivaa iz Centra za vozila Hrvatske. 12

U cestovnom prijevozu, u 2001. godini, prevezeno je 3.427 tisua tona opasne robe; od toga u unutarnjem prijevozu 3.080 tisua tona (90%), a u izvozu 164 tisue tona (5%), u uvozu 137 tisua tona (4%) i u prijevozu za tree zemlje 46 tisua tona (1%)

Slika12. Udio prometnih grana u prijevozu opasnih tvari u 2001. Prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu, po vrstama, utvren je u Europskom sporazumu o meunarodnom prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu. Poznat je pod imenom ADR (Accord europeen relatif au transport international des marchandises dangereuses par route). ADR klasifikacija identina je klasifikaciji u eljeznikom prometu RID.

13

5. UZROCI I POSLJEDICE NESREA PRI PRIJEVOZU OPASNIH TVARI Najei mogui uzroci nesrea s opasnim tvarima u miru su ljudska greka ili propusti u radu, nestruno rukovanje s opasnom tvari, neuvaavanje statikog elektriciteta u tehnolokom procesu, kvar na opremi i postrojenju, neodgovarajui prijevoz opasne tvari, prometna nesrea te teroristiki napad na objekte. Prema statistikim podacima MUP-a vie od 85% nesrea uzrokovano je ljudskim imbenikom. U Hrvatskoj njihova uestalost raste. Jo su manje poznati veliina i razmjer posljedica po okoli prouzroenih isputanjem opasnih tvari, no bez obzira na to, jedno je sigurno - opasne tvari i u minimalnim koliinama mogu predstavljati opasnost za okoli te ivot i zdravlje ljudi. Kada je cestovni promet u pitanju, najee su krivci neprofesionalni odnosno nedovoljno educirani i neiskusni vozai koji ne potuju elementarna pravila kao to su smanjena, odnosno brzina prilagoena uvjetima vonje, nedovoljan razmak meu vozilima, nepaljivo pretjecanje, no krivci za nesreu nerijetko su i umor, pa ak i alkoholiziranost vozaa. (esto je jedini nain kojim bi se prisililo vozae opasnog tereta da potuju propise o nainu prijevoza opasnih tvari cestovna pratnja, no ona je skupa, u Hrvatskoj ak skuplja nego u ostalim evropski zemljama.) Opasnost prilikom prijevoza opasnih tvari cestom vreba i zbog loeg stanja u kojem se nalaze nae ceste. Dodamo li tome jo i to da je taj oblik transporta najskuplji (npr. u usporedbi sa eljeznikim teretnim prijevozom utroak pogonske energije u cestovnom prometu vei je i do 9 puta), da je udjel emisije tetnih sastojaka gotovo 100% vei, prijevoz opasnog tereta eljeznicom namee se kao najbolje, najjeftinije, a prema podacima Meunarodne eljeznike unije i najsigurnije rjeenje.

14

6. PREVENTIVNE MJERE SIGURNOSTI I POSTUPAK U SLUAJU NESREE Sudionici u prijevozu opasnih tvari duni su, s obzirom na vrstu predvidivih opasnosti, poduzeti sve potrebne mjere kako bi se sprijeila nezgoda ili nesrea, odnosno kako bi se u najveoj moguoj mjeri umanjile posljedice nezgode ili nesree. U sluaju opasnosti, odnosno u sluaju nezgode ili nesree sudionici pri prijevozu opasnih tvari duni su odmah obavijestiti Dravnu upravu za zatitu i spaavanje (112) te dati sve podatke nune za poduzimanje odgovarajuih mjera. Prijevoznik, poiljatelj, primatelj i organizator prijevoza moraju suraivati meusobno i s ovlatenim osobama nadlenih tijela s ciljem razmjene podataka o potrebi poduzimanja odgovarajuih sigurnosnih i preventivnih mjera, te postupaka pri nezgodi ili nesrei. Zatita od nesrea s opasnim tvarima provodi se putem evakuacije ljudi i dobara s ugroenog podruja ili zaklanjanja. U sluaju da se zateknemo na mjestu nesree potrbno je primjeniti postupke za osobnu zatitu i upotrijebiti specijalna zatitna sredstva za zatitu organa za disanje, oiju i tijela (zatitne maske, rukavice izme, odijela, pregae, ogrta i osobni pribor za dekontaminaciju). Kao priruna sredstva mogu posluiti i vlane maramice, krpe, vlani zavoji (zatita organa za disanje), vjetrovke i otpornija odjea od sintetikog i nepromoivog materijala (zatita tijela), naoale (zatita oiju). Potrebno je promatrati kretanje opasne tvari u odnosu na mjesto gdje se nalazimo pritom uvaavajui puhanje vjetra kreui se okomito na njegov smjer te donijeti odluku za spaavanje putem evakuacije ili zaklanjanja.

ZAKLJUAKMoje miljenje je da bi se promet opasnih tvari u budunosti trebao vie vriti eljeznikim prijevozom, a samo u posebnim sluajevima cestovnim putem. To pokazuju i sve statistike koje govore u prilog eljeznikom transportu kao sigurnijem, ekonominijem i iem nainu prijevoza opasnih tvari, ali i openito. Isto tako vano bi bilo da se ovom podruju prometa posveti vea panja prilikom polaganja vozakih ispita svih kategorija da bi uesnici bolje shvatili kakva im opasnost prijeti dok se voze iza ili ispred teretnog vozila koje prevozi neku opasnu tvar i samim time, poveanim oprezom, izbjegnu stradavanje i uzrokovanje ekolokih katastrofa irokih razmjera.

15

POPIS LITERATURE1. 2. 3. 4. PRIJEVOZ OPASNIH TVARI U CESTOVNOM PROMETU, ZAVOD ZA UNAPREIVANJE SIGURNOSTI d.d., Osijek, sijeanj 2008. UPVH: Opasne tvari, http://www.upvh.hr Pravilnik o nainu prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu ( NN, br. 54/95) http://www.nn.hr/sluzbeni-list Internet openito

POPIS SLIKA Slika 1. Klasa 1 eksplozivi str. 2 Slika 2. Klasa 2 plinovi str. 3 Slika 3. Klasa 3- zapaljive tekuine str. 3 Slika 4. Klasa 4-zapaljive vrste tvari str. 4 Slika 5. Klasa 5-oksidirajue tvari str. 4 Slika 6. Znakovi opasnosti za razliite kategorije radioaktivnih paketa str. 6 Slika 8. Klasa 8 korozivne (nagrizajue) tvari str. 7 Slika 9. Klasa 9 razliite opasne tvari i predmet str. 7 Slika 10. Ploe opasnosti str. 8 Slika 11. Opasnost dodira tvari s vodom str. 8 Slika12. Udio prometnih grana u prijevozu opasnih tvari u 2001. str. 12

16