Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu

PRIJEDLOZI IZMJENA STUDIJSKIH PROGRAMA

PDS KEMIJSKO INŽENJERSTVO DS KEMIJSKO INŽENJERSTVO PDS KEMIJA I INŽENJERSTVO MATERIJALA DS KEMIJA I INŽENJERSTVO MATERIJALA DS EKOINŽENJERSTVO PDS EKOINŽENJERSTVO PDS PRIMIJENJENA KEMIJA DS PRIMIJENJENA KEMIJA

2016.

Istraživanje je provedeno u sklopu projekta

SADRŽAJ

1. UVOD ........................................................................................................................................ 1

2. POSTOJEĆI STUDIJSKI PROGRAMI ............................................................................................... 2

3. METODOLOGIJA ................................................................................................................................... 8

4. PREPORUKE ZA IZMJENE I DOPUNE NA RAZINI POJEDINOG PROGRAMA NA TEMELJU ANALIZE POSTOJEĆIH I TRAŽENIH KOMPETENCIJA ................................................................................................. 10

5. PRIJEDLOZI IZMJENA NA NIVOU INSTITUCIJE I STUDIJSKIH PROGRAMA ........................................ 13

1. UVOD

Potreba za izmjenama studijskih programa visokoškolskih institucija usmjeravana je između ostalog brzim razvojem tehnologije i društva te novim potrebama tržišta rada. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu (Fakultet) će temeljem rezultata proizašlih iz projekta TARGET razmotriti putem svojih Povjerenstava prijedloge izmjena studijskih programa, te ih predložiti Radnoj skupini pri odboru za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, a u skladu s načelima i ciljevima Hrvatskog kvalifikacijskog okvira te svoje studijske programe prilagoditi potrebama osobnog, društvenog i gospodarskog razvoja kako bi bili prepoznati i priznati kako u Republici Hrvatskoj tako i u inozemstvu.

Budući da se sve navedeno u ovom izvješću bazira na, u sklopu istog projekta, izrađenim prijedlozima standarda zanimanja te standarda kvalifikacija koji nisu pušteni u proceduru jer još nije formirano sektorsko vijeće III. Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija, upućivanje prijedloga izmjena studijskih programa prema Odluci Fakultetskog vijeća bit će moguće tek nakon upisa u Registar HKO. Ono što je već u sklopu projekta provedeno je prilagodba postojećih 30 kolegija na temelju pravilne primjene ishoda učenja, ECTS bodova i studentskih opterećenja.

2. POSTOJEĆI STUDIJSKI PROGRAMI

2.1. PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJ KEMIJSKO INŽENJERSTVO

Preddiplomski i diplomski studij Kemijsko inženjerstvo je studij u području tehničkih znanosti, koji se bavi proučavanjem postupaka pretvorbe tvari i energije u cilju razvoja kemijskih tehnologija i proizvodnje korisnih produkata na djelotvoran, pouzdan te ekonomski i ekološki prihvatljiv način. Kemijsko inženjerstvo kao tehnička znanstvena disciplina oslanja se na temeljna prirodoslovna znanja (kemija, matematika, fizika, biologija), temeljna inženjerska znanja (strojarstvo, elektrotehnika, informatika), znanja iz područja znanosti o materijalima, ekonomike, menadžmenta i dr. Posebnost studija Kemijsko inženjerstvo u odnosu na ostale studije u području tehničkih znanosti nalazi se u sadržaju znanstvenog proučavanja koje je usko vezano uz kemijske reakcije i druge procese (kao što su procesi difuzije, adsorpcije i sl.), pri čemu se barem jedan od procesa provodi na molekularnoj razini. Posebnost studijskog programa jeste u tome što razvija sposobnost analiziranja i rješavanja srednje složenih inženjerskih problema. Na studiju kemijskoga inženjerstva obrazuju se stručnjaci koji će steći sposobnost praćenja i vođenja industrijskih procesa, vještine potrebne za izradu tehnoloških projekata u kemijskoj procesnoj industriji i projektiranja sustava za zaštitu okoliša kao i sposobnost donošenja odluka u kompleksnim situacijama.

