Dr Sanja DamjanovićMinistarstvo nauke

Nataša MastilovićSimtex

Željko VlaovićHotel Lighthouse

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LV

Bro

j 2

Febr

uar 2

019.

Pri Privrednoj komori Crne Gore

Otvorena kancelarijaGeneralnog sekretara

KIF-a

Nauka u funkcijiprivrednog i društvenog razvoja

Stimulisatirazvoj tekstilneindustrije

Turisti žele ekološkistandardizovanehotele

IMPR

ESU

M

6 Pri Privrednoj komori Crne GoreOtvorena kancelarija Generalnog sekretara KIF-a

Broj 2Februar 2019.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: pkcg@pkcg.orghttp://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, prof. dr Mladen Perazić, dr Nina Drakić

Urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović, Maja Šćepanović Drobnjak

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: glasnik@pkcg.org

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Sanja Damjanović, Minister of Science in the Government of MontenegroScience in the function of the economic and social development

Božo Bulatović, director of the company "Interfood 35" RožajeEconomic valorization of natural resources

Nataša Mastilović, director of the company "SIMTEX“Textile industry development to be stimulated

Željko Vlaović, executive director of the “Lighthouse" HotelTourists want eco-friendly hotels

Suad Višnjić, co-owner of the company "Višnjić Komerc"Hard work and ambition are the most important for business

Željko Bakrač, owner of "Eko Piva"- PlužineThe future lies in green tourism

Aleksandar Milovanović, general manager of Melia hotels international, PetrovacMeliã - a brand which will enrich tourist offer

Ph.D. Boban Melović, University of MontenegroBrand management as a factor of development and competitiveness

21

32

50

65

78

91

100

107

4

Broj 2 Februar 2019.

Nataša Mastilović, direktorica

kompanije "Simtex“Stimulisati razvoj

tekstilne industrije

Dr Sanja Damjanović, ministarka nauke u Vladi Crne GoreNauka u funkciji privrednog i društvenog razvoja

Poslovni forum sa HrvatskomSaradnja u energetici, saobraćaju, građevinarstvu, IT-u i turizmu

Željko Vlaović, izvršni direktor hotela LighthouseTuristi žele ekološkistandardizovanehotele

Suad Višnjić, suvlasnik kompanije "Višnjić Komerc"Za biznis su najvažnijirad i ambicija

Božo Bulatović, direktor kompanije "Interfood 35" RožajePriroda darovala, čovjekoplemenio

16

48

44

62

7630

5

Broj 2Februar 2019.

Listajući Glasnik...

1984.Privredna saradnja sa Kanadom

Privrednu saradnju Crne Gore i Kanade ne karakterišu zapaženi rezultati, a robna razmjena je gotovo simbolična. U 1983. godini pro-met između dvije zemlje iznosio je deset miliona američkih dolara i to uvoz 900.000 i izvoz 100.000 dolara. Privreda naše zemlje ima interes, a i šansu, za proširivanje saradnje sa Kanadom. Postoji mogićnost izvoza proizvoda aluminijuma, čelika, hrane, vina,

tekstila, ribljih prerađevina, ljekovitog bilja i dr. Ekonomske veze moguće je ojačati i uspostavljanjem dugoročne saradnje, kooperacije i zajedničih ulaganja i to u aluminijskoj, drvoprerađivačkoj, hemijskoj industriji i turizmu. Poželjno bi bilo realizovati zajednička ulaganja i saradnju za rad sa trećim tržištima. Nagovještaj takve saradnje već je učinjen: potpisan je ugovor između "Elastika" i kanadske firme "Truteks", a fabrika bi proizvodila medicinsku opreremu, zabilježio je Glasnik 1984. godine.

2009.Startovao projekat "Dobro iz Crne Gore"

Prvi proizvodi sa znakom "Dobro iz Crne Gore" pojaviće se 21. aprila 2009. godina, rečeno je na konstitutivnoj sjednici Savjeta za dodjelu žiga, održanoj 27.marta 2009. godine u Privrdenoj komori Crne Gore, zabilježio je Glasnik. Cilj ove kampanje je stvaranje konkurentnih proizvoda na tržištu, povećanje njihove potrošnje, razvoj proizvodnje, uvećanje prihoda, smanjenje deficita robne

razmjene sa inostranstvom. Sve to treba da pospješi razvoj crnogorske ekonomije i smanji uvoz. Afirmacija pravih vrijednosti u crno-gorskoj privredi i ekonomiji te investicije, zapošljavanje, ulaganje u nova radna mjesta za Privredenu komoru su bili vodilja u kreiranju projekta "Dobro iz Crne Gore". Crna Gora nema skupe brendove, ali ima proizvode po kojima je prepoznatljiva: vino, pivo, njeguški pršut i sir, pivski skorup, masline, ljekovito bilje, vodu... Oni bi se za kratko vrijeme mogli pozicionirati na tržištu i jačati u kontekstu lojalnosti i povjerenja potrošača. Istraživanje koje je ovim povodom urađeno na uzorku od 1005 ispitanika, u devet gradova Crne Gore, ukazuje da potrošači smatraju da su im glavni kriterijumi za izbor proizvoda kvalitet, cijena i navike. Više od polovine ispitanika ocjenjuje da se kupovinom naših proizvoda jača domaća proizvodnja. Po njihovom mišljenju najpoznatiji domaći proizvodi su Nikšičko pivo, vina "13. jul Plantaže", mesne prerađevine MI "Goranović", "Mesopromet" i drugi.

6

Broj 2 Februar 2019.

Otvorena kancelarija Generalnog sekretara KIF-a

Pri Privrednoj komori Crne Gore

Kancelarija Generalnog sekretara Komorskog investicionog foruma zapadnog Balkana otvorena je 21. februara 2019. go-dine u Podgorici, pri Privrednoj komori Crne Gore.

Kancelariju su svečano otvorili ministarka ekonomije Dragica Se-kulić i predsjednik Upravnog odbora KIF-a i PK Srbije Marko Ča-dež‚ u prisustvu predstavnika privrednih komora Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova‚ generalnog sekretara KIF-a Safeta Gerxhaliua i crnogorskih kompanija.

Ministarka Sekulić je izrazila zadovoljstvo što će centar djelovanja Komorskog investicionog foruma biti u Podgorici.

- Nadam se da ćemo kroz komunikaciju sa privredom dolaziti do boljih rješenja i povećati konkurentnost našeg investicionog am-bijenta i generalno ekonomije – rekla je ministarka Sekulić.

Prema njenim riječima, u važnim regionalnim inicijativama čija realizacija predstoji mora se jače čuti glas privrede.

Ona je kazala da se raduje budućoj saradnji sa Kancelarijom Gene-ralnog sekretara KIF-a.

- Izabrali ste najbolji grad i zemlju za svoju kancelariju – ocijenila je ministarka ekonomije.

Predsjednik UO KIF Čadež podsjetio je da ova asocijacija pred-stavlja 350.000 kompanija koje očekuju veću korist od regionalne ekonomske saradnje.

- Mi predlažemo da budemo pomoć u stvaranju arhitekture jedin-stvenog regionalnog ekonomskog područja. Da počnemo sa sin-hronizacijom potrebne dokumentacije u trgovini, veterinarskih i

fitosanitarnih sertifikata, carinskih procedura. To je od vitalnog in-teresa jer ove barijere mnogo koštaju naša preduzeća. Predlažemo da se u ministarstvima uz pomoć privrede formiraju centri koji će se baviti samo ovim pitanjima – rekao je Čadež.

Namjera KIF-a je da bude promoter Zapadnog Balkana kao jedin-stvene investicione destinacije. KIF je napravio elektronsku plat-formu za investiranje u cijeli region, u koju je uključena sva pravna regulativa i informacije potrebne za pronalaženje poslovnih par-tnera i grinfild projekte. U prvoj polovini godine biće organizovana promocija ovog portala u saradnji sa Financial Timesom.

- Zaista je važno da na taj način pošaljemo poruku da ovo postaje region uspjeha, a ne konflikta. Ne postoji prostor u Evropi i šire gdje možete očekivati takav povrat investicije kao na Zapadnom Balkanu. Ekonomije su stabilizovane, makroekonomski pokazate-lji su dobri u cijelom regionu, rast je na zdravim osnovama, bazira se na investicijama i izvozu. KIF je tu da promoviše Region i dovo-di nove investitore – rekao je Čadež.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović oci-jenio je da je otvaranjem kancelarije Podgorica postala glavni grad ekonomskog prostora Zapadnog Balkana.

On je podsjetio da je na Samitu u Beču 2015. godine, na bazi Berlin-skog procesa, donesena Odluka o formiranju asocijacije komora Zapadnog Balkana, čija je konstitutivna sjednica Upravnog odbora, održana oktobra iste godine u Budvi.

Još od svog osnivanja Komorski investicioni forum Zapadnog Bal-kana je prepoznat kao najadekvatniji okvir za davanje doprinosa unapređenju povezanosti u Regionu, ekonomskom prosperitetu

7

Broj 2Februar 2019.

Komorski investicioni forum će uskoro početi realizaciju projekta koji je odobrila Evropska komisija, a čija je vrijednost 2,5 miliona eura. Takođe, u najavi je odobravanje granta od oko 50 miliona eura, koji bi preko KfW-a, te ove Kancelarije bio plasiran regionu

i evropskom putu Regiona u cjelini. Suštinski cilj ove asocijacije je da se udruženim komorskim djelovanjem, saradnjom i usagla-šavanjem aktivnosti, stavi fokus na razvoj konkurentosti privreda Regiona.

Nakon otvaranja Kancelarije Generalnog sekretarijata u Trstu, prepoznata je potreba da i unutar Regiona imamo svoje sjedište, kako zbog bolje dostupnosti jednog broja raspoloživih fondova za zemlje koje nijesu članice EU, tako i zbog snažnijeg uključivanja poslovne zajednice Regiona u različite aktivnosti KIF-a.

- KIF će uskoro početi realizaciju projekta koji je odobrila Evrop-ska komisija, a čija je vrijednost 2,5 miliona eura. Takođe, u najavi je odobravanje granta od oko 50 miliona eura, koji bi preko KfW--a, te ove Kancelarije bio plasiran regionu sa ciljem unapređenja obrazovnog sistema koji će stvarati kadar u skladu sa potrebama tržišta rada – rekao je Golubović.

Generalni sekretar KIF-a Safet Gerxhaliu kazao je da Podgorica po-staje glavni grad regionalne saradnje i partnerstva sa Evropskom unijom i donatorima. KIF vidi kao svojevrsnog advokata kada je riječ o lobiranju za bolju perspektivu.

- Moramo da poručimo EU i donatorima da je Regija spremna za ekonomsku saradnju i tome će KIF dati svoj doprinos kroz inter-nacionalizaciju poslovanja preduzeća Zapadnog Balkana. Kroz dijalog ćemo iznaći najbolje puteve za napredak – ocijenio je Ger-xhaliu, i naveo da se mora dodatno ojačati privatno-javni dijalog.

Prema njegovim riječima, Region je daleko bolji iznutra nego što stvara sliku u svijetu.

- Mi smo tu da taj imidž popravimo, da Zapadni Balkan predstavi-mo kao područje vizije i perspektive – kazao je on.

Predsjednik Stopanske komore Makedonije Branko Azeski ocije-nio je da KIF može da doprinese kreiranju zajedničkog ekonom-skog prostora Zapadnog Balkana te da bi taj proces trebalo okonča-ti tokom narednih pet godina. KIF, prema njegovim riječima, treba da kompanijama ponudi konkretne proizvode koji će stimulisati njihov rad, zajedničke projekte i internacionalizaciju poslovanja.

- Arbitraža može biti jedan od zajedničkih proizvoda. Potrebno je izdignuti arbitražu na nivo svih šest država. Time će se firme la-kše odlučivati na ovaj vid rešavanja privrednih sporova – rekao je Azeski.

On takođe smatra da predstavnici KIF-a treba da budu dio držav-nih delegacija i zastupaju privredne interese cijele regije.

Predsjednica Unije privrednih i industrijskih komora Albanije Ines Mucostepa čestitala je otvaranje Kancelarije Generalnog sekretara KIF-a i izrazila očekivanje da će ostvariti dobre rezultate na regio-nalnom povezivanju privrednika.

Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Her-cegovine založio se da Komore podstaknu i unaprijede ekonomsku saradnju u Regionu i osiguraju bolje uslove za poslovanje. Poručio je da Zapadni Balkan želi da radi na integraciji poslovne zajednice kako bi se bolje pozicionirala u EU.

Moderator sastanka Upravnog odbora Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana sa privrednicima bio je Balša Ćulafić, koji je ujedno i Nacionalni koordinator KIF-a za Crnu Goru.

8

Broj 2 Februar 2019.

U biznis se ne ulazi da bi se probalo, već uspjelo. Za uspjeh u biznisu je potrebno znanje, čije se sticanje ne završava okončanjem studija, već traje tokom cijelog života. Znanje,

odnosno diploma, nijesu dovoljni preduslovi za uspjeh. Znanje koje ste stekli tokom školovanja morate transformisati u vještine, koje vas, uz dozu hrabrosti, vode uspješnom biznisu. Ovo je stu-dentima Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore poručio predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović, tokom preda-vanja na temu "Poslovanje u Crnoj Gori, izazovi i šanse", 18. febru-ara 2019. godine.

Predavanje je organizovano u okviru manifestacije "The Right Start", svojevrsne uvertire za ljetnji semestar na Ekonomskom fa-kultetu. Prisustvovali su, pored brojnih studenata, dekan prof. dr Nikola Milović i uvaženi profesori ovog fakulteta.

Predsjednik Komore je ukazao da se biznis ne pokreće na kratak rok, jer on ne može biti uspješan u tom periodu. Prema njegovim riječima, biznis nema granica i ne treba ga ograničavati jednim tržištem, posebno ovako malim i otvorenim kakvo je crnogorsko.

- Biznis mora da se razvija i izlazi iz regionalnih okvira. Kada raz-mišljate o biznisu nemojte svoje ambicije zadovoljiti time da bu-dete prosječni, već da uvijek budete među prvima. A da biste bili u toj poziciji, potrebno je da imate stručan, obrazovan kadar koji ćete, zajedno sa vama, usavršavati cijelog radnog vijeka. Najveći kapital svakog biznisa su obrazovani i kreativni mladi ljudi – ka-zao je Golubović.

Za uspješno poslovanje, naglasio je on, takođe je neophodno uvo-diti standarde u tehnološke procese, te izgraditi povjerenje sa po-slovnim partnerima, klijentima i zaposlenima.

Predsjednik je studente upoznao sa svojim poslovnim putem, te govorio o organizaciji, aktivnostima i uticaju Privredne komore na ekonomska kretanja u Crnoj Gori i unapređenje ambijenta za poslovanje. Pozicija najstarije poslovne asocijacije je značajno oja-čana nakon što je početkom prošle godine stupio na snagu novi Zakon o Privrednoj komori, čime je ona postala institucionalni partner donosiocima odluka na državnom i lokalnom nivou. Pri-vredna komora daje mišljenje o tekstovima zakona koji se odnose

U biznis se ulazi da bi se uspjelo

Predsjednik Komore održao predavanje studentima Ekonomskog fakulteta

Za uspješno poslovanje, naglasio je on, takođe je neophodno uvoditi standarde u tehnološke procese, te izgraditi povjerenje sa poslovnim partnerima, klijentima i zaposlenima.

na poslovni ambijent, prije nego dođu na Vladu.

Govoreći o privrednim kretanjima, Golubović je ukazao na veliki napredak u razvoju koji je postignut od sticanja nezavisnosti naše zemlje. Prema njegovim riječima, i prethodnu godinu je obilježio ekonomski rast po jednoj od najvećih stopa u Evropi i očekuje se da će ona iznositi 4,9 odsto. Pozitivni trendovi se nastavljaju i u prvim mjesecima 2019.

Ocjenjuje da posebno raduje evidentan rast u realnom sektoru, kao i da će značajne rezultate dati investicije od 270 miliona eura planirane u agraru tokom narednih godina. Šansu za razvoj vidi u povezivanju poljoprivrede i prehrambene industrije sa turizmom, na čemu se intenzivno radi.

O povoljnom ambijentu za poslovanje i ulaganje govore i strane direktne investicije koje su u 2018. dostigle blizu 800 miliona eura. Rastu investicije iz zemalja članica NATO, nakon pristupanja naše zemlje toj alijansi, naglašava on.

- Nadam se da će u narednih nekoliko godina Crna Gora postati članica Evropske unije. Evropske integracije znače uvođenje stan-darda u poslovanje, unapređenje sistema obrazovanja i prisustvo na velikom tržištu, uz slobodan protok roba i kadrova – kazao je Golubović, dodajući da je jako značajna i brzina ulaska u EU, i na taj način mogli što prije da koristimo njene strukturne fondove i dodatno podigli nivo ekonomskog razvoja.

Dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr Nikola Milović je kazao da je partnerstvo dvije institucije višedecenijsko. Jedan od vidova partnerstva je participacija profesora i studenata Ekonomskog fakuteta u radu Konferencije o ekonomiji koju Komora već godi-nama organizuje. On je zahvalio predsjedniku Komore Goluboviću na podršci i prijateljskom odnosu prema Ekonomskom fakutetu.

- Ekonomski fakultet mora da uradi sve kako bi njegovi studenti sjutra bili spremni za biznis. Moramo da vas ohrabrimo, ali ne pre-više, jer ne smijemo da vam damo čelična krila kojima ne možete da letite. Zato je potrebno da imamo snažno partnerstvo sa institu-cijama kakva je Privredna komora i sa ljudima kakav je Vlastimir Golubović – kazao je Milović.

9

Broj 2Februar 2019.

10

Broj 2 Februar 2019.

Privredna komora i Udruženje prav-nika Crne Gore su 22. februara 2019. organizovali okrugli sto na temu "Od-

redbe i primjena zakona o privrednim dru-štvima - uporedno iskustvo“.

Cilj skupa bio je da se kroz stručnu debatu ukaže na dobra i potencijalno problematič-na rješenja Predloga zakona o privrednim društvima, kao i mogućnosti njihove pri-mjene u praksi.

Uvodna izlaganja imali su predsjednik Pri-vredne komore Vlastimir Golubović, mini-starka ekonomije Dragica Sekulić i preds-jednik Udruženja pravnika Crne Gore dr Branislav Radulović.

Predavanje je održao eminentni stručnjak, član Hrvatske akademije znanosti i umje-tnosti i profesor emeritus Pravnog fakulte-ta u Zagrebu dr Jakša Barbić.

Moderator skupa bio je generalni sekretar Privredne komore Pavle D. Radovanović, a u radu su učestvovali privrednici, arbitri Arbitražnog suda pri Komori, sudije, advo-kati, profesori univerziteta.

Predsjednik Komore Golubović je kazao da je Predlog zakona o privrednim društvima jedan od od najznačajnijih pravnih akata za funkcionisanje i rad privrede u našoj zemlji. Usvajanje ovog zakona predstavlja važan korak u usaglašavanju sa pravnom tekovinom iz oblasti kompanijskog prava, a sve u cilju da se poslovanje privrede poje-dnostavi te učini efikasnijim i bržim.

On je rekao da se novinama u Predlogu za-kona otklanjaju brojni problemi koji se tiču poslovanja privrede u Crnoj Gori. Podsjetio je da je Privredna komora bila domaćin dijaloga po pitanju ovog zakona koji je re-zultirao otklanjanjem najvećeg dijela ne-dorečenosti i nejasnoća važećeg propisa, prihvatanjem većine primjedbi privrednika i fokus stavio na unapređenje korporativ-nog upravljanja.

Jedna od novina odnosi se na izbor siste-ma upravljanja privrednim društvima iz-među jednodomnog i dvodomnog, u kojem, pored skupštine, postoji uprava i nadzor.

- Iako je za zemlje evropsko-kontinentalne pravne tradicije tipičan dvodomni sistem, što je dominantno rješenje na nivou Evrop-ske unije, moramo uvažiti činjenicu da u Crnoj Gori više od 85 posto preduzeća ima do pet zaposlenih, a preko 53% samo jednog zaposlenog, što čini neracionalnim name-tanje obaveze ustanovljavanja skupštine i opterećuje preduzeća prekomjernim admi-

On je podsjetio da je u Privrednoj komori ranije razgovarano na temu Zakona o pri-vrednim društvima, u okviru javne raspra-ve o nacrtu ovog akta.

Brojni zahtjevi privrede su, podsjeća ge-neralni Sekretar, već ugrađeni u Predlog zakona, ali i dalje postoje određeni izazovi gdje će Komora tražiti modifikaciju rješe-nja, ukoliko to nije u suprotnosti sa direk-tivama EU.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić je istakla da je Zakon o privrednim društvima najznajačniji za poslovanje kompanija, čiji je osnovni cilj stvaranje uslova poslovanja koji će svim preduzećima omogućiti da postanu relevantan i ravnopravan učesnik na jedinstvenom evropskom ekonomskom prostoru.

On reguliše osnivanje, upravljanje, restruk-

nistrativnim troškovima koje neminovno proizvodi funkcionisanje takve upravljač-ke strukture – smatra Golubović.

Prema njegovim riječima, zahtjev Privre-dne komore da inokosni organ upravljanja faktički obavlja funkciju skupštine pre-duzeća naročito dolazi do izražaja ako se ima u vidu podatak da od ukupnog broja registrovanih društava sa ograničenom odgovornošću, čak 76,1% čine jednočlana društva.

Rješenja iz Predloga zakona predstavljaju poboljšanje u dijelu normiranja i praktične primjenjivosti odredbi koje se odnose na zloupotrebu pravne ličnosti. Iako je zlou-potreba svojstva pravnog lica detaljno nor-mirana, u očiglednoj namjeri da se uvaže sugestije privrednika, prema ocjeni Golu-bovića još ne postoje adekvatni mehanizmi zaštite povjerilaca od izigravanja pravila, zbog niskog osnivačkog uloga i nedostat-ka kontrole preduzeća koja se duži vre-menski period nalaze u blokadi. Doprinos efikasnijem poslovanju predstavlja ukida-nje obaveze upotrebe pečata u određenim poslovima između privrednih društava i organa javne uprave, i uvođenje obaveze registracije elektronske adrese. Takođe, unapređene su odredbe koje se odnose na prinudnu likvidaciju, zabrane raspolaganja i prava trećih lica.

- Uvjeren sam da ćemo zajedničkim radom doprinijeti da Zakon o privrednim dru-štvima ispuni osnovnu svrhu i poslovanje učini efikasnijim, a preduzeća rasteretiti suvišnih birokratskih i administrativnih procedura. Pored praktičnog značaja za svakodnevno poslovanje privrednih su-bjekata, predložena rješenja imaće uticaj i na pozicioniranje Crne Gore na Doing Bu-siness listi Svjetske banke, što će povoljno uticati na ambijent za poslovanje i dopri-nijeti privlačenju novih domaćih i stranih investitora – zaključio je predsjednik Ko-more.

Generalni sekretar Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radovanović je ukazao na značaj Zakona o privrednim društvima za poslovnu zajednicu, a samim tim i za dru-štvo u cjelini.

- Izrada zakona, njegova primjena i promje-ne teksta propisa su izazov za svaku drža-vu: državne organe, privredna društva, sve koji te odluke/odredbe primjenjuju i sudove koji rješavaju sporove nastale iz primjene, ukoliko se ne odlučite za Arbitražni sud pri Privrednoj komori Crne Gore, što vam pre-poručujem – rekao je Radovanović.

11

Broj 2Februar 2019.

Odredbe i primjena zakona o privrednim društvima - uporedno iskustvo

Okrugli sto sa eminentim eksprertom dr Jakšom Babićem

Evropska unija posebno potencira načelo unosa i očuvanja kapitala. U zakon morate ugraditi i odredbe o rezervama kapitala, jer se zahtijeva stabilnost kompanije koja dolazi na finansijsko tržište EU, rekao je akademik Barbić

turiranje, prestanak rada privrednih dru-štava, kao i pitanja od značaja za njihovo funkcionisanje. Takođe, ovim zakonom se uređuje i pravni položaj drugih oblika oba-vljanja privrednih djelatnosti, kao što su preduzetnik i dio stranog društva.

- Zakon o privrednim društvima predsta-vlja neizostavan segment i kamen teme-ljac ekonomskog zakonodavstva država i društava baziranih na sistemu tržišne eko-nomije – rekla je Sekulić.

Podsjetila je da je raniji Zakon o privrednim

Važan razlog za donošenje ovog zakona je i proces pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji.

- Ključno mjerilo za privremeno zatvara-nje pregovora u Poglavlju šest – Privredno pravo, jeste donošenje novog zakona o pri-vrednim društvima. Cilj i obaveza je da taj zakonski akt bude u cjelini usklađen sa ta-kozvanim kompanijskim direktivama, koje predstavljaju ključne instrumente prava EU na planu harmonizacije nacionalnih kompanijskih prava i stvaranju uslova za adekvatan razvoj unutrašnjeg tržišta - po-

društvima, koji je stupio na snagu 2002. go-dine, zasnovan na anglo-američkoj prav-noj tradiciji, a da je novi predlog baziran na evropskom kontinentalnom pravu.

- Još od početka primjene važećeg Zakona o privrednim društvima, aktuelni zakon se mijenjao i dopunjavao u šest navrata. Česte izmjene i dopune, iako su donijele određe-na poboljšanja u smislu primjene zakona, doprinijele su tome da je njegova sistema-tika u značajnijoj mjeri postala nejasna - rekla je Sekulić.

