Prijedlog Klasa: Urbroj: PREDSJEDNIKU …...2 radu programskog vijeća HRT-a za 2014. godinu koje sad, rži uvodni opći sažetak djelovanja Programskog vijeća HRT-a, popraćen zapisnicima

Prijedlog Klasa: Urbroj: Zagreb,

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Predmet: Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014. godine - mišljenje Vlade

Veza: Pismo Hrvatskoga sabora, klase: 021-12/16-09/01, urbroja: 65-16-03, od 4.

veljače 2016. godine

Na temelju članka 122. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/13), Vlada Republike Hrvatske o Izvješću o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014. godine, daje sljedeće

M I Š L J E N J E

Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo Programsko vijeće HRT-a, aktom od 26. siječnja 2016. godine, iz sljedećih razloga:

Sukladno članku 26. stavku 4. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (Narodne

novine, br. 137/10 i 76/12), Vijeće HRT-a podnosi izvješće Hrvatskome saboru o svom radu i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih zakonom i Ugovorom iz članka 13. toga Zakona. Izvješće dostavljeno od strane Programskog vijeća HRT-a obuhvaća Izvješće o

2

radu programskog vijeća HRT-a za 2014. godinu, koje sadrži uvodni opći sažetak djelovanja Programskog vijeća HRT-a, popraćen zapisnicima s pojedinih sjednica, Izvješće povjerenika za korisnike usluga HRT-a, te Mišljenje Programskog vijeća HRT-a, od 3. studenoga 2015. godine, o Izvješću o ostvarenju ciljeva i obveza HRT-a iz Ugovora s Vladom Republike Hrvatske u 2014. godini (u daljnjem tekstu: Mišljenje Programskog vijeća), kao i tekst toga Izvješća.

U Izvješću o radu Programskog vijeća HRT-a za 2014. godinu i Mišljenju

Programskog vijeća, ističe se da HRT u najvećem dijelu ispunjava Ugovorom propisane kvantitativne obveze i da je HRT tijekom 2014. godine općenito ispunjavao usmjerenje, sadržaje i kvantitativne obveze zadane Ugovorom između HRT-a i Vlade Republike Hrvatske.

Međutim, uvidom u pojedina izvješća za televiziju razvidno je da odstupanja,

odnosno niža ostvarenja obveza od Ugovorom utvrđenih, postoje za pojedine programske vrste na kanalu HTV1 (drugi informativni sadržaji, religija, igrani program, zabava), HTV2 (drugi informativni sadržaji, igrani program, glazba), HTV3 (umjetnost i kultura, znanost, zabava, glazba), HTV4 (vijesti, religija, umjetnost i kultura), te Međunarodnom televizijskom kanalu (vijesti). Također iz izvješća o radiju razvidno je da postoji niža realizacija nekih programskih vrsta na HRA1, HRA2, HRA3, Glasu Hrvatske, te pojedinim regionalnim radijskim centrima (Radio Sljeme, Radio Osijek, Radio Pula, Radio Rijeka, Radio Zadar, Radio Knin, Radio Split, Radio Dubrovnik). Prema tada važećim odredbama Ugovora između HRT-a i Vlade Republike Hrvatske, omjeri programskih sadržaja smjeli su se korigirati u odnosu na realizaciju programskih i strateških projekata kako su definirani člancima 71. do 89. toga Ugovora. Međutim, Vlada Republike Hrvatske napominje da u Izvješću nisu navedeni mogući opravdani ugovorni razlozi za odstupanje od omjera programskih sadržaja.

Posebno je važno istaknuti da je i Vijeće za elektroničke medije, u svojem

Izvješću o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine, utvrdilo u poglavlju 12. Nadzor provedbe Zakona o HRT-u, da na HRT1, HRT2, HRT3 i HRT4 postoje odstupanja od ugovorenih programskih obveza te manji udjeli od ugovorenoga, pri čemu su na HRT4 zamijećeni i programski sadržaji koji, prema Ugovoru, na kanalu HRT4 ne bi trebali postojati (zabava i igrani program). Također, Vijeće za elektroničke medije u svojem Izvješću utvrđuje da je na kanalima HRT1 i HRT2 u svibnju 2014. godine došlo i do prekoračenja dopuštenog oglašavanja u jednom satu.

Prema članku 26. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, Programsko vijeće HRT-

a prati provedbu programskih načela i obveza utvrđenih zakonom i Ugovorom iz članka 13. Zakona, te u slučaju njihova nepoštivanja pisano upozorava Ravnateljstvo HRT-a i glavne urednike na HRT-u, a upozorenje dostavlja na znanje Nadzornom odboru HRT-a. Iz teksta predmetnog Izvješća, osobito Mišljenja Programskog vijeća, nije razvidno da je Programsko vijeće HRT-a tijekom 2014. godine, prateći provedbu obveza iz Ugovora, postupalo sukladno navedenoj zakonskoj odredbi u pogledu odstupanja od utvrđenih omjera programskih sadržaja.

Iz navedenog proizlazi da je Mišljenje Programskog vijeća u bitnim

segmentima nepotpuno i nedorečeno, iz čega nedvojbeno proizlazi da Programsko vijeće HRT-a nije obavljalo zadaće za koje je zaduženo, s obzirom na to da je ostvarenje kvote programskih sadržaja bitni element Ugovora između HRT-a i Vlade Republike Hrvatske.

3

Nadalje, iz navedene zakonske odredbe proizlazi da Programsko vijeće HRT-a

prati i provedbu programskih načela utvrđenih zakonom i Ugovorom, međutim Programsko vijeće HRT-a nije se o programskim načelima očitovalo, osobito nije u svojem Mišljenju o Izvješću od 3. studenoga 2015. godine, a koje predstavlja opću evaluaciju rada HRT-a tijekom 2014. godine u smislu ispunjavanja zakonskih i ugovornih načela i obveza.

Prema programskim načelima propisanim Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji

i utvrđenim Ugovorom, u programima HRT-a moraju se, između ostalog, poštivati najviša stručna mjerila, te osigurati pružanje sadržaja i usluga najviše kvalitete. U pogledu ostvarenih stručnih mjerila i kvalitete sadržaja i usluga, Programsko vijeće HRT-a se, kako je prethodno navedeno, nije očitovalo, iako je zaduženo za praćenje tih načela, čime ono nije ispunilo Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji utvrđenu ulogu, te je stoga suodgovorno za lošu kvalitetu programskih sadržaja na HRT-u, te naposljetku i za neispunjenje zakonskih i ugovornih obveza HRT-a.

Također, pitanje kvalitete programskih sadržaja ključno je pitanje u

ostvarivanju javne funkcije HRT-a, što je osobito razvidno iz brojnih prigovora koje je zaprimio povjerenik za korisnike usluga HRT-a za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine, koje je također priloženo predmetnom Izvješću.

Vlada Republike Hrvatske smatra da se iz navedenog može zaključiti da HRT

nije u cijelosti izvršio svoje zakonske i ugovorne obveze tijekom 2014. godine, za što nema posebnog opravdanja i obrazloženja u predmetnom Izvješću i Mišljenju Programskog vijeća, čemu su osobito pridonijeli i propusti u postupanju Programskog vijeća koje nije izvršilo svoje zakonom propisane zadaće da na vrijeme upozori HRT na nepoštivanje utvrđenih obveza.

Slijedom svega navedenoga, Vlada Republike Hrvatske smatra da se Izvješće o

radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014. godine ne može pozitivno ocijeniti, te predlaže Hrvatskome saboru da navedeno Izvješće ne prihvati.

Za svoje predstavnike, koji će u vezi s iznesenim mišljenjem biti nazočni na

sjednicama Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela, Vlada je odredila dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, ministra kulture, dr. sc. Anu Lederer, zamjenicu ministra kulture, te doc. dr. sc. Ivu Hraste Sočo i Blaža Žilića, pomoćnike ministra kulture.

PREDSJEDNIK Tihomir Orešković

0 5 -u2 -2016

nvrhlM-'^vf 0^

!

i

4Vi ^c

1 t^YiiHRVATSKI SABOR

KLASA: 021-12/16-09/01 URBROJ: 65-16-03

/

Zagreb, 4. veljače 2016.

VLADI REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 214. stavak 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora u prilogu upućujem, radi davanja mišljenja, Izvješće o radu Programskog Vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 26. stavka 4. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji ("Narodne novine", broj 137/10 i 76/12) dostavilo Programsko vijeće HRT-a, aktom od 26. siječnja 2016. godine.

PREfejED

akđd^mik\2k|f/ko Reinerli-:

REPUBLIKA HRVATSKA HRVATSKI SABOR

ZAGREB, Trg Sv. Marka 665

Primljeno: 0 3 -02- ?nifiKldbifikdcijbkci Oj'ndkd ,

Urudžbeni bi oj '

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA PROGRAMSKO VIJEĆE HRT-a Zagreb, 26. siječanj 2016.

Org jed

VniPnl

h -

HRVATSKI SABOR n/r predsjednika Sabora g. Zeljko Reiner

Predmet; Izvješće o radu Programskog vijeća za 2014. godinu dostavlja se

Poštovani,

U skladu s člankom 26. stavkom 4. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (NN br. 137/10, 76/12) i člankom 106. stavkom 2. Ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske, Programsko vijeće HRT-a podnosi godišnje izvješće o radu za razdoblje od

1.1.2014. godine do 31. prosinca 2014. godine.

Sastavni dio Izvješća o radu Programskog vijeća HRT-a za 2014. godinu čini Izvješće o ostvarenju ciljeva i obveza iz Ugovora s Vladom RH u 2014. godini i Mišljenje Programskog vijeća HRT-a o Izvješću o ostvarenju ciljeva i obveza iz Ugovora s Vladom RH u 2014. godini, a koje je Vijeće donijelo na sjednici 6. srpnja 2015. godine te Izvještaj o radu Povjerenika za korisnike usluga Hrvatske radiotelevizije za razdoblje od 1. siječnja do 31.

prosinca 2014. godine.

S poštovanjem.

Predsjednik Programskog vijeća HRT-a

Tuno Kragićdr.5C.

Prilog: kao u tekstu

Na znanje:- Ministarstvo kulture

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Programsko vijeće HRT-a Zagreb, 26. siječnja 2016.

IZVJEŠĆE O RADU PROGRAMSKOG VIJEĆA HRT-aI

O PROVEDBI PROGRAMSKIH NAČELA I OBVEZA HRT-a UTVRĐENIH ZAKONOM O HRT-u IUGO VOROMIZMEĐU HR VA TSKE

RADIOTELEVIZIJE I VLADE REPUBLIKE HR VA TSKE ZA MANĐA TNO RAZDOBLJE OD L SIJEČNJA 2014. DO 31. PROSINCA 2014. GODINE

siječanj 2016.

?

IZV.7EŠĆE O RADU PROGRAMSKOGA VIJEĆE HRT ZA 2014. GODINU

U 2014. godini Programsko vijeće Hrvatske radiotelevizije održalo je 10 sjednica i to 6. veljače, 18. ožujka, 10. travnja, 25, travnja, 13. svibnja, 29. svibnja, 7. srpnja, 18. rujna, 3. studenoga ili. prosinca.

TJ ispunjavanju svoje uloge đelinirane Zakonom o HRT-u, Ugovorom HRT-a i Vlade RJ 1, kao i općim aktima HRT-a, Vijeće je raspravljalo o:

- planovima restrukturiranja dopisništava HRT -a, arhivu HRT-a,infonnativnom medijskom servisu HRT-a,strategiji Programa HRT-a i programskih kanala HRT-a,odabiru i nabavi programskih sadržaja neovisnih proizvođača za potrebe HRT-a, kulturi i umjetnosti u programima HRT-a,izvješću HRT-a o ispunjavanju ciljeva i obveza iz Ugovora HRT-a i Vlade RH za 2013,izvješću o proizvedenim, suproizvedenim i objavljenim programima namijenjenima infonniranju pripadnika nacionalnih manjina u RH u 2013,

- jesenskoj/zimskoj shemi emitiranja programa HRT-a za 2014/2015, međunarodnim kanalima HRT-a, odnosno o izvršavanju programskih obveza za Hrvale izvan Hrvatske i međunarodnu javnost,jeziku i govoru na HRT-u,prilagodbi programa HRT-a osobama s oštećenjima slulm i vida, prijedlogu Programa rada HRT-a za 2015.

Vijeće je također kontinuirano, na svakoj sjednici, raspravljalo o aktualnim temama vezanima za praćenje ispunjavanja programskih obveza 1 IRT-a definiranih Zakonom i Ugovorom te je kontinuirano raspravljalo o izvješćima Povjerenika HRT-a o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a.

Vijeće je donijelo sljedeće zaključke i mišljenja;

da dobije precizne podatke o udjelu programskih sadržaja koji proizvode tzv, mala dopisnišlva, provedbi programa restrukturiranja tih dopisništava i broju predviđenih ugovornih dopisnika te organizaciji njihova rada.da se upoznalo s radom Programske jedinice Arhivi i programsko gradivo pri čemu je naglasilo važnost rješenja problema dostupnosti Arhiva, cijene i autorskih prava, da novi ustroj Informativno-međijskog servisa nije donio očekivana poboljšanja, odnosno da se pojavljuju ozbiljni problemi u funkcioniranju obrade i prezentacije informativnih sadržaja kao i u utvrđivanju uredničkih odgovornosti i ovlasti za te sadržaje,

- da prihvaća Izvješće o odabiru i nabavi programskih sadržaja neovisnih proizvođača za potrebe lIRT-a u 2013. godini, odnosno da je HR'f formalno ispunio Zakonom propisane kvantitativne obveze u odabiru i nabavi programskih sadržaja neovisnih proizvođača,da HRT u najvećem dijelu ispunjava Ugovorom propisane kvantitativne obveze u ispunjavanju programskih načela i obveza utvrđenih Zakonom i Ugovorom s Vladom

RH, o čemu je donijelo posebno Mišljenje u kojem su obuhvaćene sve primjedbe i prijedlozi Vijeća o ispunjavanju zadanih programskih načela i javnih usluga HR T-a,

- da se programi namijenjeni infonniranju pripadnika nacionalnih manjina trebaju više integrirati u redoviti program te da HRT treba povećati ulogu u promicanju ravnopravnosti manjina i njihova suživota s većinskim narodom te očuvanja njihovog kulturnog identiteta, odnosno da HRT prihvati prijedloge Savjeta za nacionalne manjine RH,da HRT treba razvijati i poboljšavati programe namijenjene Hrvatim izvan Hrvatske i međunarodnoj javnosti, odnosno uskladiti svoje obveze u tom području s Ugovorom HRT-a i Vlade RH tc da u tom smislu razmotri i prijedloge saborskog Odbora za Hrvate izvan RH te Državnog ureda za Hrvate izvan R11,da HRT treba kontinuirano poboljšavati kvalitetu jezika i govora u svojim programima,da daje pozitivno mišljenje o prijedlogu Programa rada HRT-a za 2015, uz zahtjev da se prije konačnoga usvajanja Programa razmotre prijedlozi i primjedbe Vijeća.

Vijeće je također redovito prihvaćalo izvješća povjerenika o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a te je zatražilo od ravnatelja Programa HRT-a da povratno informira Vijeće o poduzetim koracima u vezi s kritikama korisnika usluga koje se opetovano javljaju.

Zapisnici sjednica Vijeća nalaze se u prilogu i sastavni su dio ovoga izvješća.

Predsjednik Programskog vijeća HRT-a

dr.se. BrunoHCragić

POVJERENIKza korisnike usluga Hrvatske radiotelevizije

izvještaj o raduza razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine

Opći uvodI.

Metodologija izvještavanja određena Je dokumentom Pravilnik o postupku imenovanja, djelokrugu rada i naknadi za rad povjerenika za korisnike usluga HRT-a, koji Je Programsko vijeće Hrvatske radiotelevizije donijelo 29. ožujka 2011. godine.

U skladu s člankom 7. tog Pravilnika, vođena Je evidencija o dobivenim pritužbama, prijedlozima i pohvalama, a u skladu s člankom 9. na svakoj Je sjednici Programskoga vijeća HRT-a podnesen izvještaj o kontaktima ostvarenim u razdoblju između dviju sjednica. Programskom vijeću svaki put podneseno Je pisano izvješće o pritužbama, prijedlozima i pohvalama gledatelja, slušatelja i drugih korisnika usluga HRT-a s tabličnim prikazima svih pojedinosti ostvarenih kontakata: datumom kontakta, vrstom prigovora, imenom i prezimenom korisnika usluge (kad Je bilo poznato), vrstom prigovora te emisijom i urednikom na koje se prigovor odnosio, kao i podacima o daljnjem postupanju.

Nakon ostvarivanja administrativnih i tehničkih preduvjeta za uspostavu komunikacije Povjerenika s korisnicima usluga, 13. svibnja 2011. na internetskoj stranici Hrvatske radiotelevizije (http://hrt.hr) postavljena Je poveznica za stranicu s podacima o povjereniku i načinima komuniciranja. Uz adresu elektroničke pošte ([email protected]), korisnici HRT-ovih usluga obaviješteni su o broju telefona (+38516344848) i broju telefaksa (+38516342885) te o temama o kojima s povjerenikom mogu komunicirati.

Obavijesti o imenovanju, djelokrugu rada i mogućnostima komuniciranja s Povjerenikom, osim što su objavljene na internetskoj stranici HRT-a, odmah nakon imenovanja emitirane su u pojedinim radijskim i televizijskim emisijama HRT-a te objavljene na svim značajnijim internetskim portalima i u tiskovinama. Time Je ta novina i nepoznanica u hrvatskom medijskom prostoru dobila značajan publicitet, zahvaljujući kojem Je već u prvim danima zabilježen velik interes korisnika HRT-ovih usluga, a on se tijekom protekle tri godine sve više povećavao.

Glavna odrednica rada Povjerenika Je dokument Standard i kvaliteta Hrvatske radiotelevizije koji Je Programsko vijeće HRT-a donijelo na svojoj sjednici održanoj 2. svibnja 2011. godine. Njime su obuhvaćena i vrlo iscrpno opisana temeljna načela oblikovanja svih usluga HRT-a: urednički integritet, kvaliteta, raznolikost i Javni interes.

1

Urednički integritet temelji se na zaštiti profesionalnih interesa novinara od svih oblika političkog utjecaja kao i od utjecaja drugih društvenih skupina i pojedinaca, a u cilju vjerodostojnog i kvalitetnog informiranja javnosti.

Kvaliteta znači izvrsnost, etičnost, inovativnost, smjelost, temeljitost, točnost, vjerodostojnost i kompetenciju u oblikovanju najsuvremenijih novinarskih i medijskih formata na svim platformama za isporuku sadržaja.

Raznolikost podrazumijeva širok spektar kvalitetnih sadržaja kojima je funkcija informirati, educirati, zabaviti, poticati, prosvijetliti, razveseliti. Raznolikost sadržaja HRT-a unaprjeđuje ciljeve demokratskog društva te javnosti povećava pristup nizu ideja, informacija, tema i pogleda o događajima kako bi se gledateljima omogućilo da dobiju što upućenije mišljenje o pitanjima našega vremena te da slobodno i informirano sudjeluju u demokratskim političkim procesima.

Javni interes odgovor je HRT-a na potrebe i želje korisnika svih dobnih, rodnih i nacionalnih skupina koje ga financiraju i nadziru. HRT svoj program prilagođava i usmjerava potrebama javnosti za informiranjem, edukacijom i zabavom potičući najvišu kvalitetu, raznolikost i urednički integritet autora programa.

Brojčani podaci o ostvarenim kontaktimaII.

Tehnička pitanja (119)

Pristojba(594)

^ -I? -ARazno(117)

t,

Prigovori i prijedlozi

(439)

Pohvale(142)

U razdoblju obuhvaćenom ovim izvještajem, to jest od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine, s korisnicima usluga Hrvatske radiotelevizije elektroničkom poštom, telefonskim razgovorima i telefaksom ostvareno je 1.411 kontakata, prosječno 5,64 u radnom danu.

U 439 kontakata izrečeni su prigovori, kritičke primjedbe i prijedlozi, a u 142 kontakta korisnici usluga HRT-a izrazili su svoje zadovoljstvo i pohvalili pojedine programske sadržaje, urednike emisija i novinare.

2

u izvještajnom razdoblju, osim navedenih prigovora, pohvala i prijedloga, s 830 korisnika usluga HRT-a ostvareni su i kontakti (pisani i telefonski) o problemima koji nisu u djelokrugu Povjerenika. U 594 kontakta riječ je bila o korisnicima koji su tražili informacije 0 radiotelevizijskoj pristojbi, to jest o stanju svojih dugova, postupcima ovrhe ili proceduri prijavljivanja i odjavljivanja obveze plaćanja pristojbe te o razlozima zbog kojih se pristojba plaća. U 119 kontakata riječ je bila o korisnicima koji su imali poteškoća s prijmom televizijskih ili radijskih programa, a u 117 kontakata korisnici usluga HRT-a tražili su mogućnosti za kontakt s nekom od organizacijskih jedinica, redakcija ili službi HRT-a, pomoć pri pronalaženju sadržaja na internetskom portalu te informacije o mogućnostima dobivanja snimki pojedinih emisija, naslova emitiranih pjesama i slično.

Pitanja u vezi s pristojbom prosljeđivana su HRT-ovoj Službi za pristojbu (uz odgovarajuću obavijest pošiljatelju), a korisnici koji su se žalili na tehničke poteškoće, obaviješteni su o tome da Hrvatska radiotelevizija samo proizvodi radijske i televizijske programe, a da je za njihovu distribuciju ovlašten mrežni distributer-tvrtka Odašiljači i veze, na čiju su adresu njihovi upiti i pritužbe proslijeđeni.

Prigovori i prijedloziIII.

Estetski kriteriji Ostalo (19)(10) Uređivačka

koncepcija (85)Odabir gosta (18)

Neažurnost (18)_____^

Aljkavost (18)

iOdabir glazbe (20)

^Neobjektivne,

nepotpune, netočne, pristrane i senzacionalističke informacije (75)

Prijedlozi (47)

Jezik i govor (61)Neprof esiona I nost

(67)

Na uređivačku koncepciju odnosio se najveći broj primjedbi (85). Početkom godine učestali su prigovori na nove voditelje i promijenjenu koncepciju emisije "Dobro jutro. Hrvatska!", u travnju su učestale primjedbe na novu najavnicu emisije "TV Kalendar", u srpnju su prosvjedovali navijači Hajduka zbog neprenošenja utakmice Europske lige s Dundalkom, u kolovozu se prigovaralo neprenošenju teniskih mečeva Marina Čilića na US Open, u rujnu je nezadovoljstvo gledatelja izazvalo ukidanje Dnevnika 3.Nezadovoljstvo gledatelja izazvano je i koncepcijom urednika pojedinih emisija, posebice informativnih, a prigovori su se uglavnom odnosili na trajanje pojedinih priloga i njihovo pozicioniranje unutar emisija, te na prostor koji se u kontakt-emisijama ostavlja za telefonske pozive.

3

Nezadovoljstvo prezentiranim informacijama na drugome je mjestu po brojnosti prigovora (75). Informacije za koje su gledatelji i slušatelji smatrali da su neobjektivne, netočne, nepotpune, pristrane ili senzacionalistički prikazane, najčešće su se odnosile na sadržaj informativnih emisija.

Na trećem su mjestu prigovori na postupke novinara i urednika za koje gledatelji i slušatelji smatraju da su rezultat nedostatne profesionalnosti (67). Najčešće se prigovara zbog načina razgovora s gostima emisije, učestalog prekidanje sugovornika, nedovoljne pripremljenosti za temu razgovora te zbog nepotrebnih komentara (počesto neumjesnih), nedovoljnog poznavanja osnova hrvatskoga jezika, pokazivanja i nametanja vlastitog svjetonazora, neprimjerenih pošalica i nasilne duhovitosti, dvosmislene primjedbe...

Jezik i govor voditelja, novinara i urednika na četvrtom su mjestu po broju prigovora (61). Pritom je posebno uočljivo da su pogreške rezultat nepoznavanja jezičnih i pravopisnih pravila koja se uče u osnovnoj školi, a da neznanje počesto pokazuju iskusni i visoko rangirani novinari i urednici. Učestala je pogrešna upotreba kondicionala (mi bi, vi bi - umjesto mi bismo, vi biste...), nerazlikovanje mjesnih priloga ovdje, kamo i kuda (došli smo ovdje - umjesto došli smo ovamo, gdje idete - umjesto kamo idete...), pogrešno oblikovanje glagolskih futura (imati ćemo - umjesto imat ćemo, biti će - umjesto bit če...), nepoznavanje povratnih glagola (odmarati - umjesto odmarati se, brinuti - umjesto brinuti se...), zatim pogrešni naglasci, loš izgovor i dr.

Od ukupnog broja prijedloga (47), najviše ih je primljeno u mjesecu listopadu. Gledatelji su predlagali da se u povodu obljetnice okupacije i pada Vukovara na emitira dokumentarni serijal "Heroji Vukovara". Svi su predlagatelji obaviješteni da će se deset nastavaka serijala početi prikazivati 9. studenoga.

Mjesečna dinamika primjedbi i prijedloga

70

60

50

40

30

20

10 t

0J" o/ / Z'

<i<pV

S korisnicima usluga koji su iznosili svoje primjedbe i prijedloge mjesečno je u prosjeku ostvareno 36,6 kontakata. Najveće odstupanje od prosjeka zabilježeno je u mjesecu

4

listopadu, a uzrokovano je zbog već spomenutih 30 prijedloga za emitiranje serijala "Heroji Vukovara".

Programski dijelovi kojima se najčešće prigovaralo

Dobro jutro. Hrvatska (45)

Ostalo (158)

HRA 2 (12) mmjs.':. Dnevnik 2 (44)

Hrvatska uživo (13)

Radio Sljeme (34)

Novi mediji (14)

HRA 1 (15)

TV kalendar (28)

Informativnih^ program (15) Dnevnik 3 (16)

Sportski program(26)Nedjeljom u dva

(18)

Emisija "Dobro Jutro, Hrvatska" u 2014. godini najviše Je korisnika usluga HRT-a ponukala na prigovore (45). Gledatelji su bili nezadovoljni promjenom koncepcije emisije, novom scenografijom, novom glazbenom špicom i novim voditeljima, posebice su bili kritični prema Sanji Doležal.

Središnja informativna emisija - Dnevnik 2 - na drugome Je mjestu po broju primjedbi (44). Najviše kritika dobile su emisije koje Je uređivao Stipe Alfier (27). Gledatelji nisu odobravali njegove komentare, posebice ne one u kojima Je, prema mišljenju gledatelja, "pokazivao svoj svjetonazor i otvoreno protivljenje svemu što nije u skladu s njegovim osobnim razmišljanjima", a zamjerali su mu i redoslijed informacija u emisiji te trajanje pojedinih priloga, odnosno neuvrštavanje informacija za koje su smatrali da su trebale biti uvrštene.

Po brojnosti primjedbi na trećem Je mjestu Radio Sljeme (34). Dio slušatelja nezadovoljan Je glazbom. Smatraju da glazbeni urednici nameću glazbu koja ne priliči "najzagrebačkijem radiju", da prečesto sviraju pjesme iz bivše Jugoslavije, Balaševića, Bajagu, Bijelo dugme, Indexe, Idole, Johnnyja Štulića, da Je glazba počesto teror za uši, neprilagođena strukturi slušatelja, da Jednim dijelom podsjeća na trećerazredne disko klubove, a drugim na Jeftine vatrogasne zabave... Slušatelji također prigovaraju odabiru i redoslijedu vijesti u informativnim emisijama, smatraju da se prečesto, primjerice, govori o vremenskim nepogodama u Gorskom Kotaru, u Liki, u Karlovcu pa čak i u Vojvodini, a o tome kako Je u Zagrebu i njegovoj bližoj okolici - nijedne riječi.

5

Primjedbe na emisiju "TV Kalendar" (28) uglavnom se odnose na faktografske netočnosti ili nepotpune podatke te na spikersku akcentuaciju i izgovor stranih imena. U ljetnim mjesecima učestale su primjedbe na novu glazbenu špicu emisije te na promjenu vremena emitiranja.

Sportski program HRT-a izložen je uglavnom kritikama navijača pojedinih nogometnih klubova i ljubitelja pojedinih sportova. Gledatelji su prigovarali zbog (ne)prenošenja nekih utakmica, za neke sportove smatraju da imaju neopravdano loš tretman, a reporterima zamjeraju da u izravnim prijenosima i komentarima sportskih događaja otvoreno navijaju za neke klubove, te da počesto zanemaruju osnovna jezična pravila.

Emisija "Nedjeljom u dva", odnosno njezin urednik Aleksandar Stanković, na šestom su mjestu po brojnosti primjedaba (18). Ponekad zbog odabira sugovornika (za Zdravka Mamića, primjerice, gledatelji su smatrali da uopće nije trebao biti pozvan u emisiju), a ponekad zbog načina vođenja emisije. Stankoviću gledatelji najčešće zamjeraju da je preoštar prema sugovornicima koji ne dijele njegov svjetonazor i mišljenje, da ih prekida u pola rečenice i ne da im dovršiti misao..., a da se vrlo blagonaklono odnosi prema sugovornicima s kojima se u svemu slaže, pa ih uopće ne pita ono što bih svakako trebalo pitati.

Primjedbe koje su gledatelji imali na Dnevnik 3 (16), najvećim dijelom (10) odnose se na emisije koje je uređivala i vodila Tatjana Munižaba. Zamjera joj se jednostran odabir tema, gledatelji smatraju da namjerno uskraćuje bitne informacije gledateljima, a svoj odabir prati "senzacionalizmom i sarkazmom, s neizostavnim dodirom zloće". U rujnu su uslijedili prigovori na ukidanje Dnevnika 3.

Primjedbe (15) adresirane na HRT-ov Informativni program kao cjelinu, bez navođenja pojedinih emisija, najčešće sadrže ispravak faktografskih ili jezičnih pogrešaka koje se pojavljuju u nekoliko emisija, ili se njima ukazuje na zapostavljenost nekih dijelova Hrvatske pri izvještavanju o važnim događajima.

U primjedbama usmjerenima na Prvi program Hrvatskoga radija (15), slušatelji ukazuju na faktografsku pogrešku u emisiji "Dogodilo se na današnji dan" (5), nezadovoljni su nekim urednicima emisije "U mreži Prvog" koji slušatelje pozivaju da se jave telefonom, a onda ih ne uključuju u emisiju, smeta ih neažurnost i aljkavost pri uvrštavanju snimki emisija u uslugu "Radio na zahtjev", i smatraju da se emitira previše strane glazbe.

Primjedbe na Nove medije (14) većinom se odnose na faktografske, pravopisne i gramatičke pogreške na teletekstu i nedostatnu ažurnost pojedinih stranica.

Na Drugi program Hrvatskoga radija slušatelji su se žalili (12) puta, najviše zbog zakašnjelog uvrštavanja snimke emisije "Andromeda" u uslugu "Radio na zahtjev" (prema pojašnjenju urednice emisije razlog je bila tehnička pogreška u sustavu), te zbog nezadovoljstva s novom voditeljicom (vanjskom suradnicom Irinom Čulinovič) za koju smatraju da je nedovoljno kvalitetna.

6

IV. Pohvale

Radio Pula (4)Ostalo (34)

TV Kalendar (4)AHRA1(5)_

Filmski program(5)

Dokumentarni______program (6)

Svaki dan - dobar^ dan (7)

Eko zona (8)

Dobro jutro,. Hrvatska! (8)

Radio Sljeme (36)

Nedjeljom u dva(21)

Najviše pohvala u 2014. godini dobio Je Radio Sljeme (36), i to za odabir glazbe. Slušatelji hvale i pojedine emisije Radija Sljeme: "Prstom po globusu" (urednica Vesna Jurić- Rukavina), "Pod satom" (urednik Ivan Hlupić), "Kućni ljubimci" (stručni suradnik dr. Vladimir Pezo), "Zagrebački vremeplov" (autor Miroslav Šašić) te "Pun ceker" (urednik Miljenko Cvitković).

Po brojnosti (21) slijede pohvale emisiji "Nedjeljom u dva" (urednik Aleksandar Stanković). Gledatelji su posebno hvalili emisije u kojima su gostovali ratni stradalnik Marijan Gubina, zagrebački gradonačelnik Milan Bandič, sudac Ivan Turudić, gradonačelnik Metkoviča Božo Petrov, novinar i književnik Andrej Nikolaidis, sudac Mislav Kolakušić, novinarka Brankica Stanković, lingvistica Snježana Kordić, blogeri Stjepan Krznarić i Jadranko Hodak, Bojan Glavašević i Dragan Markovina.

Na trećem su mjestu po broju pohvala (8) emisije "Dobro jutro. Hrvatska", u kojoj gledatelji hvale raznolikost sadržaja, profesionalnost i šarm voditeljica i voditelja, te emisija "Eko zona" (urednik Mladen Iličković) koju gledatelji hvale zbog aktualnosti, "kvalitete i konzistentnosti", i smatraju je vrlo edukativnom, a urednika još posebno hvale zbog iscrpnih najava sadržaja sljedećih emisija i uvijek aktualnog bloga.

Emisiju "Svaki dan - dobar dan" (7) gledatelji hvale ponajprije zbog zanimljivih i "odlično odabranih svakodnevnih, životnih tema", te "promoviranja ljudi s novim i drukčijim idejama i općeljudskih vrijednosti koje su nam u današnjem svijetu i te kako potrebne". Voditelja Brunu Šimlešu gledatelji hvale zbog "lakoće, iskrenosti, spontanosti, srdačnosti, suosjećajnosti..." te zbog "nepretenciozne i jednostavne izvedbe s posebnom toplinom".

HRT-ov Dokumentarni program gledatelji hvale (6) zbog kvalitete i raznolikosti. Posebne pohvale dobili su dokumentarni filmovi "Banovina" i "Bulb Fiction", te "Pogledi: Voda, misterij života".

7

Filmski program HRT-a - (5) uz ostalo posebice je pohvaljen zbog ponovnog prikazivanja serije "Kuća od karata", zbog ciklusa odabranih filmova sovjetske kinematografije te zbog iranskog filma i filmova o Angeliki.

Prvi program Hrvatskoga radija slušatelji hvale (5) zbog prijepodnevnih govornih emisija "U mreži Prvog", "Izaberi zdravlje" i "Poligraf", te zbog glazbenih emisija "Po vašem izboru" (3) (glazba Irona Maidena, gostovanje Vere Svobode - urednik Ivica Ivanković) i emisija "Glazba s potpisom" i "Melodije s patinom" (obje uređuje Marin Margitić) te "Klasični evergrini" (urednici Tatjana Čunko, Silvija Jakubin, Gordana Krpan, Branko Magdić).

Emisiju "TV Kalendar" (urednik Vladimir Brnardić) gledatelji hvale (5) kao vrlo edukativnu, a posebne pohvale dobili su reportaža o mjestu Marina i obrani od Turaka tog mjesta u Kandijskom ratu (o toj zaboravljenoj epizodi iz hrvatske povijesti nije do sada nigdje u hrvatskim medijima bilo ni spomena), prilog o obrani Livna i Dalmacije, te prilog o postrojbama Hrvatskih obrambenih snaga, u kojem gledatelji posebice hvale urednika emisije zbog "objektivnog pristupa novijoj hrvatskoj povijesti".

Radio Pula (4) slušatelji hvale emisiju "Explora" (urednik Elvis Morina, stručni suradnik Korado Korlević) te gostovanje pjevačice Mirte Krsnik.

Mjesečna dinamika pohvala

25

20

15

10

5

0

^#/ /•

0“*

V. Zaključak

Funkcija povjerenika za korisnike usluga Hrvatske radiotelevizije, koju je Hrvatski sabor ustanovio člankom 32. Zakona o HRT-u po uzoru na najbolje prakse europskih javnih medija, tijekom protekle tri godine u potpunosti je zaživjela, pridonijevši na najbolji mogući način unapređenju komunikacije s gledateljima i slušateljima, što je i bila osnovna intencija Zakonodavca. Gledatelji mogu biti sigurni da će njihove kritičke primjedbe, prijedlozi i pohvale biti podastrti mjerodavnim rukovoditeljima i urednicima Hrvatske

8

radiotelevizije, koji će ih razmotriti s dužnom pažnjom. Unatoč kadrovskim promjenama pojedinih rukovodećih HRT-ovih djelatnika, i u 2014. godini svakodnevno je ostvarivana vrlo dobra komunikacija. Posebno dobra suradnja ostvarena je s glavnim ravnateljem i aktualnim ravnateljem programa te njihovim najbližim suradnicima, a također i s ravnateljicom Produkcije, Radnom jedinicom Komunikacije, posebice sa Službom za odnose s javnošću i Službom za gledatelje te s Produkcijskom službom Jezik i govor. Time je postignut značajan doprinos zajedničkome cilju: daljnjem poboljšanju kvalitete televizijskih, radijskih i multimedijskih programskih sadržaja Hrvatske radiotelevizije te još većoj odgovornosti novinara i urednika.

Dobra suradnja ostvarena je i s većinom urednika pojedinih radijskih i televizijskih programskih cjelina i emisija, pa su zahvaljujući tome korisnici na svoja pitanja, prigovore i prijedloge dobivali promptne odgovore. A o njihovim kritičkim promišljanjima redovito su izvještavani i članovi Programskog vijeća Hrvatske radiotelevizije.

Ne treba zaboraviti da gledatelji i slušatelji od javnog medija očekuju da u svakom pogledu bude svima dostupan i da zadovolji sve potrebe javnosti. Dakako da nikada neće moći biti zadovoljen i svaki pojedinac, ali smatram da su sve kritičke primjedbe, pa i prijedlozi koje možda iz bilo kojeg razloga i nije moguće ostvariti, dobar putokaz za eventualno poboljšanje postojećih i osmišljavanje novih programskih sadržaja.

Zagreb, 9. veljače 2015. godine

Zvonko Šebpovjerenik za korisnike usluga Hrvatske radiotelevizije

9

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA PROGRAMSKO VIJEĆE HRT-a Zagreb, 3, studenoga 2015,

MIŠLJENJE0 Izvješću o ostvarenju ciljeva i obveza HRT-a iz

Ugovora s Vladom RH u 2014. godini

Na sjednici 6. srpnja 2015. g. Programsko vijeće HRT-a je u vezi s Izvješćem HRT-a o ostvarenju ciljeva i obveza iz Ugovora s Vladom RH u 2014., koje HRT u skladu s čl. 106. Ugovora podnosi Vladi RH jedanput godišnje uz odobrenje Programskog vijeća HRT-a i Nadzornog odbora, jednoglasno zaključilo da Izvješće pokazuje kako HRT u najvećem dijelu ispunjava Ugovorom propisane kvantitativne obveze te će o tome donijeti Mišljenje u kojem će bili obuhvaćene primjedbe i prijedlozi Vijeća o ispunjavanju zadanih programskih načela i javnih usluga Hrvatske radiotelevizije u 2014. o kojima je Vijeće raspravljalo i isticalo ih na svojim .sjednicama tijekom te godine.

U tom smislu, Vijeće donosi sljedeće Mišljenje:

Hrvatska radiotelevizija je tijekom 2014. općenito ispunjavala usmjerenje, sadržaje i kvantitativne obveze zadane Ugovorom, uz sljedeće primjedbe:

- Vijeće drži da HRT treba osnažiti proizvodnju vlastitog dramskog televizijskog programa.

- Vijeće drži da u televizijskom programu za djecu i mlade nedostaje kvalitetnih emisija.- Vijeće drži da se u informativnom televizijskom programu događaju nagla ukidanja

emisija i reorganizacije te upozorava da HTV 4 kao specijalizirani kanal još nije zaživio u svojoj funkciji.

- Vijeće drži da nedostaju sportski programi koji potiču rekreativne aktivnosti te manje komercijalne i amaterske sportove.Vijeće drži da bi HR'f trebao poboljšati integraciju manjina u programima HRT-a.

/vijeća HRl -a

4urto Kragić(ilr. se'

\

H rvats ka radiotelevizijaiilOm.

1. p- f.,t,

,-i- 'ic ,fc ■

IXi

m<1î

Hrvotsko fodioleleviiijaFIFA WORLD CUP

&iuSU f i

OFFICIAL BROADCASTER ip^

<K

'M^¥2' -s^J-r *■ •sA'

%*3T-:k

-,.«v ■»'-■'A

Izvješće o ostvarenju ciljeva i obveza iz

Ugovora s Vladom RH u 2014. godini

Hrvatska.. . i radiotelevizija

IZVJEŠĆE PJ PROGRAM, 2014.

SADRŽAJ

I. SAŽETAKII. IZVJEŠĆE O OSTVARENIM UDJELIMA PROGRAMSKIH VRSTA

PO KANALIMA PREMA UGOVORU HRT-a I VLADE RH 2013.-2017.1. Izvješće za Televiziju2. Izvješće za RadioIII. RJ GLAZBA (Glazbena proizvodnja HRT-a, ČI.21.-23.)IV. INTERNETSKI PORTALI (čl. 24.-27.)V. IZVJEŠĆE O PROGRAMSKIM OBVEZAMA HRT-a PREMA UGOVORU

HRT-a i VLADE RH (čl. 29.-ČI. 43.)1. Čl. 29 Obveza informiranja2. Čl. 30 Obveza informiranja i obrazovanja u području sporta i fizičke kulture3. Čl. 31 Obveza dokumentiranja zbilje, društvenih, političkih i kulturnih vrijednosti4. Čl. 32 Obveza obrazovanja5. Čl. 33 Obveza populariziranja, prezentiranja novosti i educiranja o znanstvenim temama6. Čl. 34 Obveza iz područja umjetnosti i kulture7. Čl. 35 Obveza iz područja glazbe8. Čl. 36 Obveza emitiranja zabavnih sadržaja9. Čl. 37 Obveza promicanja razumijevanja religija i vjerskih zajednica10. Čl. 38 Obveza emitiranja programa za djecu i mlade11. Čl. 39 i 40 Obveza proizvodnje/emitiranja igranog programa12. Čl. 41 Obveza promoviranja usluga javnog radija i televizije13. Čl. 43 Obveza proizvodnje i emitiranja programa od župan., reg. i lokalne važnostiVI. IZVJEŠĆE O OSTALIM ZAKONOM/UGOVOROM PROPISANIM PROGRAMSKIM OBVEZAMA (Čl. 44.-64.)

1. Čl. 44. Obveza informiranja Hrvata izvan RH2. Čl. 45. Obveza informiranja pripadnika nacionalnih manjina u RH3. Čl. 46. Obveza prilagodbe programa za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju4. Čl. 47. Obveza proizvodnje i objavljivanja programa namijenjenih ostvarivanju ravnopravnosti spolova 565. Čl. 48. i 49. Obveza informiranja i obrazovanja o očuvanju kulturne i prirodne baštine, zaštiti prirode... 576. Čl. 50. Obveza informiranja i obrazovanja o demokraciji, civilnom društvu, ljudskim pravima...7. Čl. 51. Obveze vezane uz program namijenjen osobama treće životne dobi8. Čl. 52.Obveza poticanja poduzetništva9. ČL 53. Obveze vezane uz program namijenjen prevenciji kriminaliteta, druš. neprihvatljivih ponašanja 6010. Čl. 54. Obveza poticanja umjetničke, tehničke i druge kreativnosti11. Čl. 55. Obveza poticanja sportskih i rekreativnih aktivnosti12. Čl. 56. Obveza njegovanja, poticanja, prozvodnje i razvijanja domaćeg AV i MM stvaralaštva13. Čl. 57. Propisani udjeli u programskim obvezama14. Čl. 58. Hrvatski jezik u programima HRT-a15. Čl. 59. Uvrštavanje sportskih događaja u programe HRT-a16. Čl. 60. Informiranje u hitnim situacijama17. Čl. 61.-64. Mjerila i postupak za provedbu testa javne vrijednostiVII. IZVJEŠĆE O REALIZACIJI EMITIRANOG PROGRAMAVIII. ZAŠTITA I OČUVANJE AUDIO I AUDIOVIZUALNOG GRADIVA (čl. 65.-69.)IX. STRETEŠKI PROJEKTI HRT-a (čl. 70.-90.)X. DIJALOG S JAVNOŠĆU I JAČANJE SVUESTI O JAVNIM VRIJEDNOSTIMA (čl. 91 i 92.)XI. IZNOS I IZVOR FINANCIRANJA JAVNE USLUGE HRT-a (čl. 93.-105.)

2

1919243436

3838394041424344454647484949

51515456

585859

60616162687272727375778485

PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr Str 1

Hrvatskaii'-4 radiotelevizijaI'


SažetakI.

Program Hrvatske radiotelevizije je u skladu sa zakonom i ugovornim obvezama u 2014. godini proizvodnjom i emitiranjem programa nastojao ostvariti ulogu javnoga medijskog servisa zadovoljavajući interese javnosti na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te osiguravajući zastupljenost informativnog, umjetničkog, kulturnog, obrazovnog, dječjeg, zabavnog, sportskog, religijskog i drugog sadržaja. Navedene sadržaje HRT je emitirao na četiri nacionalna televizijska (HTVl, HTV2, HTV3, HTV4), tri nacionalna radijska (HRAl, HRA2, HRA3) te osam regionalnih/lokalnih radijskih kanala (Dubrovnik, Split, Knin, Zadar, Rijeka, Pula, Sljeme, Osijek), a uredno je emitiran i međunarodni radijski (Glas Hrvatske) i televizijski kanal (Međunarodni televizijski program).

U 2014. godini program se emitirao u skladu s programskim shemama koje se mogu podijeliti u tri razdoblja:

1. jesen (rujan) 2013. - ljeto (lipanj) 2014.2. ljeto (lipanj - rujan) 2014.3. jesen (rujan) 2014. - ljeto (lipanj) 2015.

Gotovo u cijelosti program HRT-a je u siječnju 2014. godine tekao prema redovitoj programskoj shemi, uz iznimku praćenja projekata Europskog rukometnog prvenstva i Noći muzeja, koji su popraćeni na poseban način. Na Europskom rukometnom prvenstvu uz izravan prijenos popraćene su sve utakmice hrvatske reprezentacije (8 utakmica), a uz prijenose i snimke svih susreta (ukupno 12), te emisije uoči i nakon utakmica, ukupno su emitirane 1.474 minuta programa.

Na sam dan manifestacije Noć muzeja 31. siječnja. Hrvatska radiotelevizija je toj temi otvorila prostor na gotovo svim programskim kanalima, a središnju emisiju na HTVl uz razgovor u studiju, obilježila su izravna javljanja iz muzeja diljem Hrvatske (Osijeka, Rijeke, Otavica, Splita, Zagreba, Vinkovaca, Vukovara, Slavonskog Broda, Varaždina, Zagorja, Otočca, Cresa, Brača, Mosora...).

Poseban projekt, koji je obilježio veljaču, bile su Zimske olimpijske igre u Sočiju. U 17 dana popraćeno je 15 sportova u kojima su sudjelovala 2.783 sportaša od kojih 12 hrvatskih.

Hrvatska radiotelevizija prvi je put veliki sportski događaj pratila na više objedinjenih platformi: televizija, radio i internet, a otvorena je posebna internetska stranica http://www.hrt.hr/sochi2014/. Dvadeset i pet ljudi na borilištima i pedesetak u Zagrebu, na dan je proizvodilo u prosjeku 10 sati televizijskog i 3 sata radijskog programa. Od svih događaja, 72% je izravno prenošeno, a 28% emitirano kao snimke. Svih 17 dana ZOI je bio popraćen u informativnim emisijama te specijalnim emisijama (60 min.),

koje su emitirane svaku večer na radijskim i televizijskim kanalima. Hrvatski radio ZOI je popratio i kroz niz drugih emisija Novosti i sport. Sportske minute. Sportski mikrofon. Sport i glazba. Drugi dio dana. Sport subotom i Sportski vikend, te u glavnim informativnim emisijama Jutarnja kronika i Vijesti.

■ti*Ka« '•KM ’» »jj


Hrvatskaradiotelevizija


Od ostalih važnih aktivnosti u veljači važno Je istaknuti i pokretanje nove govorno-glazbene emisije u vlastitoj produkciji Godišnjica mature, u kojoj su se petkom u elitnom terminu na Prvom televizijskom programu, dva do tri gosta uz voditeljicu prisjećala svega onoga što je obilježilo njihovu mladost: vrijeme, mjesta, ljudi, uzori. U produkciji emisije sudjelovao je i Revijski orkestar HRT-a. &

Uz svakodnevno praćenje događaja u Ukrajini Informativnog medijskog servisa na radijskim i televizijskim kanalima, ekipa HRT-a je prateći ukrajinske događaje od početka krize u studenom 2013. godine, proizvela dokumentarni filma Ukrajina između istoka i zapada (emitiran11. veljače na HRT 1), a koji je prenio atmosferu ne samo u Kijevu, već i izvan njega, daleko od vrućih zbivanja na središnjem trgu Majdanu. U sklopu radijskih i televizijskih dnevnih informativnih emisija, u veljači je zanatan prostor otvoren i za temu stradanja stanovnika poplavljenih područja u RH.

Posebna pozornost u programima HRT-a u ožujku je bila posvećena obilježavanju 100. godišnjice smrti Antuna Gustava Matoša. Kroz niz dnevnih informativnih i mozaićnih emisija popraćene su mnoge priredbe, izložbe, recitali, performansi, znanstveni skupovi i svečane akademije.Nekoliko radijskih emisija vrijeme je posvetilo djelima A.G.Matoša: emisija Kad se smijah, tada i bijah (Radio Split),Razgovor s povodom (HRA 3), Između redaka (HRAl), Kutija slova (HRAl), Zagrebački vremeplov.

Na Trećem programu HTV-a, u sklopu emisije Međučin, emitirana je snimka kazališne predstave Malo pa ništa, u izvedbi ansambla Gradskog kazališta "Komedija" , koju je 1971. režirao Georgij Paro i prenio je u televizijski medij. U Antologiji Dramskog programa prikazan je igrano-dokumentarni film Mladena Jurana / dok Je srca, bit će i Kroacije!. Liku i djelu A.G. Matoša bila je posvećena i Trikultura u kojoj su gostovali Andrea Zlatar Violić i Zdravko Zima.

Kao posljedica ukrajinskih zbivanja, 2. ožujka 2014. na Prvom televizijskom programu u 20.15 minuta emitirana je specijalna emisija Ukrajinska kriza, u kojoj su gostovali dr. sc. Jevgenija Pašćenka, predstojnika Katedre za ukrajinski jezik Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Jelenu Jurišić, profesoricu Fakulteta političkih znanosti i Božu Kovaćevića, bivšeg veleposlanika RH u Ruskoj Federaciji. U emisiju se iz glavnog grada Krima Simferopolja, izravno uključila i ekipa HRT-a te dopisnici iz Bruxellesa i Washingtona.

Uz završetak emitiranja dokumentarnih serijala Hrana kao lijek i Hrvatsko vodeno blago, ožujak su obilježili dokumentarni serijali vlastite proizvodnje: Zločini komunizma iTripalo.

Zabavni dio programa u ožujku se očitovao i pokretanjem novih- starih popularnih zabavnih televizijskih emisija Zvijezde pjevaju i Svlačionica Roberta Knjaza, koja se nakon dugo godina vratila na HTV.

Program u travnju 2014. godine obilježile su i izvanshematske emisije vezane uz Veliki tjedan (Urbi et orbi. Križni put iz Koloseuma...), religijska tematika bila je prisutna


I* I'w Hrvatskab J'L radiotelevizija

IZVJEŠĆE PJ PROGRAM. 2014

i u ostalim dijelovima programa te su emitirani prijenosi bogoslužja na dan sjećanja na žrtve Holokausta -Jom Ha Šoa.

Prvog dana travnja na HTV4 emitiran je prijenos završne riječi hrvatskog pravnog tima u postupku tužbe za genocid upućene Srbiji, a Hrvatski je radio prenosio i izravnu konferenciju predsjednika RH Ive Josipovića, te su započela i predstavljanja kandidata za EU izbore. Mjesec je obilježio i početak emitiranja triju novih televizijskih emisija:Javna stvar - politički talk-show koji se emitirao petkom navečer na Prvom programu u terminu prije središnjeg Dnevnika, a u kojem je urednik i voditelj Goran Rotim u goste pozivao vodeće ljude hrvatske politike, kako bi u komentirali najvažnije događaje u Hrvatskoj i svijetu, politici, gospodarstvu i društvu.Seoska gozba - od 16. travnja na Prvom programu je započelo emitiranje novog gastro-

putopisnog serijala koji je za Hrvatsku televiziju proizvodila produkcijska kuća "Drugi plan". Projekt je sastavljen od 7 emisija, u kojima sudjeluju domaćice sa 7 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, iz 7 hrvatskih regija.Glas za čovjeka - Talk show urednika i voditelja Branimira Bilića se na Četvrtom programu počeo emitirati od 7. travnja, a

predstavljao je aktualne društvene teme i fenomene, te njihove nositelje koji podupiru demokratski razvoj hrvatskog i europskog društva.

iCWITWI' r-

%

Glas za čovjeka

u travnju je emitirana i 100. emisija Svaki dan dobar dan u kojoj je od početka emitiranja gostovalo više od 500 gostiju.

Treći televizijski program obilježio je i "Svjetski dan knjige i autorskih prava", i to filmskim maratonom pod nazivom "Dan knjige na Trećem", u kojem su prikazani filmovi snimljeni prema djelima poznatih pisaca.

U prostorima HRT-a je 14. ožujka održano javno izvlačenje imena stranaka/nezavisnih lista kojim se odredio redoslijed snimanja i emitiranja, kao i na svim dosadašnjim izborima. Izvučeni termini snimanja i emitiranja bili su objavljeni na internetskim stranicama HRT-a, http://www.hrt.hr/euizbori2014/.

U svibnju 2014. je pokrenuto niz specijalnih emisija i posebnih projekata vezanih uz događaje uzrokovane prirodnom katastrofom i poplavama na području istočnog dijela Republike Hrvatske.

Uz emitiranje radijskih i televizijskih spotova/apela za pomoć unesrećenima, te svakodnevnim objavama u informativnim i drugim emisijama Hrvatske radiotelevizije,

otvorenoj specijalnoj emisiji Poplave - razmjeri i posljedice (18.05.2014.), u kojoj je javnost informirana o načinu na koji može pomoči i u kojoj je prikazano stanje na terenu, te obavljeni razgovori s predstavnicima Crvenog križa. Gorske službe spašavanja i mnogim drugima, HRT je u suradnji s Hrvatskom glazbenom unijom i uz veliku pomoć gradova Zagreba, Splita i Rijeke, te Hrvatskog društva skladatelja, u ponedjeljak, 26. svibnja, organizirao i velike humanitarne koncerte u Zagrebu, Splitu i Rijeci za pomoć stradalima u

'' t-

str 4PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr



poplavama pod nazivom Hrvatska pomaže. Izravan prijenos koncerata iz hrvatskih gradova emitiran Je na Prvom televizijskom, te Drugom radijskom programu Radio Puli, Rijeci, Zadru, Kninu, Splitu, Dubrovniku, Osijeku i na Radio Sljemenu

Svibanj su obilježili i Europarlamentarni izbor. Svakodnevno su se na HRT4 od 2. do 23. svibnja emitirali bonusi koji su pratili izborne skupove stranaka i konferencije za novinare, te TV predstavljanja lista i stranaka. Web HRT-a je pratio EU izbore putem stranice o EU izborima2014., na kojoj su se u izbornoj noći objavljivali rezultati onako kako su stizali, uz interakciju s gledateljima putem Twittera, te putem specijalnih stranica teleteksta (internet: www.hrt.hr/euizbori2014 i TTX stranice 610.-639.).

Od 6. svibnja na Prvom programu u 21 sat Hrvatska televizija je emitirala tri specijalne emisije "EU izbori 2014.", u koje su se izravno javljali HRT-ovi dopisnici iz Bruxellesa, Rima i Londona.

Urednik i voditelj prve emisije bio je Branimir Farkaš, koji je s gostima u studiju razgovarao o tomu što rade zastupnici u Europskom parlamentu. Gosti su bili prof. dr. sc. Anđelko Milardović, predstojnica Ureda za informiranje Europskog parlamenta Violeta Simeonova Staničić, mladi ekonomski analitičar Vuk Vuković te savjetnica za zapošljavanje u EU Dinka Krčelić. U fokusu druge specijalne emisije (13. svibnja) bili su ekonomija i ekonomske politike Europske unije, 3. posebna emisija bila na rasporedu 20. svibnja nakon što je pet dana prije prenošena debata petero kandidata za predsjednika Europske komisije. Na sam dan izbora 25. svibnja, HRT je posebnim programom pratio tijek glasovanja i izbornu

noć, dok su se reporteri javljali iz stranačkih stožera. Gosti u studiju bili su prof. dr. Zoran Kurelić s Fakulteta političkih znanosti te kolumnist Tportala i bivši dipolomat Dražen Vukov Colić koji su razgovarali o europskim strankama, odnosno

f koalicijama, te o gospodarskoj i političkoj situaciju u Europi,zatim jačanju desnice, populizmu i dr. Od 17. do 23. svibnja Dramski produkcijski odjel Hrvatskoga radija na Hvaru je organizirao međunarodni ambijentalni festival igrane i dokumentarne radiodrame

i

18. PrixMarulić. Festival se od 1997. održava svake godine u mjesecu svibnju, a i ovaj put održan je u otvorenim autentičnim kulturno-povijesnim prostorima grada Hvara. Predstavljena su igrana i dokumentarna |f radiodramska ostvarenja temeljena na tekstovima književne baštine. ■

Lipanj na Hrvatskoj radioteleviziji uvelike je obilježilo Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu (počelo 12. lipnja 2014.) koje je, osim u sportskom dijelu programa, utjecalo i na ostale programske cjeline. Tako je za vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva u programima emitiran niz prigodnih dokumentarnih filmova i serijala poput: Brazilska obala (HTVl i HTV3), Brazil- Ekspres (HTV2), Brazil s Michaelom Palinom (HTV2), Latino Amerikanci (HTV2), Divlji Brazil (HTV2), Domovi Brazila (HTV2), Priče iz Brazila (HTV3), a velik broj redovitih televizijskih i radijskih emisija svoje minute, na izravan ili neizravan način, posvetilo je Svjetskom nogometnom prvenstvu (npr. Hrvatima izvan domovine-HRAl, Dobro jutro, Hrvatska-HTVl, Hrvatska uživo-HTVl, Svaki dan dobar dan HTV2...i mnoge druge).

■kk

I 'PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr Str 5

■ ’ I HrvatskaSh radiotelevizija


Za vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva Drugi radijski i televizijski program, od popodnevnih do ranojutarnjih sati, bili su posvećeni ovom planetarno popularnom sportskom

natjecanju, a uz specijalnu emisiju Brazuca, koja je emitirana svakoga dana oko 20.00 sati (ovisno o rasporedu utakmica), emitirane su i sve nogometne utakmice odigrane na Prvenstvu (izravno su se prenosile sve, osim onih koje su se terminski poklapale. U tom slučaju jedna je emitirana naknadno u snimci). Dakle, u lipnju je ukupno emitirano 47 utakmica, a 3 utakmice odigrala je Hrvatska nogometna reprezentacija.

Zahvaljujući Svjetskom nogometnom prvenstvu. Hrvatska radiotelevizija je u lipnju ostvarila rekordnu gledanost/slušanost, te je bila najgledanija televizija u Hrvatskoj. Same prijenose nogometnih utakmica u prosjeku je gledalo više od 400.000 ljudi, a utakmice Hrvatske nogometne reprezentacije, po zabilježenim podacima AGB Nielsena, pratilo je oko 1.500.000 gledatelja (utakmice s Brazilom i Meksikom, a oko 1.100.000 s Kamerunom).

Lipanj su obilježila i tri blagdana. Tim povodom prenošene su mise, procesije, na HTVl emitiran je i dokumentarni film Zvjezdan o karizmatičnom svećeniku, fra Zvjezdanu Liniću.

.L

Na Dan antifašističke borbe 22. lipnja na Prvom radijskom i televizijskom programu emitiran je izravni prijenos svečanosti iz šume Brezovica, a na Dan državnosti 25. lipnja na Prvom radijskom i televizijskom programu emitiran je prijenos Mise za domovinu iz crkve sv. Marka te svečanog koncerta iz HNK - Zagreb.

Važno mjestu u programu pripalo je i glazbi. Tako je 20. i 21. lipnja, uz izravni prijenos na Prvom televizijskom programu (21. lipnja) i Radio Sljemenu (20. lipnja) prigodno obilježen Svjetski dan glazbe ispred Umjetničkog paviljona na zagrebačkom Zrinjevcu. U sklopu projekta

Glazba i grad, dvije večeri zaredom, glazbu su promovirali ansambli Hrvatske radiotelevizije. Domaća glazba promovirana je i u sklopu dodjele diskografskih nagrada Porin, uz izravan prijenos na Prvom televizijskom i Drugom radijskom programu. Na Prvom televizijskom programu 30. lipnja emitiran je i izravan prijenos diskografske nagrade Porin

PORINClassic.

Prvi radijski program u lipnju je prigodnom emisijom Mala kronika Međunarodnog dječjeg festivala Šibenik popratio zbivanja s Međunarodnog dječjeg festivala, a Treči televizijski program prigodnim programom najavio je i pratio ovogodišnji Animafest (Animatik, Stand Up3: Daniel Šuljić, Animafest na Trećem: Kerity, kuća tajni. Panika u selu - animirani filmovi).

irm

NIMATIIi

Uz završnicu Svjetskog nogometnog prvenstva emitiranog na Drugom radijskom i televizijskom programu, srpanj je obilježila ljetna programska shema koja je na svim kanalima ponudila i niz novih emisija te nekih u izmijenjenom obliku ili novom terminu:

I**-.PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr Str 6

HrvatskaJ',;,. radiotelevizija


HTVlSedam dana - politički magazin o aktualnim temama u Hrvatskoj i svijetu (tjedna emisija). Turistička klasa - analiza stanja u hrvatskom turizmu, snimanje na terenu (tjedna emisija). Kulturni kolodvor - mozaična emisija o kulturi (tjedna emisija).Prijenosi važnih događaja i manifestacija: Pulski filmski festival. Dubrovačke ljetne igre. Splitsko ljeto, Osorske večeri. Međunarodna smotra folklora...te premijerne strane dokumentarne i igrane serije.HTV2Žuti marker - ljetni talk show koji je pratio teme iz svakodnevice, promicao inspirativne ideje i osobe koje valja upoznati, legende koje ne treba zaboraviti. Uz redovite prijenose festivala i koncerata, na HTV2 su se tijekom srpnja prenosila i najvažnija sportska natjecanja: ATP Umag i EP u vaterpolu iz Budimpešte.HTV3Šahovski komentar - emitirao se svakoga radnog dana, oko 22.00 sata. U prvih desetak emisija podsjetilo se na velike šahovske partije iz prošlosti, a u ostalih 10 bila je popraćena Šahovska olimpijadu u Norveškoj. Vodio ju je mladi hrvatski velemajstor Davorin Kuljašević. Kronike festivala i filmovi (Pula, Motovun, Vukovar, Avantura Zadar film festival).HRAl Ujutro PrviLjeto na Prvom-od ponedjeljka do petka -turističko-mozaična emisija.Sedmica - tjedni pregled unutarnje i vanjske politike etvrtkom.HRA2Vijesti za strane turiste na engleskom i njemačkom jeziku (tri puta dnevno).Izvješća iz HAK-a na engleskom i njemačkom jeziku.Medijski partner Motovun Film Festivalu - uoči festivala razgovaralo se s organizatorima i gostima festivala, a za vrijeme održavanja festivala, od 26. do 30.7., izravnim javljanjima iz Motovuna prenesena je atmosfera, a gosti i organizatori govorili su o festivalskim događanjima.Brod knjižara - Brod kulture - jedinstvena kulturno-turistička manifestacija.HRA3Ljeto na Trećem započelo je 28. 6. prijenosom koncerta Bečke filharmonije, održanog u Sarajevu u povodu 100 godina od početka Prvog svjetskog rata. Budući da se ove godine odvija niz skupova i komemoracija u vezi s Prvim svjetskim ratom, na Trećem je emitirano mnoštvo dokumentarnih emisija, tribina i okruglih stolova, posvećenih tom događaju sudbonosnom za Europu i svijet.Otvorenje Splitskog ljeta uz prijenos Verdijeve Aide.Izravni prijenos prvog koncerta Osorskih glazbenih večeri (18.7).Pulskom filmskom festivalu bilo je posvećeno nekoliko izdanja emisije Na kraju tjedna, u kojoj su selektori, redatelji, glumci i filmski kritičari slušatelje upoznali sa svojim procjenama recentne hrvatske i svjetske filmske produkcije.Jutro na Trećem - dnevna emisija.Bilo je riječi i o drugim, „manjim" ljetnim događajima - poput Motovunskog filmskog festivala. Večeri na Griču, Riječkih ljetnih noći. Osječkog ljeta kulture itd., a u sklopu emisije su emitirani i izvješća s europskih za kulturu atraktivnih mjesta: Bayreutha, Avignona, Salzburga ili Verone.




Od dramskog i igranog programa u srpnju Je emitirana radiodramska premijera Dok nas smrt ne razdvoji; poznate glumice, odnedavno i dramske autorice, Mire Furlan i redatelja Dejana Šorka.U jutarnjem terminu svakoga dana u 9,30 slušateljima je predstavljen pojedini radio roman poput Adio kauboju Olje Savićević Ivančević i Naše ljubavi, naše bolesti Irene Vrkljan.

Radio OsijekNa valu ljeta - mozaična emisija koja se emitirala od ponedjeljka do petka. Radio na OUK-u (Radio na Osječkom ljetu kulture) koja je bila na programu svakodnevno.Radio DubrovnikFestivalska panorama - tjedni pregled događanja na Dubrovačkim ljetnim igrama. Ljetopis/Igrama u pohode - najave festivalskih zbivanja u Dubrovniku i Dubrovačko- neretvanskoj županiji, tijekom trajanja Dubrovačkih ljetnih igara najave dnevnih događanja i razgovori s umjetnicima.Sportske minute - sport petkomLjetni radio - najave događanja u Dubrovniku i Dubrovačko neretvanskoj županiji, razgovori s gostima.Radio ZadarSubotom putujemo - turističko zabavni program uživo iz mjesta u Zadarskoj i Ličko - senjskoj županiji.Kronika SPFF - za vrijeme trajanja festivala pregledi i najave događaja na Starigrad Paklenica Film Festivalu.ZadaRock - glazbene emisije o karijeri Deep Purplea i Gibonnija, uoči njihovog koncerta u Zadru 15. srpnja.Pozor pozornica - 52. Glazbene večeri u Sv. Donatu - Zadarsko kazališno ljeto - ZadArSnova- najave i osvrti na festivalske koncerte, predstave, performanse i popratna događanja uz ove manifestacije.Poziv na bis - snimke koncerata u produkciji Radio Zadra, snimljenih tijekom lipnja, srpnja i kolovoza (Glazbene večeri u sv. Donatu - Smotre Klapa).Zlatna ribica - emisija glazbenih želja koja se uz popodnevni emitirala i u jutarnjem terminu. Dobro jutro Zadre - ljetni program uz dvoje voditelja.Radio PulaPulski filmsfi festival, svakodnevno tijekom Festivala - Kronike Pulskog filmskog festivala. Motovun film festival, svakodnevno tijekom Festivala - Kronike Motovun film festivala.Jutro u Istri - program Radio Pule uživo, s odabrane istarske lokacije s povodom - tradicija, običaji i ljetne manifestacije uživo iz mjesta diljem Istre: Buje - Festival dell'lstroveneto, Ližnjan - Fiera di San Felice e Fortunato, Motovun - Festival Velog Jože, Svetvinčenat - Festival sira. Festival plesa i neverbalnog kazališta. Srednjovjekovni festival, Pićan - Legendfest, Žminj - Prvi istarski festival pašte, Brtonigla - Sveti Roko, Vodnjan - Međunarodni festival folklora Leron, Žminj - Bartulja, Poreč - Giostra povijeni festival, Buzet - Subotina, Rovinj - Weekend Media Festival i Photodays, Pazin - TradInEtno festival, Labin - 60. godišnjica rukometa na Labinštini.Sportski program, prijenosi utakmica na području Istarske županije, NK Istra...ATP turnir Umag - tijekom turnira program uživo iz Umaga (Jutarnji program. Stereo sport subotom).Svjetsko nogometno prvenstvo na Radio Puli, - javljanja s pračenja utakmice iz pulskog Amfiteatra, prijenos ključnih utakmica prvenstva te svakodnevno na rasporedu emisije Svjetsko nogometno prvenstvo na Radio Puli (izvještaji, reportaže, komentari, gosti, ankete).

Str 8PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr

^ n'’7-" Hrvatskai ■ radiotelevizija


Svjetsko natjecanje u sportsko modernim plesovima - Javljanja.Trka na prstenac - uživo iz Barbana, najava i prijenos Trke.Festival Melodije Istre i Kvarnera, prijenos koncertne večeri iz Pule i javljanja.Sve tradicijske smotre narodne glazbe i plesa Istre - emisije Cviće mi polje pokrilo, najave i praćenje te tradicionalni Susret zborova Naš kanat je lip u Poreču.Festival komornog teatra Zlatni Lav u Umagu, Festival orguljske glazbe Organum Histriae, Dani Jamesa Joycea, Međunarodni kazališni festival mladih. Porečki Annale, Kazalište Ulysses - praćenje i javljanja sa svih tih tradicionalnih manifestacija, mozaični i informativni program.Koncerti uživo iz Studija tri Radio Pule: Jonathan, Preludijum, Metalurgija Specijal (u povodu 200. emisije Radio Pule).Koncerti u pulskoj Areni, Međunarodni festivali Seasplash, Outlook, Dimensions i Slurp, javljanja i izvještavanja, mozaični i informativni program.Radio RijekaU ljetnoj programskoj shemi uveden je radio-most s Radiom Univox iz Kočevja petkom, subotom i nedjeljom za slovenske turiste.Uvedene su svakodnevne reportaže ili reporterska javljanja s ljetnim temama.U vrijeme svjetskog prvenstva u nogometu uvedena je svakodnevna sportska emisija Kopački mit.Radio KninŠibenik -54. MDF - svakodnevno javljanja s predstava ili radionica.Tisno - Garden festival - reportaže s događanja.Šibenik - Terraneo summer break 2014 - najava kroz razgovor u programu.Šibenik - Koncert 2 Cellos na šibenskoj tvrđavi sv. Mihovil - najava i reportaža.Šibenik - Super uho festival - najava i reportaža za informativni program uz razgovor.Šibenik - 7. festival klasične glazbe Mušica Appasionata - najava i reportaža za informativni program uz razgovor.Šibenik - Off Jazz i blues festival - najava i reportaža.Strmica - manifestacija Sijelo tromeđe, u informativnom i ostalom programu.Vodice - sajam braniteljskih poduzetnika.Knin - Hrvatski generalski zbor - znanstveni skup Oluja-strategijska razina.Kninfest 2014.Knin -5. kolovoza - sva događanja u informativnom i ostalom programu.Tribunj - festival Papandopulijana, reportaža za informativni program uz razgovor.NP Kornati - 34.rođendan, za informativni program uz razgovor.Kistanje-8. Burnumske ide, za informativni program uz razgovor.Drniške ljetne večeri 2014. - koncerti, kazališne predstave, najave u programu, zu razgovor reportaže u informativnom programu.Međunarodni festival sira Drniš 2014.Sv. Roko - Dan grada Drniša, najava događanja uz razgovorSvjetsko nogometno prvenstvo - najave, komentari nakon utakmica Hrvatske te ostalih reprezentacija.

Radio SplitLjetni đir - mozaični ljetni program s uključenjima drugih centara."Operacija Brazil - Specijal" - svakodnevni izvještaji sa Svjetskog nogometnog prvenstva, najave i komentari.


u Hrvatskar , radiotelevizija


Vječni Split - od 26. srpnja, dokumentarni serijal od deset epizoda, u povodu 60 godina Radio Splita - o povijesti Radio Splita.Splitsko Ljeto - 60 godina, četiri posebne emisije, kronika.Prijenosi uživo: Festival zabavne glazbe Split 2014., Kaštelanski festival klapa. Omiški Festival dalmatinskih klapa Omiš 2014., Ultra Festival tehno glazbe....serijal koncerata, "Autori čine svijet ljepšim"! (u suradnji sa ZAMP-om) te ostale manifestacije.

Glas HrvatskeGlas Hrvatske je u drugoj polovici srpnja realizirao poseban projekt praćenja pripreme i odvijanja Hrvatskih svjetskih igara u Zagrebu 21. 7. - 26. 7., koje su okupile oko 1 500 sportaša amatera i ostalih sudionika događaja diljem Hrvatske. U tu svrhu pokrenuta je posebna mrežna stranica unutar portala glashrvatske.hrt.hr, koja je poslužila i za dalju obuku novinara GH za multimedijski rad. Uredništvo GH je koordiniralo praćenje događaja na razini cijelog HRT-a, bilo pripremom vlastitih priloga, bilo suradnjom s kolegama s drugih kanala.

Program Hrvatske radiotelevizije u kolovozu 2014. godine obilježio je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza. Na taj dan, u jutarnjim satima, na Prvom televizijskom i radijskom programu emitiran je prijenos središnje svečanosti iz Knina te prijenos mise, a u popodnevnim i noćnim satima na HTV 1 emitirani su prigodni dokumentarni filmovi:

Josipov registar, dokumentarni je film o istinskim braniteljima koji ne govore puno o sebi. To su jednostavni ljudi koji su stavili na kocku sve, ne tražeći pri tom ništa. Danas im ostaju samo sjećanja na velike događaje.

Drugi dokumentarni film. Oluja nad olujama progovara o vojno-redarstvenoj akciji Oluja kao jednoj od najblistavijih vojnih pobjeda u hrvatskoj povijesti. Tijekom akcije koja je trajala nepuna osamdeset i dva sata oslobođen je Knin i veliki dio do tada zaposjednutog hrvatskog teritorija, a ujedno je omogućen kraj rata na ovim prostorima te mirna reintegracija istočne Slavonije i Baranje. U emisiji su prikazani mnogi ključni sudionici te operacije, te iznesene neke dosada nepoznate činjenice iz Oluje.

OJii.OOMđVINS ZAHVAL

VATSttmUz Dan pobjede i domovinske zahvalnost i

Dan hrvatskih branitelja, kolovoz jeHik

JS 5. koFovoza riiUSalobilježio i blagdan Velike Gospe, koji je prigodno popraćen u programima HRT-a. Tako su 15. kolovoza na Prvom televizijskom programu emitirana dva dokumentarna filma vjerske tematike: Draga Gospa Ilačka, koji sažima metafiziku i mistiku sakralnoga i čovjekov

l mJI

ovozemaljski hod u traganju za smislom života. Tema hodočašća Gospi Ilaćkoj otkriva povijest srijemskoga prostora, pojavu svete vode po Blaženoj Djevi Mariji i povezuje ovo svetište s Lourdesom. Snimljen na autentičnim mjestima zabilježio je izjave svjedoka, dokumentarnu građu i ambijentalne vrijednosti ovoga hrvatskoga prostora. Glazba

se zasniva na originalnim tradicijskim instrumentima i melodici. Film je dobitnik mnogih nagrada. Stoljeće salezijanaca i Hrvata, dokumentarni film o salezijanskim redovnicima koji su stigli u Rovinj 1913. Nakon toga šire svoje djelovanje po Hrvatskoj i BiH. U dokumentarnom filmu govori se o osnivaču salezijanskog reda sv. Ivanu don Boscu, o povijesti i sadašnjosti reda, o salezijanskoj posvećenosti radu s mladima, te svim djelatnostima i mjestima na




kojima djeluju. Na blagdan Velike gospe izravno su emitirane i misne svečanosti iz Ilače (na HTV 2) i Marije Bistrice (na HRA 1).

Rujan je uobičajeno mjesec s kojim započinje „novi" jesenski dio programa, koji se većim dijelom emitira do ljeta iduće godine. Tako je i rujan 2014. godine donio osvježenja u programima HRT-a (više u II. poglavlju).

Prvi program Hrvatske televizije

Popis novih/redizajniranih projekata/emisija jesen 2014.Piramida infotainment Otvoreno (politički talk show)Pogledi (dokumentarni filmovi-current affairs)Seoska gozbaB (kulinarski putopis kojim se promovira poduzetništvo) Snaga volje (format o poduzetništvu)Noćna kavana (emisija o kulturi)Glas naroda (humoristična emisija- sitcom)Maestro (zabavno-glazbena emisija)The Voice - Najljepši glas Hrvatske - talent show Paralele-europski magazin

Popis projekata/emisija koje su prestali s emitiranjem ujesen 2014. Dnevnik 3 FokusVijesti u 10:00 i 14:30 (Vijesti uz znakovni jezik)- s obzirom na strategiju HRT-a koja se odnosi na osnaživanje Četvrtog programa HTV-a, odlučeno je da se na Prvom programu HTV-a ne emitiraju Vijesti u 10:00 i 14:30 (Vijesti uz znakovni jezik) budući da su se na HTV 4 vijesti emitirale svaki sat, pa tako i Vijesti uz znakovni jezik.Bingo - nije bio u programu jer je prestao ugovor Hrvatske lutrije i HRTa

Alpe Dunav Jadran - emitirat će se na HTV 4.Pogled preko granice - emitirat će se na HTV 4.

Drugi program Hrvatske televizije

Popis novih/redizajniranih projekata/emisija jesen 2014.Šlep šou ( humoristični glazbeno-govorni serijal)Juhuhu (dnevni magazin za djecu)RECi (emisija namijenjena tinejdžerima)Indeks (emisija o visokom školstvu i studentskom životu)Olimp (emisija koja se analitički i detaljno bavi aktualnostima u svim sportovima) HNL je sportski pregled Prve hrvatske nogometne lige

Popis projekata/emisija koje su prestali s emitiranjem u jesen 2014.Nedjeljom lagano - nije ostvarila očekivane rezitate, te je zamijenjena Olimpom i HNL-om Svaki dan dobar dan (seli s HTV2 na HTVl)Regionalni dnevnik (seli s HTV2 na HTVl)

Treći program Hrvatske televizije

Popis novih/redizajniranih projekata/emisija jesen 2014.

r %PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr Str 11

t';< • • Hrvatskaradiotelevizija


Knjiga ili život (kratki format o književnosti)Šahovski komentar (tjedna emisija o šahu)Transfer ('Središnja' mozaična emisija o kulturi na HTV3)Posebni dodaci (redizajnirana emisija o filmu)Klasici narodu (Kasni večernji kulturni show u kojem se najveća djela svjetska književnosti na duhovit način približavaju široj publici)Trikultura (ritam emitiranja smanjen na 2 x tjedno)

Četvrti program Hrvatske televizije

Popis novih/redizajniranih projekata/emisija jesen 2014. Eurograđani (reportaže realizirane s CIRCOM-om)Kod budućnosti (emisija o novim tehnologijama) Druga strana (gospodarstvena emisija)

Popis projekata/emisija koje su prestali s emitiranjem u jesen 2014.Izlaz br. 4 (jedina emisija koja se neće emitirati jer nije ostvarila očekivane rezultate, jer urednik/voditelj emisije Zoltan Kabok radi drugih službenih obveza)

Prvi program Hrvatskog radijaNije pokrenuo nove projekte, niti je prekinuo emitiranje postojećih.