PREGLED TRAŽENIH KOMPETENCIJA OD STRANE POSLODAVACA

U svrhu ispitivanja potreba poslodavaca u sklopu TARGET projekta konstruirana je anketa o standardu zanimanja kojom se omogućuje standardizirano prikupljanje podataka za različita zanimanja od većeg broja poslodavaca. Istraživanje je provedeno tijekom rujna i listopada 2015. putem online ankete uspostavljene na web portalu Limesurvey. Anketu je provela Ekspertska radna skupina Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije (ERS FKIT) koju je činilo 14 profesor(ic)a s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije te koordinatoricâ radne skupine iz partnerske organizacije, Instituta za razvoj obrazovanja.

Ukupno su poslodavci naveli 597 kompetencija (znanja i vještina) za koje smatraju da su važni za obavljanje ključnih poslova u standardu zanimanja Inženjer/ka kemijskog inženjerstva. Ti su navodi grupirani prema sličnosti navoda u 25 skupina kompetencija (znanja i vještina).

Poznaje matematiku, statistiku i napredne metode obrade podataka Poznaje kemiju Poznaje biologiju Poznaje tehničke znanosti Poznaje osnove kemijskog inženjerstva Posjeduje znanja iz područja analize, sinteze i vođenja procesa Poznaje osnove formulacijskog inženjerstva Poznaje analitičke tehnike i metode Poznaje specifične tehnologije kemijske industrije Poznaje GLP/GMP/PAT Poznaje zakonske propise Poznaje načela znanstveno-istraživačkog rada (uključujući i pretraživanje literature) Poznaje problematiku zaštite okoliša Poznaje osnove ekonomike Posjeduje sposobnost timskog rada

Posjeduje marketinška znanja i vještine Posjeduje vještine pisane komunikacije Posjeduje vještine usmene komunikacije Poznaje strane jezike Posjeduje sposobnost vođenja timova Posjeduje sposobnost prilagodbe novim situacijama Posjeduje sposobnost stvaranja novih ideja Posjeduje kritički/analitički način razmišljanja Posjeduje sposobnost donošenja odluka Posjeduje karakterne osobine inženjera Navodi koji se ne odnose na znanja i vještine

Osim potrebnih znanja i vještina (skupova kompetencija) te ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, anketom poslodavaca za potrebe izrade standarda zanimanja se ispitivala i važnost određenih generičkih vještina za poslodavce. Najpotrebnijim generičkim vještinama za standard zanimanja Inženjer/ka kemijskog inženjerstva poslodavci smatraju:

Timski rad: sudjelovanje u radu s drugima koji uključuje razumijevanje, poštivanje razlika u mišljenju, slušanje i konzultiranje

Odgovornost: savjesno, valjano obavljanje radnih zadataka uzimajući u obzir osobna prava i obaveze kao i prava i obaveze prema drugima i okolini

Usmjerenost na rezultate rada: praćenje i održavanje visoke kvalitete rada i produktivnosti.

2.2. PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJ KEMIJA I INŽENJERSTVO MATERIJALA

Preddiplomski i diplomski studij Kemija i inženjerstvo materijala tiče se strukture, svojstava, proizvodnje i trajnosti materijala. Na studiju se proučavaju brojne vrste materijala poput keramike, polimera, metala i slitina, kompozita, kako klasičnih, strukturnih, tako i naprednih, inženjerskih, materijala, i to od strukture na atomnom nivou do proizvodnih procesa. Znanost je to sazdana na temeljima fundamentalnih znanosti poput kemije, fizike i inženjerstva, i primjenjiva u širokom području proizvodnje, selekcije, kontrole i razvoja materijala. Na studiju kemija i inženjerstvo materijala studenti stječu temeljna znanja iz područja inženjerstva i znanosti o materijalima te specijalistička znanja o pojedinim materijalima, osobito o anorganskim nemetalnim i polimernim materijalima. Osim klasičnih tehnologija, ovladaju i inženjerstvom materijala te nauče osmišljavati i razvijati nove materijale. Stručnjaci za kemiju i inženjerstvo materijala trebaju voditi proizvodne procese tako da budu učinkoviti a dobiveni materijali kvalitetni. Naposljetku, zadatak stručnjaka u kemiji i inženjerstvu materijala je razvoj novih materijala.

