Prijedlog

Zakona o liječenju neplodnosti i postupcima oplodnje

biomedicinskom pomoći (OBMP)

Predlagatelj: Klub SDP

Zašto je potreban nov Zakon o OBMP?

Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji koji je na snazi donijet je 1978. i potpuno je zastario:

Radnici .... su dužni podatke iz kojih bi se mogao utvrditi davalac sjemena, umjetno oplođena žena i njezin muž, čuvati kao tajnu....

Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji predložen 2004: Zaboravljen u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi!!!

Demografska slika Hrvatske pokazuje dvije tendencije: Negativan demografski rast Starenje populacije

Zašto SDP predlaže Zakon o OBMP?

Zato što država mora brinuti o zdravlju građana, u ovom slučaju o onima koji se liječe od neplodnosti

Zato što se jedino zakonskim uređenjem mogu spriječiti moguće zlouporabe, nepravilnosti i kršenja ljudskih prava, trgovanja jajnim stanicama (onaj tko želi djece učinit će sve da ga dobije)

Zato što parovi koji se liječe od neplodnosti zbog zakonskog nereguliranja ovog područja na postupke čekaju po godinu dana, često su prisiljeni odlaziti u inozemstvo, zaduživati se ili zbog nedostatka sredstava odustajati od djece…

Zato što nam je svako dijete važno!

Zašto smo predložili Zakon o OBMP?

Danas je plodnost bitno smanjena u odnosu na prije par desetljeća. Jedan od najvećih uzroka su način i uvjeti života.

Mladi sve ranije stupaju u spolni život, skloni su mijenjaju partnera što često dovodi do spolnog prenošenja bolesti, neadekvatnog liječenja, post upalnih oštećenja jajovoda i na kraju neplodnosti.

Kad su muškarci u pitanju, njihova plodnost je danas 50% lošija nego prije 50 godina. PORAST UČESTALOSTI MUŠKE NEPLODNOSTI

1980. – 22,1% 2000. – 38,4%

PORAST NEPLODNOSTI ŽENA U posljednjih 20 godina učestalost uznapredovale endometrioze u mlađih

žena je porasla 2,3 puta Uzrok neplodnost je i odgađanje rađanja. Mlade žene žele završiti fakultete,

dobiti posao i osigurati egzistenciju i o djetetu razmišljaju tek nakon 28 godine. Najveći broj žena u Hrvatskoj prvo dijete rodi sa 28 godina.

Kada se svi uzroci zbroje, danas je 15% parova ozbiljnije neplodno i bez medicinske pomoći ne mogu imati djecu.

IVF – jedno od najvećih dostignuća ginekologije u 20.stoljeću

Najznačajnija metoda liječenja neplodnosti; njom se liječi 60-70% uzroka neplodnosti (muške i ženske)

na taj način u posljednjih 25 godina, koliko se u Hrvatskoj koriste te metode, rođeno je oko 15.000 djece. Rođen je jedan mali grad (veličine Makarske, Poreča, Nove Gradiške)!

Omogućio brojne nove spoznaje o reprodukciji

OPMB u Hrvatskoj - povijest

1982. - početak

1983. – 23.10. prvo dijete rođeno IVF - 7. zemlja u svijetu!

1992. - oplodnja iz prethodno zamrznutog zametka - 25. zemlja u svijetu!

1994. - oplodnja mikroinjekcijom - 33. zemlja u svijetu!

1998. - transfer blastociste - 20. zemlja u svijetu!

OBMP u Hrvatskoj - trenutačna situacija

Nedostatak pravne regulative novih postupaka u OBMP

Nestanak banaka sperme

Nestanak IVF centara (U KB Split 2007. nije izvršena niti jedna procedura)

Pad broja procedura (biomedicinski potpomognutih oplodnji) 2005 godine ugovoreno 1700 procedura 2007 godine ugovoreno 1400 procedura (1996 godine samo Petrova 2000 procedura)

OBMP u EUROPI

Zemlje EU imaju svaka svoj zakon o OBMP između 1985. i 1995.

Tranzicijske zemlje donijele su zakone između 1997. – 2001.