Drugi program Hrvatskog radija

Popis novih/redizajniranih projekata/emisija jesen 2014. Trbuhozborci (gastro talk show)Hula-Hop (emisija retro stilova u glazbi, modi...)Drugi pogled (edukativno zabavna emisija)

Popis projekata/emisija koje su prestali s emitiranjem u jesen 2014. PetljaObiteljski magazin

Treći program Hrvatskog radija

Popis novih/redizajniranih projekata/emisija jesen 2014.Znanstveni koncentrat (emisija o aktualnim znanstvenim otkrićima)Jutarnji koncert (redizajnirana emisija)Jutro na Trećem (redizajnirana emisija koja daje pregled kulturnih događaja)

Popis projekata/emisija koje su prestali s emitiranjem u jesen 2014. Eurostorije


11,-5"'^ Hrvatskaif.i'X radiotelevizija


Glas Hrvatske

Popis emisija na stranom Jeziku - jesen 2014.Kroatien Heute (vijesti na njemačkom jeziku)Cronica Semanal (pregled tjednih događaja na španjolskom jeziku, prije se radila samo za Južnu Ameriku)Sports Review (pregled sportskog vikenda na engleskom jeziku)Panorama Deportivo (pregled sportskog vikenda na španjolskom jeziku, prije se radila samo za Južnu Ameriku)

Popis emisija na hrvatskom jeziku - jesen 2014.Tjedna kronika (pregled glavnih događaja proteklog tjedna. Prije se radio samo za Južnu Ameriku) Poetska četvrt (petnaestominutna emisija koja promovira hrvatsku poeziju)

Radio Osijek

Popis novih emisija u rujnu;Kamenčić u cipeli (kontakt-emisija- komunalne teme, pravni i ostali savjeti) Srcem kroz život (emisija o dobrim vijestima, humanosti, solidarnosti)Ima tko zna (kviz)Live replay (zabavno-glazbena emisija)

Radio Pula

Popis novih emisija u rujnu;Tonkica Palonkica (prikaz za djecu, skraćeni do petominutni oblik Tonkice Palonkice) Ženski glas (tjedna kontakt rubrika)

Radio Rijeka

Popis novih emisija u rujnu;Hranom do zdravlja (savjeti slušateljima kako kupovati, čuvati i pripremati namirnice)

Radio Zadar

Popis novih emisija u rujnu;U objektivu (emisija aktualne problematike koja informira i analizira županijske, regionalne i lokalne događaje)Subotom ujutro (dinamičan zabavni program o kulturi življenja)Stare pjesme

Radio Knin

Popis novih emisija u rujnu;Domaći i strani evergreeni (glazbena emisija)Domaćice (glazbena emisija)Drugi o nama (informativni mozaik)Male vijesti (vijesti)Duzina (glazbena emisija)Govorimo o zdravlju (emisija o zdravlju i zdravstvenoj problematici) Petak je dan, petak je taj dan (mozaično - zabavna emisija)

J »PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr Str 13



Kućni ljubimci (emisija o kućnim ljubimcima)Radio uljez (radio kviz)Slušaonica s igorom (glazbena emisija)Radio rulet (radio kviz)Back to... (glazbena emisija)Mi smo veliki, al' smo mali (mozaična emisija za djecu)

Radio Split

Popis novih emisija u rujnuPotrošački informator (informativna emisija) Zlatne godine (emisija o kvaliteti života)

Radio Dubrovnik

Popis novih emisija u rujnuNije bilo novih projekata/emisija u odnosu na jesen 2013., kada je uvedeno 16 novih projekata/emisija.

Radio Sljeme

Popis novih emisija u rujnu;U rujnu nije bilo novih projekata/emisija u odnosu na jesen 2013.

Na samom početku listopada, program Hrvatske radiotelevizije izravnim je televizijskim i radijskim prijenosom popratio misu i hodočašće Hrvatske vojske, policije i branitelja u Mariju Bistricu, a Dan neovisnosti 8. listopada obilježen je u informativnim televizijskim emisijama, dokumentarnim filmovima (Uvučeno-neutralno-konus - o počecima hrvatskog ratnog zrakoplovstva i Put u Hrvatsku neovisnost), te izravnim radijskim i televizijskim prijenosom Svečane sjednice Hrvatskog Sabora.

Mjesec je nadalje obilježio početak emitiranja dugo očekivane zabavno-glazbene emisije Maestro u kojoj su se, prema uspješnom formatu BBC-ja, poznate osobe okušale u dirigiranju velikim orkestrom. Na taj način, izvodeći najveće uspješnice klasične glazbe, potaknut je interes gledatelja za tu vrstu umjetnosti.

EŠtRd

U listopadu je nastavljeno televizijsko emitiranje bogatih sadržaja koje donosi Dokumentarna produkcija. Termin Pogleda ispunili su dokumentarni filmovi koji se bave aktualnim društvenim temama (Cijepljenje, Sustav protiv djeteta. Mikrofon je vaš. Seks s invaliditetom), započeto je emitiranje putopisa Aleksandra Stankovića Vjetar u kosi, a premijerno je emitiran i dokumentarni film Ljiljane Bunjevac Filipović Prateći Majku Tereziju.

Nova emisija iz svijeta kulture i umjetnosti Noćna kavana otvorila je prostor uglednim stručnjacima iz tog područja, te autorima koji su svojim filmskim prilozima unaprijedili emisiju suvremenim pristupom. Emisija je nastojala pridonijeti konstruktivnom dijalogu o kulturi i istaknuti važnost bavljenja kulturom i umjetnošću kao bitnim određenjem




hrvatskog identiteta. Listopad su obilježile i TV premijere hrvatskih filmova: Majstori, Obrana i zaštita, Trebalo bi prošetati psa. Hitac.

U jesenskom programu HRT-a u 2014. na male ekrane stigli su dobro poznati junaci i nove sezone popularnih televizijskih uspješnica. U **tplistopadu su se počele emitirati serije Most i CSI: Las Vegas. Od recentnih svjetskih produkcija visoke kvalitete koje su osvojile višestruke nagrade počela seemitirati nova hit serija Pod kupolom, snimljena prema istoimenom bestseleru Stephena Kinga.

Program HRT-a na specijaliziranom televizijskom programskom kanalu za obrazovanje, znanost, umjetnost i kulturu u listopadu je proširio programski prostor namijenjen knjigama i književnosti. Počele su se emitirati emisije Klasici narodu (kulturni show u kojem se najveća djela svjetska književnosti na duhovit način približavaju široj publici) i Prekid programa zbog čitanja (kratki format u kojem se recitiraju i čitaju književna djela, ponajprije

^Sici

poezija).Novost u programu je i početak emitiranja polusatne emisija Plodovi klasike, u kojoj će

biti popraćena recentna zbivanja u klasičnoj glazbi, operi, baletu i dr. Specijalizirani televizijski programski kanal za informiranje od listopada je počeo emitirati emisiju Financijska minuta, koja donosi izvješća o kretanjima na tržištu dionica i tečajnica.

Program HRT-a u listopadu je emitirao i programske sadržaje In memoriam Ani Karić i Borisu Buzančiću. Emitirani su sljedeći programski sadržaji: Noćni brodovi - hrvatski film. KotlovinaAntologija Dramskog programa: Zvijezde iznad. Drugi format: Ana Karić, Karić i Buzančić - reportaža. Posebna emisija o Ani Karić i Borisu Buzančiću.

hrvatski film. Antologija Dramskog programa: U vremenu rasta.

U jesenskom dijelu radijskog programa u šest nastavaka počelo je i predstavljanje najboljih hrvatskih pisaca mlađe i srednje generacije. U emisiji Suvremena hrvatska proza slušatelji su imali priliku čuti same autore, nekoliko kritičara koji objašnjavaju razloge svoje popularnosti među čitateljima i kritikom, te ulomke iz njihovih djela u glumačkoj interpretaciji.

U listopadu je ekipa Glasa Hrvatske bila u posjetu Hrvatima u Rumunjskoj. Tom prigodom napravljen je velik broj reportaža, izravnih javljanja, informacija na društvenim mrežama, a uspostavljeni su i trajni kontakti s tim dijelom iseljene Hrvatske.

Osam regionalnih radijskih postaja HRT-a (Osijek, Pula, Rijeka, Zadar, Knin, Split, Dubrovnik, Sljeme) i u listopadu je odgovaralo na javne potrebe područja na kojem emitiraju, poticalo na rješavanje lokalnih komunalnih i drugih problema, kontaktnim emisijama iniciralo javni dijalog te se u svojem informativnom dijelu programa usredotočilo na gradske i regionalne teme.

Program Hrvatske radiotelevizije je početkom studenog 2014. godine blagdan Svih svetih obilježio emitiranjem izravnog radijskog i televizijskog prijenosa mise s Mirogoja, a ostatak mjeseca bio je u znaku pokretanja novih televizijskih emisija, domaćih dokumentarnih filmova/serijala, praćenja važnih kulturnih, glazbenih i humanitarnih društvenih zbivanja. Najvažniji događaj mjeseca bio je obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara koji je u programu HRT-a, uz redovite informativne i prigodne dokumentarne emisije, bio popraćen nizom izravnih televizijskih i radijskih prijenosa. Uoči 18. studenog, emitirano

II*'\ %PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr Str 15

■ ' I HrvatskaJ' j radiotelevizija


je obraćanje predsjednika RH Ive Josipovića u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, a sam Dan bio je tradicionalno rezerviran za izravan prijenos kolone sjećanja. Na trasi dugoj gotovo šest kilometara bilo je postavljeno trideset kamera, a na vukovarskim ulicama reporteri HRT-a javljali su se uživo. Razgovaralo se s braniteljima, Vukovarcima i njihovim gostima koji su na Dan sjećanja došli iz cijele Hrvatske kako bi se poklonili žrtvi Vukovara. Emitiran je i niz priloga koji su govorili o razaranju grada, ljudima koji su

:

branili, ali ivukovarskoj sadašnjici. Istoga dana tragediji Vukovara posvećena je specijalna radijska i televizijska emisija, te su prigodno emitirani dokumentarni filmovi Zaustavljeni glas, Vukovar moje mladosti. Svjedok - Sjećanje na Vukovar, Ruža Vukovarska, Vukovarski junak Blago Zadro, 100 dana Vukovara, Heroji Vukovara. Uz redovite informativne radijske i televizijske emisije, 18. studenog u radijskom programu emitirana je specijalna emisija posvećena tragediji Škabrnje, te je izravno popraćen Dan sjećanja na žrtve Škabrnje, a na televiziji je emitiran dokumentarni film Uskrsla Škabrnja.

ga

U studenom je počelo emitiranje domaćeg dokumentarnog serijala Hrvatska u Prvom svjetskom ratu. U seriji je korišten materijal iz Filmskog arhiva Austrije, a snimljeni su i

igrani ratni prizori, koji su režirani kao ilustracija uspomena hrvatskih vojnika sačuvanih kroz memoarske zapise. U

projektu sudjelovali su mnogobrojni djelatnici Hrvatske televizije te su dali svoj doprinos vizualnom identitetu ovog povijesnog dokumentarnog serijala.

ovom velikom

Stota obljetnica Prvog svjetskog rat obilježen je i početkom emitiranja stranog dokumentarnog serijala Junakinje Velikog rata (ANZAC Girls). Priča je to o hrabrim

australskim i novozelandskim medicinskim sestrama koje su otputovale na drugi kraj svijeta kako bi služile u Prvom svjetskom ratu.

Studeni je obilježilo i emitiranje premijernih domačih dokumentarnih filmova iz područja kulturne baštine te pučke i predajne kulture. Dokumentarni film Legenda o Veroniki Desinićkoj donio je priču o tajanstvenim posmrtnim ostacima, dvorcima i tamnicama, bogatim i moćnim grofovima, dogovorenom braku, nerazjašnjenoj smrt supruge, preljubu, vješticama, progonima, osudama, ali prije svega ljubavnu priču koja nadahnjuje već stoljećima te živu usmenu predaju o ženi o kojoj povijest tek malo zna, ali je njezina tragična sudbina postala legenda. Druga priča o kulturnom identitetu koji određuje prošlost življena u sadašnjosti, prikazana je u dokumentarnom filmu

HH« Slivno-Ravno, Vlaka. Na brdu iznad doline Male Neretve HE nalazi se Slivno-Ravno. Nekoć je tamo bujao život, no

danas je to mjesto posve opustjelo. Ali znajući da su Hj| njihovi korijeni ondje, njegovi iseljeni stanovnici i dalje

mu se rado vraćaju. Televizijski program u studenom iS obogaćen je novim znanstveno-popularnim serijalom

Zapisano u kostima. Upravo iz želje da se poznata

AnV . ....dub

i:

1 ■■PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt.hr Str. 16

Hrvatska'd radiotelevizija


povijest ispriča s gledišta nepoznatih ljudi, nastala je znanstveno-dokumentarna serija u čijem su fokusu ostaci osoba koje su živjela na području današnje Hrvatske, od prapovijesti do danas. Središnje mjesto svake epizode je laboratorij Antropološkog centra HAZU u kojem djeluju dr. Šlaus i njegov tim, koji na temelju forenzično-antropološke analize koštanih ostataka rekonstruiraju život pokojnika te cijele zajednice kojoj je pripada.

I ti

#. *tri■'A

Specijalizirani televizijski program namijenjen obrazovanju, znanosti, kulturi i umjetnosti u studenom je postao bogatiji za još jednu emisiju. U Noći kazališta, 15. studenoga Hrvatska radiotelevizija izravno je iz Hrvatskog narodnog kazališta prenosila prvo izdanje emisije Filozofski teatar, koja će se emitirati jednom mjesečno. Zaslužen prostor hrvatskoj umjetnosti i kulturi otvorio je i radijski program emitiravši izravne prijenose: koncert Hrvatskog glazbenog ansambla, otvorenje Glazbene tribine Opatija 2014., Kanconijer. U povodu smrti utemeljitelja hrvatske dječje poezije i najnagrađivanijeg hrvatskog pisca Zvonimira Baloga, početkom studenog. Hrvatska radiotelevizija je emitirala dokumentarni film Usmeno pismeno rismeno.

U studenom je emitirana i završnica projekta Maestro, a započelo je emitiranjenove emisije zabavnog karaktera Snaga volje s elementima realityja, kojoj je primarni sadržajpoduzetništvo. Šest mladih poduzetnika početnika sa svojim projektima natječu se za vrijednu nagradu od 75.000 kuna. Hrvatska radiotelevizija u televizijskom dijelu programa u studenom je izravno popratila Izbor za dječju pjesmu Eurovizije 2014. te Dodjelu nagrada hrvatskog

glumišta, a već tradicionalno programski prostor otvorila je i humanitarnoj akciji Korak u život.

r’

' t » • '!

Program Hrvatske radiotelevizije u prosincu 2014. u prvom redu je obilježio projekt Izbora za predsjednika Republike Hrvatske. Izbori su popraćeni emisijama predstavljanja i sučeljavanja kandidata u radijskim i televizijski emisijama. U sklopu predstavljanja kandidata emitirane su i reportaže "Jedan dan s kandidatom" u kojima su HRT-ove ekipe zabilježile radni dan sa svakim od predsjedničkih kandidata. Televizijsko sučeljavanje kandidata održano je 26. prosinca (u jutarnjem terminu na Hrvatskom radiju i u večernjem terminu na Hrvatskoj televiziji), a praćenje Izborne noći emitirano je 28. prosinca. Cijeli izborni program na HTV4 bio je prilagođen osobama oštećena sluha. Za vrijeme izbora otvorena je i posebna stranica na HRT-ovom portalu - Predsjednički izbori, s ciljem da bude središnje mjesto za informiranje o tijeku kampanje i o svim relevantnim informacijama u vezi izbora (više u čl.29).

Božično vrijeme Hrvatska radiotelevizija obilježila je prigodnim programom. Uz tradicionalnu Božičnu čestitku kardinala Josipa Bozanića te prijenose Polnoćke i bogoslužja na Božić, emitirani su prigodni televizijski filmovi (Marija iz Nazareta, Carolin Božić, Mesija...) te premijerni dokumentarni filmovi Lijepo je biti benediktinka autorice Branke Brekalo, Sloboda iza rešetaka autorice Nade Šurjak, te glazbeno-dokumentarna emisija Narodil se mladi Kralj autorice Nane Šojlev. Božično vrijeme obilovalo je i zabavnim sadržajima. Tako je na sam Božić, u posebnom izdanju emisije Večer na 8. katu Danielin gost

I »PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr Str 17



bio Dražen Siriščević, Znatan programski prostor bio je rezerviran i za prigodne glazbene sadržaje (Tiha noć u Vukovaru, Božični gala koncert u Bjelovaru, koncert Zbora HRT- Božić u Prelogu, Gala iz Berlina, Božić u Ciboni... više u čl.66). Hrvatska radiotelevizija osobitu je pozornost posvetila i novogodišnjem prigodnom programu. Na Silvestrovo u jutarnjem terminu emitirana je glazbena komedija za djecu i mlade Novogodišnji pidžama party, namijenjena svima koji žele veselo dočekati Novu godinu, te vidjeti kako plešu i zabavljaju se vršnjaci iz brojnih gradova. Večernji novogodišnji prigodni program emitiran je i na radijskim i na televizijskim programima, uz većinom zabavno-glazbeni program na radijskim kanalima te prigodni filmski i serijski program na Drugom televizijskom kanalu (više u čl.39. i 40.). Prvi televizijski program emitirao je specijalne emisije Hit godine i Dobre vibracije. Hit godine je duhoviti rezime 2014. godine, u kojoj su uz mnogo glazbe i smijeha domaćini/voditelji bili

Danijela Trbović, Dražen llinčić i Tarik Filipović. Uživo su nastupili: Psihomodo pop, Pavel, Opća opasnost. Vatra, Frajle, Dino Šaran. Veliki finale zabave u novogodišnjoj noći realiziran je u sklopu emisije Dobre vibracije. Uz orkestar Nikše Bratoša od četrdesetak glazbenika, u emisiji su nastupili "Zli bubnjari", zbor "Concordia discors" i impresivan popis zvijezda: Massimo,

Vanna, Goran Karan, Danijela Martinović, Nataša Janjić, Ervin Baučić, Šaša Lozar, Natali Dizdar, Mila Elegović, Guliano, Renata Sabljak, Zorica Kondža, Dani Stipaničev, Boris Novković, Enis Bešlagić, Plavi orkestar, Severina i Barbara Kolar.Na specijaliziranom Trećem televizijskom programskom kanalu, tijekom Novogodišnjih blagdana, gledatelji su mogli uživati u cjelodnevnim filmskim maratonima u kojima su prikazani filmovi različitih žanrova i razdoblja (više u čl.39. i 40.).

Hrvatska radiotelevizija u prosincu je započela sa snimanjem novog zabavno- glazbenog showa The Voice - Najljepši glas Hrvatske. Natjecateljski glazbeni show nastao je prema originalnom televizijskom formatu The Voice of..., u vlasništvu Talpa Internationala B.V. iz Nizozemske. Ovo je projekt visokokvalitetne ^ produkcije koji sjedinjuje televiziju, radio, internet i društvene mreže. Kroz The Voice, HRT koristi sve svoje platforme te uspostavlja interaktivnu ■[[ komunikaciju. Već krajem prosinc show je imao više od Wj 35.000 likeova na službenoj Facebook stranici, a mogao se pratiti i na Twitteru, Instagramu i Youtubeu. Br|Dokumentarni program HRT-a u prosincu je bio obogaćen početkom emitiranja dvaju dokumentarnih serijala: Skitancije i Adam i Eva. Dokumentarni serijal Skitancije, scenaristice Andree Ćakić i redatelja Darka Halapije, kroz svaku od pet epizoda vodi drugi voditelj - putnik, čija je struka vezana uz temu (biolog, meteorolog, speleolog, gastronomad, šumar). Svaki voditelj - putnik ima cilj kojem ide ususret (snimiti riku jelena, doći na susret bikera, spustiti se u novu spilju...), a oni koje u svojoj pustolovini susreće jednostavni su ljudi koji vole i poštuju prirodu i trude se sačuvati je. Dokumentarni serijal Adam i Eva, autorice Nane Šojlev, u četiri polusatne epizode propituje muško-ženske odnose. Vječni antagonizam između muškaraca i žena, ambivalentni odnos u kojem jedni bez drugih ne mogu, ali sve više ni jedni s drugima. Serija zagovara razumijevanje i priznavanje svih aspekata spolnih različitosti, kao temelja bolje komunikacije i harmoniziranja odnosa među spolovima.

I

SF:

j » str 18PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr %

1 r^-:^ Hrvatska4 *1%. radiotelevizija


Izvješće o ostvarenim udjelima programskih vrsta po kanalima prema Ugovoru HRT-a i Vlade RH 2013. - 2017.

II.

1. Izvješće za Televiziju

Udjeli programskih vrsta u ukupnom vremenu emitiranja kanala: HTV 1 Vijesti V, 6^6% -Znanost

7,8%29,7% Igrani program 27,7%0,55% Zabava . .0,7%2,2% Glazba 1,9%5,5% Promocija 6,5%1,1% Komercijalni programi 4,5%

;35,1%28,9%

'A-Drugi informativni sadržaji

Sport

2,2%Religija2,5%

Umjetnost i kultura

Obrazovanje 3,3%3,2%

* Ugovorna obveza* Ostvarenje

Prvi televizijski program u 2014. godini u punom smislu riječi bio je namijenjen općoj populaciji pružajući sliku hrvatske stvarnosti na svim razinama - dnevnih događaja u zemlji (Vijesti, Dnevnici, Dobro jutro. Hrvatska, Hrvatska uživo...) te kulturnog (Vijesti iz kulture. Kulturna baština. Noćna kavana. Pola ure kulture. Drugi format...), obrazovnog (Jezik za svakoga. Društvena mreža: Abeceda zdravlja. Medicina bez granica, Prometej, Znanstveni krugovi...), sociološkog (Društvena mreža. Što vas žulja...), religijskog (Mir i dobro. Duhovni izazovi. Riječ i život. Ekumena...) i egzistencijalnog konteksta života (prilozi u emisijima Vijesti, Dnevnici, Dobro jutro. Hrvatska i Hrvatska uživo...) hrvatskih građana. Informiranje o važnim događajima te obrada bitnih tema bili su zastupljeni tijekom cijelog dana u sklopu informativnih emisija. Važno mjesto u programu pripalo je emisijama namijenjenim manjinskim zajednicama (Prizma, Manjinski mozaik), a programski prostor otvoren je i temama koje obuhvaćaju široke aspekte djelovanja civilnog društva i nevladinih udruga (Normalan život. Veterani mira, prilozi i gostovanja u emisijama Dobro jutro. Hrvatska i Hrvatska uživo). I u 2014. godini u programu su bile popraćene sve važnije kulturne manifestacije u sklopu emisije Vijesti iz kulture, a otvoren je prostor i kazališnim predstavama. Segment obrazovanja u 2014. na Prvom ostvaren je i emitiranjem visokokvalitetnih stranih i domaćih dokumentarnih filmova. U emisiji Dobro jutro. Hrvatska utorkom se prikazivao barem jedan književni naslov, a u emisiji Jezik za svakoga u posebnoj rubrici bile su predstavljane nove knjige i jezični projekti. Emisija Pola ure kulture tradicionalno je objavljivala top ljestvicu najboljih recentnih knjiga s područja publicistike i književnosti. I u 2014. godini je Prvi zabavnim programom nastojao okupiti cijelu obitelj (Maestro, Godišnjica mature. Snaga volje. Potjera, Seoska gozba. Volim Hrvatsku, Subotom ujutro. Večer na 8. katu. Damin Gambit, Vrtlarica, Kućni ljubimci...). Kako je prošlu sezonu obilježilo niz promjena u dnevnom programu, u novoj jesenskoj programskoj orijentaciji 2014. naglasak je stavljen na poboljšanje i uvođenje novih emisija u večernjim terminima. Uz postojeću središnju informativnu emisiju Dnevnik, pokrenut je dnevni politički talk show Otvoreno. U emisiji su se analizirali najvažniji događaji dana, iznosila različita mišljenja i vodile


j-ii-f*, T' Hrvatskay )l'4 radiotelevizija

IZVJEŠĆE PJ PROGRAM. 2014.

rasprave o bitnim temama koje zaokupljaju javnost. Društvene i političke teme, u formi infotainmenta, prezentirala je emisija Piramida, format u kojem niz osoba iz javnog života iznosi svoja stajališta o aktualnim događajima iz različitih područja života. U novoj emisiji Poslovna zona posebna je pažnja posvećena gospodarskim problemima u Hrvatskoj te praćenju tržišta rada i kapitala u Hrvatskoj i svijetu, a nastavljeno je emitiranje drugog ciklusa emisija Seoska gozba koje u svojim kulinarskim putopisima promoviraju poduzetništvo te je pokrenuta nova emisija Snaga volje, koja je tu gospodarsku granu afirmirala kroz različite poduzetničke projekte - od ideje do realizacije. Vanjskopolitički magazin Paralele, u produljenom trajanju, bavio se europskim i svjetskim temama, a posebno odnosom Hrvatske i Europske unije. Unutranjopolitički magazin Labirint i u 2014. godini tjednim je ritmom istraživao najvažnije političke i društvene događaje u zemlji. Novost u dnevnom programu bile su emisije Svaki dan dobar dan te Regionalni dnevnik koje su do sada emitirane na Drugom televizijskom programu. U 2014. godini Prvi je emitirao i novu domaću igranu humorističnu seriju Glas naroda koja je svojom političkom satirom aktualizirala probleme svakodnevnog života hrvatskih građana. 2014. godina bila je i u znaku bogatih sadržaja koje donosi Dokumentarna produkcija. Termin Pogleda ispunjavali su dokumentarni filmovi koji se bave aktualnim društvenim temama, a emitirani su i brojni premijerni domaći dokumentarni i znanstveno-popularni filmovi i serije. Nova emisija Noćna kavana otvorila je prostor uglednim stručnjacima s područja kulture i umjetnosti te autorima koji su svojim filmskim prilozima unaprijedili emisiju suvremenim pristupom te je pridonijela konstruktivnom dijalogu o kulturi i isticanju važnosti bavljenja kulturom i umjetnošću kao bitnim određenjem hrvatskog identiteta. Prvi program u 2014. godini obogatile su i TV premijere hrvatskih filmova: Majstori, Obrana i zaštita. Trebalo bi prošetati psa. Hitac, Šegrt Hlapić, Projekcije, Kauboji i drugi.

Udjeli programskih vrsta u ukupnom vremenu emitiranja kanala: HTV 2 Vijesti “ ''■'.“■»V Znanost'^ - Ii

45,1%39,9%

1 ^Drugi informativni sadržaji 5,5% Igrani program

4,1%I :Zabavav'4'^;‘-:4f;

1,1% Glazba

Sport

23%Religija18,9%

■\r1,5%

^ ^Promocija_ ij* 2^7%

Umjetnost i kultura

5,5% Komercijalni programi 6,3%

Obrazovanje 2,2%1,7%


Drugi televizijski program i u 2014. godini bio je prepoznatljiv, a zakonska i ugovorna obveza obraćanja kanala općoj populaciji i njegova ciljana terminska podijeljenost bila je kontinuirana. Tako su ranojutarnji termini i u 2014. bili namijenjeni sadržajima za djecu predškolskog i školskog uzrasta (Juhuhu, Tv vrtić. Tajni dnevnik patke Matilde, Krtić prikazuje. Čarobna ploča, Vedranovi velikani, Ninin kutak. Navrh jezika...). U sklopu emisije Školski sat emitirani su obrazovni sadržaji iz područja: jezika, dizajna, fizike, religije, zemljopisa, književnosti... Kroz dječju informativnu emisiju Puni krug popraćene su aktualne


rirrv'^ HrvatskaB radiotelevizija


teme vezane za život školaraca, a u mozaičnoj emisiji Briljanteen obrađivane su teme za mlade. U debatnoj emisiji za mlade Ni da ni ne pokrenute su mnoge rasprave koje se odnose na aktualne društvene događaje. U popodnevnom terminu na Drugom su emitirani programski sadržaji različitih formata, koji okupljaju cijelu obitelj (obiteljski tv filmovi, dokumentarne serije. Ideje za uređenje prostora i kulinarske emisije...). U večernjem terminu emitirani su najkvalitetniji igrani i glazbeni sadržaji. I u 2014. godini na Drugom programu emitiran je redovan prijenos nedjeljnih katoličkih misa. S novom jesenskom programskom orijentacijom u 2014. Drugi je obogaćen emisijom o visokom školstvu i studentskom životu Indeks, koja je s Prvog preselila na Drugi program, a uz nove epizode dugogodišnje dokumentarne serije za mlade Generacija Y otvoren je programski prostor i za potpuno nove emisije poput: Juhuhu (novi dnevni magazin za djecu koji sadržava obilje emisija u ukupnom trajanju od dva sata), RECi (emisija namijenjena tinejdžerima koju kreiraju oni sami). Šlep Šou (glazbeno-zabavni serijal). U 2014. godini na ekrane se vratila Hrvatska nogometna liga (tjedna emisija s reportažama i pregledom kola HNL-a) te emisija sportskog programa HRT-a Olimp. Drugi program i u 2014. godini emitirao je visokokvalitetan strani serijski program priznat diljem svijeta.

UdJelTprogramskih vrsta u ukupnom vremenu emitiranja kanala: HTV 3 Vijesti 6,6%Znanost

3,2%Drugi informativnisadržaji_________Sport

39,5%46,6%

Igrani program3,1%

2,2%Zabava1,9%. j

Religija Glazba 22%16,3%

1,1%'3,2%

, . 22% Promocija. 17,3%


Umjetnost i kultura

Obrazovanje


I u 2014. godini programsku osnovu specijaliziranog programskog kanala HTV3 činile su mozaične i specijalizirane emisije u kojima su se obrađivale pojedine teme iz područja znanosti (Treći element. Znanstvena petica - portreti. Na rubu znanosti i dokumentarni filmovi...), obrazovanja (Treća povijest, Direkt, dokumentarni filmovi i serijali...), kulture i umjetnosti (Filozofski teatar. Posebni dodaci. Skica za portret, TV izložba. Knjiga ili život, emisije pučke i predajne kulture. Dobro jutro: Kultura, Trikultura, Fotografija u Hrvatskoj, Stand up3. Portret umjetnika i dokumentarni filmovi...). Različitim televizijskim formatima, uključujući razgovore u studiju s kompetentnim sugovornicima, najavama, analizama, recenzijama, kronikama i na druge načine pratile su se i promovirale sve vrste važnih umjetničkih, kulturnih, znanstvenih i obrazovnih događanja i manifestacija (Treća runda. Dobro jutro: Kultura, Peti dan. Stand up3. Intervju tjedna. Treća povijest...). Veliki dio Trećeg programa bio je namijenjen hrvatskim i europskim igranim filmovima te dramskim serijama novije produkcije i iz arhiva HRT-a, uključujući kvalitetne naslove iz antologijskog opusa (ciklus

PJ PROGRAM I PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrl hr Str 21

1J Hrvatska. radiotelevizija


Film noir, ciklus Nijema nedjelja. Ciklus klasičnog vesterna. Ciklus Bergmanova godina, ciklus Jutarnja komedija, ciklus Ratni ponedjeljak. Ciklus znanstveno-fantastičnog filma. Ciklus filmova prilagođenih slijepim i slabovidnim osobama. Ciklus filmova Elema Klimova, ciklus filmova Treća lektira, ciklus Pakleni šund, ciklus Popodnevna matineja. Ciklus Sovjetski blockbuster!. Ciklus hrvatska kinoteka...)- Važno mjesto u programu imali su i dokumentarni sadržaji (filmovi, serijali) hrvatskih autora, ali i kvalitetni strani dokumentarci. Uz svakodnevan programski prostor posvećen glazbenim sadržajima značajne kulturne i javne vrijednosti (Opera box. Vrijeme je za jazz. Glazbeni specijal. Klasika Mundi, Plodovi klasike. Garaža...) na Trećem su se emitirali prijenosi i snimke koncerata, kazališnih predstava, opera i baleta, a posebna pozornost bila je posvećena jeziku i očuvanju hrvatske kulturne baštine.

Udjeli programskih vrsta u ukupnom vremenu emitiranja kanala: HTV 4 Vijesti 44% Znanost

35,1%45% Igrani program

55,8%0,55% Zabava 0,7%1,1% Glazba0,8%S,5% Promocija2,4%1,1% Komercijalni programi1,8%

Drugi informativni sadržaji

Sport

Religija

1,75% : 0,4%

Umjetnost i kultura

Obrazovanje


Četvrti televizijski program, kao informativni programski kanal, u 2014. najveći dio svoje programske osnove temeljio je na vijestima i drugim informativnim sadržajima, pritom emitiravši i ostale programske vrste propisane Ugovorom s Vladom RH. Tako je emitirao i reprizirao emisije koje su u svojim segmentima ili u cijelosti bile posvećene školskom i cjeloživotnom obrazovanju, aktualnostima u obrazovnom sustavu, zdravlju (Indeks, Izaberi zdravlje. Govornica, TV student. Studio 4, Dokumentarne reportaže, Videoblog, Global 3000, Sutrašnjica danas. Znanstveni krugovi. Puni krug, Puni krug - posebna izdanja, U mreži. Normalan život...). Putopisima, dokumentarnim filmovima te drugim mozaičnim sadržajima također se udovoljavalo kriteriju programske vrste „Obrazovanje". Uz informativne sadržaje Četvrti program pružao je i servisne informacije (HAK - Promet info, meteorološka izvješća), a dio informativnog sadržaja imao je regionalnu važnost i karakter (Regionalni dnevnik. Županijske panorame. Dobro jutro. Hrvatska). U 2014. HTV4 je uz HTVl bio temeljna televizijska platforma za praćenje i ispunjavanje obveza HRT-a u vezi s predsjedničkim izborima u RH. U programu su predstavljeni kandidati i bonusi za izbore te sadržaji kojima se gledatelje nastojalo informirati o tijeku predizborne kampanje. Na HRT4 su se i u 2014. godini prenosile sjednice Hrvatskog sabora.

,1- Str 22PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr

HrvatskautSi-1 radiotelevizija


Udjeli programskih vrsta u ukupnom vremenu emitiranja kanala: Međunarodni televizijski kanal

Vijesti |i5|Fv ^ ii p

Drugi informativni sadržaji 45% Igrani program 49,4%

1,1% Glazba 4,0%

4,8%Sport

i;#V « 441 VReligija

3,6%Umjetnost i kultura


Obrazovanje


Međunarodni televizijski kanal nastavio je i u 2014. godini pratiti i remitirati relevantne i zanimljive sadržaje iz domovine za gledatelje putem satelita u Australiji, Novom Zelandu i Sjevernoj Americi, u najvećem mogućem programskom i terminskom skladu s kanalom HTV4 od 2:00 do 10:00 sati.

Tijekom studenog su se i dalje nastojali uskladiti udjeli programskih vrsta „Vijesti" i „Drugi informativni sadržaji" s Ugovorom s Vladom RH. Udio programskih vrsta koji se odnosi na obrazovanje, znanost, umjetnost i kulturu, religiju i sport u potpunosti je zadovoljio ugovorom propisane udjele.


I Hrvatskaradiotelevizija


2. Izvješće za Radio

Udjeli programskih vrsta u ukupnom vremenu emitiranja kanala: HRA 1

Vijesti '""S'AA%'

Drugi informativni sadržaji 20% Igrani program 16,1%

2%2,0%

2‘%ISport

2% Glazba1*^.

Religija 37%2,7% 39,3%

. 5^' hmođlk- f ■ 'ii f 'k 'Umjetnost i kultura 2%2,1%

Obrazovanje 10% Komercijalni 9,6% programi

2%2,3%


Programsku okosnicu Prvoga radijskog kanala u 2014. godini činile su vijesti, emisije o dnevnoj vanjskoj i unutarnjoj politici (U mreži Prvoga, Poligraf, Viza, Inventura - tjedan pod povećalom...), obrazovni (Jezik i predrasude. Putnici kroz vrijeme. Znanjem do zdravlja, Slovo zakona. Zašto tako...), kulturni (Kretanje točke. Licem u lice. Kutija siova. Lica i sjene. Kulturni kolokvij...), znanstveni program (Divni novi svijet. Oko znanosti. Drag mi je Platon...), te sadržaji za djecu (Bijela vrana. Čičak, Stigla je pošta. Glazbena kutijica...). Vijesti, dnevne novosti i kronike emitirale su se svaki sat, a u reportažama i intervjuima obrađivale su se teme od javnog interesa (S predsjednikom uz kavu, A sada Vlada, Oporbeni zarez, S Markova trga. Intervju tjedna...). Obrazovni i dječji programi i u 2014. godini donosili su sadržaje iz prirodnih (Oko znanosti. Divni novi svijet), društvenih i humanističkih znanosti (Povijest četvrtkom. Drag mi je Platon). U snimljenim emisijama i emisijama uživo pratili su se događaji iz kulture i znanosti (Katapultura, Licem u lice. Lica iz sjene, Art-net...). U emisijama koje su pratile događaje iz svijeta glazbe i njezinu povijest emitirala se probrana glazba (Antologija hrvatske pop i rok-glazbe. Diskografija, Glazba s potpisom. Glazbeno bilo. Glazbom oko svijeta, Ispod plahtice, U dosluhu. Vrijeme vinila...). Obrađivala se klasična glazba (Klasika i oko nje. Klasični kroj, Kronotonika, Od portreta do portreta...), pop-rock (S domaće pop i rok-scene. Po vašem izboru. Glazba s potpisom...) i jazz-glazba (Cro jazz. Koncert u predvečerje...), kao i hrvatska glazbena baština (Iz hrvatske narodne baštine. Folklorni koncert do ponoći. Amaterska glazba i stvaralaštvo...).

/ / Str 24PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr



Udjeli programskih vrsta u ukupnom vremenu etYiitiranja kanala: HRA 2

Vijesti

Drugi informativni sadržaji 1%22% Igrani program 19,4% 1,1%

r-Glazba

Sport

36%Religija36,4%

1'-T‘ ^ '^'5®% '

^ 4% Promocija''/4,2%rJ'

Umjetnost i kultura

Komercijalniprogrami

Obrazovanje 3%1,7%


Drugi radijski program u 2014. godini bio je okrenut prema mlađem slušateljstvu, a okosnicu programa činili su suvremena domaća i strana pop i rock glazba te klasici popa i rocka (Oko svijeta u 60 minuta. Fantastično putovanje. Tračnicama bluesa. Glazbena oaza. Tvornica dobrog zvuka. Zvjezdana prašina, Aerosoul, Album tjedna. Klasikom po drugom, Baracuda Bar, Music pub ...), govorni sadržaji, intervjui (Homo sapiens), program uživo (Dobro jutro. Drugi dio dana...), autorske emisije koje su na širem slušateljstvu prihvatljiv način pratile dnevne događaje i politiku, zabavu (Globotomija, Obiteljski magazin. Radna subota...), sport (Sportski mikrofon. Sport i glazba...), kulturu i umjetnost (Vijesti iz kulture. Kulturni vikend. Drugi dio dana-ponedjeljkom) te znanost (Znanost na kapaljku, Andromeda, ...). Od 6.00 do 22.00 na Drugom kanalu svaki sat emitirale su se vijesti. Područja umjetnosti i kulture, znanosti i igranog programa emitirala su se u mozaičnim emisijama (Dobro jutro. Drugi dio dana, Radijska kuhinja. Gladne uši. Radna subota, emisiji Klasikom po Drugom..) u kojima je započeto praćenje kretanja u suvremenoj znanosti, kulturi i umjetnosti. Tijekom dana u spomenutim emisijama objavljivale su se informacije o kulturnim i umjetničkim događajima u Hrvatskoj i svijetu, intervjuirali gosti iz svih područja kulturnog i umjetničkog djelovanja, poticalo na čitanje predstavljanjem novih knjiga, prikazivali filmovi, predstavljala hrvatska kulturna baština, te ukazivalo na kulturna događanja, a posebno za vikend. Igrani program bio je zastupljen trima emisijama; Radio napetica iliti krimić (radijski triler u dramskoj formi, populistički žanr). Panoptikum (radiokomedija za sve dobne skupine, populistički žanr) i Male forme.


■ {îV? HrvatskaB'i% radiotelevizija


Udjeli programskih vrsta u ukupnom vremenu emitiranja kanala: HRA 3

Vijesti

Drugi informativni sadržaji 7%5% Igrani program 4,7% 5,5%

w^mmSport

55%Religija Glazba57,6%

Komercijalni programi

Umjetnost i kultura

Obrazovanje


Treći radijski program u 2014. godini činili su govorno - glazbeni sadržaji od čega su se govorni odnosili na eseje (Mikrokozmi, Ogledi i rasprave. Znaci vremena ...), kritike (Bibliovizor, Filmoskop, Triptih, Sedam dana glazbe...), dramatizacije književnih djela i njihove izvedbe (Radioroman, Radiodrama, Poezija naglas. Šest minuta poezije u šest. Hrvatska proza. Suvremeni hrvatski pripovjedači...), intervjue i rasprave (Jutro na Trećem, Okrugli stol ponedjeljkom. Na kraju tjedna. Razgovor s povodom. Tribina Trećeg programa...), dokumentarne i igrane radiodrame (Radioatelje, Radioigra, Dokumentarna radiodrama...). Govorni program pokrivao je kulturu (Baština, mi i svijet. Dnevnici, pisma, govor iz prvog lica. Lica okolice...) te društvene, humanističke i prirodne znanosti (Znanost i društvo. Prozor u digitalno. Doba znanosti, Eppur si muove. Panorama...). Glazbeni dio činila je probrana, ozbiljna klasična i suvremena glazba, (Opera na Trećem, Izlog sadašnjice. Pro mušica.Paviljon glazbala. Tragom glazbe.... Gotovo svakoga dana emitiramo jedan koncert, iz domaćeprodukcije (Majstorski ciklus SO HRTa; iz sezone Hrvatskog baroknog ansambla. Varaždinskog komornog orkestra, iz Salona Očić itd), te strane produkcije (iz EBU razmjene: Europeum, operne sezone europskih opernih kuća). U glazbenom programu zastupljen je i jazz (Jazz do ponoći, sezona Jazz orkestra HRT-a, Jazz Session, EBU jazz. Vrijeme za jazz, CRO jazz...) alternativna i rock glazba, odnosno antologija (Eclectica, Mixtape, Eurofest, Protupomak...).Na Trećem programu i u 2014. godini eksperimentiralo se zvukom i glasom u vlastitoj produkciji(Ars acustica, Audio.doc, Slika od zvuka...). U neke emisije glazbenog sadržaja od jeseni je uvedeno više kulturnog, umjetničkog, znanstvenog i informativnog sadržaja. To konkretno znači da je povećan udio informativnih sadržaja u emisijama Jutro na Trećem, Svijet glazbe, U svijetu opere i baleta. Tarantella te Sedam dana glazbe, znanstvenih sadržaja u emisijama Acta musicologica, Hrvatski glazbeni abecedarij. Panorama, Znanost i društvo. Svjetovi i nazori. Okrugli stol ponedjeljkom, te kulturnih i umjetničkih sadržaja u emisijama Svitanje na Trećem, Klasična noć zagrebačkih šišmiša. Tragom glazbe. Riječ je glazba je riječ, Subotnja matineja.

Objavljen je jedan broj časopisa Zbornik Trećeg programa Hrvatskoga radija, a pokrenut je i niz koncerata u vlastitoj produkciji koji se odvijaju u Studiju Bajsić na Prisavlju i kojima prisustvuje publika, a istovremeno se i prenose uživo.

j >PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr Str 26%

Hrvatska1.1 ,4 radiotelevizija

IZVJEŠĆE PJ PROGRAM, 2014

Udjeli programskih vrsta u ukupnom vremenu emitiranja kanala: Glas Hrvatske

Vijesti

Drugi informativni sadržaji 27,2% Igrani program 27,3%

4' ' r* 1,7% Zabava : '■2,m '3,3% Glazba 3,4%

,, . 1,8% Promocija ' 5,3%


1,3%0,7%2,6%.Sport I 4,2%

35,1%29,3%

Religija

0,6%Umjetnost i kultura0,4%

Obrazovanje0.1%


Međunarodni radijski programski kanal Glas Hrvatske u navedenom periodu se sve više približava cilju multimedijskog kanala. Uz informativne, obuhvaćao je obrazovne, kulturne i zabavne sadržaje. Neke je sadržaje preuzimao od ostalih programa HRA (HRA 1 Vijesti i druge informativne emisije, HRA2 sportske događaje, HRA3 kulturno-umjetničke sadržaje. Radio Sljeme - Hrvatski naš svagdašnji...), a sam je dnevno proizvodio u prosjeku 125 minuta programa na hrvatskome jeziku (Na valovima staroga kraja. Mostovi, Gost glasa Hrvatske, Multikultura, Ovdje Hrvatska, a tko je tamo. Živjeti put nade...), oko 70 minuta programa na engleskom, španjolskom i njemačkom jeziku (dulje i kraće informativne forme), te oko 550 minuta glazbenih emisija i play-lista s isključivo hrvatskom glazbom (Top 10 GH, Hrvatsko glazbeno stvaralaštvo. Hrvatska narodna glazba. Hrvatska zabavna glazba. Hrvatski pop- rock...). Do kraja kolovoza su se 10 puta emitirale petominutne informativne emisije na engleskom, španjolskom i njemačkom jeziku za međunarodnu javnost, kako bi se izvijestilo o svim bitnim događajima u našoj zemlji i promoviralo hrvatske vrijednosti na kulturnom, znanstvenom, sportskom, turističkom i ostalom polju. Od rujna su uvedene još jedne vijesti na njemačkom jeziku u 10:00 CET, te nakon njih još jedan Mozaik nedjeljom u 10:05. Uz vijesti na engleskom, španjolskom i njemačkom od rujna se emitiraju + 11 puta tjedno magazinski dodaci informativnog, dokumentarnog i mozaično-zabavnog sadržaja. U rujnu je nastala promjena glede petominutnih vijesti iz BiH jer ih Radio Žepče više nije u stanju osigurati, te sadržajno iste petominutne vijesti dalje radi samostalno isti novinar, ali u produkciji samog Glasa Hrvatske. To je rješenje nađeno unutar ukupnih sredstava programa kako bi se osiguralo ispunjenje zakonske obveze. Desetominutne vijesti na talijanskom i mađarskom jeziku proizvodili su regionalni centri Radio Rijeka i Radio Osijek. I dalje se dva puta na dan proizvode i televizijske vijesti na engleskom jeziku za HTV4, koje se odmah zatim prebacuju na YouTube kanal HRT-a. U 2014. uveden je i niz novih emisija u vlastitoj produkciji Glasa Hrvatske (više u čl. 44).


["r-p Hrvatska* radiotelevizijaL


Udjeli programskih vrsta u ukupnom vremenu emitiranja kanala: Radio Sljeme

Vijesti B% Znanost .7,8%35% Igrani program

36,5%0,5% Zabava0,2%0,5% Glazba 0,4%

1% Promocija1,7%0,5% Komercijalni programi1,2%

•Ž"o;

Drugi informativni sadržaji

Sport1*.

31%Religija30,7%

Umjetnost i kultura

Obrazovanje 2%1,7%


Okosnicu govornog programa Radio Sljemena u 2014. godini činile su vijesti i kontaktne i mozaičke emisije koje su se bavile prije svega životom u Zagrebu i regiji (Pod satom. Pun ceker, S mjesta u eter. Pro bono. Se bum vas tužil. Glas velegrada. Komunalije) te temama iz kulture (Kultura grada. Polica s knjigama. Kultura prije sna. Kazališne teme. Poezija naglas, Kajkavijana, Zagrebušek), obrazovanja (Hrvatski naš svagdašnji, Zagrebušek, Zagrebački vremeplov), znanosti (Iz svijeta znanosti), zdravstva (Ordinacija). Zabavna komponenta programa bila je zastupljena u kontaktnim i mozaičkim emisijama (Na Sljemenu sa Šonjom, Nemam više vremena. Film na 88,1, S mjesta u eter. Tri vaše. Pun ceker. Jutarnji, Dnevni, Večernji „klizni" program) te glazbenom programu (Mjesečeve sjene. Glazba na 33, Šlagera], Flashback). Poseban naglasak bio je na temama vezanim uz život u glavnom gradu (Zagrebi po Zagrebu, Za petama. Komunalije, S mjesta u eter, Pun ceker. Pod satom). Glazbeni dio programa sastojao se od autorskih glazbenih emisija (Mjesečeve sjene. Šaputanje na jastuku, Šlageraj). Glazba koja se u programu emitirala uključuje suvremenu pop i rock glazbu te klasike popa, rock glazbe i jazza (Mjesečeve sjene. Glazba na 33, Šaputanje na jastuku), a poseban naglasak stavljen je na lokalnu glazbenu baštinu (Šlageraj, Kajkavijana).

Udjeli programskih vrsta u ukupnom vremenu emitiranja kanala: Radio Osijek Vijesti

’nam:12% Znanost


31,1%Drugi informativni sadržaji

30,5%31,1%

1% ,Zabava •1,7%1,5% Glazba 2,4%

1% Promocija 1,3%0,5% Komercijalni programi 0,9%

Sport

Religija

Umjetnost i kultura t'

0,5%Obrazovanje1,7%



» Hrvatska1/ . i radiotelevizija


Okosnicu govornog programa Radio Osijeka u 2014. godini činile su vijesti i kontaktne i mozaičke emisije koje su se bavile pitanjima kako državne tako i lokalne politike i samouprave (Tema dana. Dobar dan, Politomanija) te temama iz kulture (Kulturtrend), obrazovanja (Učionica, Veliki i mali), znanosti (Znanstvena ekspedicija), zdravstva (Zdravi eter), gospodarstva (Puls Slavonije i Baranje, Put novca) i sporta (Ponedjeljkom sport. Sport subotom. Djeco i mladi o sportu se radi, Krampon). Zabavna komponenta programa bila je zastupljena u kontaktnim i mozaičkim emisijama (Zreli za odmor. Vikend vodič. Brtva glave) te glazbenom programu (Desetica, Naša ulica). Poseban naglasak bio je na temama iz civilnog društva (Promijenimo svijet i Srcem kroz život) te života nacionalnih manjina (Mostovi dijaloga. Emisija na mađarskom jeziku, Slovaci u Hrvatskoj, riječju i pjesmom). Glazbeni dio programa sastojao se od autorskih glazbenih emisija (Rock signal. Glazbeni korzo. Slušaj i uživaj, Karusel, Fonodrom, Što slušaš? Odakle dolaziš? Svijet glazbe i naroda, Studio D.D., Gramofon, Noć u gradu, I blues i jazz) i glazbenih lista (Top do topa), glazba koja se svirala u programu odnosila se na suvremenu pop i rock glazbu te klasike popa, rock glazbe i jazza (uz autorske glazbene emisije i u emisijama Jutarnji program. Dobar dan, O svemu pomalo), a poseban naglasak stavljen je na lokalnu glazbenu baštinu (Ritam šokadije. Moja tambura).

Udjeli programskih vrsta u ukupnom vremenu emitiranja kanala: Radio Pula Vijesti "wo i• 9% Znanost


20,6%

• fDrugi informativni sadržaji 0,2%

0,4%3% Zabava , 28%.

• *^^29,4k 30,3%31,9%

^ :vx%

Sport13,4%

0,3% Glazba0,6%

?' 3% Promocijas .2,^.


Religija

Umjetnost i kultura0%3%Obrazovanje

1,7%* Ugovorna obveza* Ostvarenje

Okosnicu govornog programa Radio Pule u 2014. godini činile su vijesti i kontaktne i mozaičke emisije koje su se bavile pitanjima kako državne tako i lokalne politike i samouprave (Dnevnik Radio Pule, Vijesti Radio Pule, Aktualno s gradonačelnikom. Tema dana. Gost dana, Škovacera, Ćakula, Semafor, Ženski glas) te temama iz kulture (Art-i-čok, Maska, Paklena naranča), obrazovanja (Treći školski sat, KoLibrič), znanosti (Explora, Eko minuta), zdravstva (Stetoskop), gospodarstva (Razvojni kod, EU minuta Radio Pule) i sporta (Stereo sport subotom. Istarska kopačka, sport pondejeljkom i srijedom). Zabavna komponenta programa bila je zastupljena u kontaktnim i mozaičkim emisijama (Jutarnji, Poslijepodnevni i Večernji program Radio Pule, AT Klub, ŠajEter, Našim krajem, Sunčestok, Radiodegustacija, Oštarija Ćuk) te glazbenom programu (Gost iz svijeta glazbe. Iz starih albuma. Za Vas biram...). Poseban naglasak bio je na temama iz civilnog društva (Članak 3, Ženski glas) te života nacionalnih manjina (Duga, Programma italiano, Mezzora italiana, Notizie, Ponte adriatico. Istarski kaleidoskop, La Parola del Signore). Glazbeni dio programa sastojao se od autorskih glazbenih emisija (A sada drugačija glazba. Blues Cafe, DJ Edi - Ritam koji nas prati.

r\PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr Str 29

I ■ Hrvatskaradiotelevizija


Metalurgija, ElioTon) i glazbenih lista (Rolipop, Top 15, Votalica, CD-X). Glazba koja se svirala u programu odnosila se na suvremenu pop i rock glazbu te klasike popa, rock glazbe i Jazza (A sada drugačija glazba. Blues Cafe, Jazz na radio valovima, Demo demo. Metalurgija, Revija na ledu. Ritam noći), a poseban naglasak stavljen je na lokalnu glazbenu baštinu (Cviće mi polje pokrilo). Redovito se realizirao program uživo iz općina, različitih mjesta i krajeva Istre (Žurnada). Dječji program Radio Pule obuhvaćao je minute za djecu i roditelje uz popularnu dječju emisiju u novom izdanju (Tonkica Palonkica Frrr).

Udjeli programskih vrsta u ukupnom vremenu emitiranja kanala: Radio Rijeka Vijesti 10% 2rianđs| ' 1%

,7,7% V 0,6%Drugi informativni sadržaji 30% Igrani program

29,3%. Zabava,

\ n-; ' ^0,5% Glazba0,2%

' •• .2,4% Promocija.' 3,7%


?1,5%22,7%

Sport

Religija 30%31,7%::i,5%

, j 0%Umjetnost i kultura

Obrazovanje 2%1,7%


Okosnicu govornog programa Radio Rijeke u 2014. godini činile su vijesti i kontaktne i mozaičke emisije koje su se bavile pitanjima kako državne tako i lokalne politike i samouprave (Županijska pitanja, Fiumara, Grad i Vi...) te temama iz kulture (Box in...), obrazovanja (Akademskih 15 i Radio Sova...), znanosti (Baltazar i Akademskih 15...), zdravstva (Zdravljak...), gospodarstva (Radio Burza...) i sporta (Pod stijenama Kantride...). Zabavna komponenta programa bila je zastupljena u kontaktnim i mozaičkim emisijama (Battifiaca, Šajetimana, Tužibaba...) te glazbenom programu (Crockodil, Glista...). Poseban naglasak bio je na temama iz civilnog društva (Da se mene pita...) te života nacionalnih manjina (Notiziario, Giornale radio...). Glazbeni dio programa sastojao se od autorskih glazbenih emisija (Intermeco za glazbu. Bez titlova. Almanah...) i glazbenih lista (Top 20, ...). Glazba koja se svirala u programu odnosila se na suvremenu pop i rock glazbu te klasike popa, rock glazbe i jazza, a poseban naglasak stavljen je na lokalnu glazbenu baštinu (Glista, Battifiaca, Ćo mi, ćo ti...).


HrvatskaI sš'lv radiotelevizijat:


Udjeli programskih vrsta u ukupnom vremenu emitiranja kanala: Radio Zadar

Vijesti znanost -SStiJIi

Drugi informativni sadržaji 25% igrani program25,6%

: li' I

0,5% Glazba 0,5%0,8% .Promocija •- 0,5% “ '

■I'41,5% 48,2%

fm

Religija

tUmjetnost i kultura


Obrazovanje 2%2,4%


Okosnicu govornog programa Radio Zadra u 2014. godini činile su vijesti i kontaktne i mozaičke emisije koje su se bavile pitanjima kako državne tako i lokalne politike i samouprave (Vijesti, Dnevnik, Aktualni sat, Grintalica) te temama iz kulture (Pozor pozornica. Treća dimenzija), obrazovanja, ekologije (Klackalica, Mjesto pod suncem. Na valu i na žalu, na moru i na kraju), znanosti (Zrcalo), zdravstva (I to je život), gospodarstva (Objektiv) i sporta (Sport info). Zabavna komponenta programa bila je zastupljena u kontaktnim i mozaičkim emisijama (Stare pjesme. Zlatna ribica) te glazbenom programu (Rollercoaster). Poseban naglasak bio je na temama iz civilnog društva (Objektiv) te života nacionalnih manjina (Lokalno globalno). Glazbeni dio programa sastojao se od autorskih glazbenih emisija (Reflektor,Glazbena prašina) i glazbenih lista (Cro top. Hot urban hits). Glazba koja se svirala u programu odnosila se na suvremenu pop i rock glazbu te klasike popa, rock glazbe i jazza (Rollercoaster, Mikrofonija, Music box), a poseban naglasak stavljen je na lokalnu glazbenu baštinu i vlastitu produkciju (Poziv na bis).

Udjeli programskih vrsta u ukupnom vremenu emitiranja kanala: Radio Knin Vijesti

I 0,3^’^.Znanost


27,2%0,5%’ Zabava 1,6% 7

1% Glazba 0,8%0,2%; Promocija

Drugi informativni sadržaji 0,3%0,4%11%Sport i -

Religija 35%43,4%:0,2%^^t1^t

tUmjetnost I kultura


Obrazovanje 2%2,4%


Okosnicu govornog programa Radio Knina u 2014. godini činile su vijesti i kontaktne i mozaičke emisije koje su se bavile pitanjima kako državne tako i lokalne politike i samouprave

I" SPJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr Str 31

"PT-'P Hrvatska4 iivk radiotelevizija


(Tema dana. Aktualni sat s gradonačelnicom) te temama iz kulture (Tema dana), obrazovanja (Veliki odmor,Mi smo veliki,al smo mali ,Tema dana), znanosti (Tema dana,Divni novi svijet- preuzimanje l.pr.HR), zdravstva (Govorimo o zdravlju i zdravstvu-preuzimanje l.pr.HR), gospodarstva (Gospodarski kutak. Tema dana) sporta (Treće poluvrijeme. Sportske minute- preuzimanje Z.pr.HR) i emisija za branitelje (Hrvatski branitelj).Zabavna komponenta programa bila je zastupljena u kontaktnim i mozaičkim emisijama (55. minuta s vama. Glazbene želje,Petak je dan-petak je taj dan,Tužibaba) te glazbenom programu (Back to...,Domaćice ). Poseban naglasak bio je na temama iz civilnog društva (Civilno društvo danas. Tema dana), te života nacionalnih manjina (Most, SPC - vjerska emisija za srpsku nac. manjinu. Tema dana). Glazbeni dio programa sastojao se od autorskih glazbenih emisija (Radio gost,Slušaonica s Igorom) i glazbenih lista (Top 10 HR Knina). Glazba koja se svirala u programu odnosila se na suvremenu pop i rock glazbu te klasike popa, rock glazbe i jazza (Duzina,Vrijeme vinila-preuzimanje Z.pr.HR, 5 obje strane Atlantika- preuzimanje l.pr.HR), a poseban naglasak stavljen je na lokalnu glazbenu baštinu (Čarobna kutija).

Udjeli programskih vrsta u ukupnom vremenu emitiranja kanala: Radio Split Vijesti ' " 10% ^Znanost


23,6%3% Zabavan , ,

2,6%. „ . -V...; .0,5% Glazba 0,5%-1,5%'• Promocija n

• tM' ^ :2% Komercijalni programi

1,3%

. 1%' pm;:

Drugi informativni sadržaji 0,7%0,6%15^"'Sport

.> 15,2%Religija 40%

41,5%0,3%;Umjetnost i kultura

Obrazovanje 2%1,7%


Okosnicu govornog programa Radio Splita u 2014. godini činile su vijesti i kontaktne i mozaičke emisije koje su se bavile prvenstveno temama i pitanjima iz regije i Splita, uz teme iz državne te lokalne politike i samouprave (Auspuh, Jutro Mijenja Sve, Sridom u sridu) te temama iz kulture (Kulturni kažiprst, U središtu dana), obrazovanja (Male priče, Škrinjica za sne, Ezopove basne), znanosti (Divni novi svijet), zdravstva (Izaberi zdravlje-ST), lokalna baština i naslijeđe (Baština -ST), gospodarstva (Turizam danas. Županijska ura. Podvučeno plavim. Radio most DW, Pomorska večer. Zeleno modri savjetnik) i sporta (Od Baluna do košarke. Start, Treće poluvrijeme. Sportski prijenosi HNL i drugi sportski prijenosi, ljetni sportski serijal povodom Svj. Prvenstva u nogometu - Operacija Brazil). Tijekom 2014 uvedena je i posebna kontakt emisija za potrošače (Potrošački informator). Studentske teme i pitanja iz akademskog života obrađene su u posebnoj emisiji (Kroz Bolonju i prašumu). Zabavna komponenta programa bila je zastupljena u kontaktnim i mozaičkim emisijama (Magistrala, Weekend program. Nedjeljni akvarel, Fala ti Bože opet Petak, Kaskaderi, Kad se smijah Tad i Bijah, Perlice) te glazbenom programu (Glazbeni spomenar, Glazbofon).

j t str 32PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr %

^ Hrvatskaradiotelevizija


Poseban naglasak bio je na temama iz civilnog društva (Zajedno, Policija u zajednici) te života nacionalnih manjina (Tu pored nas) a uvedena je i nova emisija za osobe treće životne dobi (Zlatne godine).

Glazbeni dio programa sastojao se od autorskih glazbenih emisija (Globartika, Klasikom po eteru, U programu) i glazbenih lista (Urbis, Topnjaća, MP3-ca). Glazba koja se svirala u programu odnosila se na suvremenu pop i rock glazbu te klasike popa, rock glazbe i jazza (Rock klasika, Bluesoteka, Evergreen glazba), a poseban naglasak stavljen je na lokalnu glazbenu scenu kroz glazbene brojeve koji se emitiraju u jutarnjem i dnevnom programu te izabranu glazbu lokalnih obilježja u tematskim emisija (Čovik vrime rić. Koncerti srijedom. Glazbeni Marendin). Nova domaća glazba i neafirmirani glazbenici predstavljeni su u emisiji (Demo Box).

Udjeli programskih vrsta u ukupnom vremenu emitiranja kanala: Radio Dubrovnik Vijesti 0,2%V- 10%

10,6%Znanost

0,4%Drugi informativni sadržaji Igrani program 0,4%39%

35,4% 1,0%Zabava 25%1,5%Sport

21,1%1,5%Glazba 20%Religija 0,6%

25,9%0,6%0,2%Umjetnost i kultura 0,4% Promocija

0%0,8%Komercijalni programiObrazovanje 2,3%0,4%

1,0% 1,7%* Ugovorna obveza* Ostvarenje

Okosnicu govornog programa Radio Dubrovnika u 2014. godini činile su vijesti i kontaktne i mozaičke emisije koje su se bavile pitanjima kako državne tako i lokalne politike i samouprave (Utorkom o gradu. Pogledi, Deboto vikend) te temama iz kulture (Lukjernarij, Festivalska panorama. Glazbeni mozaik), obrazovanja (Dubrovačka baština), znanosti (Plavi razgovori), zdravstva (Zdravi bili), gospodarstva (Zlatna jabuka, Moreplovi) i sporta (Prva liga. Sportske minute, prijenosi vaterpolskih utakmica). U programu Radio Dubrovnik važno mjesto imaju emisije za djecu i mlade (Šareni svijet. Tako to oni rade). Zabavna komponenta programa bila je zastupljena u kontaktnim i mozaičkim emisijama (Dobro jutro radio - jutro na 105, Radio kavana) te glazbenom programu (Stereopanorama, Noćni klub. Futura). Poseban naglasak bio je na temama iz civilnog društva (Obzorja) te života nacionalnih manjina (S Hrvatima Boke, Divan). Glazbeni dio programa sastojao se od autorskih glazbenih emisija (Canzonissima, Na domaćem terenu. Ozvučena povijest rock'n'rolla. Diskoteka 7) i glazbenih lista (Cro top 20, Top 30, Top topova). Glazba koja se svirala u programu odnosila se na suvremenu pop i rock glazbu te klasike popa, rock glazbe i jazza (Portreti u jazzu. Radio fjaka. Glazba za sva vremena. Muzička kutija. Zvijezde swinga), a poseban naglasak stavljen je na lokalnu glazbenu baštinu (Dubrovački kantun,Tragom maestrala. Dubrovačka koncertna scena).

I*’-,PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr Str 33

Hrvatskaradiotelevizijaj ^ i


III. RJ Glazba (Glazbena proizvodnja HRT-a, čl.21-23)

Glazbena proizvodnja HRT-a u 2014. godini imala je ulogu kreatora i promotora hrvatske glazbe i glazbenika putem narudžbi, javnih izvedbi, studijskih snimanja te arhiviranja i distribucije skladbi hrvatskih i svjetskih autora i izvođača, kao i očuvanja i promocije notnog arhiva. Djelatnosti Glazbene proizvodnje HRT-a u 2014. bili su:

• održavanje javnih koncerata i koncertnih ciklusa (Majstorski ciklus Simfonijskog orkestra HRT-a, Kanconijer Zbora i SO HRT-a, Sfumato Zbora HRT-a, ciklus koncerata Jazz orkestra HRT-a, U ozračju tambure TO HRT-a);

• produkcija programa i koncerata za djecu i mlade (Izbor za Euroviziju mladih glazbenika, TO HRT-a - obilježavanje 25. obljetnice hrvatsko-američke zaklade za stipendiranje nadarenih studenata u domovini - Hrvatske školske zaklade iz Kalifornije, Festivalu dječje kajkavske popevke - Krapina...);

• gostovanja u Hrvatskoj i inozemstvu (TO HRT-a - Tambura instrumental festival, Požega, SO HRT-a - Festival Sarajevske muzičke večeri, Sarajevo, Zbori i SO HRT-a - 25. Brodsko glazbeno ljeto. Slavonski Brod, Jazz orkestar HRT-a -10. Samobor Jazz Festival, Samobor, SO i Zbor HRT-a - 39. Osorske glazbene večeri, Osor, SO i Zbor HRT -a. Glazbene večeri u svetom Donatu, Zadar, SO HRT-a - turneja u Italiji u prosincu 2014. uz koncerte u Avezzanu, Sulmoni, Pescari, Teramu, Terniju, Modeni, Savoni, Verceiliju, Milanu, Sonadalu, Novari, Lodiju, Tortoni);

• studijska snimanja za potrebe fonoteke HR-a i AV arhiva HTV-a (Simfonija Milka Kelemena, Cum invocarem Vatroslava Lisinskog, Koncertna predigra za veliki orkestar Krešimira Baranoviča, trajne snimke skladbi Marijana Makara i Tihomira Zlatića, autorska djela Davida Gazarova, skladba Noćni čari i ciklus Pet muških zborova Ivana pl. Zajca....);

• sudjelovanje u produkcijama glazbenih programa HR-a i HTV-a (Godišnjica mature. Maestro);

• suradnja s institucijama u kulturi u produkciji njihovih programa (Međunarodno pijanističko natjecanje Svetislav Stančić uz potporu Ministarstva kulture RH, koncert Jazz orkestra i Charlesa Toliivera u organizaciji HRT-a i Hrvatskog društva skladatelja, projekt Glazba i grad u organizaciji HRT-a i Grada Zagreba....);

• nastupi u posebnim prigodama od državnog značenja (Središnja nacionalna komemoracija stogodišnjice početka Prvog svjetskog rata. Dan državnosti RH...).

Glazbena proizvodnja HRT-a u 2014. održala je više od 100 koncerata u Zagrebu, ostalim dijelovima Hrvatske i inozemstvu, te je sudjelovala u proizvodnji televizijskih i radijskih emisija u skladu s programskim shemama, studijski je snimala djela koja nedostaju u fonoteci HRT-a ili im je razina izvedbe, odnosno tehnička kvaliteta snimke slaba u ukupnom trajanju od


P-J-Z - HrvatskaU'«i\k radiotelevizija


najmanje 1800 minuta godišnje. Također je objavljivala CD i DVD izranja u svrhu promocije ansambla i hrvatske glazbe (priprema materijala za album Radovana Vlatkovića, koji će biti objavljen u izdanju/suizdanju HRT-a, Osorska trilogija, nagrađena Porinom za najbolju produkciju i najbolji album klasične glazbe....)

Djelatnosti Glazbene proizvodnje HRT-a u 2014. ostvarivala su četiri ansambla; Simfonijski orkestar HRT-a, Zbor HRT-a, Jazz orkestar HRT- a i Tamburaški orkestar HRT- a: organiziranjem vlastitih koncertnih ciklusa svakog od ansambla, održavanjem programa prilagođenih djeci i mladima, gostovanjima u zemlji i inozemstvu, suradnjom s kulturnim institucijama i njihovim programima, suradnjom s europskim kulturnim institucijama, snimanjem za potrebe programa i arhiva HR-a i HTV-a, naručivanjem novih skladbi i aranžmana (skladba suvremene splitske skladateljice Olje Jelaske Modri val, nastala na narudžbu Simfonijskog orkestra HRT-a...)



[■..r


IV. Internetski portali (ČI.24.-27.)

Novi mediji su na svim svojim platformama brzo, sveobuhvatno, pravodobno i istinito informirali korisnike o političkom, kulturnom, gospodarskom životu zemlje i svijeta, o poduzetništvu i obrtu, o aktualnostima i zanimljivostima iz područja javnoga interesa (vijesti.hrt.hr). Objavljivane su vijesti iz područja zabave (filmske vijesti, glazbene vijesti i ostale zanimljivosti), religijske vijesti, lokalne i regionalne vijesti na internetskim portalima svih lokalnih radiopostaja, posebna stranica namijenjena informiranju pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj kroz najave emisija (Prizma i Manjinski mozaik) te povremene vijesti i reportaže (manjine.hrt.hr), posebnu stranicu za multimedijalno pračenje izbora za Europski parlament, posebnu stranicu za multimedijalno praćenje predsjedničkih izbora. Poseban projekt u svibnju 2014. koji je pratio i izvještavao o poplavama u Hrvatskoj i regiji te veliku humanitarnu akciju "Hrvatska pomaže" za prikupljanje pomoći stradalima u poplavama.

Na internetskom portalu sport.hrt.hr 2014. bila je godina velikih sportskih događaja koji su uz prijenose na televiziji i radiju opsežno i multimedijski praćeni i na portalu te društvenim mrežama. Počelo je s Europskim prvenstvom u rukometu u siječnju, nastavljeno sa Zimskim olimpijskim igrama u veljači, a kulminacija je bilo Svjetsko nogometno prvenstvo u lipnju i srpnju. Tijekom projekata korisnicima portala i društvenih mreža pružene su pravovremene i opširne informacije, uživo su se pratili rezultati, a vijesti su bile popraćene bogatom multimedijom. Projekti su odrađeni u suradnji s novinarima i urednicima na terenu te u emisijama čime je ostvarena interakcija s gledateljima. Tijekom SP-a u Brazilu zabilježen je rekordni posjet sportskim stranicama te pripadajućim društvenim mrežama.

Specijalizirani portal raspored.hrt.hr nudio je raspored emitiranja emisija na svim programskim kanalima, te programske najave emisija.

Na internetskom portalu radio.hrt.hr detaljno su prezentirani programski kanali i sadržaji Hrvatskog radija: audio usluge na zahtjev (radio.hrt.hr/slušaonica), podstranice nacionalnih i regionalnih radijskih postaja (radio.hrt.hr/radiopostaja) te njihove programske sadržaje (radio.hrt.hr/radiopostaja/emisija).

Glazbeni sadržaji u 2014. godini najavljivani su i predstavljani na intenetskom portalu glazba.hrt.hr. Svaki ansambl HRT-a (Jazz orkestar. Simfonijski orkestar. Tamburaški orkestar. Zbor) ima svoju podstranicu te je svaki od njih predstavljen na engleskom jeziku. Tijekom godine objavljivan je raspored nastupa svakog pojedinog ansambla, a pojedine nastupe bilo je moguće popratiti uživo.

Sadržaji u programu HRT-a namijenjeni djeci i mladima najavljivani su na internetskom portalu mladi.hrt.hr, kao i vijesti koje su bilježile uspjehe mladih sportaša, znanstvenika u sklopu učeničkih i drugih natjecanja te ostale informativno-edukativne vijesti (početak školske godine, pisanje mature, upisne kvote u srednjim školama i si.).

U 2014. pokrenut je internetski portal namijenjen Hrvatima izvan RH (glashrvatske.hrt.hr) koji nudi mobilne platforme, vijesti na stranim jezicima, programe uživo te je u cijelosti preveden na engleski, njemački i španjolski jezik.

Pokrenuta je i suradnja HRT-a s 15 partnerskih privatnih i javnih radio postaja u okviru projekta Euranet plus kojim se promoviraju europske teme, a HRA sudjeluje izvještajima, informativnim emisijama, reportažama i analizama. Dio suradnje je i portal na kojem se objavljuje specijalizirani, tematski sadržaj o europskim temama.

Teletekst HRT-a u okviru Tima multimedije i u 2014. godini je na sva četiri HRT-ova televizijska programa pravodobno, točno i objektivno informirao korisnike o svim važnim političkim, gospodarskim i kulturnim događajima u Hrvatskoj i svijetu te drugim informacijama od javnoga interesa.

/Str 36PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr

Hrvatskaradiotelevizijar


Tijekom 2014. godine Teletekst Je nastavio i s radom na intezivnom međuplatformskom povezivanju te suradnji unutar IMS-a.

Neki od važnijih događaja koji su popraćeni u 2014. bili su izbori za Europski parlament 25. svibnja te predsjednički izbori u RH potkraj godine. Za te događaje emitiran je poseban blok stranica od 610. do 640. Popraćena je i kampanja, predstavljanja na HTV-u i HRA-u, emitirane sve bitne DIP-ove obavijesti te pravodobno objavljeni rezultati izbora.

Za vrijeme katastrofalnih poplava u RH u proljeće 2014. brzo i redovito emitirane su bitne informacije korisnicima. Tim povodom skoro godinu dana otvoren je blok stranica (na 112.) s važnim informacijama koje se tiču stanovništva poplavljenog područja (prikupljanje donacija, zahtjevi za obnovu kuća, obavijesti Hrvatskog Crvenog križa itd., koje institucije se odriču naplata potraživanja itd.).

U 2014. godini unaprijeđena je komunikacija s gledateljima i slušateljima putem društvenih mreža Facebooka i Twittera. Za projekte Izbori za Europski parlament. Predsjednički izbori i Hrvatska pomaže korisnici su uključeni u televizijski program putem društvene mreže Twitter te im je omogućeno komentiranje i/ili postavljanje pitanja gostima u studiju.


HrvatskaL'«-£ radiotelevizija


izvješće o programskim obvezama HRT-a prema Ugovoru HRT-a i Vlade RH 2013. - 2017. (čl. 29. - čl. 43.)

V.

1. Čl. 29. Obveza informiranja; Izvješće za 2014.

OSTVARENJE - 2014.PROGRAMSKA VRSTA / ŽANROVI

UdioHRAmin.

HRA-REGmin.

HTVmin.

HRTmin. (%)

5(2+3+4) 61 2 3 4TTVIJESTI. 194.083 125.141 391.353 H 710.577 27,94

136.102 298.604Vijesti 102.498 60.004 11,74Dnevna informativna emisija 261.860 10,3039.105 53.230 169.525Dnevnici/kronike lokalnih centara 41.356 0 92.511 3,6451.155

18.732 0,74Stanje u prometu 594 6.537 11.601Meteorološki izvještaj 1,5310.530 5.370 22.970 38.870

DRUGI INFORMATIVNI SADRŽAJI. .72,06416.571 210.632 1.204.996 1.832.199Unutrašnja politika 10.102 3.750 5.185 19.037 0,75Vanjska politika 19.502 0,7710.103 4.249 5.150Tematska aktualna problematika 76.079 50.675 89.590 216.344 8,51Sabor 0 23.984 0,9422.833 1.151Politički događaji i manifestacije 2.032 533 333 2.898 0,11

0,05Izbori 688 361 310 1.359Informativni mozaik 127.367 90.997 929.499 1.147.863 45,14Kultura, znanost, obrazovanje, umjetnost... 6.500 20.135 42.862 1,6916.227Zdravlje i zdravstvena problematika 3.090 0,36753 5.211 9.054

9.353 1.922 14.678 0,58Dijaspora 3.403Ljudska prava i civilno društvo 1,1214.092 6.539 7.760 28.391

44.614 1,75Etničke grupe i nacionalne manjine 7.934 2.550 34.130

Dokumentarna reportaža 0 8.355 41.394 1,6333.039Politički dokumentarni program 88 0 698 0,03610Dokumentarni program - aktualna tematika 6.665 0,264.915 1.750 0Multikulturalni dokumentarni program 0 0 5.470 0,225.470Dokumentarni program - ostalo 45.525 1,7932.018 10.947 2.560Tematska aktualna problematika - regije 2,814.722 0 66.735 71.457

1,12Kultura življenja 15.007 2.800 10.685 28.492Poljoprivreda i selo 5.370 7.020 21.481 0,849.091

0,765.230 7.845 19.233Turizam 6.158Obrtništvo i malo poduzetništvo 0,03665 0 30 695

4.662 19.727 0,78O gospodarstvu 12.487 2.578Poduzetništvo i financije 0 0 776 0,03776

610.654 335.773 1.596.349 2.542.776 100,00UKUPNO

Hrvatska radiotelevizija tijekom 2014. godine u svojim radijskim programima svaki je dan emitirala vijesti svaki puni sat, a tjednim ritmom specijalizirane emisije iz područja unutarnje i vanjske politike, poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, turizma, ekologije, zdravstva, pomorstva, znanosti, kulture i umjetnosti, religije. U mjesečnom ritmu emitirale su se i specijalizirane emisije. Regionalni programi dnevnim su ritmom emitirali, prema svojim

|j- Str 38PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr

I -!Z’: Hrvatskaak radiotelevizijaL


mogućnostima, vijesti i druge, dulje informativne emisije, a obveza informiranja ispunjavala se i u mozaičnim emisijama.

Hrvatska televizija na Prvom programu emitirala je dnevne informativne emisije: Dnevnik (tri puta na dan). Vijesti (od ranojutarnjih do poslijepodnevnih). Vijesti iz kulture. Sportske vijesti i meteorološki izvještaj te tjedne specijalizirane i mozaične emisije iz područja unutarnje i vanjske politike, gospodarstva, ekologije, nacionalnih manjina, zaštite potrošača, poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, kulture, društva, emisije o Hrvatima izvan Republike Hrvatske itd. Na Prvom i Drugom programu informirala se javnost o regionalnim temama, a Četvrti program bio je posvećen informiranju javnosti o svim važnijim dnevnim i tjednim društveno-političkim, gospodarskim, kulturnim, prometnim, sportskim i ostalim temama.

Hrvatska televizija u 2014. proizvodila je i specijaliziranu emisiju posvećenu informiranju hrvatskih branitelja te rješavanju njihovih problema, s posebnim naglaskom na potrebe invalida Domovinskoga rata.

Napomena: detaljna razrada vidljiva u mjesečnim Izvješćima koja se nalaze u prilogu

2. Čl. 30. Obveza informiranja i obrazovanja u području sporta i fizičke kulture; Izvješće za 2014.