PREGLED TRAŽENIH KOMPETENCIJA OD STRANE POSLODAVACA

U svrhu ispitivanja potreba poslodavaca u sklopu TARGET projekta konstruirana je anketa o standardu zanimanja kojom se omogućuje standardizirano prikupljanje podataka za različita zanimanja od većeg broja poslodavaca. Istraživanje je provedeno tijekom rujna i listopada 2015. putem online ankete uspostavljene na web portalu Limesurvey. Anketu je provela Ekspertska radna skupina Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije (ERS FKIT) koju je činilo 14 profesor(ic)a s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije te koordinatoricâ radne skupine iz partnerske organizacije, Instituta za razvoj obrazovanja.

Ukupno su poslodavci naveli 103 znanja i vještina za koje smatraju da su važni za obavljanje ključnih poslova u standardu zanimanja Inženjer/ka kemije i inženjerstva materijala. Ti su navodi grupirani prema sličnosti navoda u 12 skupina kompetencija (znanja i vještina).

Izabrati i primijeniti odgovarajuće tehnike za karakterizaciju materijala Predlagati i voditi projekte Znati komunicirati pismeno i usmeno na hrvatskom i stranom jeziku Kritički analizirati i interpretirati rezultate ispitivanja Projektirati i optimirati proces Samostalno se dalje usavršavati Razumjeti odnos strukture i svojstava materijala Znati legislativu, regulativu i norme vezane uz inženjersku praksu Znati procese proizvodnje i prerade materijala Primijeniti znanja iz kemije Raditi u timu Navodi koji se ne odnose na znanja i vještine

Osim potrebnih znanja i vještina (skupova kompetencija) te ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, anketom poslodavaca za potrebe izrade standarda zanimanja se ispitivala i važnost određenih generičkih vještina za poslodavce. Najpotrebnijim generičkim vještinama za standard zanimanja Inženjer/ka kemijskog inženjerstva poslodavci smatraju:

Odgovornost (savjesno, valjano obavljanje radnih zadataka uzimajući u obzir osobna prava i obaveze kao i prava i obaveze prema drugima i okolini)

Usmjerenost na rezultate rada (praćenje i održavanje visoke kvalitete rada i produktivnosti) Prilagodljivost (sposobnost prilagođavanja novinama u radu i okolini, prihvaćanje promjena uz

održavanje kvalitete rada)

2.3. PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJ EKOINŽENJERSTVO

Preddiplomski i diplomski studij Ekoinženjerstvo tiče se nove grana inženjerstva koja se bavi zaštitom lokalnog i globalnog okoliša od potencijalno štetnih posljedica ljudskih aktivnosti. Nadalje, studij se bavi unaprjeđenjem kvalitete okoliša za opću dobrobit i zdravlje ljudi i razvojem cjelovitih tehnologija s minimalnom količinom otpadnih tvari uz poštivanje strategije zatvorenog proizvodnog ciklusa. Današnje tehnologije nose sa sobom niz problema povezanih sa zagađenjem okoliša, koji su postali tako veliki da se pri njihovom razvoju uvijek polazi od načela očuvati okoliš. Stoga su ekoinženjerstvo i iz njega proizašle ekotehnologije osnovni mehanizmi skladnog uklapanja čovjekove tehnološke aktivnosti u postojeći ekosustav. Ova područja su objedinjena i sistematizirana unutar preddiplomskog i diplomskog studija Ekoinženjerstvo. Na studiju ekoinženjerstva studenti će steći posebna specijalistička znanja koja omogućuju kreativno rješavanje problema, uz poseban naglasak na sposobnost primjene interdisciplinarnoga pristupa pri rješavanju problema u zaštiti okoliša.

PREGLED TRAŽENIH KOMPETENCIJA OD STRANE POSLODAVACA

U svrhu ispitivanja potreba poslodavaca u sklopu TARGET projekta konstruirana je anketa o standardu zanimanja kojom se omogućuje standardizirano prikupljanje podataka za različita zanimanja od većeg broja poslodavaca. Istraživanje je provedeno tijekom rujna i listopada 2015. putem online ankete uspostavljene na web portalu Limesurvey. Anketu je provela Ekspertska radna skupina Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije (ERS FKIT) koju je činilo 14 profesor(ic)a s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije te koordinatoricâ radne skupine iz partnerske organizacije, Instituta za razvoj obrazovanja.

Ukupno su poslodavci naveli 153 znanja i vještina za koje smatraju da su važni za obavljanje ključnih poslova u standardu zanimanja Inženjer/ka ekoinženjerstva. Ti su navodi grupirani prema sličnosti navoda u 12 skupina kompetencija (znanja i vještina).