12

Broj 2 Februar 2019.

Saradnja sa Upravom carina na reali-zaciji spoljnotrgovinskih poslova bila je tema sjednice Odbora udruženja

špeditera održanoj u proširenom sastavu 11. februara 2019. godine.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Ra-dovan Radulović, a u radu su osim članova i zainteresovanih privrednika, učestvovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, te predstavnici Uprave carina: pomoćnice direktora Lidija Mijović i Sne-žana Vučković, upravnik Carinarnice Bar Dragan Lučić, načelnici Stojanka Miloše-vić, Tatjana Vujisić, Branislav Janković i Milena Radović, te samostalni savjetnik Željko Radović.

Razmotrena su pitanja koja se odnose na poslovanje špeditera u slobodnoj zoni, za-brane i ograničenja, primjenu novog pra-vilnika Ministarstva poljoprivrede u vezi sa kvotama, te aktivnosti na implementaciji novog kompjuterizovanog tranzitnog sis-tema NCTS, pojednostavljenja i uvođenje statusa ovlašćenog privrednog subjekta.

Prema riječima predsjednika Odbora Ra-dovana Radulovića špediteri su i ovog puta kroz razgovor sa predstavnicima Uprave carina došli do zajedničke platforme za pravovremeno i interaktivno rješavanje izazova u njihovom poslovanju ističući otvorenost i dosadašnju saradnju sa Upra-vom carina.

Pomoćnica direktora Lidija Mijović je ista-kla da Uprava carina želi da jača dalje par-tnerstvo sa poslovnom zajednom i gradi međusobno povjerenje.

- Želimo da omogućimo privrednim su-bjektima da u potpunosti budu upoznati sa svojim pravima ali i obavezama kako bi po-slovna zajednica na pravi način unapriejed predvidjela buduće zahtjeve u procesu da-lje modernizacije Uprave carina. Transpa-rentnost, uzajamno povjerenje i poštovanje i pravovremena interakcija sa privredom je ključ u dostizanju ovog cilja- saopštila je Mijović.

Poseban fokus je bio na projektu uvođenja zajedničkog tranzita robe i primjene kom-pjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS) koji podrazumijeva postupak tranzita robe bez zadržavanja na granicama i uz elek-tronsku komunikaciju carinskih organa. Uprava carina započela je njegovu imple-mentaciju krajem novembra 2018. Projekat će trajati dvije godine, a u okviru imple-mentacije predviđena je tijesna saradnja Uprave sa privrednicima i upoznavanje sa

ručila je Sekulić.

Iz težnje za potpunom usklađenošću sa na-cionalnim kompanijskim pravom država članica EU proisteklo je rješenje da se, upo-redo sa jednodomnim modelom organiza-cije uprave društava kapitala, u domaće zakonodavstvo uvede i dvodomni sistem.

- Na taj način daje se doprinos lakšoj inte-graciji Crne Gore u unutrašnje tržište EU, kao i rastu privlačnosti crnogorskog dijela unutrašnjeg tržišta za strane investicije - rekla je Sekulić.

Novim zakonom se, kako je objasnila, kre-ira kvalitetan koncept zaštite prava, ali i nesporno legitimnih vlasničkih interesa akcionara, posebno manjinskih.

Sekulić je podsjetila da je usvajanje zakona predviđeno za drugi kvartal.

Predsjednik Udruženja pravnika dr Brani-slav Radulović ocijenio je da anglosakson-ski model po kojem je rađen prethodni Zakon o privrednim društvima više nije primjenljiv.

- Kao pravnici zahvalni smo što prelazimo na novi model koji je mnogo bliži svima nama. Prethodni zakon je imao 68 članova dok predlog novog ima 347 i podnormiran je ako se uzme u obzir da hrvatski ima 743 člana a njemački 1102 – rekao je Radulović.

On je ukazao da novi tekst označava pre-lazak na kontinentalni model prava osim u dijelu koji se odnosi na registraciju kom-panija.

- Zadržali smo registraciju u CRPS-u dok je stav Udruženja pravnika da to treba da bude sudski upis – kazao je Radulović.

Prema njegovim riječima, ne smije se do-zvoliti da ovo zakonsko rješenje bude u ko-liziji sa drugim propisima. On je naveo da se predloženim tekstom predviđaju novi instituti poput nezavisnog direktora, po-družnice, integrisanog koncepta zastupni-ka i prokurei drugih.

- Kada je riječ o imovini i kapitalu društva mislim da je Predlog zakona podnormiran – rekao je on.

Akademik prof. dr Jakša Barbić naglasio je da ulazak u EU traži prilagođavanje do-maćeg zakonodavstva zahtjevima Evrope.

- Među bitnijim je Zakon o privrednim dru-štvima, s obzirom na to da je sloboda kre-tanja kapitala jedan od temelja na kojima počiva EU. Ovaj zakon u cjelosti mora biti kompatibilan onome što traži EU, jer svako

preduzeće osnovano bilo gdje u Uniji sma-traće se crnogorskim i morate imati propis koji je jednak, na primjer, njemačkom ili francuskom. Jer ako ga nemate, EU će da kaže da zaustavljate kretanje kapitala– re-kao je Barbić.

Barbić apostrofira da ulaskom naše zemlje u EU sudovi Crne Gore neće više biti po-sljednja instanca, već će to biti evropski. Priznavaće se sistem sudskih presedana i zbog toga zakon mora biti rađen tačno po modelima koji se traži u EU.

- Pri tome morate imati na umu da je do sada objavljeno 12 direktiva iz ove oblasti koje se doslovno moraju ugraditi u zakon-ski tekst. Dok Crna Gora uđe u EU biće ih najmanje 15-16, a svaka traži da interveni-šete na 20 ili 30 mjesta u Zakonu. Direktiva 12 je nova i Hrvatska je sad ugrađuje u Za-kon, koji će zbog toga biti obimniji za više od 20 članova, sa mnoštvom detalja koji moraju biti propisani – rekao je on.

Ocjenjuje da je Crna Gora dobro radila na ovom polju.

- Sadašnji tekst je bitan napredak u odnosu na raniji, međutim u Predlog zakona nije ugrađeno baš sve što treba. Evropska unija posebno potencira načelo unosa i očuvanja kapitala. U zakon morate ugraditi i odredbe o rezervama kapitala, jer se zahtijeva sta-bilnost kompanije koja dolazi na finansij-sko tržište EU. Zapisnik na skupštini akci-onara ne treba da vodi sekretar nego notar – neki su od predloga koje je iznio Barbić.

Hrvatska je spremna da Crnoj Gori prenese iskustva na ovom polju, ali i ukaže na gre-ške koje je ta zemlja napravila.

- Mi gledamo šta su Njemci napisali i to unosimo u naš zakon,jer su Njemci inicija-tori i kreatori donošenja svih novih direkti-va - saopštio je Barbić.

Dodao je da sada Zakon o privrednim dru-štvima u Hrvatskoj uredno funkcioniše.

- Sada smo došli na nivo da taj propis sa-vršeno kod nas funkcioniše, da nam EU ne upućuje niti jednu primjedbu. To treba na-praviti u Crnoj Gori – rekao je on.

Kada izgradite pravni sistem kompatibilan sa EU olakšaćete priliv investicija, zaklju-čuje Barbić.

Izlaganje pravnog eksperta iz Hrvatske motivisalo je brojne diskutante da pitanji-ma, komentarima i sugestijama dodatno doprinesu kvalitetu stučnog dijaloga na ovom skupu.

13

Broj 2Februar 2019.

Predstavljene projektne aktivnosti Uprave carina

Špedicija

Poseban fokus na projektu uvođenja zajedničkog tranzita robe i primjene kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS) koji podrazumijeva postupak tranzita robe bez zadržavanja na granicama i uz elektronsku komunikaciju carinskih organa.

projektom kroz radionice.

- Implementacija projekta smanjiće troše-nje materijalnih resursa, kao i vrijeme od-vijanja spoljnotrgovinskog prometa – ka-zao je Radulović.

Iz Uprave carina su saopštili da će ova apli-kacija donijeti benefite svim učesnicima u prometu. Kompletan postupak će se spro-voditi elektronski i pratiti u svim država-ma članicama konvencije o elektronskom tranzitnom postupku, a to su sve zemlje EU, EFTA-e, te Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska.

- Planirano je da Crna Gora pristupi kon-

službu i pojednostavljuju postupke. Jedan od njih je i takozvano kućno carinjenje, gdje roba direktno sa granice ide u prosto-rije privrednika, što doprinosi značajnim uštedama u vremenu i novcu.

- Privrednici kojima su odobrena poje-dnostavljenja, koji su tokom prošle godine imali više od hiljadu pošiljki, uštedjeli su od 30.000 do 40.000 eura, jer se postupak koji počinje na granici završava u njihovim prostorijama. Roba ne ide na terminal i i kompletan postupak umjesto ranijih tri i po sata, sada traje 30 minuta u prostorijama privrednika – kazala je Vujisić.

venciji do kraja 2021. godine – rekla je Ta-tjana Vujisić, načelnica Odsjeka za carin-ske postupke u Upravi carina.

Ona je dodala da će najveći izazov biti im-plementiranje elektronske aplikacije koja će da prati tranzitni postupak.

- Jedna od najbitnijih novina biće to što će tranzitni postupak započinjati podnoše-njem elektronske deklaracije koja će biti vidljiva u svim državama članicama kon-vencije kroz koje roba prolazi – rekla je na-čelnica.

Predstavnici Uprave su govorili i o novim projektima kojim modernizuju carinsku

14

Broj 2 Februar 2019.

Privredna komora Crne Gore je 20. februara 2019. godine, u saradnji sa Agencijom za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, organizovala predavanje "Zaštita lič-

nih podataka - obaveze privrednih subjekata“.

Predavač je bila Mirjana Volkov, rukovoditeljka Odsjeka za pred-mete i prigovore u oblasti zaštite ličnih podataka pomenute agen-cije.

Cilj je bila edukacija predstavnika privrednih subjekata o važnosti adekvatne primjene Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, sa akcen-tom na obaveze naših preduzeća koja obrađuju podatke građana EU da primjenjuju Opštu Uredbu o zaštiti ličnih podataka-GDPR.

U ime organizatora, učesnike seminara pozdravio je direktor Sek-tora za pravne i opšte poslove Privredne komore Bojan Jovović. On je objasnio da su prikupljanje, obrada i korišćenje ličnih poda-taka od strane poslodavaca regulisani Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

- Ovaj zakon ima cilj da se svakom fizičkom licu, bez obzira na dr-žavljanstvo, prebivalište, vjeroispovijest, pol, političku i nacionalnu pripadnost i druga lična svojstva, obezbijedi ostvarivanje i zaštita prava na privatnost i ostalih prava i sloboda – rekao je Jovović.

Naveo je da su lični podaci sve informacije koje se odnose na fi-zičko lice, čiji je identitet određen ličnim imenom, JMBG-om ili

Zaštita ličnih podataka - obaveze privrednih subjekata

Edukacija u Komori

nekim drugim obilježjem. Pod obradom podataka podrazumije-vaju se: prikupljanje, bilježenje, kopiranje, pretraživanje, čuvanje, stavljanje na uvid, objavljivanje, širenje, snimanje, čuvanje i druge radnje.

Sabahudin Delić, pomoćnik direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, kazao je da je GDPR veoma kompleksan dokument koji je donijela EU i koji se primje-njuje od 25. maja 2018. godine u članicama. Opšta uredba ne oba-vezuje samo članice Unije, već i subjekte izvan EU koji obrađuju podatke njenih građana. Cilj Uredbe je da se građanima EU obez-bijedi adekvatan, unificiran stepen zaštite ličnih podataka, bez ob-zira gdje se nalazili.

- I mi moramo inkorporirati ovu uredbu u naše zakonodavstvo. Našim Ustavom jemčimo pravo na zaštitu privatnosti ličnih po-dataka. Međutim, u vremenu globalizacije, napretka tehnologije i društvenih mreža nijesmo ni svjesni situacija u kojima se mogu desiti povreda privatnosti, krađa identiteta i zloupotreba ličnih po-dataka. Zato se Agencija trudi da obezbijedi adekvatnu nadzornu ulogu u zaštiti ličnih podataka - rekao je Delić.

On je predstavio rad Agencije i njenu organizaciju, te govorio o ak-tuelnom Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti koji je donijet 2009. a mijenjan 2016. godine.

15

Broj 2Februar 2019.

Svaki privredni subjekt treba interno da napravi procjenu da li je već u obavezi da primjenjuje GDPR, a u tome mu mogu pomoći parametri: da li posluje na tržištu EU, ima internet stranicu na jeziku u službenoj upotrebi u EU i da li prodaju svojih roba/usluga naplaćuje u eurima.

- Očekujemo usklađivanje ovog zakona sa GDPR tokom 2019. godi-ne – kazao je Delić.

Mirjana Volkov je kazala da veliko interesovanje privrednika za ovu temu potvrđuje značaj i ozbiljnost Opšte uredbe o zaštiti ličnih podataka.

- Pojedini privredni subjekti koji posluju nu Crnoj Gori i obrađuju podatke građana EU, odnosno nude im određene robe ili usluge, u obavezi su da primjenjuju Opštu uredbu o zaštiti ličnih podata-ka. Svaki privredni subjekt treba interno da napravi procjenu da li je već u obavezi da primjenjuje GDPR, a u tome mu mogu pomoći parametri: da li posluje na tržištu EU, ima internet stranicu na je-ziku u službenoj upotrebi u EU i da li prodaju svojih roba/usluga naplaćuje u eurima – navela je Volkov.

Podsjetila je da MUP predlagač Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i da je obrazovao radnu grupu čiji su članovi i predstavnici Agen-cije a kojoj će biti zadatak da transponuje odredbe Opšte uredbe. Kada Zakon bude usvojen svi privredni subjekti biće u obavezi da primjenjuju i ono što GDPR propisuje.

- Već sada bi menadžment privrednih subjekata trebalo da razmi-šlja o imenovanju službenika za zaštitu ličnih podataka. Taj služ-benik je kontakt tačka između privrednih subjekata i osoba čiji se podaci obrađuju – rekla je Volkov.

Uredba, prema njenim riječima, prepoznaje i postupak sertifikaci-je.

- Sertifikat koji bi dobijali privredni subjekti bili bi i stvar prestiža na tržištu. Njegovo posjedovanje daje utisak povjerenja da je riječ o privrednom subjektu koji štiti lične podatke svojih klijenata. Na-damo se da će Agencija, kao nadzorni organ, izdavati pomenute sertifikate – kazala je ona.

Ona je privrednim subjektima poručila da je potrebno da strogo vode računa da lične podatke obrađuju uz saglasnost onoga na ko-jeg se odnose i ako za to postoji osnova u zakonu. Jer, kazne su ri-gorozne, naglašava Volkov, navodeći da je Google platio 50 miliona eura zbog ovog prekršaja.

Privredni subjekti su tokom predavanja upoznati i sa obavezema prema Agenciji, načinom dostavljanja zbirki ličnih podataka, ulo-gama službenika za zaštitu ličnih podataka.

Institucije sistema će, u saradnji sa Agencijom i posredstvom Pri-vredne komore Crne Gore, i ubuduće organizovati edukacije za pri-vrednike o zaštiti ličnih podataka i GDPR.

Skupu je prisustvovao veliki broj predstavnika preduzeća koji su iskazali zapaženo interesovanje za ovu važnu temu.

16

Broj 2 Februar 2019.

Nauka u našoj zemlji može puno da uradi na kreiranju dodatne vrijednosti za privredu i doprinese rješavanju zajedničkih društvenih izazova.

Nauka u funkciji privrednog i društvenog razvoja

Dr Sanja Damjanović, ministarka nauke u Vladi Crne Gore

17

Broj 2Februar 2019.

Tendencija je i u Evropskoj uniji da se nauka stavlja u funk-ciju kreiranja inovacija, i radi globalne konkurentnosti i radi krupnih problema današnjeg vremena. Mi moramo da

pratimo evropske tendencije jer na taj način povećavamo šanse za uspjeh i uticaj poduhvata kako u nauci tako i u privredi. Nama širi kontekst djelovanja, regionalni i evropski može da nadomjesti ograničenja koja kao mala zemlja imamo, rekla je dr Sanja Damja-

nović, ministarka nauke u Vladi Crne Gore u intervjuu Glasniku.

Glasnik: U Ministarstvo nauke Crne Gore došli ste iz prestižne sv-jetske naučne institucije CERN-a i to kao izuzetno respektabilan međunarodni naučnik. Što Vas je opredijelilo da se iz domena nau-ke oprobate i u politici?

S. Damjanović: Prije svega, opredijelila me je želja da nešto više učinim za svoju zemlju, da pomognem da sve ono što sam naučila i u domenu nauke i u domenu načina rada prenesem u sredinu iz koje sam potekla. Moja odluka je sigurno bila potpomognuta i sklo-nošću za prihvatanje novih izazova, osobinom za koju mogu da kažem da je bila veoma malo izražena kad sam kao mlada krenula u svijet, ali koju je dinamično radno okruženje na Univerzitetu u Hajdelbergu, GSI institutu u Njemačkoj i u CERN-u u Švajcarskoj jako razvilo u mojoj ličnosti. Izazov, rizik, hrabri i strateški potezi, to je način kako se radi u ozbiljnim institucijama. Ja sam to nauči-la od mojih mentora i kolega, koji su nastavili da mi pomažu i sada, kad sam na ovoj poziciji.

Glasnik: Na čelu ste Ministrastva nauke, itekako važnog sektora za ukupni društveni razvoj naše države. Kojim ste projektima i aktivnostima posvetili najviše pažnje u periodu u kom rukovodite Ministarstvom?

S. Damjanović: U protekle dvije godine započeli smo i sprovodi-mo mnogo aktivnosti. Mogla bi da ih grupišem pod poglavljima: Internacionalizacija, Regionalna saradnja i krupna infrastruktura, Pametna specijalizacija, Izgradnja ljudskih resursa i Politka ino-vacija. Čak i brzim uvidom u podatke o našoj naučnoistraživačkoj djelatnosti, shvatila sam da je naša zajednica previše mala, da nije ni unutar zemlje ni u širem kontekstu dovoljno otvorena i poveza-na, da iako je uključena u EU programe, Crna Gora ne postiže dobre rezultate, da privreda ne sarađuje s univerzitetima. U prethodnom mandatu započelo se sa kreiranjem inovacione politike i ja sam to nastavila, jer je očito da nauka u našoj zemlji ne može da ponudi neke globalno velike rezultate, ali može puno da uradi na kreiranju dodatne vrijednosti za privredu i doprinese rješavanju zajedničkih društvenih izazova. Tendencija je i u Evropskoj uniji da se nauka stavlja u funkciju kreiranja inovacija, i radi globalne konkurentno-sti i radi krupnih problema današnjeg vremena. Mi moramo da pratimo evropske tendencije jer na taj način povećavamo šanse za uspjeh i uticaj poduhvata kako u nauci tako i u privredi. Nama širi kontekst djelovanja, regionalni i evropski može da nadomjesti ograničenja koja kao mala zemlja imamo. Ukoliko naši univerzite-ti sarađuju sa CERN-om ili EMBL-om, recimo, mnogo se brže kre-iraju kvalitetni naučnici i predavači jer rade na najsavremenijoj opremi i imaju pristup izuzetnim timovima. Ili, ukoliko jedna naša kompanija dobije oznaku Eureka! jer sarađuje na inovativnom pro-jektu sa nekom evropskom kompanijom, ima bolju vidljivost, kva-litet proizvoda i pristup novim tržištima.

Glasnik: Ako ste saglasni fokusirali bi se na dva izuzetno značaj-na projekta koje realizuje Ministrastvo nauke Crne Gore: Izgradnju međunarodnog naučnog centra u Crnoj Gori i Pametnu specija-lizaciju. Predstavite, prvo, pomenuti Naučno tehnološki institut, odnosno aktivnosti koje je Ministarstvo realizovalo na ovom pro-jektu.

S. Damjanović: Međunarodni institut za održive tehnologije u Ju-goistočnoj Evropi za hadronsku kancer terapiju i istraživanja u bi-omedicini je kapitalni projekat za čitav naš region. Ideja je potekla od bivšeg dugogodišnjeg direktora CERN-a, prof. Herviga Šopera,

18

Broj 2 Februar 2019.

koji je baš nedavno nagrađen od strane Američke asocijacije za napredak nauke, nagradom za naučnu diplomatiju jer je bio jedan od pokretača velikog naučnog instituta u Jordanu, koji ima cilj po-mirenje nacija. Inicijativu je prihtatila naša Vlada, nakon čega sam je ja, kao njena ambasadorka, promovisala u regionu. Za kratko vri-jeme od godinu i po od početka rada, postigli smo velike rezultate i na stručnom i na političkom planu. Imamo idejno rješenje a sada počinje faza planiranja projekta; svakoga dana dobijamo podršku sve više zainteresovanih naučnika i naučnih grupa. Veliki napre-dak postignut je i na političkom planu; potpisana je Deklaracija o namjeri osam zemalja, Upravni odbor redovno funkcioniše, a sada smo u fazi usglašavanja Memoranduma o saradnji. Dobili smo i početnu finansijsku podršku i to iz fondova IAEA i Horizont 2020. U toku ove godine trebalo bi da se definiše detaljan plan projek-ta koji uključuje uslove za lokaciju, kada će sve zainteresovane zemlje članice projekta kandidovati svoje lokacije. Za ovo se već neko vrijeme ozbiljno pripremaju određene zemlje, a mi mora-mo da pristupimo ovom zadatku s najvećom odgovornošću kako bismo se izborili za dobijanje lokacije u Crnoj Gori. Ovaj projekat pred Crnu Goru je postavio zadatak koji nikada u svojoj istoriji nije imala, da se sredstvima naučne diplomatije bori za ostvarenje ci-lja koji bi za nju ali i za cijeli region značio nevjerovatan naučni i tehnološki iskorak i koji bi ga za relativno kratko vrijeme postavio na mapu naučno atraktivnih regiona. Institut bi, pored naučnih ci-ljeva, imao i zdravstvene jer bi se uvela napredna terapija kancera pomoću težih čestica (protona i jona), što je jedna od najdjelotvor-nijih metoda liječenja raka danas u svijetu.

Glasnik: Rekli ste da će korist od Instituta imati naša zemljai Re-gion, a glavni cilj je povezivanje sa međunarodnom naučnom za-jednicom. Objasnite to kao i benefite ovog projekta sa akcentom na ekonomiju.

S. Damjanović: Za biomedicinska istraživanja liječenja kancera hadronskom kancer terapijom pomoću čestica visoke energije (protona i težih jona), danas u naučnom svijetu postoji sve veće interesovanje jer su dosadašnja istraživanja pokazala veliku dje-lotvornost, a postoji široko polje za nova otkrića. Kreiranje istra-živačkog programa s atraktivnim naučnim fokusom privući će vodeće svjetske naučnike ovdje, podstaći mobilnost istraživača, inženjera i ostalih stručnjaka, kao i nove mogućnosti za edukaciju mladih.

Kod nas nije toliko očigledan efekat koji naučni razvoj ima na pri-vredu, ali u svijetu je to samo po sebi jasno. Upravo će izgradnja ovakvog instituta, od građevinskih i tehničkih radova, opskrblji-vanja i povezanih usluga, pa do pojave visoko-tehnoloških servisa i spin-off kompanija – predstavljati čitav jedan ekosistem privre-dnih aktera. Tokom izgradnje Instituta, za koju će biti potrebno od 200 do 400 manjih kompanija, otvoriće se brojne mogućnosti tehnološkog transfera ka zemljama regiona, što će koristiti našoj lokalnoj privredi, jer na primjer, samo nabavka različitih kompo-nenti mašine (magneti, vakumski sistem, kontrolni sistemi, jedi-nice napajanja, i druge) može biti povjerena lokalnoj privredi.

Velika naučna infrastruktura vremenom postaje poput osovine oko koje se umnožava razmjena ideja i kapitala. Dodatno, podstiče se razvoj komplementarnih tehnologija, zelene infrastrukture itd.

Glasnik: Kada će se graditi ovaj institut? Gdje će se on nalaziti i da li bi sada mogli saopštiti kada bi mogao da otpočne njegov rad?

S. Damjanović: Gradnja instituta ne može da započne prije 2022.

godine, ako sve bude išlo po planu. Ovakve vrste infrastrukturnih projekata imaju jasno definisane vremenske okvire. Nakon izra-de idejnog rješenja (koje imamo), slijedi izrada detaljne projektne studije za koju je potrebno tri do četiri godine. Upravo smo zapo-čeli ovu fazu, zahvaljujući prvoj finansijskoj podršci u iznosu od milion eura od Evropske komisije. Ova faza podrazumijeva izradu detaljnog tehničkog projekta, uključujući biznis plan i finansijski okvir za izgradnju i operativne troškove, kao i utvrđivanje uslova za lokaciju. Uspostavljena je i projektna grupa, a domaćin i sjedište pripremne faze projekta su CERN (za projektovanje akceleratora) i GSI institut u Darmštatu (za biomedicicinska istraživanja), sve dok lokacija instituta ne bude određena. Početak rada i tretiranje prvih pacijenata bi moglo da se očekuje 2027. godine.

Glasnik: Zašto je ovo jedinstven projekat u Jugoistočnoj Evropi? Koja opcija će biti početna u radu Instituta? Bitno je i to što je za ovaj projekat Međunarodna agencija za atomsku energiju ponudi-la prvih pola miliona eura za edukaciju.