OSTVARENJE -2014.PROGRAMSKA VRSTA / ŽANROVI

HRA-REG

min.HRT

min.UdioHTV

min.HRAmin. (%)

1 65(2+3+4j2 3 4

SPORTSKI PRMENOSI .59.835 28.095 38.579 126.509 54,13Atletika 2.469 0 0 2.469 1,06Automobilizam 33 0 0 33 0,01Gimnastika 378 0 0 378 0,16Hokej na ledu 3.010 0 0 3.010 1,29Klizanje 628 0 0 628 0,27Kombinirani sportski prijenosi + glazba 136 17.771 30.172 48.079 20,57Košarka 2.573 0 0 2.573 1,10Nogomet 24.813 9.330 7.230 41.373 17,70Odbojka 1.446 0 0 1.446 0,62Ostali sportovi 4.320 113 210 4.643 1,99Plivanje 953 0 0 953 0,41Rukomet 5.490 881 0 6.371 2,73Skijanje 5.046 0 0 5.046 2,16Tenis 6.702 0 0 6.702 2,87Vaterpolo 1.838 0 967 2.805 1,20SPORTSKE EMISUr . ^107.1931^.14.815 45,8250.412 41.966Sportski pregledi, dokumentarci, reportaže... 3.623 2.870 9.155 15.648 6,70Emisija o sportu 9.587 40.275 22.806 72.668 31,09Sport za osobe s invaliditetom 153 0 0 153 0,07Sportske vijesti 1.452 7.267 10.005 18.724 8,01UKUPNO 74.650 78.507 80.545 233.702 100,00


r Hrvatskaradiotelevizija


HRT je tijekom 2014. godine u svojim programima široj i ciljanoj publici predstavio raznovrsnost sportova, afirmirao hrvatske sportaše, pratio hrvatske reprezentacije i klubove u domaćim i međunarodnim natjecanjima. Na objektivan i neutralan način pružio je punu, vjerodostojnu i nepristranu informaciju. Tijekom 2014. godine izravno su prenošeni važniji europski i svjetski sportski događaji, a odgovarajuća pozornost posvećena je sportu od lokalnog i regionalnog značenja.


3. Čl. 31. Obveza dokumentiranja zbilje, društvenih, političkih i kulturnih vrijednosti; Izvješće za 2014.

OSTVARENJE -2014.PROGRAMSKA VRSTA / ŽANROVI

HTV HRA HRA-REGmin.

Udio .HRT . min. (%)min. min.

61 5(2+3+4)2 3 4

DRUGI INFORMATIVNI SADRŽAJI 35,88=76052 12697 10915 99664Dokumentarna reportaža 33.039 0 8355 41394 14,90Politički dokumentarni program 610 0 0 610 0,22Dokumentarni program - aktualna tematika 4915 1750 0 6665 2,40Multikulturalni dokumentarni program 5470 0 0 5470 1,97Dokumentarni program - ostalo 32.018 10947 2560 45525 16,39

-^1564î^'’ :5,63‘S'-SPORT 3623 2870 9155Sportski pregledi, dokumentarci, reportaže... 3623 2870 9155 15648 5,63

^ 73180 S 263S2610UMJETNOST I KULTURA 67714 2856Kulturološki dokumentarni program 57.899 2856 2610 63365 22,81Dokumentarni film - autorski 9815 0 0 9815 3,53

|-^v9,la9199 :. -Ii' 1999 2534EI14150OBRAZOVANI!Dokumentarni program za djecu 1325 1854 174 3353 1,21Dokumentarni program za mlade 1,864976 185 0 5161Povijesni dokumentarni program 7849 7160 1825 16834 6,06

'21512ZNANOST 8143 29655'^0 10,68nZnanstveni dokumentarni program 2121 8143 0 10264 3,70Popularnoznanstveni dokumentarni film/serija______________________ 19.391 0 0 19391 6,98

To 8343- V M3,00I6RANI PROGRAM 8013 330Dokudrama 0 8013 330 8343 3,00

17442' ’ 17442^ 6,28. 0ZABAVA 0iiDokumentarni mozaik 0 0 17.442 17442 6,28

ft$82?|fcH3,0SGLAZBA 2080 0Glazbeni dokumentarni program 6402 2080 0 8482 3,05UKUPNO 189453 45858 42451 277762 100,00

Hrvatska radiotelevizija je tijekom 2014. godini u svojim radijskim programima njegovala sve dokumentarne forme prikladne radiofonskom izričaju, od kratkih formi do

|T |*»I %PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr Str 40

n I Hrvatskab -».k radiotelevizija


velikih dokumentarnih reportaža i dokumentarne radiodrame. Hrvatski radio na Prvom programu emitirao je snimke/prijenose raznih društvenih, političkih i kulturnih događaja te dokumentarne emisije iz područja kulturne baštine.

Treći program HRA objavljivao je dokumentarne sadržaje u zahtjevnijim formama: od dokumentarne radiodrame, dokumentarnih portreta važnih osoba iz područja znanosti, kulture i umjetnosti do dokumentiranja znanstvenih, kulturnih i umjetničkih fenomena, razmatranja, rasprava i si.

Regionalni radijski programski kanali u tjednim su emisijama dokumentirali teme iz raznih područja regionalne važnosti.

Na Prvom programu Hrvatske televizije izvršena je obveza emitiranja barem jednoga dokumentarnog filma domaće proizvodnje u tjednu, u najgledanijem terminu, a još dva domaća dokumentarna filma u tjednu izvan udarnog termina. Na Drugom programu tjednim su se ritmom emitirali domaći i strani dokumentarni filmovi/serijali. Na Trećem programu emitirali su se dokumentarni sadržaji u najmanje dva termina na dan, a na Četvrtom domaći i strani sadržaji koji se uklapaju u njegov programski profil.


4. Čl. 32. Obveza obrazovanja; Izvješće za 2014.

OSTVARENJE -2014. HRA-REG

min.

PROGRAMSKA VRSTA / ŽANROVI UdioHTVmin.

HRAmin.

HRTmin. (%)

1 2 3 5(2+3+4)4 6OBRAZOVANJE 100.411 50.679 39.318 190.408 100,00iObrazovanje - cjeloživotno 13.124 10.802 4.352 28.278 14,85Obrazovanje - školsko 13.925 7.798 0 21.723 11,41Obrazovanje - predškolsko 1.617 0 0 1.617 0,85Obrazovno-odgojni program 2.288 2.918 1.170 6.376 3,35Obrazovanje - aktualna tematika 8.832 6.422 10.249 25.503 13,39Obrazovanje - ostalo 945 5.316 3.145 9.406 4,94Zdravlje 2.461 1.300 11.512 15.273 8,02Ekologija 759 3.370 1.711 5.840 3,07Dokumentarni program za djecu 1.325 1.854 174 3.353 1,76Mozaični program za djecu 6.237 105 1.310 7.652 4,02Dokumentarni program za mlade 4.976 185 0 5.161 2,71Putopis 36.073 3.449 3.870 43.392 22,79Povijesni dokumentarni program 7.849 7.160 1.825 16.834 8,84

Velik udio Prvog programa Hrvatskoga radija u 2014. bio je posvećen obrazovanju. U dnevnom ritmu emitirali su se obrazovni sadržaji o hrvatskom jeziku i povijesti te o hrvatskoj i svjetskoj prirodoslovnoj, znanstvenoj i kulturnoj baštini i dostignućima. U tjednom ritmu emitirali su se obrazovni sadržaji iz područja povijesti, zemljopisa, pravnog sustava, društvenih odnosa, prirodnih znanosti, književnosti, glazbe, likovne umjetnosti, jezika, europskog naslijeđa i zajednice, zdravlja itd. Neke emisije bile su izrazito namijenjene djeci, neke odraslima, a neke svim dobnim skupinama.

I**%PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr Str 41

’ I Hrvatskat radiotelevizija


Većina govornih emisija Trećeg programa iz područja kulture, umjetnosti i znanosti imala je i obrazovnu dimenziju za zahtjevniju publiku.

Proizvodnja obrazovnih programa na televizijksim programima bila je usmjerena na stvaranje programskih sadržaja posvećenih obrazovanju različitih skupina gledatelja, od najmlađih do najstarijih. U dnevnom i tjednom ritmu emitirali su se obrazovni sadržaji različitih formata: kontakt-emisije, studijske govorne emisije, mozaične emisije i ostale. Programski sadržaji obrađivani u navedenim formatima iz područja su: znanosti, kulture, religijske kulture, glazbe. Posebno su obrađivane i teme iz književnosti i jezika, zdravlja, povijesti, zemljopisa, društvenih odnosa i dr.


5. Čl. 33. Obveza populariziranja, prezentiranja novosti i educiranja o znanstvenim temama; Izvješće za 2014.

OSTVARENJE - 2014. HRA-.REG

min.

PROGRAMSKA VRSTA / ŽANROVI UdioHRTmin.

HTVmin.

HRAmin. (%)

5(2+3t4)1 632 4

1(X?,0054.166 53.642 13.999 121.807ZNANOSTZnanost - aktualna tematika 5.870 16.560 13,602.421 8.269

8.129 56.831 46,6630.022 18.680Znanost0 211 0,17Znanost za djecu 211 0

3,95Znanstvena kritika 4.817 0 4.8170Znanstveni paneli i ogledi 13.733 11,270 13.733 0

0 10.264 8,43Znanstveni dokumentarni program 2.121 8.143Popularnoznanstveni dokumentarni film/serija______________________ 15,920 19.39119.391 0

Hrvatska radiotelevizija je u 2014. godini proizvodila i emitirala na Prvom radijskom kanalu emisije, vijesti i reportaže o znanosti te posebne emisije i priloge o znanosti prilagođene djeci, na svom Drugom kanalu u sklopu mozaičkih emisija pratila je kretanja u suvremenoj znanosti. Na Trećem radijskom kanalu emitirano je niz znanstvenih panela, tematskih znanstvenih emisija, ogleda, studija i rasprava za zahtjevniju publiku.

Hrvatska radiotelevizija je tjednim ritmom na općim televizijskim kanalima emitirala specijalizirane znanstvene emisije, a znanstveni sadržaji, pogotovo prirodne znanosti, redovito su bili zastupljeni i na HTV3. Na HTV4 svaki su se dan pratile vijesti iz svijeta znanosti te teme vezane uz zdravlje i zdravstvo. U 2014. godini otvoren je prostor i za emitiranje znanstvenopopularnih filmova/serijala u udarnom terminu.


I*’-. Str 42PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr

mi^ Hrvatskai radiotelevizija


6. Čl. 34. Obveza iz područja umjetnosti i kulture; Izvješće za 2014.

OSTVARENJE - 2014. HRA HRA-REG min.


HRTmin. {%)min.

1 5(2+3-i-4)2 3 4 669.803 5p72.291 f 100,00"132.043UMJETNOST I KULTURA 170.445

Umjetnost 9.032 S.472 1.080 15.584 4,19Umjetnost za djecu 3.441 0 0 3.441 0,92Kultura 6.228 126.896 22.107 155.231 41,70Kultura za djecu 0 180 0 180 0,05Kulturalna kritika 2.644 3.328 0 5.972 1,60Kulturna baština 10.127 6.453 24.499 41.079 11,03Umjetnost/kultura - aktualna tematika 32.719 19.330 17.890 69.939 18,79Umjetnost/kultura - paneli i ogledi 138 5.930 1.617 7.685 2,06Kulturološki dokumentarni program 57.899 2.856 2.610 63.365 17,02Dokumentarni film - autorski 9.815 0 0 9.815 2,64

Na Prvom radijskom programu u 2014. godini redovitim dnevnim vijestima i tjednim specijaliziranim emisijama o kulturi i umjetnosti objavljivale su se informacije i kritički osvrti na kulturne i umjetničke događaje u Hrvatskoj i svijetu te na predstavljanja novih ostvarenja iz svih područja kulturnog i umjetničkog djelovanja. Treći program gotovo je u cijelosti bio posvećen umjetnosti i kulturi. U govornom dijelu tjedne emisije predstavljale su portrete umjetnika, hrvatsku, mediteransku, srednjoeuropsku te svjetsku kulturnu i umjetničku baštinu, objavljivale kritiku, a osobita se pozornost posvetila i glazbenoj kulturi.

Hrvatska televizija posebnu pozornost u dnevnim i tjednim emisijama posvetila je njegovanju i promicanju nacionalnog identiteta i kulture. Obrađivane su teme iz područja spomenika kulture u velikim središtima i onih slabije poznatih u manjim mjestima, te kulturni običaji svih regija Hrvatske. Tjednim emisijama nastojali su se obraditi što širi aspekti kulturnog djelovanja u zemlji i inozemstvu, kako hrvatskih, tako i europskih i svjetskih, starih i suvremenih umjetnika. Radi očuvanja i razvoja kulture posebna pozornost bila je posvećena glazbenom kulturnom izričaju te se u tjednim emisijama obrađivala ozbiljna glazba, a glazbeni izričaj posebno se obrađivao po regijama. U dnevnom ritmu pratili su se aktualni događaji iz svijeta kulture. Posebna važnost dana je umjetnosti i kulturi u sklopu emisija na HTV3 koje imaju zajednički nazivnik "kultura i umjetnost".


I j 'PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr Str 43•«

p I r* Hrvatskaradiotelevizija


7. Čl. 35. Obveza iz područja glazbe; Izvješće za 2014.

OSTVARENJE - 2014. HRA HRA-REG min.


HRTmin. (%)min.

1 5(2+3+4)2 3 64

^•%2817225-VS- <Koncert klasične glazbe 20.207 18.054 285 38546 1.62Scenska glazba (opera, opereta, balet...) 3320 10.463 0 13783 0,58Blokovi klasične glazbe 3280 181.078 0 184358 7,75Emisija o klasičnoj glazbi 3,791918 72.127 15.990 90035

.,ZAIÂ\fflMC"€iLAZgA- - 1862439 FT7832Ii . ?116204 332574 1413661'Koncerti i festivali zabavne glazbe 1,6310.824 8775 19.185 38784Blokovi zabavne glazbe 69.905 231.625 1.202.989 1504519 63,27Emisija o zabavnoj glazbi 0 67.154 69.010 136164 5,73Glazbena emisija 7,3335.475 25.020 113.821 174316Top ljestvica 8656 8656 0,360 0

103129NAltbDNA i mADICUSKA GLAZBA 7619 521»)43360Koncerti i festivali tamburaške glazbe 0,25553 5204 120 5877Koncerti narodne/tradicijske glazbe 6978 2440 1300 10718 0,45Blokovi narodne/tradicijske glazbe 1,026 21.550 2805 24361Emisija o narodnoj/tradicijskoj glazbi 62173 2,6182 14.166 47.925

11568JAZZ 20050 25988 57606 2,42Koncerti jazz glazbe 3852 2650 90 6592 0,28Blokovi jazz glazbe 0,6816.198 20 0 16218Emisija o jazz glazbi 34796 1,460 23.318 11.478DRUGI GLAZBENI PRAVCI ' ^ 0,833183 15115 1332 19630Glazbena avangarda 2664 10200 0 12864 0,54Elektronička glazba 450 4245 0,180 3795Duhovna glazba 318 485 0,02167 0Domoljubna glazba 1609 0,070 1120 489Glazba za djecu 352 0,01352 0 0

2080 8482 0,36GLAZBENO-ĐOKUMENTARNt PROGRAM 6402 0 ' ^Glazbeni dokumentarni program 0 8482 0,366402 2080

1494986 2378008 100,00182183 700839UKUPNO

Hrvatska radiotelevizija je u svojim radijskim programima tijekom 2014. godine snimala radi kasnijeg emitiranja glazbene događaje važne za razvoj hrvatske kulture, umjetnosti i zabave te očuvanje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identite. U navedenom razdoblju HRA je također i izravno prenosio razne glazbene događaje. Na Trećem radijskom programu tradicijska glazba bila je predstavljana i na znanstvenoj, etnomuzikološkoj razini, uz osobitu pozornost u odnosu prema kvaliteti i raznovrsnosti. U ukupnom vremenu objavljivanja glazbe na nacionalnim radijskim programima velik udio i tijekom 2014. imala je ozbiljna/klasična glazba (281.722 minute), a svoj je prostor pronašla i jazz glazba (25.988 minuta), zabavna glazba (332.574 minute) te glazbena avangarda (10.200 minuta).

U navedenom razdoblju na televizijskim programima emitirana je glazba koja identificira hrvatsku kulturnu baštinu. Emitiran je najmanje jedan koncert ozbiljne glazbe u tjednu, a u istom ritmu bila je predstavljena opera i jazz glazba. U sklopu pučke i predajne kulture zabilježena je narodna glazba i plesovi, koji nakon emitiranja ostaju trajna arhivska vrijednost, a zabilježena je i etnoglazba mnogih krajeva Hrvatske. Uz zabavnu glazbu, koja i


Hrvatskaf -'•li radiotelevizija


dalje čini velik udio u programu Hrvatske televizije, prenošeni su i razni koncerti. Dio glazbe bio je posvećen djeci i mladima u svrhu što kvalitetnijeg obrazovanja, a predstavljeni su i mnogi mladi neafirmirani demobendovi.


8. Čl. 36. Obveza emitiranja zabavnih sadržaja; Izvješće za 2014.

OSTVARENJE - 2014. HRA-REG

min.


HRAmin.

HRTmin. {%)

1 5(2+3-t-4)2 3 64

9678^786453 lOOM27UBAVA 92695 88712Kviz/igra 4831 0 995 5826 0,60Natjecateljsko-zabavna emisija 4409 1825 540 6774 0,70Kontakt-panel 17.539 0 0 17539 1,81Zabavna razgovorna emisija 20.559 8575 34.270 63404 6,55Slobodno vrijeme, razbibriga, stil života... 32.231 1440 15.585 49256 5,09Zabavni mozaik 3194 20.695 302.360 326249 33,71Razni događaji i projekti (zabavni, humanitarne akcije...) 616 290 1620 2526 0,26Zabavno-glazbena emisija 2536 39.257 388.428 430221 44,45Zabavno-informativna emisija 6360 13.670 4263 24293 2,51Kviz/igra za djecu 211 0 0 211 0,02Zabavni program za djecu 138 0 5595 5733 0,59Zabavni program za mlade 71 2960 0 3031 0,31Dokumentarni mozaik 0 0 17.442 17442 1,80Radijski mali besplatni oglasi 0 0 15095 15095 1,56Satira 0 0 260 260 0,03

Hrvatski radiotelevizija u 2014. u radijskom programu nastavila je emitirati zabavne i zabavno-mozaične emisije na gotovo svim programskim kanalima. Uz razonodu te na opušten način pružale su se razne informacije i edukacije.

Hrvatska televizija nastavila je emitirati glazbene i game show programe, igre i kvizove znanja, zabavne emisije s kuharskim vještinama, humoristične emisije, zabavne razgovorne emisije, svjetske licencirane formate i glazbene dokumentarne filmove. U 2014. je održan kontinuitet proizvodnje i emitiranja barem četiriju zabavnih emisija u tjednu.


IJ tPJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr Sir 45

[l.|- ^ •” HrvatskaBitk radiotelevizija


9. Čl. 37. Obveza promicanja religija i vjerskih zajednica; Izvješće za 2014.


min.PROGRAMSKA VRSTA / ŽANROVI HTV

min.UdioHRA

. min.HRTmin. (%)

1 5(2+3+4)2 3 64

31280"RaiGUA 21642 14381Religija 16.327 8164 29.735 54226 80,57Religija za mlade 408 888 0 1296 1,93Mise i bogoslužni obredi 4907 5329 117811545 17,50

Hrvatska radiotelevizija svojim radijskim programom u 2014. godini informirala je javnost o aktualnim i važnim događajima u Katoličkoj crkvi te svim drugim vjerskim zajednicama u dnevnim informativnim emisijama. Na programskim kanalima na državnoj razini emitirano je na tjedan pet specijaliziranih emisija koje obuhvaćaju područje religije, uključujući i izravne prijenose bogoslužja. U povremenim prigodnim emisijama prenosili su se važni vjerski događaji i bogoslužja. Za djecu i mlade proizvodila se i emitirala tjedna emisija o vjeronauku radi informiranja o vjeri i poticanju na dobra djela. U emisijama kulturnog i znanstvenog programa obrađivale su se religije i religijske kulture na znanstvenoj razini, a u regionalnim programima emitirala se najmanje jedna emisija na tjedan s religijskim sadržajima.

0 dnevnim aktualnim događajima iz područja religijske kulture Hrvatska radiotelevizija na svojim televizijskim programima informirala je javnost prilozima u dnevnim informativnim emisijama, a na općim programskim kanalima na državnoj razini emitirano je šest tjednih emisija religijskih sadržaja, uključujući redoviti tjedni prijenos bogoslužja. Prigodno su se prenosili važni vjerski događaji te dokumentarne emisije religijske tematike. Tijekom 2014. godine redovito se izvještavalo o važnim događajima iz vjerskog života.



P HrvatskaL .i radiotelevizijo


10. čl. 38. Obveza emitiranja programa za djecu i mlade; Izvješće za 2014.

OSTVARENJE - 2014.HRA-REG HRT

min.PROGRAMSKA VRSTA / ŽANROVI UdioHTV

min.HRAmin. {%)min.

1 512+3+4) 62 3 4

f 1296RBLtGiđA ' 888 1,06. »>-408 0.J-408 1296 1,06Religija za mlade 888 0

( 3621UMJETNOST I KUtTUItA , ,k 2,963441 180 03441 2,81Umjetnost za djecu 3441 0 0

180 0,15Kultura za djecu 0 180 0I 4588230368 12860 2654 37,51OBRAZOVANJE

13.925 21723 17,76Obrazovanje - školsko 7798 0Obrazovanje - predškolsko 1617 0 0 1617 1,32

6376 5,21Obrazovno-odgojni program 2288 2918 1170Dokumentarni program za djecu 3353 2,741325 1854 174Mozaični program za djecu 6237 7652 6,26105 1310Dokumentarni program za mlade 5161 4,224976 185 0

0,17211211 0 0ZNANOSTZnanost za djecu 211 211 0,170 0

50,9655592IGRANI PROGRAM i 623416489 260Drama za djecu 881 6489 7630 6,24260

22.203 22203 18,15Igrani program za djecu 0 0Igrani film za djecu 4809 3,934809 0 0Animirani program za djecu (lutke, crtani...) 27.699 0 27699 22,640

p 8975420 2960 7,34ZABAVA 5595Kviz/igra za djecu 211 211 0,170 0Zabavni program za djecu 138 0 5733 4,695595Zabavni program za mlade 3031 2,4871 2960 0

90440 23377 8509 122326 100,00UKUPNO

Hrvatska radiotelevizija tijekom 2014. godini u svojim radijskim programima nastavila je redovitu proizvodnju i emitiranje najmanje sedam obrazovnih emisija za djecu i mlade na tjedan. Na Prvom programu emitirale su se mozaične emisije za mlade s temama iz njihova svijeta, umjetnosti, kulture i obrazovanja, a u sklopu religijskog programa emitiran je vjeronauk za djecu i mlade. Na Drugom programu emitirana je tjedna zabavno-glazbena emisija za mlade, a u regionalnim programima nastavljena je suradnja s visokoškolskim ustanovama i studentima koji sami kreiraju sadržaje u dnevnim emisijama za studente.

HRT je tijekom 2014. u svojim televizijskim programima propisane obveze uglavnom ostvario na Drugom programu u jutarnjim terminima emitiravši serijski program za djecu i dječji magazin, a poslijepodne reprizni školski program, dokumentarni domaći ili strani film za djecu i mlade i seriju za mlade. Na Trećem programu svaki je tjedan emitiran program za mlade te serijali glazbene tematike koji su u fokusu interesa mlađe publike.



I " Hrvatskai radiotelevizija


11. Čl. 39. i 40. Obveza proizvodnje/emitiranja igranog programa; Izvješće za 2014.


min.PROGRAMSKA VRSTA / ŽANROVI UdioHTV

min.HRAmin.

HRTmin. (%)

1 5(2+3+4)2 3 64

17.909. 34.775 10.330 63.014 10,19Drama 11.419 19.763 9.740 40.922 6,62Drama za djecu 881 6.489 260 7.630 1,23Scenska djela 5.609 510 0,990 6.119Dokudrama 0 8.013 330 8.343 1,35SIRIJE ISERMAU 227.594 10.550 1.976 240.120 38,83Serija 181.405 10.550 191.955 31,040Humoristična serija 4,2023.986 0 1.976 25.962Igrani program za djecu 22.203 3,5922.203 0 0BIMOVI f 285.595 0 0 285.595 <1^,18TV film 17.937 17.937 2,900 0Igrani film 261.566 0 0 261.566 42,30Igrani film za djecu 0,784.809 0 0 4.809Dugometražni animirani film 1.283 0,211.283 0 0ANIMACIJA 29.677, 29.677 4,S900Animirani program za djecu (lutke, crtani...) 27.699 4,4827.699 0 0Animirani program za odrasle 1.978 0 0 1.978 0,32

12.306 618.406 100,00UKUPNO 560.775 45.325

Hrvatska radiotelevizija je tijekom 2014. godine u svojim radijskim programima nastavila proizvoditi igrane i dokumentarne radiodrame širokog žanrovskog, stilskog i tematskog spektra. Uz izvorna dramska djela, bavila se dramatizacijom i adaptacijom proznih djela domaćih i svjetskih klasika.

Ovisno o mogućnostima reguliranja autorskih i srodnih prava, radiodramski sadržaji objavljivali su se i u audiouslugama na zahtjev.

Hrvatski radio nastavio Je sudjelovati u domaćim i međunarodnim festivalskim aktivnostima te Je nastavio organizirati godišnji međunarodni festival Prix Marulić, starim tekstovima u pohode, koji Je Jedan od tri najvažnija EBU-ova radiodramska festivala.

U svojim televizijskim programima HRT Je u 2014. nudio najkvalitetniji raznovrsni vlastiti, hrvatski i strani igrani program. U koncipiranju programa Hrvatska televizija vodila Je računa o poticanju razvoja nezavisne audiovizualne produkcije, a pri tome se držala načela stručnog izbora programskih sadržaja zahtijevajući produkcijsku i tehničku izvrsnost te umjetnički doseg izvedbe.

U stranom serijskom programu HRT Je u sklopu financijskih mogućnosti nastojao kupovati recentnu svjetsku i europsku produkciju, vodeći se pokazateljima visoke kvalitete, višestrukim nagradama i žanrovskom raznovrsnošću.

Na Prvom televizijskom programu nastavljeno Je emitiranje obiteljske dramske i humoristične serije, televizijski filmovi i miniserije te domaći dugometražni igrani filmovi. Na Drugom programu emitirale su se žanrovske serije, serije za mlađu (urbanu) publiku, humoristične serije i filmovi.

Na Trećem televizijskom programu emitirale su se serije i filmovi iz arhiva Dramskog programa HTV-a, snimke kazališnih predstava, tematski blokovi te ciklusi filmova i televizijskih drama.

r«: str 48PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr %

Hrvatskao J"-:4 radiotelevizija



12. Čl. 41. Obveza promoviranja usluga Javnog radija i televizije; Izvješće za 2014.

OSTVARENJE -2014. HRA-REG

min.

PROGRAMSKA VRSTA / ŽANROVI HTVmin.

HRAmin.

UdioHRTmin. {%)

1 2 5(2+3t4)3 4 645.095 462375 1 100,OQ.xč~~PROMOCIJA 17.480 0

Najave programa 38.601 17.480 0 56.081 89,62Emisija o programu 1.876 0 0 1.876 3,00JingI 2.120 0 0 2.120 3,39Generalna špica 2.498 0 0 2.498 3,99

Promotivnim programom HRT je i tijekom 2014. godine obaviještavao javnost o gotovo svim programskim sadržajima koje je emitirao, posebno vodeći računa o vrijednostima stvorenima djelovanjem javne radiotelevizije, kako bi potaknuo korištenje svojih usluga radi zadovoljenja potreba pojedinca i društva u cjelini.


13. Čl. 43. Obveza proizvodnje i emitiranja programa od županijske, regionalne i lokalne važnosti; Izvješće za 2014.

Teme od regionalne, županijske i lokalne važnosti na Hrvatskom radiju

ukupna minutažaprogramski sadržaji ukupan broj emkiijaInformativni regionalni programski sadržaji* 86.837 1.288.922

Emisije o životu na otocima i pomorstvu (tjedno)** 103 10.687

UKUPNO 86.940 1.299.609

* Odnosi se na vijesti i druge informativne sadržaje premijerno emitirane na regionalnim radijskim programskim kanalima.** Riječ je o proizvedenim emisijama koje se emitiraju i na regionalnim radijskim programskim kanalima.

Teme od regionalne, županijske i lokalne važnosti na Hrvatskoj televiziji

programski sadržaji, ' **''4 ukupan broj

tema/emisijaukuima minutaža

# .«' -I.- • i-ii"Programski sadržaji regionalnog karaktera 1.498 26.338

Informativna emisija posvećena regijama (HTVliHTV2)* 250 6.810Specijalizirana emisija posvećena regijama (HTV4)* 1.193 17.830Tjedna emisija posvećena moru, pomorstvu i životu na otocima*

55 1.698

* odnosi se na premijerna emitiranja



r»


Hrvatska radiotelevizija je tijekom 2014. godine proizvodila i emitirala program na osam programskih kanala regionalnog i županijskog značenja. Uz informativne sadržaje, gotovo cijeli vlastiti program regionalnih centara bio je regionalni i županijski, a regionalni se karakter, interes i ukus publike nastojao specifično podupirati govorom i jezikom odnosno odabirom glazbe i u svim ostalim emisijama. U programima koji se emitiraju na državnoj razini redovito su se uključivali programski sadržaji koji informiraju i predstavljaju regije i županije. Proizvodile su se i objavljivale tjedne emisije posvećene životu na otocima i pomorstvu.

Hravstka radiotelevizija u svojim televizijskim programima tijekom 2014. godine proizvodila je i emitirala radnim danom specijaliziranu dnevnu informativnu emisiju posvećenu regijama na Prvom i Drugom programu, a na Četvrtom dodatno i specijalizirane emisije posvećene pojedinim hrvatskim regijama.

U svakodnevni program Hrvatske televizije koji se emitira na državnoj razini redovito su bili uključeni programski sadržaji koji informiraju o događajima u regijama i županijama i predstavljaju ih. Tijekom 2014. godine svakog tjedna proizvedena je i emitirana jedna tjedna televizijska emisija posvećena moru, pomorstvu i životu na otocima.



’’7'^ Hrvatskaradiotelevizija

m


Izvješće o ostalim zakonom/ugovorom propisanim programskim obvezama (prema članku 9. Zakona o HRT-u i čl. 44.-56. Ugovora)

VI.

1. čl. 44. Obveza informiranja Hrvata izvan RH; Izvješće za 2014.

OSTVARErUE - 2014.

PROGRAMSKA VRSTA / ŽANROVIEmitirano

min.

Udio

{%)31 2

INFORMATIVNI SADRŽAII 2S4.660 48^.31.146 S,94Vijesti

Dnevna informativna emisija 79.277 15,11Meteorološki izvještaj 736 0,14

Vanjska politika 4.250 0,81

Tematska aktualna problematika 52.325 9,97

1.000 0,19Sabor271 0,05Izbori

Politički događaji i manifestacije 0,10520

Informativni mozaik 18.219 3,47

3,3717.662DijasporaLjudska prava i civilno društvo 2.525 0,48

Etničke grupe i nacionalne manjine 2,3512.345

Dokumentarna reportaža 14.140 2,70

Dokumentarni program - ostalo 6.754 1,29

Politički dokumentarni program 70 0,01Tematska aktualna problematika - regije 0,723.780

Kultura življenja 2.190 0,42

2.815 0,54Turizam0 gospodarstvu 4.635 0,88

3.710 0,71(GRANI PROGRAM0,713.710Drama

21.798 i '4,15ZABAVAZabavna razgovorna emisija 4.530 0,86Zabavni mozaik 8.215 1,57

Zabavno-glazbena emisija 3.135 0,60

Zabavno-informativna emisija 203 0,04

Dokumentarni mozaik 1,095.715

SPOmSKI SADRŽAJI 10.854 2,0TKombinirani sportski prijenosi + glazba 6.220 1,19

422 0,08NogometOstali sportovi 640 0,12Rukomet 720 0,14

2.300 0,44Emisija o sportuSportske vijesti 552 0,11

74,8008RAZOVM4JE 25J101Obrazovanje - cjeloživotno 8.197 1,56

Obrazovanje - ostalo 0,975.100

Ekologija 3.540 0,67

Dokumentarni program za mlade 205 0,04

Putopis 4.569 0,87

Povijesni dokumentarni program 3.590 0,68


Hrvatska■ ŽC radiotelevizija


;:"V'r,f«srWWfUMJETNOSTI KULTURftKultura 5.750 1,10Kulturna baština 21.855 4,17

Umjetnost/kultura - aktualna tematika 35 0,017” Si6LAZBA ■: 29,21't'

Koncert klasične glazbe 115 0,02Blokovi klasične glazbe 860 0,16

Emisija o klasičnoj glazbi 4.005 0,76

Koncerti i festivali zabavne glazbe 170 0,03

Blokovi zabavne glazbe 121.681 23,19

Emisija o zabavnoj glazbi 6.690 1,28

Glazbena emisija 90 0,02Top ljestvica 4.578 0,87

Koncert narodne/tradicijske glazbe 75 0,01Blokovi narodne/tradicijske glazbe 7.425 1,42

Emisija o narodnoj/tradicijskoj glazbi 5.170 0,99

Blokovi jazz glazbe 2.285 0,44

Domoljubna glazba 1.089 0,21RELIGIJSKI SADRŽAJI 18,842 3,S9Religija 13.088 2,49

Religija za mlade 780 0,15

Mise i bogoslužni obredi 4.974 0,95

ZNANOST ' -• 6350 1,21Znanstveni dokumentarni program 6.350 1,21RROMOCUA PROGRAMA 1.845 035i.KOMERCUALNI PROGRAM 467 0,09UKUPNO 524.625 100,00

U jačanju razmjene i proizvodnje multimedijskih sadržaja i u 2014. godini odvijali su se konvergentni procesi Međunarodnog televizijskog kanala s HRT4.

Satelitski program Slika Hrvatske za Australiju i Ameriku pratio je i prenosio najvažnije sadržaje iz cijelog programa HTV-a.

OSTVARENJE - 2014.PROGRAMSKA VRSTA / ŽANROVI

UdioEmitiranomin. (%)

1 32■116.710 ^ w;š8INFORMATIVNI SADRŽAJI

Vijesti 7.837 4,49

Dnevna informativna emisija 15.217 8,72

Dnevnici/kronike lokalnih centara 6.031 3,46

Meteorološki izvještaj 1.451 0,83

Unutrašnja politika 2.115 1,21Vanjska politika 1.517 0,87

Tematska aktualna problematika 10.060 5,77

Sabor 1.987 1,14

Politički događaji i manifestacije 434 0,25

Izbori 214 0,12Informativni mozaik 44.034 25,23

Kultura, znanost, obrazovanje, umjetnost... 3.044 1,74

Ljudska prava i civilno društvo 3.814 2,19

Dijaspora 1.037 0,59

Etničke grupe i nacionalne manjine 270 0,15


r Hrvatskaradiotelevizija


Dokumentarna reportaža 2.780 1.59

Dokumentarni program - aktualna tematika 1.089 0,62

Multikulturalni dokumentarni program 319 0,18

Dokumentarni program - ostalo 5.109 2,93

Tematska aktualna problematika - regije 994 0,57

Kultura življenja 3.466 1,99

Turizam 1.379 0,79

Obrtništvo i malo poduzetništvo 209 0,12O gospodarstvu 2.303 1,32

SPORTSKISWRlmi - ■ ; '.s. 1.665 0,95Kombinirani sportski prijenosi+glazba 63 0,04

Sportske vijesti 1.602 0,92

OBRAZOVANJE 5.090 2,92Obrazovanje - cjeloživotno 1.882 1,08

Obrazovanje-školsko 245 0,14

Obrazovanje - aktualna tematika 30 0,02Zdravlje 317 0,18

Dokumentarni program za mlade 368 0,21Putopis 1.581 0,91

Mozaični program za djecu 286 0,16

Povijesni dokumentarni program 381 0,22ZNANOST 2.771 1,59Znanost 1.720 0,99

Popularnoznanstveni dokumentarni film/serija 1.051 0,601I6RANI PROGRAM 8.409 4,82

Drama za djecu 10 0,01Serija 2.967 1,70

Humoristična serija 1.169 0,67

Igrani film 4.001 2,29

TV film 75 0,04

Igrani film za djecu 81 0,05

Dugometražni animirani film 82 0,05

Animirani program za djecu 24 0,011ZABAVA 9.556 5,48

Kontakt-panel 997 0,57

Zabavna razgovorna emisija 3.491 2,00Slobodno vrijeme, razbibriga, stil života... 1.276 0,73

Natjecateljsko zabavna emisija 999 0,57

Zabavni mozaik 963 0,55

Zabavno-glazbena emisija 639 0,37

Zabavno-informativna emisija 1.191 0,68IUMJETNOSTI KULTURA 13J586 7,79

Umjetnost 1.093 0,63

Kultura 428 0,25

Kulturalna kritika 298 0,17

Kulturna baština 2.530 1,45

Umjetnost/kultura - aktualna tematika 2.928 1,68Kulturološki dokumentarni program 5.409 3,10

Dokumentarni film - autorski 900 0,52

GLAZBA 6.^8 3,63Koncert klasične glazbe 577 0,33

Scenska glazba 331 0,19

Emisija o klasičnoj glazbi 30 0,02Koncerti i festivali zabavne glazbe 1.048 0,60

Blokovi zabavne glazbe 238 0,14


’ I" ’, 'P Hrvatskaradiotelevizija


Glazbena emisija 0,51897

Koncerti i festivali tamburaške glazbe 276 0,16

Koncerti narodne/tradicijske glazbe 1,592.780

Emisija o narodnoj/tradicijskoj glazbi 0,0357

Duhovna glazba 90 0,05

Domoljubna glazba 0,0112RiatSIISilSAORŽAJII: • • 3,966,904Religija 3.850 2,21Mise i bogoslužni obredi 3.054 1,75

PBiOMOcpft Programa 1,993.471174.498 100,00UKUPNO

Međunarodni radijski programski kanal Glas Hrvatske je u navedenom razdoblju, uz informativne, obuhvaćao obrazovne, kulturne i zabavne sadržaje. Neke je sadržaje preuzimao od ostalih programa HRA, a od rujna je znatno povećao i vlastitu proizvodnju. Uveden je niz novih emisija:

Strani jezici:-Wochenchronik-pregled tjednih događaja na njemačkom jeziku;- Cronica semanal - pregled tjednih događaja na španjolskom jeziku;- Sportblick - pregled sportskog vikenda na njemačkom jeziku;- Sports Review - pregled sportskog vikenda na engleskom jeziku;- Panorama deportivo - pregled sportskog vikenda na španjolskom jeziku.

Hrvatski jezik:

-Tjedna kronika - pregled glavnih događaja proteklog tjedna;- Poetska četvrt - petnaestominutna emisija koja promovira hrvatsku poeziju svih vremena te nastoji pomoći afirmaciji kvalitetnih mladih pjesnika, u kombinaciji s domaćim glazbenim djelima, također s naglaskom na afirmaciju mladih izvođača i autora.

Svi navedeni sadržaji redovito su vidljivi i na web portalu glashrvatske.hrt.hr na hrvatskom, te inačicama na engleskom, španjolskom i njemačkom jeziku. Pokrenut 1.1.2014., dostigao je oko 30 tisuća redovitih korisnika na mjesec, a prati ga raznovrsna aktivnost na društvenim mrežama, koja potiče interaktivnost korisnika (eventi, upitnici, glasanje, razmjena fotografija i video materijala).

2. Čl. 45. Obveza informiranja pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj; Izvješće za 2014.

U radijskom dijelu programa Hrvatske radiotelevizije i u 2014. godini vodilo se računa o proizvodnji i objavljivanju programa namijenjenih informiranju pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Nacionalne manjine bile su važan segment radijskog programa zastupljenom minutažom, ali i angažiranim stavom da to vrijeme programski bude što kvalitetnije, sadržajnije, zanimljivije i informativnije.

irr^ Str 54PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr

HrvatskaL' \ radiotelevizija


U 2014. godini nastavljeno je emitiranje emisije za nacionalne manjine Multikultura koja se emitirala na Prvom radijskom programu te na međunarodnom programu "Glas Hrvatske". Emisija je bila posvećena životu i djelovanju nacionalnih manjina u Hrvatskoj, a u 2014. godini emitirala se premijerno 49 puta na Prvom radijskom programu te dodatno na Međunarodnom kanalu Hrvatskog radija Glas Hrvatske (102 puta).

Osim navedene emisije, manjinske minute u 2014. godini bile su zastupljene na Prvom radijskom programu srijedom navečer u sklopu dvosatnog bloka Isti i različti. Unutar tog bloka dva do tri puta mjesečno emitira se i 20 minutna emisija čija su tema nacionalne manjine. Za razliku od koncepta Multikulture, koji je magazinski, emisije u programskom bloku Isti i različiti su uglavnom bile orijentirane na jednu nacionalnu manjinu.

Teme vezane uz nacionalne manjine redovito su se, sustavno pratile i kroz Informativni program Hrvatskog radija, a regionalni radijski centri u svojim emisijama promovirali su jednakost kao načelo te su u programu kontinuirano bile zastupljene emisije i teme vezane za nacionalne manjine.

U televizijskom dijelu programa Hrvatske radiotelevizije i u 2014. godini dio programskog prostora i proizvodnje bio je namijenjen informiranju pripadnika nacionalnih manjina. Tako su na Prvom kanalu HTV-a emitirana 52 multinacionalna magazina Prizma u trajanju 45 minuta.

Tijekom godine snimljene su i emitirane, prema produkcijskim mogućnostima, manjinske manifestacije, praćen je rad manjinskih vijeća i nevladinih organizacija, manjinsko nakladništvo i kulturno stvaralaštvo, obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina.

Sustavno je praćena provedba Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i međunarodnih dokumenata koje se Republika Hrvatska obvezala provoditi, praćen je rad Savjeta za nacionalne manjine i objavljivane su informacije važne za manjine kao i rokovi za prijave projekata za financiranje iz državnog proračuna. Praćene su radionice za pripadnike manjina na kojima su se obrađivali razni aspekti života manjina.

Sustavno su praćene i teme vezane za održiv povratak.Tijekom 2014. godine emitirane su 42 emisije Manjinski mozaik u formi

petnaestominutnih dokumentarnih reportaža proizvedenih na jezicima nacionalnih manjina. Emisija se nije emitirala za vrijeme ljetne sheme, ali se višekratno tijekom cijele godine reprizirala na HTV 4.

Tijekom 2014. godine i u dnevnim informativnim emisijama objavljivani su prilozi namijenjeni informiranju nacionalnih manjina, a redovito je održavana i podstranica na internetskim stranicama HRT-a namijenjana nacionalnim manjinama (manjine.hrt.hr) u kojoj su bilježene informacije o najnovijim zbivanjima te temama vezanim uz nacionalne manjine u RH i u emisijama HRT-a. Radijske i televizijske emisije namijenjene informiranju nacionalnih manjina bile su dostupne i putem usluge emisije na zahtjev.

Napomena: detaljna razrada vidljiva u Izvješću o proizvedenim, suproizvedenim i objavljenim programima namjenjenim informiranju pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj za 2014. godinu koje se nalazi u prilogu

I ' ' %PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr Str 55

•” Hrvatska/is‘\ radiotelevizija


3. Čl. 46. Obveza prilagodbe programa za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju; Izvješće za 2014.

Hrvatska radiotelevizija, u cilju educiranja društva o ponašanju prema osobama s invaliditetom i senzibiliziranja društva na njihove probleme, u 2014. godini proizvodila je i emitirala razne programske sadržaje. Hrvatski radio proizveo je i emitirao na Prvom programu HRA 41 emisiju Šesto čulo, specijaliziranu za osobe s invaliditetom, a na regionalnoj razini emitirano je znatno više od 100 specijaliziranih emisija namijenjenih osobama s invaliditetom ili djeci s teškoćama u razvoju.

U televizijskim programima je dio Informativnog programa bio prilagođen gluhim i nagluhim osobama podnaslovima u pojedinim emisijama: podnevnom Dnevniku, popodnevnim Vijestima na HTV4 (koje se ujedno prevode na hrvatski znakovni jezik), središnjeg Dnevnika (u 19.30) i trećeg Dnevnika te prijenosima nedjeljnih bogoslužja, a prilagođen je bio i sav izborni program (Izbori za predsjednika RH). Za aktivaciju titlova dovoljno je bilo ukucati 888. stranicu teleteksta. Tjedna emisija Normalan život obrađivala je teme o životu osoba s invaliditetom, njihovu položaju u društvu, ostvarivanju njihovih prava, a u 2014. godini premijerno je emitirana 45 puta. Posebna pozornost bila je posvećena i temama važnim za hrvatske ratne vojne invalide u emisiji Veterani mira (premijerno emitirana 41 emisija).

Važne teme vezane za osobe s invaliditetom bile su popraćene i u informativnim radijskim i televizijskim emisijama.


4. Čl. 47. Obveza proizvodnje i objavljivanja programa namijenjenih ostvarivanju ravnopravnosti muškaraca i žena; Izvješće za 2014.

Nacionalnu politiku o ravnopravnosti spolova, za razdoblje od 2011. do 2015., u 2014. godini Hrvatska radiotelevizija provodila je prateći vijestima, reportažama, razgovorima u studiju, obrazovnim, mozaičnim, kulturnim i znanstvenim programima te sadržajima za djecu, vlastitom i vanjskom produkcijom sve važnije događaje i akcije, pojave i probleme koji bi pridonijeli podizanju svijesti građana Republike Hrvatske o ravnopravnosti spolova.

Vodilo se računa o zastupljenosti tema rodne ravnopravnosti u svim programskim cjelinama HRT-a. Dana je prilika brojnim gostima iz vladinih i nevladinih organizacija i udruga da gledateljima približe tu problematiku, no još postoje rodni stereotipi, lako se pri obradi širokog spektra tema pri izboru gostiju vodilo računa o zastupljenosti obaju spolova kao ravnopravnih sugovornika u raspravama, o važnijim temama (gospodarstvo, financije, politika) uglavnom su govorili muškarci jer su se žene stručnjakinje vrlo rijetko odazivale, osobito kad je riječ o emisijama u kasnijim večernjim terminima. Zato su žene obvezno bile sugovornice u emisijama o rodno uvjetovanom nasilju, nasilju u obitelji i nad LGBT-osobama te o djeci ili zdravstvu.

Rodno osjetljivi sadržaji bili su najviše zastupljeni u informativnim sadržajima na HRTl, HRT2, HRT3, HRT4, HRAl, HRA2 i u Novim medijima.

Regionalni radijski centri ravnopravnost spolova pratili su u svojim dnevnim informativnim emisijama te reportažama i razgovorima u studiju.

I tIPJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrl hr Str 56



Osim u dnevnim televizijskim informativnim emisijama, radi uklanjanja rodne diskriminacije razne teme rodno senzibiliziranog sadržaja obrađivane su i u ostalim programskim sadržajima HTV-a.

I u 2014. godini vodilo se računa o posebnoj preporuci koja se odnosila na korištenje spolnih stereotipa u jeziku i govoru, kao i potrebi da se u programu HRT-a uklone razlike u prikazivanju žena i muškaraca (spolni stereotip) i javno osude seksizmi. Pozornost je bila posvećena jezičnoj interpretaciji (rodno osjetljivom jeziku u programu) s obzirom na to da je HRT dužan promicati uporabu rodno osjetljivog jezika u svojim programima i uzimajući u obzir činjenicu, osobito pri izvještavanju o obiteljskom nasilju, da se nasilje može poticati i neprimjerenim rječnikom u medijima.

Osobito je pozornost bila usmjerena na zaštitu žrtve, u svakom pogledu, kako izvješćivanje o slučajevima koji su od interesa javnosti ne bi za žrtve bila dodatna trauma.

Napomena: detaljna razrada vidljiva u Izvješću o provedbi mjera iz Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova (2011.-2015.) za 2014. godinu te Izvješća o provedbi mjera iz Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji (2011.-2016.) za 2014. godinu koja se nalaze u prilogu

5. Čl. 48. i 49. Obveza informiranja i obrazovanja o očuvanju kulturne i prirodne baštine, zaštiti prirode i okoliša i ljudskog zdravlja; Izvješće za 2014.

Hrvatska radiotelevizija je u 2014. emitirala niz emisija/tema posvećenih očuvanju hrvatske, europske i svjetske kulturne baštine. U radijskim programima o očuvanju kulturnog i povijesnog nasljeđa bavile su se emisije: Baština, Baština, mi i svijet. Dubrovačka baština. Hrvatska slikovnica, Hrvatski identitet i dr.

U programu Glasa Hrvatske posebno se vodilo računa o prezentiranju hrvatske kulturne baštine Hrvatima izvan domovine (Hrvatska slikovnica. Baština GH). Radi poticanja zaštite prirode, okoliša i ljudskog zdravlja Hrvatski radio je navedene teme popratio u emisijama: Slušaj kako zemlja diše, Ekoradar, Mjesto pod suncem. Izaberi zdravlje. Znanjem do zdravlja. Zdravljak i dr.

Radio Sljeme je obvezu informiranja i obrazovanja o očuvanju kulturne baštine i ljudskog zdravlja ispunjavao programskim sadržajima u emisijama: Hrvatski naš svagdašnji (emisija posvećena standardnom jeziku), Zagrebušek (emisija koja njeguje zagrebački govor). Poezija (emisija u kojoj se predstavlja poezija) i Ordinacija (emisija koja se bavi ljudskim zdravljem) te reportažnim javljanjima o zaštiti prirode i dr.

Radio Osijek je u 2014. tjednim emisijama: Mursa.Esseg.Osijek, Evo gdje smo! Došli smo po priču! popratio priče o povijesti, tradiciji, baštini Osijeka te Slavonije i Baranje.

Emisija Turizam Slavonije i Baranje reportažama je pratila turizam te aktivnosti Udruge turističkih vodiča i Zajednica Slavonije, Baranje i Srijema. U kontakt-emisiji Zdravi eter pratile su se teme iz područja zdravlja, a očuvanje prirode i zaštita okoliša popraćena su reportažno.

U televizijskim programima posebna pozornost kulturnoj baštini posvećena je u emisijama pučke i predajne kulture te emisijama Kulturna baština i I to je Hrvatska, a u emisiji Manjinski mozaik predstavljena je i autentičnost naših 22 nacionalnih manjina, prilozi su rađeni na manjinskim jezicima, s hrvatskim prijevodom (više u čl. 45 Obveza informiranja pripadnika nacionalnih manjina).


Hrvatskaradiotelevizija01


Teme o ekološki osviještenom životu i zaštiti prirode i ljudskog zdravlja u 2014. godini emitirane su u televizijskim emisijama Ekozona (priroda) i Abeceda zdravlja (zdravlje).


6. Čl. 50. Obveza informiranja i obrazovanja o demokraciji, civilnom društvu i kulturi javnog dijaloga, ljudskim pravima, ravnopravnosti i političkim pravima građana; Izvješće za 2014.

Hrvatska radiotelevizija je i u 2014. godini promicala obrazovanje o demokraciji i civilnom društvu te podizala razinu znanja i svijest. U programima i emisijama HRT-a pri obradi širokog spektra tema u pojedinim programskim odjelima pokrenute su teme koje se tiču javnog dijaloga, ljudskih prava, ravnopravnosti i političkih prava građana.

Na Hrvatskom radiju emitirane su emisije: Civilno društvo (emisija o radu udruga s ciljem promicanja tolerancije i snošljivosti te društvenih vrijednosti). Isti i različiti (promovira jednakost kao načelo i različitost kao bogatstvo). Kultura demokracije (bavi se pitanjima civilnog društva, gostovali su aktivisti, teoretičari i stručnjaci). Šesto čulo (emitirali su se sadržaji u cilju senzibiliziranja javnosti za pitanja i probleme osoba s invaliditetom). Obzorja (prati rad civilnih udruga na području Dubrovnika), Multikultura (teme vezane za nacionalne manjine prati vijestima, razgovorima i reportažama). Prva crta (emisija za branitelje). Treća dob (emisija se bavila umirovljeničkim pitanjima, životom starijih, njihovim potrebama) i druge.

Obvezu informiranja i obrazovanja o demokraciji, civilnom društvu i kulturi javnog dijaloga, ljudskim pravima, ravnopravnosti i političkim pravima građana redovito su u 2014. godini ispunjavali i regionalni radijski programski kanali u sklopu informativnih i drugih emisija.

Na Hrvatskoj televiziji navedena obveza ispunjavala se u emisijama: Prizma, Manjinski mozaik. Veterani mira. Društvena mreža. Ni da ni ne. Dobro jutro, kultura. Peti dan i dr., a emitirani su i brojni dokumentarni filmovi i druge informativne emisije koje su se bavile navedenom tematikom.


7. Čl. 51. Obveze vezane uz program namijenjen osobama treće životne dobi; Izvješće za 2014.

HRT je u 2014. godini tjedno proizvodio i emitirao na kanalima na državnoj razini po jednu radijsku i televizijsku emisiju posvećenu osobama treće životne dobi, obuhvaćajući političke, egzistencijalne i zdravstvene teme.

Na Prvom radijskom kanalu emitirana je emisija Treća dob u kojoj se govorilo o svim važnim umirovljeničkim pitanjima kao što su zdravlje, odnos prema starosti i starenju, život starijih osoba u pojedinim krajevima zemlje i njihove potrebe (selo, grad, otoci). Obrađivale su

I i- Str 58PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr

I Hrvatskai Vi radiotelevizijac


se i teme vezane za starije osobe u Europi te modeli socijalne skrbi i socijalnih usluga za njih. Pažnja se posvetila i obrazovanju u trećoj dobi (stjecanju novih znanja i vještina), te aktivnostima vezanim za očuvanje zdravlja i dugovječnost (sport, rekreacija, zabava). Neizostavne teme bile su i mirovinsko osiguranje i ostvarivanje pojedinačnih prava.

Regionalni radijski centri emitirali su programske sadržaje o svim važnim umirovljeničkim pitanjima kao što su očuvanje zdravlja, odnos prema starosti i starenju, život starijih osoba u pojedinim krajevima zemlje i njihove potrebe, te o mirovinskom osiguranju i ostvarivanju pojedinačnih prava i si.

U televizijskom programu u 2014. godini emitirana je specijalizirana emisija za osobe treće životne dobi Treća dob (HTVl) koja je obrađivala teme o statusu i životu umirovljenika, a u sklopu svake emisije emitirane su reportaže koje problematiziraju navedenu temu i služe kao povod za razgovor u studiju. Uz to su se emitirale i reportaže o životu starijih, običajima koje njeguju, njihovim hobijima, aktivnostima, međugeneracijskoj solidarnosti itd.

Teme vezane uz osobe treće životne i one koje su u fokusu interesiraju te društvene populacije bile su zastupljene u informativnim emisijama i dokumentarnim filmovima.


8. Čl. 52. Obveza poticanja poduzetništva; Izvješće za 2014.

HRT je u 2014. godini svojim programima pridonosio stvaranju poduzetničkog okruženja ističući pozitivne primjere poduzetništva i gospodarskih kretanja u informativnim i drugim emisijama.

Rješenja uspješnih poduzetnika prezentirala su se javnosti i u dnevnim te tjednim radijskim i televizijskim emisijama: Vijesti, Dnevnik, Dnevnik 3, Poslovni tjedan. Gospodarski kutak. Gradimo i radimo. Pravilo 72, Poslovna zona, Press klub. Turistička klasa. Labirint, Paralele, mozaičnim i dnevnim informativnim emisijama.

U programima HRT-a poduzetništvo je u 2014. godini poticano i u specijaliziranim emisijama iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja: Emisija za selo i poljoprivredu (HRA) i Zeleno-modri savjetnik (HRA) te Plodovi zemlje. More (HTV).

Značajnu ulogu u poticanju i promicanju poduzetništva u 2014. godini imali su Regionalni radijski programski kanali koji su pratili poduzetništvo na lokalnom nivou.


IPJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr Str 59

1 Hrvatskai jil radiotelevizija


9. Čl. 53. Obveze vezane uz program namijenjen prevenciji kriminaliteta, društveno neprihvatljivih i rizičnih ponašanja/poticanja; Izvješće za 2014.

HRT je i u 2014. vodio brigu o prevenciji kriminaliteta i društveno neprihvatljivih i rizičnih ponašanja, promicanju sigurnosti u zajednici, s posebnim naglaskom na prevenciji takvih pojava kod mladih ljudi.

Radijske emisije koje su popratile navedene teme su: Zašto tako. Ništa nevažno. Deveti krug, a televizijske: Ni da ni ne, Parlaonica, Briljanteen, Školski sat i pojedine epizode iz serijala za mlade City Folk, Direkt i Generacija Y.

Radijske emisije koje su pratile navedene teme su emisije Prvog programa HRA-a Zašto tako i Civilno društvo. Drugi radijski program popratio je prevenciju kriminaliteta i društveno neprihvatljivog ponašanja u emisijama Zašto smo zajedno i Petlja, a ostali radijski centri u svojim informativnim i ostalim programskim sadržajima.

Teme vezane uz program namijenjen prevenciji kriminaliteta, društveno neprihvatljivih i rizičnih ponašanja obrađivale su se i u sklopu dnevnih i tjednih informativnih televizijskih emisija (Dnevnik, Dnevnik 3, Hrvatska uživo, Vijesti, Labirint, Govornica...)


10. Čl. 54. Obveza poticanja umjetničke, tehničke i druge kreativnosti; Izvješće za 2014.

HRT je u raznim dijelovima svojih programa, različitim žanrovima i u odnosu na različitu ciljanu publiku, poticao različite oblike kreativnosti, a osobito je to činio u obrazovnim radijskim emisijama pri predstavljanju umjetnika, znanstvenika i drugih kreativnih osoba, odnosno njihovih djela (Od portreta do portreta. Portreti umjetnika u drami. Portreti znanstvenika. Na pragu uspjeha. Tko ste vi, Art-net, Skica za portret. Fotografija u Hrvatskoj...). Regionalni radijski centri su obvezu poticanja kreativnosti ispunjavali u svojim programskim sadržajima, a posebna pozornost u poticanju umjetničke kreativnosti očitovala se u televizijskim emisijama: Juhuhu, Školski sat, nekoliko epizoda Čarobne ploče, serija Laboratorij na kraju svemira. Majstori svirači. Inkubator i dr.

Emisija Dobro jutro. Hrvatska nastojala je kod publike potaknuti želju za kreativnim radom emitirajući reportaže o opremanju doma, tjedne i dnevne recepte, o scenskoj tehnici, filmskim, plesnim i slikarskim radionicama te raznim drugim temama poput urbanog vrtlarenja, uzgoja vlastite hrane, poboljšanja kvalitete života kroz razne ideje - idejom do posla, snalaženje građana za uštede i si.

U emisiji Subotom ujutro izborom gostiju i temama nastojala se poticati kreativnost, a reportažama u emisiji Hrvatska uživo praćen je rad kazališta, umjetničkih radionica i si...

Mnoge dokumentarne serije nudile su ideje za uređenje životnog prostora uz komentare dizajnera i drugih stručnjaka.



Hrvatskay* radiotelevizija


11. Čl. 55. Obveza poticanja sportskih i rekreativnih aktivnosti; Izvješće za 2014.

HRT je u svojem sportskom, informativnom, dokumentarnom, dječjem, znanstvenom i mozaičnom programu poticao sportske i rekreativne aktivnosti svoje publike.

Posebno je praćeno uključivanje mladih u sportske i rekreativne aktivnosti: Djeco i mladi o sportu se radi - HRA, Školski sat. Puni krug - HTV, te EBU-ovim dokumentarnim filmovima za djecu.

U HTV-ovoj seriji Sportske igre mladih izvještavalo se o sportskim natjecanjima djece i mladih u svrhu promocije sporta i zdravog načina života.

Veliku ulogu u poticanju sportskih i rekreativnih aktivnosti u području školskog sporta imala je rubrika dugogodišnje emisije Sportski mikrofon - Mali sportski mikrofon (HRA) koja je u 2014. godini svakog ponedjeljka obrađivala teme s područja školskog sporta.

Emisija Dobro jutro. Hrvatska svojim je reportažama, javljanjima uživo poticala sportske i rekreativne aktivnosti svoje publike. U mozaičnoj emisiji Subotom ujutro i Nedjeljom lagano gostovali su poznati i manje poznati sportaši i govorili o svom uspjehu i putu do njega.

U tematskim emisijama regionalnih programskih kanala obrađivala se važnost rekreacije u svim dobnim skupinama, a u redovitim emisijama određeno vrijeme bilo je posvećeno poticanju na dnevnu rekreaciju: Krampon, Ponedjeljkom sport. Od baluna do košarke. Start subotom. Treće poluvrijeme. Stereo sport subotom. Istarska kopačka. Sportski studio. Sportski vikend. Sport info....


12. Čl. 56. Obveza njegovanja, poticanja, proizvodnje i razvijanja domaćeg audiovizualnog i multimedijskog stvaralaštva; Izvješće za 2014.

Hrvatski radio svojim je cjelokupnim govornim dijelom programa te emitiranjem i tematskim emisijama o domaćoj glazbi u 2014. godini nastojao njegovati, poticati, razvijati, proizvoditi i suproizvoditi domaće audio i glazbeno stvaralaštvo kojim će pridonositi razvoju hrvatske kulture, umjetnosti i zabave.

U cilju očuvanja kulturnog identiteta snimani su brojni koncerti, festivali i dr. kulturno- glazbeni događaji.

Obvezu njegovanja, poticanja, proizvodnje i razvijanja domaćeg audiovizualnog i multimedijskog stvaralaštva Hrvatski radio nastojao je ispuniti svojim dramskim i drugim igranim emisijama, obrazovnim i dokumentarnim sadržajima te prijenosima mnogih važnih kulturnih, umjetničkih i zabavnih događaja, a emitirane su i brojne emisije posvećene glazbi i filmu: Klasični kroj, Oda-birano, Na pragu uspjeha, EBU etno. Licem u lice.

Treći program HRA je u 2014. emitirao sadržaje o eksperimentalnoj glazbi, elektroničkoj sceni i ars acustici u emisiji Glazba i obratno, a u emisiji Na kraju tjedna putem komentara ili razgovora s jednim ili više gostiju popraćen je kulturni odnosno znanstveni događaj tjedna, pratili su se događaji s područja filma, televizije, novih medija, književnosti, plesa, pop kulture, glazbe, ekonomije, društvenih znanosti - u Hrvatskoj i svijetu. Emisija

i «PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr Str 61■■

I •* Hrvatskaradiotelevizija


Triptih dala je kritički osvrt na recentna zbivanja u sferi suvremenih vizualnih umjetničkih praksi, te povjesnoumjetničkih pojava i pojedinih autorskih opusa.

Regionalni radio centri su svojim programskim sadržajima i emitiranjem tematskih emisija nastojali su njegovati i razvijati domaće AV stvaralaštvo:

U emisiji Desetica Radio Osijek nastojao je ispuniti svoju obvezu njegovanja domaćeg glazbenog stvaralaštva i predstavljanja glazbenih noviteta. Emitiravši tjednu emisiju Ritam šokadije pratio je domaću tamburašku glazbu. Radio Dubrovnik je u emisiji o filmu i glazbi Ulični tango izvještavao o najvažnijim ostvarenjima filmskih i plesnih družina na području Dubrovnika uz najave projekcija novih filmova. Radio Split je obvezu nastojao ispuniti u glazbenom programu i emisijama Demo Box, Urbis i koncerte uživo. Radio Rijeka nastojao je njegovati, poticati, domaće audio i glazbeno stvaralaštvo te pridonositi razvoju hrvatske kulture, umjetnosti i zabave svojim glazbenim programom. Radio Pula je u svojim programskim sadržajima Cviće mi polje pokrilo. Gost iz svijeta glazbe. Bez anestezije. Paklena naranča. Jutarnji i Poslijepodnevni program popratio mnoge teme koje su pridonosile njegovanju i razvoju domaćeg AV i multimedijskog stvaralaštva. Radio Zadar je u 2014. godini emitirao tjednu emisiju o filmu i filmskom stvaralaštvu Treća dimenzija.

Osim u igranom i dokumentarnom segmentu (navedeno u člancima Ugovora 31., 39., 40. i 41.) njegovanje domaćeg audiovizualnog stvaralaštva ostvareno je i u drugim programskim sadržajima.

HRT je u 2014. godini nastojao cjelokupnim programom, tj. vlastitom proizvodnjom, narudžbama proizvodnje i koprodukcije, biti ključan nositelj i poticatelj razvoja različitih oblika domaćeg audio i audiovizualnog te multimedijskog stvaralaštva (više u članku 57. Ugovora).

Napomena: detaljna razrada vidljiva u mjesečnim Izvješčima koja se nalaze u prilogu

13. Čl. 57. Propisani udjeli u programskim obvezama; Izvješće za 2014.

U skladu s člankom 57. Ugovora prijenosi sportskih događaja premijskog sadržaja u 2014. godini nisu prešli 10% ukupnog godišnjeg vremena objavljivanja u HRT-ovim televizijskim programskim kanalima.

Izvješće o provedbi članka 10. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i članka 42. Zakona o elektroničkim medijima

Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji u članku 10. navodi:

(1) HRTje dužan osigurati da europska djela čine većinski udio njegovoga godišnjeg vremena objavljivanja.(2) HRT je dužan najmanje 40% djela iz stavka 1. ovoga članka emitirati izvorno na hrvatskom jeziku na svakom općem televizijskom programskom kanalu HRT-a.


P Py;? Hrvatskal/u'-i radiotelevizija


Zakon o elektroničkim medijima u članku 42. navodi:(1) Nakladnik televizije mora nastojati da europska djela čine većinski udio njegovoga godišnjeg vremena objavljivanja.(2) Nakladnik televizije koji ne postigne opseg udjela europskih djela iz stavka 1. ovoga članka mora svake godine povećati udio tih djela u odnosu na prošlu godinu u skladu s kriterijima i načinom utvrđenim pravilnikom koji donosi Viječe za elektroničke medije, uzimajući u obzir njegove obveze informativnoga, obrazovnog, kulturnog i zabavnog sadržaja prema svojim gledateijima, a pri tome je najmanji početni opseg 20%.(3) U godišnje vrijeme objavljivanja iz ovoga članka ne ubraja se vrijeme namijenjeno vijestima, sportskim događajima, igrama, oglašavanju, uslugama teleteksta I teletrgovini.(4) U opseg udjela europskih djeia ubrajaju se audiovizualna djela vlastite proizvodnje i hrvatska audiovizualna djela.(5) Odredbe prethodnih stavaka ne primjenjuju se na nakladnika televizije koji ima koncesiju lokalne razine i nije povezan u nacionalnu mrežu.(6) Vijeće za elektroničke medije dužno je izvijestiti Europsku komisiju o provedbi stavka 1. do 4. ovoga članka najkasnije do 3. listopada 2011. te svake dvije godine nakon toga.

Hrvatska televizija je u 2014. godini na programskim kanalima HTVl, HTV2, HTV3 i HTV4, izuzevši vrijeme namijenjeno vijestima, športskim događajima, igrama, oglašavanju i uslugama teleteksta, emitirala ukupno 1.557.097 minuta programa. Od toga je na HTVl emitirano 446.726 minuta, na HTV2 425.915 minuta, na HTV3 414.053 minute i na HTV4 270.403 minute.

Europska AV djela u navedenom vremenu emitiranja činila su 373.626 minuta na HTVl, 282.408 minuta na HTV2, 314.266 minuta na HTV3, 248.202 minute na HTV4 ili ukupno 1.218.502 minuta europskih AV djela na HTVl, HTV2, HTV3 i HTV4.

Ukupan udio europskih AV djela u 2014. godini na svim kanalima (HTVl, HTV2, HTV3 i HTV4) iznosio je 78,25%, od čega je 83,63% emitirano na HTVl, 66,30% na HTV2, 75,89% na HTV3 i 91,78% na HTV4.

Napomena: detaljne podatke o nazivima emisija i datumima emitiranja moguće dobiti na uvid.

Izvješće o provedbi članka 11. Zakona o HRT-u

Na temelju članka 11. stavka 3. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (Narodne novine br. 137/10. i 76/12. - u daljnjem tekstu: Zakon o HRT-u) glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije dužan je dostaviti Programskom vijeću Hrvatske radiotelevizije i Vijeću za elektroničke medije Izvješće o provedbi odredbe iz članka 11. stavka 1. Zakona o HRT-u svake godine do 31. ožujka za prethodnu godinu.

Izvod iz Zakona o HRT-u, članak 11.:(1) Najmanje 15% svojega godišnjeg programskog proračuna HRT je dužan osigurati za

nabavu europskih djela neovisnih proizvođača, od čega polovina tih sredstava mora biti namijenjena za djela proizvedena izvorno na hrvatskom jeziku.

(2) Mjerila i postupak za odabir programa iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se općim uvjetima poslovanja HRT-a koji se objavljuju na internetskoj stranici HRT-a.


HrvatskafiC radiotelevizija


Izvješće se temelji na obvezama iz Zakona o HRT-u i Općim uvjetima poslovanja Hrvatske radiotelevizije o mjerilima i postupku odabira programa od neovisnih proizvođača.

Na temelju članka 23. stavka 1. podstavka 4. i 6. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji

(Narodne novine br. 137/10 i 76/12), Nadzorni odbor HRT-a je na 26. sjednici održanoj 11.

srpnja 2014., na prijedlog Glavnog ravnatelja HRT-a i nakon prethodno pribavljenog mišljenja

Programskog vijeća HRT-a, donio i prihvatio REBALANS FINANCIJSKOG PLANA HRT-a ZA

2014. GODINU unutar kojega se na str. 11. u tabeli TROŠKOVI PROIZVODNJE PROGRAMA

nalazi podatak o ukupnom godišnjem planu proizvodnje radijskih, televizijskih i glazbenih

projekata u iznosu od 342.552.000,00 kn.

Taj iznos se umanjuje za:

• 79.416.000,00 kn što je iznos amortizacije nematerijalne imovine (otkup prava),

• 23.844.000,00 kn što je iznos troškova radijskih projekata i

• 7.429.000,00 kn što je iznos troškova glazbenih projekata.

Tako je osnovica za izračun 231.863.000,00 kn.

U razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014., Hrvatska radiotelevizija je za

potrebe ispunjenja odredbi članka 11. Zakona o HRT-u, trebala izdvojiti iznos od najmanje

34.799.000,00 kuna, što je vrijednost 15% godišnjeg proračuna za proizvodnju televizijskog

programa. U 2014. ugovorena je nabava programa od neovisnih proizvođača u ukupnom

iznosu od 46.958.107,00 kuna, odnosno 20,3%.

Ukupan godišnji plan proizvodnje HTV:

Amortizacija nematerijalne imovine (otkup prava):

Osnovica za izračun:

311.278.918,81 kn

79.416.163,84 kn

231.862.754,97 kn

34.779.413,25 kn15% godišnjeg programskog proračuna:

46.960.627,58 kn

34.779.413,25 kn

12.181.214,33 kn

135,00%

Ukupno ugovoreno do 31.12.2014.:

15% GPP-a bez amortizacije:

Razlika - više od zakonskog minimuma:

Postotak ostvarenja zakonske obaveze:


j^JT Hrvatskaradiotelevizija


U 2014. obavljene su sljedeće aktivnosti:

IZVJEŠĆE O NABAVI NEOVISNIH PROIZVOĐAČA - 2014. GODINA

ožujak 2015.

PROIEVOOAČPROGRAM I NAZIV »JELA TRAJANJE BROJ NAKNADA PO UKUPNO

EPIZODI/DJELU UGOVORENOEPJ0JELA EPJD KANAL

ODJEL DRAMA

LICENCIJE

PISMO CACI HFS 90 30 000,001 30 000,00 HTVl

DRUGI (FILM PRAVILA I IZUZETCI) 4FILM 90 1 500 000,00 500 000,00 HTVl

HAPPY ENDINGS ALKA FILM I 100 000,00 100 000,00 HTVl

SLUČAJNI PROLAZNIK ALKA FILM 1 100 000.00 100 000,00 HTVl

SIMONČUDOTVORAC ALKA FILM 100 000,001 100 000,00 HTVl

ZAGREBAČKE PRICE PROPELER FILM 110 1 150 000.00 150 000,00 HTVl

ZAGREBAČKE PRICE VOL 2 PROPELER FILM 100 1 150 000,00 150 000,00 HTVl

SEKS, PIĆE I KRVOPROLIĆE PROPELER FILM 75 150 000,001 150 000,00 HTVl

KRUGOVI PROPELER 112 1 150 000,00 150 000,00 HTVl

UKUPNO LICENCIJE 1.430.000,00

NARUDŽBA AV DJELA

GLAS NARODA MAXIMA FILM 30 18 275 000,00 4 950 000,00 HTVl

PRAVILA I IZUZETCI 4FILM 45 7 600 000,00 4 200 000,00 HTVl

PATROLA NA CESTI KINORAMA 45 1 250 035,005 6 250 175,58 HTVl

POČIVALI U MIRU 2 RING PRODUKCIJA 45 10 868 100,00 8 681 000,00 HTVl

UKUPNO NARUDŽBA AV DJELA 24.081.17548

ODJEL DOKUMENTARNA PRODUKCIJA

LICENCIJE

TAMARA POZITIV FILM 90 I 50 000,00 50 000,00 SVI

MAMA EUROPA RESTART 90 50 000,00I 59 000.00 SVI

OVRHA HFS 44 1 30 000,00 30 000,00 SVI

SLAVENKA ILI O BOLI HFS 76 1 7 500,00 7 500,00 SVI

BOŽIDAR VIOLIC U ZNAKU BLIZANACA OKSIMORON 68 1 30 000,00 30 000,00 SVI

FOOD MARKETS HULAHOP 45 5 75 000,00 75 000,00 SVI

BIĆA SA SLIKA HFS 30 9 000,00I 9 000,00 SVI

FREE SPACE HFS 22 I 6 000,00 6 000,00 SVI

TIME OUT - ZLATNA KOŠARKA MIRKA POZITIV FILM 83 I 41 500,00 41 500,00 SVI

DINAMO CRVENA ZVEZDA- RAT INTERMEDIA 80 I 25 000,00 25 000,00 SVI

BAJKOVITA HRVATSKA ADRIATON 6 120 6 400,00 768 000,00 HTV4

JEZIK, ROD I SPOL KZONA 45 I 22 500,00 22 500,00 SVI

HRVATSKA RAPSODIJA MAKSIM MRVICA NANEL 52 1 25 000,00 25 000,00 SVI


I Hrvatskaradiotelevizijai' -i


SIR I VRHNJE FACTUM 38 22 800,00 22 800,00 SVI

BORDO - VJEČNA STRIPOVSKA MLADOST 30 000,00VEDIS 30 000,00 SVI55

GHOST BROTHERS STUDIO DIM 27 000,00 27 000,00 SVI55

DRAGI LASTANE 42 000,00 42 000,00 SVIARTIZANA FILM 85

FOKUS MEDIA 55 000,00 55 000,00 SVITIR 85

NEKE STVARI NE TREBA SAKRITI RESTART 30 18 000,00 18 000,00 SVI

BIG FRATHER SLAVICA FILM 30 000,00 30 000,00 SVI61

75 000,00 SVIGOLI FACTUM 75 75 000,00

HTJELI SMO RADNIKE A DOŠLI SU NAM HULAHOP 28 15 000,00 15 000,00 SVI

MOJ ZANAT HFS 72 50 000,00 50 000,00 SVI

UKMPNO LICENCIJE 1,513300,001243 145

NARUDŽBA AV DJELA

ONO STO JESAM 600 000,00 SVISEKVENCA 40 12 600 000,00

624 000,00 SVIPROFESIJA OSOBNO PROJECT 6 STUDIO 40 12 620 000.00

60 000,00 60 000,00 SVIVOX FEMINAE KZONA 10 15

SEZONCI SEKVENCA 50 65 000,00 390 000,00 SVI685 000,00 850 000,00 SVIDAN LUDILA DRUGI PLAN 10 50

BETONSKI SPAVAČI 800 000,00 SVIHULAHOP 50 200 000.004

800 000,00 SVIHEROJI VUKOVARA MISS ART 45 10 +licenca za 2 sez

4124.000,0«UKUTNO NABAVA AV DJELA 199155

ODJEL DJECA I MLADI

LICENCIJE500 000,00 500 000,00 HTV2KINORAMA 90 1UUBAVILI SMRT

90 000,00 HTV2PROFESOR BALTAZAR ZAGREB FILM 59

IGUBUKINE PRICE 7 500,00 HTV210 15 500,00IGUBUKA

597300,00UKUPNO LICENCIJE

NARUDŽBA AV DJELA

HTV2390 000,00 4 680 000,00GENERACIJA - HELENIN BLOG KOMBINAT PRODUKCIJA 30 12

1 549 000,00 HTV220 70 000,00 +RECi STUDIO DIM 30

KAUČ SURFERICA 576 000,00 HTV26 96 000,00SEKVENCA 30

40 000,00 320 000,00 HTV2KINOTEKA 26 8GENERACIJA Y

11 000,00 242 000,00 HTV2KREATIVNA AGENCIJA 10 22VEDRANOVl VELIKANI

400 000,00 HTV226 10 40 000,00GENRACIJA Y KINOTEKA

UKUPNO NARUDŽBA AV DJELA 7.767.000,00

ODJEL OBRAZOVANJE I ZNANOST

NARUDŽBA AV DJELA ■L15 326,67 459 800,00 HTV310 30STRIP U HRVATSKOJ ANIMA

166 000,00 HTV320 8 300,00DUHOVITI PORTRETI FILOZOFA BDVAM-K 5

276 000,00 HTV310 30 9 200,00CARPE DlEM FADE IN

/ F\ Str 66PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr

•rW Hrvatskaradiotelevizija<


PICEKSYMPOSIUM 45 15 38 000,00 570 000,00 HTV3

KNIGOBOJ (KLASICI NARODU) SERENA PRO 180 15 27 000,00 405 000,00 HTV3

KOD BUDUĆNOSTI TOP MAG 30 20 17 000,00 340 000,00 HTV4

UKUPNO NARUDŽBA AV MELA 2J11&800,00

ODJEL ZABAVA

NARUDŽBA AV MELA

ŠLEP Sou VL.ADEŠAGADINA BLENDA 65 000,0045 24 1 560 000,00 HTV2

SEOSKA GOZBA 2 SEZONA DRUGI PLAN 45 8 117 549,20 940 000,00 HTVl

SNAGA VOLJE DIGIMARK 45 65 000,0016 1 040 000,00 HTVl

SEOSKA GOZBA 3 SEZONA DRUGI PLAN 45 8 117 606,50 940 852,00 HTVl

4.48ft.8S2,0«UKUPNO NARUDŽBA AV MELA

ODJEL KULTURA

NARUDŽBA AV DJELA

TRANSFER CSA 30 50.000,00 HTV315 750.000,00

UKUPNO NARUDŽBA AV DJELA 750.000,00

UKUPNO nabavljeno 46.960.627,58

15% GPP bez amortizacije 34.779.413,25

IRazlika više od

zakonskog min.

JPJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr Str 67%

^pr-sr Hrvatskaj -iradiotelevizija


14. Čl. 58. Hrvatski jezik u programima HRT-a

Lektori i fonetičari službe Jezik i govor HRT-a svakodnevno su u 2014., vodili sustavnu brigu o standardnom hrvatskom jeziku kao i o ukupnoj jezičnoj i govornoj kvaliteti i medijskoj pihvatljivosti u svim programima Hrvatske radiotelevizije: lekturom, redaktorom i korekturom tekstova, jezičnim savjetima, retoričkim oblikovanjem tekstova, pripremom i edukacijom govornika, sudjelovanjem na snimanjima, praćenjem i evaluacijom programa i govornika te organizacijom i provođenjem jezično-govornih radionica u suradnji s HRT Akademijom.

Radno vrijeme lektora i fonetičara bilo je organizirano na način da se pokrije najveći mogući dio programa te udovolji zahtjevima za lekturu, evaluaciju, edukaciju, pripremu govornika, govorne vježbe i radionice, praćenje programa itd.

Na HRA su lektori radili u smjenama od 5.00 do 24.00 u informativnom programu te u dnevnim smjenama u kojima su lektorirali ostali dio programa (dnevni program, tjedni program...).

Na HTV-u su lektori radili u smjenama od 6.30 do 23.00 (odnosno od prve do posljednje informativne emisije) te u dnevnim i popodnevnim smjenama u kojima su lektorirali ostali dio programa (dnevni program, tjedni program, strani program, dokumentarni filmovi...) te produkciju redakcije Novih medija (web i ttx) te dokumente i izvješća HRT-a.

Fonetičari su dežurali od 6.30 do 22.30 u IMS-u, ali su bili na raspolaganju svim dijelovima programa, te vikendom od 9.30 do 19.30 (izvan tog vremena dežurali su na telefonu). Dnevne i popodnevne smjene prilagođavali su zahtjevima programa, redakcija, novinara, urednika, snimanjima, projektima...

LEKTURA

Lekturom, redaktorom i korekturom obuhvaćeni su svi dijelovi programa i službeni dokumenti za koje je dogovorena ili zatražena lektura.

Hrvatski radio

Stalne dnevne emisije

SljemeHRl HR 2Ponoćne vijestiJutarnja kronikaVijestiVijestiVijestiVijestiVijestiVijestiVijestiDnevne novosti VijestiAktualno u 17 Vijesti________

00.0007.0008.0009.0010.00 11.00 12.0013.0014.0015.0016.0017.0018.00

06.3008.3009.3010.3011.3012.3013.3014.3015.3016.3017.3018.3019.30

NovostiNovostiNovostiNovostiNovostiNovostiNovostiNovostiNovostiNovostiNovostiNovostiNovosti

06.1008.1009.1010.10 11.10 12.1013.1014.1015.1016.1017.1018.10 19.10

VijestiVijestiVijestiVijestiVijestiVijestiVijestiVijestiVijestiVijestiZg. DnevnikVijestiVijesti


ipfiv- Hrvatska'£ j'Sk radiotelevizija


DnevnikVijestiVijestiKronika dana Vijesti______

19.0020.00 21.00 22.00 23.00

20.3021.30

NovostiNovosti

20.1021.10

VijestiVijesti

Uključuje lekturu i svih ostalih materijala za koje se traži jezična provjera

Redovito su lektorirani i materijali iz ostalih dijelova programa kao i dokumenti HRT-a:

• Ogledi i rasprave, Svjetska proza, Portreti znanstvenika. Dnevnici, pisma, govor iz 1. lica, Eurostorije, Saturnova djeca. Poligraf, Filmoskop; Mjesečeve sjene, U dosluhu. Život glazbe. Glazba s potpisom. Pro mušica, Jazz session, koncerti EBU-a, Zagrebački vremeplov, filmske i kazališne kritike. Pod reflektorima. Licem u lice, Kutija slova. Znanost na kapaljku, Bibliovizor, Duhovna misao. Priča za laku noč. Susret u dijalogu. Glas Hrvatske, U mreži prvog. Između redaka. Prozor u digitalno. Emisija za selo. Doba znanosti. Glazbeni atlas. Zelena minuta. Lica i sjene, Katapultura, , osvrti na filmove i kazališne predstave, sinopsisi za Vijesti iz medicine, emisije Viza, Izaberi zdravlje. Plavi val, Artičok, Pomorska večer,...

• Službena izvješća HRT-a, Zapisnici Programskog vijeća HRT-a...

Hrvatska televizija

Redovito su lektorirani prilozi, najave, čitanci, potpisi, pitanja, scenariji, prevedeni tonovi dnevnih i tjednih emisija kao i ostali materijali za koje je zatražena lektura:

Dnevnik 1, 2, 3 VijestiVijesti iz kultureVrijemeSportRegionalni dnevnik Zagrebačka panorama Županijske panorame Hrvatska uživo Govornica Eurovijesti HorizontiDobro jutro Hrvatska Što vas žulja FokusDruštvena mreža Jezik za svakoga Nulta točka Treća dob

Nedjeljom u dva Drugi format Studio 4 Paralele Pravilo 72 Poslovne vijesti Pola ure kulture Turistička klasa Plodovi zemlje Puni krug ZOI - Soči Iza ekrana Duhovni izazovi Normalan život Riječ i život Treća povijest Plavo i zeleno Sport

Sveta misa Mir i dobro PozitivnoPogled preko granice Glas domovine Potrošački kod Alpe-Dunav-Jadran MoreSlika Hrvatske Izlaz broj 4 Treći element Školski sat Briljanteen Labirint Dalekozor PrizmaŠareni vremeplov Eko zona Scenariji


n I M' Hrvatska1;' ,4 ik radiotelevizija


Lektorirane su i brojne „specijalne" emisije, razni prilozi, najave, emisije koje nemaju stalno mjesto u programu HRT-a kao i izvješća i dokumenti HRT-a.

Dokumentarni filmoviLektorirano je oko 370 dokumentarnih filmova.

Strani programU ovom segmentu su se lektori prilagođavali TITL REŽIJAMA i lektorirali materijal

prema nalozima za usnimavanje.Ukupno je lektorirano oko 4130 sati programa, odnosno oko 344 sata programa

mjesečno.

Novi medijiZa platforme WEB i TTX u komunikaciji i dogovoru s novinarima i urednicima redakcije

Novih medija lektorirane su: vijesti (Hrvatska, Svijet, EU, Gospodarstvo, Sport, Kultura...), najave programskog sadržaja za sve kanale, vrijeme, servisne informacije, te blogovi i ostale informacije (na zahtjev).

FONETIČARI

Rad fonetičara na HRT-u (u Zagrebu i regionalnim centrima) uključuje: edukaciju iz govora i govorničkog umijeća, pripremu govornika za nastup, retoričko oblikovanje tekstova,preporuku prozodijskih oblika te izgovora stranih naziva, praćenje i analizu programa i govornika,sudjelovanje na snimanjima emisija, probnim snimanjima, audicijama, projektima...

Sukladno tomu, fonetičari HRT-a su u 2014., u Zagrebu te regionalnim centrima Osijek, Split, Pula i Bjelovar kontinuirano individualno i radionički educirali novinare, prezentere, voditelje, meteorologe, goste-suradnike... (podaci dostupni u službi Jezik i govor).

Individualne vježbe uključuju:

rad na govornom disanju, glasu, dikciji, govornoj izvedbi, logici i ekspresivnosti, prozodiji rečenice i riječi,uvježbavanje raznih žanrova: čitanje, govorenje, javljanje, stand-up, vođenje, razgovor,retoričko oblikovanje teksta,rad na vizualnim znakovima u nastupu,analizu emisija i ostvarenog u mediju.


1 Hrvatska3 ,4 radiotelevizija


Fonetičari su u Zagrebu i regionalnim centrima redovito:

provjeravali retoričko oblikovanje emisija, priloga, najava, dokumenta raca, pripremali govornike (novinari, spikeri, meteorolozi...) iz svih dijelova programa za sinkronizaciju, javljanja, razgovore, snimanja, istraživali i preporučivali izgovore stranih naziva i prozodijske oblike, pripremali prezentere i voditelje emisija: Dnevnik 1, 2, 3, Vijesti (HTV 1 i HTV 4), Regionalni dnevnik, 8. kat. Hrvatska uživo. Zagrebačka panorama. Županijske panorame. Govornica, Studio 4, Pravilo 72, Potrošački kod. Dalekozor, Briljanteen, Svaki dan dobar dan, Filmomat, Globalno sijelo. Horizonti, Treći element. Znanstveni krugovi. Školski sat. Šareni vremeplov. Jezik za svakoga. Loto, TV Bingo, „specijalne" emisije"...

Uz pripremu tekstova i govornika, fonetičari su, u dogovoru s urednicima, redovito sudjelovali i na sinkronizacijama te snimanjima emisija, dokumentarnih filmova, crtanih filmova...

Fonetičari su u 2014. za potrebe kvizova u produkciji HRT-a supervizirali sva pitanja (pronalaženje izgovora stranih imena, rješavanje naglasnih dvojbi i prilagođavanje pitanja govornom mediju) te pripremali voditelje za snimanje.

Lektori i fonetičari u Zagrebu i navedenim regionalnim centrima telefonski su pripremali novinare, prezentere, voditelje te davali preporuke i savjete.

Lektori i fonetičari kontinuirano su pratili program te obavještavali novinare, prezentere, spikere, meteorologe, voditelje... o pogreškama, ali i uspjesima u programu.

Projekti, radionice, predavanja

Fonetičari su kao evaluatori govornog i govorničkog statusa te edukatori, tijekom godine, sudjelovali na brojnim projektima HRT-a (The Voice, Maestro, Bingo, Dnevnik...).

Na zahtjev rukovoditelja fonetičari su ciljano evaluirali govorne i govorničke statuse govornika te organizirali i provodili profilirane radionice govorničkog umijeća za određene emisije ili redakcije.

Fonetičari su, u sklopu radionica HRT akademije, provodili govorničku edukaciju ivježbe.

U organizaciji fonetičarke na HRT-u, održano je stručno savjetovanje o prilagodbi stranih riječi u hrvatskome jeziku i govoru (izgovor kratica, stranih imena i naziva gradova te njihova sklonidba).


Hrvatskai-i .i radiotelevizijac


Predstavnici službe Jezik i govor prisustvovali su znanstvenom skupu "Hrvatski jezikoslovac Adolf Bratoljub Klaić" održanog u Palači Matice hrvatske u Zagrebu te kolege izvjestili o tematici i zaključcima - većinom iz problematike standardne akcentuacije.

Predstavnici službe Jezik i govor prisustvovali su predavanju „Naglasna norma i njezino urušavanje" u Zagrebu kao i na 2. međunarodnoj konferenciji o retorici u Postirima, te kolege izvjestili o tematici i zaključcima.

U suradnji HRT-a i Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u sklopu predmeta Metodika rada na govoru u elektroničkim medijima i Metodika fonetske njege glasa i izgovora, studenti diplomskoga studija fonetike - smjer govorništvo, pod vodstvom fonetičara obavljali su stručnu praksu u Službi jezik i govor HRT-a.

Fonetičari su analizirali govorne i govorničke statuse kandidata na javnom natječaju za radno mjesto „novinar".

Predstavnici službe Jezik i govor HRT-a sudjelovali su analizom ili kao članovi komisije na internim natječajima te evaluacijama probnog rada zaposlenika HRT-a.

Voditelj službe jezik i govor, kao član komisije, sudjelovao je u razvoju budućeg sustava za evaluaciju novinara/zaposlenika u organizaciji PJ Ljudski potencijali.

Voditelj službe Jezik i govor predstavio je i obrazložio stanje jezika i govora na HRT-u na sjednici Programskog vijeća HRT-a.

Pokrenut je razvoj projekta „Upravljanje kvalitetom jezika, govora i pisma na HRT-u".

15. Čl. 59. Uvrštavanje sportskih događaja u programe HRT-a

Hrvatska radiotelevizija u 2014. godini prenosila je sportske događaje u zemlji i nozemstvu, a posebna pozornost bila je usmjerena na sportove u kojima sudjeluju hrvatski nacionalni timovi ili sportaši {više u čl. 30). Prilikom uvrštavanja sportskih događaja u programe i otkup prava za pojedina sportska natjecanja, uz raspoloživa financijska i tehnička sredstva, vodilo se računa o interesu javnosti.

16. Čl. 60. Informiranje u hitnim situacijamaU 2014. godini HRT nije zaprimio zahtjev za informiranje u hitnim situacijama.

17. Čl. 61.-64. Mjerila i postupak za provedbu testa javne vrijednosti

Hrvatska radiotelevizija je u 2014. godini provedbom reorganizacije i novog organizacijskog ustroja ostvarila preduvjete i pripreme za formiranje i utvrđivanje metodologije određivanja i provedbe testa javne vrijednosti, koji će se u najvećoj mjeri očitovati kroz sustav kontrole kvalitete programa (više u čl. 79).

I JPJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr Str 72

IJ.fyi’-'" Hrvatska^ ^ A radiotelevizija


VII. Izvješće o realizaciji emitiranog programa (statistika)

Izvješće za 2014.

Pregled emitiranog programa po proizvođačima

isatt >'y S-. 'i.' nidiû ukopno emit, progs^987.842HTV 16.464 54,4

HTV i domaći proizvođači 18.117 303 1,0HTV i strani proizvođači 9.373 156 0,5Ostali domaći proizvođači 125.955 2.099 6,9

Inozemni proizvođači 675.008 11.250 37,2Ukupno 1.816.355 30.273 100,0Ostalo (EPP i prezentacija programa)_____________

83.948 1.399

Sveukupno 1.900.303 31.672

Pregled emitiranog programa po odjelima/mrežama (u minutama}ODJEL/MREŽA UKUPNO l+ll+lll+IV MREŽAI III IV

Ostv^rendi, Ostvareno Ostvarena Ostvareno Ostva^no UdjetuukuÂ emit pTi"' ■-r rt

I. Informativni

program HTV-a107.214 11.170 188 319.954 438.526 23,1

II. Promocija programa

14.278 9.714 10.432 1.068 35.492 1,9

III. Produkcijski odjeli 232.741 234.154 201.516 90.670 759.081 39,9IV. Produkcijske i Programske službe (Odabir i nabava programskog sadržaja)

152.104 260.969 212.376 10.126 635.575 33,4

V. Prodaja 17.206 9.068 51 26.325 1,4VI. Ostalo 1.044 639 3.077 544 5.304 0,3Ukupno 524.587 525.714 427.589 422.413 1.900.303 100,0Prosječno dnevno emitiranje u satima:

24,0 24,0 19,5 19,3 86,8

% udjela u ukupno emitiranom

27,6 27,7 22,5 22,2 100,0

programu:

Pregled emitiranog programa prema načinu izvođenja (u minutama)

REPRIZNO SINKRONO Program bez UKUPNO l+IN-lll+IV MREŽA

oznaka načina emitiranja

PREMIJERNO REPRIZNO(unutar 24 sata)

ODJEL

psâreno 'pstvarenoOstvareno Ostvareno j Ostvarend M;Ostvareno

II. Informativni program HTV-a

209.394 100.774 61.611 46.704 20.043 438.526 23,1

II. Promocija programa

35.492 35.492 1.9

III. Produkcijski odjeli___________

308.636 132.470 298.661 16.370 2.944 759.081 39,9

IV. Produkcijske i Programske službe (Odabir i nabava

248.941 63.121 323.513 635.575 33,4

I ^PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr Str 73

' 1 Hrvatskaradiotelevizija


programskogsadržaja)V. Prodaja 2.275 231 359 23.460 26.325 1.4VI. Ostalo 4 5.300 5.304 0.3Ukupno 769.246 296.596 684.148 63.074 87.239 1.900.303 100,00Prosječno dnevno emitiranje u satima:

35,1 13,6 31,2 2,9 4,0 86,8

% udjela u ukupno emitiranom

40,5 15,6 36,0 3,3 4,6 100,0

programu:




Zaštita i očuvanje Audio i audiovizualnog gradiva (čl. 65. - 69.)VIII.

članak 65.HRT kao član radne skupine za izradu prijedloga izmjena i dopuna Zakona o arhivskom

gradivu i arhivima aktivno sudjeluje u njezinu radu na temelju čega će regulirati svoj budući status te preuzeti nove obveze i odgovornost u cilju kvalitetnijeg upravljanja zaštitom i očuvanjem arhivskog gradiva povjerenog mu na čuvanje. Sukladno pozitivnim propisima kojima je regulirana arhivska djelatnost u Republici Hrvatskoj, Hrvatska radiotelevizija u okviru RJ Arhivi i programsko gradivo kontinuirano u propisanim uvjetima čuva i štiti arhivsko gradivo od oštečivanja, uništenja ili gubitka te osigurava njegovu dostupnost prema pravno reguliranim uvjetima.

Fono arhiv i drugo audio gradivo

Članak 66.U potpunosti je provedena misija koordiniranog prikupljanja, snimanja i čuvanja

autentičnosti, te ponovnog korištenja audio baštine nastale i emitirane u radijskim programima, bez obzira na mjesto i vrijeme njihovog nastanka, neovisno o obliku i stvarnom nosaču na kojemu se sačuvani. Upravljanje fono gradivom odvija se sukladno pozitivnim propisima koji reguliraju arhivsku djelatnost. Interni i eksterni pristup arhivskom gradivu realizira se prema propisanim procedurama. Protokol pohrane vrijednog audio gradiva iz procesa proizvodnje i emitiranja na Hrvatskom radiju definira selekciju, snimanje, obradu i pohranu finalnog zapisa u arhivski katalog MediArc. Svakodnevno sudjelovanje u realizaciji programskih zadaća obvezuje na kontinuiranu suradnju sa kreativnim osobljem i vanjskim korisnicima putem suvremenih kanala distribucije sadržaja. Za potrebe radijskih programa izvan Zagreba odjel Fono gradiva pruža profesionalnu i logističku potporu u cilju očuvanja, obrade i pohrane audio zapisa nastalih radom HRT centara.

Audiovizualni arhiv i drugo audiovizualno gradivo

Članak 67.Audiovizualna kulturna baština nastala radom Hrvatske televizije zaštićena je i čuvana

sukladno najvišim standardima arhivističke struke uz ispunjavanje svih zakonom propisanih obveza. Tijekom 2014. godine HRT je na međunarodnom izboru dobio mjesto u Izvršnom odboru međunarodnog udruženja audiovizualnih arhiva FIAT/IFTA čime smo osigurali dostupnost profesionalnih izvora i najbolje svjetske prakse u svim segmentima arhivistike što nastojimo implementirati u segmentima gdje je optimizacija moguća. Svakodnevne radne aktivnosti obrade i pohrane arhivskog gradiva kontinuirano podižu ukupnu vrijednost kolekcije kao i samog HRT-a. Tijekom predmetnog razdoblja smanjen je broj zaposlenih za 20%. Zahvaljujući uvedenim promjenama u poslovnim procesima i operacijama predmetno nije negativno utjecalo na rad već je osiguralo višu produktivnost. Provedenim analizama je utvrđeno kako u budućem razdoblju investicija u tehnologiju za očuvanje filmskog zapisa predstavlja imperativ budući da je postojeća, stara 30 godina, tehnološki inferiorna i zastarjela. Navedeno će osigurati da RJ Arhiv i programsko gradivo ponovno postane referentni centar za audiovizualnu arhivistiku.

I, II %PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr Str 75

HrvatskaIi radiotelevizija


Fototeka

Članak 68.Fototeka redovito izvršava poslove zaštite, očuvanja i digitalizacije gradiva u odjelu

Notno, foto, multimedijalno i drugo gradivo te očekuje realizaciju nabave nove opreme koja će značajno ubrzati proces interne digitalizacije oko 200.000 negativa, fotografija i dijapozitiva. Uloga fototeke značajno će se promijeniti nakon realizacije spomenutog te će postati aktivni interni centar u dnevnoj proizvodnji programa Hrvatske televizije kao i nelinerne distribucije sadržaja.

Notni arhiv

Članak 69.Višegodišnji problem adekvatne pohrane predmetnog arhivskog gradiva cjelovito je

riješen te se provodi postupak ubrzane interne obrade notnih zapisa, slaganja kolekcija i profesionalne pohrane. Dodatno je primjećeno povećanje interesa javnosti za notnim gradivom te je njegova uporaba regulirana internom dokumentacijom.


|T.r '■ Hrvatskali ^ radiotelevizija

tZVJEŠĆE PJ PROGRAM, 2014.

IX. strateški projekti HRT-a (čl. 70.- 90.)

članak 70.

U skladu s člankom 14. stavkom 3. Zakona o HRT-u, u člancima koji slijede navedeni su programski, tehnološki i organizacijski strateški projekti i druga ulaganja, te njihovo financiranje u 2014. godini.

Programski strateški projekti

Članak 71.

HRT je u 2014. godini nastavio multimedijalno povezivati proizvodnju informativnih sadržaja u sadržajnom, tehnološkom i organizacijskom smislu. U siječnju 2014. reorganizirane su redakcije u smislu objedinjavanja dotadašnjih posebnih radijskih i televizijskih redakcija, a sve sa ciljem boljeg korištenja ljudskih i tehničkih kapaciteta u planiranju, realizaciji i krajnjem korištenju materijala za proizvodnju informativnog sadržaja za sve platforme. IMS HRT-a u većoj mjeri zahvatio je prostor društvenih mreža (Facebook i Twitter). U odnosu na konkurente HRT je prvi u Hrvatskoj uspio postići izuzetnu povezanost s korisnicima tijekom posebnih programskih projekata (npr."Hrvatska pomaže"). To je podrazumijevalo i edukaciju novinara te njihovo opremanje adekvatnim mobilnim uređajima, a taj se proces nastavlja.

HRT je nastavio razvijati i unapređivati HTV4 te je prenosio važne domaće i inozemne događaje i dobrim dijelom bio nositelj predsjedničkih izbora. HTV 4 bio je glavna platforma za praćenje Europarlamentarnih izbora. Dio informativnog sadržaja na Četvrtom televizijskom programskom kanalu imao je i regionalnu važnost i karakter (Županijske panorame).

Članak 72.HRT je u 2014. godini poduzeo niz aktivnosti vezanih uz razvoj i unapređenje novog

televizijskog programskog kanala namijenjenog obrazovanju, znanosti, kulturi i umjetnosti. S tim u skladu pokrenute su emisije: Klasici narodu. Plodovi klasike. Šahovski komentar. Prekid programa zbog čitanja. Knjiga ili život (u novom formatu). Otvaranjem novih emisija vlastite proizvodnje, emitiranjem visokokvalitetnih arhivskih sadržaja te sadržaja antologijskih filmskih ostvarenja domaće i strane proizvodnje (Ciklusi Billyja Wildera, Borisa Barneta, nijemih remek- djela. Hrvatska kinoteka; 'Treća lektira', ciklus antolgijskih filmova prema velikim književnim predlošcima; nastavak 'Bergmanove godine' i nakon Bergmanove 'Bunuelova godina'; nastavak ciklusa 'noir filma' i vesterna; ciklus 'opasnih filmova'; ciklus filmske fantastike...) Treći program oblikovan je u središnje mjesto kulturnih medijskih sadržaja u Hrvatskoj - (više u čl. 40.).

Članak 73.Međunarodni radijski i televizijski kanali HRT-a u 2014. godini ušli su u drugu fazu

medijske konvergencije i programske suradnje kako bi Glas Hrvatske mogao započeti emitirati isključivo na satelitima i internetu, a znatno su pojačane aktivnosti na društvenim mrežama i pripremi mrežnih stranica (otovrena nova internetska stranica Glasa Hrvatske (www.glashrvatske.hr) - {više u čl. 44.).


'• r ,r’ HrvatskaJ ';'4 radiotelevizija


Članak 74.Hrvatska radiotelevizija nastojala je i u 2014. godini hrvatskoj javnosti na odgovarajući

način predstaviti i prenijeti najznačajnije sportske događaje koje je na temelju članka 46. stavka 2. Zakona o elektroničkim medijima donijelo Viječe za elektroničke medije (više u čl. 30).

Članak 75.Hrvatska radiotelevizija u 2014. godini kao poseban projekt realizirala je praćenje

Europskih parlamentarnih izbora. Glavnina sadržaja bila je emitirana na Četvrtom televizijskom programu (predstavljanja+bonusi), a sama Izborna noč emitirana je na HTVl i HTV4.

Članak 76.HRT je u 2014. godini kroz poseban programski projekt popratio Izbore za predsjednika

Republike Hrvatske (više u mjesečnom Izvješću za prosinac 2014.).

Članak 77.S ciljem povećanja dosega sadržaja javne vrijednosti te interaktivnosti i sudjelovanja

djece i mladih u stvaranju programskih sadržaja, HRT je u 2014. godini u sklopu TV emisije Školski sat održao 2 projekta - Pazi snima se i Uhvati korak (natječaji za odabir najbolje plesne koreografije i filmskog uratka). Prikazano je i 16 epizoda TV serije REC-i (Studio Dim za HRT) u kojoj djeca izravno kreiraju dio sadržaja šaljući svoje viogove i sudjelujući na radionicama. Kreativne radionice pratile su i emitiranje TV serije Laboratorij na kraju svemira (Studio Dim za HRT). U magazinu o filmu Kokice redovito objavljujemo filmske kritike djece, a u svakoj emisiji također prikazujemo inserte iz nagrađenih filmova koje su snimila djeca i mladi (u suradnji s Hrvatskim filmskim savezom), a koji su prikazani na revijama za djecu i mlade i na nekim festivalima, magazin za djecu Juhuhu redovito objavljuje crteže koje djeca šalju samoinicijativno i na poziv, kao što je slučaj i u seriji TV vrtić.Na HTV 4 se emitira emisija koju rade studenti novinarstva Tv student.

U kreiranju programskih sadržaja u 2014. godini aktivno su sudjelovala djeca i mladi u sklopu radijskih emisija Stigla je pošta u kojoj svakoga tjedna djeca-novinari iz hrvatskih osnovnih škola šalju svoje snimke (izvještaji, intervjui, reportaže) o događanjima u njihovoj školi ili okolici. Kronika Monte Librića u kojoj se emitiraju prilozi djece koja sudjeluju u radionici Kako radi radio (koju vodi naša novinarka), i u emisijama Radio Sova (Radio Rijeka), Brtva glave (Radio Osijek) i Kroz Bolonju i prašumu (Radio Split).

Članak 78.

Novi mediji su tijekom 2014. godine radili na proširenju i poboljšanju kvalitete svojih audio i audiovizualnih usluga na zahtjev kako bi se stvorili preduvjeti da u 2015. godini budu dostupne i na tabletima i pametnim telefonima (što je i učinjeno početkom 2015.). Usluge na zahtjev korisnicima omogućuju dostupnost odabranim dnevnim informativnim emisijama odmah nakon emitiranja, a odabranim tjednim emisijama u manje od 24 sata nakon emitiranja (www.hrt.hr/enz).

Za vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva u Brazilu testirana je eksperimentalna usluga platforme za digitalnu distribuciju sadržaja za računala te Android i iOS mobilne uređaje. Putem aplikacije korisnicima je omogućeno kvalitetno gledanje HRT-ovih programa bilo kada i na bilo kojem uređaju. Za razliku od zemaljskih, satelitskih i kabelskih distribucijskih


- Hrvatska.-it radiotelevizijac


platformi, sadržaj se distribuira putem otvorene internetske infrastrukture. Uslugom je povećana dostupnost i vidljivost radijskih i televizijskih kanala, uvodi se interaktivna komunikacija s gledateljima te povećava kvaliteta usluge u dinamičnom medijskom okruženju.

Članak 79.U 2014. Hrvatska radiotelevizija je u sklopu Poslovne jedinice Program HRT-a formirala

Službu za kontrolu kvalitete programa HRT-a, koja će uz jasno određene kriterije stvoriti preduvjete za ocjenu kvalitete programa uz posebnu suradnju sa Službom za jezik i govor. Kroz iskustva drugih, zemalja i javnih televizija Europske unije, evidentirane su podvrste kvalitete programa; kvaliteta u odnosu na kriterije profesije, na društvo, na pojedinca te tehnička kvaliteta. U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za rad na izradi konkretnih alata i mjerila unutarnjeg vrednovanja kvalitete vijesti kao osnovne novinarske vrste, te rad na izradi inputa za primjenu pokazatelja percipirane kvalitete od strane gledatelja, a kroz EU široko prihvaćeni koncept kvalitativnog istraživanja auditorija (INDEX OF APPRECIATION). Nadalje, ostvarena je intenzivnija suradnja s Odjelom istraživanja medijskog okoliša unutar HRT-a te sa sveučilištem na pitanju jezika i izričaja te u nizu tema koje se obrađuju prema preporukama Vijeća Europe, kao što su IMPACT - utjecaj medija, DIVERSITY raznolikost, javni medij u funkciji poticanja tolerancije i društvenog dijaloga itd.

Tehnološki strateški projekti

Članak 80.

HRT je, kao javni medijski servis europske tradicije, u 2014. godini, u skladu s mogućnostima, koristio tehnološki napredak kako bi javnosti omogućio korištenje dobrobiti novih audiovizualnih i informacijskih usluga i novih tehnologija, te tako razvio i unio potrebnu raznovrsnost u aktivnosti novog digitalnog doba što je detaljnije pojašnjeno u realizaciji obveza iz članaka 81.-84.

Razvoj radijske, televizijske i multimedijske tehnologije za proizvodnju i objavljivanje programa

Članak 81.

U skladu s Ugovorom i Strategijom poslovanja i razvoja HRT-a 2013.-2017. HRT je predložio, a Vlada RH prihvatila Program restrukturiranja u kojemu je pobliže predočena međuovisnost programskog, tehnološkog, organizacijskog, kadrovskog i troškovnog restrukturiranja i održivog razvoja te su predviđeni ključni strateški tehnološki projekti za razdoblje 2014.-2015. lako čine nerazdvojivu cjelinu, oni se mogu podijeliti u projekte digitalizacije proizvodnog sustava [tapeless ENG i druga brza multimedijska pokretna tehnika tetapeless proizvodni sustav koji će objediniti i optimizirati proizvodnju za sve medije, a uključuje i jedinstveni digitalni sustav pohrane i upravljanja sadržajima), projekte modernizacije sustava distribucije sadržaja (platforma za distribuciju linearnih i nelinearnih multimedijskih usluga na suvremene mobilne, računalne i televizijske korisničke platforme, novi tehnološki sustav upravljanja sadržajem za objavu na web portalima HRT-a uz vizualni redizajn istih, integracija svih modernih komunikacija) te projekte obnove "klasične"

PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / tO 000 ZAGREB / www hrt hr Str 79

i:-*' ? Hrvatskaradiotelevizijaij a .v


televizijske i radijske proizvodne opreme (studijski sustavi u Zagrebu i regionalnim centrima, reportažna kola).

Prelaskom na tapeless ENG tehnologiju kao i nabavom modernih multimedijskih tehnoloških sustava za javljanje s terena, HRT je u 2014. godini završio proces digitalizacije proizvodnog sustava IMS-a u Zagrebu što je rezultiralo redukcijom troškova proizvodnje programskih sadržaja te optimiziranjem proizvodnih radnih procesa. Isti učinak zabilježen je i u većini regionalnih centara čiji su proizvodni sustavi u potpunosti digitalizirani. Započet je proces projektiranja tapeless proizvodnog sustava koji će objediniti proizvodnju za sve medije, a čija nabava će biti pokrenuta u 2015. U okviru tehnološke integracije i objedinjavanja proizvodnih sustava u cjeloviti, jedinstveni proizvodni sustav za sve medijske platforme izrađuje se projekt prostornog objedinjavanja proizvodnje vijesti u Zagrebu, a koji je u 2014. godini već proveden u većini regionalnih centara.

HRT je u 2014. prešao na proizvodnju i emitiranje televizijskog programa u formatu 16:9 u standardnoj razlućivosti. Sa ciljem poticanja svjesnosti gledatelja o prednostima koje donosi televizija visoke razlućivosti, potrebi izrade strategije razvoja na državnoj razini i stvaranja formalnih preduvjeta za emitiranje programa, HRT je eksperimentalno u visokoj razlućivosti emitirao sportske događaje s 01 Soči 2014. godine kao i utakmice Svjetskog nogometnog prvenstva iz Brazila 2014.. Osim toga nastavljena su ulaganja u sustav za proizvodnju programa u visokoj razlućivosti pa je tako većina regionalnih centara u potpunosti opremljena za rad, a završena je i prva faza opremanja velikog produkcijskog TV studija koja će omogućiti da se veliki projekt "The Voice" u 2015. proizvede u tehnologiji visoke razlućivosti.

Članak 82.

HRT je sa ciljem zaokruženja ukupnog digitalnog tehnološkog lanca proizvodnje u 2014. godine nabavio digitalnu opremu za akviziciju i obradu audiovizualnih sadržaja za regionalne centre i ENG potrebe u Zagrebu čime je lanac proizvodnje u regionalnim centrima i IMS-a u Zagrebu u potpunosti digitaliziran.

HRT je sa ciljem unapređenja internetskog emitiranja odnosno dostupnosti svojih sadržaja putem Interneta započeo s eksperimentalnim emitiranjem putem usluge Gledaj HRT! koja optimalno iskorištava prednosti novih tehnoloških rješenja te omogućuje višu kvalitetu usluge prilagođenu potrebama i mogućnostima svakog korisnika s obzirom na vrstu uređaja (PC, mobilni telefon, tablet, TV...) i brzinu pristupne mreže. Nakon završetka eksperimentalnog razdoblja, HRT će u 2015. u potpunosti implementirati ovaj sustav.

Članak 83.

HRT je u svojoj Strategiji poslovanja i razvoja 2013.-2017. te u Programu restrukturiranja zacrtao vrlo jasne smjernice, projekte i aktivnosti koje se odnose na unapređenje kompetencija zaposlenika. Slijedom strateške transformacije ranije medijske u multimedijsku organizaciju, potrebe za novim, unaprijeđenim kompetencijama mogu se podijeliti u tri skupine: stvaranje operativnog (novinarskog i tehničkog) kadra koji raspolaže višestrukim i multimedijskim vještinama, stvaranje taktičkog (uredničkog i rukovodnog) kadra, koji raspolaže vještinama i znanjima upravljanja multimedijskim jedinicama rada u funkcionalnoj organizaciji i multimedijskim projektima, te stvaranje strateškog kadra (ravnateljskog te kadra za upravljanje jedinicama podrške u funkcionalnoj organizaciji)


P HrvatskaradiotelevizijaKf


sposobnog za provođenje zacrtanih strateških transformacija nužnih za opstanak i održivi razvoj HRT-a.Sve tri skupine moraju na odgovarajućoj razini ovladati kompetencijama potrebnim za upravljanje novim tehnologijama digitalne akvizicije, proizvodnje i objavljivanja sadržaja u modernim komunikacijama gdje Je interaktivnost neupitan uvjet.Provedbom formalnog organizacijskog restrukturiranja, HRT Je već doveo svoje operativno i taktičko osoblje u situaciju u kojoj može i mora upravljati multimedijskom proizvodnjom. Istovremeno se koriste i usluge vanjskih stručnjaka s kompetencijama u implementaciji medijske konvergencije i programima edukacije. Da bi edukacija bila pravodobna, ona se mora uklopiti u projekte implementacije tehnoloških rješenja detaljnije objašnjenih u članku 82. Također, HRT Je pri kraju izrade nove sistematizacije poslova u kojima Je predvidio uvođenje višestrukih vještina operativnog i taktičkog osoblja te poslove koji iskorištavaju te vještine u multimedijskom okruženju. Nova sistematizacija poslova bit će primijenjena u 2015. godini.

Članak 84.

HRT Je uvela automatizaciju u radijskom emitiranju. Na ovaj način izvršena Je optimizacija resursa posebno na programskim kanalima i u vremenima kada program ne ide uživo. Automatizacija televizijskog emitiranja Je puno složeniji proces koji za potpunu provedbu zahtijeva uspostavljanje složenih radnih procesa i procedura u planiranju rasporeda emitiranja integriranog s objedinjenim tapeless proizvodnim sustavom neophodnim za postizanje Jedinstvenog digitalnog okruženja pohrane i upravljanja sadržajima. U 2014. HRT Je započeo sa automatizacijom HTV3 programa, a u 2015. nastavit će i s ostalim televizijskim programskim kanalima.

Digitalizacija audio, audiovizualnog i drugog arhivskog gradiva

Članak 85.Proces digitalizacije arhivskog audio gradiva odvija se interno u dvije smjene na 6

produkcijskih linija što rezultira digitalizacijom od ukupno 10.000 sati godišnje. Budući da se proces digitalizacije u ovom segmentu provodi u realnom vremenu uz nekoliko elemenata kontrole te uz uvažavanje činjenice da su medijski nosači u dobroj kondiciji zbog adekvatne profesionalne pohrane, sam proces smatramo optimalnim buduči da ne zahtjeva dodatna financijska sredstva.

Članak 86.Za sveobuhvatan projekt digitalizacija arhivskog audiovizualnog gradiva koje Je ujedno

nacionalno kulturno dobro potrebno Je ostvariti nekoliko preduvjeta. Temeljni preduvjet Je svakako tehnološki budući da digitalizacija predstavlja sustav nastanka, obrade i pohrane sadržaja ili tehnološkog zapisa. U tom smislu proces digitalizacije zahtjeva kao preduvjet tehnološko projektiranje, nabavu i implementaciju sustava bez vrpci tzv. „tapless" sustava kojim upravlja MAM (eng. Media Asset Management). Predmetno Je planirano i biti će realizirano tijekom 2015. godine što će osigurati prvu pretpostavku za početak procesa ukupne digitalizacije. Drugi preduvjet se odnosi na financiranje digitalizacije te u tom smislu HRT sudjeluje u radu radne skupine za izradu Strategije digitalizacije kulturne baštine do 2020. godine sa ciljem financiranja projekta iz strukturnih fondova EU. Dodatno, HRT operativno


' I HrvatskaI yi'Sk radiotelevizija


vodi projekt istraživanja stanja gradiva u zemljama jugoistočne Europe inicirano od strane EBU-a (eng. European Broadcasting Corporation) čime osigurava važnu buduću ulogu u segmentu digitalne distribucije sadržaja. U trenutku pisanja ovog dokumenta projektu se pridružilo 11 zemalja.

Članak 87.Fototečno gradivo i njegova digitalizacija zahtjeva minimalnu investiciju nakon čije

realizacije će se digitalizacija gradiva provesti interno u roku od 2 godine.

Članak 88.HRT je iz internih izvora osigurao stručno osoblje visokog akademskog obrazovanja,

trajno je riješio prostor i uvjete pohrane, predložio tehnološku investiciju niže financijske zahtjevnosti nakon čije realizacije može interno provesti postupak digitalizacije predmetnog arhivskog gradiva.

Organizacijski strateški projekti

Članak 89.Organizacijski je preustroj u cijelosti proveden tijekom 2013. godine. U skladu s planom

tijekom 2014. dopunjena je nova sistematizacija poslova i radnih mjesta te su utvrđivane organizacijske radne pozicije i ciljani broj izvršitelja. Taj se nastavak organizacijskog preustroja usklađen s Programom restrukturiranja namjerava završiti tijekom 2015. godine.

Istraživanje i inovacije

Članak 90.

Glavni ravnatelj HRT-a član je tima Vision2020 i aktivni sudionik rasprava u kojima se utvrđuje glavna strategija razvoja javnih medijskih servisa u organizaciji EBU (European Broadcasting Union). Tim prikuplja strateške analize, iskustva i strategije članica te sintetizira glavne smjernice razvoja javnih servisa u Europi. Prema preporuci toga tima glavni pokazatelji trendova i glavne strateške politike uključene su u Strategiju poslovanja i razvoja HRT-a 2013.- 2017. kao i u Programsku strategiju HRT-a 2014.-2017. Te smjernice i politke ukazuju na potrebu organizacijske transformacije u efikasnu multimedijsku organizaciju, pomak medijskih usluga prema interaktivnosti i neposrednoj uključenosti u razvoj društva, razvoj multimedijskih kompetencija i proširenje vještina te potredu isticanja razlike između javnog i komercijalnog medijskog sektora.

HRT-ov je inženjer član razvojnog tima EBU-a pod nazivom FNRMN - Future Network Architecture News&Radio Mandatory Network čiji je zadatak razvoj novog sustava integriranja članica EBU-a u jedinstvenu mrežu razmjene vijesti. Za HRT je sudjelovanje u tom razvojnom timu važno ne samo zbog budućeg operativnog sudjelovanja u razmjeni nego i zbog izravnih saznanja i sudjelovanja u stvaranju tehnoloških trendova i postavljanju standarda u digitalnoj akviziciji programskog sadržaja (vidi čl. 82).

Više HRT-ovih zaposlenika raznih profila (novinari, tehnolozi ...) sudjeluje u raznim radnim grupama EBU-a u kojima se razmjenjuju saznanja i praktična iskustva vezana za

I j » str 82PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 I 10 000 ZAGREB / www hrt hr

rXl - Hrvatskau ,4, radiotelevizija


organiziranje rada, tehnologiju i ostvarene rezultate u raznim segmentima rada, osobito u segmentu organiziranja integralne produkcije vijesti (tzv. integralni newsroom). Ta su saznanja i iskustva izuzetno važna jer HRT upravo organizira konvergencijski koncept u proizvodnji vijesti s temeljnim načelom "snimi jednom, upotrijebi što više puta".

Praćenje razvoja u internetskim i mobilnim medijima, osobito potaknuto dobrim iskustvima nekih članica EBU-a, dovelo je do projekta razvoja distribucije HRT-ovih programskih sadržaja i usluga na multimedijskim mobilnim platformama (tehnološki naziv: OTT - Over-The-Top). Programom rada HRT-a za 2014. predviđeno je puštanje u rad takvog servisa te su pokrenute sve aktivnosti (priprema tendera za javni natječaj i si.), a realizacija se očekuje u 2015. godini.

Tijekom 2014. provedena je analiza organizacije i radnih procesa u produkciji vijesti i drugih informativnih sadržaja u sklopu radne jedinice Informativni medijski servis. Procesi su dokumentirani u skladu s metodologijom, ocijenjeni su, uočeni su problemi i utvrđen je set preporuka za njihova rješenja i poboljšanja organizacije, tehnologije, kompetencija i motivacije. Pri tome su korištena najbolja iskustva drugih javnih radiotelevizijskih organizacija u Europi, članica EBU-a, osobito onih koji su proveli multimedijsku integraciju. Korištene su usluge konzultanata - profesionalaca iz drugih članica prema preporukama EBU-a i u organizaciji HRT Akademije.

Osim niza radionica na temu konvergencije i napredne europske prakse koje su kontinuirano provođene tijekom 2014. godine, HRT Akademija je, uz rad na razvoju multimedijalnih i rukovodnih vještina radnika/ca HRT-a, a u skladu sa strategijom razvoja HRT-a, osmislila i realizirala niz projekata za razvoj kompetencija zaposlenika od kojih su, na međunarodnoj razini zapaženi i pozitivno ocijenjeni upravo projekti mobilnosti u sklopu sektorskog potprograma Leonardo da Vinci Agencije za mobilnost i programe EU: TEŠE, Training Media Experts Skills Exchange i MESE, Media Experts Skills Exchange. Na temelju ta dva projekta i dobivenih sredstava, HRT Akademija je uputila radnike/ce na programe stručnog boravka u javne servise EBU mreže pri kojima su imali priliku upoznati napredne načine rada i iste primijeniti u radne procese u HRT-u.

HRT Akademija, u suradnji sa IKT-om PJ Tehnologija postavila temelje razvoju koncepta učenja na daljinu potičući uporabu elektroničkih medija, edukacijskih tehnologija te informacijskih i komunikacijskih tehnologija u izobrazbi zaposlenika te izradu i prilagodbu vlastitih edukacijskih modula sukladno najboljim iskustvima naprednih javnih servisa EBU mreže.

Tijekom 2014. godine, HRT Akademije je sudjelovala u pripremi inovativnog projekta Fred u školi u sklopu programa Kreativna Europa. Cilj ovog inovativnog projekta koji je Europska komisija ocijenila kao kvalitetan iskorak u načinu na koji predstavlja obrazovne sadržaje mladoj populaciji (ciljana skupina od 14 do 16 godina) je ne samo doprinijeti podizanju razine filmske i medijske pismenosti kod mladih već i pomoći mladima u svladavanju osnovnih vještina izrada priloga za radio. Kroz kreativan i dinamičan dijalog sa mladima putem radijske platforme učenicima će se u njihovim školama predstaviti europski filmski uratci, dobitnici Lux nagrade koju dodjeljuje Europski parlament radi promicanja svijesti o ljudskim pravima. Projekt je posebno vrijedan je po prvi puta omogućuje dostupnost sadržaja i učenicima oštećena sluha i vida i njihovo uključivanje u projekt.


f: Hrvatskaradiotelevizija


X. Dijalog s javnošću i jačanje svijesti o javnim vrijednostima (čl. 91. i 92.)

članak 91.HRT je u 2014. godini kontinuirano provodio dijalog s javnošću o javnim vrijednostima koje zastupa i promovira u svom programu putem Kontakt centra HRT-a (putem e maila, telefona, faksa...). Kontakt centar HRT-a organiziran je svakodnevno u dvije smjene, a od 0-24 primjedbe i komentari gledatelja, slušatelja i posjetitelja programa HRT-a pristizali su putem govornog automata i e maila.I u 2014. godini povjerenik za korisnike usluga HRT-a sustavno je prikupljao primjedbe, prijedloge, komentare i pohvale za programske sadržaje HRT-a, te ih dokumentirao i prezentirao programskom i poslovnom vodstvu HRT-a, Programskom vijeću i Nadzornom odboru. U 2014. godini povjerenik je s korisnicima usluga HRT-a ostvario 1.411 kontakata, (prosječno 5,64 u radnom danu). U 439 kontakata izrečeni su prigovori, kritičke primjedbe i prijedlozi, a u 142 kontakta korisnici usluga HRT-a izrazili su svoje zadovoljstvo i pohvalili pojedine programske sadržaje, urednike emisija i novinare. Uz to, povjereniku se obratilo i 830 korisnika usluga HRT-a problemima koji nisu u djelokrugu povjerenika (plaćanje pristojbe, tehničke poteškoće u prijamu programa, zamolbe za raznu pomoć). Na sva primljena pisma (elektroničke poruke) pošiljateljima je odgovoreno, a na svakoj sjednici Programskoga vijeća HRT-a povjerenik je podnosio izvještaj o ostvarenim kontaktima između dvije sjednica Vijeća.

Članak 92.Uz posredstvo Kontakt centra HRT-a koji je sve primjedbe i komentare o uslugama

HRT-a upućivao prema odgovornim osobama, s javnošću se pojačano komuniciralo i putem društvenih mreža (profil/stranica na društvenim mrežama otvorena je za veliki broj televizijskih i radijskih emisije te pojedine kanale/odjele), koje su značajno pridonjele izravnom kontaktu uredništva i odgovornih osoba s publikom.

Tijekom 2014. godine odjel Istraživanja medijskog okoliša obavio je kontinuirana istraživanja gledanosti programa i emisija HTV-a (na dnevnoj razini), slušanosti programa Hrvatskoga radija (na mjesečnoj odnosno kvartalnoj razini) i posjećenosti HRTWeb-a također na mjesečnoj razini. Osim navedenih kvantitativnih anketno-istraživačkih projekata, provedeno je i veliko kvalitativno dubinsko istraživanje Opće navike i preferencije slušatelja radija i specifičnosti HRA 3. Usporedni prosječni dnevni doseg HRT-a iskazan u priloženoj tablici generiran je na temelju podataka istraživačke agencije AGB Nielsen za televiziju i istraživačke agencije IPSOS-PULS za radio i web.

medij/platforma RCH%2014

14,11%55,77%0,61%

201313,20%42,71%0,89%

HRVATSKI RADIO HRVATSKA TELEVIZIJA

HRT Web56,80% 70,49%HRT

Napomena: Značajna razlika dnevnog dosega 2014. u odnosu na 2013. uvjetovana je:a) ne mjerenje gledanosti HTV 4 u 2013. godinib) Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu determiniralo je veći prosječni dnevni doseg HTV 2


■ l.;T Hrvatskaradiotelevizijab-


XI. Iznos i izvor financiranja javne usluge HRT-a (čl. 93. - 105.)

Samostalnost i neovisnost u financiranju Javnih radiodifuzijskih usluga Republika Hrvatska osigurava HRT-u temeljem odredbi članka 1. stavak 3. i članka 17. stavak 4. Zakona o HRT-u.

Izvori financiranjaHrvatska radiotelevizija ostvaruje prihode za financiranje djelatnosti HRT-a iz:

a) javnih izvora

prihodi od mjesečne pristojbe, prihodi iz državnog proračuna, prihodi iz fondova EU.

b) komercijalnih izvora

prihodi od emitiranja audiovizualnih komercijalnih komunikacija, prihodi od glasovanja putem telefona,prihodi od prodaje radijskog, audiovizualnog i multimedijskog programa, prihodi od prodaje ulaznica za javno izvođenje i snimanje glazbenih sadržaja i druge javne priredbe koje nisu sastavni dio javnih usluga, prihodi od glazbenih usluga,prihodi od tržišnih programskih usluga, uključujući interaktivne programske uslugeprihodi od pružanja tehničkih usluga i elektroničkih komunikacijskih usluga kojenisu sastavni dio javnih uslugaprihodi od proizvodnje i prodaje nosača zvuka i slikeprihodi od upotrebe arhivske građe koja nije sastavni dio javnih uslugaprihodi od iznajmljivanja proizvodnih i drugih kapacitetaprihodi od obavljanja drugih djelatnosti koje ne spadaju u sadržaj javnih usluga.

Pianirani i ostvareni račun dobiti i gubitkaČlankom 104. Ugovora definiran je planski račun dobiti i gubitka za ugovorno razdoblje

2013.-2017. godine. U nastavku donosimo pregled planskih iznosa prihoda i rashoda kao i ostvarenje po istim pozicijama.

H RazlikaOStv.2014. i Plan 2015, plana 2014.

Ostvarenje2013.

Ostvarenje2014.

Plan 2014. Plan 2016. Plan 2017iELEMENTI

8

PRIHOm 1.413.199.931 1.407.6S4.900 1.397.000.496 -0,8K 1.417.166.874 !; 1.406.237J.24 1.407.992.178

Prihodi od oglašavanja

RASHODI

106.364303 121.000.tXK) 106.784365 -11,7% 120.000,000 I 123.7S5.250 126.710304Ti

3. 'W

-2,8% 1.403.126.703 . 1.396.988.671 1.340.908.71S1371.511.4S0 1.402.mS79 1.362.294330

l*‘%PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt hr Str 85

p;:r •" Hrvatska. radiotelevizija


U 2014. godini planirana je dobit od 5,5 milijuna kuna no ostvarena je dobit u visini 34,7 milijuna kuna. Navedeno je rezultat restriktivne troškovne politike i novog načina upravljanja u svim segmentima poslovanja te time smanjenja rashoda za 2,8% odnosno 39,8 milijuna manje od planiranog.

U dijelu izvora financiranja najvažniji prihod čini mjesečna pristojba čija je visina definirana člankom 35. Zakona o HRT-u kao 1,5% prosječne neto mjesečne plaće zaposlenih u Republici Hrvatskoj, na temelju statističkih podataka za prethodnu godinu. Odluka o utvrđivanju mjesečne pristojbe koja se plaća HRT-u za 2014. te povlasticama za određene kategorije obveznika plaćanja donesena je na 22. sjednice NO-a, održanoj 22. travnja 2014., uz prethodno odobrenje Vijeća za elektroničke medije donesenog na njihovoj 13-14 sjednici održanoj 11. ožujka 2014. Predmetnom odlukom utvrđena je visina pristojbe u iznosu 80,00kn.Prihod od pristojbe realiziran je gotovo u punom planskom iznosu zahvaljujući intenzivnim naporima na održavanju i proširenju baze obveznika RTV pristojbe, ali i naporima na naplati predmetnih potraživanja.

Sukladno članku 99. Ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2014., Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske osigurao je sredstva za financiranje proizvodnje i emitiranja međunarodnih programskih kanala, te objavljivanje internetskog portala „Glas Hrvatske" u visini 13,3 milijuna kuna po godini.Ostatak planiranih prihoda iz proračuna u iznosu 0,4 milijuna kuna odnosi se na prihode iz proračuna za potrebe financiranja projekata Najljepši školski vrt, te dotacije za financiranje projekata RJ Glazba. U 2014. godini planirane dotacije iz državnog proračuna realizirane su u iznosu od 13,4 milijuna kuna.

U dijelu komercijalnih prihoda HRT-a, najznačajniji prihod je prihod od oglašavanja. Isti je ostvaren u iznosu 106,8 milijuna kuna, što je 11,7% manje od iznosa planiranog Ugovorom

Navedeno je posljedica nekoliko čimbenika:Treba spomenuti kako je tijekom 2014. godine Hrvatska lutrija s projektom Bingo otišla

s HRT-a što je također imalo utjecaj na finalni rezultat. Jedan od trendova je da oglašivači imaju sve veći izbor televizijskih programa i ne fokusiraju se isključivo samo na tri glavne nacionalne televizije gdje jačanjem kategorije „ostali" (FOX, HBO, i dr.) dio već smanjenog godišnjeg budžeta oglašivača disperzira se i u tom smjeru, lako je tijekom pregovora za 2014. godinu najavljeno ozbiljno smanjenje budžeta klijenata i uz navedene ključne izazove tijekom godine, gotovo smo uspjeli ostvariti plansku razinu prihoda te smo u 2014. godini ostvarili i rast prihoda u odnosu na 2013. godinu što je rezultat vrlo proaktivne i efektivne prodajne politike kao i maksimalnog iskorištenja jakih programskih sadržaja kao što je bilo Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu.

Str 86PJ PROGRAM / PRISAVLJE 3 / 10 000 ZAGREB / www hrt.hr

3® Hrvatskaradiotelevizija


Izdvajanje dijela prihoda HRT-a za druge namjene

Iz ukupno ostvarenih prihoda, HRT je temeljem odredaba Zakona o HRT-u, Zakona o elektroničkim medijima. Zakona o audiovizualnima djelatnostima obvezan izdvajati sredstva za financiranje Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Agenciju za elektroničke medije te Hrvatski audiovizualni centar. Za podmirenje obveze za 2014. godinu HRT treba izdvojiti sveukupno 56,2 milijuna kuna i to kako slijedi;

Fond za poticanje pluralizma Vijeće za elektroničke medije Hrvatski audiovizualni centar

33.081.027,02 kn 6.566.962,44 kn

16.555.065,00 kn

Podjela javnih i komercijalnih prihoda i rashoda

Hrvatska radiotelevizija sukladno članku 38. Zakona o HRT-u obveznik je podjele javnih i komercijalnih prihoda i rashoda koju operativno provodi primjenom odrednica utvrđenih internim aktom Metodologije računovodstvenog razdvajanja. Izrada izvještaja o podjeli javnih i komercijalnih prihoda i rashoda za 2014. je u završnoj fazi, a preliminarni podaci ukazuju na činjenicu da HRT i nadalje dobit ostvarenu obavljanjem komercijalnih djelatnosti koristi za sufinanciranje djelatnosti pružanja javnih usluga kao i daljnji razvoj komercijalnih djelatnosti sukladno Zakonu o HRT-u.

Financiranje strateških projekata i drugih aktivnosti

Ugovorom s Vladom Republike Hrvatske predviđeno je pokretanje i financiranje strateških projekata i drugih aktivnosti već u prvoj godini primjene. U tom smislu, HRT je tijekom 2014. godine pokrenuo velik dio promjena u svim segmentima. No zbog zahtjevnosti procesa, kako u dijelu pripreme tako i u dijelu provedbe nabave istih, glavnina realizacije očekuje se u 2015. godini i nadalje. Sukladno Ugovoru, članak 101., glavnina strateških projekata financira se iz sredstava javne naknade. No isto tako predviđa se korištenje mogućnosti financiranja iz EU fondova, a osobito za projekt digitalizacije audio, audiovizualnog i drugog arhivskog gradiva.


HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Programsko vijeće HRT-a Broj: 14/14.Zagreb, 20. veljače 2014.

ZAPISNIK14. sjednice Programskog vijeća HRT-a, održane 6. veljače 2014. godine u HRT domu, Prisavlje 3, soba 107, objekt B30.

Započeto u 13.00 sati

PRISUTNI: Nina Obuljen Koržinek, Josip Jelić, Bruno Kragić, Ivica Maštruko, Sanja Ravlić, Neda Ritz, Arsen Oremović, Zoran Šangut, Jozo Barišić.

ODSUTNI: Marina Mučalo (isprič.), Zoltan Kabok (isprič.).

OSTALI PRISUTNI: Goran Radman, Viktor Gotovac, Marija Nemčić, Gordana Mrđen, Maja Tokić, Dean Sosa, Vladimir Kumbrija, Jadranka Rilović, Tamara Vudrag, Zvonko Seb, Blago Markota, Mirjana Silađin, Željko Radišić. Mario Koić, Tomislav Špoljar, Ariana Mišetić, Dorotea Lazanin, Jadranka Splivalo.

Predložena je izmjenu dnevnog reda iz poziva na način da točke.'1.

d) Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 11. sjednice Programskog vijeća HRT-ae) Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 12. sjednice Programskog vijeća HRT-af) Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 13. sjednice Programskog vijeća HRT-a

budući da nisu pripremljene, uvrste u dnevni red sljedeće sjednice, a točka 5. Odgovori na zaključke 10., 11., i 12. sjednice Programskog vijeća HRT-a, budući daje materijal stigao tek jučer i članice i članovi Vijeća nisu imali vremena proučiti ga, također odgodi za sljedeću sjednicu.

Predsjednica Vijeća je potom predložila sljedeći dnevni red:

DNEVNI RED:1. a) Ovjera zapisnika 11. sjednice Programskog vijeća HRT-a

b) Ovjera zapisnika 12. sjednice Programskog vijeća HRT-ac) Ovjera zapisnika 13. sjednice Programskog vijeća HRT-a

2. Informacija o planovima restrukturiranja dopisništava HRT-a3. Arhiv HRT-a4. Prijedlog mjesečnog izvještavanja temeljem zakonskih i ugovornih obveza5. Izvješće Povjerenika o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a6. Aktualne teme: praćenje ispunjavanja obveza HRT-a definiranih Ugovorom i Zakonom o HRT-u7. Razno

Predloženi dnevni red jednoglasno je prihvaćen.

Ad 1.a) Jednoglasno je ovjeren zapisnik 11. sjednice Programskog vijeća HRT-a.

1

b) Jednoglasno je ovjeren zapisnik 12. sjednice Programskog vijeća HRT-ac) Jednoglasno je ovjeren zapisnik 13. sjednice Programskog vijeća HRT-a

Ad 2. Informacija o planovima restrukturiranja dopisništava HRT-a

Predsjednica Vijeća Nina Obuljen Koržinek podsjetila je daje Vijeće na 11. sjednici, prije nego stoje u medijima najavljeno restrukturiranje dopisništava, postavilo pitanje glavnom ravnatelju o dopisništvima, a u međuvremenu je članovima Vijeća pristiglo mnogo pisama i upita vezanih za dopisništva, pa je zamolila Gorana Radmana za kvalitetnu informaciju o čemu se zapravo radi i kakvi su planovi.

Glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman za ovu je sjednicu tražio da se članovima Vijeća dostave dokumenti u vezi s restrukturiranjem tzv. malih dopisništava: Odluka o ukidanju malih dopisništava od 27. siječnja. Interni natječaj za izbor dopisnika HRT-a u Hrvatskoj i Interni program usavršavanja multimedijskih novinara koje organizira HRT Akademija. Utvrđeno je da članovi Vijeća nisu dobili navedene dokumente i zatražio je ispunjenje te obveze.

Pojasnio je proces restrukturiranja koji se provodi u skladu s Programom restrukturiranja HRT-a, što gaje u kolovozu 2013. prihvatila Vlada RH.Sve što se radi u restrukturiranju ne dovodi u pitanje ostvarenje programskih obveza koje HRT ima na temelju zakona i ugovora.Prvo su restrukturirana vanjska dopisništva: Washington, Bruxelles, Sarajevo i Mostar. Redovitim postupkom izabrani su dopisnici. U Washingtonu smo Branki Slavici produljili još jedan mandat, a u Bruxellesu imenovali 2 dopisnika: Damira Matkovića i Veru Tomašek.U dopisništvima u Sarajevu i Mostaru ukupno je radilo 13 zaposlenika. Internim natječajem odabrali smo 2 novinara od ukupno 3, koja su u tim dopisništvima i prije radila, koji će nastaviti raditi ubuduće kao dopisnici iz Sarajeva i Mostara.Prema istom modelu restrukturirano je 11 malih dopisništava i posao dopisništva obavljat će i dopisnici, izvještavati s terena koji je izvan dosega velikih dopisništava i HRT centara. Mala dopisništva imaju 51 zaposlenog, od kojih je 14 novinara. Od 51 zaposlenika u malim dopisništvima svega 11 ispunjava zakonom potrebne uvjete za poslove koje danas obavljaju. Tehnološka infrastruktura u malim dopisništvima stara je 20 i više godina te uvjetuje njihovu učinkovitost u radu.HRT će odlukom postupno ugasiti sva ta mala dopisništva od lipnja do kolovoza ove godine. U međuvremenu je raspisan natječaj za odabir 22 dopisnika iz tih i još nekih mjesta, koji će obavljati posao ubuduće.

22 dopisnika bit će opremljena suvremenom tehnologijom kako bi mogli nastaviti raditi, izvještavati i izvršavati sve obveze prema televizijskim, radijskim i web-korisnicima. Očekujemo znatno veće učinke u programskom smislu od onih koje smo dosad imali uz dotrajalu opremu i zastarjelim načinom rada, zaključio je Goran Radman.

U raspravi koja je slijedila sudjelovali su: Josip Jelić, Nina Obuljen Koržinek, Neda Ritz i Jozo Barišić.

Član Vijeća Josip Jelić smatra daje javnost do sada bila krivo informirana, a na ovoj sjednici napokon je jasno da se ne ukidaju dopisnici nego dopisništva. Za neinformiranost javnosti okrivio je HRT i zamjerio HRT-u što nije pravodobno reagirao i obavijestio javnost o tome. Predsjednica Vijeća Nina Obuljen Koržinek smatra daje za Programsko vijeće važan podatak koliko ta mala dopisništva sudjeluju u proizvodnji programa, kojih programa te

2

procjena na koji će se način to raditi nakon restrukturiranja. Traži da se pripremi informacijakoliko mala dopisništva sudjeluju, od jutra, u emisijama Dobro jutro Hrvatska, pa Hrvatskojuživo. Županijskim kronikama, kako bi se razuvjerili Vijeće i javnost.

Vijeće, kao predstavnika javnosti, izričito zanima kako će se na ovaj način pokrivati cijela Hrvatska, ravnomjerno, sadržajno, kvalitetom i kvantitetom, naglasila je Neda Ritz, članica Vijeća. Predložila je da Vijeće dobije analizu o tome nakon što počne restrukturiranje.

Član Vijeća Jozo Barišić tražio je pojašnjenje procedure u kojoj se gase dopisništva, a biraju dopisnici.

Glavni ravnatelj Goran Radman odgovorio je objašnjavajući termin ukidanja dopisništava kao formalno-pravni, koji podrazumijeva ukidanje mjesta troška u organizacijskoj strukturi HRT-a. 11 dopisništava uza sebe vezuje golemu količinu formalno-pravnih i materijalnih obveza koje su vrlo kompleksne i njihovo bi pojedinačno rješavanje opsegom i vremenom bilo puno kompliciranije pa je HRT, nakon konzultacije s ekonomistima i pravnicima, posegnuo za spomenutim jednostavnijim modelom. Dakle ukida mjesto troška, a s njim golemu količinu obveznih odnosa koje su ta dopisništva u međuvremenu stekla — npr. godišnji najam mikrovalnih linkova, zakup, najamnine, režijske troškove, logističke troškove, zaposleničke troškove, suradničke troškove...i slično. Ukidanjem mjesta otvara se mogućnost restrukturiranja. Na područjima koja su dosad pokrivala dopisništva predviđenom ćemo obnovom tehnološke infrastrukture i novim načinom rada nastaviti kontinuirano izvještavanje. Pritom će se neizravno povećati broj novinara, kojih sada imamo 14, na 22 dopisnika. Dopisnici će biti opremljeni multimedijalnom tehnologijom i uvježbani te se očekuje znatno povećanje opsega i kvalitete sadržaja njihove proizvodnje.Mogući viškovi zaposlenih u dopisništvima rasporedit će se na druge zadatke ili će biti zbrinuti u skladu s mogućnostima i zakonskim propisima.

Programsko vijeće jednoglasno je donijelo sljedeći zaključak:Programsko vijeće traži da na sljedećoj sjednici dobije precizne podatke o udjelu programskih sadržaja koje proizvode tzv. „mala dopisništva“ te informaciju o tome kako će se provoditi program restrukturiranja, koliki je predviđen broj ugovornih dopisnika i kako će njihov rad biti organiziran.

Ad.3. Arhiv HRT-a

Prema ovoj točki dnevnog reda izvjestitelj Blago Markota, rukovoditelj RJ Arhivi i programsko gradivo, u 20-minutnoj prezentaciji sažeo je povijest, sadašnjost i budućnost Arhiva HRT-a.HRT ima pohranjeno 23,6 milijuna metara filma. Čuva 700.000 naslova audiozapisa. Obrađuje 5200 mikrofilmova, 30.000 notnih zapisa, 33.000 knjiga i 7.000.000 novinskih članaka.Organizirano arhiviranje građe HRT je počeo 1963., 1975. godine otvorena je Fototeka, a 1976. godine centraliziran je Arhiv na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Arhiv dobiva svoj namjenski prostor na Prisavlju 3 1991. godine, a 1994. godine počinje mikroteka.Novinska dokumentacija među najboljima je u regiji. Surađujemo s Državnim arhivom. Imamo 9000 naslova filmskog materijala. HRT pohranjuje vrlo mnogo audiovizualnog materijala, obrađuju se notni zapisi. Pohranjena arhivska građa na različitim je generacijskim formatima. Velik trud HRT ulaže u zaštitu gradiva.Regulirali smo pravo na fotokopiju novinskih članaka, što do sada nije bilo učinjeno.

3

Velik posao još predstoji u digitalizaciji. Treba digitalizirati 65% fonosadržaja, 75% poslovne dokumentacije, 75% novinske dokumentacije, 85 % audiovizualnog sadržaja. Prema planu, ovaj projekt HRT može ostvariti za 5-7 godina.HRT radi i na restauraciji gradiva te procjeni vrijednosti arhivskoga gradiva i stvaranju arhivskih sekcija. Najvažnija je zadaća Arhiva osigurati pristup javnosti, a arhiviranje multimedijalnog sadržaja jedan je od najvećih izazova u budućnosti.

Marija Nemčić, ravnateljica Produkcije HRT-a, istaknula je otvorenost i dostupnost Arhiva HRT-a, što drži prioritetom, te naglasila da Arhiv ima svoju vrijednost i visok trošak održavanja. Što se tiče pravne regulative, dostupnosti te cijene naknada za korištenje ujednačena je s drugim javnim servisima u Europi (RAT, BBC...).

U raspravi koja je slijedila sudjelovali su: Neda Ritz, Arsen Oremović, Sanja Ravlić i Nina Obuljen Koržinek.

Neda Ritz, članica Vijeća, pohvalila je prezentaciju i ocijenila je kvalitetnom i sadržajno iznimno zanimljivom. Istaknula je na nužnost povećanja sigurnosti u dijelu dostupnosti Arhiva upozoravajući na primjer korištenja Arhiva mimo regularne procedure. Arhiv je blago cijele Hrvatske, a ne samo HRT-a, zaključila je.

Arsen Oremović, član Vijeća HRT-a, pridružio se pohvalama prezentacije i ocijenio je grafički i sadržajno zanimljivom. Dobio je uvjerenje da se na HRT-u doista promišlja o Arhivu. No upozorio je i na njegovu nedostupnost zbog nerazmjera u cijeni arhivskog materijala pri njegovoj kupnji ili prodaji.Pritom je ocijenio daje u pismu HAVCA predložena razina cijena i namjena korištenja arhivske grade prihvatljiva i o njoj bi trebalo razmisliti. Drži daje Arhiv bitan audiovizualnoj zajednici u dijelu društveno aktualnih dokumentaraca i u tom bi dijelu trebao biti pristupačniji.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća HRT-a, zatražila je izvještavanje Programskog vijeća o ostvarenju plana svaka tri mjeseca te predložila HRT-u izradu projekta digitalizacije što prije i propitkivanje mogućnosti korištenja europskih fondova za tu namjenu.Dostupnost Arhiva, cijene i autorska prava problemi su s kojima se susreću i HRT i druge javne televizije.Vezano za cijenu predložila je HRT-u da razmotri mogućnost korištenja članka 10. Zakona o elektroničkim medijima koji daje mogućnost koregulacije u nekim slučajevima. Treba pozvati zainteresirane korisnike na stalnu komunikaciju i pokušati definirati uvjete i klasifikaciju korištenja tako da se strogo odredi što je to javna upotreba, a što čisto komercijalno korištenje. Ocijenila je pozitivnim suradnju HRT-a na razini Europske unije sa subjektima koji su na tim i sličnim projektima dalje odmaknuli zato što su regulativa i mogućnosti intelektualnog vlasništva te digitalizacija teme o kojima se intenzivno bavi i EU.

Sanja Ravlić, članica Vijeća, među ostalim je i koordinatorica radne grupe za izradu strategije digitalizacije hrvatske kulturne baštine pa su joj teme arhiva HRT-a i audiovizualne građe profesionalno u fokusu interesa.Govorila je o važnosti projekta koji se ostvaruje u suradnji s Ministarstvom kulture, a radi se o agregaciji arhivskoga gradiva oko jedne važne tematske cjeline - Prvi svjetski rat.Dijeli mišljenje člana Vijeća Arsena Oremovića u vezi s dostupnosti arhiva i cijenama korištenja, što je navedeno i u pismu ravnatelja HAVCA upućenog Programskom vijeću.

4

Stoga je predložila HRT-u da pozorno i u suradnji s korisnicima u audiovizualnom sektoru razradi financijske naknade za korištenje Arhiva, posebno u području znanstvenog istraživanja.Predložila je da se prouči i Zakon o audiovizualnim djelatnostima te nova komunikacija Europske komisije o filmu i audiovizualnim djelima.

Programsko vijeće jednoglasno je donijelo sljedeći zaključak:Programsko vijeće upoznalo se s Izvještajem RJ Arhivi i programsko gradivo te je pohvalilo prezentaciju. Programsko vijeće traži da dobije tromjesečni izvještaj o ispunjavanju planova vezano za digitalizaciju i osiguravanje dostupnosti arhiva HRT-a.

Ad 4. Prijedlog mjesečnog izvještavanja temeljem zakonskih i ugovornih obveza

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, zahvalila je na pripremljenom materijalu te napomenula daje Vijeće o tome raspravljalo na početku svojeg mandata. Istaknula je obvezu Programskog vijeća u praćenju ispunjavanja javne funkcije HRT-a, oslanjajući se primarno na odredbe Ugovora.U tom cilju usmjereni su zahtjevi Vijeća za otvaranje pojedinih tema na sjednicama i redovitim mjesečnim praćenjem ispunjavanja Ugovora. Kvalitetno mjesečno izvještavanje je bitno i zato što će omogućiti zadovoljavajuću kvalitetu godišnjeg izvješća o ispunjavanju ugovornih obveza i bit će stvarni odraz jednogodišnjeg rada i Programskog vijeća i HRT-a. Najavila je u sljedeća 2-3 mjeseca zajednički rad HRT-a i Programskog vijeća na obrascu za izvještavanje.

Marija Nemčić, v.d. ravnatelja Programa HRT-a, kratko je predstavila ponuđeni draft/koncept izvještaja. Nazvala gaje pilot-projektom čiji je osnovni cilj da bude podloga za razgovor s Programskim vijećem. Izvještaj u konačnoj verziji služit će svim nadzornim tijelima te HRT-u kao mjesečni korektiv i temelj za godišnje izvješćivanje. Uz ovo Programsko izvješće, najavila je i izvješće Produkcije s podacima o trošku po produkcijskim odjelima i pojedinim programskim radijskim i televizijskim kanalima. Napomenula je i obvezu objave mjesečnog i godišnjeg izvješća na web-stranicama HRT-a kako bi javnost bila obaviještena o načinu i namjeni korištenja novca od pristojbe na jasan i transparentan način. Najavila je i skorašnji draft/koncept - prijedlog izvješća o kvaliteti te u ožujku strategiju programa i kanala.

U raspravi su sudjelovali: Bruno Kragić, Ivica Maštruko, Josip Jelić.

Bruno Kragić, zamjenik predsjednice, ocijenio je nacrt izvještaja kao dobar put za postizanje zadovoljavajućeg okvira izvještavanja koji će omogućiti i argumentiranu raspravu o udjelu programskih vrsta te u konačnici ocjenu ispunjavanja programskih obveza.

Ivica Maštruko, član Vijeća, govorio je o općem dojmu o kretanju u dobrom smjeru ističući objektivniji uvid u ono što se događa u HRT-u, programima HR-a i HTV-a na osnovi ponuđenih podataka i sadržaja.

Josip Jelić, član Vijeća, u programu HRT-a zamijetio je pozitivne pomake u dijelu edukacije pučanstva o zdravlju te ustvrdio daje uočio emisije koje su kvalitetom ozbiljna konkurencija emisijama dr. Oza.

5

Izrazio je nadu da će se to dogoditi i s humanitarnim projektima za koje se zauzima.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, pridružila se općoj pozitivnoj ocjeni sa zadrškom. U sljedećih nekoliko dana, u dogovoru s članovima Vijeća, predložit će članove radne grupe koji će surađivati s Programom HRT-a u izradi obrasca izvještavanja.Podsjetila je, Ugovor određuje kvantitativne obveze i takav tip izvještavanja omogućit će donošenje ocjene u kojoj su mjeri te obveze realizirane. No Vijeću predstoji mnogo zahtjevnija kvalitativna ocjena za koju je teže doći do indikatora i za koju je nužna strategija kanala, koju će pričekati.Prema nekim pokazateljima postavlja se i pitanje jesu li se stvorili uvjeti da HRT zatraži ili ne reviziju Ugovora u programskom smislu. Ne bi trebalo dopustiti prevelika odstupanja u ispunjavanju obveza udjela jer se problem u konačnici može dijagnosticirati kao neispunjavanje ugovornih obveza. Predlaže HRT-u da razmotriti mogućnosti koje su mu zakonom i samim ugovorom stavljene na raspolaganje.

Programsko vijeće jednoglasno je donijelo sljedeći zaključak;

Program HRT-a dostavio je Vijeću prijedlog načina i metodu izvještavanja o zakonskim i ugovornim obvezama HRT-a temeljem obveza iz Ugovora, Zakona o HRT-u i Zakona o elektroničkim medijima. Predloženi izvještaj na mjesečnoj razini-prosinac trebao bi poslužiti kao osnova za razradu i raspravu o konačnom formatu Izvještaja za 2013. godinu. Predsjednica PV-a koordinirat će u ime PV-a komunikaciju s v.d.ravnatelja Programa HRT-a kako bi se do sljedeće sjednice unijele potrebne izmjene i dopune u predloženi obrazac.

Predsjednica Vijeća Nina Obuljen Koržinek govorila je o sljedećoj sjednici Vijeća koja, prema planu i dogovoru s programom, treba biti tematska - o IMS-u. Upozorila je HRT na to da će Vijeće raspravljati i o prethodnom razdoblju te stoga tražila da se osigura nazočnost osoba koje će odgovarati i na ta pitanja Vijeća. Obrazložila je to učestalim organizacijskim i kadrovskim promjenama u Programu HRT-a i Informativnom medijskom servisu.

Ad 5. Izvješće Povjerenika o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a

Zvonko Šeb, povjerenik, podnio je Izvještaj o kontaktima s korisnicima usluga HRT-a u razdoblju od 13. studenoga 2013. do 28. siječnja 2014. godine

Ovo izvještajno razdoblje obuhvaća 78 dana, od čega je 51 bio radni, i u njemu je s korisnicima usluga HRT-a ostvareno 337 kontakata, odnosno u prosjeku 4,3 u jednome danu. Prigovore i primjedbe korisnici usluga u tim su kontaktima iznosili 115 puta (12 na radijske sadržaje, 96 na televizijske i 7 na multimedijske), a primljena su i tri (3) prijedloga, sva tri su upućena televizijskoj emisiji "Svaki dan dobar dan".

Najviše prigovora (34) odnosi se na informativne sadržaje koje gledatelji i slušatelji smatraju neažurnima, netočnima, neobjektivnima ili pristranima. Prema brojnosti slijede primjedbe na jezik i govor (22), a zatim na postupke novinara i urednika za koje publika smatra da su neprofesionalni (17) te na uređivačku koncepciju (16).U priloženoj kronološkoj evidenciji ostvarenih kontakata mogu se iščitati sve pojedinosti, kako o primjedbama i prijedlozima, tako i o pohvalama.

6

Pohvale za programske sadržaje izrečene su 45 puta: 36 puta za televizijske i 9 puta za radijske. Televizijski gledatelji najčešće su hvalili emisiju "Nedjeljom u dva" Aleksandra Stankovića (11) te emisiju "Svaki dan dobar dan" na Drugom programu HTV- a (6).U radijskim programima slušatelji najviše hvale odabir glazbe na Prvom programu i na Radiju Sljeme (7).Zbog razloga koji nisu u djelokrugu povjerenika, s korisnicima usluga HRT-a kontaktirano je 174 puta, od čega se 129 kontakata odnosilo na pitanja o radiotelevizijskoj pristojbi. Na poteškoće u prijmu televizijskih i radijskih programa korisnici su se požalili 18 puta, najviše na ukidanje emitiranja na srednjem valu, a 27 puta riječ je bila o zamolbama gledatelja i slušatelja za pomoć pri ostvarivanju kontakta s nekom od HRT-ovih službi ili nekim djelatnikom i pri pronalaženju određenih sadržaja na intemetskim stranicama HRT-a te o informacijama o tome na koji se način može dobiti presnimka neke od televizijskih emisija.

U raspravi su sudjelovali: Josip Jelić, Zoran Šangut, Marija Nemčić, Tomislav Špoljar, Goran Radman i Nina Obuljen Koržinek.

Josip Jelić, član Vijeća, nezadovoljan je što na mnoge prigovore iz izvještaja povjerenika, na pitanja članova Vijeća i pojedine zaključke sa sjednica nema povratnih informacija. Vijeće nema spoznaja je li se po tome postupalo. Ustvrdio je da je najviše prigovora na informativni program, a najmanje na dramski jer ga nema.

Zoran Šangut, član Vijeća, predložio je da se za sljedeću sjednicu pripremi izvještaj o tome na koje je emisije i voditelje bilo najviše i najmanje prigovora i pohvala u prošloj godini. Postavio je i pitanje jesu li s tim voditeljima obavljeni razgovori. Pohvalio je emisiju Fokus.

Nina Obuljen Koržinek ustvrdila je da dužnost povjerenika nije na primjeren način prihvaćena od urednika kanala i ne iskorištava se kao jedan od alata koji pomaže HRT-u da bude bolji.lako se ne radi o reprezentativnom uzorku, na te se prigovore HRT ne smije oglušiti i ignorirati ih, posebice ne u slučaju kada su oni učestali. Istaknula je i posebnu važnost jezika i govora na HRT-u te u vezi s tim postavila pitanje jesu li neki voditelji, o kojima se radi u prigovorima, dobili stručnu prolaznost Službe za jezik i govor na HRT-u.