Generičke vještine Poznavati sastavnice i osnove zaštite okoliša Provoditi monitoring i analizirati ekološke pokazatelje Razumjeti i primijeniti zakonske propise iz područja zaštite okoliša Kritički analizirati i rješavati probleme u zaštiti okoliša Koristiti stručno-znanstvenu literaturu Poznavati opremu i izbor tehnologije u ekoinženjerstvu Posjedovati sposobnost organizacije i timskog rada Dizajnirati i voditi ekoprocese Posjedovati temeljna znanja iz prirodnih i tehničkih područja Koristiti napredne računalne alate za statističku analizu, modeliranje, simuliranje, optimiranje,

projektiranje ekoprocesa Moći izraditi dokumentaciju i voditi projekte u području zaštite okoliša

Osim potrebnih znanja i vještina (skupova kompetencija) te ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, anketom poslodavaca za potrebe izrade standarda zanimanja se ispitivala i važnost određenih

generičkih vještina za poslodavce. Najpotrebnijim generičkim vještinama za standard zanimanja Inženjer/ka ekoinženjerstva poslodavci smatraju:

Svjesnost o važnosti očuvanja okoliša (poznavanje pravila o zaštiti okoliša i njihovo pridržavanje u radu)

Odgovornost (savjesno, valjano obavljanje radnih zadataka uzimajući u obzir osobna prava i obaveze kao i prava i obaveze prema drugima i okolini)

Timski rad (sudjelovanje u radu s drugima koji uključuje razumijevanje, poštivanje razlika u mišljenju, slušanje i konzultiranje)

2.4. PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJ PRIMIJENJENA KEMIJA

Preddiplomski i diplomski studij Primijenjena kemija je studij u području prirodnih znanosti, snažno orijentiran na područje kemije i njezinu primjenu u modernim, na znanju utemeljenim industrijama i visokim tehnologijama, što uključuje farmaceutsku industriju i biotehnologiju, proizvodnju energije, zaštitu okoliša, razvoj i proizvodnju materijala i naprednu proizvodnju. Posebnost programa studija primijenjene kemije je naglasak na usvajanju dodatnih znanja iz tehničkog područja putem niza kolegija koji uključuju teorijske i praktične inženjerske sadržaje, poput osnova strojarstva i elektrotehnike, te posebno sadržaje iz kemijskog inženjerstva. Koncepcija studija omogućuje stjecanje dovoljno praktičnih znanja i vještina za uspješan izlazak prvostupnika na tržište rada, a ujedno osigurava solidnu osnovu za upis diplomskog studija u istom ili nekom od srodnih područja. Struktura i program studija prati preporuke projekta "Tuning Educational Structures in Europe", u okviru kojeg je organizacija European Chemistry Thematic Network, ECTN, razvila okvir za kvalifikacijski stupanj prvostupnika u kemiji "Eurobachelor®”. Temeljna znanja kemije i osnove kemijsko-inženjerskih znanja prvostupnici stječu u obveznim osnovnim kolegijima (core subjects), dok se putem izbornih kolegija iz definiranih modula (semi-optional), i potpuno slobodno biranih kolegija iz sveučilišnog ili fakultetskog curriculuma (electives) omogućuje prvostupnicima produbljivanje i proširivanje znanja prema osobnim potrebama i interesima. Na studiju primijenjene kemije obrazuju se stručnjaci koji će steći specijalistička znanja iz područja primijenjene kemije s naglaskom na izborne sadržaje vezane uz kemiju i tehnologiju okoliša, napredne materijale i tehnologije, primijenjenu organsku kemiju, posebice primijenjenu kemiju u farmaceutskoj industriji.

PREGLED TRAŽENIH KOMPETENCIJA OD STRANE POSLODAVACA

U svrhu ispitivanja potreba poslodavaca u sklopu TARGET projekta konstruirana je anketa o standardu zanimanja kojom se omogućuje standardizirano prikupljanje podataka za različita zanimanja od većeg broja poslodavaca. Istraživanje je provedeno tijekom rujna i listopada 2015. putem online ankete uspostavljene na web portalu Limesurvey. Anketu je provela Ekspertska radna skupina Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije (ERS FKIT) koju je činilo 14 profesor(ic)a s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije te koordinatoricâ radne skupine iz partnerske organizacije, Instituta za razvoj obrazovanja.