S. Damjanović: Projekat je jedinstven prvo zato što trenutno region nije pokrenuo bilo kakav drugi sličan zajednički poduhvat. Postoje neki mali projekti prekogranične saradnje, i oni su važni, ali ova-ko kapitalno važnih projekata nema. Zato se nadamo da će i EU prepoznati do kraja njegov značaj i u okviru politike proširenja EU

19

Broj 2Februar 2019.

pružiti mu stabilnu podršku. Jedinstven je i po tome što bi se zna-čajan dio vremena rada ove infrastrukture (50%) koristio za istra-živanja obećavajućih naučnih oblasti u biomedicini koji se nigdje u svjetu ne odvijaju u ovoj mjeri. U svijetu postoji samo 12 ovakvih projekata gdje se tretiranje pacijenata vrši pomoću protona i jona ugljenika. Međutim, još uvijek nije ispitano korišćenje šireg spek-tra jona (poput helijuma, neona, kiseonika...) i upravo je naš cilj da projekat ne bude samo kopija postojećih, već unikatan jer će se istraživati širi spektar jona i proučavati optimalne mogućnosti. Stoga, projekat je posebno važan sa zdravstvenog aspekta jer bi se došlo do novog znanja na svjetskom nivou o mogućnostima novih terapija kancera.

Glasnik: Crna Gora je ušla u proces Pametne specijalizacije 2017. godine i od tada imala kontinuiranu podršku EK. Šta je Pametna specijalizacija?

S. Damjanović: Pametna specijalizacija (S3) je integrisano strate-ško planiranje na nivou regiona EU (uključujući zemlje kandidate) sa ciljem definisanja užih privrednih oblasti u kojima su istraživa-nje, razvoj i inovacije ključni faktori koji mogu da osiguraju konku-rentnost. Zapravo u pitanju je recept Evropske unije da se trasira moderni razvoj ekonomije baziran na domaćoj pameti i domaćim potencijalima. Radi se upravo prema metodologiji koju je razvila

EU i čije sprovođenje izbliza prati. Imati strategiju S3 koju je ve-rifikovala Evropska komisija (njen Udruženi istraživački centar - JRC) znači da je proces u zemlji dosljedno sproveden kao i da su oblasti specijalizacije usaglašene sa prioritetima koje razvija ma-kar nekoliko drugih regiona u EU, odnosno da pripadaju globalno konkurentnim lancima vrijednosti Evropske unije. Bolja pozicija za jednu zemlju je ukoliko nudi nešto jedinstveno ili veoma napre-dno u okviru evropske privrede.

Pametna specijalizacija znači biti prepoznatljiv po proizvodima, uslugama, obrazovnim programima i profesionalcima, imati sna-žnu dinamiku u cirkulaciji ljudi, ideja i kapitala u određenom pri-vrednom sektoru. Pametna specijalizacija znači premostiti grani-ce između tradicionalnih sektora, koristeći moderne tehnologije, naročito digitalizaciju. To znači profilisati budućnost naše privre-de kako bi se postigao ekonomski rast, nove privredne djelatnosti i veća zaposlenost. Sprovođenje strategije pametne specijalizacije trebalo bi da bude markirano krupnim infrastrukturnim projekti-ma i instrumentima politika kojima se naša ekonomija transfor-miše u ekonomiju znanja.

Crna Gora ima svoju prepoznatljivu kulturu, ljude, prirodne resur-se, ekonomsko nasljeđe. Kroz primjenu pametne specijalizacije možemo da zamislimo budućnost u kojoj smo prepoznatljivi po

20

Broj 2 Februar 2019.

privrednim djelatnostima, naučnim oblastima i inovacijama, koje će povećati naš izvoz i privući umne ljude u Crnu Goru.

Glasnik: Naša država biće prva u Regionu koja će usvojiti pametnu specijalizaciju. Već ste pomenuli neke benefite koje će realizacija ove strategije donijeti. Želite li da dodate još nešto?

S. Damjanović: Usvajanjem strategije uspostavljamo novi okvir za buduće pravce razvoja naše privrede i društva uopšte, baziranog na istraživanju i inovacijama. Ne kažemo da će to postati domi-nantan tok naše privrede, makar ne u srednjem roku. Međutim, za dugoročni razvoj posebno u kontekstu integracije u Evropsku uni-ju to će biti linije razvoja koje nas mogu brzo povezati sa vrlo kon-kurentnim evropskim privrednim subjektima, omogućiti učešće u zajedničkim lancima vrijednosti i podizanje kapaciteta privrede kroz učenje, saradnju i pristup novim tržištima. Pametna speci-jalizacija, kao što sam rekla, ključna je za okretanje privrede ka privredi baziranoj na znanju. Strategija S3 omogućava usklađeno planiranje evropskih fondova, nacionalnih programa finansiranja i privatnih investicija. Takođe, Strategija pametne specijalizacije je jedan od uslova korišćenja EU strukturnih fondova.

Glasnik: Identifikovali ste prioritetne oblasti ekonomskog, privre-dnog, razvoja baziranog na nauci i inovacijama. Koje su to djela-tnosti?

S. Damjanović: Kroz veoma intenzivan, dijaloški proces takozva-nog “preduzetničkog otkrivanja", a povezanog s analizom relevan-tnih statističkih pokazatelja, naše radne grupe su identifikovale sljedeće prioritetne oblasti (4 vertikalne i 1 horizontalna): Obno-vljivi izvori energije i energetska efikasnost; Održiva poljoprivreda i lanac vrijednosti hrane; Novi materijali i održive tehnologije; Od-rživi i zdravstveni turizam; i Informaciono-komunikacione tehno-logije (ICT) – kao horizontalni prioritet.

Glasnik: Proces pametne specijalizacije bitan je i za sve ekonomi-je regiona. Smatrate da međunarodna i regionalna saradnja može doprinijeti boljim rezultatima u implementaciji stretegije pametne specijalizacije. Zašto?

S. Damjanović: Naravno, pametna specijalizacija se primjenjuje u Evropskoj uniji kao proces koji se odvija nacionalno ali sa kon-stantno otvorenim pogledom “ka vani", šta se dešava u EU, a po-sebno na nivou regiona. Razlog za to leži u samim temeljima funk-cionisanja EU, gdje su partnerstva među najvažnijim kohezionim faktorima. Postoje brojni instrumenti i inicijative usmjereni na ko-ordinaciju, saradnju, pa čak i usaglašavanje nacionalnih strategija i programa radi efikasnijeg funkcionisanja Evropskog istraživač-kog prostora. Mislim da je i Privredna komora nekim svojim pre-kograničnim projektima dio Evropskih inovacionih partnerstava (EIP). Cilj ovih instrumenata je suočavanje sa društvenim izazovi-ma uz jačanje evropske konkurentnosti. Strategija pametne spe-cijalizacije je putokaz kako i u kojim oblastima graditi partnerstva i veoma je važna kako za korišćenje evropskih fondova tako i za planiranje nacionalnih – javnih i privatnih investicija.

Glasnik: Može li Zapadni Balkan napraviti efikasnu tranziciju ka ekonomiji znanja?

S. Damjanović: Zapadni Balkan to mora uraditi, prije svega kako bi zaustavio odliv talenata ali i uhvatio korak sa drugim ekonomija-ma koje ubrzano idu u tom pravcu. Poznat je na primjer podatak za Vojvodinu, da ona već ima mnogo veći izvoz u IT privredi nego u poljoprivredi. Ali Vojvodina baš uspješno kombinuje IT i poljopri-

vredu, što pokazuje izuzetan primjer instituta Biosense. Međutim, za efikasnu tranziciju mi se moramo promijeniti. Moramo kreirati ambijent, legislativu koja favorizuje istraživanja i inovacije, insti-tucije, finansijske instrumente, ali i vještine ljudi. Naše ministar-stvo je ovom procesu, pored Strategije pametne specijalizacije, dalo doprinos i putem pripreme Programa podsticanja inovativnih startapova 2019-2021, koji je usvojen na Vladi krajem 2018. godi-ne. U tome smo pomoć imali od visokih eksperata Evropske unije, kroz projekat Podrška razvoju politika, iz programa Horizont 2020, pod nazivom “Ka preduzetničkom i inovacionom ekosistemu u Crnoj Gori". Takođe, početkom ove godine osnovana je nova insti-tucija “Naučno-tehnološki park Crne Gore" koja će, pored Tehno-polisa u Nikšiću, biti snažan zamajac razvoja ekosistema. U planu je sveobuhvatnija revizija legislative za inovacije i kreiranje novih finansijskih instrumenata.

Glasnik: Predstavite i druge aktivnosti Ministarstva nauke.

S. Damjanović: Pored aktivnosti koje sam pomenula, navešću tri konkursa koja smo realizovali prošle godine, od kojih su dva po prvi put uvedena, i to za stipendije za doktorska istraživanja na univerzitetima u Crnoj Gori, za finansiranje inovativnih projekata i konkurs za naučnoistraživačke projekte. U njima smo primije-nili rigorozne standarde evaluacije jer nastojimo da nagrađujemo najkvalitetnije projekte, sa većim iznosima. Na ovaj način jačamo bazu istraživača i inovatora, doprinosimo kreiranju komercijalnih proizvoda i usluga visoke vrijednosti i unapređujemo kolaboraci-je univerziteta i sa međunarodnim partnerima i sa privredom. U konkursima uvijek naglašavamo da je prednost ukoliko postoji sa-radnja sa članovima naučne i inovativne dijaspore Crne Gore, što se nadam da će postati važna poluga bržeg razvoja društva znanja kod nas. Tu su još i učešće u programima EU za istraživanje i ino-vacije – Horizont 2020, COST, EUREKA, Evropsko društveno istra-živanje, realizacija programa iz pretpristupnih fondova IPA, IAEA, saradnja sa CERN-om i EMBL-om, realizacija manjih instrume-nata podrške naučnoj i inovativnoj djelatnosti, promocija nauke i inovacija, naučna statistika. Veoma puno posla za naš mali tim koji nema ni 30 zaposlenih.

Glasnik: Nauka u Crnoj Gori. Koliko pažnje posvećujemo mladim naučnicima, koji su najveći potencijal, i stvaranju ambijenta za njihov rad?

S. Damjanović: Ranije sam istakla kako vidim ulogu nauke u na-šem društvu. Dodala bih da se mladim naučnicima dugo vremena nije posvećivalo dovoljno pažnje - pomenimo samo činjenicu da se duže od 15 godina kod nas plaćaju jako skupe školarine za dokto-rande. Nakon tako dugog perioda, mi smo krenuli sa zaista atrak-tivnim programom stipendija za najbolje doktorande, gdje nam je plan da na godišnjem nivu imamo najmanje 50 mladih istraživača na našim univerzitetima. Njihovim angažovanjem, radom i po-vezivanjem putem mobilnosti unijeće se novi dah istraživanja i projektnog rada u sistem visokog obrazovanja. Nastojaćemo sve više da djelujemo u skladu sa Strategijom pametne specijalizaci-je jer vjerujemo da će tako napori svih biti fokusirani i snažniji u kreiranju vidljivih rezultata. Veliki potencijal je u umrežavanju na međunarodnom nivou putem programa EU i uključivanja u među-narodne naučne institute i kolaboracije. Dugoročno, moje srce stoji u nadi u izgradnju nove, velike naučne infrastrukture koja će biti magnet za mlade ljude i koja će biti jedan grad sa svojim, naučnim, pravilima.

21

Broj 2Februar 2019.

Science in the function of the economic and social development

Sanja Damjanović, Minister of Science in the Government of Montenegro

There is a tendency even in the European Union to put the science in the function of creating innovations because of both global competitiveness and large problems of the pre-

sent time. We must follow the European tendencies, given that in this way we increase our chances for success and the influence of undertakings in the area of science and the economy. The wider context of action, regional and the European can replace the re-strictions that we have as a small country, said Sanja Damjanović, Minister of Science in the Government of Montenegro in her inter-view for Glasnik.

Glasnik: You came to the Ministry of Science of Montenegro from a prestigious scientific institution – CERN, as a very respectable international expert. What was the determining factor to try your-self in politics after your work in the field of science?

S. Damjanović: First of all, I was determined to do something more for my country, to help bring everything that I have learnt, in the field of science and in connection with the way of work, to the environment from which I came from. My decision was certain-ly backed up by the tendency to accept new challenges, a feature which was very little present when I, as a young person, set out to see the world, but which the dynamic working environment at the University of Heidelberg, the GSI Institute in Germany and CERN in Switzerland, developed very strongly in my personality. Chal-lenge, risk, courageous and strategic moves, this is the way things are done in serious institutions. I learnt this from my mentors and colleagues, who continued helping me even now, when I am on this position.

Science in our country can do much for the creation of the added value for the economy and contribute to addressing common social challenges.

Glasnik: You are at the head of the Ministry of Science, an impor-tant sector for the overall social development of our country. What are the projects and activities to which you pay the most attention during your mandate in the Ministry?

S. Damjanović: In the past two years, we have started and imple-mented many activities. I could group them under the chapters: Internationalization, Regional Cooperation and Large Infrastruc-ture, Smart Specialization, Human Resource Building and Innova-tion Policy. Even with a quick insight into the data on our scientific research activity, I realized that our community is too small, and that it is not within the country or in a wider context enough open and connected. Even though it is included in the EU programs, Montenegro does not achieve good results, and the economy does not cooperate with universities. In the previous mandate, the cre-ation of innovation policy started, and I proceeded because it is obvious that science in our country cannot offer some globally si-gnificant results, but it can do a lot to create additional value for the economy and contribute to addressing common social chal-lenges. There is a tendency even in the European Union to put the science in the function of creating innovations because of both global competitiveness and large problems of the present time. We must follow the European tendencies, because in this way we increase the chances of success and impact of undertakings, both in science and in the economy. The wider context of action, regi-onal and the European can replace the restrictions that we have as a small country. If our universities, for example, cooperate with CERN or EMBL, quality scientists and lecturers are being created more quickly because they work on state-of-the-art equipment

22

Broj 2 Februar 2019.

and have access to exceptional teams. Or, if one of our companies receives the label Eureka! because of its cooperation on an innovative project with some European company, it has better visibility, product quality and access to new markets.

Glasnik: If you agree we could focus on two very important projects that the Ministry of Science has been implementing: Construc-tion of the international scientific centre in Montenegro and the Smart Specialization. Could you first present the aforementioned Scientific and Research Institute, that is, the activities which the Ministry realized within this project?

S. Damjanović: The International Institu-te for Sustainable Technologies in South East Europe for Hadron Cancer Therapy and Research in Biomedicine is a capi-tal project for our entire region. The idea came from the former long-time director of CERN, Professor Herwig Schopper, recently awarded by the American Association for the Advancement of Science, a diploma in scientific diplomacy, as one of establishers of the Great Institute of Science in Jordan, aimed at reconciling the nations. The ini-tiative was accepted by our Government, after which I, as its ambassador, promoted it in the region. In a short period of one and a half year from the beginning of work, we have achieved great results both on the professional and political level. We have a conceptual solution and now the project planning phase starts; we receive on a daily basis the support of an increasing num-ber of interested scientists and scientific groups. Great progress has been made in terms of political agenda; the Declaration of Intent was signed by eight countries, the Managing Board regularly functions, and now we are in the process of harmonizing the Memorandum of Cooperation. We also received an initial financial support, both from the IAEA and Horizon 2020 funds. A detailed project plan including site condi-tions should be defined during this year, when all interested project member coun-tries will nominate their locations. Certain countries have been seriously preparing for this for some time now, and we must take this task with the greatest responsibi-lity in order to get a location in Montene-gro. This project has set to Montenegro a task that it has never had in its history, to use the scientific diplomacy to achieve its goal that would for both, Montenegro and the whole region, mean an unbelievable scientific and technological step forward which would, in a relatively short time, put

23

Broj 2Februar 2019.

24

Broj 2 Februar 2019.

it on a map of scientifically attractive regions. The Institute would also have a healthcare, in addition to its scientific goals, given that it would introduce an advanced cancer therapy by means of hea-vier particles (protons and ions), which is one of the most effective methods of cancer treatment today in the world.

Glasnik: You have mentioned that the benefits from this Institute will be for both our country and the Region, while the main goal is the connectivity with the international scientific community. Co-uld you explain this as well as the benefits of this project with an accent on economy?

S. Damjanović: Today in the scientific world, there is an increa-sing interest in the biomedical research in hadron cancer therapy by high-energy particles (protons and heavy ions), since previous research has shown great effectiveness, and there is a lot of space for new discoveries. Creating a research program with an attrac-tive scientific focus will bring the world's leading scientists here, encourage the mobility of researchers, engineers and other pro-fessionals, as well as the new opportunities for educating young people.

An effect that the scientific development has on the economy is not that obvious in our country, but in the world this is clear in itself. Exactly the construction of such an Institute, from the construction and technical works, supplies and related services to the emergence of high-tech services and spin-off companies, will represent the entire ecosystem of economic actors. During the construction of the Institute, which will require 200 to 400 small companies, many opportunities for technological transfer to the countries of the region will be opened, which will bring benefits to our local economy, for example, only the procurement of various components of the machine (magnets, vacuum system, control systems, power units, etc.) can be entrusted to the local economy.

Great scientific infrastructure, over time, becomes like the axis around which the exchange of ideas and capital multiplies. Addi-tionally, the development of complementary technologies, green infrastructure, and the like is encouraged.

Glasnik: When this institute will be built? Where is it going to be located and could you tell us when could it start its work?

S. Damjanović: The construction of the Institute cannot start befo-re 2022, if everything goes according to plan. These types of infra-structure projects have clearly defined time frames. After creating the conceptual solution (which we have), the development of a de-tailed project study takes three to four years. We have just started this phase, thanks to the first financial support in the amount of one million Euros from the European Commission. This phase as-sumes the development of a detailed technical project, including a business plan and a financial framework for construction and ope-rational costs, as well as the establishment of location conditions. A project group was established, and the host and headquarters of the preparatory phase of the project are CERN (for the design of accelerators) and the GSI Institute in Darmstadt (for biomedical research), until the location of the institute is determined. Getting started and treating the first patients could be expected in 2027.

Glasnik: Why is this project unique in the South-East Europe? What will be an initial option in the work of the Institute? It is im-portant that for this project International Atomic Energy Agency offered the first half million euro for education.

S. Damjanović: The project is unique because of the fact that so far the region has not launched similar joint venture. There are few small projects of the cross-border cooperation, which are im-portant, but there are no such big capital projects. For this reason we hope that the EU will recognize its full importance and ensure the stable support in the framework of the enlargement policy. It is also unique in that a significant part of the time of this infra-structure operation (50%) would be used for research of promising scientific fields in biomedicine, which nowhere in the world are conducted to this extent. There are only 12 such projects in the world where the patients are treated with protons and carbon ions. However, the use of a wider range of ions (such as helium, neon, oxygen, etc.) has not been examined yet, and it is precisely our goal for the project not to be just a copy of the existing ones, but to be unique because it will explore a wider range of ions and stu-dy optimal options. Therefore, the project is especially important from the health aspect, as it would provide new knowledge on the global level about the possibilities of new cancer therapies.

Glasnik: Montenegro entered the Smart Specialization process in 2017 and since then the European Commission provides us with a continuous support. What is Smart Specialization?

S. Damjanović: Smart Specialization (S3) is an integrated strategic planning at the EU level (including candidate countries) with the aim of defining the narrower economic areas in which research, development and innovation are key factors which can ensure competitiveness. In fact, it is a recipe of the European Union to trace the modern development of the economy based on local in-telligence and potentials. It follows the methodology developed by the EU, which implementation it closely monitored. Having a S3 strategy verified by the European Commission (its Joint Research Centre - JRC) means that the process in the country is consisten-tly implemented and that the areas of specialization are aligned with the priorities developed by at least a few other regions in the EU, or that they belong to globally competitive EU chains of value. A better position for a country requires that it offers something unique or very advanced within the European economy.

Smart specialization means being recognizable by products, ser-vices, educational programs and professionals, having very dyna-mic circulation of people, ideas and capital in a particular econo-mic sector. Smart specialization means bridging the boundaries between the traditional sectors, using modern technologies, espe-cially digitization. This means profiling the future of our economy in order to achieve the economic growth, new economic activities and higher employment. The implementation of smart speciali-zation strategy should be marked by major infrastructure projects and policy instruments that transform our economy into a kno-wledge economy.

Montenegro has its recognizable culture, people, natural resour-ces, economic heritage. Through the application of smart specia-lization we can imagine a future in which we are recognizable by economic activities, scientific areas and innovations, which will increase our exports and attract smart people to Montenegro.

Glasnik: Our country will be the first in the Region to adopt a smart specialization. You have already mentioned some of the benefits that the implementation of this strategy will bring. Would you like something to add?

S. Damjanović: By adopting the strategy, we are establishing a new

25

Broj 2Februar 2019.

framework for the future directions of the development of our eco-nomy and society in general, based on research and innovation. We do not say that this will become the dominant trend in our eco-nomy, at least not in the medium term. However, for a long-term development, especially in terms of integration into the European Union, it will be development lines that can quickly connect us with highly competitive European companies, enable participati-on in joint value chains and increase the capacity of the economy through learning, cooperation and access to new markets. Smart specialization, as I have said, is crucial for turning the economy into a knowledge-based economy. The S3 strategy enables coordi-nated planning of the European funds, national funding programs and private investments. Also, the Smart Specialization Strategy is one of the conditions for the use of the EU Structural Funds.

Glasnik: You have identified priority areas of economic and sci-entific development based on science and innovation. What are these activities?

S. Damjanović: In a very intensive, dialogical process of the so--called “entrepreneurial discovery”, and related to the analysis of relevant statistical indicators, our working groups identified the following priority areas (4 vertical and 1 horizontal): Renewable energy sources and energy efficiency; Sustainable agriculture and a food value chain; New Materials and Sustainable Technologies; Sustainable and healthcare tourism; and Information and Com-munication Technologies (ICT) - as a horizontal priority.

Glasnik: The process of smart specialization is also important for all the economies in the region. Do you think that international and regional cooperation can contribute to better results in the im-plementation of the smart specialization strategy? Why?

S. Damjanović: Of course, smart specialization is applied in the Eu-ropean Union as a process that takes place nationally, but with a constantly open view “to the outside”, of what is happening in the EU, and especially at the level of the region. The reason for this lies in the very foundations of the EU functioning, where partner-ships are among the most important cohesion factors. There are numerous instruments and initiatives focused on coordination, cooperation, and even harmonization of national strategies and programs for more efficient functioning of the European Research Area. I think that the Chamber of Economy with some of its cross--border projects is a part of the European Innovation Partnerships (EIP). The aim of these instruments is to address social challenges and strengthen European competitiveness. The smart specializa-tion strategy is a guideline how and in which areas to build par-tnerships and it is very important both for the use of European funds and for the planning of national - public and private invest-ments.

Glasnik: Can the Western Balkans make an efficient transition to the knowledge economy?

S. Damjanović: The Western Balkans must do this, first of all in order to stop the outflow of talents, but also to take a step with other economies that are moving in that direction very quickly. For example, the data for Vojvodina is known, which it already has much bigger export in the IT industry than in agriculture. But Vojvodina has been successfully combining IT and agricultu-re, as demonstrated by the outstanding example of the Biosense Institute. However, for an effective transition, we must change. We need to create an environment, legislation that favours rese-

arch and innovation, institutions, financial instruments, but also people's skills. In addition to the Smart Specialization Strategy, our Ministry also contributed to this process through the preparation of the Program of Incentives for Innovative Start-ups 2019-2021, which was adopted by the Government at the end of 2018. In that, we have been assisted by senior European Union experts, through the project Support to Policy Development, from Horizon 2020, en-titled “Towards an Entrepreneurial and Innovation Ecosystem in Montenegro”. Also, at the beginning of this year, a new institution “Scientific and Technological Park of Montenegro” was founded, which, in addition to Tehnopolis in Nikšić, will be a powerful dri-ver of ecosystem development. The plan is a more comprehensive revision of legislation for innovation and the creation of new fi-nancial instruments.

Glasnik: What are other activities of the Ministry of Science?

S. Damjanović: In addition to the aforementioned activities, I will mention three open competitions that we implemented last year, two of which were introduced for the first time, for scholarship for doctoral researches at the universities in Montenegro, for finan-cing innovative projects and open competition for scientific rese-arch projects. We have applied rigorous evaluation standards, as we strive to reward the best-quality projects with higher amounts. In this way, we strengthen the researchers' and innovators' base, contribute to the creation of commercial products and high value services and enhance the collaboration of universities with both international partners and the economy. In the open competitions we always emphasize that priority is given to cooperation with the members of the scientific and innovative Diaspora of Montenegro, which I hope will become an important lever for the faster deve-lopment of the knowledge society in our country. There is also par-ticipation in the EU research and innovation programs - Horizon 2020, COST, EUREKA, European Social Research, implementation of IPA pre-accession funds, IAEA, cooperation with CERN and EMBL, realization of smaller instruments for supporting scienti-fic and innovative activities, promotion of science and innovation, and scientific statistics. It is a lot of activities for our small team with less than 30 employees.

Glasnik: Science in Montenegro. How much attention is given to young scientists, who are the greatest potential, and to creating an environment for their work?