Tomislav Špoljar, v.d. rukovoditelja IMS-a, na prigovore o voditeljima emisija na HTV-u predložio je suradnju sa Službom za jezik i govoru pripremi stručne analize, ukupne ocjene govorne, pojavne i sadržajne kvalitete voditelja emisija na HRT-u . Napomenuo je da su sličnu analizu radili u Edukacijskom centru HRT-a prije 5 godina.

Goran Radman, ravnatelj HRT-a, ocijenio je da su jezik i govor važni za komuniciranje o kojem se na HRT-u brinu RJ Komunikacije HRT-a, Služba za korisnike usluga HRT-a i povjerenik koji je važna točka u sustavu. Stoga je predložio Vijeću da komuniciranje bude jedna od tema budućeg zasjedanja. Svjedoci smo daje HRT tema koja je svaki dan prisutna u gotovo svim medijima, elektroničkim i tiskanim, velik dio informacija pristiže izravno u uredništva emisija telefonom, elektroničkom mrežom i društvenim mrežama pa je mišljenja da bi o svemu tome na tematskoj sjednici, na osnovi materijala koje bi HRT pripremio. Vijeće moglo kvalitetno raspravljati.

Nina Obuljen Koržinek posebno je istaknula važnost i ulogu povjerenika pojašnjavajući da je povjerenik tijelo Programskog vijeća koje za Programsko vijeće prikuplja informacije gledatelja i slušatelja i u odnosu prema ostalim službama unutar HRT-a njegove obveze i

7

status određeni su zakonom. No materijal o čijoj je pripremi govorio glavni ravnatelj ocjenjuje dobrodošlim za raspravu na Vijeću.

Programsko vijeće donijelo je sljedeći zaključak:

Vijeće je jednoglasno prihvatilo izvješće povjerenika o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a za razdoblje od 13. studenoga 2013. do 28. siječnja 2014. Vijeće traži od HRT-a da ispuni prijašnje zahtjeve Vijeća da dobije odgovore na pitanja o pojedinim neprihvatljivim trendovima i primjedbama koje se stalno ponavljaju.

Ad 6. Aktualne teme: praćenje ispunjavanja obveza HRT-a definiranih Ugovorom i Zakonom o HRT-u

Neda Ritz, članica Vijeća, upozorila je na tri emisije: cjelovečernju emisiju Noć muzeja koju ocjenjuje iznimno kvalitetnom, primjerenom javnoj televiziji i u kojoj se promicalo čuvanje kulturne baštine. Spomenula je i središnji Dnevnik emitiran potkraj 2013. godine u kojem je voditelj komentirao gestu Milana Bandića- darivanje bora gradonačelniku Berlina naglašavajući pritom seksualno opredjeljenje dobitnika dara, što smatra neprimjerenim za središnju informativnu emisiju javne televizije. 1 kao treći primjer istaknula je dokumentarni film “Referendum“ u kojem je autor sadržajem i odabirom sugovornika potpuno izgubio nepristranost i tako je važna tema neprikladno prikazana.

Zoran Šangut, član Vijeća, pohvalio je novi studio iz kojega se emitira emisija Veterani mira. Istaknuo je da su počeli razgovori o organizaciji okruglog stola o Domovinskom ratu o kojem je nekoliko puta govorio na sjednicama Vijeća. Tražio je da mu se dostave materijali i koncepcija kako bi mogao o tome informirati branitelje i dogovoriti njihovo sudjelovanje.

Nina Obuljen Koržinek. predsjednica Vijeća, zatražila je da se za sljedeću sjednicu, koja je tematska o IMS-u, pripreme i odgovori i materijali na dva pisma koja su dostavljena Vijeću:

Pismo pravobranileljice za osobe s invaliditetom u kojem govori o pristupačnosti televizijskog programa gluhim osobama. Navodi da HRT i dalje nije ispunio opetovana obećanja gluhim i nagluhim osobama da će se osigurati titlovanje dokumentarnih emisija i domaćih serija. Nabrojeni su prigovori u praćenju središnjeg Dnevnika, sportskih priloga u kojima nema titlova.Pismo - Prigovor Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi na prilog objavljen u središnjem Dnevniku s promocije knjige „Branili smo domovinu- Pripadniei manjina u obrani Hrvatske“ koji smatraju neprofesionalnim i tendeneioznim .

Ad 7. RaznoPod točkom razno članovi Vijeća nisu se prijavili za riječ.Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, najavila je sljedeću sjednicu u prvom ili drugom tjednu ožujka, s temom IMS-a, i zatražila dostavu svih potrebnih materijala od HRT- a. Spomenula je i da će se na sljedećoj sjedniei raspravljati i o materijalu pod nazivom Odgovori na traženje Programskog vijeća koji su bili dostavljeni iz Tajništva s materijalima za prethodnu 14. sjednicu Vijeća.

8

Dovršeno u 16.10 sati.

Zapisnik sastavila: Jadranka Splivalo

Predsjednica Programskog vijeća HRT-a: dr.sc. Nina Obuljen Koržinek

9

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Programsko vijeće HRT-a Broj: 15/14.Zagreb, 1. travnja 2014.

ZAPISNIK

15. sjednice Programskog vijeća HRT-a održane 18. ožujka 2014. u HRT domu, Prisavlje 3, soba 107, objekt B30,1, kat, s početkom u 11 sati.

PRISUTNI: Nina Obuljen Koržinek, Josip Jelić, Bruno Kragić, Ivica Maštruko, Marina Mučalo, Arsen Oremović, Neda Ritz, Zoran Šangut, Jozo Barišić.

ODSUTNI: Zoltan Kabok (isprič.). Sanja Ravlić (isprič.).

OSTALI PRISUTNI: Goran Radman, Viktor Gotovac, Marija Nemčić, Gordana Mrđen, Vladimir Kumbrija, Jadranka Rilović, Maja Tokić, Rajka Rusan, Daria Marjanović, Tamara Vudrag, Zvonko Šeb, Tomislav Špoljar, Ariana Mišetić, Dorotea Lazanin, Jadranka Splivalo.

Za sjednicu predložen je sljedeći:

DNEVNI REDa) Ovjera zapisnika 14. sjednice Programskog vijeća HRT-ab) Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 11. sjednice Programskog vijeća HRT-ac) Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 12. sjednice Programskog vijeća HRT-ad) Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 13. sjednice Programskog vijeća HRT-ae) Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 14. sjednice Programskog vijeća HRT-a

2. Informativni medijski servis, IMS prezentacija(Izvj. Tomislav Špoljar, v.d. ravnatelj IMS-a)

3. Odgovori na zaključke 10., 11., i 12. sjednice Programskog vijeća HRT-a(Izvj. Marija Nemčić, v.d. ravnateljica Programa HRT-a)

4. Prijedlog mjesečnog izvještavanja temeljem zakonskih i ugovornih obveza — izvještaj o radu stručne radne grupe sukladno čl. 26. Poslovnika

(Izvj. Nina Obuljen Koržinek, predsjednica PV, koordinatorica u grupi u ime PV-a)5. Izvješće Povjerenika o pritužbama, prijedlozima i pohvalama korisnika usluga HRT-a

(Izvj. Zvonko Šeb, povjerenik za pritužbe i prijedloge korisnika usluga HRT-a)6. Aktualne teme: praćenje ispunjavanja obveza HRT-a definiranih Ugovorom i Zakonom o HRT-u7. Razno

1.


Ad. 1. a) Ovjera zapisnika 14. sjednice Programskog vijeća HRT-aJednoglasno je ovjeren zapisnik 14. sjednice Programskog vijeća HRT-ab) Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 11. sjednice Programskog vijeća HRT-a Jednoglasno je prihvaćeno Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 11. sjednice Programskog vijeća.c) Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 12. sjednice Programskog vijeća HRT-a Jednoglasno je prihvaćeno Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 12. sjednice Programskog vijeća.d) Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 13. sjednice Programskog vijeća HRT-aJednoglasno je prihvaćeno Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 13. sjednice Programskog vijeća.

1

e) Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 14. sjednice Programskog vijeća HRT-a Jednoglasno je prihvaćeno Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 14. sjednice Programskog vijeća.

Ad. 2.Informativni medijski servis, IMS prezentacija

(Izvj. Tomislav Špoljar, v.d. ravnatelj IMS-a)

Za ovu točku dnevnog reda članovima Vijeća dostavili su materijale: Tomislav Špoljar, v.d. ravnatelj IMS-a, Marija Nemčić v.d. ravnateljica Programa HRT-a, ravnateljica Produkcije HRT-a i Goran Radman glavni ravnatelj HRT-a.

• Tomislav Špoljar, dana 13. ožujka 204. godine dostavio je Programskom vijeću Prezentaciju o IMS-u u Power Pointu.

• Tajništvo HRT-a dostavilo je Programskom vijeću dana 13. ožujka 2014. godine Pravilnik o unutrašnjem ustroju HRT-a i Odluku o organiziranju nižih jedinica rada u sklopu poslovne jedinice Program - radne jedinice Informativni medijski servis od 10. veljače 2014. godine.

• Programskom vijeću na temelju zaključaka s prošle sjednice. Ured glavnog ravnatelja HRT-a dostavio je zatraženu dokumentaciju i informacije u svezi s dopisništvima:- Informaciju glavnog ravnatelja HRT-a zaposlenicima HRT-a o restrukturiranju- Odluku o ukidanju dopisništava od 27. siječnja 2014.,- Interni natječaj za izbor dopisnika HRT-a u Hrvatskoj sa sjedištem u: Metkoviću, Gospiću, Karlovcu, Sisku, Slavonskom Brodu, Požegi, Županji, Virovitici, Koprivnici, Krapini i Vukovaru;

- Interni program usavršavanja za multimedijskog novinara,- Informaciju o sastanku s gradonačelnicima i županima od 22. siječnja,- Pismo glavnog ravnatelja - odgovor svima koji su iskazali interes o dopisništvima- Pravilnik o dopisnicima HRT-a u RH od 25. veljače 2014.

Tomislav Špoljar, v.d. ravnatelj IMS-a članovima je Vijeća kraćom prezentacijom od 15 informativnih slajdova predstavio IMS, što proizvodi IMS i koji su mu ciljevi.Tijekom prezentacije istaknuo je daje HRT prošle godine u lipnju krenuo s novom organizacijom zajedno s reorganizacijom IMS-a. Odlukom glavnoga ravnatelja HRT-a od 10. veljače 2014. godine IMS je organiziran u sedam integriranih redakcija radija i televizije; Unutarnja politika, Vanjska politika. Gospodarstvo, Kultura, Znanost i obrazovanje, Zagreb, Dopisništva. Osmi je Desk koji zajedno s dva odsjeka: Planiranje i Upravljane medijskim sadržajima predstavlja središte IMS-a. Zadaća spomenutih redakcija je planiranje i stvaranje sadržaja iz područja za sve medije i platforme HRT-a, a zadaća Deska planiranje rasporeda rada, vođenje kalendara događaja i planiranje novinarskih zadataka i potrebnih resursa.IMS ima 375 djelatnika od toga 282 novinara/urednika, 53 realizatora/asistenta/producenta, 40 operatera /tajnica te 70-ak honorarnih suradnika koje povremeno angažira.

IMS proizvodi na radijskim kanalima HRAl, HRA2 i Radio Sljemenu 60 dnevnih informativnih radijskih emisija, 41 tjednu i 4 mjesečne radijske emisije.Na televizijskim kanalima HTVl, HTV2, HTV4 proizvodi 34 dnevne televizijske emisije i 10 tjednih televizijskih emisija. IMS ukupno proizvodi dnevno 5,5 sati informativnog programa na različitim kanalima.Na međunarodnom programskom kanalu Glas Hrvatske proizvodi 8 dnevnih radijskih emisija na engleskom, njemačkom i španjolskom jeziku, 13 tjednih emisija na hrvatskom jeziku i dnevne sadržaje na mrežnim stranicama.HRT je aktivan i na društvenim mrežama: Twitteru i Facebooku.

2

u raspravi koja je uslijedila sudjelovali su: Marina Mučalo, Neda Ritz, Josip Jelić, Ivica Maštruko, Arsen Oremović, Bruno Kragić, Jozo Barišić, Zoran Šangut i Nina Obuljen Koržinek.Najviše pitanja i prigovora bilo je na prikaz radno-organizacijske sheme IMS-a.

Članica Vijeća Marina Mučalo pojednostavljenu radno organizacijsku shemu IMS-a iz trećeg slajda prezentacije Tomislava Spoljara nazvala je nestrukturiranom i nerazumljivom te istaknula da ne daje pojašnjenje tko je odgovoran za sadržaj središnjega Dnevnika, odnosno tko odlučuje što se može emitirati u središnjem Dnevniku. S obzirom na brojne prigovore i slabu gledanost središnjega Dnevnika zaključila je da model IMS-a u protekle dvije godine nije dao rezultate.

Članica Vijeća Neda Ritz drži odgovornom uredničku strukturu za slabu gledanost Dnevnika što potkrepljuje činjenicom daje središnji Dnevnik javne TV u odnosu na Dnevnike ostalih televizijskih kuća najslabije gledan. Ukazala je i na razliku u gledanosti HRT-ovih Dnevnika koji se emitiraju tijekom dana. Prigovorila je praksi da se za vrijeme emitiranja središnjega Dnevnika u službenome kadru iza voditelja jasno vidi dežurni urednik za računalom iz ,,backstaga“. Upitala je, kao i Marina Mučalo, tko je odgovoran za središnji Dnevnik? Predložila je HRT-u da osnuje stručnu, tzv. „think- tank" skupinu koja će se baviti analizom Dnevnika.

Član Vijeća Josip Jelić priklonio se mišljenju Nede Ritz u svezi sa središnjim Dnevnikom. U funkciji predsjednika Hrvatskoga Crvenog križa zahvalio je Goranu Radmanu, Mariji Nemčić i svim urednicima i novinarima HRT-a koji su se uključili u apel Hrvatskoga Crvenog križa za prikupljanje pomoći stradalima u poplavama u RH. Obavijestio je daje odaziv nakon što je apel HRT prezentirao na uočljiv način u svom programu, bio deseterostruko veći. 1000 poziva bilježili smo na početku, naglasio je, a sada je to podatak od 24.000 poziva među kojima je bilo mnoštvo onih iz inozemstva. Prikupili smo, rekao je Josip Jelić, od početnih 9000 kn, do danas 189.000 kn.

Član Vijeća Ivica Maštruko, pridružio se ocjenama informativnih emisija prethodnika. Njegov dojam je da IMS kao servis ne funkcionira, nije sređen, nisu jasno određene obveze i nadležnosti urednika. Još uvijek, naglasio je, postoji v.d. situacija u svim segmentima pa i u segmentima redakcija koje ne funkcioniraju onako kako bi trebale. Što se tiče emisije Dnevnik, drži daje to centralna emisija koja određuje rejting jedne TV, njezin ugled, ocjenu, profesionalnost i u konačnici ukupnu gledanost. Ima dojam da u IMS-u vlada determinirani kaos. Tome unatoč završio je svoju raspravu u optimističnom tonu konstatirajući da se samo iz kaosa može roditi nova zvijezda te izrazio nadu da će IMS konačno početi funkcionirati.

Član Vijeća Arsen Oremović je upozorio HRT da se ne hvali „lajkovima" na društvenim mrežama i multiplatformskim radom jer to drži nužnim oblikom suvremene pismenosti, stoga bi volio čuti neke druge argumente. Prigovorio je prezentiranoj organizaciji IMS-a, grafikonu međusobnih odnosa i kompetencija u IMS-u. Model upućuje na strukturiranje menadžmenta u formi „svatko sa svakim" što ne obećava dobar rezultat.

Jedan od razloga pada gledanosti Dnevnika je i razmrvljenost medijskoga tržišta, što je opravdan razlog, međutim ne opravdava pad gledanosti jer smatra daje gledanost uistinu važna.Dnevnik bilježi pad gledanosti i stoga što Informativni program živi u hermetičnom balonu medijski konstruirane informativne stvarnosti i bavi se temama koje zanimaju samo novinara i političara s kojim novinar razgovara, umjesto da se bavi temama koje zanimaju gledatelja.

Potpredsjednik Vijeća Bruno Kragić najmanje prati informativni program. Naglasio je da živimo u šizofrenom vremenu kada se od javnih servisa traži da budu javni, a da istovremeno djeluju na komercijalnim principima.Nije impresioniran pojmovima gledanosti i slušanosti i važnošću koja im se pridaje kod ocjene javnih servisa. Više od toga ga zanima pojam relevantnosti javnoga servisa. Stoga ne plače za padom gledanosti središnjega Dnevnika. Drži bitnim činjenicu da HRT proizvodi 34 informativne emisije dnevno u odnosu na 3-4 koliko ih proizvode komercijalne mreže.

3

Istaknuo je organiziranje i pitanje odgovornosti za sadržaj najvažnijim, važnijim od gledanosti. Slijedom toga bitna je odgovornost urednika emisija, voditelja IMS-a i glavnih urednika kanala HTVl, HTV2 i HTV4 za informativne emisije. Ponovio je da drži odgovornost urednika krucijalnim problemom u odnosu na gledanost/slušanost.

Član Vijeća Jozo Barišić ne vidi velika poboljšanja novim ustrojem na HRT-a ni IMS-u i smatra da je problem u ustroju. Svaki Dnevnik ogledalo je cijele kuće i stoga nije dobro stoje središnji Dnevnik HRT-a najslabija karika.

Član Vijeća Zoran Šangut je često s ljudima izvan HRT-a komentirao kvalitetu Dnevnika HRT-a i Dnevnika ostalih TV kuća, posebno razloge lošeg rejtinga središnjeg Dnevnika. Dnevnik TV Nove prednjači u kvaliteti i ne vidi plan u kojem bi vremenu, kojom kvalitetom i s kojim ljudima HRT vratio važnost svom središnjem Dnevniku koju je nekad imao. Prigovorio je i zbog pristranosti pojedinih voditelja i neobjektivnoga prezentiranja događaja u odnosu na konkurenciju.

Predsjednica Vijeća Nina Obuljen Koržinek ponovno je zamijetila veliku dozu nerazumijevanja kolega s HRT-a prema Vijeću. Ponovila je. Vijeće je više puta raspravljalo o IMS-u i zatražilo od HRT-a da razmotri i analizira primjedbe.Što se tiče modela upravljanja, nejasan je u odnosu urednika i koordinatora.Pritom je podsjetila na 12. sjednicu Sabora na kojoj su zastupnici 12 sati raspravljali o Izvješću Programskog vijeća i Nadzornog odbora HRT-a i uputili brojne primjedbe i komentare na program i pojedine emisije o kojima bi HRT trebao razmisliti i analizirati ih.

Članovima Vijeća na njihove primjedbe i prijedloge na sjednici odgovorili su Marija Nemčić, v.d. ravnateljica Programa HRT-a i Tomislav Špoljar v.d. ravnatelj IMS-a.

Tomislav Špoljar, v.d. ravnatelj IMS-a je naglasio daje pad gledanosti Dnevnika započeo mnogo ranije, odnosno, informativni program HTV-a bio je godinama ,,zapušten“. Gubili smo vjerodostojnost kao javni servis godinama, a što se tiče Dnevnika svjesni smo problema i cijeli sustav nanovo trebamo izgraditi.

Marija Nemčić, v.d. ravnateljica Programa HRT-a je svoje odgovore usmjerila na područje upravljanja - organizacije i programske sadržaje. Pojasnila je pad gledanosti koji je počeo 2007. godine te istaknula da 1 % pada gledanosti u praksi zahtijeva šest puta duže razdoblje oporavka. Usporedi li se gledanost drugih emisija informativnog programa, onda HRT ne bilježi pad. Promjene u Dnevniku su nužne, ali moraju biti usmjerene ponajprije na formu, sadržaj i relevantnost, a ne samo na promjene voditelja i scenografije. Projekt IMS-a nije kratkog daha, to je proces koji traje i on zahtijeva vrijeme koje će u konačnici dati rezultate.

Članica Vijeća Neda Ritz nije zadovoljna obrazloženjem da projekt IMS-a treba vremena i to je okarakterizirala kao ,,obranaški“ stav HRT-a na dobronamjerne sugestije Vijeća.

Član Vijeća Jozo Barišić dijeli mišljenje Nede Ritz. Vijeće već godinu dana sluša da HRT treba vremena kao opravdanje za lošu gledanost, a gledanost i dalje pada.

Programsko vijeće, uz 8 glasova Vijeća ,,ZA“ ijedan glas (Bruno Kragić) ,,SUZDRZAN“ donijelo je sljedeći zaključak:

Programsko vijeće smatra kako novi ustroj IMS-a nije donio očekivana poboljšanja. Pojavljuju se ozbiljni problemi u funkcioniranju. Programsko vijeće ostaje pri svome stavu da u novome ustroju nisu jasno razgraničene uredničke ovlasti za informativne sadržaje. Nije potpuno jasno tko donosi inicijativu, tko odgovara za pojedine emisije i programske sadržaje. Programsko vijeće ne vidi što HRT radi kako bi povećao gledanost i slušanost. Programsko vijeće je iznijelo niz primjedbi na uredničku strukturu i na profesionalizam. HRT je po mnogim pokazateljima

4

izgubio relevantnost koju bi trebao imati s obziudske, produkcijske i financijske resurse koji su na raspolaganju HRT-u u odnosu na ostale medije.Programsko vijeće traži od Glavnog ravnatelja da preispita strukturu IMS-a te žurno, do sljedeće sjednice, izvijesti Programsko vijeće o predloženim poboljšanjima.

Ad. 3.Odgovori na zaključke 10.. 11., i 12. sjednice Programskog vijeća HRT-a

(Izvj. Marija Nemčić, v.d. ravnateljica Programa HRT-a)

Predsjednica Vijeća Nina Obuljen Koržinek je u uvodu pojasnila da su materijali - Odgovori, pripremljeni za prošlu sjednicu Vijeća, ali su prekasno dostavljeni i nisu uključeni kao točka dnevnog reda 15. sjednice.Međutim, upozorila je daje Vijeće na ove odgovore čekalo nekoliko mjeseci pa su oni izgubili na svojoj relevantnosti.

U raspravi su sudjelovali: Bruno Kragić, Josip Jelić, Neda Ritz i Jozo Barišić.

Potpredsjednik Vijeća Bruno Kragić ukazao je na neispunjenje ugovornih obveza u segmentu kulture i kulturnoga programa stoje vidljivo iz Izvješća PJ Program HRT-a za prosinac 2013. Jedini kanal koji je po pokazateljima iz tabela u potpunosti zadovoljio ugovorne udjele jest Drugi program HRA, što zabrinjava.HTVl ima 80% ostvarenje, međutim HTV2 svega 10%, a HTV3 43% iako je specijalizirani kanal kulture i umjetnosti.Iz svega toga zaključuje da će se ostvariti njegove sumnje o nedovoljnim udjelima i neispunjenju ugovornih obveza Programa na što je upozoravao u svojim raspravama.

Član Vijeća Josip Jelić nije zadovoljan što je HRT odgovore dostavio sa zakašnjenjem od nekoliko mjeseci i stoga je predložio da se HRT obveže da odgovore - očitovanja dostavlja Vijeću između dviju sjednica, odnosno na sljedećoj sjednici.Zadovoljan je odgovorom da će HRT promicati humanost i solidarnost i da će to biti uključeno u strategiju kanala.Postavio je pitanje o emisiji Na rubu znanosti koja je svrstana u znanstvene emisije, a nema nikakve znanstvene podloge da to bude. Naprotiv mišljenja je daje uistinu „na rubu znanosti^, često se niti ne dotiče znanosti te pita tko je odgovoran za njezino uvrštavanje u taj žanr. Traži odgovor na sljedećoj sjednici Vijeća.

Predsjednica Vijeća Nina Obuljen Koržinek se, iako pitanja koja su postavljena tematski potpadaju pod 4. točku dnevnog reda, na njih očitovala pod ovom točkom dnevnog reda.Udjeli koje je citirao Kragić i određivanje žanra o kojemu je govorio Jelić tiču se napora i zajedničkog rada HRT-a, Stručne službe i Vijeća u određivanju modela, odnosno obrasca izvještavanja na kojemu radi radna skupina i koji će potrajati još 2-3 mjeseca. Naglasila je da se radi o prezentaciji kvantificiranih obveza iz Ugovora, međutim Vijeću predstoji zahtjevnija zadaća kvalitativnoga očitovanja o tim podacima.Činjenica je da neki od pokazatelja koji se nalaze u mjesečnim Izvješćima govore o nezadovoljavanju ugovornih obveza u opsegu i sadržaju. Stoga je za Vijeće bitno dobiti odgovor o tome kako se kvantificiraju pojedini sadržaji.

Sto se tiče rasprave pod točkom 3. postavila je ponovno pitanje Arhiva HRT-a konstatirajući da Vijeće još uvijek nije dobilo odgovor kako HRT definira javno korištenje Arhiva u odnosu na komercijalno. Ponovila je obećanje Programa HRT-a da do kraja ožujka Vijeću dostavi strategije programskih kanala HRT-a upozoravajući da bez strategija kanala Vijeće ubuduće ne može ozbiljno raditi.Predložila je u popis tematskih sjednica i temu obrazovanja i znanosti, komentirajući daje ne brinu toliko smjer razvoja tih sadržaja i distribucija na različitim programskim kanalima HRT-a

5

članica Vijeća Neda Ritz nije zadovoljna odgovorom o tretmanu knjige i književnosti na HTV-u. Iznenađena je što u obrazloženju emisije Pola ure kulture u odgovorima piše da prezentira ljestvicu najboljih knjiga, što nije istina. Riječ je naime o najprodavanijim knjigama, a to je golema razlika.

Član Vijeća Jozo Barišić je ukazao na niz pitanja na koje Vijeće još uvijek nije dobilo odgovor: koje su emisije ukinute, što je s novim parametrima ocjenjivanja kvalitete, pojašnjenje dodatne vanjske recenzije za sadržaj emisije TV kalendar i podaci o produkcijskim proračunima pojedinih emisija.

Programsko vijeće potom je jednoglasno prihvatilo sljedeći zaključak:Programsko vijeće primilo je na znanje odgovore koji su dostavljeni na dosadašnja pitanja. Programsko vijeće poziva HRT da bude ažurniji u dostavljanju svojih odgovora te da na pitanja postavljena na današnjoj sjednici odgovore dostavi do sljedeće sjednice Programskoga vijeća.

Ad. 4.Prijedlog mjesečnog izvještavanja temeljem zakonskih i ugovornih obveza - izvještaj o radu stručne radne grupe sukladno čl. 26. Poslovnika

(Izvj. Nina Obuljen Koržinek, predsjednica PV, koordinatorica u grupi u ime PV-a )

Marija Nemčić, v.d. ravnateljica Programa je najavila nastavak rada skupine na Izvješću. Program je već distribuirao izvještaj za siječanj, a za veljaču će biti gotov ovoga tjedna.

Predsjednica Vijeća Nina Obuljen Koržinek najavila je da će radna skupina još provjeriti izvještaje za ožujak i travanj, a u svibnju će biti gotov konačan prijedlog obrasca za Vijeće.Treba se truditi postići maksimalnu konvergenciju u izvještavanju kako se ne bi radili pojedinačni izvještaji za svako tijelo kojemu je HRT dužan podnijeti izvještaj: Nadzorni odbor, Programsko vijeće, Vijeće za elektroničke medije.

Ad. 5.Izvješće Povjerenika o pritužbama, prijedlozima i pohvalama korisnika usluga HRT-a

(Izvj. Zvonko Seb, povjerenik za pritužbe i prijedloge korisnika usluga HRT-a)

Zvonko Šeb je ukratko podsjetio na neke naznake iz izvještaja okontaktima s korisnicima usluga HRT-a u razdoblju od 29. siječnja do 9. ožujka 2014. godine.

Izvještajno razdoblje obuhvaća 40 dana, od čega 20 radnih i u njemu je s korisnicima usluga HRT-a ostvareno 214 kontakata, u prosjeku 5,4 u jednome danu.Prigovore i primjedbe korisnici usluga u tim su kontaktima iznosili 77 puta, a primljena su i četiri (4) prijedloga.

Najviše prigovora (21) u ovome se razdoblju odnosilo na uređivačku koncepciju. Gledatelji i slušatelji bili su nezadovoljni (ne)uvrštavanjem pojedinih njima važnih vijesti u informativne emisije, repriziranjem pojedinih programskih sadržaja, a zabilježeno je i šest prigovora na radijsku emisiju "Dogodilo se na današnji dan" od 17. veljače, u kojoj nije bila zabilježena 20. obljetnica pogibije heroja Domovinskoga rata Damira Tomljanovića Gavrana te tri prigovora gledatelja iz inozemstva zbog nemogućnosti praćenja prijenosa s Olimpijskih igara u Sočiju putem interneta.

Po brojnosti slijede primjedbe na jezik i govor (11). pri čemu treba istaknuti da neke od primjedbi i nisu bile opravdane, a zatim na neobjektivnost ili pristranost novinarskih izvještaja i informacija, (10) te na odabir gostiju (10), pri čemu je najviše negativnih reakcija izazvano gostovanjem pjevačice Fahrete Jahić - Lepe Brene, u emisiji "Damin gambit" Elizabete Gojan. Postupcima novinara i urednika za koje slušatelji i gledatelji smatraju da su neprofesionalni prigovoreno je 7 puta.

6

u priloženoj kronološkoj evidenciji ostvarenih kontakata mogu se iščitati sve podrobnosti o primjedbama, prijedlozima i pohvalama.Pohvale za programske sadržaje izrečene su 29 puta. Najviše pohvala (7) dobila je emisija "Nedjeljom u dva" Aleksandra Stankovića. Odabir glazbe na Radiju Sljeme pohvaljen je 5 puta, a slijede po broju pohvala Eko zona urednika Mladena Iličkovića (3) te odabir filmova (2) i emisije "Svaki dan dobar dan" (2) i "Dobro jutro, Hrvatska!" (2).Uz to, gledatelji i slušatelji po jedanput su pohvalili emisije "Hrvatska uživo", "Godišnjica mature", "Paralele" i "Andromeda" te Elizabetu Gojan za seriju emisija "Damin gambit". Stipu Alfiera za uređivanje Dnevnika 2, Danka Družijanića i emisiju "Fokus" od 24. veljače koja se bavila događajima u Ukrajini te Tomislava Barana za stručne savjete u emisiji "Jezik za svakoga".

Zbog razloga koji nisu u djelokrugu povjerenika, s korisnicima usluga HRT-a kontaktirano je 108 puta, od čega su se 82 kontakta odnosila na upite o radiotelevizijskoj pristojbi. Na poteškoće u prijmu televizijskih i radijskih programa korisnici su se požalili 15 puta, a 11 puta zatražena je pomoć pri ostvarivanju kontakta s nekom od HRT-ovih službi ili djelatnika.

U raspravi o prigovorima, primjedbama i pohvalama korisnika usluga sudjelovali su: Josip Jelić i Nina Obuljen Koržinek.

Josip Jelić, član Vijeća postavio je pitanje kada će se početi primjenjivati Odluka o postupanju ravnatelja Programa s primjedbama korisnika usluga HRT-a koju je 28. kolovoza 2013. donio Goran Rotim i proslijedio Programskom vijeću kao informaciju. Naime ovom Odlukom propisuje se postupanje ravnatelja Programa s primjedbama — prijedlozima — komentarima — ocjenama gledatelja i slušatelja upućenih Povjereniku, Službi gledatelja HRT-a ili Komunikacijama HRT-a. U njoj je naglašeno da će Komunikacije HRT-a jednom tjedno dostavljati ravnatelju PJ Program objedinjeno izvješće o primjedbama gledatelja i slušatelja, a Kolegij ravnatelja Programa o njima će raspravljati svakog petka analizirajući primjedbe i potom o tome obavijestiti Programsko vijeće.Posebno je pohvalio prilog o stvaranju pokreta Crvenog križa i Hrvatskoga Crvenog križa objavljenog u emisiji TV kalendar od 17. veljače 2014. godine.

Nina Obuljen Koržinek, predsjedniea Vijeća posebno se osvrnula na brojne primjedbe o jeziku u izvještaju, spomenuvši pritom i prigovor na jezik zastupnika u Saboru s 12. sjednice.

Programsko vijeće je potom zaključilo;Jednoglasno i bez primjedbi. Vijeće je prihvatilo izvještaj o kontaktima povjerenika s korisnicima usluga HRT-a za razdoblje od 29. siječnja do 9. ožujka 2014. godine.

Na izričiti zahtjev Josipa Jelića sukladno Odluci Gorana Rotima iz 2013. upućen je opetovani zahtjev HRT-u da se očituje o primjedbama i periodički o tome informira Programsko vijeće.

Programsko je vijeće potom jednoglasno izglasalo nadopunu prethodnog zaključka.Programsko vijeće je suglasno s prijedlozima koje je iznio član Vijeća Josip Jelić.

Ad. 6.Aktualne teme: praćenje ispunjavanja obveza HRT-a definiranih Ugovorom i Zakonom o HRT-u

Programsko vijeće je potvrdilo prijem odgovora koje su mu na ovu sjednicu dostavili v.d. ravnateljica Programa HRT-a Marija Nemčić i glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman, a u kojima su se očitovali na dopise koji su pristigli poštom između dviju sjednica:- odgovor na upit pravobraniteljici za osobe s invaliditetom o pristupačnosti televizijskih programa gluhim osobama

7

- odgovor na dopis Zbora Udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi i Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata u svezi s prilogom u središnjem Dnevniku o prezentaciji knjige “Branili smo domovinu - Pripadnici manjina u obrani Hrvatske“.- odgovor na upit Društva hrvatskih književnika i Društva hrvatskih prevoditelja: Dramski program na

Hrvatskom radiju - HRA2 i HRA3- odgovor na javni prosvjed Društva hrvatskih književnika.

Ad. 7.Razno

Članica Vijeća Neda Ritz, zna da u nadležnosti Programskog vijeća nisu kadrovska pitanja ali ono o čemu je govorila drži važnim za program koji HRT emitira.Radi se o natječaju za glavnog ravnatelja Programa HRT-a i nije krila svoje iznenađenje činjenicom da se na natječaj nije javio nitko od 3500 zaposlenika HRT-a.Nije htjela komentirati one koji su se javili, tri nepravovaljane prijave i 4 kandidata koja su na kraju ostala. Naglasila je da je zabezeknuta i zaprepaštena da se nitko nije prijavio za tako ugledno, važno i nadasve stručno mjesto.Konstatirala je da tumačenja mogu biti različita: u kući je apatija i nitko ne želi nešto ambicioznije od onoga što radi, postoji strah ili postavlja se pitanje ima li sposobnih. Upitna je i kadrovska situacija koja nakon , toliko godina devastacije kadrova nije iznjedrila barem nekoliko ljudi koji bi mogli pretendirati za tako izazovno mjesto.Ne traži odgovor niti dijagnozu ali je ponovila daje iznenađena što se to događa nakon reorganizacije cijele kuće i novog poleta koji je trebao uslijediti pitajući se radi li se možda o bojkotu ili letargiji.

Zoran Šangut,član Vijeća tražio je pojašnjenje u svezi s dokumentarnim serijalom „Zločini komunizma“ koji se emitira na Prvom programu HTV-a i prema najavama bit će emitirane samo tri epizode od ukupno četiri.Spomenuo je i sastanak predstavnika HRT-a i neovisnih proizvođača audiovizualnih djela na kojem su predstavljene potrebe za programskim sadržajima koji se nabavljaju od neovisnih proizvođača. Postavio je pitanje kako se usklađuje vanjska produkcija s planovima.

Na pitanja Zarana Šanguta odgovorile su na sjednici Gordana Mrden, glavna urednica HTVl i Marija Nemčić, v.d. ravnateljica Programa HRT-a.

Gordana Mrđen glavna urednica HTVl najavila je emitiranje preostale 2 epizode serije „Zločini komunizma“ u tjednom ritmu prema najavljenom rasporedu, a 4. se epizoda planira emitirati naknadno s odgodom uz organiziranje okruglog stola i raspravom u studiju.Za razliku od prve tri epizode koje se temelje na stručnom pristupu svjetskih povjesničara, četvrta epizoda sadrži osobna mišljenja slobodno odabranih pojedinaca i nije znanstveno utemeljena. Stoga je nužan razgovor o tom kompleksu koji je iza nas i o kojemu javnost s više strana treba iskazati svoje stajalište.

Marija Nemčić, v.d. ravnateljica Programa HRT-a predložila je Vijeću za jednu od sjednica prezentaciju o neovisnoj produkciji s pojašnjenjem procedure naručivanja i zakonskih obveza HRT-a te izvještaj o ostvarenju u 2013. godini i plan za 2014.

Goran Radman, glavni ravnatelj HRT-a najavio je do kraja ožujka opsežan i detaljan dokument Strategije razvoja HRT-a do kraja mandatnog razdoblja što ga glavni ravnatelj HRT-a utvrđuje uz suglasnost Nadzornog odbora HRT-a i Programskog vijeća HRT-a. Nadležnost Programskog vijeća su strategije programskih kanala, ali one su sastavni dio šire strategije. Strategije razvoja HRT-a i stoga predlaže zajednički radni sastanak sva tri tijela: Nadzornog odbora. Programskog vijeća i Ravnateljstva na kojoj će se prezentirati dokument i građa.Nakon toga svako od tijela može na svojoj sjednici voditi raspravu i donijeti zaključke.

8

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća zatražila je da se što prije predloži datum održavanja zajedničkoga radnog sastanka.

Članica Vijeća Neda Ritz je predložila monitoring jezika na HRT-u, širu raspravu o jeziku i pripremu stručnih materijala.

Tomislav Špoljar, v.d. ravnatelj IMS-a je potom članovima Vijeća dao umnoženu kratku Analizu HRT-ove Službe za jezik i govor o ocjeni medijske pojavnosti 6 prezentera/ica u emisijama Dnevnik 2 i 3. Analizom su obuhvaćeni: govorni status i izvedba, retorička organizacija teksta i vizualni znakovi.

Dovršeno u 13.20 satiZapisnik sastavila: Jadranka Splivalo

PredsjednicaProgramskoga vijeća HRT-a:dr. se. Nina Obuljen Koržinek

9

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Programsko vijeće HRT-a Broj: 16/14.Zagreb, 12. svibnja 2014.

ZAPISNIK16. sjednice Programskog vijeća HRT-a, tematske, radne, zatvorene za Javnost, održane 10. travnja 2014. s početkom uli sati.

PRISUTNI: Nina Obuljen Koržinek, Josip Jelić, Bruno Kragić, Marina Mučalo, Ivica Maštruko, Neda Ritz, Arsen Oremović, Jozo Barišić.

ODSUTNI: Sanja Ravlić (isprič.), Zoltan Kabok (isprič.). Zoran Šangut(isprič.).

OSTALI PRISUTNI: Goran Radman, Viktor Gotovac, Marija Nemčić, Gordana Mrđen, Maja Tokić, Dean Šoša, Sanja Gvozdanović, Tamara Vudrag, Vladimir Kumbrija, Jadranka Rilović, Rajka Rusan, Monika Kralj, Zoran Vukičević, Afrodita Bibić Bilopavlović, Tatjana Kaštelan, Toni Pajkin, Ivanka Zorić, Alen Cemeljić, Ariana Tomašić, Daria Marjanović, Tomislav Špoljar, Ariana Mišetić, Dorotea Lazanin, Jadranka Splivalo.

Sjednicu je otvorila predsjednica Vijeća Nina Obuljen Koržinek i konstatirala da je nazočno 8 članova Vijeća te je pozdravila glavne urednike svih kanala i medija HRT-a, posebice regionalnih postaja koji nisu uobičajeno na sjednicama Vijeća te predložila

DNEVNI RED:

1. Strategija Programa HRT-a i programskih kanala2. Razno


Ad.l.Predsjednica Vijeća dr.sc. Nina Obuljen Koržinek na početku sjednice konstatirala je da su članovi Vijeća za ovu sjednicu dobili dva dokumenta: Strategiju programa HRT-a 2014. -2017. i Strategiju programskih kanala HRT-a.Ujedno je istaknula daje za zajedničku sjednicu Nadzornog odbora. Ravnateljstva i Programskog vijeća koja je održana prije ove sjednice dostavljen i dokument Strategija poslovanja i razvoja HRT-a 2013.-2017. što je zaokružen paket dokumenata razvoja HRT-a u petogodišnjem razdoblju kao dobro polazište za raspravu i cjelovito razmatranje strateškog smjera HRT-a.

Marija Nemčić, v.d. ravnateljica Programa HRT-a i ravnateljica Produkcije HRT-a raspravu na ovoj sjednici ocijenila je bitnom za oblikovanje i osmišljavanje finalnog dokumenta Strategije.

Predsjednica Vijeća prije početka službene rasprave predložila je način rada i hodogram koji su članovi Vijeće prihvatili. Slijedom toga Vijeće je prvotno vodilo raspravu o općem dokumentu Strategija programa, a potom o Strategiji programskih kanala. Predloženo je da Vijeće u tjednu od 5. do 9. svibnja dobije revidirani dokument s primjedbama članova Vijeća i o njemu ponovno raspravlja.

u raspravi su sudjelovali :Neda Ritz, Arsen Oremović, Nina Obuljen Koržinek, Josip Jelić,Jozo Barišić, Ivica Maštruko, Marina Mučalo, Bruno Kragić.

Fonogram s izlaganjima, odnosno s primjedbama gore navedenih članova Vijeća, čini dio materijala s ove sjednice te će se po potrebi dostaviti mjerodavnim tijelima.

Konkretne primjedbe i pisane prijedloge na strategije prema dogovoru na sjednici naknadno su dostavile; predsjednica Vijeća Nina Obuljen Koržinek i članica Vijeća Marina Mučalo.

Predsjednica vijeća Nina Obuljen Koržinek većinu svojih komentara ugradila je u tekst sa strane dokumenta, a u općim komentarima je istaknula:„ Tekst vrlo hermetičan, njeguje kulturu zatvorenosti HRT-a. Ne percipira se dovoljno ni javnost ni bilo tko drugi tko bi mogao sudjelovati u reformama (npr. vanjski kreativci)Nigdje se ne spominje npr. Programsko vijeće (možda stvarno nema nikakvu ulogu), ali nisam sigurna.Metodološke primjedbe:- meni ovo ne drži vodu, možda je problem da nisam vidjela cjelovit dokument, nedostaje SWOT- čini mi se jako kompliciran način prezentacije faktora uspješnosti i pokazatelja uspješnosti, bojim se da će biti teško pratiti ih u odnosu na strateške ciljeve- nema logičnog slijeda (od općeg prema posebnom)- nigdje se u dokumentu ne vidi da HRT ima ljetne i zimske sheme (to mi se čini važnim za strateški plan) “.

U dostavljenom pisanom komentaru Marina Mučalo iznosi sljedeće:

''Moji su kolege rekli većinu onog što i mene muči, pa neću ponavljati već rečeno. Htjela bih samo apostrofirati kako ni kreacija ni motivacija neće pasti s neba. Vi morate biti generatori tih procesa i morate znati kako motivirati ljude na ki-eativan način razmišljanja. Naravno da nije lako, ali kao šefovi morate znati od koga što možete očekivati, koga možete povući za rukav i reći neka da osmisli neki sadržaj. Ne skrivam niti se ustručavam reći da sam HRT- ovski navijač. Razlog je prije svega to što držim do javnih servisa pa tako i ovog našeg. Medijska se situacija, općenito govoreći, u cijelosti promijenila i moramo cijeniti ovo što imamo. Razmislite i pogledajte našu domaću medijsku scenu. Kakva bi bila bez HRT-a? Međutim, postoji i drugi razlog, a to je novac koji HRT ima od pristojbe i oglašavanja. To su iznosi koji obvezuju. Nakon svih dosadašnjih primjedbi, pokušavam biti konstruktivna. Pitam se kako pokrenuti kreativnost unutar kuće koja se nekad dičila kreativcima i čiji su medijski sadržaji, radijski i televizijski, osvajali brojne međunarodne nagrade. Ne može biti dovoljno tek konstatirati nedostatak, potrebno je nešto učiniti. Svima vam preostaje još puno godina do mirovine i mislim da upravo šefovi pojedinih programa moraju gurnuti razvoj u pravom smjeru. Već sad dajte zadatke za razmišljanje što ćete imati najesen u shemi. Međutim, to ne smije biti copy-paste s drugih televizija. Nemojte kukati nego gledajte, čitajte i informirajte se. Nemojte zanemariti tehnologiju i tzv. nove medije. Dodala bih i kako ih moramo prestati nazivati „novim medijima" jer je već riječ o standardu i platformama koje nisu novost. Žao mi je što čujem kako nema dovoljno novca i ljudi za njihov intenzivan razvoj. Međutim, već sad zamjećujem znatne promjene na webu HRT-a, a nadam se da će ih biti i više. "

Ad.2.Programskom vijeću za ovu sjednicu stigli su sljedeći dopisi o kojima su raspravljali i primili;

Dopis Branka Vukšića, predsjednika Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora, upućen Glavnom ravnatelju HRT-a, Programskome vijeću HRT-a i Nadzornom odboru HRT-a o opozivu Damira Matkovića s mjesta dopisnika HRT-a iz Bruxellesa.Pismo Damira Matkovića o istoj temi.Pismo udruge U ime obitelji vezano za središnji Dnevnik i riječ voditelja Alfiera . Pismo urednika Uvodića vezano za minutažu emisije „Lijepom našom“.Upiti predsjednici Vijeća Nini Obuljen Koržinek i članu Vijeća Bruni Kragiću u vezi s terminom emitiranja četvrte epizode serijala „Zločini komunizma“.

Jozo Barišić, član Vijeća, pitao je hoće li se prenositi završna večer festivala duhovne glazbe Bono fešta iz Vukovara kao što je bila praksa proteklih šest godina. Odgovorila je Maja Tokić, glavna urednica HTV2, da će se smanjiti broj festivalskih prijenosa od desetak na pet iz različitih regija i glazbenih žanrova. Bono fest ove godine neće se prenositi.

Fonogram s raspravom o ovoj točki dnevnog reda također čini dio materijala s ove sjednice te će se po potrebi dostaviti mjerodavnim tijelima.

Dovršeno u 13.40 sati.

Zapisnik sastavila: Jadranka Splivalo

Predsjednica Programskoga vijeća HRT-adr.sc. Nina Obuljen Koržinek v.r.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJAProgramsko vijeće HRT-a

Broj: 18/14Zagreb, 3. listopada 2014.

ZAPISNIK18. sjednice Programskog vijeća HRT-a, održane 13. svibnja 2014. godine, soba 107, objekt B-30,

I. kat

Početak u 13 sati

PRISUTNI: Nina Obuljen Koržinek, Bruno Kragić, Ivica Maštruko, Josip Jelić, Neda Ritz, Jozo Barišić, Sanja Ravlić, Zoran Šangut

ISPRIČALI SE: Marina Mučalo, Arsen Oremović, Zoltan Kabok

OSTALI PRISUTNI: Goran Radman, Viktor Gotovac, Marija Nemčić, Gordana Mrden, Maja Tokić, Dean Šoša, Jadranka Rilović, Sanja Gvozdanović, Vladimir Kumbrija, Tamara Vudrag, Ivanka Zorić, Rajka Rusan, Marija Topić Crnoja, Božidar Essert, Igor Medić

Sjednicu je otvorila predsjednica Programskog vijeća HRT-a Nina Obuljen Koržinek, ustvrdila je da sjednici nazoči 8 članova Vijeća, te da postoji kvorum za donošenje pravovaljanih odluka.

Nakon toga Vijeće je jednoglasno prihvatilo sljedeći:

Dnevni red

a) Ovjera zapisnika 16. sjednice Programskog vijeća HRT-ab) Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 16. sjednice Programskog vijeća HRT-a

1.

Donošenje zaključka o Izvještaju o odabiru i nabavi programskih sadržaja od neovisnih proizvođača za potrebe HRT-a u 2013. o kojem je vodena rasprava na 17. sjednici Programskog vijeća.2.

Prezentacija kulture i umjetnosti u programima HRT-a(Izvj.: D. Šoša, glavni urednik HTV3, R. Rusan, glavna urednica HRA 3, V. Kolarović,

rukovoditeljica produkcijskog odjela Kultura, umjetnost i religija)

3.

Rasprava o Prijedlogu Strategije programa PfRT-a i programskih kanala koja je kao radni materijal prezentirana na tematskoj 17. sjednici Vijeća zatvorenoj za javnost 10. travnja 2014. godine4.

Izvješće Povjerenika o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a (hvj.: Z. Šeb)

5.

6. Aktualna tema: Praćenje ispunjavanja obveza HRT-a definiranih Ugovorom i Zakonom

7. Razno

Prije prelaska na dnevni red Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, ustvrdila je da je prije ove sjednice održana 17. tematska zatvorena sjednica Vijeća, na kojoj je Vijeće raspravljalo detaljnije o sadržaju Strategije programa HRT-a i programskih kanala, koja je uvrštena u dnevni red otvorene sjednice Vijeća pod toč. 4.

Ad 1.Na prijedlog predsjednice Vijeća Nine Obuljen Koržinek, Vijeće je jednoglasno:

a) ovjerilo Zapisnik 16. sjednice Programskog vijeća HRT-a, u predloženom tekstub) prihvatilo Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 16. sjednice Programskog vijeća HRT-a

Ad2.Donošenje zaključka o Izvještaju o odabiru i nabavi programskih sadržaja od neovisnih

proizvođača za potrebe HRT-a u 2013. o kojem je vođena rasprava na 17. sjedniciProgramskog vijeća

Predsjednica Vijeća Nina Obuljen Koržinek ustvrdila je daje materijal za ovu točku Vijeće razmotrilo na posljednjoj sjednici na kojoj je donijelo i odluku da se dokument prihvati, s time da se prije toga

formalno uredi kako bi mogao biti prihvaćen i kao takav predstavljen javnosti. Budući da je Vijeće tako dorađen materijal dobilo uz poziv za ovu sjednicu, a da nitko nije imao što dodati, na prijedlog predsjednice Vijeće je jednoglasno donijelo sljedeći zaključak:

Vijeće prihvaća Izvještaj o odabiru i nabavi programskih sadržaja od neovisnih proizvođača za

2

Prezentacija kulture i umjetnosti u programima HRT-aAd 3.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, uvodno je rekla da se Vijeće u ovome sazivu od početka rada zauzimalo da se pojedine teme koje su od posebnog interesa ili su posebice kao obveze istaknute u Zakonu i Ugovoru s Vladom RH, među njima i tema o kulturi i umjetnosti u programima HRT-a, stave kao posebne točke na dnevni red Vijeća kroz tematske rasprave.

Glavni urednik Trećeg programa HTV-a Dean Šoša, obrazlažući temu kulture i umjetnosti u programima HRT-a, istaknuo je kako je ta tema na HTV-u i Hrvatskome radiju danas zastupljenija više nego ikad do sada. Također, 28 novinara i urednika HRA 3 i HTV-a stvara sadržaje iz kulture, a oni se svaki dan objavljuju u velikoj minutaži u televizijskom programu suradnjom s IMS-om, od jutra, počevši od TV kalendara i njegova premijemog emitiranja u kojem se obrađuju najvažniji događaji iz kulture i umjetnosti, preko emisije Dobro jutro, Hrvatska, u kojoj se najavljuju važna zbivanja u kulturi, te u dnevnim informativnim emisijama {Podnevni dnevnik, Hrvatska uživo. Središnji dnevnik. Dnevnik 3). Kultura je zastupljena i u mnogobrojnim specijaliziranim televizijskim i radijskim emisijama, i to na specijaliziranom programu za kultum i obrazovanje HTV 3 u stopostotnoj količini i sa sadržajima o arhitekturi i likovnoj umjetnosti, koji su dobili posebne emisije. Ustvrdio je kako ne može biti govora o "getoizaciji" kulture na Trećem kanalu jer i na Prvom i Drugom kanalu postoji niz specijaliziranih emisija o kulturi - Pola ure kulture. Drugi format. Fotografija u Hrvatskoj, Emisija pučke i predajne kulture. Najavio je da se od jeseni na tome kanalu uz niz dosadašnjih emisija iz kulture i znanosti, uvode novi programski sadržaji, kratki formati koji će se baviti knjigom i književnošću, u kojima će se najavljivati nove knjige, beletristika i publicistika, literarna djela, uključujući prijevode, a uvodi se i emisija, svojevrsna televizijska avangarda TVperformans. Pokrenut će se emisije o filozofiji i stripu, te tako šaljemo jaku poruku da nam cilj nije samo komentirati kulturne sadržaje nego ih i proizvoditi. Uz redoviti termin i jedan u udarnom terminu, kada se emitiraju svi noviji hrvatski filmovi, od jeseni na HRT 3 uvest će se i redoviti termin za kratki igrani film. Emitirat će se mnogobrojni klasični filmovi antologijske vrijednosti, neamerički filmovi, ciklusi autora i ciklusi kinematografija, što je bitan kulturni iskorak.

Vlatka Kolarović, rukovoditeljica produkcijskog odjela Kultura, umjetnost i religija,prezentirajući kulturu i umjetnost u programima HRT-a, istaknula je da taj odjel uspješno surađuje s urednicima kanala te isporučuje sadržaje, a ekipu koja proizvodi kulturne sadržaje koji se emitiraju u mnogobrojnim emisijama na HTV 1, HTV 2, HRA 3 i HTV 3, čine novinari i urednici visokoobrazovani i usko specijalizirani za sadržaje i područja kulture i umjetnosti. Na HTV 1 emitiraju se mnogobrojni sadržaji namijenjeni širokoj publici u emisiji Pola ure kulture koja je kao najstarija preživjela emisija iz kulture, postala svojevrsni brend i ulazi u 20. sezonu emitiranja sa 650 emisija. Na emisiji radi stalni suradnički tim, ima čvrstu strukturu i stalnu publiku (s četvrtka premještena je na srijedu, a gledanost nije pala). Zatim je tu Drugi format sa stalnim timom od početka koji je prije 10 sezona pokrenut s idejom da damo medijsku vidljivost ljudima koji inače nisu vidljivi, a u kojoj se

3

vode studijski razgovori o najšire shvaćenim kulturnim temama i fenomenima, potom Fotografija u hrvatskoj, kratkog formata od 10 do 15 minuta u kojoj se predstavlja povijest i suvremena fotografija, u kojoj je postignuta jako dobra suradnja s muzejima, posebno s Muzejom za umjetnost i obrt koji upotrebljavaju te male dokumentarne forme za edukaciju i na izložbama, a to je ujedno reprizni projekt koji ide i na drugim kanalima. Ponosni su i na Emisiju pučke i predajne kulture koja je svojevrsna dokumentarna produkcija, prate liturgijsku godinu, dakle, na neki način pokušavaju zabilježiti ljude koji će uskoro i nestati s ovih naših prostora, usmenu kulturu, predajnu kulturu i mitove, običaje, a zanimljivo je da su oni i najviše prisutni na mnogobrojnim svjetskim i domaćim festivalima. Treći specijalizirani kanal HTV 3 i HRA 3 za uži krug publike postaje poligon za visokospecijalizirane teme, istraživanje i stvaranje umjetnosti. To postaje mjesto koje danas stvara nešto što će za nekoliko godina biti dio baštine, što je već za kulturu postao Treći radijski kanal koji se sustavno bavi kulturom i proizvodnjom specijaliziranih formata, poput emisije Trikultura, koja u zamišljenoj shemi ove jeseni postaje dnevna emisija, od ponedjeljka do četvrtka. To je emisija za specijalizirana podmčja (likovnost, arhitektom, dizajn, nove medije, književnost i glazbu) te postaje mjesto susreta likovnih kritičara ili povjesničara umjetnosti, školovanih arhitekata koji postaju zaštitna lica tema kojima se bave kao stručnjaci. Emisija Stend up 3 mali je eksperiment Trećeg programa, a pokušala je obnoviti zaboravljenu kritiku. Zamišljena je kao mjesto na kojemu kultumjaci i kritičari teoretičari u formi monologa komentiraju dogadaj iz kulture na mbu zaborava, i kao mjesto za otkrivanje nevidljivih kultumjaka i projekata, čime smo te događaje spasili od zaborava. Magazinska emisija Dobro jutro, kultura možda je i najuspješniji proizvod jer ima jasnu strukturu, dva odlična voditelja u terminu nedjeljom ujutro, ide uživo i obraća se širokoj publici. Sadržava najave tjednih kulturnih događaja i ima izvrstan medijski odjek. U emisiji Intervju tjedna surađujemo sa svim ljudima koji se danas u Hrvatskoj bave kulturom, to je mjesto koje kultumjaci vole i HRT doživljavaju kao partnere i neizostavan dio svih svojih projekata. HTV 3 i Treći program Hrvatskoga radija karakterizira visoka specijaliziranost te je prihvaćen kao svojevrsno „nacionalno blago" i kanal za istraživanje i stvaranje, koji čini mreža stručnih suradnika, eminentnih imena hrvatske kulture u najširem smislu. Uz te i druge emisije (Animatik, Međučin, Posebni dodaci) te posebne projekte (Kronike sa sajma knjiga u Puli, Noć muzeja. Noć knjige, Pula film festival) naši su ciljevi poboljšati postojeće sadržaje, potaknuti proizvodnju umjetnosti, produkcijsku suradnju u regiji i postati nezaobilazno mjesto u kulturi. Budući daje HRT uspostavio neke partnerske odnose, želja je da se u budućnosti proširi i na područje regije, pa da se, primjerice, ostvare zamisli koje smo podijelili sa slovenskim kolegama. Želimo uspostaviti produkcijsku suradnju sa zemljama Europske unije, kao i sa zemljama u regiji, kako bismo povećali vidljivost i utjecaj, te na neki način postali nezaobilazno mjesto u kulturi. Najavila je kako se za HTV 3 razvija kalendar.TV kalendara kulturnikviz, te POPtraguna

Karolina Lisak Vidović, urednica kulture u IMS-u, prezentirajući kulturu na HR istaknula je da nikad više kulture nismo imali trenutno na programu HRT-a nego danas. Jutro na Trećem je emisija pokrenuta ove jeseni koja nudi svakodnevni jutarnji program „light" sadržaja, a HR je od samog, a Hrvatski radio od samog je početka imao specijalizirane emisije iz različitih područja kulture (ponedjeljkom emisiju Likovnost, utorkom emisiju o kazalištu, nove emisije Zaboravljeni glasovi. Stil

4

je emisija koja prati događaje iz kulture na fenomenološki način, što znači ne prati događaje nego ide korak naprijed, a na emisiji se smjenjuju četiri urednika. Tu je Kulturni intei-vju te emisija Iskustvo prostora, koja se bavi dizajnom i arhitekturom, a kritički pokušavamo sagledavati mnoge urbanističke i arhitektonske teme naše današnjice. Istaknimo emisiju Licem u lice, zatim emisiju o filmu koja je postala brend, a ponosni smo jako i na emisiju Katapultura, kulturni magazin od 50 minuta. Mozaik ']^ zajednička emisija redakcije za kulturu, koja je 2008. dobila nagradu Novinarskog društva, jer je inicirala nešto slično kao i Pola ure kulture, a kulturni se sadržaji uspješno predstavljaju kroz sve emisije vijesti na HRA 1, posebice u Jutarnjoj kronici. Kronici dana i Dnevnim novostima, koje su primame i glavne emisije. Na Hrvatskome radiju objavljuje se Kutija slova, specijalizirana emisija o književnosti, a HRA 1 ima i druge emisije iz kulture. Sto se tiče glazbenoga sadržaja, HRA ima redakciju za glazbu. Zbog širokog i opsežnog praćenja kulture. Redakcija kulture HRA je 2007. dobila nagradu HRT-a. Kao urednica kulture u IMS-u može ustvrditi kako se nastoji da se kultura što više plasira u središnji Dnevnik te u Treći i Prvi dnevnik, a kontinuirano se nude sadržaji u emisiji Hrvatska uživo i Prizma, za HTV 4 te internet kako bi kultura bila prisutna na svim platformama. U sustavu IMS-a nudi se emisija Vijesti iz kulture, u trajanju od 8 minuta, koja se emitira svaki dan u godini.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, prije nego što je otvorila raspravu, na primjeru dviju emisija istovrsne koncepcije i sadržaja, televizijske emisije Pola ure kulture i radijske Katapulture, iznijela je svoje mišljenje o nelogičnosti organizacijskog ustroja HRT-a, jer se dvije emisije iste koncepcije proizvode u dva različita ustrojstvena segmenta HRT-a, prva u produkcijskom odjelu kultura, umjetnost i religija HRT-a, a dmga u IMS-u HRT-a. Postavlja pitanje tko će odlučivati hoće li se neki novi najavljeni proizvod pojaviti na HTV 1 ili dmgdje.

Neda Ritz, članica Vijeća, prvo je pohvalila nove programske sadržaje HTV 3, koji je stvorio novu sliku o cijelome HRT-u, a posebno urednika g. Sošu, koji je, kako je ustvrdila, brojnim inicijativama stvorio raznolik i bogat program s mnogo novih ideja, osobito za ljude sklone kulturi koji se bave kulturom i koji je nakon početne faze, kad je bilo puno repriza i arhivskih sadržaja, narastao u cjelovit večernji program za koji ne može izreći nijednu kritiku. Pohvalila je i izvrstan magazinski program nedjeljom Dobro jutro- kultura. Čestitala je ekipi Trećeg programa Hrvatskoga radija 50. rođendan te ustvrdila kako je postao dio hrvatske kulture. Pohvalila je programska usmjerenja koja je iznijela gđa Kolarović o ovome Izvještaju i prezentaciji. Smatra da bi kulturnim sadržajima trebala veća financijska podloga, posebice za proizvodnju više informacija o kulturi i umjetnosti u svijetu, o novim kulturološkim fenomenima. Zali zbog gašenja emisije Horizonti koja je dobila nagradu, a na sličan način kako je sastavljen format Fotografija trebalo bi napraviti i druge teme iz umjetnosti, kao što su reprizirane U ateljeu. Skica za portret itd. Ističe daje pohvalila HRA 1 i radijske emisije o kulturi i umjetnosti koje bi mogle u nekom pogledu biti uzor televizijskim emisijama, posebice Trećeg programa Radija. Poziva na suradnju kulturnog te obrazovnog i dokumentarnog programa kako bi se stvorile nove vrijednosti koje bi jednoga dana postale baština, primjerice, emisija o mozgu koja je rađena prije 10 godina, ciklusi emisija, poput onog o Tijardoviću, džezu i nekim drugim fenomenima. Ponavlja da još nedostaje veća briga za knjigu i književnost, koja je osnova svake kulture, potrebno je

5

kraćim formatima književnost dovesti na ekran, a pozornost treba posvetiti dramskoj književnosti, koje gotovo i nema. Ističe daje gđa Mrđen nekoliko puta najavila novu emisiju iz kulture na HTV 1, od koje se očito odustalo, a postavlja i pitanje termina emisije Vijesti iz kulture koja još uvijek ide u ponoć, a koja ima edukativnu ulogu. Također, smatra da se HRT mora više potruditi i imati više emisija ili formi kojima bi okupio i tu najširu publiku. Na HTV 4 uočila je izvrsnu seriju o pariškoj arhitekturi, doduše emitira se prijepodne, zatim serije o talijanskim i francuskim vrtovima, što su sadržaji o kulturi i umjetnosti na vrhunskoj razini, a koje bi bilo vrijedno reprizirati. HTV 2 ima kulture, ali nigdje nije navedeno da vidimo kako taj program u svojem usmjerenju može pokriti i tu tematiku, jer ako je usmjeren prema mladima i obitelji, to ne znači da ne bi trebao imati sadržaje iz kulture. Ipak, ocjenjuje da na svim programima HRT-a ima sadržaja iz kulture, ali su razbacani i ne mogu se ciljano naći niti pratiti. HRA se profilirao i doista u svim emisijama ima informacija iz kulture, a činjenica jest da se izborio i da prenosi teme iz kulture na svim kanalima, ali se ne zna gdje se ti sadržaji proizvode (sporovoz ili informativni). Pohvaljuje i ekipe koje rade na promicanju kulture na HRT-u, a žali što su se neke od tih urednica povukle iza ekrana iako mogu zastupati HRT na ekranu i afirmirati se kao cjelovite osobe ne samo iza ekrana jer su po kvaliteti bolje nego neki vanjski voditelji, koji su angažirani (Peti dan).

Sanja Ravlić, članica Vijeća, ističe daje najviše zanima proizvodnja - nastajanje kulturnih sadržaja prema Strategiji kanala, kojom je definirano da će se pri namčivanju odabira i produkcije kulturnih programskih sadržaja voditi računa da se stvaraju dugotrajne vrijednosti i trajnije kvalitete, što će ostati budućim naraštajima, a iz prezentacije proizlazi da takvih proizvoda do sada nema nego se emisije Fotografija u Hrvatskoj, te one o pučkoj i predajnoj kulturi, repriziraju. Ističe kako je upitno bi li se danas u ovoj klimi mogla naručiti emisija u kojoj Biserka Borić govori o Bachovim suitama za violončelo kao o posebnoj interpretaciji. HTV 2 još ne postoji kao mjesto za kulturne sadržaje, iako bi još uvijek prema Ugovom trebalo biti 2,2 posto kulture. Strani program kupuje nešto što možemo nazvati kulturom i umjetnošću, odnosno popularizacijom kulture jer još postoje televizije koje proizvode malo veća, čak serijska djela, primjerice, impresionizam. Postavlja pitanje tko kupuje, tko za dio kulture odlučuje što će to biti, a tko vodi politiku odabira za HTV 1, HTV 2 i HTV 3. Zanima je, što se tiče proizvodnje kulturnih sadržaja, postoji li i koji udio predstavlja kulturu, koji je njihov udio u sredstvima namijenjenim za Program, planira li se povećati ta sredstva jer smo javna televizija na kojoj kultura i umjetnost moraju biti zastupljeni, za razliku od komercijalnih televizija.

Bruno Kragić, član Vijeća, smatra da kultura u cjelini na programima HRT-a zadovoljava i da je dobro zastupljena, iako drži da kulture nikada ne može biti dovoljno i kako bi bilo dobro da bude još zastupljenija, i to u svim programima, ne samo na HRT 3, posebice na Drugom programu, gdje podupire da se taj program puni visokokvalitetnim stranim emisijama čija je tema kultura.Za vlastitu je produkciju emisija i sadržaja kulture. Sto se tiče emisije Pola ure kulture na HTV 1, koji je opći program najvećeg dosega, a traje 20 godina, smatra, unatoč mnogim propustima, daje ta emisija u prethodnih 20 godina otvarala prostor kulturi i odgojila mnoge naraštaje, pa traži da se Vijeću objasni sudbina te emisije s obzirom na najave o rekonceptualizaciji. Podupire novu emisiju Treća povijest, za

6

koju smatra da se takva emisija historijske tematike konceptualizira u nekoj perspektivi, a pohvaljuje i uvođenje studijske emisije o književnost ili općenito umjetnosti koje ne prate nužno aktualnosti, niti moraju biti elitističke. Smatra da o intermedijalnoj suradnji, poput najavljene u materijalu s dvotjednikom Zarez, koji nije samo kulturni dvotjednik nego ima općepolitičku dimenziju, treba dobro promisliti jer bi ta suradnja bila poveća reklama. Apelira na glavnog ravnatelja i Ravnateljstvo HRT-a da vodi računa da se proračuni za kulturu na javnoj televiziji kontinuirano povećavaju.

Ivica Maštruko, član Vijeća, podupire konstmktivnu i pozitivnu raspravu Vijeća o programu kulture i umjetnosti na HRT-u za koju ističe da uživa u većini i zaslužuje pohvale Vijeća. Dodaje da su kultura i umjetnost u programima HRT-a raznoliko, kvalitetno i šaroliko zastupljeni u mnogobrojnim emisijama, od čega kao pozitivan primjer ističe emisiju Međučin za koju smatra da HRT ne smije odustati jer je primjer visokog i kulturološkog dometa. Ističe tehničke probleme pokrivenosti i dostupnosti HRA 3 (otok Ugljen). Sto se tiče HTV 3, trebat će više učiniti da se neke njegove emisije i najavljuju i promoviraju u svim ostalim programima na HTV 1 i HTV 2. Upozorio je da njemu, kao ni većini članova Vijeća, nije jasna hijerarhijska struktura, piramida nadležnosti i odlučivanja o pojedinim segmentima programa, ne samo sadržajima kulture, nego ni o ostalim sadržajima i cjelini HRT-a.

Jozo Barišić, član Vijeća, nastavio se na Ivicu Maštruka ističući da ni njemu, kao djelatniku IMS-a HRT-a nisu jasne nadležnosti koje proizlaze iz ustroja, odnosno tko je odgovoran za sadržaje koji se proizvode u IMS-u, jesu li to kolege iz IMS-a ili iz Produkcije. Zanimaju ga sudbine dviju emisija Pola ure kulture i Drugi format, nastavljaju li se proizvoditi u idućoj shemi, posebice Pola ure kulture, koja se emitira 20 godina, a tu činjenicu bez obzira na neke eskapade, treba uzeti u obzir imajući na umu da ispred malih ekrana sjede i drugi i drugačiji.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, ustvrdila je da Vijeće možda više od ostalih javnosti s velikom pozornošću prati segment kulture i umjetnosti u programima, te je spomenula subotom ujutro emisiju Zagonetno putovanje na HRA 1 kao par excellence sadržaj visoke kulturne vrijednosti zbog suvoditelja emisije. Podsjetila je na tri razine odgovornosti HRT-a kada govorimo o kulturi. Jedno je ono što je najvidljivije i o čemu je najviše bilo riječi u prezentaciji - to je dio programa u kojem se izvještava o kulturi, što je na neki način recepcija kulturnog života, kulturnih događaja i sadržaja kritika. Druga je stvar vlastita proizvodnja kulturnih sadržaja, što je kudikamo šire od praćenja, a treća razina, koju nikada ne smijemo zaboraviti, jest uloga HRT-a kao javnog servisa u podupiranju cjelokupnog kulturnog života u Republici Hrvatskoj, jer nema vitaliteta nacionalne kulture bez jakog radija i televizije, kao što je i praksa u svim europskim državama. Među ostalim, to u najvećoj mjeri pridonosi i legitimira HRT u prikupljanju pristojbe. Ističe da treba govoriti o pojedinim emisijama i programima te podupire sve što su prije nje o tome rekli kolegice i kolege vijećnici. Što se tiče emisije Pola ure kulture, smatra da, premda su tu emisiju nekad s pravom napadali ili prozivali, takvim je sadržajima mjesto na ekranima, a da se kulturom moramo baviti i u polemičkom smislu. Poziva da se ne gase gledani sadržaji bez jakih argumenata. "Strpite se dok sve dobro ne osmislite", kaže predsjednica Vijeća, Nina Obuljen Koržinek. Ističe da se kroz inicijativu za HRT 3 zalagala za taj

7

program, premda je istican i protuargument da će se njegovim pokretanjem getoizirati kultura. Sada postavlja pitanje je li se to dogodilo jer Vijeće nije doznalo ništa o budućnosti sadržaja kulture na HRT 2, pa moli da se o tome vodi računa. Ako se ide na popularizaciju kulture, smatra kako je nevjerojatno da se emisija Opera box kao i programi koji će ići prema popularizaciji kulture, što je prioritet europske kulturne politike, emitira na HRT 3. Smatra upitnim odnos IMS-a i Produkcije s obzirom na podjelu uloga kod odlučivanja između sedam veličanstvenih urednika, plus 10 urednika regionalnih programa i urednika produkcijskih odjela, pa traži da se objasni metodologija kako će se na HRT-u doći do nove emisije iz kulture koja će ići na HTV 1, budući da HRT više ne želi emisiju Pola ure kulture već novu emisiju. Pohvaljuje HRT 3 kao najveći iskorak koji se dogodio u posljednjih 10 do 20 godina na HTV-uSmatra da bi bilo korisno da HRT prati gledanost i slušanost, da se neki programi proizvedeni u kasnim terminima na HTV I repriziraju na HRT 3, a ne vidi razlog zašto se na sličan način ne bi popunjavao program i na tv programskim kanalima ako imate sadržaje koji mogu zapravo zadovoljiti kriterije jednog i drugog. Ističe da Vijeće nikada nije dobilo adekvatan odgovor o emisiji Vijesti iz kulture kada je ukinuto vođenje te emisije i kada je pomaknuto nakon sporta i prognoze. Pita se je li to bilo na neki način ukidanje te emisije u prvotnom formatu koji je, očito, ljudima koji prate kulturu bio prihvatljiviji od ovoga sada, te postoji li kakav način da se to promijeni. Ističe i da će snaga HRT-a u proizvodnji, pa i širenju kulture i umjetnosti, biti da mobilizira kreativne snage izvan samog HRT-a da se otvori pogotovo kulturnoj javnosti i djelatnicima kulture koji su željni suradnje s HRT-om i koji mogu dati novu energiju, novi tip sadržaja, na neki način, pa to predlaže da bude jedan od ciljanih načina kako se mogu postići kvalitetniji rezultati.

Josip Jelić, član Vijeća, smatra daje sadašnji tretman programa kulture generacijski golem pomak u vrednovanju i poštivanju kulture, te kao slušatelj i veliki pobornik kulture daje velike komplimente svemu što je ovdje izneseno. Međutim, smatra da HRT mora biti otvoren i suzbiti taštinu kod prihvaćanja komentara o svojim programima opće i kvalificirane javnosti te Programskog vijeća HRT- a, posebice kod prihvaćanja primjedbe koju Programsko vijeće uporno ponavlja, a do sada nije dobilo odgovor, a riječ je o tome daje novom koncepcijom emisija Vijesti iz kulture zapravo izbačena i nema više funkciju da se praćenjem vijesti iz kulture šira publika - pučanstvo uči o kulturi. Ne vidi razloga da ako vijesti iz sporta i vijesti o vremenu mogu biti u udarnim informativnim terminima i programu, zašto to ne mogu biti i vijesti iz kulture. Ponavlja i primjedbu Vijeća da postoji opasnost getoiziranja kulture na određene programe. Podupire nastojanja Vijeća da se gledatelji i slušatelji svaki dan upozoravaju na sadržaje koji će se emitirati na HRT 3 i HRT 4 kako bi se ti programi više i bolje popularizirali.

Marija Nemčić, v. d. ravnateljice Programa i ravnateljice Produkcije HRT-a, istaknula je da su u predstavljanju kulture i umjetnosti bili usredotočeni na vlastitu proizvodnju, da je izostao dramski program, glazba i dio stranog programa koji su itekako prisutni kroz programe kulture. Odgovarajući na pitanje vijećnika pridonosi li se specijaliziranim kanalima getoiziranju kulture, ističe kako smatra da to nije slučaj, što je vidljivo iz činjenice prisutnosti sadržaja kulture u emisijama i temama koje se

8

obrađuju u mozaičnim emisijama na HTV 1. Proces nastajanja nove emisije iz kulture počinje uoči priprema sheme za sljedeću godinu, za svaki od pojedinih kanala i regionalnih kanala koji moraju biti usklađeni sa strategijama, uz poštivanje zahtjeva struke i svih parametara koji ulaze u ispunjavanje tih strategija. Glavni urednici o tome odlučuju i procjenjuju svaki slot u shemi svojeg kanala tijekom dana, poslijepodne i navečer, imajući na umu ugovorne obveze. Na temelju toga svaki urednik postavlja i ima zahtjeve za neke nove emisije ili za dorade određenih emisija, za izmjene određenih termina slotova i slično, što su dužni objasniti produkcijskim odjelima i točno reći koje ciljeve žele da ispuni koji termin. U tom procesu postoji tzv. kreativni formular koji odgovara na pet ključnih ciljeva svakog od termina sheme. U tome procesu urednici u dogovoru s produkcijskim odjelima popravljaju stvari koje postoje, a kada se pojavljuju potrebe za novim emisijama, tada se raspisuju konceptualne ponude koje se prikupljaju od zaposlenika koji imaju pravo poslati svoju ideju razrađenu po određenim parametrima. Glavni urednici procjenjuju ponude, a proračun takve emisije i svi ostali ulazni kapaciteti razrađuju se u razgovoru s voditeljem produkcijskog odjela. S obzirom na to da smo se prisutnošću HTV 3 izborili za određeni prostor za kulturu, smatra da HTV treba podignuti određenu ljestvicu i razinu kvalitete u proizvodnji postojećih emisija i kulturnih sadržaja kako bi se mogli reprizirati za 10 godina, pogotovo u dijelu kratkih filmskih formi kojima potičemo motivaciju i kreativnost, a to kao cilj postavljamo napraviti za jesen.

Vlatka Kolarović, rukovoditeljica produkcijskog odjela Kultura, umjetnosti i religija, istaknula je da po ustroju televizije glavni urednici kanala slažu shemu tako da produkcijski odjeli proizvode sadržaje, što znači u dogovoru s Deanom Sošom za HTV 3 i Gordanom Mrđen za HTV 1.

Gordana Mrđen, glavna urednica HTV 1, istaknula je da se zauzima za to da HTV 1 mora imati snažnu i veliku emisiju o kulturi. Taj je zahtjev tijekom 20 godina nedvojbeno ispunjavala emisija Pola ure kulture koja je o kulturi govorila na odličan i polemičan način, i smatra da HTV 1 mora imati snažnu, veliku emisiju o kulturi. Drži da HTV o kulturi može više, provokativnije i modernije, zato novoj emisiji o kulturi treba više prostora i veće financijske mogućnosti. Ističe da će, kada dobije sve ponude, odabrati najbolju i tada ćemo znati što će biti i s Pola ure kulture. To je kao glavna urednica HTV 1 najavila početkom ove sezone, a pozivom zatražila prikupljanje niza konceptualnih prijedloga o takvoj emisiji kojom se HTV obraća općoj publici, kako bi se kultura približila svim segmentima društva koliko je to moguće, a emisija postala mjestom koje će rado biti gledano i koja će odražavati opći kulturni identitet zemlje, kulturni nacionalni identitet i europske kulturne identitete. Tek treba vidjeti kakav je bio odziv kreativnih novinara i urednika iz tog produkcijskog odjela. Glavni urednici HTV 1 i HTV 3 zajednički razmišljaju o mogućnosti da se format koji zaživi na trećem programu, svojom popularnošću ili light sadržajem, da bi došao do šire publike, prikazuje na Prvom kojim se obraćamo širem gledateljstvu.

Maja Tokić, glavna urednica HTV 2, ističe daje zadovoljna što su neki od članova Vijeća primijetili da i na Drugom programu ima kulture. HTV 2 bavi se popularnom kulturom. Uglavnom su to sadržaji o kulturi življenja (lifestileu), sportskoj, glazbenoj i na posljetku religijskoj kulturi. Sadržaji o kulturi

9

življenja prisutni su svaki dan od ponedjeljka do petka, i to u jutarnjem programu, u 11 sati i jednako tako u poslijepodnevnom programu u pet sati te subotom ujutro po čak dva sata. Također, unutar školskoga sata koji aktualizira i afirmira obrazovne sadržaje ima vrlo mnogo kulturnih sadržaja. Ponedjeljkom imamo glazbenu i likovnu kultum, utorkom književnost i jezik, srijedom sportsku kultum, četvrtkom filmsku i petkom kultum življenja. U sljedećoj sezoni (jesenskoj shemi) bit će više sadržaja za djecu i mlade, uz primjenu koncepta interaktivnosti, kojim će se omogućiti da mladi mogu komentirati, predlagati, slati svoje klipove preko intemetskih stranica emisija i ostalih popularnih dmštvenih mreža i tako aktivno sudjelovati u kreiranju TV programa.