Ukupno su poslodavci naveli 155 znanja i vještina za koje smatraju da su važni za obavljanje ključnih poslova u standardu zanimanja Inženjer/ka primijenjene kemije. Ti su navodi grupirani prema sličnosti navoda u 15 skupina kompetencija (znanja i vještina).

Sposobnost kritičkog pristupa pri planiranju eksperimenta i procesa te analizi dobivenih rezultata

Znanje organske kemije Poznavanje analitičke kemije i pripadajućih instrumentalnih metoda Poznavanje temeljnih principa kemije Samostalan rad u analitičkom i organskom laboratoriju te u proizvodnom procesu Sposobnost pretraživanja i praćenja znanstvene i stručne literature Poznavanje spektroskopskih metoda Aktivno znanje engleskog jezika Sposobnost primjene matematičkih i informatičkih znanja u obradi podataka i praćenju procesa Poznavanje proizvoda i procesa kemijske i farmaceutske industrije Generičke vještine Poznavanje nacionalnih i inozemnih zakonskih regulativa Sposobnost organizacije i upravljanja kvalitetom i ljudskim resursima Vještina izrade izvještaja i prezentiranja znanstvenih i stručnih rezultata Komunikacijske vještine

Osim potrebnih znanja i vještina (skupova kompetencija) te ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, anketom poslodavaca za potrebe izrade standarda zanimanja se ispitivala i važnost određenih generičkih vještina za poslodavce. Najpotrebnijim generičkim vještinama za standard zanimanja Inženjer/ka primijenjene kemije poslodavci smatraju:

Timski rad (sudjelovanje u radu s drugima koji uključuje razumijevanje, poštivanje razlika u mišljenju, slušanje i konzultiranje)

Odgovornost (savjesno, valjano obavljanje radnih zadataka uzimajući u obzir osobna prava i obaveze kao i prava i obaveze prema drugima i okolini)

Usmjerenost na rezultate rada (praćenje i održavanje visoke kvalitete rada i produktivnosti)

3. METODOLOGIJA

Završetkom studijskog programa stječe se diploma ili druga javna isprava koja dokazuje kvalifikaciju, tj. objedinjene skupove ishoda učenja određenih razina, obujma, profila, vrste i kvalitete. Da bi to bilo zadovoljeno, studijski programi moraju biti u skladu s kvalifikacijom. Dakle, studijski program trebao bi se izraditi prema standardiziranoj kvalifikaciji. Standardizirana kvalifikacija izrađuje se na temelju standarda zanimanja, tj. popisa svih poslova koje pojedinac obavlja u određenom zanimanju i popisa kompetencija potrebnih za njihovo uspješno obavljanje.

Budući da kvalifikacije postojećih studijskih programa nisu bile standardizirane prije samih izmjena trebalo je izraditi standarde zanimanja i standarde kvalifikacija, a tek na temelju njih krenuti u izmjene postojećih studijskih programa. Za izradu standarda zanimanja i standarda kvalifikacija oformljena je ekspertna radna skupina (ERS) od 14 članova iz redova znanstveno-nastavnog osoblja i članice, koordinatorice ERS-a, zaposlenice Instituta za razvoj obrazovanja. Voditeljica radne skupine bila je prodekanica za nastavu. Ekspertna radna skupina podijeljena je u četiri radne podskupine (PERS), prema studijskim programima.

3.1. IZRADA STANDARDA ZANIMANJA

Za izradu standarda zanimanja bilo je potrebno provesti analizu traženih kompetencija među poslodavcima koji zapošljavaju osobe s kvalifikacijama koje obrazujemo. U svrhu ispitivanja potreba poslodavaca konstruirana je anketa o standardu zanimanja kojom se omogućuje standardizirano prikupljanje podataka za različita zanimanja od većeg broja poslodavaca. Anketa i istraživanje kojim će se prikupljati podaci razvijeni su od strane Ministarstva rada i mirovinskog Sustava (MRMS) i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Na temelju analize ankete izrađena su izvješća za svako pojedino zanimanje. Uz analizu kompetencija, izrađeni su i dokumenti utemeljenosti zanimanja, te analiza podsektora Kemijska tehnologija. Na temelju navedenih dokumenata izrađena su navedena četiri standarda zanimanja (http://www.rgn.unizg.hr/hr/studiji/projekt-target/rezultati): inženjer/ka kemijskog inženjerstva, inženjer/ka kemije i inženjerstva materijala, inženjer/ka ekoinženjerstva i inženjer/ka primijenjene kemije.