S. Damjanović: I previously pointed out how I see the role of sci-ence in our society. I would like to add that young scientists did not have enough attention for a long time – let me only mention the fact that for over 15 years we have had very expensive tuition fees for doctoral studies. After such a long period, we started with a really attractive scholarship program for the best Ph.D candidate, where we plan to have at least 50 young researchers in our univer-sities annually. Through their engagement, work and mobility, a new spirit of research and project related work will be introduced into the higher education system. We will strive more and more to act in accordance with the Smart Specialization Strategy, because we believe that in this way the efforts of all will be focused and more powerful in creating visible results. There is a great potential in networking internationally through the EU programs and invol-vement in international scientific institutes and collaborations. In the long run, I will keep on hoping that we will build a new, large scientific infrastructure that will be a magnet for young people and which will represent a town with its scientific rules.

26

Broj 2 Februar 2019.

Šest medalja na svjetskoj smotri Mundus vini

Nakon rekordne 2018. godine kada su crno-gorske “Plantaže" osvojile preko 40 medalja na svjetskim smotrama vina, kao što su Decanter World Wine Awards, Mundus vini, AWC Vienna, Decanter Asia Wine Award, BIWC Sofija i drugim, 2019. je donijela nove medalje osvojene na vinskoj smotri “Mun-dus Vini", održanoj u njemačkom Neustad-tu.

Na dvadesettrećoj vinskoj smotri "Mundus Vini", koja je trajala šest dana, predstavlje-no je oko 7.000 vinskih etiketa iz cijelog svijeta. Visoko kvalifikovani međunarodni žiri, bio je sastavljen od enologa, vinara, profesionalnih trgovaca vinima, sommeli-era, vinskih novinara, vinskih stručnjaka i restoratera, piše Bankar.

Pored tradicionalno najbrojnijih evropskih proizvođača iz Italije, Španije, Francuske i Portugalije, ponovo su zablistala vina iz Crne Gore. Ocjene vrhunskog kvaliteta opravdala je crnogorska vinarija “13. Jul Plantaže" sa čak šest medalja.

Osvojeno je zlato za vina Malvazija 2017, Medun 2013 i Vranac Reserve 2013, a srebro su dobili Epoha 2013, Vranac barrique 2015 i Stari Podrum Cabernet Sauvignon 2012.

Mundus Vini je značajno takmičenje za sve vinarije sa ambicijom da se probiju, posebno, na vinska i gastronomska tržišta Njemačke i Austrije. Ovo takmičenje se od-ržava počev od 2001. godine, a svake godi-ne na njemu učestvuje oko 6-10.000 vina iz cijelog svijeta.

Kolašinski lisnati sir postaje zaštićeni crnogorski brend

Potpredsjednik crnogorske vlade i mini-star poljoprivrede Milutin Simović najavio je da će poznati kolašinski lisnati sir po-stati šesti crnogorski zaštićeni proizvod, s oznakom porijekla, čime će proizvod dobiti novu vrijednost i osigurati dodatni doho-

dak proizvođačima.

Simović je to rekao na sastanku s predstav-nicima Udruženja proizvođača poznatog kolašinskog sira, koji su u avgustu prošle godine dostavili Ministarstvu zahtjev za registraciju oznake porijekla, odnosno za-štite tog proizvoda na nacionalnom nivou .

Predsjednik Udruženja proizvođača lisna-tog sira Milovan Vlahović kazao je da je proces brendiranje lisnatog sira počeo još prije tri godine, uz projekt Zavoda za zapo-šljavanje, kada je i odlučeno da se formira udruženje koje bi pomagalo lokalnim poljo-privrednicima.

- Samim tim odlučili smo započeti proces sa zaštitom geografskog porijekla i brendi-ranja kolašinskog lisnatog sira. Nakon dvi-je-tri godine intenzivnog rada i komunika-cije s Ministarstvom poljoprivrede i pomoći lokalne uprave, došli smo i do ove finalne faze - kazao je Vlahović, javlja RTCG.

On je napomenuo kako je u početku Udru-ženje brojalo desetak proizvođača, dok je danas taj broj znatno veći i imaju oko 40 proizvođača lisnatog sira.

- Kapaciteti proizvodnje na godišnjem nivou su oko dvije tone sira, a izgradili smo i svoj logo. Ministarstvo nam je pomoglo u finansiranju te završne faze brendiranja - istakao je Vlahović.

Prvi kruzer otvorio sezonu u Baru

Kruzer kompanije "Belle Adriatique" prvi je koji je ove godine doveo goste u Bar i tako označio početak kruzing sezone u gradu pod Rumijom.

Turistička organizacija Bar, Barska plovid-ba, kao i Klaster turizma i kreativne indu-strije priredili su tradicionalni doček za goste sa kruzera.

Direktor TO Bar Emil Kukalj kazao je da je zadovoljan ranijim početkom kruzing se-zone u odnosu na sve ranije.

- Veoma smo zadovoljni činjenicom da ćemo već danas imati značajan broj turista koji će posjetiti Bar, prije svega Stari Bar,

Staru maslinu - kazao je Kukalj.

Iz TO Bar saopštili su da očekuju dolazak oko 27 brodova, što je, kako navode, zna-čajna cifra za Bar. Naime, naveli su i da se dolazak kruzera u Bar povećava iz godine u godinu.

- Uplovio je prvi kruzer koji je u vlasništvu francuske kompanije. Ono što je specifič-nost ovog prvog kruzera koji je danas do-spio u luku Bar je upravo datum njegovog dolaska, tj.u zimskom periodu, što je rijet-kost - kazala je direktorica Sektora za pu-tnički i robni promet Barske plovidbe Sanja Tomasević.

Ona je naglasila da će taj kruzer još osam puta doći u Bar.

Turistima sa kruzera predstavljeni su suve-niri, gastro suveniri.

Predsjednica Klaster turizma Olja Fatić is-takla je de je cilj dočeka da turistima koji dolaze i posjećuju Bar dopune jednu atrak-tivnu ponudu Bara.

- U našem klasteru postoji 15 aktivnih izla-gača koji se bave rukotvorinama, kao što su proizvodi od maslinovog drveta, masli-novog ulja, kozjeg mlijeka, proizvode se sa-puni, dekorativni predmeti -kazala je Fatić.

Vlasnica agencije Ave turs Biljana Dabić istakla je da je ovo prva godina u kojoj se kruzing sezona otvara u zimskom periodu i da će trajati do polovine oktobra.

Vjeruje da će 2019. kruzing sezona biti re-kordna i po broju kruzera koji uplovljavaju, i po broju gostiju.

Najavljeno je da će u Bar kruzerima doći više od 25.000 turista.

- Mi ne očekujemo benefite u prvoj godini, ali ako samo uzmete u obzir da 25.000 lju-di dolazi u Bar i ako oni budu zadovoljni i

Crna Goravijesti

27

Broj 2Februar 2019.

zadovoljni pođu iz našeg grada, to mnogo znači, jer na turističkoj mapi svijeta Bar će biti predstavljen stotinama hiljada ljudi ši-rom svijeta - istakla je Dabić.

Vjetroelektrana Gvozd od 2022. godine

Elektroprivreda Crne Gore počeće u 2020. radove na izgradnji vjetroelektrane Gvozd, dok se 2022. očekuje njeno puštanje u rad, saopštio je izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering u EPCG Ivan Mrvalje-vić.

Studija o vjetropotencijalu, koju radi reno-mirana njemačka kompanija Fihner, u za-vršnoj je fazi i, prema riječima Mrvaljevića, biće ključna u pregovorima o finansiranju projekta, pišu Dnevne novine.

“Pratili smo izgradnju vjetroelektrane Kr-novo i zaključili da vjetropotencijal na toj lokaciji nije dovoljno iskorišćen. Upravo nas mjerenja i analize dovode do mjesta koje je predviđeno planskim dokumenti-ma i države i opštine Nikšić, a to je da se dodatni vjetropotencijal nalazi na lokaciji Gvozd. Nakon izrade projektne dokumen-tacije, možemo biti optimisti da ćemo 2020. početi radove na izgradnji te vjetroelektra-ne", kazao je Mrvaljević na okruglom stolu nevladine organizacije Green Home.

EPCG je, kako je naveo, izradila dvije stu-dije vjetropotencijala sa aspekta ekološke prihvatljivosti projekta čija investicija iz-nosi 70 miliona eura, a za koji je državna energetska kompanija prošle godine po-tpisala Memorandum o razumijevanju sa austrijskom firmom Ivicom holding GmbH. Na Gvozdu će se graditi objekat snage 50 megavata i godišnje proizvodnje 140 giga-vat-sati.

Puštanje u rad vjetroelektrane Možura, prema riječima državnog sekretara u Mi-nistarstvu ekonomije Nikole Vujovića, oče-kuje se ovih dana.

Vujović je kazao da su pri kraju i radovi na podmorskom kablu koji će povezati Crnu Goru i Italiju.

On je podsjetio da je 2017. godine, nakon 35 godina pauze, na mrežu priključena vjetro-elektrana Krnovo, kao i na to da je u maju 2018. država vratila vlasnički udio u nacio-nalnoj EPCG na nivo iz 2009. godine. Kako je dodao, termoenergetski kompleks u Plje-vljima je nakon višedecenijskih pokušaja objedinjen u julu 2018. godine.

"Intenzivnim aktivnostima u energetici stvaramo preduslove za brži razvoj crno-gorskog društva. Samo zdrava i jaka ener-getika garantuju i jaku ekonomiju", nagla-sio je Vujović.

Predstavnica Green Home-a Sanja Orlan-dić, ocijenila je da je cijela Evropa u po-stupku dekarbonizacije, tačnije prelasku sa uglja na obnovljive izvore energije.

"Prema podacima iz 2017, proizvodnja ener-gije iz vjetra, sunca i biomase u EU, prvi put je bila veća nego iz tradicionalnih izvora energije, što je bilo nemoguće do prije pet godina kada je proizvodnja iz uglja bila 50 odsto veća nego proizvodnja iz obnovljivih izvora energije", precizirala je Orlandić.

Za modernizaciju željeznice 22,5 miliona eura

Vlada Crne Gore utvrdila je Program izgra-dnje, održavanja, rekonstrukcije i moder-nizacije željezničke infrastrukture za 2019. godinu.

"Polazeći od činjenice da je željeznička infrastruktura dobro u opštoj upotrebi u državnoj svojini, a upravljanje infrastruk-turom je djelatnost od javnog interesa, u tekućoj godini za ovu namjenu predviđeno je ukupno 22.546.644 eura", saopšteno je iz Vlade.

Donijeta je i Odluka o dodjeli Ugovora o obavezi pružanja usluga prevoza putnika od javnog interesa, kojom se pružanje uslu-ga prevoza putnika od javnog interesa dod-jeljuje "Željezničkom prevozu Crne Gore“.

"Odlukom je utvrđeno da se Ugovor dodje-ljuje na period od godinu dana, dok nakna-da za pokrivanje dijela troškova nastalih u vezi sa pružanjem usluge iznosi 4.030.000 eura", navodi se u saopštenju.

Počelo 3D geofizičko istraživanje podmorja

Nakon uspješno završenog testiranja i ka-libracije opreme, počelo je 3D geofizičko is-traživanje crnogorskog podmorja na bloko-vima 30 i 26, koje vrši norveška kompanija

PGS za potrebe koncesionara Energean, saopšteno je iz Uprave za ugljovodonike.

Planirano je da geofizičko istraživanje traje osam dana rada, ukoliko sve bude po planu i vremenski uslovi to dozvole.

Od 7. do 9. novembra brod Ramform Titan je pripremao aktivnosti za prikupljanje po-dataka.

"Priprema je obuhvatala spuštanje u vodu 14 strimera dužine po 6.5 kilometara i pra-teće opreme, neophodne da bi se dobio reflektovani signal od različitih geoloških slojeva u podmorju. Nakon toga, izvršena je kalibracija i finalno testiranje opreme kao uvod u početak 3D geofizičkog snimanja", navodi se u saopštenju, koje prenosi RTCG.

Kako podsjećaju istraživački brod Ram-form Titan je uplovio u crnogorske vode 6. februara 2019. godine u 7:00. Taj brod za prikupljanje podataka prate dva broda za podršku- Sanco Sea i Thor Freya.

"Sve mjere zaštite životne sredine i monito-ringa parametara životne sredine sprovode se u skladu sa smjernicama iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu ovih aktivnosti, koji je usvojen od strane Agen-cije za zaštitu prirode i životne sredine", sa-opšteno je iz Uprava za ugljovodonike.

Monitoring nultog stanja parametara živo-tne sredine, koji uključuje stanje i kretanje morskih sisara i reptila kao i istraživanje ribljeg ulova, obavljeno je prije početka is-tražnih aktivnosti.

Kako je saopšteno iz Uprave za ugljovo-donike ista ispitivanja biće sprovedena i naredne godine u isto vrijeme kako bi se rezultati mogli uporediti.

Na Ramform Titan-u se nalazi službenik za kontrolu stanja životne sredine i ko-munikacije (Environmental Control and Communication Officer- ECCO) kako bi se osiguralo poštovanje propisa i uslova defi-nisanih odobrenim Elaboratom.

"Takođe, na brodu za 3D geofizičko snima-nje nalaze se i četiri specijalno obučena i licencirana posmatrača morskih sisara i kornjača, kao i dva operatera koji vrše po-smatranje putem najsavremenije opreme za pasivni akustički monitoring. Na brodo-vima za podršku su prisutna i dva službeni-ka za komunikaciju sa ribarima. Geofizička istraživanja prate i predstavici Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju i Uprave za ugljovodonike koji se nalaze na istraži-vačkom brodu", navodi se u saopštenju.

28

Broj 2 Februar 2019.

Još 12,5 miliona eura investicija za preradu

Program IPARD

Novi ciklus bespovratne podrške investicijama u preradi kroz IPARD Program, podrazumijeva ulaganje od 12,5 milio-na eura, kojima će se obezbijediti novih 85 radnih mjesta i

održivost 786 postojećih, saopštio je potpredsjednik Vlade Milutin Simović na predstavljanju podrške crnogorskim privrednicima.

Kako je kazao, biće podržan 21 projekat sa ukupnim iznosom inve-sticija većim od 12,5 miliona eura.

On je ocijenio da je početak korišćenja sredstava iz velikog IPARD--a - početak investicionog zamaha u crnogorskoj poljoprivredi.

U prisustvu korisnika ugovorene podrške – 21 preduzetnika iz

Podržani projekti iz sektora prerade mesa, mlijeka, vinarstva, te voća i povrća.

Bara, Bijelog Polja, Budve, Cetinja, Mojkovca, Nikšića, Podgorice i Pljevalja, predstavnika Delegacije EU u Crnoj Gori, kao i nadležnih institucija uključenih u realizaciju IPARD-a, te predstavnika lokal-ne samouprave, Simović je izrazio zadovoljstvo što svi ponovo za-jedno obilježavaju novi iskorak u crnogorskoj poljoprivredi.

"Pred nama je godina u kojoj će crnogorska poljoprivreda značajno osnažiti kapacitete i u primarnoj proizvodnji i u preradi, uz izda-šnu bespovratnu podršku evropskih fondova i Vlade Crne Gore", kazao je Simović na prezentaciji rezultata održanoj u Prijestonici, prenosi RTCG.

29

Broj 2Februar 2019.

Ukupan iznos investicija je preko 12,5 miliona eura, a bespovratna podrška je preko pet miliona. Bespovratna podrška iz EU fondova iznosi 3,9 miliona eura, a iz nacionalnog budžeta 1,3 miliona eura.

Simović je saopštio da su podržani projekti iz sektora prerade mesa, mlijeka, vinarstva i prerade voća i povrća, gdje je podrškom obuhvaćena izgradnja i rekonstrukcija objekata i nabavka opreme.

Osiguraće se plasman i razvoj za oko 7.000 postojećih kooperanata i mogućnosti za brojne nove kooperante.

On je kazao da će ove investicije obezbijediti povećanje kapacite-ta naše prerađivačke industrije za, preradu novih 15 miliona litara mlijeka, proizvodnju novih pet miliona kilograma mesnih pre-rađevina uz dvije nove klanice, novih 700.000 kilograma pršuta i proizvodnju novih 150.000 litara vina.

Navodeći da jedan broj pristiglih aplikacija na javni poziv nije bio uspješan, Simović je kazao da je cijeli proces sproveden dosljedno po EU pravilima i procedurama.

"Pažljivo smo analizirali razloge zbog kojih pojedine aplikacije ni-jesu bile uspješne. Dominantan razlog je što aplikanti nijesu odgo-vorili na Obavještenje o dopuni dokumentacije ili nijesu odgovorili u cjelosti, tj. nijesu dostavili dokumentaciju koja je neophodna za dalje razmatranje projekta. Nažalost, bilo je kašnjenja od samo je-dan ili dva dana. To su EU procedure koje smo usvojili i koje su jednake za sve aplikante", poručio je Simović.

Ocijenio je da je u tome dobro što određeni broj aplikanata ima spremnu dokumentaciju za novi javni poziv koji se priprema i koji će biti objavljen tokom ove godine.

Simović je naglasio da je u toku proces kontrole zahtjeva za be-spovratnu podršku investicijama u primarnoj proizvodnji, gdje je pristiglo čak 389 zahtjeva za planirane investicije u iznosu od oko 27 miliona eura.

"Kroz našu svakodnevnu direktnu komunikaciju sa domaćinima širom Crne Gore dobijamo brojne sugestije i očekivanja da ovaj proces mora biti brži. Razumijem te poruke, to nestrpljenje, i apelu-jem na sve nadležne službe i odgovorne pojedince da ulože doda-tnu energiju da se proces ubrza. Svakako, s druge strane, moramo svi zajedno uvažiti činjenicu da imamo procedure koje se moraju do kraja ispoštovati i koje su jednake za sve – bez izuzetka. I zbog toga, pozivam i proizvođače da budu brži u prikupljanju i podnoše-nju neophodne dokumentacije“, poručio je Simović.

Ministar je kazao da je nakon detaljnog uvida u dinamiku ovog slo-ženog i zahtjevnog procesa, dobio informaciju da će najveći broj zahtjeva biti spreman za ugovaranje u narednim nedjeljama i da postoje kapaciteti da se ovaj posao završi do sredine aprila.

Potpredsjednik Vlade ukazao je i na poseban značaj koji za poljo-privrednu proizvodnju ima rastući broj turista koji posjećuju Crnu Goru.

"Realizacijom kapitalnih infrastrukturnih projekata i na sjeveru i na jugu: autoputa, ski centara, turističkih kompleksa, dodatno će se povećati i potrebe tržišta i mogućnosti plasmana poljoprivre-dnih proizvoda“, kazao je Simović.

Šef Sektora za saradnju u Delegaciji EU u Podgorici Herman Spici, je kazao da je riječ o zajedničkoj podršci EU i Crne Gore razvoju ruralnih područja, povećanju konkuretnosti poljoprivredne pro-izvodnje i usvajanju visokih standarda EU za održivo korišćenje zemljišta, bezbjednost hrane i bolji pristup tržištu EU.

Prema riječima Spica, broj primljenih aplikacija za podršku i za primarnu proizvodnju i preradu premašio je početna očekivanja. To je, kako je kazao, pozitivan signal i pokazatelj da su crnogor-skom sektoru poljoprivrede potrebne velike investicije, da su pro-izvođači spremni za izazov u cilju unapređenja proizvodnje, ali i pokazatelj da crnogorska poljoprivreda ima budućnost.

"IPARD fondovi nude šansu da se ide u tom pravcu", kazao je Spic, ističući da je interes da Crna Gora maksimalno iskoristi IPARD sredstva.

Podsjetio je da je EU za Crnu Goru kroz IPARD Program opredijeli-la 39 miliona eura, što, uz sufinansiranje Vlade i korisnika, može imati ukupan efekat od više od 70 miliona eura.

"Zajedno smo jači. Siguran sam da ćemo zajedno značajno dopri-nijeti razvoju poljoprivrede i da će značajne benefite imati stanov-ništvo u ruralnim područjima“, kazao je predstavnik Delegacije EU.

30

Broj 2 Februar 2019.

Predhodne godine otkupljeno je oko 700 tona šumskih plodova i najveći dio je izvezen na tržišta zapadno-evropskih zemalja, Rusije i regiona. Vrijednost izvoza je 1.700.000 eura.

Priroda darovala, čovjek oplemenio

Božo Bulatović, direktor kompanije "Interfood 35" Rožaje

Cijenim da je "Interfood 35" najveća i najopremljenija domaća fabrika za sakupljanje i preradu ljekovitog bilja

i šumskih plodova. Izvozimo u Italiju, Au-striju, Njemačku, Švajcarsku, Francusku, Kipar, Rusiju, Španiju i Srbiju, a za naše pro-izvode ne treba ničija garancija. U sadašnju fabriku su potrebna manja ulaganja koja bi omogućila dalju finalizaciju proizvoda, kaže u intervjuu Glasniku Božo Bulatović, direktor kompanije "Interfood 35" Rožaje.

Glasnik: Vaša kompanija postoji više od de-ceniju i bavi se otkupom, preradom i izvo-zom šumskih plodova, sa sjevera naše ze-mlje. Time ste veliko prirodno bogatstvo na pravi način valorizovali, što je za pohvalu, s obzirom da se radi o značajnim resursima privredu i zdravlje ljudi. Otkud ideja za ovaj biznis?

B. Bulatović: Na ideju da se opredijelim za ovaj biznis presudnio je uticalo to što sam dugi niz godina u radio u privredi i obavljao funkcije koje su mi pomogle da se meritor-no upoznam sa resursima ljekovitog bilja i šumskih plodova na sjeveru Crne Gore. Navodim samo nekoliko parametara o bo-

Glasnik: Ocijenite poslovne rezultate u pe-riodu od početka rada firme. Imaju li fizički i finansijski bilansi trend rasta?

B. Bulatović: Danas je to firma koja je po-znata van granica Crne Gore i Srbije, pri-sutna na ino tržištima Italije, Austrije, Njemačke, Švajcarske, Francuske, Kipra, Rusije i Španije za čije proizvode ne treba ničija garancija. Danas sve vrste pečura-ka otkupljujemo na čitavom sjeveru Crne Gore, kao i sve vrste šumskog voća. Imamo otkupne centre u Kolašinu, Mojkovcu, Ko-vrenu, Pljevljima, Bijelom Polju, Beranama, Andrijevici, Plavu u Rožajama, a u svakom selu i mjesnoj zajednici imamo otkupne centre.

Glasnik: Koliko ste 2018. godine tržištu pro-dali ovih plodova? I koliko u inostranstvu? Kolika je vrijednost tog izvoza? U koje ze-mlje izvozite?

B. Bulatović: Tokom 2018. godine, otkupili smo preko 200 tona pečurke Cjelokupna količina prerađena je i izvezena u Italiju, Švajcarsku, Francusku, Austriju i Kipar.

gatstvu prirodnih resursa na sjeveru naše zemlje. Godišnje se ubere svih vrsta gljiva cca 2.000-3.000 tona, borovnice 1.500-2.500 tona, šumske jagode 50-100 tona, maline 1.000 tona itd. Presudni uticaj da se nađem u ovom poslu imalo je i to što je još 90-tih godina u okviru Bisernice izgrađena fabri-ka za otkup aromatičnog bilja i šumskih plodova. Istini za volju ova fabrika bila je samo mrtvo slovo na papiru. Raspolagala je izuzetno zastarjelom, prevaziđenom teh-nologijom sa dvije komore i magacinskim prostorom i radila je više kao skladište koje su koristili nakupci iz Srbije i Crne Gore. Vjerovao sam da se uz dodatno ulaganje i modernizaciju te pomoć drustvene zaje-dnice, od ove fabrike, može napraviti nešto. Nijesam se prevario. Znajući dosta poslov-nog svijeta koji se bavi ovom djelatnošću, ubrzo smo uspjeli da nađemo izuzetno re-nomiranu i u poslovnom svijetu poznatu firmu iz Čačka, koja je poslovala i u Mojkov-cu. Istini za volju moram, priznati da nije bilo ove firme i njenog bizmismena Milića Popovića i danas bi pomenuta fabrika bila zapuštena i stjecište ptica.

31

Broj 2Februar 2019.

Otkupili smo 280 tona borovnice. Preradili smo 161 tonu i izvezli na trzište zemalja za-padne Evrope i Srbije. Kad je riječ o malina-ma otkupili smo 151 tonu, preradili 55 tona i izvezli ih u Srbiju i Kipar. Otkupio sam 15 tona jagode i cjelokupnu količinu izvezao u Švajcarsku i ltaliju. Vrijednost izvoza je 1.700.000 eura. Na zalihama je ostalo cca. 300.000 eura robe koju sada prerađujem.

Glasnik: Koliko radnika zapošljavate? Da li ste imate potrebne mašine i i adekvatne prostore za skladištenje i preradu ovih plo-dova? Jeste li modernizovali proizvodnju?

B. Bulatović: Zapošljavam 38 radnika, a an-gažujem, prema potrebi, sezonsku radnu snagu, nekada i do 100 ljudi. Raspolažemo sa četiri rashladne komore čiji je kapacitet 2.000 tona zamrznute robe. Posjedujemo četiri "plusne" komore kapaciteta 3-4.000 tona. Imamo adekvatnu opremu za prera-du šumskog voća borovnice maline jagode (vijalice, četkalice, snekr pokretne trake, vibraciona sita i kalibratore). Opremili smo i dvije savremene sušare za pečurke i šum-sko voće. U sastavu naše fabrike je i opre-ma za pranje pečuraka, mašine za siječenje ovih plodova, detektor za kontrolu pečura-ka pripremljenih za tržište, te mašina za ubacivanje borovnice u cistjerne i silose.