Hrvatska mora prilagoditi svoj zakon i zbog pristupanja EU

Do danas bez zakona ili propisa jedino: BiH, Srbija, Makedonija, Albanija, Čečenija, Gruzija

OBMP – zakonska rješenja u Europi

OBMP za izvanbračni par Dopušteno u svim zemljama

osim: u Italiji, Češkoj, Malti, Poljskoj, Turskoj

OBMP za žene bez heteroseksualne veze

Dopušteno: Velika Britanija, Rusija, Španjolska, Nizozemska, Estonija, Latvija

AID- inseminacija sjemenom donora

Dopušteno u svim zemljama osim: u Irskoj

Donacija jajnih stanica Dopušteno je u svim zemljama

osim: Njemačka, Norveška, Švedska, Švicarska, Austrija, Irska

Surogatstvo Dopušteno je: Velika Britanija,

Izrael, Rusija, Francuska, Ukrajina i SAD

Reprodukcijsko zdravlje u Hrvatskoj

Odgađanje prve trudnoće Prvo dijete u dobi od 28.4 godine 32% trudnoća između 32. i 35. godine života posljednjih 10 godina raste broj trudnoća u dobi

> 35 godina 30-40%

Prosječno 1.31 dijete po obitelji

Razmak između 1. i 2. trudnoće 3-5 godina

Koji je CILJ Zakona o OBMP u zdravstvenom sustavu?

Povećanje broja živorođene djece Smanjenje lista čekanja Omogućavanje OBMP svima kojima je

potreban Podizanje znanstveno-stručne razine IVF

centara

Slovenski primjerUtjecaj OPBM na demografsku sliku

Slovenije

U Sloveniji se godišnje napravi 2.000 procedura.

Obzirom na broj stanovništva, Hrvatska bi ih trebala imati oko 6.000 godišnje (sada smo na 1.400)

Što se uređuje ovim Zakonom?

Pravo na medicinsku pomoć ženi i muškarcu koji ne mogu ostvariti želju za vlastitim potomstvom

Utvrđivanje uzroka smanjene plodnosti

Uklanjanje zdravstvenih razloga smanjene plodnosti

Umjetna oplodnja muževim ili doniranim sjemenom

Primjena novih oblika OBMP

Zaštita prava i interesa osoba koje sudjeluju u postupcima OBMP

Postupci OBMP koje regulira Zakon

Unutartjelesna oplodnja unošenje sjemenih stanica u spolne organe žene unošenje jajnih stanica zajedno sa sjemenim

stanicama u spolne organe žene

Izvantjelesna oplodnja spajanje jajnih stanica i sjemenih stanica izvan tijela

žene unošenje ranog zametka u spolne organe žene

Definicija zametka

Zametak nastaje oplodnjom jajne stanice

Rani zametak je zigota i zametak koji se razvija izvan maternice manje od 14 dana ili do pojave primitivne pruge

Tko prema Zakonu ima pravo na OBMP?

Punoljetni i poslovno sposobni žena i muškarac koji su u braku ili žive u izvanbračnoj zajednici

Par koji ne može očekivati da će ostvariti začeće spolnim odnosom

Nije moguće pomoći drugim postupcima liječenja neplodnosti

Žena mora biti u starosnoj dobi koja je primjerena za rađanje djeteta

Zamjensko majčinstvo nije dozvoljeno

Darivanje spolnih stanica

Za postupke OBMP se u pravilu koriste spolne stanice žene i muškarca koji su u bračnoj ili izvanbračnoj vezi.

Iznimno se mogu koristiti jajne stanice darivateljice ili sjemene stanice darivatelja, kada po iskustvu biomedicinske znanosti nema mogućnosti da dođe do začeća korištenjem spolnih stanica bračnih ili izvanbračnih drugova, ili su drugi postupci OBMP iz ovog Zakona bili neuspješni ili radi sprečavanja prijenosa teških nasljednih bolesti na dijete.

Nije dozvoljena OBMP s istovremenim korištenjem darovanih jajnih stanica i darovanih sjemenih stanica.

Darivanje ljudskih zametaka nije dozvoljeno.

Nije dozvoljeno davati ili primati novčanu naknadu ili kakvu drugu korist za darivanje spolnih stanica.

Tko obavlja postupke OBMP?

Postupke OBMP može obavljati samo ona zdravstvena ustanova kojoj je u skladu s odredbama ovog Zakona dano odobrenje ministra nadležnog za zdravstvo za provođenje određenog postupka oplodnje, a na temelju mišljenja Nacionalnog povjerenstva za OBMP.

Broj postupaka i način OBMP

pravo na 6 postupaka IVF ili ISCI na teret HZZO do dobi žene od 43 godine

u jednom postupku nije dopušteno unijeti u tijelo žene više od 3 zametka

Pohrana i čuvanje zametaka, jajnih i sjemenih stanica

Najduže do pet godina od dana pohrane. Duže od pet godina uz suglasnost Nacionalnog

povjerenstva za OBMP.