3.2. IZRADA STANDARDA KVALIFIKACIJA

Temeljem prijedloga standarda zanimanja krenulo se u izradu prijedloga standarda kvalifikacija. Članovi ekspertne radne skupine kroz radionice se upoznalo sa sustavom HKO-a te metodologiji izrade standarda kvalifikacija. Pojedini članovi kroz studijska putovanja su se upoznali i s iskustvima europskih sveučilišta o izradi standarda kvalifikacija. Temeljem edukacija te izrađenih prijedloga standarda zanimanja izrađena su četiri standarda kvalifikacija razine 6 prema HKO-u, te četiri standarda kvalifikacija razine 7 prema HKO-u (http://www.rgn.unizg.hr/hr/studiji/projekt-target/rezultati): SVEUČILIŠNI/A PRVOSTUPNIK/ICA INŽENJER/KA KEMIJSKOG INŽENJERSTVA, SVEUČILIŠNI/A PRVOSTUPNIK/ICA INŽENJER/KA KEMIJE I INŽENJERSTVA MATERIJALA, SVEUČILIŠNI/A PRVOSTUPNIK/ICA INŽENJER/KA EKOINŽENJERSTVA, SVEUČILIŠNI/A PRVOSTUPNIK/ICA PRIMIJENJENE KEMIJE, MAGISTAR/RA INŽENJER/KA KEMIJSKOG INŽENJERSTVA, MAGISTAR/RA INŽENJER/KA KEMIJE I INŽENJERSTVA MATERIJALA, MAGISTAR/RA INŽENJER/KA EKOINŽENJERSTVA i MAGISTAR/RA PRIMIJENJENE KEMIJE.

3.3. IZMJENA STUDIJSKIH PROGRAMA

Prijedlozi izmjena studijskih programa temeljit će se na izrađenim prijedlozima standarda kvalifikacija razine 6 i 7 prema HKO-u, te zaključcima i preporukama izrađenima na temelju analiza traženih i postojećih kompetencija. Prvi korak u izmjenama bila je u sklopu projekta edukacija 30 nastavnika fakulteta za primjenu ishoda učenja, usklađivanje ishoda s aktivnostima poučavanja i vrednovanja te pravilnim dodjeljivanjem ECTS bodova. Educirani nastavnici prenijeli su svoje znanje ostalim nastavnicima na srodnim kolegijima te su zajednički izradili poboljšane ishode još uvijek vezane uz postojeće programe. Navedeni ishodi upisani su u specijalizirani softver za upravljanje nastavnim planovima i programima (NPP), nabavljen kroz projekt TARGET u svrhu izmjena studijskih programa, te povezani s ishodima učenja navedenim u prijedlogu standarda kvalifikacija. Paralelno, razvijeno je i četiri pilot-modela studentske prakse.

4. PREPORUKE ZA IZMJENE I DOPUNE NA RAZINI POJEDINOG PROGRAMA NA TEMELJU ANALIZE POSTOJEĆIH I TRAŽENIH KOMPETENCIJA

U sklopu projekta TARGET izrađen je dokument: USPOREDNA ANALIZA POSTOJEĆIH I TRAŽENIH KOMPETENCIJA. Fokus ovog izvještaja bio je pregled i usporedba postojećih kompetencija koje studenti stječu kroz studijske programe na Fakultetu te kompetencija traženih od strane poslodavaca. Kao izvor informacija o postojećim kompetencijama uzete su dopunske izjave o studiju (diplome supplement) koje Fakultet izdaje studentima po završetku svakog studijskog programa na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Kompetencije tražene od poslodavaca dobivene su pomoću ankete o standardu zanimanja kojom se omogućuje standardizirano prikupljanje podataka za različita zanimanja od većeg broja poslodavaca. Ova uporedba pomogla je u detektiranju neusklađenosti postojećih i traženih kompetencija te je omogučila uvid u to na koji način prilagoditi svoje studijske programe potrebama tržišta rada. Detalji se mogu naći u samom dokumentu koji je dostupan na: http://www.rgn.unizg.hr/hr/studiji/projekt-target/rezultati. U nastavku donosimo osnovne zaključke koji su korišteni za ovaj prijedlog izmjena.