Neda Ritz, članica Vijeća, ističe emisiju Dobro jutro-kultiira, nedjeljni jutarnji magazin na HTV 3, kao primjer kako jedan kvalitetan i obrazovan novinar. Dražen Ilinčić, može napraviti dobru i vrlo popularnu te gledljivu emisiju u nedjeljnom jutranjem terminu, duhovito se snalaziti u emisiji realiziranoj bez posebnih scenografskih dodataka i s minimalno uloženih sredstava. Drži da na tom konceptu, jer Dražen Ilinčić kao autor koji na popularan, a istodobno visokoprofesionalan način može govoriti o kulturi, može nastati jedna nova emisija s većim sredstvima u koje bi se moglo uključiti i priloge s kulturnim sadržajima iz inozemstva i informacijama iz svijeta. Misli da bi bila šteta tu emisiju gledati samo nedjeljom ujutro na Trećem kanalu, ponajprije jer u toj emisiji vidi jezgru jedne nove kvalitetne emisije. Apelira da se kvalitetne emisije koje će se emitirati na Trećem i Četvrtom programu bolje i više najavljuju u svim programima, kvalitetnije nego samo sitnim kratkim najavama filmova, kako takvi odlični sadržaji ne bi ostali nezapaženi.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, istaknula je da dijeli mišljenje vezano uz emisiju Dobro jutro-kultura koja se doista afirmirala na Trećem programu, ali smatra da HTV, uz urednika emisije, treba iskoristiti i svoje vrlo vrijedne kadrovske resurse — novinare koji prate pojedine programe. Osvrnula se i na komentar Gordane Mrđen o potrebi modernizacije emisije te je rekla daje modernizacija bila argument i za promjenu koncepta emisije Vijesti iz kulture, i to je rezultiralo nezadovoljstvom široke i stručne publike, pa za promjenu koncepta emisije treba boljih argumenata od samo modernizacije. Ne zadovoljava odgovor urednika u prezentaciji da emisija Pola ure kulture ima stalnu publiku i gledanost, sadržaj i relevantnost, ali je treba mijenjati. Ako urednici sada ne mogu na tematskoj raspravi o kulturi reći kakav se novi sadržaj nudi, apelira da se ne gase gledani sadržaji bez jako dobrih argumenata, te da se urednici strpe dok sve dobro ne osmisle. Sugerira da se tome pristupi s malo više argumenata od samo argumenta modernizacije koji za nju nije relevantan. Misli da je napravljen velik iskorak u strategiji programa o kulturi, a da sljedeći korak treba biti ozbiljni iskorak u evaluaciji sadržaja koji HTV već ima kao i preslagivanje prioriteta.

Kako se više nitko nije javio za raspravu o ovoj točki, na prijedlog predsjednice Vijeća Nine Obuljen Koržinek, Vijeće je donijelo sljedeći zaključak:

Vijeće je raspravljalo o sadržajima kulture i umjetnosti u programima HRT-a, te u raspravi o ovoj točki dnevnoga reda iznijelo razna mišljenja i primjedbe koji će biti sadržani u Zapisniku s

10

ove sjednice. Vijeće moli urednike programa i produkcijskih odjela da prihvate promišljanja i prijedloge Vijeća, koje je ono iznijelo u dobroj vjeri, i da se u onoj mjeri u kojoj je to za njih prihvatljivo, mišljenja i primjedbe Vijeća uzmu u obzir.

Ad4.Rasprava o prijedlogu Strategije Programa HRT-a 2014. - 2017. i Strategiji programskih kanala koja ie, kao radni materijal, predstavljena na tematskoj 17. sjednici Vijeća zatvorenoj za javnost10. travnja 2014.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, istaknula je da su strategije Programa HRT-a i programskih kanala HRT-a, kao radni materijal prezentirani na 17. radnoj tematskoj sjednici Vijeća zatvorenoj za javnost, koja je održana 10. travnja 2014. godine, a daje Tajništvo HRT-a dostavilo članovima Programskoga vijeća i Programu HRT-a fonogram s te sjednice za pripremu završne varijante dokumenta. Program je 8. svibnja 2014. putem Tajništva dostavio završne dokumente u koje je ugradio prijedloge i primjedbe članova Vijeća.

Josip Jelić, član Vijeća, rekao je da mu je kao poborniku HRT-a drago što se može vrlo pohvalno izraziti o dokumentu Strategije Programa HRT-a i programskih kanala, budući da se rijetko može naći toliko kvalitetna i samokritična analiza, ali je upozorio i da su Strategijom postavljeni vrlo visoki ciljevi, a da se sve što je vrijedno na HRT-u treba i može poboljšati i promijeniti. Istaknuo je daje prihvaćena većina kritika Vijeća uz iznimku one o uključivanju Vijeća u upravljanje kvalitetom i praćenje kvalitete, za što smatra da i to treba uzeti u obzir. Traži da se najprije utvrdi obveza redovitog dostavljanja Izvješća Povjerenika za korisnike usluga, koje on dostavlja Vijeću, glavnim urednicima programskih kanala, te njihova obveza da povratno izvijeste Vijeće o tim prijedlozima i primjedbama, odnosno što su kao urednici poduzeli ili namjeravaju poduzimati, posebice s obzirom na određene kritike što se ponavljaju, a na koje je i Vijeće upozoravalo.

Sanja Ravlić, članica Vijeća, ističe da je dokument dobra podloga za analizu stanja i ciljeva koji se žele postići. Ističe da bi strategiju trebao pratiti i dokument o rokovima za njezinu provedbu tijekom 4 godine kako bi se moglo pratiti pojedine faze kada će se određene stvari događati, pa predlaže da Program HRT-a razmisli i o donošenju takvog dokumenta.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, zaključno je ustvrdila da je Vijeće o strategijama — Strategiji Programa HRT-a 2014. - 2017. i Strategiji programskih kanala — detaljno raspravljalo na radnoj tematskoj sjednici Vijeća zatvorenoj za javnost, koja je održana 10. travnja 2014. godine, a da je većina primjedbi prihvaćena i ugrađena u dokument. Ponovila je zaključak Vijeća sa zatvorene sjednice da je donošenje ovog dokumenta hvale vrijedan napor HRT-a da ima jedinstven strateški dokument o Programu HRT-a i programskih kanala kao instrument u provedbi ciljeva programa koji će bit usklađeni s Ugovorom i Zakonom o HRT-u, te poslužiti kao

11

orijentir glavnim urednicima pri utvrđivanju i izradi njihovih kratkoročnih i srednjoročnih ciljeva. Vijeće moli da HRT sve izneseno u raspravi o ovom dokumentu uzme u obzir.

Ad5.Izvješće Povjerenika o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a

Zvonko Seb, povjerenik za korisnike usluga Hrvatske radiotelevizije, ukratko je Vijeću izložio sadržaj Izvješća o kontaktima s korisnicima usluga HRT-a u razdoblju između dviju sjednica (od 10. ožujka do 6. svibnja 2014.)

Josip Jelić, član Vijeća, podsjetio je Vijeće da su iz ovog te prijašnjih povjerenikevih izvješća vidljive neke tipične, ali i udarne te ponovljene kritike (o jeziku, voditeljima, scenografiji) koje zaslužuju pozornost Vijeća, kao i da se mjerodavni urednici o njima očituju. Podsjetio je daje Vijeće više puta zatražilo od ravnatelja Programa da razmotri kako će povratno izvijestiti Vijeće o prijedlozima i kritikama koje iznosi Povjerenik za usluge HRT-a, s obzirom na to da Vijeće do sada o tome nije dobilo povratnu informaciju te i dalje ne zna kakva je sudbina primjedaba koje korisnici usluga upućuju urednicima, pa predlaže da se Vijeće o tome očituje.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, ponovila je da izvješća Povjerenika za korisnike usluga u kojima se iznose ponovljene kritike, a prema mišljenju Vijeća i utemeljene primjedbe, zaslužuju pozornost Vijeća i ljudi koji su zaduženi za program. Rekla je da Vijeće do sada nije dobilo povratnu informaciju, već obično piše da je određena primjedba, pohvala ili kritika proslijeđena, no Vijeće nema dojam, čak i ako se radi o velikom broju primjedbi, pa i kad se poklapaju sa stajalištima Vijeća, da se uvijek uzmu u razmatranje. Istaknula je daje institucija Povjerenika za korisnike usluga iznimno važna i apelira na odgovorne osobe da se podaci koje prikuplja g. Seb uzimaju u razmatranje, uz ogradu da tako prikupljeni podaci nisu reprezentativni uzorak. Uz to, smatra da je institucija korisnika usluga zamišljena kao alat koji programu omogućuje da kvalitetnije komunicira s korisnicima usluga, a istodobno je svojevrsni ombudsman i štiti pretplatnike. Ona uime Vijeća i posredno uime javnosti koju ono zastupa, zahvaljuje što marljivo bilježi sve ono što je važno. Izvještaj se objavljuje na intemetskim stranicama HRT-a pa je određena komunikacija osigurana, kao i vidljivost te komunikacije, a s vremenom će se postići da će funkcija Povjerenika korisnika usluga biti percipirana kao jedan od korektiva koji može biti sigurno koristan kada na Vijeću izražavamo mišljenje o promjenama u programu.

Nakon rasprave Programsko vijeće jednoglasno je donijelo sljedeće zaključke:

Vijeće prihvaća Izvješće Povjerenika o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a između dviju sjednica (od 10. ožujka do 6. svibnja 2014.).

12

Ad 6.Aktualna tema: Praćenje ispunjavanja obveza HRT-a definiranih Ugovorom i Zakonom

Neda Ritz, članica Vijeća, upozorila je kako smatra da su gledatelji zasićeni silinom i agresivnošću izvještavanja u informativnim emisijama HRT-a, koja ih odbija. Zadaća je novinara ne prešućivati stvarnost, ne uljepšavati je, ali i ne prikazivati je kao niz isključivo samo negativnih događaja, afera koje se ponavljaju iz dana u dan, čime se stvara dojam kao da drugi aspekti društvenog i političkog života, osim afera, ne mogu prodrijeti do radija i televizije, te kao da ne postoje. Predlaže da urednici razmisle kako na podnošljiviji način prikazivati stvarnost budući da politički problemi nisu isključivo rezervirani za hrvatsko dmštvo, nego su prisutni i u većini europskih država, poput Francuske, Njemačke i dr. Osvrnula se i na jednu radijsku reklamu čija je etička poruka upitna, pa upozorava da i reklame, budući da su sastavni dio programa za koje odgovara HRT, moraju zadovoljiti, uz ostalo i etičke standarde, u konkretnom slučaju ne smiju klevetati niti vrijeđati osobe, ljudsko dostojanstvo i dostojanstvo društvenih skupina (reklama za novi telefon u kojoj se aludira na partnera).

Josip Jelić, član Vijeća, ustvrdio je kako su ljudi zasićeni i nesretni apokaliptičnim vijestima koje su okosnica središnjeg Dnevnika HRT-a, te podupire da takav pristup unutar IMS-a odbija gledatelje i slušatelje. I Plodovi zemlje iznose što nije dobro u poljoprivredi, ali istodobno uključuju i ono što jest dobro i što se dobro radi, a to nam otvara nadu i mrvicu životne perspektive.

Ivica Maštruko, član Vijeća, pridružio se ocjeni kolega vijećnika daje u izričaju novinara i voditelja previše gorčine i agresivnosti kod iznošenja afera te besperspektivnosti, što se dodatno potencira pridjevima i etiketama, te kvalifikacijama o osobama ili pojavama, ubacivanjem novinarskih komentara na neprihvatljiv način, a sve zajedno rezultira agresijom na mišljenje, savjest i sposobnost slušateljstva da samo rasuđuje na temelju objektivnog i činjeničnog izvještavanja.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, postavila je pitanja vezana uz objavljenu javnu raspravu u Saboru o izbornim pravilima i poziv HRT-u da iznese svoje mišljenje o eventualnim promjenama pravila o praćenju izbora. Izražava spremnost Vijeća da se uključi u tu raspravu na jednoj od sljedećih sjednica Vijeća na temelju prijedloga koje će, vezano za izborna pravila, pripremiti HRT kako bi pridonijelo javnoj raspravi o tome. Izrazila je spremnost Vijeća da dade punu potporu nastojanju HRT-a da se ta pravila maksimalno liberaliziraju, što bi omogućilo HRT-u da može pratiti izbore u skladu s nekim svojim načelima i standardima.Upitala je i je li točan podatak da HRT u svojim linearnim programima nije mogao pratiti raspravu mogućih kandidata za povjerenika Europske komisije jer takav tip provedbe rasprave nije bio u skladu s našim izbornim pravilima, pa se to prenosilo na intemetskoj stranici, što znači da smo ove godine prvi put u europskom izbornom ciklusu imali sučeljavanje kandidata za predsjednika Europske komisije. Moli da Vijeće informira o svojim stajalištima vezano uz izmjene Zakona o praćenju izbora. Također moli da ako se već drugi mediji ne mogu suzdržati, da se HRT svakako suzdrži od priče o plaćama europskih zastupnika kao ključnom kriteriju za izbore, te ponavlja kolika je važnost uloge HRT-a u

13

informiranju o važnosti uključivanja u EU, a suprotno tome kao javni radijski i televizijski servis upadamo u zamku vrlo jeftinog populizma i diskreditacije, stavljajući mrlju na dobre sadržaje takvim krajnjim neprofesionalizmom. Pita i kada će biti objavljena četvrta epizoda serije Zločini komunizma, o čemu dobiva stalno upite.

Gordana Mrđen, glavna nrednica HTV 1, najprije se referirala na emisije o izborima za Europski parlament te je rekla da osim HTV 4, HTV 1 ima dvije posebne izborne emisije o EU izborima u kojima će svaka obrađivati određene teme. 15-og će se prenositi rasprava za pet kandidata predsjednika Europske komisije i na prvom i na četvrtom programu, a 25. svibnja imat ćemo izbornu noć. Sto se tiče četvrte epizode Zločina komunizma u Hrvatskoj, rekla je da će se četvrta epizoda te dokumentarne serije emitirati 2. lipnja 2014., nakon rasprave o temi epizode u emisiji Fokus, u kojoj je urednik i voditelj Danko Družijanić, te će se sažeti cijelo razdoblje komunizma i zločina komunizma, a zatim će uz tu emisiju biti i razgovor u studiju.

Budući da se više nitko nije javio za riječ, predsjednica Vijeća zaključila je 20. sjednicu Programskog vijeća HRT-a.

Dovršeno u 15,00 sati

Predsjednica Programskog vijeća HRT-a:Zapisnik sastavila:

Nina Obuljen Koržinek, v.r.Melita Pamuković Ivušić

14

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Programsko vijeće HRT-a

Broj: 19/14.Zagreb, 18. lipnja 2014.

ZAPISNIK

19. sjednice Programskog vijeća HRT-a, održane dana 29. svibnja 2014. godine, u sobi 107, objekt B-30,1 kat.

Započeto u 9,12 sati

PRISUTNI: Nina Obuljen Koržinek, Bruno Kragić, Ivica Maštruko, Josip Jelić, Neda Ritz, Marina Mučalo, Jozo Barišić i Arsen Oremović (od 9,45 sati)

ODSUTNI: Sanja Ravlić (isprič.). Zoran Šangut (isprič.) i Zoltan Kabok (isprič.)

OSTALI PRISUTNI: Goran Radman, Marija Nemčić, Gordana Mrđen, Maja Tokić, Dean Soša, Jadranka Rilović, Sanja Gvozdanović, Vladimir Kumbrija, Daria Maijanović, Tamara Vudrag, Ivanka Zorić, Rajka Rusan, Marija Topić Cmoja, Božidar Essert, Jagica Cvrk i Alja Ljubić Budanko OSTALI ODSUTNI: Viktor Gotovac (isprič.)

Sjednicu je otvorila predsjednica Programskog vijeća HRT-a Nina Obuljen Koržinek, konstatirala daje na sjednici nazočno sedam članova Vijeća (naknadno je pristupio i osmi član Arsen Oremović), dok su ostali ispričali svoj izostanak, te da postoji kvorum za donošenje pravovaljanih odluka.Predsjednica Vijeća predložila je sljedeći

DNEVNI RED:

1. Izvještaj Programa prema obvezama iz Ugovora za 2013.

2. Razno


Ad 1. Izvještaj Programa prema obvezama iz Ugovora za 2013.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Programskog vijeća HRT-a, uvodno je konstatirala da je, sukladno odredbama Ugovora sklopljenog između Hrvatske radiotelevizije i Vlade RH za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2017. godine, Programskome vijeću HRT-a prije desetak dana dostavljen na odobrenje prijedlog Izvještaja Programa prema obvezama iz navedenog Ugovora, uz popratnu dokumentaciju. Smatra da se radi o ozbiljnom i vrlo opširnom dokumentu koji zahtijeva puno više vremena kako bi se Programsko vijeće HRT-a moglo kvalitetno očitovati na adekvatan način. Stoga je pozvala Glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana i v.d.

1

ravnateljicu PJ Program Mariju Nemčić da ukratko obrazlože dostavljeni Izvještaj, kao i članove Vijeća da iznesu svoje konkretne prijedloge i primjedbe vezane uz navedeni Izvještaj, odnosno o tome kako će Vijeće strukturirati svoje mišljenje o Izvještaju.

U opširnoj raspravi sudjelovali su Nina Obuljen Koržinek, Marina Mučalo, Neda Ritz, Josip Jelić, Ivica Maštruko, Bruno Kragić, Jozo Barišić i Arsen Oremović, koji su iznijeli svoja mišljenja, konkretne primjedbe i prijedloge, te su Marija Nemčić i Goran Radman iznijeli svoja obrazloženja i stavove s time u svezi.

Marija Nemčić, v.d. ravnateljica PJ Program, smatra da bi bilo dobro da je dostavljeni dokument zapravo jedan nacrt tog izvještaja, na kojem bi se moglo još raditi neko kraće vrijeme i dovesti ga u određenu formu prema primjedbama i savjetima Vijeća. Ukazala je na problem na koji se naišlo tijekom dugotrajne izrade ovog izvješća, a to je da nije uspostavljen sustav za praćenje, tako da se najvećim dijelom sve radilo mčno. Istaknula je da se ovakvo izvješće radi prvi put, pa je bilo teško pronaći pravu formu, obim i način izvještavanja. Stoga postoji spremnost da se poslušaju mišljenja i savjeti kako bi se došlo do određenog obrasca izvještavanja i za ubuduće. Istaknula je da će ovaj tekst proći još zadnju uredničku redakturu, a Vijeće moli za suradnju i pomoć na poboljšanju cijelog teksta, kako bi se zajednički dogovorili oko teksta Izvješća, ali i modela izvještavanja koji se ove godine prvi put radi.

Marina Mučalo, članica Programskog vijeća HRT-a, izrazila je razumijevanje za sve poteškoće na koje se nailazilo prilikom ručne izrade ovakvog izvješća te da se ono kao takvo radi prvi put, tako daje doista potrebno pronaći pravu formu. Smatra daje izvješće u ovom obliku dosta nejasno i netransparentno, te da nedostaju osnovni parametri. Isto tako, smatra da treba na jasan i razumljiv način dati do znanja da se HRT nosi s izvjesnim problemima, ali da jednostavno u najboljoj vjeri i namjeri nastoji zadovoljiti ono što je Ugovor propisao. Stoga je iskazala svoju spremnost da s predsjednicom Vijeća pomogne u doradi Izvješća.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Programskog vijeća HRT-a, ukazala je na problem svrstavanja određenog programskog sadržaja, npr. da li se radi o informativnom, zabavnom, obrazovnom ili nekom drugom programu. Ujedno je podsjetila članove Vijeća da je kod dogovora o ovoj sjednici molila sve članove da svoja mišljenja po pojedinim temama i izvršavanju obaveza iz Ugovora dostave prije sjednice, kako bi u sklopu pripreme za ovu sjednicu kao predsjednica Vijeća imala elemente za sastavljanje nacrta mišljenja Vijeća, ali osim od Sanje Ravlić, takva mišljenja nije dobila. Zato je popnovno zamolila članove da joj svoje stavove i primjedbe na pojedine članke koje će iznijeti na ovoj sjednici dostave u pisanom obliku, kako bi uz fonogram sa današnje sjednice imali podlogu za formuliranje zajedničkog mišljenja Vijeća o ovoj važnoj točki, a ako bude potrebno, održat će se i pripremna sjednica prije usvajanja konačnog mišljenja o tome ispunjava li HRT svoje ugovorne obveze ili ne. U konačno mišljenje Vijeće će uključiti i svoje zaključke s tematskih sjednica koje je Vijeće, na temelju podloga koje je dao HRT tijekom zadnjih dvije i pol godine, održalo o Dramskom programu i Dokumentarnom programu, a također smatra da je u Mišljenje potrebno uključiti već planirane tematske sjednice koje će Vijeće svakako održati.Istaknula je brojne primjedbe i dala komentare na sadržaj, ali i sam tekst Izvješća jer smatra da je Izvještaj u ovom obliku neprihvatljiv za vanjsku upotrebu, ali ako Vijeće danas i odluči da se Izvještaj može usvojiti, ona će u tom slučaju biti suzdržana. Smatra da je ovo Izvješće Vijeće trebalo raspraviti i dati mišljenje paralelno s Izvješćem o radu PV za 2013. godinu, te je nesporno daje potrebno dati ocjenu ispunjava li HRT obveze iz

2

Ugovora, kao i mišljenje o izvršavanju svakog pojedinog članka iz Ugovora. Međutim, smatra da postoji cijeli niz tema o kojima Vijeće nije vodilo raspravu i nisu došli na dnevni red Vijeća, poput ispunjavanja godišnjih programskih obveza HRT-a o manjinskim temama, sadržajima namijenjenim za nacionalne manjine, o ravnopravnosti spolova i obiteljskom nasilju, o provedbi obveza za Hrvate izvan RH i dr., koji su kao obveze HRT-a definirani posebnim zakonima.Upozorila je i na obavezu Nadzornog odbora HRT-a da u dijelu svojih ovlasti (glava 11.- financijski dio, koji se tiče poslovnih elementa iz Ugovora) daje odobrenje na ovo Izvješće, te će tako popravljeno Izvješće biti dostavljeno na razmatranje i odobrenje NO HRT-a. Programsko vijeće će sa svoje strane neovisno o mišljenju Nadzornog odbora HRT-a dati Mišljenje o Izvješću sukladno svojim ovlastima.

Goran Radman, Glavni ravnatelj HRT-a, iznio je da se radi o višeslojnom problemu, s kojim se prvi puta svi zajedno susreću, tako da bi svakako bilo dobro čuti mišljenja odnosno prijedloge Programskog vijeća o svim tim ključnim elementima. Smatra da je karakter dokumenta koji se zove Ugovor između HRT-a i Vlade RH, kao temeljni akt ili dokument koji regulira osobne odnose u načinu na koji se opravdava državna potpora u segmentu radiodifiizije, jedan izuzetno važan dokument, koji mora u određenoj mjeri biti kvantitativan, kako bi mogao poslužiti za ocjenu da li količina državne potpore zadovoljava javnu vrijednost koja se njome postiže. Nažalost, nije bilo dovoljno vremena zbog kratkog roka u kojem se moralo o njemu odlučivati i utjecati na njega. Vjerojatno je on suviše kvantitativan i detaljan, pa na neki način, ne samo da opterećuje u praćenju i izvještavanju, nego istovremeno na neki način i sputava. Potrebna je odgovarajuća metodologija vrednovanja kako će se i na koji način kvantificirati udjeli i dijeliti, na čemu se već radi i što će sigurno opet morati biti predmet pažnje Programskog vijeća. Ujedno je izvijestio da su obavljene konzultacije u Ministarstvu kulture, čije je mišljenje da s obzirom da se ne radi o zakonskoj i statutamoj obvezi HRT-a, nego je predmet bilateralnog ugovora između Vlade i HRT-a, da bi odgovarajući poziv odnosno zamolba da se dade još nešto vremena za dostavljanje ovog izvještaja naišao na odobravanje, odnosno da neće biti problema da se prihvati kraća odgoda dostavljanja izvještaja.

Neda Ritz, članica Programskog vijeća HRT-a, iznijela je svoje negodovanje zbog okolnosti da bi se po svemu sudeći trebao produljiti rok za davanje odobrenja na Izvješće jer smatra daje poštovanje rokova jedan od civilizacijskih dometa. Navela je daje već ukazivala kako su kvote nešto što će HRT-u stvarati poteškoće, pogotovo kada se ne zna što iza njih stoji i da li će se neka emisija smatrati zabavnom, informativnom ili si. Iznijela je svoje mišljenje u vezi glazbenog programa (čl. 23. i 32.), informativnog programa (čl. 9.), sportskog (čl. 30. i 55.), dokumentarnog (kojeg je posebno pohvalila za prošlu godinu), obrazovnog (čl. 17. i 32), znanstvenog (čl. 33.), kulturnog, programa za djecu i mlade (čl. 38.), kao i dramskog i igranog programa (čl. 17. i 40.). Istaknula je da je sasvim izostala vlastita proizvodnja HRT-a, te je pritom naglasila daje odustajanje od vlastite proizvodnje jedan od najvećih prigovora koje ona postavlja, a postavlja ih i javnost, pa bi ljude u HRT-u svakako trebalo motivirati na veću kreativnost.Ujedno je navela da sukladno čl. 26. Zakona o HRT-u Vijeće ima obavezu pratiti provedbu programskih načela i obveza utvrđenih zakonom i Ugovorom, što znači đa bi u Izvješću trebalo staviti naglaske na ove obaveze rada, pa će sukladno tome i glasati za Izvješće i smatrati da je HRT u globalu ispunio svoju ulogu u skladu sa zakonskim i ugovornim obvezama, uz određene primjedbe, odnosno nedostatke na koje je Vijeće upozoravalo u skladu sa svojim zakonskim i ugovornim ovlastima.

3

Josip Jelić, član Programskog vijeća HRT-a, prije svega je izrazio zahvalnost HRT-u, koji je promptnom reakcijom programa organizirao veliki humanitarni koncert za poplavljena područja u Slavoniji, a koji je bio koncepcijski i kvalitetno tako postavljen da je u prvom redu stvorio pozitivno ozračje i dao poticaj svima da se uključe u pomoć, a Hrvatskom crvenom križu pružio mogućnost da u cijelosti iskoristi svoju dobro organiziranu infrastrukturu za djelovanje i pomoć u takvim situacijama. Ovu pohvalu želi iznijeti i javno, na sjednici otvorenoj za javnost.U odnosu na konkretnu točku dnevnog reda, mišljenja je daje materijal trebao doći puno ranije i da je koncepcijski trebao biti kvalitetnije napravljen, kako bi izvještavanje o realizaciji zadaća Programa bilo standardizirano i imalo ujednačenu strukturu, čime bi se olakšalo najprije njihovo pisanje, a zatim čitanje i praćenje. Istaknuo je kako i on smatra da Ugovor čije se izvršavanje obveza ocjenjuje daje naglasak na obveze izraženo u kvantiteti (udjeli), a ne na kvaliteti i izvršavanju misijskih ciljeva, pa smatra da Vijeće, sukladno svojim spoznajama i dosadašnjem iskustvu u praćenju obveza Programa, može dati ocjenu kroz zaključak kako se predlaže da se napravi novi, kvalitetniji ugovor koji će omogućiti davanje odgovora i na ispunjavanje misijskih ciljeva. Istaknuo je da su mjerodavni u Programu HRT-a suočeni s brojnim primjedbama članova Vijeća koje su iznosili i na kojima je Vijeće na svojim sjednicama inzistiralo, pa se tijekom 2013. godine puno toga promijenilo nabolje. Unatoč tome što HRT kontinuirano vodi dijalog s javnošću o javnim vrijednostima koje zastupa i promovira, primjerice putem kontakt centra. Vijeće nikad nije dobilo povratnu informaciju što je proizašlo kao reakcija HRT-a na te brojne primjedbe i komentare, jesu li rađeni očitovanja i analize, te je li bilo promjena u programu kao reakcija na primjedbe gledatelja i slušatelja. Istaknuo je da su u Programu uočena i određena poboljšanja, primjerice razine profesionalnosti i nepristranosti središnjeg Dnevnika, prepoznatljivosti specijaliziranih programa HRT3, čija je okosnica kultura i HRT4, čija je okosnica vijest. Ističe da nije realno za očekivati da se u situacija kvalitetno promijeni u kratko vrijeme, pa smatra da se ovo Izvješće može prihvatiti, pod uvjetom da se prihvate primjedbe Vijeća, da se način izvještavanja programa kvalitetno popravi promptnim očitovanjima i davanjem povratnih informacija da će se u određenim rokovima postupati prema primjedbama Vijeća.

Ivica Maštruko, član Programskog vijeća HRT-a, mišljenja je daje Izvještaj prihvatljiv i da je dobra podloga za ocjenu Vijeća o izvršavanju programskih obaveza i ciljeva iz Ugovora s Vladom RH. Opširno Izvješće programa o izvršavanju obaveza samo je reakcija na veličinu Ugovora čije se izvršavanje analizira, a koji ima preko 60 stranica. Predlaže da Vijeće svojim zaključkom od Vlade RH zatraži da se anexom Ugovora definiraju kratka i opća načela o kvaliteti vrijednosti programa, čije izvršavanje i ocjenu može dati Programsko vijeće. Za ovako detaljizirane obveze čije izvršavanje Vijeće prati uvijek se može naći razloga, povoda i argumentacije za njegovo neizvršavanje, dok kvaliteta programa koja bi trebala biti u fokusu, može ostati zanemarena. Sukladno tome. Izvješće 0 ostvarivanju ciljeva i obveza programa iz Ugovora treba postati Izvješće HRT- a o kvaliteti i vrijednosti programa koji se realizira u skladu s programskim obvezama, odnosno ocjena Vijeća o kvaliteti i javnoj vrijednosti programa HRT-a koji se realizira za određeno razdoblje. Stoga je predložio Vijeću da usvoji Izvješće i donese zaključke da Vijeće prihvaća Izvještaj i potvrđuje da HRT u osnovi ispunjava obveze iz Ugovora, unatoč tome što su postojale određene poteškoće da se prevladaju nesporazumi između Vijeća i HRT-a, te da su uz sva nastojanja izostale realizacije nekih točaka iz Ugovora. Predložio je da Vijeće donese i zaključak kojim predlaže da se s obzirom na nemogućnost realizacije ovakvog Ugovora anexom Ugovor promijeni, kako bi naglasak u njegovu izvršavanju bio na kvaliteti i ispunjavanju javnih vrijednosti programa, a ne detaljiziranim pokazateljima izraženim u postocima.

4

Ujedno je predložio da Vijeće prihvati prijedlog Izvješća, ali da je potrebno izvršiti redakturu i lekturu teksta, te da to naprave mjerodavne osobe na HRT-u na osnovu primjedaba članova Vijeća s ove sjednice, a drugi njegov prijedlog je bio da predsjednica Vijeća na osnovu ovog teksta i uz pomoć članice Vijeća Marine Mučalo izvrši redakturu teksta, a nakon toga da se tekst zajednički popravi uz sudjelovanje mjerodavnih osoba s HRT-a zaduženih za ovo Izvješće.

Bruno Kragić, zamjenik predsjednice Programskog vijeća HRT-a, pridružio se prijedlozima članova Vijeća da HRT inicira promjene Ugovora na način kako je izneseno. Apelirao je i da se za potrebe sastavljanja mišljenja Vijeća o izvršavanju obaveza, predsjednici Vijeća dostave konkretne primjedbe na izvršavanje obveza iz pojedinog članaka, s osvrtom i na izvršavanje misijskih ciljeva i vrijednosti koje HRT promiče, što smatra posebno osjetljivim, s obzirom da se u ovom trenutku ne zna hoće li to konačno mišljenje imati negativan ili pozitivan predznak, uz određene ograde.

Jozo Barišić, član Programskog vijeća HRT-a, uz čestitke kolegama na uloženom trudu prilikom izrade ovog Izvješća, naglasio je da je na Vijeću da se odredi želi li ocjenjivati minutažu ili kvalitetu programa za koju smatra daje upitna. Drži daje upitno i to u kojoj mjeri je Program prihvaćao primjedbe Vijeća, na koji način će Vijeće ocjenjivati ispunjavanje misijskih ciljeva i vrijednosti, kada je sam Program HRT-a u analizi stanja koji je dao, naveo da je povjerenje javnosti prema javnom medijskom servisu na vrlo niskoj razini.

Arsen Oremović, član Programskog vijeća HRT-a, istaknuo je da je neovisno o ovlastima Programskog vijeća u tom segmentu, očit nesrazmjer ulaganja u primjerice sportske sadržaje koji se komercijaliziraju, u odnosu na javne sadržaje (dramski i dokumentarni program/sadržaj), pa Vijeće može iznijeti primjedbe i na očite primjere u kojima postoji takav nesrazmjer.

Nakon provedene opširne rasprave, kao i danih odgovora i obrazloženja, na prijedlog predsjednice Programskog vijeća HRT-a Nine Obuljen Koržinek jednoglasno je donesen sljedeći ZAKLJUČAK:Programsko vijeće HRT-a raspravljalo je o Izvješću o ostvarenju ciljeva i obveza iz Ugovora s Vladom RH za 2013. godinu, koje je Programskom vijeću HRT-a dostavljeno 21. svibnja 2014. S obzirom da je Izvješće opširno. Programsko vijeće HRT-a nije stiglo u Ugovorom propisanom roku pripremiti odluku o usvajanju dostavljenog Izvješća. Programsko vijeće HRT-a moli Glavnog ravnatelja HRT-a da o potrebi odgode roka izvijesti Vladu RH, a Programsko vijeće HRT-a će u najkraćem roku pripremiti mišljenje o dostavljenom Izvješću.

Ad 2. Razno

Goran Radman, Glavni ravnatelj HRT-a, obavijestio je daje jučer objavljen natječaj za popunu upražnjenoga mjesta ravnatelja programa, koje je sada privremeno popunjeno vršiteljicom dužnosti, tako da gđa Marija Nemčić paralelno radi dva posla već više mjeseci. U međuvremenu je bio proveden jedan natječaj, međutim nije izabran niti jedan od kandidata koji su se javili na taj natječaj, pa se sada natječaj ponavlja po drugi put. Stoga je pozvao sve osobe koje ispunjavaju formalne uvjete natječaja koji su utvrđeni Statutom HRT-a, a istovremeno i smatraju da mogu raditi taj posao, da se svakako jave na taj natječaj. Žele se dobiti što kvalitetniji kandidati i odabrati najboljega od njih.

5

Istovremeno su objavljeni i natječaji za popunu dva radna mjesta u novinarskom krugu rada jer je HRT u relativno kratko vrijeme izgubio sedmero vrlo visoko vrednovanih i kvalitetnih novinara, koji su otišli u najvećim brojem u konkurentsku TV stanieu. Stoga će se ovim natječajem pokušati amortizirati nedostatak te kategorije novinara urednika u svakodnevnom programskom pogonu, te je pozvao članove Vijeća da i oni u okviru svojih krugova koje poznaju mobiliziraju ljude da se odazovu.

Jozo Barišić, član Programskog vijeća HRT-a. naveo je daje upoznat s tim natječajima, ali nigdje nije vidio natječaj za novinara, već za urednika komentatora ili mentora i izvršne urednike i to za više izvršitelja. Osobno se ne sjeća kada su se mentori u HRT-u tražili na javnom natječaju jer su oni uvijek dolazili iz samog HRT-a, gdje su stasali kao novinari i urednici, pa bi bilo nelogično da za mentore dođu u HRT ljudi izvana, koji bi trebali mentorirati novinare i urednike koji već rade u HRT-u. On smatra da su HRT-u potrebniji novinari koji će raditi.

Neda Ritz, članica Programskog vijeća HRT-a, također je iznenađena da se na javnom natječaju traže mentori izvan HRT-a, te ističe daje njoj trebalo 42 godine da bi na kraju karijere postala mentor u HRT-u, što se smatra i svojevrsnom nagradom za dotadašnji rad.

Vezano uz navedeno, G. Radman je pojasnio da se na žalost radi o formalno-pravnim okvirima, pa čak možda i normativnim apsurdima, te da se zbog Programa zbrinjavanja viška sa eijelog niza radnih mjesta za ta radna mjesta ne smiju raspisivati javni natječaji. Osim toga, morao se raspisati natječaj u skladu s postojećom sistematizacijom radnih mjesta i to zbog procjene potreba koju je iskazao rukovoditelj IMS-a.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Programskog vijeća HRT-a, izrazila je svoju zabrinutost zbog formalno-pravnih okvira koji se moraju poštovati, te je ujedno postavila pitanje u vezi reorganizacije o tome da li je točno da sada npr. u Dubrovniku HRT ima istovremeno tri šefa, jedan za novinare, koji se šalju na teren, drugi za kamermane, pa šef IMS-a itd.

Vezano uz navedeno, G. Radman je objasnio da u HRT centru Dubrovnik po organizacijskom ustrojstvu postoje samo dvije rukovodeće osobe. Organizacijski raspoređene, jedna je glavna urednica Radio Dubrovnika i mkovoditelj centra Dubrovnik, koji je šef svim zaposlenicima koji moraju svojim resursima osigurati proizvodnju sadržaja za Radio Dubrovnik i svih ostalih zahtjeva koje HRT ima prema centru u Dubrovniku. Interno ustrojstvo HRT centra Dubrovnik razvedeno je na samo dva logistička punkta, jedno je programsko produkcijski, koji obuhvaća novinare, snimatelje, montažere i sve druge produkcijske ljude, te na ostale koji su tamo u nekom drugom tehničkom svojstvu, ali ne sudjeluju u proizvodnji programa. Dakle, u ovom konkretnom slučaju zahtjev za formiranjem ekipe koja odlazi na teren dolazi samo s jednog mjesta i snimateljima i novinarima. To je tzv. multimedijalni servis u HRT-u, pa su svi u tom desku produkcijsko-novinarski ljudi najednom mjestu. U HRT eentru Dubrovnik postoji čovjek koji rukovodi novinarsko-produkcijskim osobljem u Dubrovniku, koji je u kontaktu s IMS-om u Zagrebu i koji rukovodi nalozima koji dolaze iz Zagreba za proizvodnjom nekih radijskih i televizijskih ili drugih sadržaja tamo.Ujedno je izvijestio da će sada po prvi put HRT centar Dubrovnik biti u jednom prostoru i najednom mjestu jer su do sada radio i televizija fizički bili na dvije različite lokacije.

6

Marija Nemčić, v.d.ravnateljica PJ Program i ravnateljica PJ Produkcija Još Je pojasnila da u HRT centrima postoji tzv multimedijski servis, koji obavlja posao, tako da se svi radijski i TV novinari, kao i produkcijsko osoblje nalaze se u tom jednom centru od kuda se zapravo šalju na zadatak.

Josip Jelić, član Programskog vijeća HRT-a, na kraju je još jednom izrazio svoje zadovoljstv'o i zahvalnost HRT-u na pomoći i suradnji prilikom cjelokupne organizacije humanitarne pomoći i koncerta za poplavljena područja u Slavoniji, tako da je do sada prikupljeno 42 milijuna kn na žiro računu, te 11 milijuna i 200 tisuća kuna na pozive telefonom, što znači daje 2 milijuna ljudi podiglo telefon, što je doista fantastično.

Neda Ritz, članica Programskog vijeća HRT-a, također se pridružila pohvalama HRT-u za kojeg je uvijek govorila da je na neki način slika cijele Hrvatske. Kako je cijela Hrvatska sada bila solidarna, tako je i cijeli HRT bio solidaran, pa je bilo lijepo vidjeti sve ljude da su tamo srcem, fizički i psihički sudjelovali. Smatra da je žalosno kada u nekim segmentima programa toga nedostaje, jer se npr. ne posvećuje pažnja i važnost dramskom programu HRT-a, što je doista nedopustivo.


Dovršeno u 11,56 sati

Zapisnik sastavila; PredsjednicaProgramskoga vijeća HRT-a

Alja Ljubić Budanko Nina Obuljen Koržinek

7


Broj: 20/14.Zagreb, 8. srpnja 2014.

ZAPISNIK

s 20. sjednice Programskog vijeća HRT-a, održane 7. srpnja 2014. u sobi 107, objektB-30,1, kat.

Započeto u 12 sati

PRISUTNI: Nina Obuljen Koržinek, Bruno Kragić, Ivica Maštruko, Josip Jelić, Neda Ritz, Marina Mučalo, Jozo Barišić, Arsen Oremović, Sanja Ravlić, Zoran Šangut i Zoltan Kabok

OSTALI PRISUTNI: Goran Radman, Viktor Gotovac, Marija Nemčić, Gordana Mrđen, Maja Tokić, Dean Šoša, Jadranka Rilović, Sanja Gvozdanović, Vladimir Kumbrija, Tamara Vudrag, Ivanka Zorić, Rajka Rusan, Marija Topić Cmoja, Božidar Essert, Igor Medić, Melita Pamuković Ivušić

Sjednicu je otvorila predsjednica Programskog vijeća HRT-a Nina Obuljen Koržinek, utvrdivši da je prisutno svih 11 članova Vijeća te da postoji kvorum za donošenje pravovaljanih odluka.

Pri utvrđivanju dnevnog reda predsjednica Vijeća predložila je, a Vijeće jednoglasno prihvatilo, da se iz prijedloga dnevnog reda ove sjednice skine točka 3. Davanje mišljenja na prijedlog Izvješća o radu (poslovanju) HRT-a u 2013., koje je glavni ravnatelj HRT-a Programskom vijeću dostavio 3. srpnja 2014. uz poziv za sjednicu sazvanu za 7. srpnja2014.

Nakon toga Vijeće je jednoglasno prihvatilo sljedeći

DNEVNI RED:

1. a) Ovjera zapisnika 19. sjednice Programskog vijeća HRT-ab) Izvješće o izvršenju odluka i zaključaka 19. sjednice Programskog vijeća HRT-a

2. Izvješće o ostvarenju ciljeva i obveza iz Ugovora s Vladom RH u 2013. (Izvj.: G. Radman i M. Nemčić)

3. Izvješće povjerenika o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a (Izvj.: Z. Šeb)

4. Razno

1

Ad. 1.a) Vijeće je bez primjedbi jednoglasno prihvatilo te ovjerilo zapisnik 19. sjednice

Programskog vijeća HRT-a u predloženom tekstub) Vijeće je jednoglasno prihvatilo Izvješće o izvršenju odluka i zaključaka 19.

sjednice Programskog vijeća HRT-a

Ad. 2.

Izvješće o ostvarenju ciljeva i obveza iz Ugovora s Vladom RH u 2013.

Nina Obuljen Koržinek, predsjedniea Programskog vijeća HRT-a, uvodno je objasnila da je 29. svibnja 2014. održana 19. redovita konzultativna sjednica Vijeća na kojoj se raspravljalo o Izvješću Programa prema obvezama iz Ugovora za 2013. koje je Vijeću dostavljeno 21. svibnja 2014. S obzirom na to daje Izvješće opširno. Programsko vijeće HRT-a zaključilo je da će u najkraćem roku pripremiti Mišljenje o dostavljenom Izvješću te je donijelo odluku da će Radna skupina sastavljena od članova Vijeća na temelju iznesenih mišljenja i rasprave s 19. sjednice Vijeća pripremiti Nacrt mišljenja o ovom dokumentu. U skladu s tom zadaćom Radna skupina Vijeća sastala se 6. lipnja 2014. te je u suradnji sa stručnim službama HRT-a pripremljen i naknadno elektroničkim putem usuglašen prijedlog Izvješća o ostvarenju ciljeva i obveza iz Ugovora s Vladom RH u2013., kao i Mišljenje Programskog vijeća u vezi s time.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, istaknula je da se radi o prvom takvom dokumentu, odnosno da se prvi put (od uvođenja Ugovora u Zakon o HRT-u) pisanim putem u godišnjem Izvješću o ostvarenju eiljeva i obveza iz Ugovora s Vladom RH u 2013. nastoji predstaviti ukupan godišnji program svih programskih kanala HRT-a. Ustvrdila je da se Programsko vijeće, jednako kao i sam izvjestitelj (PJ Program), našlo u potpuno novoj i nepoznatoj, a vrlo odgovornoj ulozi. Istaknula je da metodologija analize i pisanja dokumenta, koji bi sažeto i pregledno trebao izvijestiti o godišnjem misijskom, ciljanom i programskom učinku svih programskih kanala HRT-a, nije dosad nigdje detaljnije razrađena niti su unaprijed utvrđeni obrasei koje bi valjalo slijediti. Dodala je daje nesigurnost u formi, ali i sadržaju obveznoga godišnjeg izvješćivanja o ispunjavanju (ili neispunjavanju) ugovornih obveza HRT-a uočena na obje strane. Istaknula je namjeru Vijeća da i ubuduće kontinuirano (tromjesečno) prati izvršavanje kvantitativnih i kvalitativnih obveza iz Ugovora, pa je nužno prethodno utvrditi metode praćenja i evidentiranja objavljenih sadržaja na kanalima. Predsjednica Vijeća poziva glavnog ravnatelja HRT-a i Ravnateljstvo HRT-a na aktivnu suradnju i brigu o pravodobnoj pripremi materijala za raspravu, kako bi u sljedećem razdoblju omogućili da Vijeće raspravlja o posebnim područjima na tematskim sjednicama. Takve tematske rasprave trebale su također olakšati praćenje ispunjavanja obveza HRT-a u područjima koja su definirana Zakonom i Ugovorom. Predsjednica Vijeća navela je daje to tijelo u Mišljenju koje je pripremila Radna skupina u vezi s tim obuhvatilo niz ključnih primjedaba i

2

prijedloga, o kojima je Vijeće raspravljalo i isticalo ih na svojim sjednicama tijekom2013., te dalo niz preporuka o izvršavanju obveza iz Ugovora. Predsjednica Vijeća apelirala je da Ravnateljstvo HRT-a i programsko vodstvo HRT-a imaju u vidu sve izneseno u Mišljenju, jer Mišljenje o ispunjavanju ili neispunjavanju obveza iz Ugovora posljedično može imati reperkusije na pristojbu HRT-a.

Predsjednica Vijeća zahvalila je ravnateljima, Mariji Nemčić i ljudima iz stručnih službi koji su odradili taj opsežni i zahtjevni zadatak na izradi prvog Izvješća te je istaknula da su Izvješće i Nacrt mišljenja kao dokumenti za raspravu na ovoj sjednici objavljeni na web-stranicama HRT-a 1. srpnja 2014. Ona poziva medije da se upoznaju s tim dokumentima i posreduju ih javnosti kada budu izvještavali o radu s današnje sjednice Vijeća.

Marija Nemčić, v. d. ravnateljice PJ Program i ravnateljica PJ Produkcija, uvodno je istaknula daje izrada Izvješća bila vrlo zahtjevna zadaća, svojevrstan pilot-projekt, jer HRT svoje godišnje Izvješće o ispunjavanju obveza iz Ugovora radi prvi put, pa je njegova izrada pokazala sve probleme, metodološke i ostale koji postoje kako bi se Izvješće napravilo svrhovito i kvalitetno. Istaknula je da obveza mjesečnog praćenja izvršavanja ugovornih obveza koje je Vijeće prihvatilo ove godine treba pomoći pri izradi ovog izvješća za sljedeću godinu. Objasnila je da je sam Ugovor s Vladom RH kompliciran te zbog toga jednim dijelom trpi i izvještavanje o ispunjavanju obveza iz Ugovora. Zahvaljuje Vijeću i stručnim službama HRT-a koji su pomogli i radili na godišnjem Izvješću na temelju iskustva Vijeća tijekom jedne godine njegove provedbe i praćenja, u skladu s čime je ono predložilo niz mjera za koje smatra da će nužno poboljšati njegovu izradu i kvalitetu u sljedećim godinama izvještavanja.

U opširnoj raspravi o Izvješću sudjelovali su i ostali članovi Vijeća: Josip Jelić, Marina Mučalo, Sanja Ravlić, Neda Ritz, Bruno Kragić, Ivica Maštruko, Zoran Šangut, Jozo Barišić, Zoltan Kabok, Arsen Oremović. U raspravama su ponovili svoje primjedbe i prijedloge na Nacrt mišljenja, kao i prepomke koje su iznijeli na prošloj sjednici, a koje je Radna skupina sastavljena od članova Vijeća uključila u Nacrt mišljenja Vijeća o ostvarenju ciljeva i obveza iz Ugovora s Vladom RH u 2013.

Goran Radman, glavni ravnatelj HRT-a, dao je primjedbu da ne može pristati na ocjenu Vijeća koja nije u ovlasti Vijeća te predložio da se iz Nacrta mišljenja izostavi ocjena Vijeća o multimedijskom ustroju i preobrazbi HRT-a u konvergirani javni servis jer je to područje poslovanja. Prigovorio je da ne može pristati na ocjenu Vijeća iz Nacrta mišljenja da “unutar HRT-a već dulje postoji izrazito loša komunikacija vodstva HRT-a s kreativnim osobljem”. Predsjednica Vijeća Nina Obuljen Koržinek to je odbila, smatrajući da je i taj dio u ovlasti Vijeća jer posredno i posljedično utječe na funkcioniranje programa i proizvodnju programskih sadržaja.

Vijeće je na prijedlog Nine Obuljen Koržinek, predsjednice Vijeća, jednoglasno donijelo sljedeći zaključak:

3

Programsko vijeće HRT-a u vezi s Izvješćem HRT-a o ostvarenju ciljeva i obveza iz Ugovora s Vladom RH u 2013. - koje HRT u skladu s čl. 106. Ugovora podnosi Vladi RH jedanput godišnje uz odobrenje Programskog vijeća HRT-a i Nadzornog odbora kako bi je izvijestio koliko se ostvaruju ciljevi i obveze iz Ugovora te kako se ispunjavaju zadana programska načela i obveze, u skladu sa svojom zadaćom da zastupa i štiti interes javnosti provođenjem nadzora programa te da prati provedbu programskih načela i obveza utvrđenih zakonom i Ugovorom s Vladom RH - jednoglasno je zaključilo da Izvješće pokazuje kako HRT u najvećem dijelu ispunjava Ugovorom propisane kvantitativne obveze te je o tome donijelo Mišljenje u kojem su obuhvaćene sve primjedbe i prijedlozi Vijeća o ispunjavanju zadanih programskih načela i javnih usluga Hrvatske radiotelevizije u 2013., o kojima je Vijeće raspravljalo i isticalo ih na svojim sjednicama tijekom te godine. Mišljenje Vijeća koje je prihvatilo na ovoj sjednici čini sastavni dio ovog zapisnika.

Ad 3.Izvješće povjerenika o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a

1. Zvonko Seb, povjerenik za korisnike usluga Hrvatske radiotelevizije, ukratko je Vijeću izložio sadržaj Izvješća o kontaktima s korisnicima usluga HRT-a između dviju sjednica (od 7. svibnja do 30. lipnja 2014.)

Josip Jelić, član Vijeća, podsjetio je Vijeće da su iz ovog te prijašnjih povjerenikovih izvješća vidljive neke tipične, ali i udarne te opetovane kritike (o jeziku, voditeljima, scenografiji) koje zaslužuju pozornost Vijeća, kao i da se mjerodavni urednici o njima očituju. Podsjetio je da je Vijeće više puta zatražilo od ravnatelja Programa da razmotri kako će povratno izvijestiti Vijeće o prijedlozima i kritikama koje iznosi povjerenik za usluge HRT-a, a daje bivši ravnatelj Programa Goran Rotim preuzeo obvezu osnovati povjerenstvo te izvijestiti Vijeće o tome. Budući da Vijeće do sada o tome nije dobilo povratnu infonnaciju te i dalje ne zna kakva je sudbina primjedaba koje korisnici usluga upućuju urednicima, predlaže da se o tome otvori tematska rasprava na sljedećoj sjednici Vijeća.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, ponovila je da izvješća povjerenika za korisnike usluga u kojima se iznose opetovane kritike, a prema mišljenju Vijeća i utemeljene primjedbe, zaslužuju pozornost Vijeća i ljudi koji su zaduženi za program. Rekla je da Vijeće do sada nije dobilo povratnu informaciju, već se obično piše da je određena primjedba, pohvala ili kritika proslijeđena, no Vijeće nema dojam, čak i ako se radi o velikom broju primjedbi, pa i kad se poklapaju sa stajalištima Vijeća, da se uvijek uzmu u razmatranje. Istaknula je daje institucija povjerenika za korisnike usluga iznimno važna i apelira na odgovorne osobe da se podaci koje prikuplja g. Šeb uzimaju u razmatranje i da se Vijeću tromjesečno dostavljaju izvješća urednika o tome što se poduzelo ili će se poduzimati s obzirom na određene kritike koje se opetovano ponavljaju i koje korisnici usluga upućuju urednicima, a na koje je i Vijeće upućivalo.

4

Nakon rasprave Programsko vijeće jednoglasno je donijelo sljedeće zaključke:

Vijeće prihvaća Izvješće povjerenika o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga KRT-a između dviju sjednica (od 7. svibnja do 30. lipnja 2014.)

2.

Vijeće zadužuje ravnatelja Programa da razmotri način da u tromjesečnim izvješćima povratno izvijesti Vijeće o prijedlozima i primjedbama koje u Izvješću iznosi povjerenik za usluge HRT-a, odnosno o tome što su urednici poduzeli ili misle poduzimati s obzirom na određene kritike što se opetovano ponavljaju, koje korisnici usluga upućuju urednicima, a na koje je i Vijeće upozoravalo.

3.

Ad. 4. Razno

Marina Mučalo, članica Vijeća, iznijela je prigovor na tehničku produkciju izravnog prijenosa Porina i Splitskog festivala koji se odnosi na zvuk, koji je prema njezinu mišljenju bio ravan i ispod tehničkih standarda i kvalitete prihvatljive za HRT. Drugi prigovor odnosio se na to da sportski komentator HRT-a nije bio kvalitetno pripremljen jer je u izravnom prijenosu događaja iz Brazila rekao da nema scenarij događaja koji komentira, pa je dijelom prijenos išao u slici i bez tona. Članica Vijeća upitala je kako je moguće da se komentator nije pripremio, već je ovisio o neodgovornosti organizatora. Njezin treći prigovor odnosio se na činjenicu koju je utvrdila gledajući program, da se vijesti o vanjskoj politici u posljednje vrijeme sve više oslanjaju na agencijske vijesti i da nema HRT-ovih izvjestitelja s terena na kojima su ratni sukobi (Ukrajina, Irak). To za javnu televiziju smatra neprihvatljivim.

Zoran Šangut, član Vijeća, iznio je nezadovoljstvo serijalom “Generali”, što su mu u razgovorima potvrdili i branitelji i braniteljske udruge. Istaknuo je zajedničko mišljenje da je taj serijal sadržajno promašen, površan, tendenciozan, da se u njemu ne iznose činjenice, dokazi i argumenti za iznesene tvrdnje niti sudjeluje itko od eminentnih stručnjaka, povjesničara i sudionika, među kojima ni Višnja Starešina koja nije pozvana. Tvrdi da je sve izrečeno u serijalu neistina i pokazuje nepoznavanje problematike, a u njemu se prečesto rabila riječ “navodno”.

Nina Obuljen, predsjednica Vijeća, nadovezala se na izrečeno rekavši da je ta tema za mnoge ljude i emotivno pitanje. Podsjetila je daje Vijeće više puta upozoravalo o potrebi uporabe istih kriterija u proizvodnji, posebice kada je riječ o dokumentarnom filmu. Postavila je pitanje kakav je to dokumentarac u kojem ne sudjeluju i ne govore povjesničari koji se bave tim područjem, već predstavnici medija, te na kraju smatra daje takva urednička odluka i takav dokumentarac propust HRT-a. Zatražila je da se ubuduće kod obrađivanja takvih tema o Domovinskom ratu dade više prostora povjesničarima.

Gordana Mrđen, glavna urednica na HTV 1, odgovarajući na izrečeno, objasnila je daje autor dokumentarnog serijala ,,Generali“ Hrvoje Zovko u prvi plan htio staviti

5

neposredne sudionike i svjedoke te daje na kraju serijala naveo tko je sve u njemu odbio sudjelovati.

Neda Ritz, članica Vijeća, izrazila je nezadovoljstvo te smatra daje ljetna shema HRT-a došla bez ikakve najave, zbog čega publika tijekom tri ljetna mjeseca ne zna što na HRT- u može gledati/slušati. Smatra kako još ima vremena da se do sredine rujna, do kada ljetna shema traje, napravi odabir najboljih filmova i emisija koje su gledatelji propustili gledati tijekom godine. Smatra da bi HRT time učinio vidljiv i dobrodošao napor da se publici u ljetnom razdoblju ponudi najbolje od već prikazanog. Članica Vijeća mišljenja je da ako se u tri ljetna mjeseca na HRT-u smanjuju produkcija i troškovi, onda zauzvrat iza takve odluke mora postojati određeni napor HRT-a i kvalitativni poticaj da se publici dade nešto što zaslužuje, za što, kako kaže, HRT ima ljude (urednike) koji mogu osmisliti programsko ljeto i pri tome uštedjeti.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, podsjetila je da je problem u vezi s primjenom ljetne sheme Vijeće uočilo prošle godine. Ponovila je da se na HRT-u 10. lipnja ne može odjaviti velik broj emisija i kako takvu HRT-ovu praksu da tijekom ljeta ima smanjenu vlastitu produkciju Vijeće smatra odstupanjem od predviđenih i Ugovorom definiranih programskih omjera. Dodala je da to treba urediti Ugovorom s Vladom (jasno definirati ciljanu publiku i shemu emitiranja tijekom ljetne sheme).

Marija Nemčić, v. d. ravnateljice PJ Program i ravnateljica PJ Produkcija, odgovorila je da praksa uvođenja ljetne sheme emitiranja i smanjivanje vlastite produkcije nije izmišljotina HRT-a i da se ona provodi zbog smanjene gledanosti. Istaknula je daje ove godine ljetna shema emitiranja programa počela kasnije, a završava ranije, u jesen 15. rujna, s početkom škole.

Josip Jelić, član Vijeća, izrazio je najprije zadovoljstvo i zahvalnost HRT-u na pomoći i suradnji pri cjelokupnoj organizaciji humanitarne pomoći i koncerta za poplavljena područja u Slavoniji. Do sada je prikupljeno 42 milijuna kuna na žiro-računu te 11 milijuna i 200 tisuća kuna na pozive telefonom, što znači daje 2 milijuna ljudi podignulo telefonsku slušalicu, što je doista fantastično. Odmah zatim izrazio je nezadovoljstvo svojevrsnom medijskom hajkom na Crveni križ od 23. do 27. lipnja, čime mu je narušen ugled, a posebice pogođeni brojni volonteri HCK. Naglasio je da se ne radi o kritici na račun vodstva HRT-a, jer su Marija Nemčić i Goran Radman iskreno pomagali u tome, nego pojedinaca koji su učinili zlo javnom dobru, a bez valjanih argumenata. Apelira na HRT - kad već drugi mediji upadaju u žutilo - da si on to ne smije dopustiti.

Zoran Šangut, član Vijeća, postavio je pitanje zna li se koje se emisije Informativnog programa gase u jesenskoj shemi emitiranja s obzirom na to da se o tome govori, pa želi biti informiran.

Marija Nemčić, v. d. ravnateljice PJ Program i ravnateljica PJ Produkcija, odgovorila je da se u skladu s.promjenom koncepcije programskih kanala HTV 1 i HTV 4 i činjenice da će HTV 4 imati svoje vlastite režije, dio informativnih sadržaja od 15. rujna 2014. seli na kanal HTV 4 na kojem će se svaki sat emitirati vijesti, dok će na HTV 1 kao analitičkom kanalu ostati središnje informativne emisije podnevni Dnevnik, Vijesti u 17, Regionalne vijesti u 16, Dnevnik u 19.30 te HUŽ, kao i svi ostali formati u kojima će se

6

HRT baviti analizom i komentiranjem vijesti (događajima) koje su toga dana prisutne na HTV 4. Nedvojbeno je da će na jesen na HTV 1 biti mnogi formati i emisije poput Otvorenog.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, postavila je pitanje koja je odluka programskog vodstva u vezi s terminom emisije TV kalendar jer se takvo pitanje postavlja u javnosti.

Marija Nemčić, v. d. ravnateljice PJ Program i ravnateljica PJ Produkcija, odgovorila je daje TV kalendar jedna od najdugovječnijih i vrlo cijenjenih emisija te daje osobno inzistirala na stalnom terminu njezina emitiranja u jesenskoj shemi, ispred podnevnog Dnevnika. Istaknula je kako smatra daje ta emisija nužna jer je vrijedan izvor edukacije te kako su problemi nastali nakon promjene termina, ali je odbacila bilo kakve političke implikacije.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, pozvala je urednike HRT-a da kompletne izmjene koje će biti sadržane u jesenskoj shemi emitiranja na vrijeme iznesu javnosti s obzirom na to da HRT za to ima sve stmčne i ostale kompetentne resurse potrebne da se takva komunikacija može organizirati i provesti.

Goran Radman, glavni ravnatelj HRT-a, skrenuo je pozornost Vijeću da to što je s današnje sjednice odlučilo skinuti raspravu i davanje Mišljenja na prijedlog Izvješća o radu (poslovanju) HRT-a u 2013. HRT može dovesti u određene proceduralne teškoće, jer je NO od HRT-a tražio da se ubrzaju izrada dostavljanja Izvješća na raspravu i davanje mišljenja na oba tijela koja provode nadzor nad HRT-om. Naime, u skladu s čl.15., St. 18. Statuta glavni ravnatelj HRT-a najmanje jedanput godišnje ili/i na zahtjev podnosi izvješće o poslovanju i provedbi Ugovora Programskom vijeću HRT-a i Nadzornom odboru HRT-a. Kako bi to napravili što prije, obavljena je potrebna komercijalna revizija, a samo Izvješće o poslovanju načinjeno nakon pisma o obavljenoj reviziji. NO je to izvješće uvrstio u dnevni red svoje sljedeće sjednice koja će se održati idući tjedan. Ističe kako bez prethodnog mišljenja Vijeća i NO-a postupak dostavljanja tog izvješća Hrvatskom saboru nije moguć te moli da predsjednici dvaju nadzornih tijela HRT-a (PV i NO) usklade svoja mišljenja o tome kako bi HRT izvršio svoju zakonsku i statutamu obvezu i procedure predviđene za to izvješće.

Nina Obuljen, predsjednica Vijeća, odgovorila je glavnom ravnatelju HRT-a kako smatra daje njezina dužnost kao predsjednice Vijeća pobrinuti se da se prema tom tijelu odnose s dužnim poštovanjem, pa i kada su u pitanju rokovi, te je napomenula da je prijedlog Izvješća o radu (poslovanju) HRT-a u 2013. Programskom vijeću dostavljen 3. srpnja 2014. uz poziv za sjednicu sazvanu za 7. srpnja 2014. te da pet dana nije dovoljno da Vijeće može donositi objektivno mišljenje o tom dokumentu jer se i ne bavi redovito financijskim pitanjima. Ističe da zbog skidanja te točke s današnje sjednice PV HRT-a na HRT-u ne mogu nastati zastoji u vezi s daljnjom procedurom ovog izvješća o poslovanju jer je u Zakonu o HRT-u u čl. 26. st. 2. propisana mogućnost da, citira se, „Kada je ovim Zakonom ili Statutom HRT-a propisano da se određeni akt može usvojiti ili utvrditi nakon pribavljenog mišljenja Vijeća HRT-a, a Vijeće HRT-a se ne očituje u roku od 30 dana od dana traženja, smatra se daje dano pozitivno mišljenje."

7

Goran Radman, glavni ravnatelj HRT-a, obavijestio je Vijeće o tijeku procedure objavljenog natječaja za popunu upražnjenog mjesta ravnatelja Programa. Na HRT-u je nakon odluke Povjerenstva za izbor napravljen uži izbor kandidata za ravnatelja Programa, koji su 4. srpnja na HRT-u interno predstavili svoje programe. Izjašnjavanje kreativnog osoblja o trojici kandidata za ravnatelja Programa HRT-a - Iliji Jandriću, Zvonimiru Varošancu i Saši Runjiću - održat će se u srijedu, 9. srpnja, te bi rezultati izjašnjavanja trebali biti poznati isti dan, a odluka ravnatelja moguća je u petak, 11. srpnja. Izjašnjavanje o kandidatima provest će se elektroničkim putem.


Dovršeno u 14.36 sati

Zapisnik sastavila: PredsjednicaProgramskog vijeća HRT-a

Melita Pamuković Ivušić Nina Obuljen Koržinek

8


Broj: 21/14.Zagreb, 18. rujna 2014.

ZAPISNIK

s 21. sjednice Programskog vijeća HRT-a, održane 18. rujna 2014. u sobi 107, objektB-30,1, kat.

Započeto u 10 sati

PRISUTNI: Nina Obuljen Koržinek, Bruno Kragić, Ivica Maštruko, Josip Jelić, Neda Ritz, Marina Mučalo, Arsen Oremović, Sanja Ravlić i Zoran Šangut.

ODSUTNI: Zoltan Kabok, Jozo Barišić i Viktor Gotovac (ispričani)

OSTALI PRISUTNI: Goran Radman, Aleksandar Tolnauer, Šaša Runjić, Marija Nemčić, Tomislav Špoljar, Gordana Mrđen, Maja Tokić, Jadranka Rilović, Sanja Gvozdanović, Vladimir Kumbrija, Tamara Vudrag, Ivanka Zorić, Rajka Rusan, Marija Topić Cmoja, Igor Medić i Melita Pamuković Ivušić

Sjednicu je otvorila predsjednica Programskog vijeća HRT-a Nina Obuljen Koržinek. Ustvrdila je da je prisutno 9 članova Vijeća te da postoji kvorum za donošenje pravovaljanih odluka. Ustvrdila je da sjednici nazoči g. Aleksandar Tolnauer, predsjednik Vijeća za nacionalne manjine Republike Hrvatske u vezi s prezentacijom točke 3. predloženog dnevnog reda Vijeća, te mu zahvalila na dolasku na sjednicu Vijeća. Kako nije bilo prijedloga za izmjene ili dopune predloženoga dnevnog reda. Vijeće je jednoglasno prihvatilo sljedeći

DNEVNI RED:

I. a) Ovjera zapisnika 20. sjednice Programskoga vijeća HRT-ab) Izvješće o izvršenju odluka i zaključaka 20. sjednice Programskog vijeća HRT-

a

2. Informacija o imenovanju i predstavljanje Šaše Runjića u povodu stupanja na dužnost ravnatelja poslovne jedinice Program s danom 1. rujna 2014. godine

(Izvj.: G. Radman, S. Runjić)

3. Izvješće o proizvedenim, suproizvedenim i objavljenim programima namijenjenima informiranju pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj u 2013.

(Izvj.: G. Radman, S. Runjić, A. Tolnauer)

1

4. Predstavljanje jesenske/zimske sheme emitiranja programa HRT-a(Izvj: S. Runjić, M. Nemčić, glavni urednici programskih kanala

HRT-a)

5. Izvješće Povjerenika o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a (Izvj.: Z. Šeb)

6. Razno

Ad. 1.Vijeće je jednoglasno prihvatilo te ovjerilo zapisnik 20. sjednice Programskog vijeća HRT-a u predloženom tekstu.

b) Vijeće je odgodilo prihvaćanje Izvješća o izvršenju odluka i zaključaka 20. sjednice Programskog vijeća HRT-a. Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, izvijestila je da je Mišljenje o Izvješću o ostvarenju ciljeva i obveza iz Ugovora s Vladom RH u 2013., koje je Vijeće usvojilo na 20. sjednici održanoj 7. srpnja 2014., objavljeno i javno dostupno na intemetskim stranicama HRT-a, a nakon što HRT pribavi i mišljenje NO HRT-a o svojem Izvješću, glavni ravnatelj HRT-a dostavit će Izvješće o ostvarenju ciljeva i obveza iz Ugovora s Vladom RH u 2013. s mišljenjima tih tijela HRT-a Vladi RH i Ministarstvu kulture RH. Također, Mišljenje Programskog vijeća HRT-a o Izvješću o ostvarenju ciljeva i obveza iz Ugovora s Vladom RH u 2013. Vijeće će dostaviti Hrvatskom saboru kao dodatak Izvješću o radu Programskog Vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje od 19. studenoga 2012. do 31. prosinca 2013.

Ad. 2.Informacija o imenovanju i predstavljanje Šaše Runjića u povodu stupanja na dužnost ravnatelja poslovne jedinice Program HRT-a s danom 1. rujna 2014.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, uvodno je pozdravila Šašu Runjića, ravnatelja poslovne jedinice Program HRT-a, čestitala mu na izboru i stupanju na ovu odgovornu dužnost te mu zaželjela da se tijekom njihovih mandata uspostavi kolegijalan i profesionalan odnos međusobnog poštovanja i suradnje, posebice proaktivan odnos na prihvaćanju i uvažavanju mišljenja i prijedloga koje Vijeće iznosi na svojim sjednicama.

Šaša Runjić, ravnatelj Programa HRT-a, rekao je da osjeća veliku odgovornost budući da smatra da će u ovom trenutku važnom za dmštvo i HRT, koji se poklapa s njegovim mandatom novog ravnatelja Programa, moći odigrati ključnu ulogu u preobrazbi HRT-a u modemi javni multimedijski servis. Tijekom svojega mandata želi komunicirati s Programskim vijećem HRT-a tako da će prateći i sudjelujući u njegovu radu pomno osluškivati i analizirati sve prijedloge i primjedbe koje dolaze od Vijeća, te će davati iscrpne odgovore u okvirima svojih ovlasti koje ima za Program. Pri tome i u komunikaciji s Vijećem kao zakonskim tijelom koje zastupa javnost, kao i u komunikaciji sa svim ostalim zainteresiranim javnostima, vodit će se isključivo profesionalnim kriterijima.

2

Zoran Šangut, član Vijeća, rekao je da bi mu bilo drago da se kao novi ravnatelj Programa upozna i sa svim dosadašnjim dobronamjernim kritikama i prijedlozima Vijeća koje je ono do sada imalo i davalo, a sadržane su u svim zapisnicima sa sjednica Vijeća. Apelira na profesionalni odnos HRT-a prema Vijeću na svim razinama.

Ad 3.Izvješće o proizvedenim, suproizvedenim i objavljenim programima namijenjenima informiranju pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj u 2013. godini

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, uvodno je rekla da HRT u ispunjavanju svoje javne funkcije ima obvezu jedanput godišnje dostaviti Savjetu za nacionalne manjine Republike Hrvatske Izvješće o proizvedenim, suproizvedenim i programima (emisijama i prilozima) namijenjenima informiranju pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, objavljenima u programima Hrvatske radiotelevizije u toj godini. Informiranje nacionalnih manjina uređeno je Europskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima (NN-MU 18/97), čl. 18 st. 1 i čl. 35. st. 2 alineja 3. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u RH (NN 155/02, i 80/10), Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji (NN 137/10 i 76/12) i Ugovorom Vlade RH i HRT-a za razdoblje 2013 2017. Dodala je daje Vijeće sukladno svojim pravima i ovlastima stavilo na dnevni red tu važnu temu želeći otvoriti tematsku raspravu o zastupljenosti sadržaja o manjinama u shemi emitiranja programa HRT-a koja je obveza utvrđena zakonom i Ugovorom. Pozvala je g. Aleksandra Tolauera da Vijeće upozna s mišljenjima i prijedlozima koje o programima namijenjenima nacionalnim manjinama ima Savjet za nacionalne manjine RH, budući da to tijelo čini 8 saborskih zastupnika, predstavnici nacionalnih manjina birani na lokalnoj i regionalnoj razini, predstavnici nacionalnih manjina vladinih i nevladinih udruga i ustanova (civilnog društva), ali i o tome kakva su očekivanja i preporuke Savjeta kako bi HRT kao javni medij bio u poziciji tražiti bolja rješenja te prema potrebi poduzimati odgovarajuće mjere za napredak u tom segmentu programskih obveza HRT-a.

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH, zahvalio je predsjednici Vijeća i glavnom ravnatelju HRT-a što nakon 12 godina od donošenja Zakona o ustavnim pravima nacionalnih manjina prvi put na HRT-u ima priliku iznijeti i upoznati glavnog ravnatelja i PV sa stajalištima Savjeta za nacionalne manjine u programima HRT-a namijenjenima informiranju nacionalnih manjina budući da smatra da je uloga HRT-a, kao i ostalih medija, presudno važna za promicanje ravnopravnosti manjina i suživota s većinskim narodom te očuvanje njihova kulturnog identiteta. Ustvrdio je da HRT redovito ispunjava svoju obvezu iz čl. 18 i čl. 35. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u RH i Savjetu dostavlja godišnje izvješće o proizvedenim, emitiranim emisijama i prilozima o pripadnicima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj u programima Hrvatske radiotelevizije. Napomenuo je da ne iznosi subjektivna stajališta članova savjeta, nego objektivna koja su donijeli na temelju stručnih i znanstveno utemeljenih metoda i mišljenja stručnjaka koje je savjet angažirao na analizi medijskih efekata modela komunikacije kojima se istražuje izravni utjecaj i medijski efekti emitiranog programa HRT-a za 7, 62% stanovništa koje čine pripadnici nacionalnih manjina koji su se tako izjasnili i još 3, 5% koji su pripadnici nacionalnih

3

manjina. Vezano za TV program, s izuzetkom 15-minutne reportažne emisije Manjinski mozaik koja se u 2013. godini emitirala 37 puta s reportažama na manjinskim jezicima, HRT ne ispunjava svoju obvezu iz čl. 11 Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima kojoj je Hrvatska pristupila 1997. godine, a koja se treba primjenjivati u odnosu na talijanski, srpski, mađarski, češki, slovački, rusinski i ukrajinski jezik, odnosno ne ispunjava obvezu o proizvodnji programskih sadržaja za potrebe nacionalnih manjina na manjinskim jezicima. Ni uvođenjem HRT3 ni HTV4 ne realiziraju se TV prilozi na jezicima nacionalnih manjina pa se ni njima nije pridonijelo demarginalizaciji programa na jeziku i pismu manjina. G. Tolnauer zaključio je da Savjet smatra da HRT ni kvantitativno u odnosu na udjele, ni kvalitativno ne ispunjava svoju obavezu (ima priloge samo na talijanskom, mađarskom i češkom jeziku).

Istaknuo je da je Savjet upoznat s problemima HRT-a, ali i ukupnom krizom odnosa u društvu, no smatra da se jednom narušeni odnosi kao posljedica lošeg informiranja teško mogu popravljati pa navodi primjer iz 2013. koji se odnosi na odabir nestručnih i nekompetentnih sugovornika u emitiranim prilozima o problemu uvođenja dvojezičnosti u Vukovaru, u kojima su govorili političari, ali ne političari zastupnici nacionalnih manjina u RH. Upozorio je da se nacionalne manjine ne smije getoizirati u specijalizirane emisije, već teme o njima trebaju biti uklopljene u cjelokupni program te prisutnije u redovitom programu kako bi se većina upoznala s manjinom, a aktivnosti manjina bile integrirane u sveukupni javni, kulturni i politički život. Istaknuo je i problem kamera i termina snimanja tijekom važnijih događanja pa predlaže pomoć Savjeta u financiranju kupnje kamera. Ističe i potrebu edukacije novinara HRT-a koju je obvezu HRT preuzeo čl. 45 Ugovora s Vladom, kao i problem nedostatka novinara i TV voditelja iz reda manjina te nedovoljnu edukaciju novinara i urednika za manjinska pitanja. Izrazio je bojazan da će ukidanje regionalnih dopisništava na područjima Varaždina, Osijeka i Daruvara, gdje živi veliki broj pripadnika nacionalnih manjina, dovesti u pitanje kvaliteno izvještavanje s podmčja gdje upravo živi velik broj pripadnika nacionalnih manjina. Poziva Glavnog ravnatelja HRT-a i Programsko vijeće HRT-a da HRT kao javni medij da stvarni doprinos promicanju ravnopravnosti manjina i suživota tako da razvijaju i osnažuju takav pristup kojim se neće stvarati privid o manjini kao paralelnom društvu, već integriranoj u cjelinu društva sa svojim identitetom, pa takav pristup treba razvijati u svim programima HRT-a što je, kako smatra, posredno doprinos HRT-a ukupnom društvu.

U raspravi o Izvješću u kojoj su sudjelovali: Nina Obuljen Koržinek predsjednica, Josip Jelić, Zoran Šangut, Neda Ritz, Sanja Ravlić, Ivica Maštruko, članovi/ce Vijeća, naglašeno je:

1. HRT kao javni medij treba učiniti sve da se poboljšaju dijalog i tolerancija u društvu prema nacionalnim manjinama budući da svako društvo i država u kojoj žive nacionalne manjine tu činjenicu o bogatstvu različitosti, uključujući i bogatstvo manjinskih jezika, trebaju doživljavati kao blagodat i privilegij. Kvalitetno informiranje i upoznavanje većine o manjini, na čemu HRT treba sustavno raditi, obogaćuje svakog pojedinca i društvo u cjelini.

2. Vijeće smatra da svega 2% minutaže na godišnjoj razini namijenjenih informiranju pripadnika nacionalnih manjina nije dostatno pa se pripadnicima

4

nacionalnih manjina treba dati mnogo više važnosti s obzirom i na njihov velik doprinos kao pojedinaca pripadnika nacionalnih manjina u Domovinskom ratu kojim su 90-ih pokazali koliko vole Hrvatsku. Vijeće pozdravlja inicijativu Glavnog ravnatelja HRT-a da se se nakon projekcije filma Broj 55 redatelja Kristijana Milica, koji je prvi od filmova s temom Domovinskog rata u produkciji HRT-a, 13. listopada 2014. u studiju Zvonimira Bajsića na HRT-u održi okrugli stol o temi Domovinski rat na HRT-u. Vijeće preporučuje da HRT u doglednoj budućnosti organizira i jedan okrugli stol o temi Nacionalne manjine u programima HRT-a s obzirom na njihov velik doprinos Domovinskom ratu.

3. Vijeće smatra da produkcija programskih sadržaja i teme o manjinama trebaju, uz specijalizirane emisije, biti integrirani, odnosno raspršeni u ukupni program (ovisno o važnosti i sadržaju - sport, kultura, politika) kako bi to postao program o manjinama i za njih koji znanjem obogaćuje većinu i bio bi atraktivan za šire gledateljstvo i slušateljstvo i ukupnu publiku. Vijeće podupire takav pristup da kriterij za proizvodnju manjinskih sadržaja u programima HRT-a bude takav da osim informiranja ima širu dimenziju upoznavanja većinskog naroda o jeziku i kulturi nacionalnih manjina.

4. Vijeće u kontekstu veće prisutnosti manjinskih jezika smatra da u programima HRT-a treba i može naći svoje mjesto vrlo kvalitetna i atraktivna audiovizualna produkcija, primjerice mađarska i češka, na jezicima koji su ujedno i jezici naših nacionalnih manjina, pa je to poziv za što raznolikiji europski dramski, serijski i filmski program na HRT-u, kojim se ujedno omogućuje i prisutnost manjinskih jezika u programu, a time promiče tolerancija te svijest o prisutnosti jezika manjina koji su sastavni dio većinske kulture.

5. Vijeće u vezi s ispunjavanjem zakonskih obveza u informiranju naeionalnih manjina smatra potrebnim nastojati istraživanjem dobiti odgovore na pitanje kako nacionalne manjine ocjenjuju zastupljenost i kakvoću programa namijenjenih nacionalnim manjinama, ali i stavove većine o tom programu. Jedino tako bi vodstvo HRT-a, uz analizu postojećeg stanja, bilo u poziciji tražiti bolja rješenja te prema potrebi moglo poduzimati odgovarajuće mjere za napredak stanja u ovom segmentu programskih obveza HRT-a. O istome HRT treba voditi računa u procesu svojeg restrukturiranja, budućeg ustroja i poslovanja, posebice restrukturiranja regionalnih centara i dopisništava u područjima gdje žive pripadnici nacionalnih manjina kako te teme i sadržaji ne bi bili zakinuti, već se unaprjeđivali.

