Pribli¾avanje jeziku ili pribli¾avanje jezika

  • View
    268

  • Download
    7

Embed Size (px)

Text of Pribli¾avanje jeziku ili pribli¾avanje jezika

  • BIBLIOTEKA BOSNISTIKA | POSEBNA IZDANJA

    kN

    JIg

    A 1

    1

    JOSIP BAOTI

    Pribliavanje jeziku ili

    pribliavanje jezika

  • BIBLIOTEKA BOSNISTIKA | POSEBNA IZDANJA

    JOSIP BAOTIPRIBLIAVANJE JEZIKU ILI PRIBLIAVANJE JEZIKA

    Slavistiki komitet i Josip Baoti; prvo izdanje, 2012. Sva prava pridrana. Nijedan dio ove publikacije ne smije se umnoavati na bilo koji nain ili javno reproducirati bez prethodnog doputenja izdavaa i autora.

    IzdavaSlavistiki komitet, Sarajevo Filozofski fakultet u Sarajevu, F. Rakog 1, Sarajevo, BiHtel. (+387) 33 253 170 e-mail info@slavistickikomitet.bawww.slavistickikomitet.ba

    Izdavaki savjet Biblioteke Bosnistika LingvistikaJosip Baoti, Senahid Halilovi, Devad Jahi, Jagoda Juri-Kappel,Marina Katni-Bakari, Svein Mnnesland, Hasnija Muratagi-Tuna,Ivo Pranjkovi, Drago Teanovi, Branko Toovi

    UrednikSenahid Halilovi

    ISBN 978-9958-648-10-6

  • Sarajevo, 2012.

    kN

    JIg

    A 1

    1

    Josip Baoti

    Pribliavanje jeziku ili

    pribliavanje jezika

  • Objavljivanje ove knjige finansijski su podrali Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke i Filozofski fakultet u Sarajevu.

  • 5

    Sadraj

    I. Umjesto uvodaU obrani znanstvenog pristupa jezinoj problematici. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

    II. O jeziku kao strukturiPrilog problematici posavskog ikavskog dijalekta u bosanskoj Posavini . . . 35Sintaksa padea u govoru starosjedilaca bosanske Posavine . . . . . . . . . . . . . 40Akut u govoru starosjedilaca bosanske Posavine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80O orijentalizmima u govoru starosjedilaca bosanske Posavine . . . . . . . . . . . 91O govoru starosjedilaca bosanske Posavine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103Prilog osvjetljavanju demografskog i jezikog supstrata okolice Dervente . 136Iz sintakse bosanskohercegovakih govora. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166Iz problematike veza enklitikih oblika linih zamjenica sa prijedlozima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 214Lingvistiki aspekti problematike sastavljenog i rastavljenog pisanja rijei. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226O normi i nekim nekodificiranim izrazima u naem jeziku . . . . . . . . . . . . . 243

    III. O jeziku u drutvenom kontekstuJezika politika i jeziko planiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257Standardni srpskohrvatski jezik, norma i varijante. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 280Jezika politika u srpskohrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini . . . . . . . . 291Jezik u funkciji segregacije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301Ka jezinoj ravnopravnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 308Standardni jezici tokavskog narjeja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 318

  • 6

    Jezik u procesu integracije i dezintegracije drutvene zajednice . . . . . . . . . . 327Knjievnojezika politika borba za zajednitvo i ravnopravnost u jeziku 339Status specifinosti hrvatskog standardnog jezika u konceptu knjievnojezine politike u Bosni i Hercegovini . . . . . . . . . . . . . 391Napomena uz radove u ovoj knjizi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 405Saetak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 407 Summary . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 411 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 416Imenski indeks . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 421 Predmetni indeks . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 425O autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 429

  • I. Umjesto uvoda

  • 9Pribliavanje jeziku ili pribliavanje jezika

    U obrani znanstvenog pristupa jezinoj problematici*ivotopis prof. dr. Josipa Baotia pronaao sam u Radovima (br. 1, 1993. godine) Hrvatskog drutva za znanost i umjetnost, iji je redoviti lan od osnutka (18. prosinca 1993.), a od 1998. i glavni urednik tog glasila. U nje-mu pie da je roen 20. travnja 1942. godine u selu Kostr, opina Oraje, da je osnovnu kolu pohaao u Tolisi, prva etiri razreda, peti u upanji, a preostale u Oraju, gdje je poloio tzv. malu maturu, te da je gimnazijsko obrazovanje stekao u upanji, poloivi veliku maturu kolske 1960./61. godine. ivotopis dalje navodi i ovo: Po zavretku srednje kole godinu dana radio je kao tajnik u Osnovnoj koli u Oraju. Studij junoslavenskih jezika i jugoslavenske knjievnosti upisao je 1962./63. godine na Filozof-skom fakultetu u Novom Sadu i zavrio ga u rekordnom roku, s prosje-nom ocjenom 9,42. Godine 1966./67. zaposlio se kao profesor u Gimnaziji u Oraju, gdje je radio do polovine sijenja 1973., kada je preao u Institut za jezik u Sarajevu. U Instititu je radio do travnja 1991. godine, a od tada je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Postdiplomski studij upisao je 1972./73. na Filolokom fakultetu u Beogradu, a zavrio ga kolske 1974./75. godine obranom magistarskog rada Akcenatski sistem u govoru sela Kostra. Dok-torsku disertaciju pod nazivom Ikavskoakavski govor u okolini Dervente prijavio je svibnja 1980. na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i obranio svibnja 1983. I magistarski rad i doktorska disertacija objavljeni su u Bo-sanskohercegovakom dijalektolokom zborniku (knjige II i IV).