4.1. ZAKLJUČAK I PREPORUKE ZA PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJ KEMIJSKO INŽENJERSTVO

Usporednom analizom postojećih kompetencija za preddiplomski i diplomski studij Kemijsko inženjerstvo i traženih kompetencija za potrebe standarda zanimanja Inženjera/ke kemijskog inženjerstva, ustanovljena je značajna podudarnost postojećih i traženih kompetencija. Najveća podudarnost i usklađenost između postojećih i traženih kompetencija uočljiva je u kompetencijama (znanjima i vještinama) koje se tiču temeljnih i stručnih znanja iz područja kemijskog inženjerstva, dok je sukladno povratnoj informaciji poslodavaca potrebno dodatno jačati sljedeće kompetencije:

Poznavanje naprednih metoda obrade podataka

Poznavanje zakonskih propisa

Poznavanje osnova ekonomike

Marketinška znanja i vještine

Vještine koje se odnose na kritičko i analitičko razmišljanje

Vještine koje se odnose na prilagodljivost na nove situacije

Dodatno, poslodavci ističu kako je potrebno kroz studij jačati generičke kompetencije kao što su timski rad, odgovornost za preuzete zadatke te usmjerenost na rezultate rada u smislu održavanja visoke kvalitete i produktivnosti.

4.2. ZAKLJUČAK I PREPORUKE ZA PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJ KEMIJA I INŽENJERSTVO MATERIJALA

Usporednom analizom postojećih kompetencija za preddiplomski i diplomski studij Kemija i inženjerstvo materijala i traženih kompetencija za potrebe standarda zanimanja Inženjera/ke kemije i inženjerstva materijala, ustanovljena je značajna podudarnost postojećih i traženih kompetencija. Najveća podudarnost i usklađenost između postojećih i traženih kompetencija uočljiva je u kompetencijama (znanjima i vještinama) koje se tiču temeljnih i stručnih znanja iz područja kemije i inženjerstva materijala, dok je sukladno povratnoj informaciji poslodavaca potrebno dodatno jačati sljedeće kompetencije:

Poznavanje komuniciranja pismenim i usmenim putem na stranom jeziku

Poznavanje zakonskih propisa (legislativa, regulativa i norme vezane za inženjersku praksu)

Poznavanje osnova ekonomike

Marketinška znanja i vještine

Vještine koje se odnose na kritičko i analitičko razmišljanje

Vještine koje se odnose na prilagodljivost na nove situacije

Dodatno, poslodavci ističu kako je potrebno kroz studij jačati generičke kompetencije kao što su odgovornost za preuzete zadatke, usmjerenost na rezultate rada u smislu održavanja visoke kvalitete i produktivnosti te prilagodljivost novinama u radu i okolini uz održavanje kvalitete rada.

4.3. ZAKLJUČAK I PREPORUKE ZA PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJ EKOINŽENJERSTVO

Usporednom analizom postojećih kompetencija za preddiplomski i diplomski studij Ekoinženjerstvo i traženih kompetencija za potrebe standarda zanimanja Inženjera/ke ekoinženjerstva, ustanovljena je značajna podudarnost postojećih i traženih kompetencija. Najveća podudarnost i usklađenost između postojećih i traženih kompetencija uočljiva je u kompetencijama (znanjima i vještinama) koje se tiču temeljnih i stručnih znanja iz područja ekoinženjerstva, dok je sukladno povratnoj informaciji poslodavaca potrebno dodatno jačati sljedeće kompetencije:

Poznavati monitoring i analizirati ekološke pokazatelje

Poznavati opremu i izbor tehnologije u ekoinženjerstvu

Koristiti napredne računalne alate za statističku analizu, modeliranje, simuliranje, optimiranje, projektiranje ekoprocesa

Moći izraditi dokumentaciju i voditi projekte u području zaštite okoliša

Dodatno, poslodavci ističu kako je potrebno kroz studij jačati generičke kompetencije kao što su svjesnost o važnosti očuvanja okoliša, odgovornost za preuzete zadatke u smislu održavanja visoke kvalitete i produktivnosti te timski rad.