Goran Radman, glavni ravnatelj HRT-a i Marija Nemčić, ravnateljica Prodnkcije HRT-a odgovorili su da se slažu s iznesenim stajalištima Vijeća koja idu za tim da se sadržaji o nacionalnim manjinama integriraju u cjelokupni program reflektirajući društvo u cjelini, a ne getoiziraju u specijaliziranim emisijama te da ih treba uključiti u cjelokupni program i omogućiti prisutnost na svim programskim kanalima i platformama HRT-a. Istaknuli su da je Ravnateljstvo HRT-a u novoj sistematizaciji već uočilo položaj novinara koji pišu ili govore jezikom nacionalnih manjina pa smatraju da će to biti iskorak u proizvodnji programa na jeziku nacionalnih manjina. U restrukturiranju malih

5

dopisništava mnogo je investirano u dopisnike (videonovinar primjerice radi sadržaje na mađarskom jeziku) te je udvostručen broj novinara dopisnika. Od jeseni HRT će pokrenuti ciklus edukacije novinara specijaliziranih za manjinske teme, pri čemu HRT očekuje pomoć Savjeta oko stmčnjaka koji će pomoći u edukaciji, a kao dobro ističu to što nova organizacija donosi uštede i dvostruko veće kapacitete, pa i one novinarske.HRT pozdravlja inieijativu da HRT u suradnji sa Savjetom za nacionalne manjine i nevladinim institucijama organizira okrugli stol o nacionalnim manjinama u programima HRT-a.

Vijeće je na prijedlog Nine Obuljen Koržinek, predsjednice Vijeća, jednoglasno donijelo sljedeći zaključak:

1. Vijeće je raspravljalo o godišnjem Izvješću o proizvedenim, suproizvedenim i objavljenim programima namijenjenima informiranju pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj u 2013. Vijeće je prihvatilo stavove i mišljenja koja je na sjednici iznio Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, o raspravama koje se vode vezano uz ispunjavanje javne uloge HRT-a u području informiranja nacionalnih manjina. I članovi Vijeća i urednici HRT-a složili su se s g. Tolnauerom da se nacionalne manjine ne smiju getoizirati u specijalizirane emisije, već trebaju biti prisutnije u redovitom programu.

2. Vijeće je pozvalo HRT da prihvati prijedloge Savjeta koji idu k što većoj ulozi HRT-a u promicanju ravnopravnosti manjina i suživota s većinskim narodom te očuvanja njihova kulturnog identiteta. Vijeće je pozvalo HRT da prihvati i sve prijedloge i primjedbe iznesene u raspravi kako bi ti programi postali sve više programi o nacionalnim manjinama i za njih, atraktivni za sveukupnu publiku, te tako što bolje pridonesu promicanju ljudskih prava, demokratskih dosega i dijaloga, što je i obveza HRT-a u skladu s programskim načelima i Ugovorom s Vladom RH.

Ad 4)Predstavljanje jesenske/zimske sheme emitiranja programa HRT-a

Marija Nemčić, ravnateljica Produkcije HRT-a i bivša v. d. ravnateljice Programa HRT-a, predstavljajući sadržaje koji će biti emitirani u programima HRT-a u shemi jesen/zima 2014.-2015., istaknula je kako je jesenska shema započela emitiranjem ovog ponedjeljka 15. rujna, ne u punoj izvedbi, već dijelom, a tjedno se uvode nove emisije. Glavne su odrednice te sheme da proizlazi iz Strategije Programa HRT-a i programskih kanala, u skladu s čime Prvi program kao opći premium kanal ima najvišu kvalitetu sadržaja. Drugi kanal ima sadržaje s naglaskom na izgubljenu mlađu publiku, što je ujedno specifičnost svih javnih televizija, tj. publiku od 4 do 25 godina, s nizom novih sadržaja namijenjenih upravo njima. To su emisije koje dobivaju digitalni sadržaj na intemetu i društvenim mrežama. Treći program „izlazi" s pojačanom proizvodnjom domaćih emisija poput nove dnevne emisije o knjizi što je bio i zahtjev Vijeća. HTV4

6

prelazi u novu režiju i izlazi s novim dodatnim sadržajima. Vezano uz HTV4 ističe da se nastavlja trend rasta njegove gledanosti, a isti je u 2013. kao specijalizirani news kanal zabilježio najveći porast gledanosti. Radijski prvi kanal sadržava najmanje izmjena. Drugi program minimalne izmjene, a ističe i da je taj radijski kanal zabilježio porast slušanosti u 2013. Treći radijski kanal samo dorađuje sadržaje koji su se etablirali i dorađuje forme iz prošle godine.

Marija Nemčić, ravnateljica Produkcije HRT-a, nakon videoprezentacije u kojoj je Vijeću dan sažeti prikaz svega što je u proizvodnji jesen/zima u snimanju ili je već proizvedeno, te što je u pripremi kao dio planirane proizvodnje u 2015. u produkciji HRT-a i otkupu od neovisne produkcije. Ističe da će tijekom ove sheme biti prikazani brojni novi dramski i igrani sadržaji, novi naslovi, vrlo kvalitetni domaći filmovi i dramske serije nastali u produkciji ili koprodukciji HRT-a, čime javni servis ojačava suradnju s neovisnim producentima (jedan igrani film u produkciji HRT-a, tri TV filma u proizvodnji HRT-a te dvije nove serije nabavljene od neovisnih proizvođača) s kojim će do ljeta HRT emitirati i prikazivati dramski program u terminu dramskih serija. Time se ispunjava zahtjev Vijeća za kvalitetnim dramskim programom na HRT-u, a u konačnici to će biti i više od 16% vanjske produkcije čime HRT ispunjava svoju obvezu iz Zakona o HRT-u.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, pojašnjava daje u videoprikazu u kojem je članovima Vijeća zorno predstavljena shema, riječ o foršpanima koji su u produkciji HRT-a ili su nabavljeni od neovisnih proizvođača, te o izboru naslova iz dokumentarnog programa. Vijeće je za ovu točku dobilo materijal koji je kratki prikaz shema po pojedinim programskim kanalima. Ističe da je Vijeće u Mišljenju koje je donijelo na prošloj sjednici 7. srpnja 2014. dalo niz komentara, primjedaba i prijedloga o ispunjavanju zadanih programskih načela i javnih usluga Hrvatske radiotelevizije o kojima je Vijeće raspravljalo i isticalo ih na svojim sjednicama tijekom 2013. godine kao nedostatak. U materijalu koji je o shemi Vijeće dobilo nisu istaknute one promjene u sbemi koje idu prema tome da se neki nedostatci isprave. Riječ je o nizu komentara Vijeća koji se odnose na sastavljanje sheme i na osmišljavanje programa, primjedbe Vijeća da se mnoge emisije u shemi samo najavljuju (u pripremi su) i da nema jamstva da će se one i emitirati (primjerice pomicanje početka emitiranja emisija i projekata na HTV4. Vijeće je tražilo obrazloženja te jasne i mjerljive kriterije nabave stranog programa te tko odlučuje o njegovoj nabavi i uključenju tih sadržaja u pojedine programske kanale. Vijeće je imalo primjedbe i u vezi s praćenjem i trendovima gledanosti/slušanosti. Ističe da je ove godine, kao i prošle, doneseno dosta odluka o prestanku emitiranja ili promjenama satnice emitiranja nekih dugovječnih emisija koje su postale HRT-ovi brendovi. Vijeće je tada, pa i ovom prilikom uz potpuno uvažavanje uredničke slobode koju Vijeće nikad nije dovodilo u pitanje, molilo i tražilo da se Vijeću i posredno javnosti obrazloži zašto se i na temelju kojih pokazatelja donose takve programske odluke, te je preporučilo i zatražilo da se odluke o ukidanju ili uspostavi novih emisija donose na osnovi Strategije Programa HRT-a i da budu jasno obrazložene. Kroz konkretan primjer izmjene termina emisije Pola ure kulture, ne dovodeći u pitanje pravo urednika na slobodno odlučivanje, upozorila je da programske izmjene moraju biti jasno argumentirane te da Vijeće mora znati na temelju kojih se podataka i argumenata donose odluke u programu. Ističe i da iz jesenske sheme doznaje o ukidanju Dnevnika 3, seljenju regionalne kronike na prvi program, ukidanju Vijesti u 10 i 14:30. odnosno

7

seljenju na Četvrti program, što nije obrazloženo pa o tome traži objašnjenja (Vijeću i javnosti) na temelju kojih je podataka uredništvo donosilo odluke. To je važno jer se učinjene promjene odnose na Informativni program koje su već izazvale dosta reakcija u javnosti, a čijim se jačanjem misli pridobiti veće povjerenje javnosti u HRT.

Bruno Kragić, član Vijeća, osvrnuo se na filmsku produkciju. Ističe da je u ,,filmiću“ bilo naslova koji nisu spomenuti u materijalima pa, potaknut kadrom Republika, želi informacije i o tim naslovima. Ističe da se za neke nove/redizajnirane projekte koji se navode u materijalu daje naziv emisije, početak emitiranja i ciljana skupina, a za neke emisije/projekte se ne navode pa traži barem okvirne podatke i za sve ostale emisije/projekte kako bismo imali potpuniju sliku o shemi. U vezi s vraćanjem emisije Otvoreno, što se dovodi u svezu s ukidanjem Dnevnika 3, to smatra manjkavom odlukom. Pozdravlja uvođenje novih emisija poput Noćne kavane i novu ponudu emisija sa sadržajima o kulturi (nova emisija o kazalištu), što će svakako obogatiti ponudu kulturnog programa, ali smatra da je dan emitiranja (petak) problematičan. Ukidanje vijesti u 10 i 14.30 sati na HTVl i seljenje na HTV4 također smatra manjkavim iako se to dovodi u vezu s osnaživanjem HTV4 što podupire, ali smatra da je HTV4 još uvijek izvan percepcije gledatelja. Naglašava daje dječji program na HTV2 atraktivan i izražava nadu da će se i dalje razvijati. HTV2 u ponudi ima kvalitetne i atraktivne sadržaje - strane serije, ali misli da bi trebao imati više humorističnih sadržaja europske produkcije nauštrb krimića. Na HTV3 pohvaljuje emisiju Šahovski komentar, posebice njezin retro štih, te pokretanje tjedne emisije o filozofiji Symposium i avangarde TVperformans. Ističe kao dobar urednički potez što se HTV3 okrenuo malim formama (portreti strip-crtača, animirani portreti filozofa) te smatra da bi to moglo izgledati jako dobro. Zanima ga redizajn Posebnih dodataka s obzirom na želju da se ta emisija pretvori u svojevrsni „kongres filmskih genijalaca“ i emisije Klasici narodu kao večernjem kulturnom šouu u kojem se najveća djela svjetske književnosti na duhovit način približavaju širokoj publici s obzirom na kasni večernji termin, te treba i detaljnije informacije o tome. Zanima se i za Zbornik Trećeg programa Hrvatskog radija te postavlja pitanje što će biti s time.

Josip Jelić, član Vijeća, rekao je da će bivša v. d. ravnateljice Programa HRT-a ovaj put biti ,,kriva“ što će opet gledati TV program s obzirom na zanimljivu programsku ponudu prezentiranu u shemi. Podsjetio je na obvezu čelništva HRT-a da će HRT u svojem programu više promovirati solidarnost i humanost poput emisije Radio Osijeka Srcem kroz život te naglašava da treba više emisija takvog sadržaja u novoj shemi. Smatra da na HRT-u treba više i bolje, a svjedočim smo epidemija u svijetu, informirati javnost o primjerice eboli, te dobro i kvalitetno tematski obrađivati važnije teme o zdravlju i bolestima.

Neda Ritz, članica Vijeća, istaknula je da je ukidanje Dnevnika 3 loša i nepromišljena odluka, provedena bez prethodnog istraživanja mišljenja gledatelja. Emisija Dnevnik 3 koncepcijski se etablirala među gledateljstvom pa je njezino gašenje nedovoljno dobro promišljen potez. Pohvalila je HTV3 u novoj shemi, nove sadržaje i emisije o kulturi kojima se na ekrane HRT-a vraćaju knjiga i književne teme, što je na popisu preporuka Vijeća. Smatra daje na HTVl kultura i dalje marginalizirana pa i dalje stoji konstatacija o nedostatnim sadržajima iz kulture na prvom kanalu. Izrazila je veliko nezadovoljstvo kasnim, gotovo „pornografskim" terminima sadržaja iz kulture jer se Vijesti iz kidture emitiraju na Prvom programu u 23.30, a emisija Drugi format oko ponoći. Smatra da su i

8

pri otkupu stranoga dokumentarnog programa izostali sadržaji o kulturi, a vidljivi su i više puta reprizirani na satelitskim kanalima Viaset i History. Apelira da HRT više vodi računa o informiranju publike i osigura prostor za informiranje o tome što može pratiti u vlastitom programu na sva četiri kanala. Sadržaj primjerice Društvene mreže publici je nepoznat. Apelira da HRT o svojim emisijam redovito informira u svojem programu, da vodi računa koje emisije i sadržaje treba istaknuti u tom tjednu kroz foršpane. Podsjetila je da nitko nije najavljivao ljetnu emisiju Kulturni kolodvor i da o emisiji i sadržaju publika nije znala.

Marina Mučalo, članica Vijeća, pohvalno se izrazila o novoj shemi, napominjući kako je s obzirom na broj kanala, u pitanju golemi broj programskih sati. Odluku o povratku nagrađene Piramide smatra dobrom programskom odlukom. Emisija je, prema njezinu mišljenju, osvježavajuća budući da je brza i energična za razliku od brojnih drugih govornih emisija koje su sporog sjedilačkog tipa. Ističe da današnjem načinu života odgovaraju kratke i brze forme koje potiču gledatelje da sami dođu do vlastitih zaključaka. Ponovo je izrazila zabrinutost zbog kvalitete sadržaja IMS-a, osobito u području vanjske politike. Aktualna vanjskopolitička zbivanja ovog trenutka, s obzirom na ozbiljnost zbivanja, smatra izrazito važnim. Naglasila je kako Uprava HRT-a mora imati punu informaciju o korisnicima svojih usluga i mora znati komu se, kad i kako obraća. To je zadaća Službe za istraživanje HRT-a. Zaključila je s napomenom kako se mediji ne smiju voditi temeljem subjektivnih procjena već jasno postavljenim planom čije je ishodište i u numeričkim pokazateljima.

Goran Radman, glavni ravnatelj HRT-a, odgovorio je da na HRT-u imamo informacije o reakcijama gledatelja i slušatelja koja prikuplja Služba gledatelja kroz dnevna izvješća samo za internu raspravu te da Vijeće može dobiti i takva izvješća.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, rekla je daje Vijeće više puta pokazalo zanimanje za sve informacije i praćenje gledanja. Naglasila je daje Vijeće otvoreno za svaku raspravu, tematsku i na zatvorenoj sjednici, o gledanosti i slušanosti, a na glavnom ravnatelju i Ravnateljstvu je da komunicira s Vijećem o svemu onom što smatra da ono i posredno javnost koju predstavlja, trebaju znati.

Zoran Šangut, član Vijeća, pohvalio je u svoje i ime ostalih kolega ljetnu shemu te prvi ratni film o Domovinskom ratu Broj 55 u produkciji HRT-a koji je, kako kaže, odličan igrani film, što je prepoznao i HRT. Pohvaljuje u novoj shemi povratak emisije Otvoreno s novim voditeljima, a drago mu je što su u novoj shemi ostale i Paralele. Zali zbog ukidanja Dnevnika 3 za koji smatra daje bio najbolja informativna emisija na HTV-u, po standardima kvalitete za nekoliko intelektualnih razina bolja od središnjeg Dnevnika, a ističe i dobar urednički tim (T. Šimurina, D. Latin, T. Munižaba, S. Kovačić). Pozdravlja odluku daje na HRT-u 13. listopada nakon projekcije filma Broj 55 organiziran okrugli stol s temom Domovinski rat na HRT-u što je ujedno i povod za poziv za sudjelovanje na okruglom stolu.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, ponovila je primjedbu da nedostaju obrazloženja zašto se neke emisije ukidaju ili im se mijenja termin te kroz primjer izmjene termina emisije Pola ure kulture koja je 19 godina u programu u udarnom terminu, a sada se emitira u 15.30 upozorila da programske izmjene moraju biti jasno

9

argumentirane te da Vijeće mora znati na temelju kojih se podataka i argumenata donose odluke u programu i stoje u ingerenciji urednika, a što u ingerenciji Produkcije. Ističe i da je ono što je Vijeće doznalo iz materijala, npr. ukidanje Dnevnika 3, seljenje regionalne kronike na Prvi program, ukidanje Vijesti u 10 i 14:30, odnosno seljenje na Četvrti program, što nije obrazloženo. Vijesti iz kulture koje su nekad bile vezane uz informativnu emisiju sada se ne vežu ni uz što. Prošle se godine ukidalo Otvoreno, uvodio Fokus kao konceptualno bolji projekt, a sada nema Fokusa, a uvodi se Otvoreno. Smatra da HRT o tome treba dati objašnjenje (Vijeću i javnosti) na temelju kojih je podataka uredništvo donosilo odluke. To se posebno odnosi i važno je za promjene u Informativnom programu koje su već izazvale dosta reakcija u javnosti, a čijim se jačanjem misli pridobiti i veće povjerenje javnosti u HRT. Dodala je daje istražila kako gotovo svi veliki javni servisi u Europi imaju kasnu informativnu emisiju u 22, 22.30 ili 23 sata te podsjetila da je ukinut format koji smo imali otkad je Televizije Zagreb, a i komercijalne televizije imaju takvu emisiju u kasnom terminu. Pritom je članovima Vijeća više od same odluke na koju programski ljudi HRT-a imaju pravo autonomnosti zasmetalo što im nije valjano objašnjeno zašto je i na osnovu kojih parametara odluka donesena. Pohvaljuje iskorake u Dječjem programu, ali smatra da se dogodila getoizacija, ,,seljenje“ sadržaja iz kulture na Treći program, a nedostaju i novi znanstveni sadržaji. Ističe i da Vijeće nije dobilo raspored emitiranja pa je teško steći uvid u cjelovitost programskih sadržaja i ponude po programskim kanalima i portalima HRT-a. Apelira da se sve programske odluke Vijeću obrazlože i na osnovi parametara dobivenih istraživanjima gledanosti i slušanosti (Odjela za istraživanje medijskog okoliša). Vijeće nije dobilo raspored emitiranja pa nema uvid u cjelovitost programskih sadržaja i ponude po programskim kanalima i portalima HRT-a.

Sanja Ravlić, članica Vijeća, istaknula je da materijal koji je Vijeće dobilo odgovara zahtjevima medija - u njemu se naglasak stavlja na neke 'jake točke" koje uredništvo vidi kao iskorak i kojima želi privući publiku ili istaknuti kako će Program HRT-a bolje i kvalitetnije ispuniti javnu fliknciju. Takav materijal, međutim, ne daje odgovore na prethodno iznesene sugestije i prijedloge Programskoga vijeća HRT-a za unaprjeđenjem radijskog i audiovizualnog programa, te drugih i audiovizualnih, multimedijskih te audiousluga, što je Vijeće iznijelo u svojem Mišljenju na 20. sjednici Vijeća održanoj 7. srpnja 2014. Vijeće nije dobilo raspored emitiranja pa Vijeće nema uvid u cjelovitost programske ponude u shemi. Smatra da je HTV, ne Radio koji se sastoji od 4 kanala, izgubio u cjelini i po programskim kanalima iako su specijalizirali svoj identitet, ukupnost slike kome se HRT u ispunjavanju obveza kao cjelina obraća svima na smislen i koherentan način.

Arsen Oremović, član Vijeća, rekao je da smatra da cijeli jedan kanal (HTVl) ne mora nužno biti posvećen informiranju i političkim sadržajima pa ne vidi problem da se neke informativne emisije u shemi ,,miču“, „žrtvuju" zbog profilacije HTV4 čiju prisutnost pozdravlja i na čijoj popularizaciji HRT treba više raditi. Unatoč tomu protivi se ukidanju Dnevnika 3 jer smatra da takva emisija na kraju dana ima svoj smisao i publiku. Ne vidi smisao povratka Otvorenog za koje drži daje dijelom bila i kompromitirana, po njemu nije bila takav brend koji je bilo potrebno vraćati, a čiji povratak u program nitko nije ni tražio. Podupire jaču profilaciju HTV4 i HTV3 kakva je ponuđena u shemi i smatra da su ti kanali legitimna programska ponuda koja ne ugrožava ponudu ostalih dvaju kanala unatoč tomu što je kao konzument kanala HTV3 odustao od gledanja Prvog programa.

10

Protivi se da se programski kanali međusobno natječu u privlačenju gledatelja i smatra da ponuda svih četiriju kanala čini jednu cjelinu, ali se osjeća potreba za jednom uredničkom rukom koja nadzire programsku ponudu cjeline HRT-a. I on se slaže s iznesenim ocjenama pojedinih članova Vijeća o prezentiranom materijalu da Programsko vijeće nisu okupljeni oglašivači i mediji pa je Vijeću trebalo dati više podataka, posebno onih koji se odnose na odluke o ukidanju nekih ustaljenih emisija, a drži i da nije dobro predstavljati Vijeću programe koji nisu spremni za emitiranje u jesenskoj shemi 2014. već je izvjesno da će biti dio ponude sheme ujesen 2015., a možda neće ni tada.

Marija Nemčić, ravnateljica Produkcije HRT-a, zahvalila je Vijeću na kvalitetnim primjedbama. Odgovarajući na primjedbu da u programu nema dovoljno sadržaja o zdravlju ističe daje emisija Društvena mreža ponedjeljkom cijele ove godine posvećena zdravlju jer su i sami to shvatili kao nedostatak u 2013. Prihvaća načelne primjedbe o tome koliko smo na HRT-u spremni profilirati kanale i biti u tome dosljedni, o praćenju gledanosti i kako se prezentiraju i upućuju gledatelji da gledaju sve programe, uključujući i specijalizirane programe, ali ističe i činjenicu da je HTV4 kao news kanal povećao gledanost i daje gledaniji od Trećeg. Obrazlažući odluku o ukidanju Dnevnika 3 rekla je daje to strateška odluka da se dio informativnih sadržaja od 15. rujna 2014. seli na HTV4 na kojem će se svaki sat emitirati vijesti, dok će na kanalu HTVl kao analitičkom ostati središnje informativne emisije, kao i svi ostali formati u kojima će se HRT baviti analizom i komentiranjem vijesti (događajima) koji su toga dana prisutni na HTV4. Dodala je da će HRT pratiti trendove gledanosti i slušanosti u prvim danima emitiranja, a neke odluke su podložne i promjeni. Rekla je daje točno da su Vijeću u videoprikazu sheme u traileru pokazani sadržaji koji će biti prikazani u 2015. {Sinjska alka. Republika Dubrovnik, Broj 55 i drugi TV filmovi, dokumentamo-igrani film o Tinu Ujeviću), ali tvrdi da su Vijeću htjeli pokazati da se na HRT-u pripremamo unaprijed, što na HRT-u želimo napraviti, i da su njihova promišljanja o tome što će se prikazivati u 2016. te da su glede igranog i filmskog programa u produkciji HRT-a na tragu prepomka Vijeća. Na kraju je zahvalila Vijeću na konstruktivnoj suradnji tijekom 8 mjeseci njezina mandata v. d. ravnateljice Programa HRT-a. Kolegi Saši Runjiću ostavlja da uvede sustav praćenja ispunjavanja obveza iz ugovora.

Gordana Mrđen, glavna urednica HTVl, vezano uz primjedbu Vijeća o razlozima promjene termina emisije Pola ure kulture, pripremit će opširno izvješće o Pola ure kulture koja se iz udarnog termina seli u poslijepodnevni termin, a smatra da je dala dovoljno argumenata o tome. Smatra da su prihvatljiva nastojanja HTV-a da nakon 20 godina u večernjem terminu pokrene novu emisiju iz kulture, opsežniju, snažniju i medijski moderniju, bez obzira na autore, na principu prikupljanja konceptualnih ponuda, što nije naišlo na veći odjek među urednicima i novinarima iz tog odjela u prvim danima emitiranja. Unatoč tomu produkcijski odjel našao je način da nekim autorima i kreaticvcima otvori prostor za novu emisiju, među ostalima to je bila i Kulturni kolodvor. Emisija Pola ure kidture jest brend, ali je ispražnjeni brand. Slično je s emisijom Otvoreno u novoj shemi, ona je brend po imenu, ali je to nova emisija po voditeljima, vizualnom izgledu i pristupu. Rekla je da se HTV ne odriče svojih brendova, ali želi vrhunski i kvalitetan sadržaj unutar njih.

Šaša Runjić, ravnatelj Programa HRT-a, izrazio je zadovoljstvo visokom profesionalnom razinom primjebi Vijeća, načelnih i konkretnih, te dijalog s Vijećem

11

smatra vrlo vrijednim, uključujući slanje odgovora i obrazloženja Vijeću. Izrazio je načelni stav da pri ispunjavanju svojih obaveza i zadaća iz Ugovora s Vladom RH promatra HRT kao cjelinu ponude i sadržaja HRT-a kao jedinstvene multimedijske platforme, pri čemu je sve manje važno na kojim kanalima i u kojim terminima to objavljuje. Kad se razgovara o shemi kanala/satnici/rasporedu emitiranja, urednička odluka o tome svojevrsna je slagalica sadržaja na koju utječe desetak faktora. Naglašava da kad je posrijedi televizija, imamo 4 jednako vrijedna kanala, pri čemu su kolege slagale shemu imajući svijest o tome tko će gledati te kakve su navike gledatelja. Ova shema ima manjkavosti. Pri tome definicije termina i formata svake pojedine emisije i autora faktori su koji se mogu mehanički odvajati, ali u stvarnosti nisu odvojivi. Kod promjene koje se odnose na Dnevnik 3 čitav je niz okolnosti koje su dovele do te uredničke odluke. Dnevnik 3 samo je nominalno ukinut. Plasman vijesti u Dnevniku 3 nije bio bitno kvalitetniji nego u ostalim vijestima, već razgovor s gostima, a to sadržajno najvijednije preseljeno je u Otvoreno. Obvezao se i da će sve primjedbe Vijeća pomno analizirati i za Vijeće pripremiti odgovore.

Goran Radman, glavni ravnatelj HRT-a, istaknuo je kako HRT na svojih 17 radijskih i televizijskih kanala stvara golemu količinu sadržaja te kako je ta činjenica već sama po sebi vrijedna poštovanja. Značenje sheme/satnice emitiranja treba promatrati u kontekstu sve veće prisutnosti pojave migracija. Naglasio je da se sve više mijenja način distribucije sadržaja, pri čemu se gledatelji sve više okreću emisijama na zahtjev, odnosno sami žele birati sadržaje kada im to odgovara. HRT je tijekom ove godine stekao 38.000 korisnika zahvaljujući sustavu OTT koji omogućuje praćenje njegovih kanala putem mobilnih platformi poput pametnih telefona, prijenosnih računala, tableta itd., a to su gledatelji koji nisu uključeni u klasična ispitivanja gledanosti. HRT želi imati što segmentiraniji sadržaj kako bismo odgovorili na te potrebe. HRT je veliki stvaratelj sadržaja i optimistični smo u namjeri da se sve više sredstava ulaže u proizvodnju programa, a u 2015. godini to će moći raditi s većom lakoćom. Velike su investicije u novu tehnološku opremu koja drastično mijenja dosadašnji način rada. U tehnološku obnovu opreme centara u Splitu, Rijeci i Osijeku investirano je 120 milijuna kuna, a također i u vještine i znanja dopisnika, što drastično mijenja dosadašnji način rada. Danas je na konferenciji za medije u Muzeju Mimara, uz predstavljanje nove koncertne sezone glazbenih ansambala HRT-a, predstavljen i novi šef dirigent Simfonijskog orkestra HRT-a Enrico Dindo, violončelist svjetske karijere, s kojim je HRT potpisao ugovore na tri godine, a na dužnost stupa na početku sljedeće sezone 2015./2016.I taje odluka posredno ulaganje HRT-a u podizanje kvalitete. Zahvalio je Vijeću što ih ohrabruje i konstruktivno prati.

Vijeće je na prijedlog Nine Obuljen Koržinek, predsjednice Vijeća, s jednim suzdržanim glasom donijelo sljedeći zaključak:

Vijeće je raspravljalo o jesensko-zimskoj shemi te je donijelo zaključak kako pohvaljuje pozitivne pomake vezano uz proizvodnju novih programskih sadržaja, sadržaje namijenjene djeci i mladima, dokumentarni i dramski program. Vijeće je također zaključilo kako ocjenjuje da informacije sadržane u prezentaciji ne omogućuju Vijeću potreban uvid kako bi ispunilo ulogu praćenja programskih načela i obveza utvrđenih Zakonom i Ugovorom s Vladom RH. Programsko vijeće očekuje od HRT-a da iznesene prijedloge i primjedbe uzme u obzir te da realizira sve najavljene iskorake i poboljšanja.

12

Ad 3.Izvješće povjerenika o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a o kontaktima s korisnicima usluga HRT-a između dviju sjednica (od 1. srpnja do 7. rujna 2014.)

Zvonko Šeb, povjerenik za korisnike usluga Hrvatske radiotelevizije, ukratko je

Vijeću izložio sadržaj Izvješća o kontaktima s korisnicima usluga HRT-a između dviju sjednica (od 1. srpnja do 7. rujna 2014.). Dodao je daje od sastavljanja izvješća do danas nastala mala promjena u tekstu Izvješća tj. primljen je odgovor voditelja Odjela Emitiranje radijskih programa na primjedbu slušatelja (pod brojem 55 u kronološkoj evidenciji) o nemogućnosti slušanja omiljene mu emisije. U svom odgovoru rukovoditelj se ispričao zbog nenamjerne tehničke pogreške. Njegova isprika proslijeđena je slušatelju zajedno s obavijesti glavne urednice HRA3 o ponovnom terminu emitiranja emisije koja se zbog te tehničke pogreške nije mogla emitirati.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, u ime Vijeća pohvalila je takvu reakciju glavne urednika uz napomenu da Vijeće očekuje da se sve prazne rubrike u Izvješću o reakcijama nadležnih urednika na pitanja i primjedbe korisnika usluga u budućnosti pune njihovim reakcijama i odgovorima.

Josip Jelić, član Vijeća, podsjetio je Vijeće i novog ravnatelja programa o ranijem zaključku s 20. sjednice Vijeća donesenom zbog toga što su iz prijašnjih povjerenikovih izvješća vidljive neke tipične, ali i udarne te opetovane kritike (o jeziku, voditeljima, scenografiji) koje zaslužuju pozornost Vijeća, a mjerodavni urednici se o njima nisu očitovali. Moli novog ravnatelja da se s time upozna i da o tome periodično izvijesti Vijeće HRT-a budući da Vijeće do sada o tome nije dobilo povratnu informaciju te i dalje ne zna kakva je sudbina primjedaba koje korisnici usluga upućuju urednicima.

Nakon rasprave, na prijedlog Nine Obuljen Koržinek, predsjednice Vijeća, Programsko vijeće jednoglasno je donijelo sljedeće zaključke:

1. Vijeće prihvaća Izvješće povjerenika o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a između dviju sjednica (od 1. srpnja do 7. rujna 2014.)

2. Vijeće podsjeća novog ravnatelja programa HRT-a na zaključak Vijeća s 20. sjednice kojim je zadužilo ravnatelja Programa HRT-a da razmotri način da u tromjesečnim izvješćima povratno izvijesti Vijeće o prijedlozima i primjedbama koje u Izvješću iznosi povjerenik za usluge HRT-a, odnosno o tome što su urednici poduzeli ili misle poduzimati s obzirom na određene kritike što se opetovano ponavljaju, koje korisnici usluga upućuju urednicima, a na koje je i Vijeće upozoravalo.

Predsjednica Vijeća traži da Izvješće povjemika usluga na sljedećoj sjednici bude 1. točka dnevnog reda.

Ad. 4. Razno

13

Ispunjavanje obveza iz Ugovora s Vladom RH

Bruno Kragić, član Vijeća, obavijestio je Vijeće da smo nedavno svjedočili ispadu Denisa Latina, novinara HRT-a na društvenoj mreži Facebook, gdje je na svojem javnom profilu 5. kolovoza 2014. istupio riječima cit. „Svima čestitam Dan pobjede i Dan domovinske pljačke i paleži“, zbog čega gaje Tomislav Špoljar, v. d. rukovoditelja IMS- a HRT-a prijavio Etičkom povrenstvu HRT-a zbog povrede nekoliko odredbi Etičkog kodeksa za novinare i kreativno osoblje. Etičko povjerenstvo, međutim, nije odlučilo o tome, već je ustvrdilo da nije moglo potrebnom većinom donijeti mišljenje o povredi čl. 15 Etičkog kodeksa (4 glasa ,,PROTIV“ povrede i 3 ,,ZA“ povredu), uz napomenu daje za valjanu odluku potrebna većina glasova od 9 članova povjerenstva, a s obzirom na to da ih je dvoje bilo opravdano odsutno sa sjednice, odluka nije donesena. Bruno Kragić, član Vijeća, naglašava da čl. 15 st. 2 Kodeksa kaže: cit ,,U svom radu, javnim istupima i istupima na društvenim mrežama novinari i kreativno osoblje ne smiju isticati političku, svjetonazorsku, gospodarsku, vjersku ni bilo koju drugu pripadnost ili sklonost koja bi objektivno mogla stvoriti dojam o njihovoj nesamostalnosti ili neobjektivnosti". U vezi s takvim mišljenjem Etičkog povjerenstva HRT-a pita je li moguće da se postupak pred Povjerenstvom u punom sastavu ponovi kako bi Povjerenstvo donijelo odluku da je prijavljeni Denis Latin povrijedio/nije povrijedio profesionalni kodeks jer smatra da je novinar HRT-a u tom javnom istupu iskazao svoj svjetonazor, a društvene mreže nisu „kavanski razgovori" već javni medij.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, naglasila je da je u nadležnosti Programskog vijeća da nadzire Zakon o HRT-u i provedbu programskih načela kojim se, među ostalim, uređuje da HRT ne smije u svojim programima zastupati stajališta ili interese pojedine političke stranke, kao ni bilo koja druga pojedinačna politička, religijska, svjetonazorska i druga stajališta ili interese, čime se osigurava nepristran i objektivan položaj HRT-a i njegova vjerodostojnost. U tom kontekstu svako tko radi na HRT-u, pa i novinari kada rade ili javno istupaju svojim djelovanjem u javnosti moraju biti svjesni kako time doprinose ili ne doprinose svojoj vjerodostojnosti i posredno vjerodostojnosti HRT-a, i da se time u znatnoj mjeri utječe na percepciju HRT-a. Ali smatra daje Etičko povjerenstvo HRT-a, koje je odvojeno od svih upravljačkih struktura, nezavisno i stručno tijelo, čije su ovlasti kao i rad ustanovljeni te propisani Etičkim kodeksom HRT-a, a također i tko sve može komentirati mišljenja i odluke koje Etičko povjerenstvo donosi u svojoj nadležnosti, pa Vijeće to uvažava.

Neda Ritz, članica Vijeća, kritizirala je „dugu" ljetnu shemu o kojoj Vijeće nema vremena raspravljati, a koja je po njezinu mišljenju izgledala kao " vreća u koju je trpao tko je što htio i to po raznima programima", te je izrazila žaljenje što na HRT-u nije postojao i nije učinjen dobrodošao napor da se publici u ljetnom razdoblju ponudi najbolje od već prikazanog, napravi odabir najboljih filmova i emisija koje su gledatelji propustili gledati tijekom godine iako HRT ima ljude (urednike) koji mogu osmisliti programsko ljeto kakvo publika zaslužuje, a što je bila sugestija Vijeća s prošle sjednice održane 7. srpnja 2014.

Postavila je i pitanje vjerodostojnosti i ujednačenosti kriterija u Dnevniku 2. Naglašava da su unutar te emisije vidljivi raznoliki pristupi i pojedinačni stavovi troje urednika koji vode Dnevnik, koji onda raznoliko uvrštavaju informacije u Dnevnik, a neki pristupi.

14

kako tvrdi, ,,ruše“ kriterij vjerodostojnosti i profesionalne standarde središnjeg Dnevnika. Navodi primjer daje na dan kada je umro Robin Wiliams to bila svjetska vijest, ali je nije bilo u generalnoj najavi ni u bilo kakvu osvrtu u Dnevniku. Ali u generalnoj najavi toga dana bila je vijest o ukidanju presude Z. Mamiću, a zatim cjelovit i ,,zabavan“ prilog o njemu kojim se, prema njezinu mišljenju, ruši kriterij središnjeg Dnevnika. Navodi i primjer s Dubrovačkih ljetnih igara, kada je nakon premijere Dunda Maroja toga dana očekivala bilo kakav osvrt u Dnevniku, ali nije ga bilo ni u Dnevniku 2 ni u Dnevniku 3 toga dana. No dva dana kasnije bio je lijep osvrt o baletu na Dubrovačkim ljetnim igrama. Postavlja pitanje tko određuje kriterije i osigurava standard koji osigurava što u Dnevniku može biti, kako uređivačka neovisnost i nepristranost HRT-a ne bi bile ugrožene ni komercijalnim, ni političkim, ni osobnim pogledima ili utjecajima pri određivanju programskih prioriteta i sadržaja.

Zoran Šangut, član Vijeća, izrazio je očekivanja da će HRT u programima HRT-a, a posebice informativnom, profesionalno i nepristrano pratiti sve događaje i aktivnosti vezano uz inicijativu udruge U ime obitelji o preferencijalnom glasovanju - referendumu o promjeni Ustava RH, a također uoči izbora za novog predsjednika RH i predsjedničke kampanje da će profesionalno pratiti i neovisno i objektivno informirati javnost o svim predsjedničkim kandidatima i njihovim aktivnostima.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, informirala je Vijeće da je Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora donio odluku da uputi javni poziv za izbor četiri člana Programskog vijeća HRT-a, a da se postupak izbora četiri člana Vijeća pokreće zbog isteka dvogodišnjeg mandata četvero članova ovog sastava Vijeća. Članovi Vijeća HRT-a imenuju se na mandat od četiri godine.

Goran Radman, glavni ravnatelj HRT-a, nadovezujući se na to, dodao je da u ime HRT-a želi ohrabriti one članove Vijeća ovog sastava koji imaju dvogodišnji mandat da se ponovno jave na natječaj i tako ostanu u sastavu Vijeća jer je HRT zadovoljan suradnjom, a poželjan je i određeni kontinuitet u radu Programskog vijeća HRT-a.



Zapisnik sastavila; PredsjednicaProgramskog vijeća HRT-a


15


Broj: 22/14.Zagreb, 3. studenoga 2014.

ZAPISNIK

s 22. sjednice Programskog vijeća HRT-a, održane 3. stndenoga 2014. n sobi 107,objekt B-30,1, kat

Započeto u 14.30

PRISUTNI: Nina Obuljen Koržinek, Bruno Kragić, Ivica Maštruko, Neda Ritz, Marina Mučalo, Arsen Oremović, Jozo Barišić i Zoran Šangut

ODSUTNI: Zoltan Kabok, Josip Jelić i Sanja Ravlić (ispričani)

OSTALI PRISUTNI: Goran Radman, Šaša Runjić, Marija Nemčić, Viktor Gotovac, Ivan Šuker, Darija Krstičević, Daria Marjanović, Zoran Mihajlović, Tihomir Janjić, Igor Medić, Martina Novak Vukuša, Jagica Cvrk. Kata Stojić, Tanja Rau, Žana Ćorić i Melita Pamuković Ivušić

Sjednicu je otvorila predsjednica Programskog vijeća HRT-a Nina Obuljen Koržinek. Ustvrdila je da je prisutno osam članova Vijeća te da postoji kvorum za donošenje pravovaljanih odluka. Ustvrdila je da sjednici nazoči g. Ivan Šuker, predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan RH i gđa Darija Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan RH u vezi s raspravom o točki 3. predloženog dnevnog reda Vijeća te im je zahvalila na dolasku na sjednicu Vijeća. Kako nije bilo prijedloga za izmjene ili dopune predloženoga dnevnog reda. Vijeće je jednoglasno prihvatilo sljedeći

DNEVNI RED:

1. a) Ovjera zapisnika 18. i 21. sjednice Programskoga vijeća HRT-a b) Izvješće o izvršenju odluka i zaključaka 21. sjednice Programskog vijeća HRT-

a

2. Izvješće Povjerenika o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a (Izvj.: Z. Šeb)

3. Međunarodni kanali HRT-a - izvršavanje programskih obveza za Hrvate izvan Hrvatske i međunarodnu javnost - izvješće o stanju i plan razvoja

1

(Izvj.: G. Radman, S. Runjić, D. Marjanović)

4. Jezik i govor na HRT-u(Izvj.: T. Janjić)

5. Prilagodba programa HRT-a osobama s oštećenjima sluha i vida (Izvj.: N. Ritz, S. Runjić)

6. Razno - Ispunjavanje zakonskih i ugovornih obveza HRT-a

Ad. I.a) Ovjera zapisnika 18. i 21. sjednice Programskog vijeća HRT-aVijeće je jednoglasno prihvatilo te ovjerilo zapisnik 18. i 21. sjednice Programskog vijeća HRT-a u predloženom tekstu.

b) Izvješće o izvršenju odluka i zaključaka 21. sjednice Programskog vijeća HRT-a Sukladno zaključku s 20. i 21. sjednice Vijeća. Mišljenje o Izvješću o ostvarenju ciljeva i

obveza iz Ugovora s Vladom RH u 2013., koje je Vijeće prihvatilo na 20. sjednici održanoj 7. srpnja 2014., glavni ravnatelj HRT-a 19. rujna 2014. dostavio je Vladi RH i Ministarstvu kulture RH. Također, predsjednica Programskog vijeća HRT-a je 19. rujna 2014. Hrvatskom saboru dostavila Mišljenje Programskog vijeća HRT-a o Izvješću o ostvarenju ciljeva i obveza iz Ugovora s Vladom RH u 2013. kao dodatak Izvješću o radu Programskog vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje od 19. studenoga 2012. do 31. prosinca 2013.

Glavni ravnatelj HRT-a sukladno zaključku s 14. sjednice Vijeća održane 6. veljače 2014. uputio je Vijeću na raspravu materijal o Jeziku i govoru na HRT-u jer se u Izvještaju korisnika usluga uvijek po brojnosti ističu primjedbe na jezik i govor, a ravnatelj Programa HRT-a uputio je Vijeću materijal Prilagodba programa HRT-a osobama s oštećenjima sluha i vida.

Ravnatelj Programa HRT-a je sukladno zaključku Vijeća s 20. i 21. sjednice kojim je zadužen da razmotri način da u tromjesečnim izvješćima povratno izvijesti Vijeće o prijedlozima i primjedbama koje u Izvješću iznosi povjerenik za usluge HRT-a, odnosno o tome što su urednici poduzeli ili misle poduzimati s obzirom na određene kritike koje korisnici usluga upućuju HRT-u, dostavio je Vijeću prijedlog sastavljen u dogovoru s povjerenikom za korisnike usluga HRT-a da će se na mjesečnoj razini zaprimati svi upiti u formi dokumenta, na koja će se glavni urednici programskih kanala očitovati povjereniku za potrebe izvješća i posredno Vijeću.

2

Ad. 2.Izvješće povjerenika o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a o kontaktima s korisnicima usluga HRT-a između dviju sjednica (od 8. rujna do 26. listopada 2014.)

Zvonko Šeb, povjerenik za korisnike usluga Hrvatske radiotelevizije, ukratko je Vijeću izložio sadržaj Izvješća o kontaktima s korisnicima usluga HRTDa između dviju sjednica (od 8. rujna do 26. listopada 2014.) koji se u cijelosti objavljuje na intranetu. Rekao je da u ovom kraćem razdoblju između dviju sjednica može istaknuti da je 30-ak korisnika usluga izrazilo želju, a neki od gledatelja su to čak imenovali i zahtjevom za koji misle da kao pretplatnici imaju pravo, da se u povodu obljetnice pada Vukovara na jednom od televizijskih programa emitira serijal Heroji Vukovara.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, istaknula je daje Vijeće dobilo obavijest ravnatelja Programa HRT-a o odluci da uspostavi jaču komunikaciju s povjerenikom za korisnike usluga vezano uz zaključak Vijeća s 20. i 21. sjednice kojim je zadužen da razmotri način da se Vijeće povratno izvijesti o prijedlozima i primjedbama koje u Izvješću iznosi povjerenik, odnosno o tome što su urednici poduzeli ili misle poduzimati s obzirom na određene kritike koje korisnici usluga upućuju HRT-u. U odluci ravnatelja Programa HRT-a Šaše Runjića stoji daje postignut dogovor s povjerenikom za korisnike usluga da će se na mjesečnoj razini zaprimati svi upiti u formi dokumenta, na koje će se glavni urednici programskih kanala očitovati povjereniku za potrebe Izvješća i posredno Vijeću.

Nakon rasprave u kojoj su sudjelovali Nina Obuljen, predsjednica Vijeća, Neda Ritz, Zoran Šangut, Marina Mučalo, članovi, na prijedlog Nine Obuljen Koržinek, predsjednice Vijeća, Programsko vijeće jednoglasno je donijelo sljedeće zaključke:

Vijeće prihvaća Izvješće povjerenika o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a između dviju sjednica (od 8. rujna do 26. listopada 2014.)

Vijeće prihvaća Odluku ravnatelja Programa HRT-a Šaše Runjića da će u tješnjoj suradnji s povjerenikom za korisnike usluga na mjesečnoj razini zaprimati sve upite, prijedloge i primjedbe korisnika usluga HRT-a u formi dokumenta, na koja će se glavni urednici programskih kanala očitovati povjereniku za potrebe Izvješća i posredno Vijeću.

Ad 3.

Međunarodni kanali HRT-a - izvreavanje programskih obveza za Hrvate izvan Hrvatske i međunarodnu javnost - izvješće o stanju i plan razvoja

Daria Marjanović, glavna urednica Glasa Hrvatske i Slike Hrvatske, podnoseći na sjednici izvješće o stanju i planovima razvoja Međunarodnih kanala HRT-a, istaknula je

3

da je najvažni cilj ovog programa informiranje o zbivanjima u Hrvatskoj, biti veza raseljene Hrvatske (Hrvata i BiH, hrvatskog iseljeništva i njihovih potomaka diljem svijeta, hrvatskih manjina u inozemstvu) i domovine Hrvatske, umrežavanje s međunarodnom javnošću i promidžba Hrvatske u svijetu, a želja je i osvojiti mlađu publiku, ekonomsku emigraciju te povećati interakciju sa slušateljima.

Među ostalim iz izvješća je istaknula:Međunarodni kanali HRT-a počeli su s emitiranjem 2001. - Radijskim kanalom Glas Hrvatske, koji je bio poseban projekt Hrvatskog radija i Vlade RH, s idejom da neprekidno emitira međunarodno zanimljive programske sadržaje iz redovite produkcije svih nacionalnih i regionalnih radijskih kanala HRT-a te sadržaje iz vlastite proizvodnje. Od 1. siječnja 2014. emitira se isključivo putem intemeta i satelita, a četvrtkom navečer od 20.15 do 24.00 usporedno na HRl (FM 92,1). Televizijski kanal Slika Hrvatske emitira se od 2001. uz djelomičnu potporu Vlade RH i prodaju pretplatničkih kartica kao satelitski program za Sjevernu Ameriku i Australiju te Novi Zeland. Emitira se 24 sata na dan po načelu 8 sati programa plus 2x8 sati reprizno, prilagođeno vremenskim zonama. Sadržaj je izbor iz svih televizijskih programa HRT-a.

Izraz „raseljeni Hrvati" koji rabi, blizak joj je jer smatra da nismo više iseljeni nego smo raseljeni, što podrazumijeva da će se neki od tih koji su iseljeni privremeno i vratiti. Budućnost odnosno vizija HRT-a je imati konvergentni interaktivni javni medij koji je dostupan izravno u realnom vremenu na svim platformama bilo gdje u svijetu. Obveze HRT-a u informiranju Hrvata izvan RH i programska politika temelje se na odrednicama svih vrijedećih zakona kojima se reguliraju mediji u RH, koji se odnose na Hrvate izvan RH, te posebnom Ugovoru Vlade RH i HRT-a. Budući da se programi realiziraju i uz potporu Vlade RH, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatska radiotelevizija sklopili su poseban sporazum za svaku godinu od 2013. do 2017. Tijekom tog razdoblja će Državni ured radi realizacije tih obveza HRT-u doznačivati godišnje13.300.000,00 kuna iz državnog proračuna u odgovarajućim kvartalnim iznosima na temelju kvartalnih izvješća o izvršavanju programskih obveza. Kod toga HRT samostalno izrađuje plan i program rada za Radio, Televiziju i javne rađiodifijzijske usluge za Hrvate izvan RH te je samostalan usklađivati termine emitiranja koje treba učiniti dostupnima.

Kada je riječ o udjelima defmiranima Ugovorom s Vladom RH, ostvareni udjeli u 2013./14. što se tiče Radija minimalno odstupaju od zadanih postotaka. To se najviše odnosi na sport, koji je imao ostvarenje od 4,7% u odnosu na zadanih 1,7%, kako diktiraju sportski događaji i iznimna aktivnost Sportske redakcije HR-a, što nailazi na povoljan odjek kod slušatelja. Nešto su pojačani također obrazovanje (ostvarenih 5,1% u odnosu na propisanih 3,5%), umjetnost i kultura (ostvarenih 2,6% u odnosu na propisanihI, 8%) te znanost (ostvarenih 0,2% u odnosu na propisanih 0%).Kod Međunarodnog televizijskog programa Slika Hrvatske uočava se nerazmjer omjera programskih vrsta po ugovornim obvezama. Primjerice u 2013. je vijesti bilo 11,3% u odnosu na propisanih 44%, religije 5,6% u odnosu na propisanih 1,1%, igranog programa 8,6% u odnosu na propisanih 0%, zabave 11,7% u odnosu na propisanih 0% i glazbeII, 7% u odnosu na propisanih 0%. To je rezultat izravnog utjecaja na odabir programa publike koja plaća pretplatu za satelitski program. Primjerice, poslije uklanjanja nedjeljne mise iz programa u siječnju 2014. nakon intervencija gledatelja izravno i posredstvom

4

satelitskog partnera te kolega iz Religijskog programa HRT-a, ona je vraćena u program. (Dodatak 2)Od siječnja 2014. omjer se nastoji više prilagoditi ugovornim obvezama, uz nastojanje da se promjene uvode polako i odabirom propisanih sadržaja koje će gledatelji usvojiti zahvaljujući njihovoj kvaliteti - 14,9% vijesti, 3,3% religije, 5,6% igranog programa, 5,2% zabave, 5,1% glazbe. Moguće nezadovoljstvo gledatelja koji traže više zabave nastoji se spriječiti pojačanjem zanimljivih sadržaja s područja umjetnosti i kulture (7,5% u odnosu na propisanih 5,5%) te znanosti (3,1% u odnosu na propisanih 1%) i obrazovanja (9,1% u odnosu na propisanih 1,1%).Usporedbom zadanih programskih udjela za Međunarodni televizijski kanal i Četvrti kanal (HTV4) vidljiva je identičnost zadanih postotaka te je u tijeku približavanje televizijskih sadržaja u skladu sa zakonskom obvezom i strateškim aktima HRT-a, usporedo s razvojem Multimedijskog kanala Glas Hrvatske koji će (HTV4) dijelom preuzeti programske vrste primjerenije tome izričaju i arhivske sadržaje trajne vrijednosti koji mogu biti od interesa za međunarodnu javnost. HTV4 će postati informativni međunarodni kanal HRT4 s međunarodnim dosegom koji će se emitirati u free to air.

Ono što sad znamo o publici kojoj je ovaj program namijenjen je ono što smo uspjeli doznati iz statistika Word pressa na toj platformi - imamo web-stranicu i ono što smo uspjeli saznati u direktnom kontaktu i preko Državnog ureda za Hrvate izvan RH te u izravnim kontaktima naših novinara koji su išli u BiH jer je to najdelikatnija publika, kao i Hrvati trajno naseljeni kao manjine u dmgim zemljama, te publika u susjednim zemljama (Srbija, Makedonija, Rumunjska, Mađarska, Austrija i dr.) s kojima surađujemo i izravno. Posebno ističe daje važno postići interakciju putem naših stranica s publikom. Zahvaljujući samoinicijativnosti, ažurnosti i entuzijazmu ljudi zaposlenih u Glasu Hrvatske i Slici Hrvatske, program se uključuje u svaku akciju i događaj koji zanima ovu publiku primjerice prilikom nedavnih poplava u Okučanima.

Vezano za proizvodnju i sadržaj programa Međunarodni kanali HRT-a smatra da je u planovima razvoja potrebno:

Zadržati proizvodnju i sadržaj programa namijenjenih informiranju Hrvata izvan RH u planiranom opsegu i unaprijediti opću razinu kvalitete programa, s naglaskom na daljnju multimedijalizaciju sadržaja kako bi oni bili dostupniji govornicima hrvatskog jezika, mladima novih generacija iseljeništva i strancima koji ga tek uče te međunarodnoj publici u Hrvatskoj i svijetu.

Kada je riječ o izvršavanju ugovornih obveza i distribucije, HRT će za cilj imati daljnje praćenje i usklađivanje ugovornih obveza i realnog razvoja radijskog i televizijskog programa međunarodnih kanala HRT-a, usmjerenog k široj distribuciji na mobilnim platformama. Pritom će posebnu pozornost posvetiti mogućnostima prelaska s distribucije satelitskog programa uz plaćanje pretplate na mogućnost besplatnog prijma za korisnike u cijelom svijetu.

Vezano uz organizacijska i kadrovska rješenja od Ravnateljstva HRT-a očekuje se jasno strateško i organizacijsko pozicioniranje međunarodnih kanala unutar procesa restrukturiranja HRT-a, osiguravanje potrebnih tehničkih i produkcijskih uvjeta za razvijanje proizvodnih procesa koji vode kvalitetnoj proizvodnji primjerenih programskih

5

sadržaja na svim platformama, rješavanje radnog statusa vanjskih suradnika s posebnim vještinama kako bi mogli nesmetano obavljati poslove nužne za proizvodnju i razvoj programa, obnašati realno potrebne funkcije u dnevnom radnom rasporedu sukladno zakonskim okvirima te se uključiti u procese edukacije unutar kuće.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, rekla je da prema njezinu mišljenju ni u materijalu ni prezentaciji nije sadržan odgovor o budućnosti i planovima kojima će se omogućiti odiživost Glasa Hrvatske koji i dalje ostaje ne samo kao intemetski radio nego kratki val pod pretpostavkom da će svi programi HRT-a ili najveći dio onoga što HRT proizvodi biti dostupni kao usluga na zahtjev putem HRT portala. Postavlja pitanje kako HRT misli napraviti taj zaokret s obzirom na to da smatra da se ovakvim planovima razvoja dovodi u pitanje izdvojeno promatranje odnosa i zadaća HRT-a prema raseljenoj Hrvatskoj odnosno informiranju Hrvata izvan Hrvatske ili iseljene Hrvatske kao zasebne tehnološke, ali i programsko-koncepcijske zadaće HRT-a.

Bruno Kragić, član Vijeća, nadovezao se na pitanje Nine Obuljen Koržinek te moli odgovor na određene nedoumice za koje tvrdi da postoje, a vezane su za odnose omjera programskih vrsta utemeljenih u Ugovoru te realizaciju tih udjela. Ističe da je iz materijala vidljivo da kod Radija ostvareni udjeli u 2013/14. minimalno odstupaju od zadanih postotaka, dočim kod Televizije postoji veliki nerazmjer između ugovorenih i realiziranih udjela programskih vrsta. Zatražio je temeljitije objašnjenje kako će se implementacijom cjelokupnog novog koncepta HRT-a, odnosno multimedijalizacijom sadržaja, te preuzimanjem proizvodnje i sadržaja programa namijenjenih informiranju Hrvata izvan RH u sklopu HTV4, osigurati tako planirani opseg, te kako će se to reflektirati na izvršavanje ugovornih obveza o informiranju Hrvata izvan RH. Postavlja pitanje hoće li u budućnosti nakon implementacije novoga koncepta HRT-a ti udjeli biti u skladu s Ugovorom s Vladom RH.

Neda Ritz, članica Vijeća, postavlja pitanje hoće li u budućnosti s uznapredovalom tehnologijom, prestankom klasičnih oblika emitiranja i plasiranjem ovih sadržaja putem intemeta ili gledanja na zahtjev, nestati mogućnost posebnog obraćanja Hrvatima koji žive izvan RH, slikom i riječju iz domovine na način koji njima posebno znači.

Ivica Maštruko, član Vijeća, postavio je pitanje kadrova koji su zaduženi za realizaciju proizvodnje i sadržaje ovog Programa, s obzirom na to da su oni gotovo svi vanjski suradnici te pita koliko je ukupno ljudi angažirano u Glasu Hrvatske, a Marina Mučalo, članica Vijeća, traži odgovor na pitanje koliko se na dnevnoj bazi proizvodi programa za informiranje Hrvata iz RH.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, postavlja pitanje hoće li se u kratkoročnoj i dugoročnoj strategiji odnosa s Vladom RH, koja sufinancira taj program, zadržati postojeći model (iznos) financiranja i kakve su projekcije za to te hoće li se HRT strateški okrenuti i razvijati ono što će morati razvijati. Više od toga zanima je odgovor na pitanje kako će HRT privući ljude na gledanje ovog programa s obzirom na podatke iz materijala (u tabeli od 21. listopada 2014.) iz koje je vidljivo da što se tiče Glasa Hrvatske na dan 21. listopada 2014. u 16 sati bio prisutan 571 slušatelj, a da je maksimalni dnevni doseg bio 2115 slušatelja. Smatra da ti podaci pokazuju postojanje kao primarnog problema kako i kakvim sadržajima HRT može privući slušatelje.

6

Goran Radman, glavni ravnatelj HRT-a, odgovarajući na pitanje vijećnika da pojasni što se događa kada je u pitanju program Međunarodni kanali HRT-a te hoće li HRT implementacijom cjelokupne strategije razvoja ovog kanala i dalje ispunjavati svoje ugovorne programske obveze te proizvoditi odgovarajuće sadržaje usmjerene na potrebe Hrvata izvan Hrvatske, objasnio je da se taj program obraća Hrvatima izvan RH među kojima je moguće razlikovati najmanje tri specifične kategorije, a možda je u nastajanju i četvrta, posve nova.

To su, kako kaže. Hrvati koji kao manjine postoje prije svega u susjednim, ali i u nekim drugim državama, a to su različite generacije naših ekonomskih socijalnih iseljenika (Hrvati u europskim državama koji su tijekom 20. stoljeća odlazili zbog socijalnih ekonomskih razloga, ali su zadržali svoje državljanstvo odnosno vezu s Hrvatskom i borave u tim zemljama kao specifična kategorija ekonomskih emigranata), zatim je tu hrvatsko iseljeništvo kao povijesna kategorija nekadašnjih iseljenika s kraja 19. i početka20. stoljeća. Nju čine hrvatska emigracija i njihovi potomci u SAD-u, Australiji i Južnoj Americi koji su već velikim dijelom treća, četvrta, a u nekim slučajevima možda i peta generacija. Oni više nemaju neposredni kontakt s domovinom, često puta ne znaju ni jezik, ali imaju želju i potrebu iz kulturoloških razloga zadržavati kontakt s domovinom svojih roditelja. Treća su kategorija Hrvati koji zbog povećane mobilnosti iz poslovnih i akademskih razloga sve više provode vrijeme i rade izvan Hrvatske i žele zadržati vezu s Hrvatskom na dnevnoj osnovi. HRT nedvojbeno prepoznaje tu publiku, smatra je iznimno važnom i želi je zadržati kao dio cjeline publike s kojom komuniciramo na dnevnoj bazi. Problem je formalno-pravni okvir koji nastaje jer zakon u smislu financiranja djelatnosti HRT-a ne prepoznaje Hrvate izvan Hrvatske, pogotovo one koji su raseljeni, kao obveznike plaćanja pristojbe za financiranje proizvodnje sadržaja namijenjenih njima. RH je zato prihvatila jedan dio svojih obveza sufinancirati kako bi pomogla da se sadržaji toga specifičnoga karaktera ne izgube iz onoga što je HRT u svojim javnim obvezama dužan proizvoditi i emitirati.

Na HRT-u smo 2012. godine zatekli sljedeću situaciju. Glas Hrvatske koji postoji kao kontinuirani radijski program, tada se emitirao isključivo preko mreže odašiljača koji su bili zakupljivani i plaćani kako bi omogućili da se taj signal rasprostre što dalje po svijetu, a to su bili u pravilu kratkovalni odašiljači. Najveći dio subvencije RH koju smo dobivali za funkcije Glasa Hrvatske, gotovo više od 90%, trošio se za potrebe zakupa i plaćanja odašiljača. Druga situacija vezano za Sliku Hrvatske bila je da se jedan specifičan namjenski program ili mozaični ili kolažni program, dakle vezan i uz vlastitu proizvodnju, ali i uz kombiniranje drugih sadržaja, putem zakupljenih satelita emitirao publici u Sjevernoj i Južnoj Americi i Australiji, a najveći dio novca koji smo dobivali kao subvenciju ili gotovo u cijelosti tj. stopostotni iznos bio je ugrađen u ugovor kao kompenzacija za troškove satelitskom operateru koji nam je omogućio da taj signal emitiramo. Korisnici televizijskog programa nisu mogli taj program izravno preuzimati sa satelita, nego su morali dodatno kupovati kabelske usluge lokalnih operatera kako bi mogli preuzeti i gledati taj program. Treće, na intemetu nije bilo nikakvih specifičnih specijaliziranih sadržaja kojima bi se oni mogli poslužiti da bismo zadržali informiranost ili da bi oni mogli konzumirati neke radijske odnosno audio ili videosadržaje osim onih koji su javno dostupni putem usluge na zahtjev. Strateško opredjeljenje HRT-a je bilo da tehnoloških ograničenja za multimedijalnu distribuciju sadržaja namijenjenog za Hrvate

7

izvan Hrvatske više nema zahvaljujući intemetskim tehnologijama te da HRT praktički može sa svim onim što želi doći globalno do ciljane publike.

Razlog zašto HRT tehnološki još živi u prošlom stoljeću te za područje Novog Zelanda, Australije i Sjeverne Amerike i danas emitira putem satelita Sliku Hrvatske jest međunarodni petogodišnji ugovor koji smo zatekli potpisan s tvrtkom EWN, koji istječe u drugoj polovici 2016. U slučaju njegova prijevremenog raskida, HRT bi bio dužan platiti visoke penale. Procijenili smo da nam se više isplati poštovati ugovor do kraja nego ga raskinuti jer bismo u tom slučaju morali platiti visoke penale. Kad ugovor istekne, na HRT-u ga ne planiramo produljivati, ali planiramo zadržati subvenciju koju bismo više usmjerili u proizvodnju sadržaja. HTV4 trebao bi u budućnosti biti kanal free on air koji bi dijaspora mogla u cijelosti putem intemeta gledati besplatno.

HRT danas radijski pogram koji nazivamo Glas Hrvatske distribuira isključivo putem intemeta pa svatko u svijetu tko želi slušati Glas Hrvatske može otići na naše intemetske stranice, pokrenuti audiostream i preuzeti slušanje toga programa. Da bi došao do toga programa, može preuzeti aplikaciju na nekom od mobilnih uređaja koji omogućava kontinuirano prenošenje toga kanala kao što je specijalizirana aplikacija za audio, dakle samo za zvučni sadržaj ili ova nova od ljetos, koja omogućava kombinirano gledanje i slušanje našega sadržaja globalno.

U posljednje vrijeme smanjeni su troškovi distribucije programa za dijaspom zahvaljujući prijelazu na emitiranje intemetom umjesto mrežom odašiljača. Glas Hrvatske se danas distribuira isključivo preko intemeta, putem audiostreama. Istaknuo je da na HRT-u smatramo da je korisno i dalje zadržati subvencije za međunarodne kanale, ali ne više za distribuciju kao do sada, već to mora biti u funkciji kreiranja kvalitetnog sadržaja. Sadržaji Slike Hrvatske su u međuvremenu integrirani i nastavit će se njihova integracija u cjelokupnu stmktum HRT4 s obzirom na to da za to koristimo formalno-pravni okvir tzv. sadržaja oslobođenih trećih prava, što znači da je HRT isključivi vlasnik ili je osigurao prava za međunarodnu globalnu distribuciju sadržaja bez ograničenja ili bez dodatnih troškova svega onoga što se emitira na Četvrtom kanalu HTV-a. Utoliko ćemo i sve sadržaje koji su namijenjeni ciljanoj populaciji Hrvata izvan Hrvatske integrirati u cjelokupni sadržaj HRT4 i pritom ćemo kao dosad posebno poštovati termine distribucije koji omogućavaju da u realnom vremenu, dakle životnom dnevnom vremenu, ti sadržaji kao ciljani sadržaji dospijevaju do gledatelja bilo u Americi bilo u Australiji, to je naš tzv. noćni termin. Pritom ništa nećemo izgubiti od fizionomije i sadržaja kanala HRT4 za koji vjerujemo da je svojim vijestima svaki puni sat, aktualnim političkim dokumentarnim ili živim emisijama, atraktivan kontekst i za specijalizirane emisije namijenjene toj populaciji.

Tranziciju iz linearnog klasičnog televizijskog prema intemetski baziranoj distribuciji HRT će napraviti do 2016. godine s dvije bitne preinake. Jedna preinaka je da podignemo tzv. ott platformu, što je tehnološka infrastruktura potrebna za distribuciju nelinearnih i linearnih sadržaja, dakle one koje mi uređujemo ili one koje bi gledatelji ili slušatelji mogli sami uređivati jer im je to na raspolaganju na mobilnim uređajima, a svima onima zainteresiranim korisnicima u svijetu koji bi željeli primati kontinuirani četvrti kanal putem svojih klasičnih televizora omogućit ćemo da umjesto dosadašnje distribucije satelitom uz nabavu odgovarajućeg uređaja što dekodira signal koji će biti za njih

8

jednokratan i dohvatljiv jeftini trošak, kontinuirano mogu na svojim televizorima u domovima bilo gdje u svijetu putem intemeta preuzimati i gledati HRT4 kao cjeloviti 24- satni kanal i pritom i radijske i TV sadržaje integrirati u multimedijalne putem jakog decidiranog portala ili intemetskih stranica namijenjenih toj populaciji kako bi se onda i zvučni i TV sadržaj putem tekstualnog sadržaja iskombinirali na takav način da predstavljaju ustvari jedinstvenu medijsku platformu za komuniciranje. Plan HRT-a predviđa da do 2016. ukine satelitsku distribuciju, zajedno s RH dogovori da pokušamo zadržati subvenciju za proizvodnju TV sadržaja namijenjenih toj populaciji, a da cjelokupan iznos subvencije usmjerimo u proizvodnju kvalitetnijega intemetskog radijskog i TV sadržaja namijenjenoj toj populaciji. Nadamo se da će HRT do 2016. uspjeti napraviti taj prilično komplicirani pravni, tehnološki i organizacijski preustroj.

Sto se tiče zapošljavanja kadrova koji su angažirani na proizvodnji tih sadržaja na HRT- u, za sada ne možemo zapošljavati strane državljane jer hrvatski zakoni to još ne omogućavaju. Dok se ne promijeni zakonodavna infrastmktura i omogući stalno zapošljavanje kvalitetnih specijalista kojima hrvatski jezik nije materinji jezik, oni će nastaviti raditi kao vanjski suradnici, na njih smo iznimno ponosni jer su skupina izvrsnih profesionalaca koja se okupila oko Glasa Hrvatske.

Ivan Suker, predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske,rekao je da je o temi informiranja Hrvata izvan RH saborski Odbor za Hrvate izvan Hrvatske raspravljao dva puta, a na jednoj je sjednici bio i glavni ravnatelj HRT-a g. Radman. Dmga, tematska sjednica Odbora održana je 15-ak dana prije izbora u BiH. Smatra da ovu temu treba sagledati na način da se najprije utvrdi što je bilo dobro i loše u prošlosti te na koga se točno ono što proizvodimo i plaćamo kao subveneije usmjerene informiranju Hrvata izvan RH odnosi. Smatra da se nikako ne može poistovjetiti i svesti na zajednički nazivnik kao raseljene Hrvate sve one Hrvate koji žive izvan Hrvatske, neovisno u kojem dijelu svijeta žive jer njihovi interesi i potrebe su različiti. Interesi i potrebe Hrvata koji žive u Sjevernoj i Južnoj Americi i zemljama Oceanije razlikuju se od potreba i interesa onih koji žive u Zapadnoj Europi, treću skupinu čine hrvatske manjine u inozemstvu, prije svega u Srbiji, Mađarskoj, Rumunjskoj i Makedoniji, a zasebna su priča Hrvati u BiH, gdje su jedan od tri konstitutivna naroda, a hrvatski jezik jedan od tri službena jezika. S obzirom na to postavlja pitanje hoćemo li ovom shemom zadovoljiti barem minimum očekivanja Hrvata koji žive izvan RH, posebice kada ovaj program treba reagirati i na temelju trenutačnih događaja u zemljama u kojima žive.

Rekao je da je ovdje da prenese mišljenje kolega članova saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske sa zadnje sjednice o temi izbora u BiH, koje su Hrvati u BiH doživljavali kao sudbonosne za sebe. Njihovo je mišljenje, kao i mnogih gledatelja koji su se javljali i telefonski, putem SMS poruka i elektroničke pošte, da nisu bili zadovoljni količinom sadržaja i informacijama koje im je HRT ponudio vezano uz izbore u BiH s obzirom i na činjenicu da su Hrvati u BiH konstitutivni narod, ali samo na papiru, dok ostala dva konstitutivna naroda imaju svoje televizije, programe na svom jeziku što Hrvati nažalost nemaju, već samo imaju mogućnost pratiti program HRT-a. Smatra daje u tom trenutku trebalo promptno reagirati tako da se HRT informativnim emisijama koje se gledaju u Hrvatskoj, kao i u programu koji je išao prema BiH trebao uključiti na možda malo drugačiji način. Također, emisija Pogled preko granice, koja je najgledanija i o njoj se najviše govori, ide u terminu kad su ljudi na poslu i ne mogu je gledati pa postavlja

9

pitanje smisla postojanja troškova i emitiranja programa koji ne može gledati 90 posto ljudi kojima je namijenjen. Dodao je i da ukidanje dopisništava u BiH otvara pitanje je li ovakav način, kako je to postavljeno u praksi, dovoljno kvalitetna zamjena za ono što je bilo prije te jesu li iskorištene sve tehničke mogućnosti koje nam pruža modema tehnologija da se to poboljša. Ustvrdio je daje svjestan činjenice daje program za Hrvate izvan Hrvatske usmjeren za Hrvate u BiH doduše limitiran određenim financijskim sredstvima, ali postavlja pitanje pruža li nova tehnologija mogućnost da se napravi nešto više, bolje i kvalitetnije jer u materijalu koji je HRT prezentirao ništa u vezi s time nije konkretno naznačeno. Misli da ima dovoljno razloga da kaže da ovo što je predloženo u materijalu neće zadovoljiti očekivanja koja ta specifična publika - raseljena Hrvatska ima od HRT-a.

Predložio je, budući da smatra kako je to ključno pitanje, da se o tome otvore konzultacije s gledateljima putem intemetske stranice kamo bi mogle dolaziti primjedbe i prijedlozi koji bi pomogli HRT-u i svima na koje se odnosi da nađu zajednička i kvalitetnija rješenja kako bi taj program bio usklađen s potrebama svih ciljanih publika kojima je namijenjen. Istaknuo je da su ljudi u BiH spremni i na plaćanje satelitskih kartica samo da dobiju kvalitetan program i ono što žele jer ljubav koju gaje ljudi koji žive izvan Hrvatske prema hrvatskoj riječi i prema domovini je specifična i osebujna. Rekao je da će ova tema vjerojatno ponovno biti na nekoj od sljedećih sjednica tog saborskog odbora iz razloga što ljudi s kojima taj odbor komunicira i o kojima odbor na neki način posebno vodi brigu zovu i traže da se o tim temama raspravlja.

Darja Marjanović, glavna urednica Glasa Hrvatske i Slike Hrvatske, nadovezala se na narečeni prijedlog o web stranici te je rekla da ovakva stranica na HRT-u postoji na adresi http://glashrvatske.hrt.hr/interaktiv/ od 1.1. 2014 gdje je u mbrici Interaktiv posjetiteljima omogućeno na 4 jezika da podijele s HRT-om svoja iskustva i doživljaje, te objavljivanje njihovih tekstova, fotografija, audio ili video materijala

Darija Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan RH, istaknula je važnost ove teme i zajedničkog razgovora o njoj svih koji rade u ovom području s Hrvatima izvan RH kako bi se razjasnio niz nedoumica. O temi koja je sadržaj materijala točke dnevnog reda na ovoj sjednici, predstavnici HRT-a i Državnog ureda razgovarali su na nizu sastanaka. Politika Republike Hrvatske prema Hrvatima izvan RH dijeli Hrvate koji žive izvan RH u tri temeljne skupine s obzirom na različitost položaja u kojima žive, što zahtijeva različit pristup. Najprije, to su Hrvati u BiH koji su konstitutivan narod, zatim hrvatske manjine u inozemstvu (12 europskih i susjednih država) te cjelokupno hrvatsko iseljeništvo ili raseljena Hrvatska. Vidljivi iskoraci koje je HRT napravio u odnosu na Hrvate izvan RH bili su mogući jer je i sama RH napravila temeljni iskorak temeljen na činjenici da ima pravni i institucionalni okvir za suradnju i za unapređenje suradnje s Hrvatima izvan RH (Strategiju u odnosima s Hrvatima izvan RH koju je usvojio Hrvatski sabor. Zakon o odnosima RH s Hrvatima izvan RH te Državni ured za Hrvate izvan RH, koji je osnovan na temelju toga zakona kao središnje tijelo nadležno za unapređenje odnosa s Hrvatima izvan RH). Važan dio zakonodavnog i institucionalnog okvira je i saborski Odbor za Hrvate izvan RH, Državni ured za Hrvate izvan RH te HRT kao i druge institucije koje rade na temelju zakona i ugovora s Vladom RH, a Državni ured i HRT sklopili su poseban sporazum o suradnji.

10

Nove tehnologije zahtijevale su prilagodbu, a činjenica isticanja Ugovora za plaćanje satelita, za distribuciju signala i emitiranje Slike Hrvatske dovele su do vrlo važnih promjena u odnosu HRT-a prema ovoj temi. HRT je pokazao odgovornost te je primjerice imao aktivnu i važnu, vrlo konstruktivnu ulogu koja je dala vrlo bitne rezultate. Navodi primjer kada je tijekom popisa pučanstva u BiH HRT vrlo aktivno sudjelovao, a bio je medijski pokrovitelj jednog vrlo važnog projekta koji također integrirajuće djeluje na Hrvatsku u odnosu prema Hrvatima izvan RH ( Hrvatske svjetske igre). HRT se uključio i u projekt naših manjina u obilježavanju 480. godišnjice njihova odlaska iz RH (riječ je o gradišćanskim Hrvatima koji žive u Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj).

Skrenula je pozornost i na neke probleme za koje vjeruje će ih se moći otkloniti u nekom kratkom roku, a to jest da su na portalu HRT u rubrici manjine dvije TV emisije Pogled preko granice i Glas domovine namijenjene Hrvatima izvan RH što smatra da nije primjereno, te je to potrebno ispraviti, i umjesto toga staviti ih u jednu posebnu rubriku Hrvati izvan RH. Smatra da je bitno jer su Hrvati izvan RH sukladno zakonskom određenju iz članka 4. Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH definirani kao dio jednog i jedinstvenoga i nedjeljivoga hrvatskoga naroda pa sukladno tome smatra da bi bilo važno u implementaciji te odredbe i generalno, da se ti programi uklope i postanu dio cjelovitog programa HRT-a. Predlaže da se sadržaji i teme o Hrvatima izvan RH ubuduće ne getoiziraju u posebnim emisijama u kojima se mi obraćamo isključivo njima nego je potrebno uklopiti ih tako da postanu dio cjelovitoga programa HRT-a od ujutro do navečer. Pohvaljuje PIRT koji iz dana u dan jača suradnju i uspostavlja kontakte s našim medijima, dakle medijima Hrvata izvan RH, te smatra daje to jedan od puteva kojima bi se taj problem mogao prevladati, ali ponavlja da je vrlo važno da se oni integriraju u cjeloviti program HRT-a jer bi to omogućilo i da se primjerice svi koji žive u Hrvatskoj senzibiliziraju i informiraju o položaju Hrvata u BiH pa to smatra najvažnijim unapređenjem na kojem bi trebali raditi svi zajedno. U tom kontekstu Glas Hrvatske je emisija koju slušamo mi svi u RH i koja nas također informira o Hrvatima izvan RH. Posebno naglašava da u svjetlu činjenice važnosti položaja Hrvata u BiH termin emitiranja emisije Pogled preko granice treba prilagoditi svima.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, istaknula je važnost da se nastavi dosadašnja praksa Vijeća da se o temama koje nadilaze samo interes Programskog vijeća HRT-a ili HRT-a ili samo redakcija HRT-a, raspravlja na sjednicama u kojima sudjeluju sve institucije na koje se to odnosi. Ponavlja da je njoj kao i većini članova Vijeća nejasan cijeli koncept HRT4 koji bi preuzeo funkciju u cijelosti informiranja Hrvata izvan RH, a koji, kako tvrdi i predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan RH, neće zadovoljiti očekivanja Hrvata izvan RH.

Nakon rasprave u kojoj su sudjelovali članovi/ce Vijeća: Nina Obuljen Koržinek, Bruno Kragić, Neda Ritz, Marina Mučalo, Ivica Maštruko te Goran Radman, Ivan Suker, Darija Krstičević i Daria Marjanović, na prijedlog Nine Obuljen Koržinek, predsjednice Vijeća, Vijeće je jednoglasno donijelo sljedeći zaključak:

Na temelju Izvješća HRT-a o stanju i planu razvoja Međunarodnih kanala HRT-a čija je zadaća izvršavanje programskih obveza za Hrvate izvan Hrvatske i međunarodnu javnost. Programsko vijeće HRT-a je iznijelo mnoge prijedloge

11

vezane uz proizvodnju i sadržaj programa te je HRT-u predložilo da ga redovito, a najmanje jedanput na godinu izvijesti o ispunjavanju planova za razvoj međunarodnih kanala HRT-a. Vijeće zahtijeva i da HRT uskladi svoje obveze s ugovorom te da razmotri i prijedloge saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske te Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Ad 4.Jezik i govor na HRT-u

Tihomir Janjić, voditelj Službe jezik i govor, uvodno je izvijestio o aktivnostima i načinu rada Službe jezik i govor HRT-a koja u sadašnjem obliku postoji od 1. srpnja 2013. kada su se, u postupku reorganizacije HRT-a, Služba jezik i govor (HTV) i lektori odjela Lektori i spikeri (HRA) spojili u jednu službu. U službi u ovom trenutku radi 26 lektora i 7 fonetičara (3 fonetičara i 1 lektor u regionalnim centrima kojima administrativno i pripadaju: Osijek, Pula, Rijeka, Split). Povremeno se angažira jedan lektor vanjski suradnik.