Glasnik: Kakva je saradnja sa kooperanti-ma od kojih otkupljujete plodove?

B. Bulatović: Saradnja sa dobavljačima je na visokom nivou, a to potvrđuje njihov sve veći broj kao i angažovanje i posvećenost ovim poslovima.

Glasnik: Da li od ovog može pristojno da se živi?

B. Bulatović: Pitanje je šta je to pristojno življenje, ja mislim da od ovakvog rada naj-viši interes ima šira društvena zajednica. Jer, je izuzetno važno što upošljavamo sto-tinjak radnika i redovno izmirujemo dru-štvene obaveze.

Glasnik: Da li prerađujete šumske plodove ili ih plasirate svježe, odnosno smrznute ili osušene?

B. Bulatović: Sve otkupljene proizvode prerađujemo u fabrici, primarno ili finalno tj.u cjelosti kako kupac traži. Prerađujemo zamrznutu, sušenu, salamurenu i svježu robu.

Glasnik: Za realizaciju ovog projekta imali ste značajnu podršku Vlade Crne Gore. Sa-opštite detalje o tome.

B. Bulatović: Posebno i sa velikim zadovolj-

stvom, bez patetike, mogu da kažem, da je dolaskom gospodina Milutina Simovića za ministra, poljoprivreda dobila jak vjetar u leda, a ministar je sve poljoprivrednike podstakao i mnogo više zainteresovao za razvoj ove djelatnosti. Gospodin Simović je bio u posjeti našoj kompanji, nakon čega sam dobio preko IPARD podršku u iznosu cca 300.000 eura koju sam, uz naša doda-tna sredstva, uložio u opremu. Cijenim da je ovo najveća, najopremljenija fabrika za sakupljanje i preradu ljekovitog bilja i šum-skih plodova. lmam takođe odličnu sara-dnju sa Vladom i resornim organima kao što su Carina, Agencija za zaštitu životne sredine i drugim instiitucijama koji nam pomažu u radu.

Glasnik: Kakvi su razvojni planovi Vaše kompanije? Imate li u planu preradu plodo-va u sokove, kompote, džemove i sl.

B. Bulatović: Ovakvo opremljena fabrika daje realne uslove da se ide u dalju finali-zaciju robe, gotovih proizvoda, a za to su potrebna manja ulaganja. Na ovaj način bi sa svih aspekata zadovoljili kako strana tr-žišta tako i hotelijerstvo, povećali proizvo-dnju i stvarali uslove za dalji razvoj.

Glasnik: Kakva je Vaša procjena: da li bi u narednom periodu mogli da imamo bolju situaciju u oblasti sakupljanja i prerade šumskih plodova i ljekobilja? Očekujete li da će se nadležne institucije dogovoriti sa proizvođačima, odnosno otkupljivačima šumskih plodova, kako bi očuvali ove va-žne prirodne resruse, odnosno valorizovali ih na održiv način i time dobili značajan izvor prihoda?

B. Bulatović: Naš odgovor glasi: zabrinut sam sa stanjem sakupljanja i otkupa ljeko-vitog bilja posebno šumskih plodova jer se sakupljanje ovih, izuzetno vrijednih, daro-va prirode vrši sa svim i svačim počev od načina branja, do dostave otkupnim centri-ma. Na primjer, borovnica se bere, nepropi-snim grebenima, češljevima. Nepravilno se skidaju, "mlate" plodovi sa drveta, a potom se nose u nepropisnim kesama, džakovima i sl. Riječju, nijesmo uspjeli da edukujemo berače kako brati-sakupljati plodove, što u buduće treba da bude naš zajednicki prio-ritetni zadatak.

Bitno je da kažem i da nije uređeno pitanje ko se sve može baviti otkupom, s obzirom da je riječ o hrani, pa je neshvatljivo da se otkupom može baviti bavi svako ko ima 100 eura u džepu. Takođe, apsolutno je ne-prihvatljivo da se otkup obavlja u nehigi-jenskim uslovima, garažama, šupama itd.

Plodovi i ljekobilje se odvoze furgonima, gepecima auta itd. Dobro je poznato da su za ove proizvode propisani mnogo strožiji uslovi, tako da se moraju ispoštovati kako tehnički tako i higijenski uslovi.

Posebno želim da ukažem na notornu či-njenicu da će, ukoliko se nastavi ovakvo nepravilno sakupljanje izuzetno kvalite-tnih plodova, ubrzo doći do uništenja ovih prirodnih blagodeti. Dodaću i sljedeće. Bere se borovnica zelena nepropisnim grebeni-ma čiji je plod i rod iz godine u godinu sve je manji. Primjera radi 2010. godine na sje-veru Crne Gore otkupljeno je 2.500 tona, a sada nema ni 1.000.tona i nažalost od toga je 30 posto ubrana zeleni plod, koji završi u potocima .

Posljedica ovakvog branja, otkupa i izvo-za, može fabrikama, koje prerađuju ili se ozbiljno bave ovim poslom, donjeti mnogo problema i dovesti u pitanje njihovo po-slovanje. Da bi proizvodio mora da ispuniš uslove Agencije za bjezbednost hrane, da uposliš najmanje 20-50 radnika, da izmiriš obaveze državi. Međutim, dešava se da for-miraju nekakvo preduzeće i u šupi ili gara-ži, vrše otkup i prodaju u džakovima na cr-nogorskom primorju, Srbiji, Bosni i Kosovu i ne plaćaju državi ništa. Da zlo bude veće dobiju i saglasnost za izvoz, i tako njemu pet centi po kilogramu dosta, društvo od toga nema ništa, nema zaposlenih, nema obaveza. Pitam ja Vas kako ću biti kon-kurentan sa takvim licem? Pravu stvar je rekao Premijer koliko preduzeća toliko ra-dnika.

Ukazujem na još jedan problem, a to su skupe analize neophodne prilikom izvoza. Skupo je svaki treći dan ići u Podgoricu i plaćati analize, a samo jedna jedna i to radiologije košta 112 eura, potom, tu su i troškovi dnevnica, odsustva i drugi. Dakle prinuđeni smo da idemo u Podgoricu da bi obezbijedili potrebne sertifikate. Ovo pita-nje treba riješiti na način da inspektor uzi-ma uzorak sa više mjesta i daje sertifikat za kompletan lager za izvoz.

I na kraju mislim da bi Privredna komora sa Ministarstvom poljoprivrede trebali da formiraju strukovna udruženja koja će se baviti ovom problematikom i da se donesu odluke koje će sve obavezivati. Neophodno je i da Vlada zabrani izvoz ovih prirodnih blagodeti u svježem stanju posebno bo-rovnica, da se ne dozvoljava branje zelene borovnice i jagode jer se tako uništavaju biljke i njihov plod.

32

Broj 2 Februar 2019.

During the previous year about 700 tons of wildfruits were purchased and the largest part is exported to the markets of the Western European countries, Russia and the region. The exports amounted to EUR 1,700,000.

Economic valorization of natural resources

Božo Bulatović, director of the company "Interfood 35" Rožaje

In my opinion, “Interfood 35” is the largest and best equipped domestic factory for the collection and processing of medical herbs and wildfruits. We export to Italy, Austria, Germany, Swi-

tzerland, France, Cyprus, Russia, Spain and Serbia. Our products do not require any kind of guarantee. This factory requires small investments, which would provide making ready-made products, says in an interview for Glasnik Božo Bulatović, director of the company “Interfood 35” Rožaje.

Glasnik: Your company has been existing for more than a decade and is engaged in purchasing, processing and exporting wildfru-its from the north of our country. In this way you have properly valorized these natural resources, which deserves commendation, since these are significant resources for the economy and human health. How did you come up with the idea for this business?

B. Bulatović: I opted for this business since I have spent many ye-ars of my professional career in the economy and held positions, which helped me to competently learn about the resources of me-dical plants and wildfruits in northern Montenegro. I would menti-on just a few parameters related to the wealth of natural resources in the north of our country. Each year we pick about 2,000-3,000 tones of all kinds of mushrooms, 1,500-2,500 tons of blueberries, 50-100 tons of wild strawberries, 1,000 tons of raspberries, etc. The fact that during the 90s the factory for buying medical herbs and wildfruits was built within Bisernica also affected my decision to be engaged in this activity.

To tell the truth, this factory was only a dead letter. It had extreme-ly outdated technology with two chambers and storage space and operated as a warehouse used by the wholesalers from Serbia and Montenegro. I believed that further investments, modernization and the help of the community could transform this factory. I was not wrong. Since I have known a lot of business people engaged in this activity, we quickly managed to find a highly reputable and

well-known company from Čačak, which operated in Mojkovac as well. I must admit that without the help of the company and Mr. Milić Popović this factory today would be abandoned and would be gathering place for birds.

Glasnik: Would you tell us about the business results achieved by your company since the establishment? Do financial balances have a growing trend?

B. Bulatović: Today this is a company known beyond the borders of Serbia and Montenegro, present on foreign markets of Italy, Austria, Germany, Switzerland, France, Cyprus, Russia and Spain, whose products do not require any kind of guarantee. Today we buy all kinds of mushrooms throughout the north of Montenegro, as well as all types of forest fruits. We have purchasing centres in Kolašin, Mojkovac, Kovren, Pljevlja, Bijelo Polje, Berane, Andrijevi-ca, Plav, Rožaje, as well as in every village and local community.

Glasnik: What is the sales volume on our market and abroad in 2018? What was the value of the export? In which countries do you export your products?

B. Bulatović: During 2018, we purchased over 200 tons of mu-shrooms. The entire amount is processed and exported to Italy, Switzerland, France, Austria and Cyprus. We purchased 280 tons of blueberries. We processed and exported 161 tons to the markets of the Western Europe and Serbia. As for the raspberries, we bou-ght 151 tons, processed and exported 55 tons to Serbia and Cyprus. I bought and exported 15 tons of strawberries to Switzerland and Italy. The value of export amounted to EUR 1,700,000. We also have cca EUR 300,000 worth goods which are being processed now.

Glasnik: How many workers do you employ? Do you have the ne-cessary equipment and adequate facilities for the storage and pro-cessing of these fruits? Did you modernize production?

33

Broj 2Februar 2019.

B. Bulatović: I employ 38 workers, and when it is necessary, enga-ge seasonal labor force, sometimes up to 100 people. We have four refrigerating plants whose capacity is 2,000 tons of frozen goods. We have four chambers whose capacity is 3-400000 tons. We have adequate equipment for the processing of wildfruits, blueberry, ra-spberry and strawberry. We have equipped two modern plants for drying mushrooms and wildfruits. Our factory also has equipment for washing and machines for cutting mushrooms, detector to control the mushroom prepared for the market and machine for putting blueberries in tanks and silos.

Glasnik: What kind of cooperation do you have with subcontrac-tors from whom you buy fruit?

B. Bulatović: I have high-quality cooperation with subcontractors, which is confirmed by their increasing number, their engagement and dedication to these tasks.

Glasnik: Can this job ensure a decent life?

B. Bulatović: The question is what a decent life implies. I think that wider community has the greatest benefits from this job. It is extremely important that we employ hundreds of workers and regularly settle obligations.

Glasnik: Are you processing wildfruits or placing them fresh, fro-zen or dried?

B. Bulatović: All purchased products are processed in the factory in line with the customer’s demands. We process frozen, dried and fresh goods.

Glasnik: For this project you've had significant support from the Government of Montenegro. Would you please share more details with our readers?

B. Bulatović: With special and great pleasure, I can say that the appointing Mr. Milutin Simović as minister, agriculture received a strong wind at the back and the Minister encouraged and arouse greater interest of all farmers in the development of this industry. Mr. Simović paid a visit to our company, after which I got support through IPARD in the amount of cca EUR 300,000. I invested the-se funds along with our additional resources in equipment. In my opinion, this is the largest, best equipped factory for the collection and processing of medical herbs and wildfruits. I also have excel-lent cooperation with the Government and relevant authorities such as Customs Administration, Agency for Environmental Pro-tection and other institutions which help us in our activities.

Glasnik: What are the development plans of your company? Do your plans include processing of fruits into juices, compotes, jams etc.?

B. Bulatović: Such an equipped factory provides realistic conditi-ons to go into further final production of goods, make ready-ma-de products and this requires small investments. In this way we would meet the demands of the foreign markets as well as hotel management. Therefore, we would increase production and create conditions for further development.

Glasnik: In your opinion, could we expect better situation in the forthcoming period in the field of collecting and processing wild-fruits and medical herbs? Do you expect that the competent in-stitutions and producers or buyers of wildfruits will find the best solution in order to preserve these important natural resources and valorize them in a sustainable manner and thus receive a si-

gnificant source of income?

B. Bulatović: I would say that I am concerned with the situation related to the picking and purchase of medical herbs especially wildfruits, because these extremely valuable, gifts of nature are not properly collected and delivered to the purchasing centers. For example, blueberries are collected with the inappropriate picking rakes and then carried in unsuitable bags etc. In a word, we have not succeeded in educating people to pick fruits, which should be our common priority task in the forthcoming period.

It is important to say that the issue related to who is allowed to be engaged in purchasing is not regulated as well, since we are tal-king about foodstuffs, so it is incomprehensible that anyone who has EUR 100 in the pocket can be engaged in purchasing. Also, it is absolutely unacceptable that the purchase takes place in insani-tary conditions, garages, sheds, etc. Wildfruits and medical plants are transported in vans, car trunks, etc. It is well known that even stricter conditions are required for these products, so both techni-cal and hygienic conditions need to be met.

I would especially like to emphasize the well-known fact. If im-proper picking of these high quality fruits continues, these natural resources will soon be destroyed.

I would like to add one more fact. Blueberries are picked unripe and with the inappropriate berry picking rakes and the yield beco-mes smaller year by year. For example in 2010 in northern Monte-negro 2,500 tons were purchased and now we cannot collect 1.000 tons, of which, unfortunately, 30 percent are unripe and end up in streams.

The consequence of this kind of picking, purchasing and expor-ting can bring a lot of problems to factories which process or are seriously engaged in this activity, and jeopardize their business. If an entity wants to produce, it has to meet the Agency for Food Safety requirements, employ at least 20-50 workers and settle the obligations to the Government.

However, it happens that some kind of a company is established within the shed or garage, purchases and sells these products in the bags on the Montenegrin seaside, in Serbia, Bosnia and Ko-sovo, and does not settle obligations towards the Government. To make it worse, it obtains approval for exports and so it is satisfied with five cents per kilogram, and the society cannot benefit from this activity, there are no employees or obligations. I am wonde-ring how to compete with such an entity.

I would like to point to another problem, namely the expensive analysis required when exporting. It is expensive to go to Podgori-ca twice a week and pay for the analysis. Only a radiology analysis costs EUR 112, and there are also the costs of daily allowances, ab-sence etc. So we are obliged to go to Podgorica in order to obtain the necessary certificates. This issue should be resolved in a way that the inspector takes a sample from several locations and issu-es a certificate for all storage supplies which are to be exported.

Finally I think the Chamber of Economy and the Ministry of Agri-culture should establish professional associations dealing with these issues and adopting binding decisions. It is necessary that the Government bans the export of these natural resources, parti-cularly fresh blueberries. Picking unripe strawberries and blueber-ries should also be banned as this is the way to destroy the plants and their fruits.

34

Broj 2 Februar 2019.

Koncesija je najbolje rješenje, kako bi se izbjeglo zaduživanje. Koncesionar će za 30 godina u aerodrome investirati 200 miliona eura.

Davanje aerodroma u zakup će doprinijeti konkurentnosti

Saobraćaj

Davanje na zakup crnogorskih aerodroma neophodno je zbog toga što postojeći kapaciteti ne odgovaraju potrebama turi-stičke i ukupne privrede, a koncesionar će, osim uloženih

sredstava, obezbijediti i strani menadžment, sa ozbiljnim znanjem u ovoj oblasti, koji će naše aerodrome postaviti u rang evropskih, poručio je ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković za te-leviziju Nova M.

Koncesionim aktom je predviđeno davanje aerodroma u zakup na period od 30 godina, a kako je kazao ministar, u prve tri godine očekivane su investicije od 80 miliona eura.

- Jer nam je urgentno da u određene objekte uložimo određena sredstva, a u narednom periodu, u toku koncesionog perioda uku-pno 200 miliona eura. Dakle, završenjem koncesionog perioda, sva ta imovina koja se bude sagradila, pokretna i nepokretna biće ostavljena državi i vraćena aerodromima na upravljanje - ocijenio je on.

Ministar ističe da upravo iskustva zemalja regiona sa davanjem aerodroma u zakup dodatno govore o ispravnosti ove odluke.

- Najnoviji primjer je Beograd i beogradski aerodrom. Sada je u toku postupak davanja u zakup aerodroma u Sofiji. Deset aerodro-

ma u Grčkoj je dato na koncesiju, aerodrom u Albaniji, na Kosovu, u Zagrebu. Svi su oni uradili taj postupak, u tom pravcu je njihova odluka, odnosno politika njihove Vlade - dodao je Nurković.

Da bi se zadovoljile potrebe građana i privrede, potrebno je, navodi ministar, investirati u aerodrome, a, kako kaže, koncesija je najbo-lje moguće rješenje, kako bi se izbjeglo zaduživanje.

- Dakle, investiraće koncesionar, strano privredno društvo, uložiće sredstva i mi ćemo imati ne samo investiciju, nego i jednokratnu nadoknadu, koju smo precizirali na najmanje 100 miliona eura avansnog, odnosno plaćanja unaprijed i godišnju koncesionu na-knadu, koja će biti najmanje 10 odsto od ukupnog prihoda koje će ostvarivati to buduće preduzeće - objasnio je ministar.

Osim aerodroma, Ministarstvo saobraćaja, navodi ministar za Novu M, čeka posao i u vezi aneksa ugovora sa kineskom kompa-nijom CRBC, zaduženom za izgradnju prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare, od Smokovca do Mateševa. Naime, aneks je neopho-dan zbog dodatnih troškova, a ugovorom je predviđeno da cijena radova na prioritetnoj dionici autoputa može da se uveća deset odsto.

- Praktično je u završnoj fazi i očekujemo ovih dana da dobijemo

35

Broj 2Februar 2019.

konačno odobrenje, odnosno obrazloženje svake stavke iz tog aneksa, ponude izvođa-ča i da ćemo vrlo brzo potpisati aneks ugo-vora. To ćemo tek kad dobijemo završni do-kument od inženjera i analizu cijene znati koliko je – od 49,5 do 50 miliona će biti dio koji će se ugovoriti sa CRBC, dok će ostali dio projekta, i to sve kad saberemo, oba ta projekta, odnosno iznos sredstava za neu-govorene radove biti 80 miliona, 81, što je u onih 10 odsto ugovorom predviđeno za nepredviđene, neugovorene radove - kazao je Nurković.

Prema njegovim riječima, sa ovim nakna-dnim, nepredviđenim radovima, taj posao ne može biti završen 11. maja.

- Očekujemo to da bude 2020. godina, ne-gdje polovina možda avgust, krajnji rok septembar-radi svake sigurnosti. Vodimo računa o tome da nam je kvalitet na prvom mjestu. Zaista nam je tu nulta toleranci-ja što se tiče izvođača, jer pomno to prati, kako inžinjer, tako upravljač projekta Mon-teputa, tako i državna komisija za tehnički prijem - poručio je on.

Kako je istakao autoput će doprinijeti i ra-zvoju sjevera.

- Kvalitetna infrastruktura je preduslov za razvoj privrede, ekonomije, a naročito tu-rizma. Veliki podsticaj za razvoj privrede i ostajanje stanovništva na tom području, da više ne bude smjer sjever-Podgorica i primorje, nego da eventualno se iz ovog pravca vraćaju ka sjeveru i eventualno oni koji su pošli na Zapad, sigurno ovdje će imati bolje uslove za rad i život - istakao je Nurković.

Osim izgradnje prioritetne dionice autopu-ta, bitno je da se do svakog kraja Crne Gore može nesmetano i lako doći, te će zbog toga Ministarstvo ove godine započeti izgradnju i rekonstrukciju nekoliko putnih pravaca.

- Biće praktično od granica Dobrakovo ka Bijelom Polju rekonstrukcija puteva, Moj-kovac-Ribarevine do Berana, od Dračanov-ca do Rožaja, onda ćemo bulevar od Podgo-rice do Danilovgrada, predviđen je bulevar od Jaza do Herceg Novog. Smatram da ćemo u naredne dvije, tri godine sredstvi-ma iz budžeta uraditi značajno poboljšanje u putnoj infrastrukturi - dodaje on.

Nurković zaključuje da će se razvijanjem infrastrukture na pravi način valorizova-ti turistički potencijali Crne Gore, te da će izgradnja puteva sigurno doprinijeti eko-nomskom razvoju.

Pad nezaposlenosti rezultat je, između ostalog, uspješne realizacije mjera aktivne politike zapošljavanja, koje sprovodi i finansira Zavod. Skromnim budžetom realizovaćemo najpotrebnije programe i one koji daju najbolje rezultate.Na evidenciji i dalje visoko prisustvo lica koja aktivno ne traže posao, već se prijavljuju zbog ostvarivanja određenih prava – kaže direktor Suljo Mustafić u intervjuu za portal CdM.

Višestruke koristi od zapošljavanja domaćih radnika

Direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić

Koliko se nezaposlenih danas nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, koliko je od ovog broja visokoškolaca?

S. Mustafić: Prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje, u Crnoj Gori se nala-zi 38.597 nezaposlenih, od čega 5.161 visokoškolac. U odnosu na uporedni period prošle godine, broj nezaposlenih manji je za 9.265 lica, dok je visokoškolaca manje za 1.097. Sto-pa registrovane nezaposlenosti trenutno je 16.64 odsto, što je 3.99 procentnih poena niže nego lani.

Jeste li zadovoljni padom stope nezaposlenosti ili bi ona, prema Vašem mišljenu, mogla biti manja?

S. Mustafić: Sa zadovoljstvom ističem da je, minule dvije godine, došlo do pozitivnih po-maka i stabilizacije kretanja na tržištu rada. Ipak, to ne znači da konačna slika ne može biti bolja. Naprotiv, vjerujem da će mjeseci pred nama pokazati da će stopa biti značajnije niža, odnosno da će, u narednom periodu, uslijediti zapošljavanja prvenstveno zbog turi-stičke sezone. Prije svega mislim na činjenicu da svake godine, u drugom i trećem kvar-talu, stopa nezaposlenosti opada zbog sezonskog zapošljavanja.

Sa druge strane, privlačenjem investitora koji mogu uticati na trajnije zapošljavanje ljudi, iskoristio bi se veliki potencijal domaćih radnika. To bi imalo mjerljive efekte, a pokazali

36

Broj 2 Februar 2019.

Poslodavce treba podsjećati na korist pri zapošljavanju domaćih radnika

Zapošljavanje i rad stranaca u Crnoj Gori uređeno je Zakonom o strancima. Definisano je da Vlada, godišnje, utvrđuje kvote - broj radnih dozvola za strance.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, kao nadležnog za izdavanje dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, u 2018. izdato je 26.327 (15.132 u kvoti i 11.195 van kvote) dozvola, što je za 25,55% više u odnosu na 2017. kada ih je izdato 20.969. Ovogodišnja kvota za privremeni boravak i rad stranaca, Vladinom odlukom, precizirana je na 20.454 dozvole.

-Manje zapošljavanje domaće radne snage, a veće angažovanje strane – podatak je koji brine. Ova pojava u stalnom je rastu posle-dnjih nekoliko godina – upozorava direktor Suljo Mustafić.

Navodi razlog u okolnosti deficita nekih zanimanja u Crnoj Gori, prije svega u oblasti građevinarstva, ugostiteljstva i turizma i to u vrijeme najintezivnijeg obavljanja poslova u tim djelatnostima.

-Takođe, treba imati u vidu da izražena nezaposlenost, u zemljama iz okruženja, domaćim poslodavcima pruža mogućnost da potrebe zadovolje, uglavnom, jeftinijom radnom snagom. Crnogorsko trži-šte rada obilježava i sezonski karakter, koji se ogleda u različitom obimu i strukturi tražnje i zapošljavanja u toku godine, pri čemu dolazi do preklapanja poljoprivredne i turističke sezone, što oteža-va mobilnost domaće radne snage – objašnjava direktor.

Mustafić ukazuje na neophodnost blagovremenog planiranja po-treba za radnom snagom, kako bi se na kvalitetan način sagledala sezonska ponuda domaćeg kadra - posebno u građevinarstvu, za-natskim uslugama, turizmu i poljoprivredi.

-Ovdašnje poslodavce neophodno je konstantno podsjećati na vi-šestruke benefite od intezivnijeg zapošljavanja domaćih radnika. Mislim, prije svega, na poboljšanje standarda, ali i veći priliv sred-stava u budžet kroz uplatu poreza i doprinosa na zarade – zaklju-čuje direktor Zavoda.

bi i da smo na dobrom putu, bliži evropskom prosjeku.

Kao i do sada, Zavod će se, slijedeći zacrtana strateška opredjelje-nja Vlade i politike resornog ministarstva u oblasti zapošljavanja, krajnje odgovorno i profesionalno odnositi prema svim izazovima i, u skladu sa mogućnostima, uticati na njihovo rješavanje.

Blagi pad nezaposlenosti u Crnoj Gori, evidentiran i prošle godine, rezultat je, između ostalog, uspješne realizacije mjera aktivne po-litike zapošljavanja, koje sprovodi i finansira Zavod u cilju poveća-nja zaposlenosti.