    Spomenuti ivotopis profesora Baotia zatim navodi da ga je prigodom osnivanja Instituta za jezik u Sarajevu Matiarska komisija izabrala u zva-nje vieg strunog suradnika, da je u tom zvanju ostao do 1980., kada je izabran u zvanje znanstvenog suradnika. Iste godine izabran je i u zvanje docenta na Odsjeku za junoslavenske jezike Filozofskog fakulteta u Sa-

  • 10 Josip Baoti

    rajevu, na kojem je drao nastavu hs./sh. jezika kao opeg predmeta. U zvanje vieg znanstvenog suradnika u Institutu izabran je 1984. godine, a u zvanje izvanrednog profesora Filozofskog fakulteta u Sarajevu rujna 1988. godine. Najvie znanstveno zvanje, znanstveni savjetnik, stekao je 1990. godine, a zvanje redoviti profesor rujna 1990., i to za predmete: Suvremeni hs./sh. jezik i Opa lingvistika.

    Znanstvenoistraivaki rad J. Baotia, kae njegov ivotopis, najveim je dijelom vezan za dijalektoloku problematiku, narodne govore i njihov odnos prema standardnom jeziku. Od zasnivanja makroprojekta Bosan-sko-hercegovaki dijalekatski kompleks pa sve do njegovog zavretka, tj. vie od deset godina, bio je jedan od najangairanijih suradnika, i kao sakuplja grae, i kao obraiva segmenata iz sintaksike problematike, te kao lan redakcije. Sudjelovao je i u postavljanju projekta DC XIII-3 (lingvistika) Standardnojeziki izraz sh./hs. jezika u BiH, a po postavljanju projekta ko-ordinirao je rad na njemu. Izvan Instituta, a kao lan Komisije za lingvisti-ka ispitivanja ANUBiH sudjelovao je u realizaciji meunarodnog projekta Opekarpatski dijalektoloki atlas, za koji je prikupio grau sa dva domaa punkta i obradio grau za preko dvadeset pitanja s cjelokupnog karpatskog areala, te izradio desetak karata. Isto tako, kao lan jugoslavenskog Meu-akademijskog odbora za ortografiju, elaborirao je problematiku o sastavlje-nom i rastavljenom pisanju rijei u hs./sh. standardnom jeziku. Pored rada na pomenutoj problematici, ogledao se na pitanjima suvremenog jezika, njegove prirode, strukture, norme i kulture, kako na praktinom tako i na teorijskom planu, objavivi preko pedesetak radova razliitog karaktera i opsega. U koautorstvu sa jo trojicom lingvista autor je udbenika iz hs./sh. jezika za srednje kole (od prvog do etvrtog razreda).

    Uz istraivaki rad bavio se i organizacijskim poslovima. Od 1975. do 1978. godine bio je rukovodilac Odjeljenja za jezik Instituta za jezik i knji-evnost, a po njegovu prerastanju u samostalnu ustanovu i direktor (1983.1991.). Kao lan urednitva sudjelovao je na profiliranju asopisa Knjievni jezik (1975.1984.), Bosanskohercegovakog dijalektolokog zbornika (od 1979. god.), a kao odgovorni urednik etiriju knjiga Radova Instituta.

    Kada sam mu poetkom rujna telefonom saopio da e rubrika: Posjet u narednoj Hrvatskoj misli biti posveena njemu, upitao je: A zato ba meni? Zlobnici e sigruno primijetiti da to nisam zasluio, a bojim se da komentari na ono to u u toj rubrici rei nee mimoii ni urednika. Ti si, zasad, naalost, u Sarajevu jedini jezini strunjak, a o jeziku danas ra-spravlja svatko. Najee amateri i politikanti odgovorio sam mu. Ko-mentari na moj raun uope me ne zanimaju.

  • 11Pribliavanje jeziku ili pribliavanje jezika

    Zemljaci smo, ali se nismo mnogo druili prije rata. U ratu nas je zbli-ila nevolja, lanstvo u Hrvatskom drutvu za znanost i umjetnost po-najvie. Na sastanke ovog drutva u Samostanu sv. Ante na Bistriku, gdje nas je uvijek toplo primao njegov gvardijan fra Perica Vidi, dolazili smo redovito obojica, ak i onda kada su grad zasipale granate. Na jednoj Na-pretkovoj tribini o jeziku vodio sam razgovor s njim u prepunoj dvorani Kamernog teatra; prvi put iz opkoljenog Sarajeva zajedno smo izali 1994. kroz tunel na savjetovanje: Hrvati BiH ciljevi i mogunosti, odrano u Neumu. Kao jezini strunjak oglaavao se i na tribinama sarajevskog ogranka Matice hrvatske i Hrvatskog drutva za znanost i umjetnost, na kojima su sudjelovali uvaeni hrvatski jezikoslovci: prof. dr. Ivo Pranjko-vi, akademici Dalibor Brozovi, Stjepan Babi i Tomislav Ladan. U svim tim prigodama up