Istaknuo je da kvaliteta jezika i govora u programima HRT-a varira od programa do programa, od emisije do emisije te naravno od pojedinca do pojedinca. Uspoređujući se s ostalim ,,velikim“ medijskim kućama u Hrvatskoj, jezik i govor HRT-a nesumnjivo su mnogo kvalitetniji. Međutim, gledajući kroz prizmu HRT-a kao javnog servisa koji prema svojem statutu i zakonu, ali i zbog odgovornosti prema korisnicima mora poštovati, promicati i stalno unapređivati kvalitetu medijskog izričaja, naravno da ima dijelova programa u kojima kvaliteta jezika i govora nije na razini koja se očekuje i kojoj HRT mora težiti.

Razlozi tomu su mnogobrojni. Određen broj novinara, voditelja i prezentera u potpunosti izbjegava lekturu i pripremu/edukaciju kod fonetičara. Neki ne prihvaćaju preporuke i ispravke pa unatoč lekturi i preporuci fonetičara čitaju svoje izvorne, nelektorirane tekstove jer njima tako «bolje zvuči». Neki ne uče pa godinama ponavljaju iste jezične ili prozodijske pogreške koje se ne vide, ne čuju ako čitaju lektorirani i pripremljeni tekst, ali se događaju u javljanjima, razgovorima, vođenju emisija, općenito u programu uživo.

Velik problem je i upravljanje kompetencijama. Nažalost nisu svi koji pismom i govorom sudjeluju u kreiranju programa HRT-a dovoljno pismeni ili govorno vješti. Prečesto se kadar angažira bez audicija, natječaja, probnih snimanja (ili na njih nisu pozvani predstavnici Službe jezik i govor). Rezultat je često nedovoljna medijska prihvatljivost govornika (prisutnost čak i izgovornih mana, pogrešaka te nezdravih glasova. Te osobe se šalju fonijatru i logopedu), za koje je onda potrebna višemjesečna pa i višegodišnja jezična i govorna edukacija, uz upitan rezultat. Dio njih se odmah pojavljuje u eteru bez ikakve edukacije, a za neke se traži edukacija u nerealnom roku i s nerealnim očekivanjima ili pak retrogradno, nakon što se u eteru već primijeti jezična i govorna nekompetencija.

Poseban su problem emisije iz vanjske produkcije te promidžbene poruke, na čiji jezik i govor ne možemo utjecati.

12

Iako su jezik i govor razmjerno dobri u dijelovima programa koji su “pod kontrolom” lektora i fonetičara, svjesni smo da i tu ponekad ima propusta. Opseg programa i brzina njegova odvijanja te činjenica da se godinama količina programa povećava (uvođenje 3. i 4. kanala na HTV-u, širenje platformi web i teletekst, povećanje stranog serijskog i filmskog programa...) te konstantno smanjivanje broja zaposlenih u Službi jezik i govor u proteklih nekoliko godina često traže trenutačnu reakciju lektora i fonetičara te rješenje bez mogućnosti provjere, konzultiranja ili istraživanja, što, naravno, otvara mogućnost pogreške. Tomu u prilog idu i uvjeti rada. I fonetičari i lektori na mnogim radnim pozicijama rade na zastaijelim računalima i sustavima koji dodatno usporavaju ili onemogućuju kvalitetan rad te u uvjetima/prostorima u kojima se često nemoguće koncentrirati.

Ističe da su prigovori korisnika HRT-ovih usluga na jezik i govor katkad opravdani, a katkad i nisu. Nemoguće je udovoljiti svim gledateljima i slušateljima. Jedni bi htjeli samo tzv. najčistiji hrvatski jezik. Drugi, pak, žele razgovorni stil s primjesama slenga. Nekima u prijevodima filmova i serija smetaju psovke, drugi se žale da umanjujemo ugođaj i krivotvorimo jezik originala kad psovke izbacujemo. Jedni priželjkuju samo kodificiranu novoštokavsku akcentuaciju, drugi pitaju gdje je urbana uporabna norma i zašto jezik i govor “vraćamo u neka druga”, njima neprihvatljiva vremena. Uz to razne struke razvijaju svoj jezik koji nije istovjetan tvorbi i leksiku u standardnom jeziku. Cesti su, stoga i većinom neopravdani, prigovori iz tehničkih, prirodnih i drugih struka i znanosti, na izgovor i jezik, u kojima tvrde daje “pravilno” drukčije jer oni unutar svoje struke tako govore.

Problemi se javljaju i u izgovorima stranih imena. Ponekad je vrlo teško strano ime ili neki toponim prilagoditi hrvatskom fonološkom sustavu bez konzultacija sa stručnjacima za to područje ili s izvornim govornicima. Za to nema uvijek vremena jer se često informacije objavljuju kako pristižu, pa se prvotna preporuka ponekad razlikuje od konačne jer je tek treba istražiti. To, nažalost, rezultira nedosljednošću u izričaju.

Lektori i fonetičari Službe jezik i govor HRT-a svakodnevno, sedam dana u tjednu, vode sustavnu brigu o standardnom hrvatskom jeziku kao i o ukupnoj jezičnoj i govornoj kvaliteti u svim programima i medijskim servisima Hrvatske radiotelevizije; lekturom, redaktorom i korekturom tekstova, retoričkim oblikovanjem tekstova, pripremom i edukacijom govornika, sudjelovanjem na snimanjima, praćenjem i evaluacijom programa i govornika te organizacijom i provođenjem jezično-govomih radionica u suradnji s HRT-ovom Akademijom. Radno vrijeme lektora i fonetičara organizirano je tako da se pokrije najveći dio programa te udovolji svim zahtjevima za lekturu, evaluaciju, edukaciju, pripremu govornika, govorne vježbe, praćenje programa itd.

Služba jezični i govorni izričaj pokušava privesti onome što gledatelji i slušatelji očekuju te lektorirati što više materijala i programa te sadržaja koji objavljuje redakcija novih medija. Uz upozorenje kako neki novinari u sklopu procesa proizvodnje ne prihvaćaju savjete i preporuke ove službe i izbjegavaju lektore i fonetičare, te ne poštuju jezične i govorne norme, ocijenio je daje ipak kvaliteta jezika i govora na HRT-u prihvatljiva.

Istaknuo je da sukladno s čl. 91. Ugovora između HRT-a i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2017., u kojem je utvrđeno da javnost ima

13

mogućnost s povjerenjem Povjereniku za korisnike usluga HRT-a dostavljati svoje primjedbe i komentare u vezi s uslugama HRT-a, a on će dokumentirati i prezentirati te primjedbe programskom i poslovnom vodstvu HRT-a. Programskom vijeću i Nadzornom odboru, predlaže da se ti komentari i primjedbe korisnika koji se odnose na jezik i govor prosljeđuju Službi jezik i govor kako bi se u čvršćoj suradnji između Službe jezik i govor i povjerenika za korisnike usluga HRT-a prigovori mogli brže i bolje kanalizirati i rješavati. Služba jezik i govor prati i primjedbe koje bilježi Služba gledatelja, odnosno korisnika jer lektori i fonetičari, unatoč trudu, ne mogu pratiti cjelokupni program HRT-a pa su prigovori, komentari, ali i pohvale korisnika vrijedan resurs.

Kako bi se jezik i govor na HRT-u unaprijedili, potrebno je da se te aktivnosti formaliziraju i podignu na višu razinu i unaprijedi suradnja svih odgovornih za provođenje, i poštovanje, te za prihvaćanje dogovorenih jezičnih i govornih standarda HRT-a u redovitim programima i emisijama HRT-a. To su ravnatelji Programa i Produkcije HRT-a, Služba za jezik i govor i Akademija HRT-a koji trebaju neodložno započeti zajednički usklađeno djelovati i uspostaviti izravnu stalnu suradnju sa Službom u vezi s provođenjem odluka i preporuka u vezi s jezikom i govorom.

Osnovno je da lektura, priprema i usavršavanje u jeziku i govoru ne smiju biti proizvoljni. Edukacija mora biti neizostavna i sustavna za sve govornike, a preporuke, ocjene i odluke Službe jezik i govor moraju se poštovati, odnosno učiniti obvezujućima, a definirati i specificirati procedure i odgovornosti za svaki dio proizvodnog procesa, te uvesti sustav mjera ako se one ne poštuju u suradnji sa Službom jezik i govor. Ističe da Služba jezik i govor HRT-a najprije mora skrbiti da se svi tekstovi u sklopu procesa proizvodnje lektoriraju, a neuvježbani ili neupućeni govornici ili čitači moraju pohađati govorne vježbe u sklopu svojih radnih zadaća. Govornici kao izvoditelji ili voditelji emisija moraju obvezatno provoditi stmčne naputke koje im daju lektori i fonetičari. Služba za jezik i govor ima pravo i dužnost da redovito prati, radi analize i biltene pogrešaka govornika (novinara, voditelja, urednika) i na osnovi toga i uočenih tendencija predloži ravnatelju Programa i Produkcije HRT-a operativne planove za trenutno isključenje i uskratu prava na javni nastup u programu, i to onim govornicima koji učestalo ponavljaju pogreške i ne uspijevaju ih ili ne žele svladati ni uz pomoć službi, i njihova upućivanja na dodatnu edukaciju, koja vrijedi sve do otklanjanja uzroka ovoj mjeri.

U okviru Akademije HRT-a (u obliku formalnih radionica) može se osigurati i dodatno obrazovanje za novinare ili za one koje je potrebno dodatno obrazovati. Smatra da ravnatelj Programa i Produkcije HRT-a i glavni ravnatelj HRT-a trebaju podržati i takve odluke rukovoditelja radnih jedinica kojima će oni posve određenim mjerama, u sklopu svojih ovlasti, sankcionirati novinare, urednike i voditelje koji učestalo ponavljaju pogreške unatoč savjetima ili pomoći jezičnih stmčnjaka (lektora i fonetičara) ili ne žele prihvaćati savjete.

Unutar Matice hrvatske prošle je godine pripremljen prijedlog zakona o javnoj uporabi hrvatskoga jezika, međutim, do danas nije donesen. U posljednjih 20-ak godina, vezano uz standardni hrvatski jezik, jest napisano nekoliko desetaka rječnika i primčnika, ali ne postoji stručna središnja institucija ili tijelo koje bi se sustavno bavilo tim problemima i propisivalo jezični i govorni standard. Ne postoji ni jedinstveni pravopis hrvatskoga

14

jezika. Od svih koji su izdani u posljednjih 20-ak godina, nijedan nije zaživio kao službeni i jedini kojim bi se državna i javna tijela i institueije trebali i morali koristiti. Neki su, poput posljednjega pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje izdanog2013., preporučeni za uporabu u školstvu, no to ne znači da su ostali ,,zabranjeni“, iako se u nekim pravopisnim rješenjima razlikuju.

Takva situacija često otvara mogućnost dvojakim iješenjima, a koja su, ovisno o priručniku, jezičnoj struji ili istraživanjima, oba prihvatljiva i ispravna. Za niz jezičnih problema postoje proturječna rješenja u literaturi, neriješeni problemi, pitanja u kojima je norma nedosljedna. Odgovori na ta pitanja moraju se tražiti unutar institucija koje proučavaju i problematiziraju jezičnu normu, na jezikoslovnim raspravama, okruglim stolovima te onda i propisati u gore spomenutom, nepostojećem tijelu. S druge strane, lektori i fonetičari na HRT-u svakodnevno moraju davati odgovore na ta pitanja.

Tako je poželjno da se standardni jezik što manje mijenja, to je neizbježno, ponajprije zbog izvanjezične stvarnosti i potrebe za imenovanjem novih predmeta i pojava. Rezultat je priljev velikog broja tuđica, većinom anglizama, koji nailaze na plodno tlo i teško se zamjenjuju hrvatskim riječima, odnosno dugotrajan je proces iznalaženja i prihvaćanja hrvatske inačice.

Dijelom zbog upravo takvih okolnosti, ali i općenito zbog što bolje skrbi o jeziku i govoru na HRT-u, 1990. osnovano je i Povjerenstvo za jezik i govor HRT-a kao savjetodavno tijelo koje bi promišljalo i predlagalo iješenja upravo onih jezičnih i govornih dvojbi koje nisu definirane ili točno određene u priručnicima standardnoga hrvatskog jezika. Tijelo je zamišljeno kao veza Službe jezik i govor HRT-a s hrvatskom akademskom zajednicom, a u njemu su djelovali vrsni jezikoslovci, fonetičari, medijski djelatnici (Jasmina Nikić, Đurđa Skavić, Stjepko Težak, Tomislav Ladan, Ivo Škarić, Mihovil Dulčić) uz pridružene članove, predstavnike lektora, fonetičara i spikera HRT-a. Nažalost, zbog smrti nekih članova te organizacijskih problema, od ožujka 2013. Povjerenstvo za jezik i govor HRT-a se ne sastaje. Smatra daje nužno i da bi bilo izrazito korisno ponovno formiranje savjetodavnog tijela za jezik i govor pri HRT-u, u kojem bi istaknuti članovi akademske zajednice, jezikoslovci i fonetičari promišljali i predlagali rješenja onih problema koja nisu jasno određena u standardnom hrvatskom jeziku i govoru. Barem do donošenja zakona o jeziku te uspostave takvog tijela na državnoj razini.

Smatra nužnim da se za ulazni kadar osigura provođenje audicija u kojima će se poštovati stručna prosudba Službe jezik i govor (kao i pri organizaciji postojećega kadra).

Smatra da lektorima i fonetičarima treba osigurati radne uvjete, kao i adekvatnu opremu za rad. Također, treba osigurati i dovoljan broj lektora i fonetičara. U ovom trenutku je održavanje postignute kvalitete u jeziku i govoru na HRT-u, a pogotovo njezino podizanje na razinu kojoj stremimo, zbog nedovoljnog broja lektora i fonetičara na rubu održivosti. Svako povećanje programa, koje izravno i bez iznimke povećava i opseg posla Službe jezik i govor, trebalo bi biti popraćeno i odgovarajućim brojem lektora i fonetičara. Posljednjih godina situacija je nažalost upravo suprotna.

15

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, otvarajući raspravu o navedenoj temi, rekla je daje Vijeće na mnoge probleme koje je istaknuo g. Janjić u uvodu upozoravalo te izrazila žaljenje što na sjednici danas nema urednika programa da obrazlože neka pitanja koja zanimaju Vijeće, poput onoga jesu li ljudi koji se pojavljuju danas na ekranu zadovoljili osnovne kriterije Službe jezik i govor koju imaju na raspolaganju (prošli audiciju i testove Službe), budući da je očito da se svakodnevno susrećemo s raznim oblicima nestandardnog govora i licima na ekranu koja za to ne zadovoljavaju osnovne kriterije.

Marina Mučalo, članica Vijeća, rekla je da je problem jezika, kako govornog tako i pisanog - velik, a bit će još veći. Takav zaključak i tvrdnju izvlači iz studenata novinarstva koji imaju velikih problema s artikuliranjem misli i izgovaranjem rečenice u trajanju od samo jedne minute, a da ne zapnu, zamuckuju ili se ne koriste poštapalicama. O razlozima toga možemo samo nagađati, no neki znanstveni radovi govore da smo žrtve kratica, akronizama, SMS-a i loše odabrane lektire, pa naša djeca jednostavno ne znaju dovoljno riječi da bi mogli na rječit, fluentan način artikulirati svoje misli u govornom jeziku. Kada govorimo o pisanom jeziku, prisutan je potpuno identičan nedostatak, pri čemu još postoji bauk gramatike i pravopisa, a sve zajedno čini vrlo velik problem, tim više što problem neće jenjavati nego će rasti. Potrebno je zato najprije podignuti razinu svijesti o važnosti govornog i pisanog jezika koji je alat za novinarski posao, a potom u Službi jezik i govor koristiti mogućnost individualnog rada i individualnog učenja jer je jezik dinamična tvorevina i uči se cijeli život, a na HRT-u bi trebali upravo početi od toga ispočetka.

Neda Ritz, članica Vijeća, pohvalila je odličan materijal za raspravu i u cijelosti prijedloge Službe jezik i govor jer, kako kaže, obuhvaća sve probleme koji se na HRT-u ponavljaju godinama. S aspekta izvršavanja obaveza iz Ugovora apelirati na uredništvo da dobro iščita ovaj izvještaj, analizu stanja i prijedloge kako bi se počele provoditi odluke koje proizlaze iz Zakona o HRT-u i Ugovora s Vladom RH, a tiču se brige o jeziku i govoru. Ističe kako je nedopustivo da određen broj novinara, voditelja i prezentera u potpunosti izbjegava lekturu i govornu pripremu kod fonetičara jer govor i jezik ne može biti privatna stvar, budući daje HRT odgovoran za jezik i govor. HRT ima odličnu službu i dobre stmčnjake koji se brinu za jezik i govor te ne može prepuštati onima koji se pojavljuju u eteru i na ekranu da govore kako god hoće. Kao što se ona ne može kandidirati za balerinu u HNK, tako se neki koji se pojavljuju na ekranu ne mogu kandidirati da budu govornici na televiziji ili radiju. Predlaže Vijeću da zaključi da Ravnateljstvo HRT-a ili urednici na svim razinama realiziraju prijedloge iz materijala i promijene situaciju koju je doista kritički i samokritički prikazao rukovoditelj Službe koja postoji desetljećima, uvođenjem mjera koje je Služba jezik i govor predložila.

Jozo Barišić, član Vijeća, traži da Vijeće definira razuman rok u kojem se to može što prije realizirati. I prijašnja Vijeća upućivala su na problem jezika i govora voditelja pa se ništa do sada nije poduzelo, a pitanje je ima li na HRT-u ljudi koji doista zaslužuju da budu na ekranu i koji zadovoljavaju te kriterije Službe.

Marina Mučalo, članica Vijeća, nadovezala se na izneseno rekavši da ona kod kolege Stipe Alfiera, urednika i voditelja središnjeg Dnevnika, primjećuje znatan napredak, dok je Neda Ritz, članica Vijeća, replicirala rekavši da se kod Alfiera napredak primjećuje.

16

međutim, smatra da gledatelji nisu morali pratiti njegov napredak ili kod nekih možda i nenapredak, nego se za to trebao pripremiti i onda doći na ekran barem u nekoj mjeri pripremljen, jer gledatelji nisu bili dužni pratiti njegove porođajne muke od prvog dana do danas, a to se nije smjelo dopustiti zbog ugleda samog voditelja i zbog ugleda HRT-a.

Marina Mučalo, članica Vijeća, ističe važnost jezika i govora u programu HRT-a kao komunikacijskog i novinarskog alata u elektroničkim medijima te smatra da važnost jezika treba osvijestiti do te mjere da postane pitanje prestiža u medijskom okružju. Obaveza je HRT-a njegovati i unapređivati standard hrvatskog književnog jezika i govornu kvalitetu u svim programima, pri čemu Služba jezik i govor HRT-a ima važnu ulogu te je treba više, jače i intenzivnije uključiti u rad s kolegama koji imaju određenih problema s dijalektalnošću, narječjem ili naglascima u govoru. Smatra da njihovo korištenje nije nedostatak kada je prisutan u govoru u lokalnim medijima, ali je velik nedostatak kada su u pitanju mediji koji emitiraju na regionalnoj ili nacionalnoj razini, posebice HRT-u koji je javni servis i ima obrazovnu funkciju. Standardni hrvatski jezik mora se učiti i može se svladati. Ako možemo naučiti i govoriti strane jezike, možemo naučiti i govoriti hrvatski jezik barem najbliže standardu koji je ovog trenutka u upotrebi.

Nakon rasprave u kojoj su sudjelovali članovi Vijeća Nina Obuljen Koržinek, Marina Mučalo, Neda Ritz i Jozo Barišić, , Vijeće je na prijedlog Nine Obuljen Koržinek, predsjednice Vijeća, jednoglasno donijelo sljedeći zaključak:

HRT mora prednjačiti kvalitetom, posebice u području jezika i govora nudeći sebe kao uzor i mjerilo kvalitete u pitanjima hrvatskog jezičnog i govornog standarda. Unatoč postojanju organiziranog sustava i službi na HRT-u, Vijeće ocjenjuje da su u emisijama i programima HRT-a prisutni problemi te navodi da pristižu primjedbe na jezik i govor. Vijeće traži od glavnog ravnatelja te ravnatelja Programa i Produkcije da u sklopu svoje odgovornosti za jezik i govor realiziraju prijedloge iznesene u Izvješću Službe jezik i govor te da u roku od tri mjeseca izvijeste Vijeće o poduzetom.

Ad 5)Prilagodba programa HRT-a osobama s oštećenjima sluha i vida

Neda Ritz, članica Vijeća izvijestila je da se u ime Vijeća HRT-a odazvala na poziv Udruge slijepih Zagreb i Udruge gluhih i nagluhih na otvaranje kampanje „Želimo modernu televiziju" koja je započela 25. 9. 2014. u prigodi obilježavanja Nacionalnog tjedna gluhih osoba. Projekt u okviru kojeg se održava kampanja je projekt Udruge slijepih pod nazivom „Kad slijepi i gluhi rade zajedno onda to svi razumiju", a financira ga Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Projektom se želi pridonijeti povećanju kvalitete života slijepih i gluhih osoba boljom implementacijom zakonskih propisa u području prilagodbe televizijskog programa za ove dvije skupine društva. Rekla je daje prisustvovala predstavljanju špota kampanje koji je režirao i snimio Damir Čučić, a pokazuje trenutačno stanje prilagodbe televizijskog programa te kako bi trebao biti. Neda Ritz, članica Vijeća, istaknula je da je HRT kao podlogu za raspravu Vijeću dostavio informaciju HRT-a (Programa HRT-a) o trenutnom stanju prilagodbe programa osobama

17

oštećena sluha i vida, te s obzirom na smjer u kojem HRT ide smatra da Vijeće može podržati njihove zahtjeve, posebice stoga što su se prvi put udruge gluhih i slijepih udružile u svojim zahtjevima prema HRT-u i medijima općenito.Pohvaljuje napore HRT-a u tom smjeru koji su vidljivi i iz Informacije ravnatelja Programa HRT-a o stanju prilagodbe programa osobama oštećena sluha i vida. Ističe da može pohvaliti znatne iskorake HRT-a koji su vidljivi i iz izvješća, a i sama je u posljednje vrijeme prateći program HRT-a uočila znatan napredak u tom području te misli da Vijeće može podržati da se što više programa usmjeri na tu vrlo osjetljivu populaciju, čime im se znatno šire vidici i omogućuje sudjelovanje u cjelokupnom svijetu, te poboljšava kvaliteta življenja.

Šaša Runjić, ravnatelj Programa HRT-a, rekao je daje HRT kao podlogu za raspravu o ovoj točki Vijeću dostavio informaciju HRT-a (Programa HRT-a) o trenutnom stanju prilagodbe programa osobama oštećena sluha i vida. Iz informacije je razvidno daje HRT s tim projektom započeo već 2007. godine kad je teletekst, kao dio Novih medija, počeo u veljači 2007. godine s emitiranjem titlovanih vijesti, što je jedinstven projekt HRT-a. Na početku su titlovani Dnevnik u podne i središnji Dnevnik u 19.30, a zbog interesa gledatelja, od 2008. i Vijesti u 14.30 (koje su na dijelu ekrana prikazivane hrvatskim znakovnim jezikom), a zatim i Vijesti u 10 sati te Dnevnik 3. Od 15. rujna 2014. godine titluju se Dnevnik 1 i 2 te Vijesti u 17 sati. Prilikom organizacije i pripreme titlovanih vijesti dragocjena je bila suradnja s Udrugom gluhih i nagluhih osoba koja je dala važne prijedloge poput onoga o tome koliko dugo bi bilo poželjno zadržati titlove na ekranu. Titlovanje vijesti HRT-a omogućeno je putem „zatvorenog titla“ koji je dostupan isključivo preko stranica teleteksta (str. 888.). „Otvoreni titl“ je onaj koji vide svi gledatelji (bez teleteksta, tj. titlovani strani program). Uz navedeno, Treći program Hrvatske televizije 28. ožujka 2014., u suradnji s udmgom „Zamisli" prvi put u povijesti prikazao je film prilagođen za slijepe i slabovidne osobe „Moram spavat' anđele", i to tako da su svi gledatelji mogli čuti pojašnjenje scena. Prije toga je navedenom projektu bila posvećena cijela emisija. U bližoj budućnosti želja HRT-a je prilagoditi program osobama oštećena sluha i vida po uzom na ostale europske javne televizije. Treba poći od toga što se želi titlovati (u suradnji s udmgama), a cilj je da se u konačnici titluje sva HRT-ova produkcija i emisije na hrvatskom jeziku s kojima HRT raspolaže. S tim u skladu PJ Program krenuo je u Tehnologije, PJ Produkcije i PJ Programa koji mogu pomoći, kako bi se izvidjele sve tehničke, produkcijske i programske mogućnosti vezane, za početak, za titlovanje programskih sadržaja na hrvatskom jeziku koje spadaju u tzv. sporovozni program (emisije koje se ne emitiraju uživo). Titlovanje bi se tehnički realiziralo preko postojećeg sustava signala teleteksta (str. 888.). Spomenuti tim ljudi raspisat će prijedlog procedura tijeka programskog sadržaja/emisije od finalizacije u postprodukciji (montaži) za osobe bez teškoća, do prilagođenog programskog sadržaja za osobe oštećena sluha. Što se tiče prilagodbe programa slijepim osobama, od 14. listopada na HTV3 utorkom u 20:10 emitirat će se ciklus 4 hrvatska filma prilagođena slijepim i slabovidnim osobama (Kralj, Pjevajte nešto ljubavno. Moram spavat' anđele i Nije kraj), a u prosincu HRT očekuje dosad najveći iskorak. Upravo je u tijeku prilagođavanje TV serije Cmo-bijeli svijet slijepim i slabovidnim osobama. Kako sada stvari stoje, a još je u fazi dogovora, verzija namijenjena slijepima i slabovidnima emitirala bi se, paralelno s emitiranjem serije na HTV 1, na Drugom programu Hrvatskog radija. Također, opcija live stream te inačice bila bi ponuđena na www.hrt.hr. U malo daljoj budućnosti (u drugoj polovici 2015.) u

inicijativu okupivši sve ljude iz službi/odjela PJ

18

sklopu izrade novoga HRT weba planirana je izrada i tzv. bijelih stranica namijenjenih slijepim i slabovidnim osobama. Sto se tiče budućih nastojanja HRT-a u projektu Prilagodbe programa HRT-a osobama s oštećenjima sluha i vida, ravnatelj Programa HRT-a dodao je da će HRT u vrlo kratkom roku napraviti znatan napredak u ovom području jer je intencija da se iskoriste sve tehnološke mogućnosti kako bi se gluhim i slijepim osobama omogućilo praćenje programa HRT-a, da bi u konačnici sve što je tehnički izvedivo, osim onoga što je u realnom vremenu nemoguće. Program prilagodio osobama s oštećenjima sluha ili vida, uključujući produkciju zvučnih knjiga.

Na prijedlog Nine Obuljen Koržinek, predsjednice Vijeća, Vijeće o ovoj temi nije donosilo zakljnčke, već je rečene informacije primilo na znanje.

Ad. 5.Razno - ispunjavanje obveza iz Ugovora s Vladom RH

Neda Ritz, članica Vijeća, pohvalila je izvrsnu realizaciju emisije Maestro koja je, iako je rađena po licenciji, pokazala dostojnu razinu glazbene kulture koja postoji na HRT-u a i u određenim hrvatskim kmgovima (izvrstan i simpatičan žiri, sjajna priprema natjecatelja, sjajna izvedba Zbora i Orkestra HRT-a koji su se ovdje afirmirali i došli do punog izražaja). Smatra da emisija predstavlja veliki korak prema popularizaciji klasične glazbe. Pohvalila je i nekoliko novih emisija na Trećem programu HTV-a koje se tiču knjiga, kratke filmove u kojima su portretirani pisci i pjesnici, teme iz područja literature. Smatra osobito inovativnom i zabavnom emisiju Klasici narodu. Propustom i promašajem i dalje drži odluku o ukidanju emisije Dnevnik 3, zbog čega HRT u razdoblju između 22 ili 23 sata može informirati o temama dana. Smatra da ova odluka znači i neispunjavanje Ugovora s Vladom RH, a da emisija Otvoreno ne može biti adekvatna zamjena za DnevnikS jer je to tematska emisija koja se bavi temama koje mogu biti aktualne taj dan ili inače. Dodala je da između 18.30 i 20 sati postoje čak četiri informativne emisije na nacionalnim televizijama koje se međusobno natječu u privlačenju gledatelja, pa se Dnevnik 3 nudi kao prilika da se u večernjem terminu dade jedna relevantna emisija koja bi informirala gledatelje na samom kraju večeri. Drži apsurdnim pokušaj da voditelj Otvorenog na kraju emisije informira o rezultatu neke važne nogometne utakmice, a onda ih još upućuje na gledanje ostalih vijesti na 4. kanalu, dok paralelno na HTV2 ide serija Most, jedna od najboljih serija po većinskom ukusu. Smatra daje time načinjen veliki propust. Lakrdijom i pljuskom dobrom ukusu te nečim nevjerojatnim u programu HRT-a smatra humorističnu seriju Glas naroda koja ide u najgledanije vrijeme, te ne zna kako će HRT ustrajati u emitiranju svih 18 epizoda. Ističe kako izgleda kao da se uvaženi autor i redatelj koji od 2008. godine radi na serijalu Stipe u gostima, ovdje na HRT-u ima kašicu prasicu, a svu svoju kreativnu energiju troši na drugim mjestima i na nekim svojim drugim projektima. Istaknula je problem nesnalaženja u Programu HRT-a - adekvatnog hommagea ili komemoracije u povodu smrti značajnih osoba hrvatskog društva, a nedavno su se pojavili u programu u prigodi smrti Ane Karić i Borisa Buzančića. Tako smo pred sam kraj Dnevnika saznali da je umro jedan od najvećih hrvatskih glumaca Boris Buzančić, onda smo na HTVl dobili, tražili ste izvolite, dva filma jedan za drugim bez ikakvih komentara i to dva netipična filma za to dvoje velikih glumaca, a u emisiji Labirint kako bi se valjda popravila ta greška dan je na neki način njihov portret kroz razgovor o Ani Karić i Borisu Buzančiću. Konačno na HTV3 je pokazano kako se to radi i kako to treba izgledati u takvim

19

situacijama kad Je u povodu smrti Ante Sorića novinarka Lina Kezić napravila emisiju - razgovor s relevantnim gostima koji govore o toj osobi a ujedno podsjećaju na neki način kroniku hrvatske kulture. Ističe da se na HRT-u nedovoljno koriste određeni autori koji zanatski to izvrsno mogu napraviti i znaju, a uvijek Je, smatra, osjetljivo pitanje kako komemorirati. Dodala Je daje danas umro Zvonimir Balog, najnagrađivaniji dječji pisac te izrazila nadu da to neće biti popraćeno samo u programu dječje televizije nego i na adekvatan način predstavljeno u cijelom televizijskom programu.

Zoran Šangut, član Vijeća, osvrnuo se s obzirom na nadolazeće dane sjećanja na Vukovar i traženja gledatelja koji već zovu i traže da se u te dane prikazuju određene emisije određenog sadržaja, da HRT to uvaži s obzirom na važnost tih događaja za Vukovarce i cijelu Hrvatsku. Pri tome misli na dokumentarac autora i redatelja Tomislava Zaje iz 1999. godine Iskapanje istine, ali i na djela relevantnih imena iz ove kuće koji se bave dokumentarnim programom.

Jozo Barišić, član Vijeća, pitao Je Je li HRT napravio analizu središnjih informativnih emisija Jer smatra da su propusti u ovom programu kulminirali u Dnevniku na dan kad Je uhićen Milan Bandić, zbog kojeg Je ravnatelj Programa HRT-a Šaša Runjić, kako Je sam rekao, gledao u pod od srama, dok Je on sam od srama propadao u zemlju. Zanima ga hoće li tu biti nekakvih pomaka u sadržaju, i hoće li se ikad u ovu emisiju birati ljudi koji ispunjavaju sve potrebne kriterije potrebne za pojavljivanje na ekranu Dnevnika: kriterije Službe Jezik i govor kao i druge kriterije novinarske profesije.

Nina Obuljen, predsjednica Vijeća, postavila Je pitanje Je ii se za ovo kratko vrijeme u kojem se ne emitira Dnevnik 3 dogodio porast gledanosti HTV 4, te traži sažete podatke kojima se dokazuje i može potkrijepiti događa li se masovni odlazak gledatelja na HTV 4, odnosno gledaju li se vijesti koje su zamijenile Dnevnik 3 ili se događa odlazak gledatelja na programe komercijalnih televizija. Ističe da Je prošlo dovoljno vremena vezano uz Dnevnik 3 da Vijeće i Javnost dobije tu informaciju. Isto pitanje postavlja i traži odgovor vezano uz emisiju Vijesti iz kulture te ponavlja daje taj sadržaj ukidanjem Dnevnika 3 i u sada fluktuirajućem terminu Jednostavno ostao potpuno nedohvatljiv, te koncepcijski nerazumljiv kad Je s argumentacijom modernizacije ukinut voditelj tih vijesti. Ponovila Je da su te primjedbe bile istaknute u zapisniku 18. sjednice Vijeća na kojoj Je Vijeće iznijelo sva svoja pitanja i primjedbe vezano uz tretman kulture, među ostalim i Vijesti iz kulture kao i primjedbe o getoizaciji sadržaja na Treći program HTV- a. Ističe da su iste primjedbe i tema u dopisu udruga u čije Je ime Matica hrvatska poslala pismo glavnom ravnatelju HRT-a, a na taj upit Vijeću Je odgovorio ravnatelj Programa HRT-a. Smatra daje on na to pismo mogao odgovoriti onima koji su mu pisali i pitali, a Vijeću to dati na znanje. Ističe kao važno daje u meritumu tog pisma isti sadržaj te da se sadržaj potpuno poklapa sa stavovima Programskog vijeća HRT-a o tretmanu kulture u programima HRT-a. Nitko od glavnih urednika programskih kanala HRT-a nije do sada odgovorio na pitanja ni demantirao komentare Vijeća da se sadržaji iz kulture postupno ,,evakuiraju“, odnosno sele s Prvog i Drugog (općeprogramskih kanala) na Treći (tematski), na što Je u startu upozoreno da to nije bit profiliranja tog programa, a sada se najavljuju slične stvari i sa seljenjem emisija informativnih sadržaja na HTV 4. Budući da na to pitanje nitko do sada nije odgovorio, niti Je ravnatelj Programa HRT-a to demantirao, predlaže da na cijeli niz pitanja koja Vijeće postavlja već dulje vrijeme.

20

Program pokuša odgovoriti na sustavan način i s malo više uvažavanja odnosno da ih razmotri i na njih ogovori.

Arsen Oremović, član Vijeća, pod upitnik, uz izvještavanja o Bandićevu uhićenju, stavlja i neke od izvještaja o aktualnom prosvjedu hranitelja i 100-postotnih invalida Domovinskog rata. Za neke od tih izvještaja rekao je da ne bi zadovoljili kriterije za emitiranje ni na lokalnim televizijama, a kamoli na javnoj i nacionalnoj. Problematizirao je i pitanje tehničke osposobljenosti HRT-a i upitao se zašto je na HTV-u slika lošija od slika na ostalim televizijama. To argumentira činjenicom da nema emisije Dobro jutro. Hrvatska u kojoj ne puknu veze prilikom javljanja uživo. Isto tako, postavlja pitanje kad imamo izvještaje s nekih konferencija za novinare na kojima, recimo, govori premijer, i uvjeti su isti za sve televizije, zašto je slika s te konferencije na Novoj TV ili RTL-u bolja nego na HTV-u. Pita se je li to posljedica uvođenja nekih novih tehnika koje su globalno još uvijek neistražene odnosno nepouzdane ili se radi o padu tehničkih standarda koji su doista bili na vrlo visokoj razni svih desetljeća u kojima je HRT bio pionir i tvrtka koja je postavljala tehničke i produkcijske standarde u široj regiji.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, podsjetila je da se Vijeće negdje na proljeće, kada je najavljeno da će početi rasprava o novim pravilima za praćenje izbora založilo za to da se na adekvatan način liberaliziraju ta pravila koja je i samo Vijeće ocijenilo jako rigiđnima, a vjemjući u odgovornosti i uredničke procjene kojima bi trebalo osigurati ravnopravnu zastupljenost svih kandidata u vrijeme kada izborna kampanja još uvijek nije službeno počela. U tom razdoblju predsjedničke predizbome kampanje, kada nikakva pravila još zakonski nisu na snazi, smatra da je ogromna odgovornost posebno HRT-a da uskladi svoje ponašanje s onim što se očekuje u smislu adekvatnog praćenja budućih predsjedničkih ili najavljenih predsjedničkih kandidata. Ističe daje Programskom vijeću došla predstavka predsjedničkog kandidata Ivana Rude u kojoj optužuje HRT da favorizira neke od kandidata u odnosu na sve ostale, i to u vremenu dok još nije ni počela službena predizboma kampanja. Ističe da se HRT mora odlučiti je li u ovom vremenu u nekoj fazi predizbora pa u tom slučaju nitko ne priječi da HRT donese svoja pravila kojima će utvrditi svoje ponašanje u toj fazi predizbora, a pogotovo u situaciji kad sve ide prema tome da će službena predsjednička kampanja trajati dva ili tri tjedna. Smatra da je odgovor na predstavku koji je HRT dao putem Komunikacija neadekvatan i drži daje reakcija stožera tog kandidata ispravna kada tvrdi da ukoliko kampanja nije počela daje onda teško prihvatiti obrazloženje da se od nekoga tko je bio stečajni upravitelj tvrtke o kojoj se govori (g. Rude) ne može uzeti njegova izjava jer bi to značilo favoriziranje predsjedničkog kandidata, a uzima se izjava jednog drugog kandidata koji je doduše predsjednik države kada govori o toj istoj tvrtki. Smatra da tu HRT mora biti vrlo oprezan jer se od HRT-a očekuje visoka razina svijesti i da ne smije ostaviti prostora sumnjama kakve se pojavljuju u javnosti.

Neda Ritz, članica Vijeća, predložila je da Vijeće na jednoj od budućih sjednica stavi na dnevni red tematsku raspravu o sportu na HRT-u, a da povod za to bude intervju urednika Sportskog programa Brune Kovačevića objavljen u Jutarnjem listu 10. listopada 20124. pod naslovom ,TCao što Hajduk nema za Ronalda, tako ni HRT nema novca da plati baš sve sportske prijenose" u kojem se vide problemi sporta na javnoj televiziji. Smatra da bi zaključci s jedne takve šire rasprave mogli pomoći u profiliranju sportskog

21

programa jer kao što urednik kaže da HRT ima puno više programa nego sve dmge javne televizije u Europi pa ne zna je li to kritika ili pohvala.

Šaša Runjić, ravnatelj Programa HRT-a, zahvalio je Vijeću na pohvalama i na kritikama od kojih se s nekima slaže, a s nekima ne. Ističe da kao urednik i profesionalac može reći daje duboko svjestan odgovornosti koje idu s njegovim ingerencijama te da će se držati svih regula koje ga obvezuju, posebice Ugovora s Vladom RH kada s kolegama glavnim urednicima bude donosio programske odluke. Isto tako rekao je da na njegovoj listi menadžerskih i uredničkih prioriteta postoje 234 goruće točke o kojima razmišlja kako i kojim redom ih započeti rješavati pa Vijeće kao predstavnika javnosti i javnost, moli da ima razumijevanja za okolnosti u kojima radimo. Ne želi se ispričavati, te je rekao da preuzima odgovornost za sve greške programa za koje je odgovoran ali apelira da ga se pusti da te greške sustavno rješava jer će mnogi od tih prigovora biti rješavani sustavno, dok neki možda neće biti nikada riješeni. Istaknuo je da je sklon i voljan o svakom detalju i o svakoj primjedbi Vijeća razgovarati i detaljno. Sto se tiče njegova pisma Vijeću vezano za dopis Matice hrvatske rekao je daje htio prvo izvijestiti Vijeće odnosno javnost o svojem stavu jer misli da je to ispravno i da smo kao HRT dužni to učiniti i reći koji je naš stav, a tek potom komunicirati i s Maticom hrvatskom vezano za Sporazum koji smo zatekli.

Jozo Barišić, član Vijeća, rekao je da na Vijeću svaki put slušamo od novog ravnatelja programa i novog rukovoditelja IMS-a koji su se ovdje promijenili da imamo problema i da ćemo ih rješavati sustavno, a svjedoci smo tijekom ove zadnje dvije godine da se nijedan problem nije riješio, već se samo gomilaju i uvijek dođe novi čovjek koji traži razumijevanje da sagleda i snimi stanje. Pita kad će se problemi sadržaja programa ove kuće, a oni su očiti, zaista početi rješavati.

Šaša Runjić, ravnatelj Programa HRT-a, odgovarajući na pitanje skrenuo je pozornost Vijeću daje on počeo rješavati probleme najbrže što može, na što mu je Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, odgovorila da će u tome imati podršku članica i članova Vijeća.

Budući da se više nitko nije javio za riječ, predsjedniea Vijeća zaključila je 21. sjednicu Programskog vijeća HRT-a.




22


Broj: 23/14.Zagreb, 18. prosinca 2014.

ZAPISNIK

s 23. sjednice Programskog vijeća HRT-a, održane 11. prosinca 2014. u sobi 107, objekt B-30,1.kat

Započeto u 13 sati

PRISUTNI: Nina Obuljen Koržinek, Bruno Kragić, Ivica Maštruko, Neda Ritz, Arsen Oremović, Jozo Barišić i Josip Jelić, članovi/ce Vijeća.

ODSUTNI: Zoran Šangut, Zoltan Kabok, Sanja Ravlić (ispričani) i Marina Mučalo, članovi/ce Vijeća te Viktor Gotovac, predsjednik NO HRT-a (ispričao se)

OSTALI PRISUTNI: Goran Radman, Šaša Runjić, Jasminka Živalj, Đelo Hađiselimović, Dean Šoša, Jadranka Rilović, Sanja Gvozdanović, Vladimir Kumbrija, Daria Marjanović, Igor Duić, Rajka Rusan, Martina Novak Vukuša, Dorotea Lazanin-Jelenc i Melita Pamuković Ivušić.

Sjednicu je otvorila predsjednica Programskog vijeća HRT-a Nina Obuljen Koržinek. Ustvrdila je da je prisutno sedam članova Vijeća te da postoji kvorum za donošenje pravovaljanih odluka. Kako nije bilo prijedloga za izmjene ili dopune predloženoga dnevnog reda. Vijeće je jednoglasno prihvatilo sljedeći

DNEVNI RED:

1. a) Ovjera zapisnika 22. sjednice Programskoga vijeća HRT-ab) Izvješće o izvršenju odluka i zaključaka 22. sjednice Programskog vijeća HRT-a

2. Izvješće Povjerenika o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a između dviju sjednica(IzvJ: Z. Šeb)

3. Davanje mišljenja na prijedlog Programa rada HRT-a za 2015. godinu(Izvj: G. Radman)

4. Aktualne teme: Praćenje ispunjavanja obveza HRT-a definiranih Ugovorom i Zakonom

5. Razno

Ad. 1.a) Ovjera zapisnika 22. sjednice Programskog vijeća HRT-a

1

Vijeće je jednoglasno prihvatilo te ovjerilo zapisnik 22. sjednice Programskog vijeća HRT-a u predloženom tekstu.

b) Izvješće o izvršenju odluka i zaključaka 22. sjednice Programskog vijeća HRT-aSukladno zaključku s 22. sjednice Programskog vijeća HRT-a Glavni ravnatelj HRT-a u vezi s pismom Matice hrvatske od 14. listopada 2014. o ostvarivanju Sporazuma o suradnji i osmišljavanju programa i proizvodnji programskih sadržaja za Treći program Hrvatske televizije (HTV3), svoj odgovor uputio 10. studenoga 2014. izravno glavnom tajniku Matice Hrvatske Zorislavu Lukiću, a 13. studenoga 2014. na znanje Programskom vijeću HRT-a.

Ad. 2.Izvješće povjerenika o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a o kontaktima s korisnicima usluga HRT-a između dviju sjednica (od 27. listopada 2014. do 5. prosinca 2014.)

Zvonko Šeb, povjerenik za korisnike usluga Hrvatske radiotelevizije, ukratko je Vijeću izložio sadržaj Izvješća o kontaktima s korisnicima usluga HRT-a između dviju sjednica (od 27. listopada do5. prosinca 2014.) koji se u cijelosti objavljuje na web stranicama HRT-a. Istaknuo je daje sukladno odluci ravnatelja Programa HRT-a uspostavljena jača komunikacija s glavnim urednicima programskih kanala koji su se na većinu primjedbi u ovom Izvješću očitovali povjereniku za potrebe Izvješća i posredno Vijeću, tako daje rubrika ,,odgovori“ u Izvješću u većini slučajeva popunjena.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, pohvalila je ta nastojanja - praksu daje uspostavljena jača komunikaciju s povjerenikom za korisnike usluga vezano uz zaključak Vijeća s 20. i 21. sjednice kojim je zadužen da razmotri način da se Vijeće povratno izvijesti o prijedlozima i primjedbama koje u Izvješću iznosi povjerenik, odnosno o tome što su urednici poduzeli ili misle poduzimati s obzirom na određene kritike koje korisnici usluga upućuju HRT-u.

Na prijedlog Nine Obuljen Koržinek, predsjednice Vijeća, Programsko vijeće jednoglasno je donijelo sljedeći zaključak:

Vijeće prihvaća Izvješće povjerenika o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a između dviju sjednica (od od 27. listopada 2014. do 5. prosinca 2014.)

Ad.3)Davanje mišljenja na prijedlog Programa rada HRT-a za 2015. godinu

Vijeće je ustvrdilo da Nadzorni odbor HRT-a, sukladno ovlastima iz čl. 13. st.6 i čl. 23. st. 1 podstavaka 4. Zakona o HRT-u (NN, br. 137/10 i 76/12), te čl. 19. st 1. toč. 5 i čl. 36. st. 2. Statuta HRT-a (NN, br.14/13), donosi Program rada HRT-a na prijedlog glavnog ravnatelja HRT-a, a po prethodno pribavljenom mišljenju Programskog vijeća HRT-a.

Glavni ravnatelj HRT-a prijedlog Programa rada i Financijskog plana za 2015., sukladno čl.13. st. 6. i čl. 23. st. 1. podst. 4. i 6. Zakona o HRT-u (NN, br. 137/10, 76/12)., te čl. 19. st. 1. toč. 5. i 6. i čl. 36. St. 2. Statuta HRT-a (NN, br. 14/13), dana 1. prosinca 2014. uputio je na prethodno mišljenje Programskom vijeću HRT-a, te potom na donošenje, odnosno prihvaćanje Nadzornom odboru HRT-a na sjednici koja je planirana 15. prosinca 2014.

Programsko vijeće sukladno svojim nadležnostima predviđenim Zakonom o HRT-u (čl. 26. (1) i Statutu FIRT-a (čl. 21. toč. 4), u postupku pribavljanja prethodnog mišljenja Vijeća na prijedlog programa rada HRT-a koji glavni ravnatelj HRT-a predlaže na donošenje Nadzornom odboru HRT-a, raspravljalo je o prijedlogu Programa rada HRT-a za 2015.

2

u raspravi o prijedlogu Programa rada HRT-a za 2015. godinu, članovi/ce Vijeća, iznijeli su mišljenja, primjedbe i prijedloge, kako slijedi;

Neda Ritz, članica Vijeća, rekla je da je plan HRT-a za 2015. godinu, u dijelu koji se odnosi na Programsko usmjerenje HRT-a, konkretno televizijske kanale HTVl, HTV2, HTV3 i HTV4, iznesen preopćenito, kroz formulacije koje su načelnog karaktera pa djeluje poput plana dobrih namjera, kojim se iznose načelna strateška opredjeljenja HRT-a, slično kao stoje bilo u Planu za 2014. godinu, te da u 2015. godini što se tiče televizijske proizvodnje, HRT ima namjeru značajno povećati proizvodnju domaćeg dramskog i dokumentarnog sadržaja, revitalizirati proizvodnju tv filmova, realizirati barem tri domaće dramske serije, ali da se ne da iščitati (u prijedlogu Programa stoje tek četiri: obilježavanje 300-te godišnjice Alke, show The Voice, biografsko dokumentarna igrana serija o Tinu Ujeviću te financijski plan za serijal Republika Dubrovnik) koji su to konkretni projekti/emisije koje će HTV u 2015. početi planirati i proizvoditi ili će već u 2015. godini biti vidljivi na ekranu. Iz ovako općenitog plana Programa rada HRT-a nije vidljivo kakav će zaista u 2015 godini biti televizijski program i što će biti vidljivo na ekranu HRT-a.Konstatirala je i da se u Planu rada za 2015. godinu puno prostora daje uređenju ustroja HRT-a, zatim definira tko što treba raditi, a o programu se govori malo. Program rada Radija i Glazbene proizvodnje za 2015. godinu konkretniji je i kod planiranja i izvedbe.

Josip Jelić, član Vijeća, rekao je da je Program rada HRT-a za 2015. godinu obećavajući i ambiciozan program, sastavljen prema formuli „umijeća mogućeg“ čijim ciljevima i kvaliteti će pripomoći i samo Programsko vijeće HRT-a, svojim savjetima, prijedlozima i preporukama, kao zakonsko tijelo HRT-a koje prati i nadzire emitirani program s ciljem njegova unaprjeđenja te usklađenja sa zakonskim i ugovornim obvezama. Smatra i đa sve ono što je bilo zacrtano, a nije realizirano iz Plana rađa za 2014. mora ostati u Programu rađa za 2015. godinu.

Jozo Barišić, član Vijeća, podržava ciljeve HRT-a iz Programa rada za 2015. godinu da se u skladu s tehnološkom strategijom HRT-a poveća investiranje u nove tehnologije i učini značajan tehnološki napredak, koji će biti vidljiv u konačnom proizvodu/programu. Više od toga zanima ga kada će doći do vidljivog pomaka u sadržaju programa. Mišljenja je da restrukturiranje IMS-a nije dalo rezultate te se pita hoće li biti potrebna još jedna (nova) reorganizacija IMS-a koja bi rezultirala podizanjem kvalitete, točnosti i vjerodostojnosti informativnih sadržaja HRT-a. Pridružuje se mišljenjima da je ovakav program rada HRT-a za 2015. godinu, bez navođenja konkretnih projekata/emisija preopćenit i načelan.

Ivica Maštruko, član Vijeća, pozitivno ocjenjuje ciljeve HRT-a u Programu rada za 2015. godinu, posebice planove za povećana ulaganja u proizvodnju programa kao temeljnu djelatnost HRT-a (330 milijuna kuna što je 30% više nego 2014. godine) na čemu je i Vijeće više puta inzistiralo, kao i planove za povećana ulaganja u tehnološki napredak i nove tehnologije s krajnjim učinkom na bolji, kvalitetniji i atraktivniji proizvod za sve korisnike medijskih usluga. Pozitivnim smatra i ciljeve HRT- a u smjeru povećanih investiranja u regionalnu infrastrukturu sukladno strateškom razvoju HRT-a, budući da upravo regionalni centri predstavljaju značajnu proizvodnju programa. Program rada u2015. godini, koji HRT planira provoditi ulaganjem daljnjih napora u funkcionalno povezivanje i izvršavanje zadaća svih poslovnih jedinica, racionalizaciju njihova poslovanja, organizacijski i kadrovski preustroj, dio je procesa restrukturiranja HRT-a koji je u tijeku, a vidljiv je u prijedlogu Programa rada i financijskog plana za 2015., koji prema mišljenju PV HRT-a donosi Nadzorni odbor. Ipak, smatra da u Programu rada HRT-a jači naglasak treba staviti na poslovnu jedinicu Program te detaljnije u prijedlogu razraditi projekte/emisije na kojima će biti težište u 2015. godini, a svoje mjesto će naći u programskim usmjerenjima HRT-a za 2015. godinu. U prijedlogu rada poslovne jedinice Program HRT-a za 2015. godinu, posebno važnom ističe službu Promocija programa, kao podrške uredništvu te važnog segmenta u finalnom plasmanu proizvoda sa zadaćom isticanja ključnih projekata/emisija, kako bi oni na najbolji način doprli do gledatelja, slušatelja, posjetitelja, ali čitatelja pisanih medija.

3

Bruno Kragić, član Vijeća, podupire primjedbe članova Vijeća daje prijedlog rada HRT-a za 2015. godinu preopćenit te traži detaljnije prijedloge. Podsjetio je daje Vijeće na 21. sjednici održanoj 18. rujna 2014. raspravljalo o jesensko-zimskoj shemi emitiranja programa HRT-a 2014./2015., te je donijelo zaključak u kojem pohvaljuje pozitivne pomake vezane uz proizvodnju novih programskih sadržaja, od kojih su neki najavljeni, premda su u fazi ugovaranja i pripreme proizvodnje te će biti spremni za emitiranje u 2015. godini, a neki su predstavljeni kao nove emisije/sadržaji spremni za emitiranje. Vijeće je tada zaključilo da očekuje od HRT-a realizaciju svih najavljenih iskoraka i poboljšanja. Sukladno tome neke od tih emisija/projekata mogle su naći svoje mjesto u prijedlogu Programa HRT-a u 2015. godini, te se mogu navesti kao konkretni projekti ili najave. Moli da se izvidi zahtijeva li najava o osnivanju novog regionalnog HRT centra Čakovec i Varaždin, koji bi najednom mjestu integrirao radijsku, audiovizualnu i multimedijsku proizvodnju programa, promjenu i donošenje aneksa Ugovora u cilju ispravljanja uočenih nelogičnosti, koje je Vijeće navelo u svome Mišljenju od 7. srpnja 2014. vezano uz Izvješće o ostvarenju ciljeva i obveza HRT-a iz Ugovora s Vladom RH u 2013. godini. Moli da se na to daju odgovori i situacija raščisti kako bi Vijeće moglo ispunjavati svoju ključnu i temeljnu zakonsku obvezu, kao tijelo nadzora ispunjavanja programskih obveza iz zakona i ugovora s Vladom RH. Unatoč tomu što Vijeće ne raspravlja o troškovima koji su u nadležnosti NO HRT-a, uočio je podatak da se trošak drame Dolina sunca smanjuje, premda je u programu za 2015. godinu, najavljeno osnaživanje i povećano investiranje u dramski sadržaj, serije i filmove. Kada je riječ o televizijskim kanalima HTVl, HTV2 i HTV3 planira se jako povećanje ulaganja na poziciji odabir i nabava programskih sadržaja, pa nije jasno nalazi li se najava povećane dokumentarne dramske produkcije zapravo u tim stavkama.

Arsen Oremović, član Vijeća, složio se s dosad iznesenima primjedbama koje se tiču dosta načelnog karaktera Programa rada HRT-a za 2015. godinu, koji se zbog toga može nazvati ciljevi i misije, a ne konkretni program rada. Unatoč tomu, u Programu rada za 2015. godinu vidljiva je jasno izražena želja odnosno namjera HRT-a da se iduće godine osnaži i pojača rad na dva ključna i neuralgična segmenta ove kuće, a to je dramska odnosno dokumentarna proizvodnja sjedne strane, te informativni program s druge strane. U tim prijedlozima, da se posebno obrati pozornost na ova dva segmenta, uočava iskorak u odnosu na prošlu godinu, pa to budi nadu, a ostalo će biti vidljivo kada Vijeće dobije neke konkretnije prijedloge dokumenata za raspravu.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, istaknula je daje plan rada i financijski plan HRT-a za sljedeću godinu vezan uz obveze fiskalne godine, te da gaje HRT dužan donositi kao i svaka druga ustanova, te je jasno da on ne može niti treba biti tako detaljan dokument kao što su neki drugi dokumenti. Smatra daje problem ovog prijedloga rada za 2015. godinu u tome što nije konzistentan s onim što je HRT ranije već prezentirao Programskom vijeću HRT-a. Ističe, vezano uz cilj povećanja dosega medijskih usluga, daje Vijeće u više navrata pokušavalo uspostaviti dijalog s Programom, a do sada nije uspjelo dobiti nikakvu informaciju o tome koliki je stvarno doseg odnosno gledanost i slušanost. Programsko vijeće je u svojem Mišljenju od 7. srpnja 2014., koje je donijelo na 21. sjednici, reklo da nije zadovoljno načinom na koji ga HRT informira o trendovima gledanosti i slušanosti pojedinih programa. Naime, u konceptualnim ponudama, vezano uz pokretanje novih programskih sadržaja, navodili su se podaci o ciljanoj gledanosti i slušanosti, a da se pritom postavljene ciljeve ni na koji način nije evaluiralo. Programsko vijeće reklo je da zna da gledanost i slušanost u kontekstu javnog servisa nisu i ne mogu biti jedini kriterij uspješnosti, ali je ustrajalo na tome da HRT redovito i na primjeren način informira Programsko vijeće o trendovima. Zadnji put Vijeće je to pitanje postavilo na 22. sjednici, vezano uz ukidanje Dnevnika 3, kada je pitalo je li se za kratko vrijeme u kojem se nije emitirao Dnevnik 3, dogodio porast gledanosti HTV-a 4. Zatražilo je sažete podatke kojima se dokazuje i može potkrijepiti teza o masovnom prelasku gledatelja na HTV 4, odnosno gledaju li se vijesti koje su zamijenile Dnevnik 3 ili je rezultat prelazak gledatelja na programe komercijalnih televizija. To, prema njezinom mišljenju, ilustrira da ovakvim općim tvrdnjama nema mjesta u Programu rada HRT-a sve dok HRT ne počne na jasan način komunicirati kakvo je sadašnje stanje. Isto tako, kao kolega Kragić, postavlja pitanje zahtijevaju li najave o osnivanju novog regionalnog HRT centar Čakovec i Varaždin, koji bi na jednom bi mjestu integrirao radijsku, audiovizualnu i multimedijsku proizvodnju programa, promjenu i donošenje aneksa Ugovora, u smislu određenih promjena i regionalnih programskih kanala i radijskih kanala. Ukazuje i na neke nelogičnosti koje će

4

biti moguće ispraviti do konačnog prijedloga Programa rada HRT-a. Primjerice, u toč. 1.1.1. Prvog programa Hrvatskog radija, u dijelu u kojem se govori da su konkretne zadaće HRAl izbori za Predsjednika RH te parlamentarni izbori u prosincu 2015-te, gdje se navodi da će HRT kroz te događaje poticati pluralizam političkih, vjerskih i drugih svjetonazora, preporuča da se to jedno od drugog odijeli. Kao predsjednica Vijeća zadovoljna je s ciljem Drugog programa HRA navedenim u toč. 1.1.2., kojim se planira povećanje udjela domaće zabavne, pop i rock glazbe, što je sukladno zahtjevu Vijeća da, vezano uz ispunjavanje kvota koje proizlaze iz obveze emitiranja 40% hrvatske glazbe (posebno po pojedinim radijskim kanalima), uz zakonske i ugovorne obveze HRT treba poticati i promicati hrvatsku glazbu. Vijeće je, govoreći o ispunjavanju ugovornih obveza, više puta raspravljalo i o tretmanu kulture, posebno na HTVl te je iznijelo stajalište da u pripremi i predlaganju novih programskih sadržaja/emisija te u slučajevima ukidanja nekih emisija (emija iz kulture), urednici pojedinih programskih kanala nisu uvijek postupali prema jasno utvrđenim kriterijima. Cesto se Vijeću nisu znali obrazložiti razlozi pojedinih programskih odluka. Vijeće je stoga tražilo da se nakon prihvaćanja Strategije Programa HRT-a vodi računa o tome da se odluke o ukidanju ili uspostavi novih emisija donose na osnovi Strategije te da budu jasno i nedvosmisleno obrazložene. Vijeće je kod emisija koje su se ukidale zbog modernizacije, zadnji put zatražilo odgovor vezano uz emisiju Vijesti iz kulture, o tome je li ta emisija, sada u fluktuirajućem terminu zbog modernizacije, ostala potpuno nedohvatljiva, te koncepcijski nerazumljiva. U tom smislu izražava skepsu prema cilju iz Programa rada HRT-a za 2015. godinu da će se modernizacijom središnjeg Dnevnika ostvariti prodorniji utjecaj u javnosti. Sama modernizacija kao ključ uspjeha ne može biti jedino o čemu treba voditi računa. Vijeće je u rujnu 2014. raspravljalo o jesensko/zimskoj shemi emitiranja 2014./2015. pa je mišljenja da bi bilo dobro da novi ravnatelj Programa HRT-a, ako želi nešto ozbiljno mijenjati u toj shemi, koju je preuzeo kao obvezu stupanjem na dužnost 1. rujna, o tome informira Vijeće. Vezano uz prijedlog o ciljevima poslovanja iz Programa rada HRT-a za 2015. godinu, da se nastavi s doradom postojećih rješenja za provedbu diobe javnih i komercijalnih prihoda i rashoda, smatra da to ne može biti jedini cilj, već da cilj može biti završetak stvarnog odvajanja i identifikacija količine sredstava koje će se odvajati za Program, budući će se to itekako odraziti na mogućnost povećanog ulaganja u program.

Na iznesene prijedloge i primjedbe članova/ca Vijeća, odgovore i obrazloženja dali su Šaša Runjić i Goran Radman, glavni ravnatelj HRT-a.

Šaša Runjić, ravnatelj Programa HRT-a, osvrnuvši se na raspravu, rekao je da unatoč iznesenom prigovoru na općenitost ovoga plana, smatra da je važno da plan jasno pokazuje programski iskorak, odnosno usmjerenje Programa HRT-a da određene programske sadržaje pojača ili smanji jer je to smisao ovog dokumenta. Moli Vijeće da se odredi prema najvažnijim strateškim ciljevima Programa HRT-a u 2015. godini, među kojima ističe podizanje razine društvene relevantnosti i gledanosti te postizanje prepoznatljivosti kvalitetom i vjerodostojnošću svoga programa. Posebno važnim ističe cilj Programa HRT-a da poveća proizvodnju domaćih sadržaja i djela trajne kvalitete, pa je važno da se Vijeće odredi prema tome cilju kako bi Program znao što naručivati. U ovom trenutku nije moguće na temelju tako postavljenih ciljeva dati katalog programskih sadržaja i navesti sve konkretne projekte/emisije ili se obvezati na određeni film, dramsku ili dokumentarnu seriju, budući da to ovisi o cijelom nizu objektivnih razloga i okolnosti koji su vezani uz sam radni proces koji ide od zahtjeva za proizvodnjom sadržaja (odabira i naručivanja sadržaja) do njihove realizacije u Produkciji. Ono što će se emitirati u 2015. u najvećoj mjeri je proizvedeno ili naručeno već početkom 2014., dok će planovi o konkretizaciji programskih sadržaja, koji su se osmišljavali od jeseni 2014., biti implementirani u programskoj shemi (planu) emitiranja u jesen 2015. Ali nesporno je da postoji desetak naslova na kojima se radi, što znači da su u raznim fazama radnog procesa. Uspostava IMS-a na posve novim organizacijskim, sadržajnim i proizvodnim osnovama, s ciljem značajnog podizanja kvalitete, točnosti i vjerodostojnosti, nije novi proces već samo nastavak započetog te ubrzanje istog procesa integracije i reorganizacije IMS-a koji do sada nije dao željene rezultate niti u smislu funkcionalnosti niti kvalitetom informativnog sadržaja, dijelom i stoga što je jedan sustav napušten, a drugi nije do kraja implementiran. To će mu svakako biti prioritet u funkcijama ravnatelja Programa

5

HRT-a te rukovoditelja IMS-a. Nesporno je i opredjeljenje Programa HRT-a da će u 2015. godini značajan iskorak napraviti i u proizvodnji domaćeg sadržaja, posebice povećati proizvodnju dramskog i dokumentarnog programa.

Goran Radman, glavni ravnatelj HRT-a, osvrnuo se na raspravu te je rekao da je program rada HRT-a poslovni dokument koji HRT kao i svaka druga poslovna organizacija-ustanova mora donositi da bi mogla pristupiti realizaciji svih svojih aktivnosti, sukladno organizacijskoj strukturi. Cilj je uspješan rezultat, a u slučaju HRT-a, čija je temeljna djelatnost program, taj rezultat je programski sadržaj, čije je planiranje i realizacija u nadležnosti programskih urednika, pa su strateško usmjerenje i ciljevi Programa HRT-a u 2015. godini u nadležnosti Programa HRT-a. Programsko vijeće određuje se prema strateškim ciljevima Programa te sukladno zakonskoj ulozi vrednuje program odnosno objavljene programske sadržaje, a ne načine na koji se program stvara, stoje u uredničkoj nadležnosti. Zadaća je poslovne organizacijske strukture HRT-a da omogući odnosno stvori uvjete za to. Činjenica je da cijeli niz organizacijskih dijelova, uključujući i Program, svoje aktivnosti u sljedećoj godini moraju uskladiti s ciljevima cjeline organizacije HRT, a to će se dijelom odraziti na ono što će se sljedeće godine kao programski sadržaj moći vidjeti/ čuti/ pročitati. Unatoč tomu HRT u 2015. godini ima planove za povećana ulaganja u proizvodnju programa kao temeljnu djelatnost HRT-a (330 milijuna kuna što je 30% više nego 2014. godine). Neke od programskih aktivnosti koje su navedene u planovima rada Programa HRT-a za 2015. godinu bit će vidljive ili će se moći čuti tek za nekoliko godina, možda u 2017. i 2018. godini, ovisno o rezultatima cjeline. Unatoč tomu slaže se s konstatacijama/ primjedbama/ zahtjevima Vijeća da se u Planu, kada je riječ o proizvodnji programskih sadržaja, treba dati više detalja u kojima bi se planovi Programa mogli prepoznati do razine projekta u sljedećoj godini, bilo da će biti u fazi stvaranja ili kao gotovi projekti vidljivi na ekranu/eteru. Stvaranje HRT centra Čakovec i Varaždin u skladu je sa strateškim opredjeljenjem HRT-a za kvalitetnijom i efikasnijom infrastrukturom, potrebnom za stvaranje regionalnog programa. HRT bi na jednom mjestu integrirao radijsku, audiovizualnu i multimedijsku proizvodnju programa. Centar bi u 2015. godini preuzeo na sebe upravljanje novom radijskom postajom, za čije je pokretanje, kao novog radijskog regionalnog programa, potrebne provesti prethodne procedure i pribaviti mišljenja nadležnih institucija, a po potrebi i odgovarajuće dopune Ugovora između HRT-a i Vlade RH. HRT će, sukladno zakonskoj obavezi, biti dosljedan u razdiobi javnih i komercijalnih prihoda i rashoda. Krajnji cilj je, do razine svakog programskoga sadržaja odnosno svake programske jedinice, prikazati koliko se i na koji način u stvaranju određenog programskog sadržaja, ulaže javnoga, a koliko komercijalnog prihoda, te kakav je javni odnosno komercijalni efekt toga. Glavni ravnatelj HRT-a rekao je da implementacija prihvaćene metodologije razdiobe zahtijeva vrijeme. Kao glavni ravnatelj nezadovoljan je dinamikom provedbe ciljeva integracije HRT-a, među kojima 1 integracije IMS-a, dijelom uzrokovanih i nedostatkom upravljačkih kompetencija potrebnih kako bi se projekti integracije vodili odlučnije nego do dosada, kao i logičnim, očekivanim, otporima ljudi na prihvaćanje promjena. Napominje da je i sam BBC, koji se spominje kao uzor, već u 17-oj godini procesa integracije, a siguran je da će HRT-u trebati više godina da dođe do konačnoga rezultata tog procesa.

Nakon provedene rasprave. Vijeće ie pozvalo glavnog ravnatelja HRT-a da iznesene prijedloge i primjedbe Vijeća razmotri i prije njegova konačnog usvajanja. Nakon provedene rasprave, kao i danih odgovora i obrazloženja. Vijeće ie (6 glasova „za“. 1 .,suzdržan“) donijelo zaključak da daje pozitivno mišljenje o prijedlogu Programa rada HRT-a za 2015. godinu. Izvod iz zapisnika i zaključci rasprave na ovoj sjednici Programskog vijeća HRT-a sastavni su dio Programa rada HRT-a za 2015. godinu i dostavit će se glavnom ravnatelju HRT-a i Nadzornom odboru HRT-a.

Toč. 4Aktualne teme: Praćenje ispunjavanja obveza HRT-a definiranih Ugovorom i Zakonom

6

Neda Ritz, članica Vijeća, osvrnula se na problem uvrštavanja pojedinih emisija u shemu, te kao primjer navodi emisije Vijesti iz kulture i Drugi format, koje se emitiraju u kasnom terminu iza ponoći. Također, repriza emisije Vrtlarenje, na HTV2, emitira se u subotu iza ponoći, pa postavlja pitanje imaju li odgovorni za satnicu emitiranja saznanja o publici kojoj su ti sadržaji namijenjeni i kojoj se obraćaju. Slaganje sheme (satnice emitiranja) nije neko posebno umijeće već rezultat znanja (činjenica) dobivenih na temelju istraživanja gledatelja (strukture i preferencija) pa svaka emisija mora imati razlog zašto Je u programu u određenom terminu. Ponovila Je i prigovor s 22. sjednice Vijeća vezan uz humorističnu seriju Glas naroda za koju i dalje smatra daje lakrdija i pljuska dobrom ukusu, te Ju Je sram što se takva serija nalazi u programu HRT-a. Postavlja pitanje Je li tko od odgovornih pogledao barem 1 epizodu u cijelosti te hoće li HRT ustrajati u emitiranju svih 18 epizoda. Pohvaljuje serijal HRT-a „Priča o kostima“ za koju tvrdi da ide uz bok svjetskim produkcijama. Pohvaljuje i redovito izvještavanje o najvažnijim kulturnim događanjima te motivirajući prilog o malim vukovarskim gimnastičarkama, za koje smatra da su primjeri kakvi su dobrodošli u programu. Protestira što Je ratni zločinac SešelJ česta tema u informativnom programu HRT-a, a nedostatkom osjećaja za mjeru te spornim, smatra praksu da se svaki prilog o Šešelju ilustrira slikom njegova pojavljivanja na kojoj maše s prozora. Lošim ističe i praksu da voditelj Dnevnika, pri obraćanju dopisnicima ili izvjestiteljima na terenu, u najavi kaže toliko toga da gledatelj više ne očekuje da će dopisnik reći išta više ili značajnije, pa se postavlja pitanje koja Je zapravo uloga dopisnika. Pohvalila Je i nazvala trajnom vrijednosti, koja ostaje za povijest, emisiju Prekid programa zbog čitanja, u kojoj autentični pisci čitaju svoja djela, urednice Biljane Romić, koja se emitira na HTV3. Pohvaljuje i emisiju Klasici narodu koja se emitira na tom programu.

Josip Jelić, član Vijeća, moli nadležne da za sljedeću sjednicu Vijeća osiguraju sumarni pregled s komentarom primjedaba koje Je tijekom 2 mjeseca prikupila Služba gledatelja u sklopu Komunikacija HRT-a, a koje se odnose na IMS. Mišljenja Je da sve dobro što radi (proizvodi i bira) HRT biva zasjenjeno lošom kvalitetom informativnih emisija Dnevnika. Među ostalim svojim iskustvom liječnika te kao osobe koja Je provela dio ratnih godina u srpskom ,,kazamatu“, svjedoči o svakodnevnom maltretiranju zbog svakodnevnog pojavljivanja lika V. Šešelja na ekranu HRT-a. Iste posljedicama za gledatelje ima i svakodnevno praćenje teme o slučaju Perković, koje gotovo da ima karakteristike „prijenosa suđenja uživo“ što smatra nerelevantnim za hrvatsku Javnost u usporedbi s mnogo važnijim društvenim događajima.

Bruno Kragić, član Vijeća postavio Je pitanje vezano uz dopis Ureda ravnatelja HAVC-a u kojem se Programsko vijeće HRT-a upozorava na kršenje temeljnih novinarskih principa u emisiji Studio 4, emitiranoj u petak 5. prosinca 2014. na temu HAVC-a (osporavanje legalnosti izbora ravnatelja, te sukoba interesa oko dodjele financijskih sredstava) i emisiji Pola ure kulture, zbog priloga u od 4. prosinca čija tema Je također bila izbor ravnatelja u Hrvatskom audiovizualnom centru. U dopisu HAVC-a tvrde da u emisijama nije bila zastupljena druga strana (nije poštovano pravilo „druge strane“), te da ravnatelj HAVCA nije pozvan da gostuje u emisiji Studio 4. Predsjednica Vijeća Nina Obuljen Koržinek zatražila Je da se, o ovim navodima iz dopisa. Vijeću do 11. prosinca očituju urednici kanala/produkcijskih odjela/emisija, odnosno ravnatelj Programa HRT-a.

Iz očitovanja koja Je Vijeću dostavio ravnatelj Programa HRT-a, u kojem su sadržana i prikupljena očitovanja mjerodavnih urednika emisija, Joze Barišića i Branke Kamenski, proizlazi sljedeće: Urednik emisije Studio 4 Jozo Barišić ustvrdio Je da su se u emisiji Studio 4 u petak 5. prosinca 2014. na temu HAVC-a bavili legalnošću izbora ravnatelja, te sukobom interesa oko dodjele financijskih sredstava. Urednica emisije Pola ure kulture Branka Kamenski očitovala se da su se u emisiji bavili procedurom i dokumentiranjem nepravilnosti u procesu izbora ravnatelja HAVC-a, te u sklopu te teme i sve češćom pojavom u našem društvu, a to Je namještanje natječaja. Oboje su ustvrdili da s njihove strane nije bilo profesionalnih niti uredničkih propusta, posebice onih koji bi se odnosili na Jednostranost te nedavanje prostora drugoj strani ili Hrvoju Hribaru koji Je pozvan u emisiju, ali se nije odazvao, štoje u emisiji Studio 4 i rečeno.

7

Šaša Runjić, ravnatelj Programa HRT-a, rekao je da ni u Jednoj od ove dvije emisije nije bilo prekršeno pravilo struke. Unatoč tome, prikazali smo jednu stranu pa je napravljen disbalans. U ingerencijama je urednika pozivanje druge strane. Ali, budući da vlasnici emisija urednici nisu već HRT, on će kao ravnatelj Programa HRT-a i kao nadređeni urednicima emisija, pozvati ravnatelja HAVC-a i Ministarstva kulture, da u istim emisijama iznesu svoju stranu, štoje ujedno i njegov poziv urednicima emisija da to učine.

Šaša Runjić, ravnatelj Programa HRT-a, vezano za dopis Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja upućen Programskom vijeću HRT-a te prigovora u kojem se od Vijeća traže pojašnjenja o slučaju praćenja Okruglog stola održanog 5. prosinca na temu „Jesu li deficit i javni dug okovi hrvatske ekonomije*' te očitovanja voditeljice Redakcije za gospodarstvo IMS-a, rekao je da iz očitovanja proizlazi da nemaju pravo prigovora i javljanja Programskom vijeću HRT-a. Naime, iz očitovanja je očito da je HRT spomenuti Okrugli stol pratio u informativnim emisijama na platformi Hrvatskoga radija. Što se tiče platforme HTV-a, dogadaj je bio planiran (što je vidljivo iz priložene ponude Redakcije za gospodarstvo IMS-a), ali zbog količine dnevnih događaja i prekapacitiranosti resursa (snimateljskih ekipa), na kraju se od njega moralo odustati. Urednički gledano, upravo se od tog događaja odustalo jer tema događaja nije bila nova u medijskom prostoru, kao niti izlaganja sudionika koji su do sada prezentirali svoje teze. Naime, baš su uvaženi profesori - govornici najčešći gosti emisija na svim platformama HRT-a (Dobro jutro Hrvatska, Hrvatska uživo. Studio 4, Dnevnik 1, Dnevnik 2. Otvoreno, U mreži prvog. Poslovni tjedan....), a tematika vezana uz javni dug i deficit nebrojeno je puta apostrofirana u različitim novinarskim formatima. S obzirom na ulogu javnog servisa, urednici HRT-a redovito prate te u emisije pozivaju sindikalne čelnike, kao legitimne i stručne predstavnike gospodarsko-socijalne javnosti u Hrvatskoj. S te osnove navedeni prigovor Nezavisnog sindikata o problemu, koji po njihovu tumačenju traje dulje vrijeme, smatra se neutemeljenim, a to je moguće argumentirati i popisom gospodarskih tema u studenom (IMS).

Šaša Runjić, ravnatelj Programa HRT-a, u odnosu na Otvoreno pismo (reakciju) predsjedničkog kandidata prof. dr. Milana Kujundžića, na neslužbenu informaciju o tome da „vodstvo HRT-a namjerava u zadnji trenutak sučeljavanje i predstavljanje predsjedničkih kandidata, zakazano za 9. prosinca, prebaciti iz udarnog termina na HTVl na slabo gledani HTV4, samo zato, kako tvrdi u dopisu, što su neki kandidati otkazali svoje sudjelovanje, čime se pristaje na manipulaciju javnim televizijskim servisom i uskraćuje drugim kandidatima adekvatna mogućnost da se prezentiranju, rekao je Vijeću da, kao ravnatelj Programa Hrvatske radiotelevizije, u skladu sa svojim ovlastima, odgovornostima i standardima profesije te u suradnji s glavnim urednicima programskih kanala, svakodnevno obavlja svoj posao te odlučuje što će se i kada emitirati na kojem programskom kanalu HRT-a. U slučaju prvog sučeljavanja predsjedničkih kandidata, 9. prosinca 2014.. rekao je da je odlučeno kako će se ono emitirati na Četvrtom programu Hrvatske televizije (HTV4).

Toč.5RaznoJosip Jelić, član Vijeća, postavlja pitanje zbog čega nema više cross-promocije emisija i tema na svim kanalima HRT-a, poput Društvene mreže. Neda Ritz, članica Vijeća, složila se s time da prema promociji nekih emisija postoji maćehinski odnos dok za neke emisije poput The Voica, HRT nalazi prostora, a nije najvažnija emisija na HRT-u.

Jozo Barišić, član Vijeća ponovio je pitanje koje je postavio prije godinu i pol, o radu Kontrole kvalitete programa, koja će se baviti kontrolom emitiranog programa i provoditi mjerenje kvalitete te predlagati mjere za poboljšanje kvalitete. Šaša Runjić, ravnatelj Programa HRT-a, potvrdio je daje ta služba ustrojena u sklopu RJ Razvoj čije su zadaće i ciljevi postavljeni u Programu rada HRT-a za 2015. godinu.

Predsjednica Vijeća Nina Obuljen Koržinek i glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman na kraju su najavili novu sjednicu Vijeća, za prosinac ili siječanj - u zakonskom roku, nakon što Hrvatski sabor

8

12. prosinca 2014. izabere 4 nova člana Programskog vijeća HRT-a te odluka bude objavljena u Narodnim novinama i stupi na snagu. Na toj sjednici ovjerit će se mandati novim članovima PV HRT- a, izabrati novi predsjednik/ca i obaviti primopredaja.




Melita Pamuković IvušićNina Obuljen Koržinek

9

Documents

Prijedlog Klasa: Urbroj: PREDSJEDNIKU …...2 radu programskog vijeća HRT-a za 2014. godinu koje sad, rži uvodni opći sažetak djelovanja Programskog vijeća HRT-a, popraćen zapisnicima