Koliko je lani izdato dozvola za rad i zapošljavanje stranaca, a ko-liko očekujete da bi to moglo biti ove godine?

S. Mustafić: Zapošljavanje i rad stranaca u Crnoj Gori uređeno je Zakonom o strancima. Definisano je da Vlada, godišnje, utvrđuje kvote - broj radnih dozvola za strance.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, kao nadležnog za izdavanje dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, u 2018. izdato je 26.327 (15.132 u kvoti i 11.195 van kvote) dozvola, što je za 25,55% više u odnosu na 2017. kada ih je izdato 20.969.

Ovogodišnja kvota za privremeni boravak i rad stranaca, Vladi-nom odlukom, precizirana je na 20.454 dozvole.

Da li ova brojka zabrinjava, te da li to znači da se ne koristi dovolj-no potencijal domaće radne snage? Koji je razlog tome?

S. Mustafić: Manje zapošljavanje domaće radne snage, a veće an-gažovanje strane svakako je podatak koji brine. Ova pojava je u stalnom rastu poslednjih nekoliko godina. Razlog tome su okol-nosti da u Crnoj Gori postoji deficit u ponudi nekih zanimanja, prije svega u oblasti građevinarstva, ugostiteljstva i turizma i to u vrijeme najintezivnijeg obavljanja poslova u tim djelatnostima. Takođe, treba imati u vidu da izražena nezaposlenost, u zemljama iz okruženja, domaćim poslodavcima pruža mogućnost da potrebe zadovolje, uglavnom, jeftinijom radnom snagom. Crnogorsko trži-šte rada obilježava i sezonski karakter koji se ogleda u različitom obimu i strukturi tražnje i zapošljavanja u toku godine, pri čemu dolazi do preklapanja poljoprivredne i turističke sezone, što oteža-va mobilnost domaće radne snage.

Sve ovo ukazuje da je ubuduće neophodno blagovremeno pla-nirati potrebe za radnom snagom, kako bi se na kvalitetan način sagledala sezonska ponuda domaćeg kadra - posebno u građevi-narstvu, zanatskim uslugama, turizmu i poljoprivredi. Ovdašnje poslodavce, takođe, neophodno je konstantno podsjećati na vi-šestruke benefite od intezivnijeg zapošljavanja domaćih radnika. Tu prije svega mislim na poboljšanje standarda, ali i veći priliv sredstava u budžet kroz uplatu poreza i doprinosa na zarade.

Kakve mjere ste predvidjeli ove godine za podsticanje zapošljava-nja u manje razvijenim sredinama, te koje grupe će biti u fokusu?

S. Mustafić: Svjedoci smo činjenice da su gradovi na sjeveru drža-ve svakim danom sve prazniji. U Beranama, Pljevljima, Rožajama, Plavu, Kolašinu, Mojkovcu, Plužinama i Žabljaku sve se teže dolazi do zaposlenja, a te opštine karakteriše i loša ekonomska situacija, nedostatak visokoobrazovnih ustanova, ali i odstustvo investicija.

U namjeri da ovom, evidentnom, problemu pristupi na pravi način Zavod za zapošljavanje je i prošle godine pokazao da itekako vodi računa o stimulaciji regionalnog razvoja. Naime, u 2018., u progra-mima aktivne politike zapošljavanja, sa više od 50 odsto su uče-

37

Broj 2Februar 2019.

Podsjećam, anketna stopa, koju izračunava Monstat, iznosi 14,1 osto i niža je za 2,54 procentna poena od registrovane stope neza-poslenosti, koja iznosi 16,64 odsto.

Na našoj evidenciji je još visoko prisustvo lica koji, aktivno ne tra-že posao, već se prijavljuju zbog ostvarivanja određenih prava.

Naime, nezaposleni, registracijom kod Zavoda, ostvaruju pravo na socijalna davanja, novčanu naknadu po osnovu nezaposlenosti i novčanu naknadu po osnovu utvrđenog stepena invaliditeta.

Na povećanje nezaposlenosti, u velikoj mjeri, uticao je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojim se ostvarivanje određene, Zakonom utvrđene, naknade vezivalo za status nezaposlenosti. S druge strane, na smanjenje broja registro-vanih nezaposlenih uticale su izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju. Već dvije godine nezaposleni koji ne traže posao, već žele samo da ostvare pravo na zdravstveno osiguranje ne mora-ju se prijavljivati Zavodu. Grupa, takozvanog neaktivnog stanov-ništva, to pravo ostvaruje isključivo i direktno preko Fonda zdra-vstva.

Ponoviću, u skladu sa Zakonom, đaci i studenti nijesu na raspo-laganju Zavodu. Takođe, kroz program Stručnog osposobljavanja visokoškolaca, uključena lica stiču prvo radno iskustvo, u nivou obrazovanja i za vrijeme trajanja programa visokoškolci se, zbog angažmana kod poslodavca, ne mogu smatrati nezaposlenim li-cima.

Vjerujem da će doći vrijeme kada će na evidenciji ostati osobe koje, zaista, aktivno, traže posao i koriste servis Zavoda za brži i lakši ulazak na tržište rada.

Jeste li zadovoljni iznosom budžeta sa kojim ćete raspolagati u ovoj godini? Na koje projekte ćete utrošiti najviše novca?

S. Mustafić: Budžetom Crne Gore za ovu godinu u dijelu mjera i aktivnosti iz Akcionog plana koji sprovodi Zavod za zapošljava-nje opredijeljeno je 9,3 miliona eura, od kojih je šest miliona eura predviđeno za Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom.

Tokom ove godine Zavod će objaviti Javni poziv za finansiranje projekata rehabilitacije i zapošljavanja lica sa invaliditetom–grant šemu, vrijednu tri miliona eura. To će omogućiti uključivanje oko 400 osoba sa invaliditetom.

Za kreditno otvaranje 60 novih radnih mjesta u ovoj godini pred-viđeno je 300 hiljada eura. Ističem da su uslovi kreditiranja povolj-niji od tržišnih, niže kamatne stope, duži grejs period i duži rok povraćaja sredstava.

Za realizaciju programa i mjera aktivne politike zapošljavanja ra-spolažemo sa tri miliona eura. Taj iznos omogućiće realizaciju pro-grama za zapošljavanje oko 2.230 nezaposlenih sa naše evidenci-je. To su skromna sredstva, u odnosu na potrebe tržišta rada, ali ćemo nastojati da realizujemo najpotrebnije programe i one koji daju najbolje rezultate.

Programi će i ove godine biti namijenjeni mladim osobama, žena-ma, dugoročno nezaposlenim, kao i korisnicima materijalog obez-bjeđenja porodice.

Zavod će i u ovoj godini nastojati da poboljša kvalitet usluga i svih aktivnosti koje će posredno ili neposredno, nadam se, doprinijeti da se što veći broj lica sa naše evidencije uskoro i zaposli.

stvovala lica iz sjevernog regiona.

Nastojaćemo da takvom dinamikom nastavimo i ove godine kako bi im, učešćem u programima, omogućili sticanje novih znanja i vještina, neophodnih na savremenom tržištu rada. Od potrebe privrede i otvaranja novih radnih mjesta zavisiće i obim njihovog zapošljavanja.

Ljudi sa sjevera su značajan naučni, stručni i kulturni potencijal Crne Gore. Obezbjeđivanje njihove veće zaposlenosti jedan je od prioriteta koji se poklapa i sa Nacionalnom strategijom zapošlja-vanja i razvoja ljudskih resursa 2016-2020. Zato će prioriteti Zavo-da, prilikom posredovanja u zapošljavanju u manje razvijenim sre-dinama, i dalje biti mladi, dugoročno nezaposleni, žene, korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice i osobe sa invaliditetom.

Kako ocjenjujete saradnju Zavoda sa javnim službama za zapo-šljavanje iz zemalja Evropske unije, i koliko je zapravo intereso-vanje naših državljana za rad u Njemačkoj, ali i ostalim zemljama članicama EU?

S. Mustafić: Obzirom da se Crna Gora, a time i Zavod za zapošljava-nje, priprema za članstvo u Evropskoj uniji, saradnja sa državama iz okruženja i članicama EU je veoma bitna.

Detaljno analiziramo i razmatramo svaku ponudu koja stigne od inostranog poslodavca, privatne agencije za zapošljavanje ili javne službe za zapošljavanje iz inostranstva. Zavod, međutim, ne posre-duje između crnogorskih državljana i inostranih poslodavaca, jer Zavod ne radi direktno posredovanje za strane poslodavce, kao što to radi za crnogorsko tržište. Uloga Zavoda prilikom posredovanja pri zapošljavanju u inostranstvu je, da prije svega, informiše naše građane o mogućnostima, kao i o pravima i obavezama.

Takođe, razlog aktivnosti Zavoda prilikom zapošljavanja u ino-stranstvu je i da se minimiziraju nepravilnosti i obmane naših građana pri nalaženju posla u drugoj državi i sprečavnja nelegal-nih migracija. Naime, vrlo često, i to putem društvenih mreža, koje je nemoguće kontrolisati, pojedinci, firme ili organizacije netačno informišu građane o mogućnostima zapošljavanja u inostranstvu i obećavaju im zaposlenje i “sređivanje papira", uz finansijsku na-doknadu. Građani ili budu prevareni za taj iznos novca ili budu žr-tve rada “na crno", finansijske ili radne eksploatacije u toj državi.

Radi maksimalne zaštite naših građana i pomoći, ukoliko razmi-šljaju o odlasku u inostranstvo, na sajtu Zavoda se može naći veli-ki broj informacija o životu i radu u inostranstvu, kao i praktičnih savjeta i upustava kako se zaštiti prilikom života i rada van grani-ca Crne Gore.

Čuju se sporadično optužbe da Zavod "namješta i fingira" broj ne-zaposlenih, odnosno da brojke koje objavljujete nijesu tačne. Šta Vi kažete? Da li je to moguće uraditi?

S. Mustafić: Zavod za zapošljavanje ne "namješta“niti "fingira“ evi-denciju o nezaposlenima, već evidenciju vodi u skladu sa Zako-nom o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od neza-poslenosti.

Podaci o nezaposlenim licima unose se kroz aplikacije u jedin-stveni informacioni sistem na nivou svih opština u Crnoj Gori. Taj posao radi oko 70 savjetnika za posredovanje pri zapošljavanju i u realnom vremenu je moguće prikazati broj nezaposlenih. Teh-nologijom rada propisan je sistem unosa podataka u jedinstveni informacioni sistem u bazu podataka Zavoda.

38

Broj 2 Februar 2019.

U obnovu fabrike i infrastrukture uložena četiri miliona eura. Proizvodnja je zasnovana na najsavremenijoj opremi i tehnologiji.

Otvorena nova fabrika mineralne vode "Rada“

Povratak na tržište

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković otvorio je 27. februara 2019. u Bijelom Polju novu fabriku priro-

dne mineralne vode "Rada“.

Svečanom otvaranju prisustvovali su predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović, ministar unutrašnjih po-slova Mevludin Nuhodžić i predsjednik op-štine Bijelo Polje Petar Smolović.

Premijer je ocijenio da je riječ o fabrici koja će doprinositi rastu naše ekonomi-je i proizvodnji koja će supstituisati uvoz kisjele vode u vrijednosti od blizu osam miliona eura, te će novac ostajati u našem privrednom sistemu i doprinositi razvoju i boljem standardu kao i da Vlada pokazu-je ovim činim da otvara nova, kvalitetna i održiva radna mjesta i valorizuje izdašne prirodne potencijale.

"Prije nešto više od dvije godine u razgovo-ru sa radnicima obećao sam da ćemo naći načina da im isplatimo neisplaćene zarade, povežemo radni staž i obezbijedimo otpre-

mnine. Ali isto tako da će država uraditi sve da pronađe investitora i pokrene proi-zvodnju. Osjećao sam tada da mi ne vjeru-ju; nije vjerovala vjerovatno ni bjelopoljska javnost. Ova Vlada je ustupila svoje potra-živanje od 280 hiljada eura radi isplate za-rada i otpremnina radnicima, istovremeno obezbijedila i 576 hiljada eura radi povezi-vanja staža bivšim zaposlenim radnicima Bjelasica Rade“, rekao je premijer.

Dodao je da je čitav projekat oplemenila kompanija Water Group iz Kolašina i to ne samo uloženim novcem, nego i svojim motivom, entuzijazmom, sposobnošću i znanjem.

"Vođeni time, podigli su ovu fabriku, pokre-nuli proizvodnju oslonjenu na najsavre-menijoj opremi i tehnologiji. Želim da im se zahvalim i čestitam. Pred nama je nova fabrika koja će doprinositi rastu naše eko-nomije. Proizvodnja zahvaljujući kojoj, na temeljima tradicije nekadašnje Rade, otva-ramo nova, kvalitetna i održiva radna mje-sta. I dodatno – valorizujemo izdašne pri-rodne potencijale koje posjeduje ovaj kraj. Ovom proizvodnjom supstituišemo uvoz

kisjele vode u vrijednosti od blizu osam miliona eura, i taj novac ostaje u našem privrednom sistemu i doprinosi razvoju i boljem standardu“, rekao je Marković.

Premijer je rekao da je Vlada tokom pretho-dne dvije godine pokazala i najupornijim kritičarima da može i dostići i nadmašiti očekivane stope ekonomskog rasta.

"Pokazali smo da ih možemo održati na visokom nivou, i da one nijesu došle kao proizvod trenutka ili sreće. Aktivnosti koje realizujemo daleko nadilaze dnevno-poli-tičke najave. Želim da kažem onima koji ni danas ne vjeruju – nije ovo dnevna politika, već ozbiljna strategija razvoja Crne Gore i njenog Sjevera", rekao je premijer poruči-vrši da će svaki privrednik i preduzetnik koji želi i može da investira ima u ovoj Vla-di pouzdanog partnera.

Nekadašnji bjelopoljski gigant, čija je repu-tacija kvaliteta prevazilazila granice Crne Gore, vraća se na domaće tržište sa starim kvalitetom, ali novim vizuelnim identite-tom. U obnovu fabrike i pripadajuće infra-strukture uložena su četiri miliona eura.

39

Broj 2Februar 2019.

Sto najvećih u Crnoj GoriProjekat za poslodavce i kompanije

Projekat "100 najvećih u Crnoj Gori 2019“ namijenjen je kompanijama, koje i pored brojnih ograničenja,

objektivnih i subjektivnih barijera u po-slovanju, u kontinuitetu postižu odlične rezultate i kao takve zaslužuju priznanje i poštovanje šire društvene zajednice.

To je saopšteno na pres konferenciji, povo-dom početka projekta "100 najvećih u Crnoj Gori“, koji se ove godine održava drugi put, a koji je inicirala kompanija BI Consulting.

Osnivač BI Consultinga, provajdera poslov-nih informacija Ratko Nikolić podsjetio je da je cilj projekta da promoviše pozitivnu poslovnu praksu u Crnoj Gori, da učini vi-dljivijim najznačajnije crnogorske kompa-nije, najveće poreske obveznike i najveće poslodavce.

"I pored brojnih ograničenja, objektivnih i subjektivnih barijera u poslovanju, tre-ba istaći da u Crnoj Gori postoji značajan broj kompanija koje u kontinuitetu postižu odlične rezultate. Takve kompanije zaslu-žuju priznanje i poštovanje šire društvene zajednice, zbog čega je ovaj Projekat po-svećen baš njima“, ocijenio je Nikolić.

Na bazi jasnih parametara iz finansijskih izvještaja za poslovnu 2018. godinu, kako je kazao, biće izdvojeno po 100 najvećih od mikro, malih i srednjih preduzeća, kao i sva velika preduzeća.

"Sve njih ćemo rangirati po jasnim i jav-no dostupnim parametrima iz njihovih uredno predatih finansijskih izvještaja, na osnovu ukupnih prihoda, ostvarene neto dobiti i broja zaposlenih. Takođe, izdvojiće-mo i po prihodu rangirati po 20 preduzeća iz 12 ključnih poslovnih djelatnosti i sve ih objaviti u specijalnoj godišnjoj publikaciji, ekskluzivnom, kolekcionarskom izdanju, u kojem će mjesto naći sva značajna po-slovna dostignuća u prethodnoj poslovnoj godini“, naveo je Nikolić.

Prema njegovim riječima, kriterijumi i parametri za rangiranje su javni, jasni i precizni, a preduzeća se, kako je pojasnio, rangiraju po automatizmu, u zavisnosti od ostvarenih rezultata, koji su prijavljeni u bilansima.

"Na listama će biti samo kompanije koje su predale ispravne finansijske izvještaje za 2018. godinu, koje nijesu bile na lista-ma blokiranih u posljednjih 12 mjeseci, koje uredno izvršavaju poreske obaveze ili redovno izvršavaju preuzete obaveze iz reprograma, posluju minimum tri godine, imaju kapital veći od 100 hiljada eura i više od troje zaposlenih“, naveo je Nikolić.

On je dodao da će prvorangiranim kompa-nijama u navedenim kategorijama i jednoj, najbrže rastućoj kompaniji po istim para-metrima, biti dodijeljena priznanja na sve-čanosti krajem maja.

Generalni direktor Direktorata za investici-je, razvoj malih i srednjih preduzeća i upra-vljanje EU fondovima u Ministarstvu eko-nomije Radosav Babić rekao je da u Crnoj Gori posluje oko 26 hiljada registrovanih preduzeća, koja će se naći u konkurenciji za izbor najvećih i najprofitabilnijih.

"Ovakav projekat će pokazati postojećim i potencijalnim investitorima da u Crnoj Gori mogu pronaći kredibilne poslovne prilike i partnere. Dodatno će inspirisati i ohrabriti start-up projekte, naročito u kategoriji mi-kro i malih preduzeća. Na nama kao Vladi i državi je da preduzetnicima kreiramo po-voljan poslovni ambijent i podršku za rast i razvoj“, objasnio je Babić.

On je najavio da će Ministarstvo ekonomije ove godine realizovati Program za unaprje-đenje konkurentnosti privrede, kroz deset različitih Programskih linija za unaprjeđe-nje inovativnosti, uvođenje međunarodnih standarda, modernizaciju prerađivačke in-dustrije, razvoj klastera, podršku za razvoj zanatstva, pružanje mentoring usluga i ra-zvoj preduzetništva.

"Uvjeren sam i da je ovakva vrsta projekata dodatan podsticaj domaćim privrednicima da koriste raspoloživu pomoć Vlade kako bi i ubuduće kontinuirano unaprjeđivali svoje poslovanje i time doprinijeli sopstvenim naporima da se nađu na listi 100 najvećih u Crnoj Gori“, rekao je Babić.

40

Broj 2 Februar 2019.

Državni sekretar u Ministarstvu finansija Nemanja Katnić rekao je da će učešće tog resora, odnosno Vlade u projektu biti veo-ma značajno i da predstavlja dodatni sti-mulans za domaće, kompanije koje žele da ostvare još bolje poslovne rezultate.

"Ovakav projekat ističe i najveće poreske obveznike što takođe pokazuje i koliko je značajno finansijsko izvještavanje, kako za privrednike tako i za državu“, rekao je Katnić.

Projekat 100 najvećih je, kako je pojasnio, u saradnji sa Ministarstvom finansija, u pre-thodnoj godini, izdvojio i nagradio najbolje crnogorske kompanije u različitim kate-gorijama što, kako je dodao, predstavlja garant da Crna Gora posjeduje kvalitetne privredne subjekte.

"Nadamo se da će predstojeći period iz-njedriti nova imena na crnogorskom trži-štu, koja će doprinijeti razvoju privrednog sektora, što će dalje rezultirati većem broju novih radnih mjesta i povećanju izvoza kao i razvoju preduzetništva, što je u krajnjem i jedan od glavnih ciljeva rada Vlade“, poru-čio je Katnić.

Direktor Sektora za poslovanje sa privre-dom i zamjenik izvršnog direktora Societe Generale banke Montenegro Samo Joviće-vić, kazao je da je, s obzirom na rezultate i organizaciju prošlogodišnjeg izbora "100 najvećih u Crnoj Gori“, ta banka odlučila da i ove godine bude dio projekta koji će doda-tno istaknuti i nagraditi najveća, najbolja i najuspješnija crnogorska preduzeća.

"Mi u Societe Generale Montenegro smatra-mo da je nagrađivanje i isticanje kompani-ja koje su dale izuzetan doprinos crnogor-skoj ekonomiji i razvoju malog i srednjeg biznisa veoma važno, prvenstveno zbog toga što treba dati primjer i pokazati da je uz uporan i posvećen rad moguće ostvariti dobre rezultate i doprinijeti daljem razvoju poslovnog ambijenta i ekonomije u cjelini“, poručio je Jovićević.

On je naveo da je prošle godine, Societe Ge-nerale banka Montenegro nastavila sa sna-žnom kreditnom podrškom crnogorskim kompanijama, o čemu, kako je dodao, sv-jedoči dinamičan rast kreditnog portfolia banke u tom segmentu od oko deset odsto.

"Sigurni smo da su mnoge crnogorske kompanije, uz našu dugogodišnju kontinu-iranu podršku, u 2018. godini ostvarile re-kordne rezultate i da će zasluženo biti dio kluba najboljih i najuspješnijih crnogor-skih preduzeća“, rekao je Jovićević.

Njemci bi da grade vjetroelektranu na Brajićima

Investicija 110 miliona

Njemačka kompanija WPD zaintere-sovana je za gradnju vjetroelektra-ne na Brajićima od 75 megavata u

koju bi uložili od 100 do 110 miliona eura i ne računamo na podsticajne, nego na tr-žišne cijene, kazao je direktor WPD-a za Evropu Andreas Shole.

"Godinama planiramo investiciju u vje-troelektranu u Crnoj Gori. Znamo da Vla-da već priprema tender. Očekujemo da će narednih sedmica tender biti raspisan, na-kon čega ćemo mi predati ponudu", kazao

je Shole u intervjuu Pobjedi.

On je podsjetio da je WPD akcionarsko dru-štvo osnovano prije 23 godine, a danas ima 2.000 zaposlenih.

"Do sada smo izgradili više od dvije hiljade vjetroparkova sa ukupnom snagom 4.500 megavata. Po tome smo u Njemačkoj naj-uspješnije preduzeće u oblasti proizvodnje energije iz vjetra. Osim u Njemačkoj, vje-troparkove imamo u Finskoj, Poljskoj, na Tajvanu, u Kanadi, Španiji, Italiji, Hrvat-skoj… Svake godine izgradimo 600 mega-

41

Broj 2Februar 2019.

Ukoliko pobijede na tenderu, planiraju proizvodnju od 200 miliona kilovatsati godišnje.

vata, što je ukupna investicija od milijardu eura godišnje".

On napominje da su prije 17 godina počeli da investiraju u Hrvat-skoj i pošto su saznali da i Crna Gora hoće da podržava proizvo-dnju iz obnovljivih izvora, odnosno vjetroparkova, iz Hrvatske su “bacili pogled ka Crnoj Gori" i shvatili šta treba da rade.

"Crna Gora je mala zemlja, što ima dosta prednosti. Stvari se za-vršavaju brzo i jednostavno. Znamo, međutim, da ponešto i nedo-staje", rekao je Shole.

Dodaje da su lokalitet na Brajićima odabrali vodeći računa da to bude lokacija koja je dostupna infrastrukturno, odnosno blizu pu-tevima.

"Gledali smo razne lokacije i odlučili se za Brajiće kao najpovolj-nije sa naše tačke gledišta. Ukoliko pobijedimo na tenderu, pla-niramo proizvodnju od 200 miliona kilovatsati godišnje. Završi-li smo mjerenje brzine vjetra. I na osnovu karata smo napravili nacrt odnosno plan. Predstoje istraživanja tla i geodetske studije da bismo mogli detaljno da planiramo", naveo je Shole.

Ako dobiju tender, ući će u detaljno planiranje i dobijanje dozvola.

"Istovremeno moramo da obezbijedimo finansiranje investicije. Pretpostavljam da bismo za osam do deset mjeseci mogli da otvo-rimo gradilište. U fazi gradnje će nam trebati više radnika, a pošto su postrojenja automatizoivana, dugoročno posmatrano biće za-posleno desetak radnika", naglasio je Shole.

42

Broj 2 Februar 2019.

Regionvijesti

U aprilu regionalni sporazum o romingu

Regionalni sporazum o romingu zemalja zapadnog Balkana biće potpisan u aprilu u Beogradu. Potpisivanje regionalnog spo-razuma dogovoreno na ministarskom ra-dnom ručku u Skoplju, rekla je državna se-kretarka u srpskom Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić.

Ona je podsjetila da je tekst Nacrta spora-zuma o smanjenju cijena usluga rominga u javnim mobilnim komunikacionim mreža-ma u regionu zapadnog Balkana usaglašen i da definiše, između ostalog, regulisanje maloprodajnih i veleprodajnih cijena, pre-nosi Bankar.

Na skupu u Skoplju, pored srpske delega-cije i predstavnika zemlje domaćina, uče-stvovali su predstavnici BiH, Crne Gore, Al-banije i Grčke, kao i generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju Majlinda Bregu i evropska komesarka za digitalnu ekonomiju i društvo Marija Gabrijel.

Marija Gabrijel je rekla da očekuje da će re-gionalni sporazum o romingu biti potpisan na Digitalnom samitu zapadnog Balkana 4. i 5. aprila u Beogradu.