4.4. ZAKLJUČAK I PREPORUKE ZA PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJ PRIMIJENJENA KEMIJA

Usporednom analizom postojećih kompetencija za preddiplomski i diplomski studij Primijenjena kemija i traženih kompetencija za potrebe standarda zanimanja Inženjera/ke primijenjene kemije, ustanovljena je značajna podudarnost postojećih i traženih kompetencija. Najveća podudarnost i usklađenost između postojećih i traženih kompetencija uočljiva je u kompetencijama (znanjima i vještinama) koje se tiču temeljnih i stručnih znanja iz područja primijenjene kemije, pri čemu su poslodavci poimence istaknuli znanja organske kemije te poznavanje analitičke kemije i pripadajućih instrumentalnih metoda, što nije direktno istaknuto u kompetencijama iskazanima u dopunskim izjavama uo studiju. Sukladno povratnoj informaciji poslodavaca potrebno je dodatno jačati sljedeće kompetencije:

Poznavanje spektroskopskih metoda

Poznavanje proizvoda i procesa kemijske i farmaceutske industrije

Poznavanje nacionalnih i međunarodne zakonske regulative

Sposobnost organizacije i upravljanja kvalitetom i ljudskim resursima Dodatno, poslodavci ističu kako je potrebno kroz studij jačati generičke kompetencije kao što su timski rad, odgovornost za preuzete zadatke u smislu održavanja visoke kvalitete i produktivnosti te usmjerenost na visoku kvalitetu rezultata rada.

5. PRIJEDLOZI IZMJENA NA NIVOU INSTITUCIJE I STUDIJSKIH PROGRAMA

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu (Fakultet) će temeljem rezultata proizašlih iz projekta TARGET razmotriti prijedloge izmjena studijskih programa putem Povjerenstva za strategiju razvoja Fakulteta, Povjerenstva za nastavu, Povjerenstva za upravljanje kvalitetom i Povjerenstava za sustavnu recenziju studijskih programa Fakulteta, te ih predložiti Radnoj skupini pri Odboru za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlozi će biti u skladu s načelima i ciljevima Hrvatskog kvalifikacijskog okvira te svoje studijske programe prilagoditi potrebama osobnog, društvenog i gospodarskog razvoja kako bi bili prepoznati i priznati kako u Republici Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Budući još nije formirano sektorsko vijeće III. Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija, upućivanje prijedloga izmjena studijskih programa prema Odluci Fakultetskog vijeća bit će moguće tek nakon upisa u Registar HKO. Ono što je već u sklopu projekta provedeno je prilagodba postojećih 30 kolegija na temelju pravilne primjene ishoda učenja, ECTS bodova i studentskih opterećenja. Osnovni koraci koji će se prilikom davanja prijedloga provoditi, svakako su sveobuhvatna usporedna analiza skupova ishoda učenja na razini pojedinačnog standarda kvalifikacije te pojedinačnog studijskog programa kojim se stiče kvalifikacija, sveobuhvatno usklađivanje skupova ishoda učenja na razini pojedinačnog standarda kvalifikacije te pojedinačnog studijskog programa kojim se stiče kvalifikacija te sveobuhvatno usklađivanje ishoda učenja pojedinih kolegija na preddiplomskim i diplomskim studijima Fakulteta s ishodima definiranima na razini studijskih programa.

Nakon što se na Fakultetskom vijeću donijela Odluka o prihvaćanju predloženih standardaa zanimanja i standarda kvalifikacija, krenut će se u pokretanje postupka upisa u Registar HKO. Nakon postupka upisa, a u skladu s eventualnim izmjenama, krenut će se putem fakultetskih povjerenstava u sastavljanje prijedloga izmjena studijskih programa. Prilikom toga uzet će se u obzir svi navedeni podaci i informacije dobiveni u projektu, a paralelno će se raditi revizija rasporeda pojedinih kolegija unutar studijskih programa na temelju pravilne procjene ishoda koji moraju prethoditi određenom kolegiju. Bit će potrebna i revizija temeljena na aktivnostima pri poučavanju, načinima vrednovanja i potrebama za samostalnim učenjem. Prilikom toga vodit će se računa i o tome da se na svim studijskim programima jačaju kroz postojeće kolegije generičke kompetencije pisanja i prezentiranja rezultata istraživačkog i stručnog rada. Dakle, u izradu prijedloga izmjena koja bi bila upućena Sveučilištu u Zagrebu, krenut će se temeljem upisanih standarda kvalifikacija (temeljenih na standardima zanimanja) u Registar HKO.