Registar darivatelja i darivateljica

Jedna od ovlaštenih zdravstvenih ustanova, ovlašćuje vodi jedinstveni registar darivatelja i darivateljica.

Darivateljica ili darivatelj spolnih stanica smije svoje jajne ili sjemene stanice dati uvijek samo istoj zdravstvenoj ustanovi za OBMP.

Majčinstvo i očinstvo

Majka djeteta, koje je bilo začeto s OBMP je žena koja ga je rodila.

Ako je majka dala pisani pristanak za postupak OBMP majčinstvo se ne može pobijati.

Otac djeteta, koje je bilo začeto s OBMP je majčin bračni ili izvanbračni drug pod uvjetom da je dao pisani pristanak za postupak OBMP.

Ako je dijete začeto OBMP iz jajnih stanica darivateljice, njeno majčinstvo nije dopušteno utvrđivati.

Ako je dijete začeto s OBMP iz sjemenih stanica darivatelja, njegovo očinstvo nije dopušteno utvrđivati.

Nacionalno povjerenstvo za OBMP

predstavnik ministarstva nadležnog za zdravstvostručnjak za medicinsku etikupo jedan stručnjak za OBMP iz svake

zdravstvene ustanovestručnjak s područja pravastručnjak iz područja psiholoških ili socioloških

znanostipredstavnik Ureda za ljudska pravapredstavnik korisnika postupka OBMP

Zabranjeno je!

omogućiti izvantjelesni razvoj zametka koji je stariji od 14 dana, odnosno nakon što se razvila primitivna pruga,

omogućiti stvaranje zametka u istraživačke svrhe, manipulirati zametkom u svrhu odabira spola, omogućiti stvaranje ljudskog zametka iz spolnih stanica sa izazvanom

promjenom nasljednih svojstava (genska manipulacija), omogućiti stvaranje ljudskih zametaka koji su prema svojim

nasljednim osobinama istovjetni s drugom živom ili mrtvom osobom (kloniranje),

oploditi žensku jajnu stanicu sa sjemenom stanicom životinje ili životinjsku jajnu stanicu sa sjemenom stanicom muškarca ili mijenjati zametak presađivanjem dijelova drugih ljudskih ili životinjskih zametaka (omogućavanje nastanka hibrida ili himera),

unošenje ljudske spolne stanice ili ljudskog zametka u životinju, unošenje životinjske spolne stanice ili zametka u tijelo čovjeka, namjerno mijenjanje nasljednih osobina stanica koje su dio zametka.

Znanstveno istraživački rad

Dopušten je isključivo za namjenu čuvanja i poboljšanja ljudskog života.

Samo onda kada učinkovitost nije moguće postići na životinjskim zamecima ili na druge načine.

Dopušten je samo uz pisani pristanak bračnih ili

izvanbračnih drugova od kojih zametak potječe, odobrenja Nacionalnog povjerenstva za OBMP i uz pristanak i pod nadzorom medicinsko-etičke komisije.

Rješavanje statusa “nezdravstvenih” djelatnika u

sustavu zdravstva Izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine", broj

121/03, 48/05 i 85/06) U Zakonu se mijenja članak 120. Članak 120. Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog

usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, uz obvezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke.

Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje nezdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštiti stanovništvu, uz obvezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke.

Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, stomatološkom, farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, prirodno matematičkom fakultetu, edukacijsko-rehabilitacijskom i filozofskom fakultetu, te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja.

Očekivani učinci Zakona

povećanje broja postupaka OBMP

povećanje broja živorođene djece

smanjenje lista čekanja i omogućavanje dostupnosti OBMP svima koji su u potrebi

poboljšanje demografske slike Hrvatske

unapređenje stručnog i znanstvenog rada na području biomedicinski potpomognute oplodnje

onemogućavanje zloupotreba

Istraživanje agencije GFK,2005. g., terensko, n=1.000

Dakle, medicinski potpomognuta oplodnja prihvatljiva je za dvije trećine građana u Hrvatskoj (starijih od 15 godina).

Ova prihvatljivost je još veća od iskazanog prosjeka, kada se podatak analizira po nekim obilježjima. Tako na primjer, s više od 70% ovu oplodnju prihvaćaju građani Istre s Primorjem, u naseljima preko 100 tisuća stanovnika, starosne grupe od 20 do 59 godina, neoženjeni, zaposleni u stalnom radnom odnosu, srednje i visoko obrazovani, s prosječnim osobnim mjesečnim prihodima od preko 3.900 kuna.

U neutralnom stavu vode osobe starije od 60 godina, poljoprivrednici, te s najnižim prosječnim osobnim mjesečnim primanjima.