Teme sastanka bile su osim novog regio-nalnog sporazuma o romingu, takođe i re-gionalni razvoj i istraživanje klauda, uklju-čujući elektronske potpise, kao i saradnja u oblasti sajber bezbjednosti.

Croatia Airlines ide u privatizaciju

Croatia Airlines spreman je za privatiza-ciju, potvrdio je ministar u vladi Hrvatske Oleg Butković te će uskoro na sjednici Vla-de biti donesena odluka o formiranju ko-misije koja će pratiti postupak pronalaska strateškog partnera.

U završnoj fazi je tender CA za finansijskog savjetnika za izradu modela dokapitaliza-cije i pronalaska strateškog partnera, no kao nosilac postupka CA ne može komen-tarisati pojedinosti do kraja postupka.

dine izvezla obuću vrijednosti 750.717.783 KM.

Obuća se do sada pokazala kao jedan od najvažnijih bosanskohercegovačkih proi-zvoda, a najviše obuće, ukupne vrijednosti 321.684.700 KM, izvezeno je protekle godi-ne u Italiju.

Poslije Italije, najviše obuće je izvezeno u razvijena evropska tržišta: Francuska, Nje-mačka, Austrija, Hrvatska, Slovenija, Slo-vačka, Mađarska, Holandija i Švedska.

Tokom iste godine je u BiH uvezena obuća vrijednosti 341.288.768 KM. Zanimljivo je da je najveća količina obuće, ukupne vri-jednosti 88.350.539 KM, uvezena takođe iz Italije, Biznis.ba / Klix.

Slovenija ostvarila budžetski suficit

Slovenački budžet lani je ostvario suficit od 537 miliona eura, odnosno 1,2 odsto bruto domaćeg proizvoda /BDP/, što je prvi put nakon 2008. godine i izbijanja globalne ekonomske krize.

Visok suficit ostvaren je, zahvaljujući divi-dendi Nove ljubljanske banke od 270 mili-ona eura, koja je u budžet uplaćena nakon što je ispunjen uslov Evropske komisije o prodaji većinskog udjela u najvećoj držav-noj banci.

Riječ je i o 200 miliona eura zadržanih evropskih sredstava koja su Sloveniji pri-padala prema ranijoj srednjoročnoj per-spektivi EU.

Bez tih dodatnih prihoda suficit bi iznosio oko 60 miliona eura, kako je i planirala Vla-da Slovenije, rekli su predstavnici Direkto-rata za budžet na konferenciji za novinare u Ljubljani.

Prema zvaničnim podacima, lani je do-šlo do smanjivanja višegodišnjeg rasta budžetskih izdataka koji su, ipak, veći za četiri odsto, dok su prihodi povećani za 13 procenata, zahvaljujući visokom rastu BDP-a, što se odrazilo na skok budžetskih prihoda iz poreza na dohodak i poreza na dobit preduzeća, prenose mediji u regionu, Bankar.me.

Odlukom Vlade od 4. januara 2018., CA je vraćen na listu kompanija od strateškog i posebnog interesa. Vlada je 26. aprila 2018. prihvatila Nacionalni program reformi za 2018., u kojem se kao cilj za CA navodi osiguranje daljnjeg razvoja te jačanje kon-kurentskih prednosti i pozicije na tržištu avio saobraćaja kroz kvalitetno strateško partnerstvo.

Kao pokazatelj rezultata utvrđeno je pro-širenje saobraćajne mreže i povećanje tržišnog dijela te dokapitalizacije. U sep-tembru 2018., u cilju sprovođenja tendera, pokrenut je ograničeni drugostepeni po-stupak pronalaženja "Usluga finansijskog savjetnika za razradu modela dokapitaliza-cije CA i pronalaska strateškog partnera". Nezvanično, postoje ozbiljni interesenti, Biznis.ba / NN.

U Vojvodini će se graditi najveća vjetroelektrana u Evropi

Italijanska kompanija "Fintel Energia" na-javila je početak izgradnje vjetroelektrane u Vojvodini, koja bi trebala da postane naj-veća vjetroelektrana u Evropi.

Odbor direktora kompanije donio je odluku o pokretanju ambicioznih projekata izgra-dnje novih vjetroparkova, među kojima se nalazi i projekt razvoja najvećeg vjetropar-ka na evropskom kontinentu - Maestrale Ringa u Vojvodini, saopšteno je iz "Fintel Energije".

- Korakom koji smo napravili kompanija će povećati ukupnu instaliranu snagu vje-troelektrana koje razvija sa 352 MW na 944 MW, čime bi se Fintel Energia pozicionirala u sam vrh evropskih kompanija za razvoj projekata izgradnje vjetroelektrana – ka-zao je generalni direktor "Fintel Energije" Tiziano Giovannetti.

"Fintel Energia" je pionir u proizvodnji ele-ktrične energije iz obnovljivih izvora na Balkanu, gdje posluje već čitavu deceniju i predstavlja jednog od najznačajnijih inve-stitora iz ove oblasti u Srbiji.

Kompanija je do sada izgradila i u rad pu-stila prva dva vjetroparka u Srbiji, a privodi kraju izgradnju trećeg vjetroparka, dodaje se u saopštenju, Biznis.ba.

Izvoz obuće u vrijednosti 750 miliona KM

Bosna i Hercegovina je, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, 2018. go-

43

Broj 2Februar 2019.

Bolji pristup rastu – klasteri i konkurentnost

U sklopu aktivnosti projekta "Bolji pristup rastu – klasteri i konkurentnost, umreža-vanje u Jadranskom regionu – BACAR“, finansiranog u okviru IPA programa pre-koogranične saradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014-2020, u ko-jem je Privredna komora Crne Gore jedan od partnera, održana je radionica na temu unapređenja poslovnih performansi kla-stera proizvođaca lokalne hrane, turizma i kreativne industrije.

Ova radionica je održana 11. i 12. februara 2019. u hotelu Cattaro u Kotoru. Predavač je bio ključni ekspert za klasterizaciju u oblasti kreativnih industrija na projektu "BACAR" Igor Brkanović, koji je kroz svoja praktična znanja, iskustva i vještine infor-misao tridesetak preduzetnika sa područja Boke kotorske o značaju preduzetništva za privredu i o razumijevanju potreba tržišta i kupaca koji treba uvijek da budu u fokusu rada preduzetnika.

Jedna od tema bila je i "Pozicionirаnje pre-duzeća – konkurencijа, kupci i rаzvoj no-vih proizvodа i usluga" gdje su preduzetni-ci sa područja Boke dobili savjete iz oblasti razumijevanja finansijskog modela i o no-vim mogućnostima ekspanzije i poslova-nja na tržištu. Sa učesnicima se radilo i na razumijevanju sveobuhvatne mape poslov-nih mogućnosti i koristi od pozicionira-nja na tržištu i identifikacije tržišnih niša, imajući u vidu trenutni strateški fokus, kako bi se shvatile granice novih poslovnih mogućnosti i razumjela ograničenja u vezi sa resursima, kao i na razumijevanju kon-kurentske putanje poslovanja i proizvoda i kritične dimenzije proizvoda i mogućnosti unapredjenja postojećih ili uvodjenja novih proizvoda i usluga.

U organizaciji Privredne komore Crne Gore, za mart i april su najavljene nove praktične radionice u okviru projekta "BACAR".

Počinje izgradnja auto-puta Čačak–Požega

Pripremni radovi i radovi na izgradnji au-to-puta od Čačka do Požege na Koridoru 11 počeće sa građevinskom sezonom i to na tunelima "Munjino brdo" i "Laz", saopštili su za Politiku iz Ministarstva građevinar-stva saobraćaja i infrastrukture Srbije.

Za izgradnju ove dionice potpisan je ugovor sa kineskom kompanijom "China Commu-

nications Construction“. Ova kompanija gradi i dionicu Koridora 11 između Surčina i Obrenovca koja treba da bude završena krajem ove godine, a njena kćerka firma CRBC je sagradila Pupinov most u Beogra-du.

Ugovorena cijena za auto-put Čačak–Pože-ga je 450 miliona eura, a ugovor se odnosi na projektovanje i izvođenje radova i ispo-ruku opreme, materijala i djelova, sa rokom za izradu projektne dokumentacije od šest mjeseci i za izvođenje radova 36 mjeseci.

– U toku su pregovori sa kineskom Eksim bankom, radi usaglašavanja uslova iz ugo-vora o zajmu i očekujemo da će u kratkom roku ugovor o zajmu biti usaglašen, odo-bren i potpisan. Ministarstvo je u budžetu obezbjedilo bankarsku garanciju za ovaj kredit – navode u ministarstvu.

Dionica između Čačka i Požege duga je 30,9 kilometara i najteža je za gradnju na Koridoru 11 jer prolazi kroz težak geograf-ski teren. Zbog toga će morati da se izgrade brojni tuneli i mostovi, koji čine skoro treći-nu trase.

Na Koridoru 11, koji treba da poveže Beo-grad sa Crnom Gorom, za sada se koristi samo 40 kilometara između Ljiga i Čačka.

Najviše turista iz Kine posjetilo Srbiju

Potpredsjednik Vlade i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasim Ljajić rekao je da je protekla godina bila rekordna kada su pitanju dolasci domaćih i stranih gostiju, te da je zadržan trend dvo-cifrenog rasta broja turista, koji je u 2018. godini iznosio 11 odsto.

- Za razliku od prethodnih godina, u 2018. po prvi put smo imali identičan broj do-maćih i stranih gostiju, približno po 1,7 miliona, što ukazuje na to da Srbija postaje sve prepoznatljivija destinacija za strane turiste, naročito za one sa dalekih tržišta - kazao je Ljajić.

U prilog tome, dodao je ministar, govori i podatak da je procentualno najveći rast do-lazaka u Srbiju zabilježen od strane kine-skih turista, kojih je u prošloj godini bilo za 98 odsto više nego u 2017. godini.

- Našu zemlju je tokom prošle godine pos-jetilo više od 102.000 turista iz Kine, skoro duplo više nego 2017. - naveo je Ljajić.

Kada je u pitanju razvoj domaćih turistič-kih centara, ministar kaže da je Sokobanja

po prvi put ušla među pet destinacija u Sr-biji prema broju ostvarenih noćenja, kao i da je u Sokobanji zabilježen najveći rast broja noćenja, i to za čak 90 odsto u odnosu na 2017. godinu, prenosi B92.

Zagrebački IT u Njujorku

Zagrebačka IT firma Q Software otvorila je kancelariju u New Yorku, što je njena šesta u inostranstvu, čime nastavlja širiti glo-balnu prisutnost, pogotovo na američkom tržištu.

Sjedište Q Softvarea je u Zagrebu, a osim u New Yorku, kancelariju ima i u Cirihu, Oslu, Belfastu i Los Anđelesu.

Riječ je o jednoj od najbrže rastućih IT kompanija u Evropi, prema analitičkoj kući Deloitte.

Otvaranje kancelarije u New Yorku u Q Softvareu objašnjavaju time što su do sada radili s brojnim američkim kompanijama s ciljem njihovog tehnološkog razvoja, među kojima su United States Postal Services, Facebook, Walmart i Coca-Cola.

"Za te smo firme radili različita rješenja, od 'gejmifikacije' procesa zapošljavanja do sistema koje radnici koriste u svakodnev-nom poslu, a nova nam kancelarija donosi i nove izazove i još veće mogućnosti za rast i napredak, posebno približavanje ame-ričkim klijentima“, poručio je predsjednik uprave Q-a Filip Ljubić, prenosi T-portal.

Važnim ističe i što sveukupne prihode ostvaruju izvozom, a da im je jedan od stra-teških ciljeva za 2019. dodatno aktivirati upravo američko tržište, pri čemu nastoje potaknuti američke investitore i privredni-ke na poslovnu saradnju, od kojih su već neki najavili dolazak u Hrvatsku.

Iznose i da ih je Rebrand 100® Global Award prošle godine uvrstio među najbo-lje svjetske brendove zajedno s američkim kompanijama poput Cadillaca, Hewlett--Packarda i drugih, a uz to i proglašeni su i nacionalnim pobjednikom European Busi-ness Awarda u konkurenciji od 110 hiljada firmi iz cijele Evrope.

44

Broj 2 Februar 2019.

Saradnja u energetici, saobraćaju, građevinarstvu, IT-u i turizmu

Poslovni forum sa Hrvatskom

Forum crnogorskih i hrvatskih privrednika organizovan je u Zagrebu 13. februara 2019. godine, u okviru manifestacije "Dani kreativne Crne Gore u Zagrebu".

Domaćin skupa, u čijem radu je učestvovalo više od 100 predstav-nika kompanija dvije države, bila je Hrvatska gospodarska komora.

Pozdravne riječi uputili su potpredsjednici crnogorske i hrvatske komore Ivan Saveljić i Ivan Barbarić, te ambasador Crne Gore u Zagrebu Boro Vučinić.

Potpredsjednik Saveljić je ocijenio da je interesovanje privrednika za forum potvrda da poslovne zajednice obje zemlje prepoznaju značajan prostor za saradnju.

- Razvoj regionalne saradnje jedan je od najvažnijih ciljeva među-narodnih aktivnosti Privredne komore Crne Gore, pa je i današnji poslovni forum rezultat ovih napora – kazao je Saveljić.

Podsjetio je da dvije komore veoma kvalitetno sarađuju u Evrop-skoj mreži preduzetništva EEN, u okviru koje je organizovan i ovaj poslovni forum. Takođe, saradnja se realizuje kroz Asocijaciju ko-mora Evrope, Jadransko - jonski forum privrednih komora, te bi-lateralne veze.

On je kazao da su dosljednost i istrajnost Hrvatske u evroatlant-skim integracijama bile uzor Crnoj Gori, te podsjetio na konstan-tnu i otvorenu podršku iz ove države na putu naše zemlje ka EU i NATO.

- Crnoj Gori bi svakako bila korisna i hrvatska iskustva u privlače-nju sredstava iz evropskih fondova, te zajednička realizacija proje-kata iz ekologije i energetske efikasnosti, gdje Crnu Goru očekuju zahtjevni poslovi prilagođavanja evropskim standardima – rekao je Saveljić.

On je rekao da Crna Gora treba da se blagovremeno pripremi za

Crnoj Gori bi bila korisna hrvatska iskustva u privlačenju sredstava iz evropskih fondova, te zajednička realizacija projekata iz ekologije i energetske efikasnosti.

45

Broj 2Februar 2019.

projekte koje će finansirati EU iz strukturnih fondova, kada naša zemlja postane članica. Ocijenio je da je Hrvatska spremno doče-kala tu mogućnost, o čemu najbolje govore postignuti rezultati.

Saveljić je ocijenio da se, zahvaljujući kompatibilnosti sistema jav-nih nabavki u Crnoj Gori i Hrvatskoj, otvara prilika i za zajednički nastup naših firmi na NATO tenderima.

- Uvjeren sam da postoji veliki broj poslovnih mogućnosti koje tre-ba iskoristiti za unapređenje privredne saradnje dvije zemlje. Hr-vatska je uvijek među prvim ekonomskim partnerima Crne Gore – rekao je potpredsjednik crnogorske Komore.

Naveo je podatke o spoljnotrgovinskoj razmjeni koji pokazuju da se učešće Hrvatske u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmjeni Crne Gore posljednjih pet godina kretalo od 4,7% do 7,3%.

Ukupne investicije iz Hrvatske iznose 66,6 miliona eura. U periodu od januara do novembra vrijednost investicija iz Hrvatske iznosila je 2,3 miliona eura. Hrvatski kapital je prisutan u brojnim crnogor-skim preduzećima. Značajni investitori su Hrvatski Telekom, INA, Karisma Adriatic, LEDO i drugi.

- Današnji poslovni forum je prilika da definišemo prioritetne obla-sti od zajedničkog interesa. Osim infrastrukture i energetike, akce-nat treba da stavimo na jačanje poslovnih veza u turizmu, trgovini

i poljoprivredi, sektorima koji imaju značajan potencijal za našu dalju saradnju – kazao je Saveljić.

Prema njegovim riječima, Hrvatska može naći pouzdane partne-re u IT kompanijama u Crnoj Gori, te iskoristiti kreativni i stručni kapacitet naših informatičara za zajedničku realizaciju različitih projekata.

On je pozvao predstavnike HGK na forum privrednih komora, gradova i univerziteta i EUSAIR, koji će biti organizovan u maju u Budvi. Ovim događajima će se završiti predsjedavanje Crne Gore Jadransko jonskom inicijativom i Strategijom Evropske unije za jadransko jonski region (EUSAIR).

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Ivan Barbarić oci-jenio je da kapacitet saradnje Crne Gore i Hrvatske nije dovoljno iskorišćen.

- Iako u porastu, robna razmjena suviše je skromna za dvije toliko bliske zemlje. No, kao što to potvrđuje više od 100 firmi okuplje-nih danas, u ekonomiji prilika uvijek nadjača prepreku – kazao je Barbarić.

Prema njegovim riječima, jednu od prepreka predstavlja saob-raćajna povezanost.

46

Broj 2 Februar 2019.

- Još nemamo direktnu avionsku liniju između naših glavnih gradova. Po pitanju povezanosti na jugu, očekujemo pomake gra-dnjom nove ceste na pravcu Dubrovnik – aerodrom – granica s Crnom Gorom – rekao je on.

Barbarić je kazao da u Crnoj Gori posluje dvadesetak hrvatskih fir-mi i zastupništava. Od 1993. do polovine 2018. godine Hrvatska je u Crnu Goru uložila 245 miliona eura.

- Bilježimo porast izvoza od 16,6 posto u prvih devet mjeseci 2018. godine, sa sveukupnom robnom razmjenom od 147 miliona eura za isto razdoblje. No, smatramo da možemo puno bolje – kazao je potpredsjednik HGK.

I on prostor za jaču saradnju vidi u energetici i saobraćaju, posebno obnovi željezničkih vozila, potom građevinarstvu, rekonstrukciji luka i marina, IT-u i turizmu.

- U turizmu se to odnosi i na saradnju turističkih agencija za goste koje obilaze regiju, ali i na razmjenu iskustava po pitanju održi-vosti. Dobar je primjer upravljanje dolascima brodova na kružnim putovanjima, jer je Dubrovnik prošle godine ograničio broj kruzera, pa će dnevno uplovljavati samo dva – naveo je on.

HGK je u saradnji sa komorama iz Bosne i Hercegovine, te Crne Gore definisao teme od zajedničkog interesa za sufinansiranje, programom prekogranične saradnje Interreg. Barbarić kaže da su projekti u procesu evaluacije i obuhvataju područje kulturnog tu-rizma, autohtonih prehrambenih proizvoda, iskorišćavanja bioma-se i bioekonomije. Konačni je cilj jačanje socijalnog, ekonomskog i teritorijalnog razvoja prekograničnom saradnjom.

- I projekti i današnji poslovni forum, svako jačanje saradnje da-nas, priprema je i za potencijale koji nas tek očekuju pristupanjem Crne Gore Evropskoj uniji – zaključio je Barbarić.

Ambasador Crne Gore u Zagrebu Boro Vučinić je kazao da su "Dani kreativne Crne Gore u Zagrebu" organizovani da bi se predstavila savremena Crna Gora, država okrenuta zajedničkoj evroatlanskoj perspektivi, spremna da u duhu najboljih dobrosusjedskih odnosa i saradnje razvija dobre veze sa svima u okruženju, a posebno sa onima sa kojima dijeli iste ciljeve i vrijednosti.

- Svakako da tu posebno mjesto ima prijateljska Republika Hrvat-ska, koja je i do sada pokazala spremnost da podrži Crnu Goru na evropskom putu. Uz zahvalnost za to, ovo je prilika da našim sus-jedima već sada poželimo uspješno predsjedavanje Evropskom unijom naredne godine – kazao je Vučinić.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je u potpunosti posvećena da gradi multietničko i multikonfesionalno društvo na temelju najbo-ljih evropskih vrijednosti, koje je uspjela da sačuva od brojnih iza-zova tokom svoje burne istorije. Naglašava da dio takvog društve-nog miljea danas čini i uvažena državotvorna zajednica Hrvata u Crnoj Gori, te da se tokom boravka u ovoj zemlji uvjerio u kvalitet života koji tu imaju pripadnici crnogorske zajednice.

Predstavljajući pomenutu manifestaciju, najveću te vrste u Hrvat-skoj, Vučinić je kazao da je cilj njenog organizovanja upoznavanje hrvatske javnosti sa dijelom kulturnih, turističkih i privrednih po-tencijala Crne Gore.

Pojasnio je da su "Crnogorski dani u Hrvatskoj“ otpočeli tako što su gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i crnogorski ministar kulture Aleksandar Bogdanović otvorili izložbu Udruženja likovnih umje-tnika Crne Gore "26>41“. Podgorica je potom predstavila razvojne

potencijale i priredila kulturno-zabavni program, što je krunisano susretom delegacija glavnih gradova, koje su predvodili gradona-čelnici Bandić i dr Ivan Vuković.

Sadržajan program je nastavljen kvalitetnim predstavljanjem Na-cionalne i lokalnih turističkih organizacija Kotora, Tivta, Budve, Bara, Ulcinja, Cetinja i Podgorice.

Gradonačelnik Zagreba se sreo i sa prvim čovjekom prijestonice Cetinje Aleksandrom Kašćelanom, sa kojim je, kao i sa gradona-čelnikom Podgorice, dogovorio intezivnu i konkretnu buduću sa-radnju.

- Crnogorski promotivni dani u Zagrebu se završavaju današnjim, uvjeren sam, korisnim i važnim razgovorima crnogorskih privre-dnika sa uvaženim kolegama članovima HGK, što je i prilika za upoznavanje sa mogućnostima jače privredne saradnje, za koju evidentno postoji širok prostor i, složićemo se, potreba da se zna-čajno unaprijedi – kazao je Vučinić.

Direktor Sektora za međunarodnu saradnju Privredne komore Željko Baltić i samostalni savjetnik u Agenciji za promociju stra-nih investicija (MIPA) Nenad Radović predstavili su ekonomskie i investicione potencijale naše zemlje, dok je viši stručni savjetnik u HGK Goran Masnec predstavio program "Hrvatska vaš poslovni partner“.

Forum je okončan bilateralnim razgovorima privrednika tokom kojih su razmatrane mogućnosti za uspostavljanje poslovnih par-tnerstava.

Na zatvaranju Dana Crne Gore u Zagrebu, Privredna komora Crne Gore organizovala je koktel za hrvatske zvaničnike, privrednike dvije zemlje, predstavnike diplomatskog kora, kulturne i javne ra-dnike, kao i pripadnike crnogorske dijaspore. Tom prilikom degu-stirana su crnogorska jela i pića.

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić je zahvalio na go-stoprimstvu gradu Zagrebu i još jednoj prilici da Crna Gora pred-stavi privrednu, kulturnu i gastronomsku ponudu.

Veljko Milonjić, v.d. generalnog direktora Generalnog direktorata za ekonomsku i kulturnu diplomatiju Ministarstva vanjskih poslo-va Crne Gore ocijenio je da su Dani kreativne Crne Gore u Zagrebu prerasti u tradicionalnu manifestaciju, te poslužiti kao primjer za slične buduće projekte.

Miroslav Papa, pomoćnik ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske ocijenio je manifestaciju vrlo uspješnom prezentacijom kreativne Crne Gore i njenog doprinosa evropskom projektu. Dani Crne Gore u Zagrebu, prema njegovom mišljenju, prerasli su u re-spektabilnu ekonomsku platformu i prostor za zbližavanje dvije zemlje. On je pohvalio napredak Crne Gore ka EU, navodeći da će Hrvatska tokom svog predsjedavanja Savjetom Unije potencirati temu proširenja, te da će o tome biti riječi na samitu EU sa država-ma zapadnog Balkana u maju 2020. godine.

Zoran Janković, državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore ocijenio je da su Dani Crne Gore u Zagrebu dali kvalitet više ekonomskoj i kulturnoj diplomatiji naše države, te doprinijeli da se mladi iz Hrvatske bliže upoznaju sa Crnom Gorom, izrazivši očekivanje da će to uticati na veću turističku posjetu.

U kulturno-umjetničkom dijelu programa učestvovali su kantau-tor Slobodan Kovačević i glumac Slobodan Marunović.

47

Broj 2Februar 2019.

Vrijednost projekta 873.120 eura.

Reforma doktorskih studija u Crnoj Gori i Albaniji

Projekat MARDS

Privredna komora je partner na projektu “Reforma doktor-skih studija u Crnoj Gori i Albaniji, primjer dobre prakse – MARDS" čiji je koordinator Rektorat Univerziteta Crne Gore.

Prvi sastanak ERASMUS+ projekta u okviru realizacije MARDS-a održan je od 21. do 23. februara 2019. u Rektoratu, a u njegovom radu, među ostalima, učestvovao je direktor Sektora za edukaciju i kvalitet Komore prof. dr Mladen Perazić, koji je predstavio aktiv-nosti ove asocijacije u sferi obrazovanja i razvoja HR u Crnoj Gori.

Projekat MARDS se finansira sa ukupno 873.120 eura, a realizuje u saradnji sa 16 partnera (po pet iz zemalja EU i Crne Gore, te šest iz Albanije).

Njegov cilj reforma doktorskih studija u Crnoj Gori i Albaniji, sho-dno Salzburškim principima i preporukama Evropske unije. Kao pilot primjer uspostaviće se dvije zajedničke doktorske škole.

Projekat će predložiti novi model doktorskih studija u ove dvije zemlje, preispitati nacionalne politike/standarde za njihovo odvi-janje, te kompatibilnost sa EU praksama.

Dodatno će se uspostaviti saradnja sa EU centrima u procesu dok-torskog obrazovanja, što će podrazumijevati mobilnost studenata i nastavnika. Biće opremljene laboratorije, kao i ostala infrastruk-tura.

Na sastanku su govorili rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr.

Danilo Nikolić, koordinator projekta prof. dr Radovan Stojanović, kao i šefica Nacionalne kancelarije Erasmus+ programa Vanja Dr-ljević.

Rektor je naglasio da su očekivanja Univerziteta da se osmisli od-rživ način finansiranja doktorskih studija u Crnoj Gori i Albaniji na nacionalnom nivou.

"Doktorsko obrazovanje je veoma je važno za naš Univerzitet. Go-dinama smo posvećeni njegovom restrukturiranju, imajući u vidu značaj doktorskih kandidata kao ključnih učesnika u razvoju dru-štva znanja kroz inovacije. Cilj je da se kapaciteti uključe u jednu doktorsku školu i stvori program studija koji će nam omogućiti da privučemo studente ne samo iz Crne Gore, već i iz šire regije Zapadnog Balkana i zemalja EU", rekao je Nikolić.

Koordinator MARDS-a Stojanović je istakao da će realizacija pro-jekta biti primjer dobre prakse u regionu Zapadnog Balkana, te doprinijeti poboljšanju i uspostavljanju održivih kapaciteta na polju doktorskih studija u Crnoj Gori i Albaniji.

Sastanak je okupio predstavnike partnerskih organizacija koje su uključene u projekat MARDS, univerziteta iz Crne Gore, Albanije, Hrvatske, Slovačke, Slovenije i Austrije, ministarstava i privre-dnih komora. Oni su potencirali doprinos ovih institucija u una-pređenju ovog dijela obrazovanog procesa.

48

Broj 2 Februar 2019.

Stimulisati razvoj tekstilne industrije

Nataša Mastilović, direktorica kompanije "Simtex“

Proizvodnja konfekcije, reklamne i radne odjeće, mora se raz-vijati kao prateća grana turizma, ugostiteljstva, zdravstva, tgovine i ostalih privrednih djelatnosti, kaže za Glasnik

Nataša Mastilović, direktorica kompanije "Simtex“. Planovi ove kompanije su osposobljavanje potrebnih kadrova za adekvatnu proizvodnju odjevnih predmeta, modernizacija opreme, uvođenje novih tehnologija i odgovarajuća organizacija marketinga.

Glasnik: Jedna ste od prvih crnogorskih privatnih fabrika za proi-zvodnju radne, reklamne i sportske odjeće. Molimo Vas da našim čitaocima predstavite kompaniju "Simtex“ i njen razvoj od osniva-nja do danas.

N. Mastilović: Preduzeće "SIMTEX“ doo Grbe –Danilovrad osnova-no je 2002. godine .

Od početnih 50m2 u iznajmljenom prostoru, zahvaljujući tada-šnjem kreditu Fonda za razvoj, od 2007. godine poslujemo u svom objektu od 200 m2 na području opštine Danilovgrad.

Osnovna djelatnost preduzeća je proizvodnja uniformi i mobilijara za: ugostiteljstvo i turizam, zdravstvo, trgovine, banke i mnoge dr-

49

Broj 2Februar 2019.

Smanjenje sive ekonomije i uvoza, formiranje klastera tekstilaca, te školovanje i zapošljavanje kvalifikovanih kadrova, pospješili bi razvoj ove djelatnosti.

žavne institucije sa mogućnošću veza i štampe.

Pored navedenog nudimo i kompletan asortiman reklamnih proi-zvoda, protokolarne poklone itd.

Glasnik: Prepoznati ste po uspješnom poslovanju i kvalitetu proi-zvoda. Komentar.

N. Mastilović: Od osnivanja preduzeća osnovni moto nam je bio kvalitet i poštovanje rokova isporuke. Cijene su bile i ostale ade-kvatne kvalitetu proizvoda i konkurentne na tržištu. Od početka rada preduzeće nije bio u blokadi i bilježi pozitivne bilanse.

Glasnik: Kome prodajete uniforme koje proizvodite, odnosno, ko su glavni klijenti Simtexa?

N. Mastilović: Zahvaljujući tome što ispunjavamo i poštujemo rokove isporuke, kvalitet i imamo konkurentne cijene stekli smo široki krug kupaca. Naši klijenti su hoteli: Karisma, Otrant, Medi-teran, Luštica, Regent Tivat, Pm Hotels Tivat, a potom i kompanije Swisslion Takovo, Explorer, te Centralna banka i niz drugih institu-cija. Proizvodimo i uniforme za ugostiteljske škole.

Glasnik: Ocijenite aktuelni trenutak u tekstilnoj industriji Crne Gore. Kakva je pozicija Simtexa među domaćim i inostranim kon-kurentima na tržištu. Koji su glavni izazovi sa kojima se susrijeće-te u poslovanju?

N. Mastilović: U odnosu na raniji period, tekstilna industrija u Cr-noj Gori praktično ne postoji. Nekadašnji "Titex“, "Vunarski kombi-nat“, Konfekcija "Perast“’ i ostali, zapošljavali su oko 15.000 radnika, sada se to svelo na nekoliko značajnih tekstilinih subjekata i zna-tnog broja nelegalnih, bez registrovanog objekta i radnika, a suo-čeni smo i sa legalnom i nelegelnom konkurencijom iz okruženja.

Prema našem mišljenju, proizvodnja konfekcije, reklamne i radne odjeće mora se razvijati kao prateća grana turizma, ugostiteljstva, zdravstva, tgovine i ostalih privrednih djelatnosti.

Smatramo da država nije našla prave parametre i stimulanse za zaštitu domaće proizvodnje čime bi se spriječio znatan uvoz, a sa-mim tim i obezbijedili preduslovi za veće zapošljavanje u proizvo-dnoj konfekciji.

Glasnik: Za izradu kvalitetnog proizvoda potreban obučen i kva-litetan kadar. Ko su vaši zaposleni, da li je riječ o iskusnim maj-storima ili mladim radnicima? Imate li problema sa deficitom kvalifikovane radne snage, što je jedan od glavnih izazova cijele ekonomije?

N. Mastilović: Zatvaranjem značajnih tekstilnih fabrika prekinut je lanac obučavanja i školovanja za proizvodne radnike-šivače. Za-hvaljujući direktorki SSŠ "Spasoje Raspopović“ Lepi Vuksanović i sadašnjoj postavci stručnih profesora oformljen je savršen kabinet za stručnu obuku budućih generacija šivača, tako da se u budućno-sti nazire perspektiva u obezbjeđivanju stručnih radnika.

Smatramo da bi te uslove trebao da iskoristi i Zavod za zapošljava-nje za obuku nezaposlenih žena srednjih godina.

Glasnik: Siva ekonomija je problem koji je zastupljen u svim gra-nama privrede, pa i u vašoj djelatnosti. U kojoj mjeri se to odraža-va na rad vaše firme i, po Vašem mišljenju, šta je potrebno učiniti kako bi se suzbila siva ekonomija?

N. Mastilović: Siva ekonomija je i dalje značajan problem. Postoji znatan broj firmi u Crnoj Gori koje su registrovane za proizvodnju, a nemaju ni jednog registrovanog radnika, niti registrovan pro-stor za obavljanje djelatnosti, a samim tim ne plaćaju doprinose i poreze što njima znatno smanjuje troškove i utiče na formiranje prodajne cijene.

Glasnik: Predstavnik Vaše kompanije gospodin Stojan Kralj na sastancima u Komori često ukazuje da bi bolje regulisana oblast javnih nabavki mogla da doprinese jačanju tekstilnog sektora. Mo-limo da našim čitaocima saopštite Vaše stavove po ovoj temi.

N. Mastilović: Prvi preduslov za sprečavanje ili smanjenje nelegal-nog tržišta je da se provjere sve firme registrovane za proizvodnju, da li su one zaista proizvođači, odnosno da li posjeduju dokaz o po-rijeklu robe koju prodaju kao veleprodaja sa svojom proizvodnom etiketom.

Ova evidencija bi ujedno omogućila da se nadležna ministarstva više okrenu stvarnim i legalnim subjektima u proizvodnji, i pospi-ješe formiranje klastera što bi bio pravi način za učešće tekstilaca na tenderima i javnim nabavkama.

Ne znamo koliko će novi zakon regulisati ovaj problem.

Većina malih preduzeća nema ni kadrovskih ni tehničkih kapaci-teta da prati sve akcije i povoljnosti koje nude ministarstva i ostale institucije svojim programima .

Ukoliko bi ministarstva imala podatke o stvarnim nosiocima pro-izvodnje mogla bi ih direktno informisati o povoljnostima koje nude.

Glasnik: Kako vidite kompaniju Simtex u budućnosti? Kakvi su Vaši razvojni planovi i šta je potrebno da bi se realizovali?

N. Mastilović: Razvoj, prvenstveno turističke i ugostiteljske, ali i drugih djelatnosti, otvara mogućnosti za adekvatno opremanje ta-kvih objekata.

U tom smislu, Simtex prvenstveno dugoročno planira radi na osposobljavanju potrebnih kadrova za adekvatnu proizvodnju od-jevnih predmeta.

Taj proces zahtjeva i modernizaciju postojeće opreme kao i uvođe-nje novih tehnologija. Cio proces obavezno prati i adekvatna orga-nizacija marketinga .

Po svemu navedenom već smo stupili u kontakt sa Ministarstvom ekonomije, Ministarstvom turizma turističkim organizacijama i ostalim subjektima.

Naravno Privredna komora nam je, kao i do sada, glavni oslonac i podrška u realizaciji našeg plana.

50

Broj 2 Februar 2019.

Textile industry development to be stimulated

Nataša Mastilović, director of the company "SIMTEX“

Manufacturing of garments, company’s promotional clothing and workwear should be developed as an addi-tional activity in tourism, hospitality, healthcare, trade,

and other economic branches, says in an interview for Glasnik Na-taša Mastilović, director of the company "SIMTEX". The company’s plans include training of the necessary personnel for the produc-tion of garments. This process also requires the modernization of the existing equipment, the introduction of new technologies and the effective marketing.

Glasnik: “SIMTEX“ is one of the first Montenegrin private factories which manufactures workwear, company’s promotional clothing and sportswear. Would you, please, present our readers with the company "SIMTEX" and its development since its establishment?

N. Mastilović: The company "SIMTEX" doo Grbe –Danilovgrad was founded in 2002. In the beginning it operated within the 50m2 ren-ted business premises. Thanks to the credit of the Development Fund, since 2007 it has been operating within its own 200m2-faci-lity in Danilovgrad.

Its main activity involves the production of uniforms and furnitu-

Reduction in imports and the informal economy, the establishment of textile industry clusters and education and employment of qualified staff would enhance the development of this industry.

re for companies engaged in hospitality and tourism, healthcare, trade, banks and many public institutions with a possibility of of-fering embroidering and printing services.

In addition, we offer a complete range of advertising products, gifts presented during protocol visits, etc…

Glasnik: The company has been recognized by successful operati-ons and product quality. Would you like to comment this on?

N. Mastilović: Since the establishment the company’s slogan was the quality and meeting delivery terms. Prices were and still are adequate to the product quality and competitive on the market. From the beginning the company has not been blocked and has been recording positive balances.

Glasnik: Who do you sell the uniforms to? Who are the main cli-ents of “SIMTEX"?

N. Mastilović: Thanks to meeting delivery terms, quality and com-petitive prices, we have a wide range of customers. Our customers are hotels: Karisma, Otrant, Mediteran, Luštica, Regent Tivat, Pm Hotels Tivat, then the company Swisslion Takovo, the Central

51

Broj 2Februar 2019.

Bank, Explorer and a number of other institutions. We produce uniforms for hospitality schools as well.

Glasnik: What is your opinion of the current situation in the textile industry in Montenegro? What is the position of “SIMTEX" among domestic and foreign competitors in the market? What are the main challenges encountered in the business?

N. Mastilović: In comparison to the previous period, the textile in-dustry in Montenegro is practically nonexistent. Former “Titex", “Vunarski kombinat“, garment plant “Perast" and others, used to employ about 15,000 workers. Now it is reduced to a few signifi-cant textile companies and a significant number of the illegal ones which did not register facility and workers. We are faced with legal and illegal competition in the region.

In our opinion the production of garments, company’s promotional clothing and workwear should be developed as an additional acti-vity in tourism, hospitality, healthcare, trade and other economic branches. We believe that the Government did not find the right parameters and incentives to protect domestic production, which would prevent substantial imports, thus providing conditions for greater employment in the garment industry.

Glasnik: Manufacturing a high-quality product requires trained and qualified staff. Who are your employees? Are they experienced craftsmen or young workers? Do you have problems with shortage in skilled labour force, which is one of the main challenges in the economy?

N. Mastilović: Closing the significant textile factories disrupted the chain of providing education and trainings for production wor-kers-sewers. Thanks to the director of the High Vocational School “Spasoje Raspopović" Ms. Lepa Vuksanović and the current team of experienced professors, the cabinet for the professional training of future generations of sewers was formed, so in the future we could provide skilled workers in this area.

We believe that the Employment Agency should also take up the-ses opportunities for the training of the unemployed middle-aged women.

Glasnik: The informal economy represents a problem which is present in all economic branches, as well as in this industry. To what extent has this affected the company’s operation? In your opinion, what needs to be done in order to combat the informal economy?

N. Mastilović: The informal economy is still a significant problem. There are a number of companies in Montenegro registered as the production ones, but do not have a single registered employee or registered premises for doing business and therefore they do not pay taxes and contributions. This significantly reduces their costs and impacts on the formation of the sales price.

Glasnik: A representative of your company, Mr. Stojan Kralj par-ticipates in the Chamber’s meetings and often points that better regulation of public procurement could contribute to the streng-thening of the textile industry. What is your opinion related to this topic?

N. Mastilović: The first prerequisite for preventing or reducing the illegal market involves carrying out inspections in all companies registered as the manufacturing ones in order to determine whe-ther they are producers indeed i.e. whether they have proof of the origin of the goods they sell as a wholesaler with its product label.

This record would also imply that the relevant ministries should pay more attention to real and legal entities in the production and facilitate the formation of clusters which would be a good way for the participation of the textile entities in tenders and public procurement. We do not know how the new law will regulate this problem.

Most small enterprises have no personnel or the technical capa-cities to follow all the activities and benefits offered by ministries and other institutions in their programs. If the ministries had in-formation on the active producers, they could inform them direc-tly about the benefits offered.

Glasnik: What is your perspective of the company SIMTEX in the forthcoming period? What are your development plans? What ne-eds to be done so as to implement these plans?

N. Mastilović: Development, primarily of tourism and hospitality, but other activities as well, opens up the opportunities to adequa-tely equip such facilities. Therefore, SIMTEX’s long-term plan primarily involves trainings for the necessary personnel in order to manufacture needed garments. This process requires the mo-dernization of the existing equipment as well as the introduction of new technologies. The whole process is followed by adequate marketing. In this regard, we have already contacted the Ministry of Economy, Ministry of Tourism, tourism organizations and other entities. Of course the Chamber of Economy has always been the backbone and support in the implementation of our plan.

52

Broj 2 Februar 2019.

Coca-Cola kupuje BambiAkvizicija od 260 miliona eura

Coca-Cola je započela proces akvizicije vodeće srbijanske konditorske kompanije Bambi od fonda Mid Europa Par-tners, u vrijednosti 260 miliona eura.

Kako se navodi u saopštenju ove kompanije, očekuje se da će pro-ces biti okončan u drugom kvartalu 2019. godine, prenosi Nedelj-nik.

Iz Coca-Cole navode da je njihova strateška namjera da ova akvi-zicija omogući kompaniji nove razvojne mogućnosti u Srbiji i re-gionu, kao i mogućnost proširenja na komplementarne kategorije proizvoda.

- Ova akvizicija predstavlja izvrsnu priliku za stvaranje dodatne vrijednosti za našu kompaniju, kupce i akcionare. U naš postojeći portfolio vodećih brendova napitaka dodaćemo potrošačima do-bro poznate, komplementarne brendove, kao i inovativne vještine i znanja. Ovo će dodatno ojačati našu relevantnost na tržištu i odnos sa kupcima i dati nam mogućnost da povećamo svoje prisustvo u ključnim prilikama za konzumaciju, kao što su početak dana, kon-zumacija u pokretu i užina i osvježenje kod kuće - navodi Zoran Bogdanović, glavni izvršni direktor kompanije Coca-Cola HBC AG.

Kako se navodi u saopštenju, ova akvizicija nudi mogućnost si-nergije kroz zajedničke promocije i komplementarne inovacije. Vrijednost kompanije Bambi je i jaka distributivna mreža, uključu-jući rashladnu distribuciju u strateški važnim kanalima, kao što su

Siguran sam da će naši globalni brendovi, znanje stečeno na brojnim tržištima, kao i posvećenost lokalnoj zajednici, udruženi sa Bambijevim vodećim brendovima na tržištu konditorskih proizvoda, biti prava dobitna kombinacija.

tradicionalna maloprodaja i HoReCa, navode kupci.

- Ova akvizicija je potvrda da je Srbija vrlo atraktivno odredište za strane investicije, ali i dokaz odlučnosti naše kompanije Coca-Co-la HBC Srbija, da ostanemo integralni dio lokalne zajednice u kojoj poslujemo i nastavimo da razvijamo svoje poslovanje u ovoj ze-mlji. Siguran sam da će naši globalni brendovi, znanje stečeno na brojnim tržištima, kao i posvećenost lokalnoj zajednici, udruženi sa Bambijevim vodećim brendovima na tržištu konditorskih pro-izvoda, biti prava dobitna kombinacija. Dodatno, sa velikom rado-šću želimo dobrodošlicu svim novim kolegama iz Bambija u našu Coca-Cola HBC porodicu - izjavio je Svetoslav Atanasov, generalni direktor kompanije Coca-Cola HBC Srbija i Crna Gora.

Direktor "Mojih brendova“ Andrej Jovanović izjavio je da je kom-panija Coca-Cola zainteresovana i za kupovinu "Knjaza Miloša“, prenose Večernje novosti.

U okviru "Mojih brendova“, posluju kompanije "Imlek“ i "Knjaz Mi-loš“, kao i "Bambi“ koji bi uskoro trebalo da pređe u ruke ‘Coca-Cole’ HBC AG.

- Nije tačno da smo prodali "Knjaz“ Coca-Coli. Ako pitate jesu li su oni zainteresirani za kupovinu, mogu da kažem da jesu – kazao je Jovanović.

Ukoliko dođe do ove akvizicije, Coca-Cola bi imala oko 40 posto tržišnog učešća, što je na granici monopola.

53

Broj 2Februar 2019.

Podravka ostvarila rekordan rezultat

Najveći promet za 70 godina

Nadzorni odbor Podravke d.d. izrazio je veliko zadovoljstvo zbog ostvarenja najboljeg rezultata kompanije u sedamde-setogodišnjoj istoriji, javlja T-portal.

"Nova vizija Podravke koja je započela promjenom organizacije i formiranjem poslovnih programa u potpunosti je ispunila očekiva-nja poslovne 2018. godine. Koncentracijom na naša tradicionalna tržišta i bržom dinamikom inovativnih ciklusa na ključnim bren-dovima i kategorijama donijeli su nam najbolji operativni rezultat u dugogodišnjoj istoriji. Danas sa sigurnošću možemo ustvrditi kako se Podravka u ključnim parametrima poslovanja može u po-tpunosti upoređivati s kompanijama s internacionalnih tržišta“, istakao je Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke prilikom ob-jave rezultata poslovanja za proteklu godinu.

Neto dobit Grupe Podravka u protekloj godini iznosila je 205,7 mi-liona kuna što predstavlja vrlo značajan rast u odnosu na godinu ranije kada je ostvareno 18,2 miliona kuna.

Prihodi od prodaje Grupe Podravka iznosili su 4.232,1 miliona kuna što predstavlja rast od gotovo tri posto u odnosu na godinu ranije dok bi bez uticaja kursnih razlika prihodi bili procijenjeno viši za 4,2 posto.

Uslijed snažnijih prodajno – marketinških aktivnosti, inovacija proizvodnog portfelja te širenja distribucije pojedinih kategorija na određenim tržištima, snažan rast prihoda od prodaje ostvaren

Neto dobit Grupe Podravka u protekloj godini iznosila je 205,7 miliona kuna što predstavlja vrlo značajan rast u odnosu na godinu ranije kada je ostvareno 18,2 miliona kuna.

je u oba segmenta poslovanja, i Prehrani i Farmaceutici, u uku-pnom iznosu od 121 milion kuna.

Segment Prehrane ostvario je 3.335,3 miliona kuna prihoda od prodaje što predstavlja povećanje od 2,8 posto. Najveći rast od 8,7 posto ostvario je poslovni program Dječja hrana, poslastice i snack dok je poslovni program Žito i Lagris zabilježio rast prihoda od 5,7 posto, poslovni program Riba 3,3 posto te poslovni program Kuli-narstvo 1,5 posto u odnosu na godinu ranije.

Drugi segment Grupe Podravka, Farmaceutika, ostvarila je 896,9 miliona kuna prihoda od prodaje što predstavlja rast od 3,4 posto. Vlastiti brendovi Farmaceutike ostvarili su rast od 2,5 posto, po-najviše uslijed nastavka trenda rasta potražnje na tržištu Rusije te širenja distribucije na tržištima regije Centralna Evropa.

Kada je riječ o ostvarenju prihoda od prodaje Grupe Podravka po regijama, vrijedi naglasiti kako je ostvaren rast u svim regijama, a najveći rast prihoda u iznosu od 71,5 miliona kuna zabilježila je Adria regija.

U 2018. godini cijena dionica Podravke ostvarila je rast od 38,9 po-sto, dok su pritom domaći dionički indeksi Crobex i Crobex10 poje-dinačno pali 5,1 i 5,6 posto.

Vrijedi istaknuti kako je Grupa Podravka u 2018. godini smanjila ukupnu zaduženost za 303,7 milijuna kuna.

54

Broj 2 Februar 2019.

Nastaje Vonarsko jezero između Slovenije i Hrvatske

Na rijeci Sutli

Otpočeli su pripremni radovi na obnovi pregrade zbog koje će rijeka Sutla ponovno stvoriti Vonarsko jezero između Hrvatske i Slovenije.

Ovo je područje već imalo jezero 1980-ih, ali projekt nije uspio zbog nedostatka postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, ali sada će biti drukčije, piše portal Siol.net. Pristup Vonarskom jeze-ru biće moguć iz četiri opštine, sa slovenske strane iz Podčetrtka i Rogaške Slatine, a s hrvatske iz Huma na Sutli i Zagorskih Sela. Jezero će se proširiti na najviše 100 hektara ili kvadratni kilome-tar zemljišta, što je za trećinu manje od Bledskog jezera, čija je površina 1,45 km2.

Voda je bila lošeg kvaliteta

"Projektom Vonarsko jezero bit ćemo zaštićeni od poplava rijeke Sutle, što će nam omogućiti razvoj dodatne turističke ponude. Je-dnom kada se jezero napuni, u Podčetrteku zajedno s Rogaškom Slatinom mogli bi ostvariti milion noći godišnje i tako omogući-ti bolji život ljudima s obje strane granice“, kaže gradonačelnik Podčetrteka Peter Misja. U Opštini Podčetrtek sada gosti godišnje ostvare 370.000 noćenja, a u Rogaškoj Slatini oko 250.000.

Prije formiranja jezera, što će se prema predviđanjima Petera Mis-je dogoditi 2020./2021. godine, morat će se obaviti mnogo posla, a obnova pregrade samo je prvi zadatak. Barijera ili pregrada, koja će sada biti obnovljena, stara je 40 godina. Osamdesetih godina 20. vijeka na području uz Sutlu već je bilo jezero, koje je bilo zna-tno veće, prostiralo se na 190 hektara. Ali voda je bila lošeg kvali-teta, širio se neprijatan miris i jezero je ispražnjeno 1988. godine. Sada su dostupni uređaji za tretman otpadnih voda, a gradonačel-nik Podčetrteka spominje onaj koji već postoji u Humu na Sutli.

Počeli pripremni radovi

Obnovu pregrade visoke 12 metara vode Direkcija Republike Slo-venije za vode i Hrvatske vode u sklopu evropskog projekta FRIS-CO 2.1, kojim će se smanjiti rizik od poplava rijeke Sutle. U Slove-

niji je na konkursu za izvođača radova izabrana kompanija Nivo Eko, a u Hrvatskoj bi takođe uskoro trebao biti izabran izvođač radova.

Kompanija Nivo Eko je u februaru počela pripremne građevinske radove. Ukupna vrijednost obnove barijere je 1,67 miliona eura, od čega 85 posto daje Evropska unija iz Evropskog fonda za regional-ni razvoj, u okviru evropske regionalne saradnje INTERREG VA.

Strah od globalne krize, univerzalnog lijeka nema

Region

Ekonomski eksperti se slažu da je region na klimavim no-gama, a da vlade ne razmišljaju o novoj ekonomskoj krizi, prenose agencije, piše Al Jazeera.

"U ovom času reč je o mogućim recesionim kretanjima, a ne o krizi. Svakako ne o krizi sličnoj onoj iz 2008. i 2009. godine. Nije riječ o jednom uzroku, ili o skupu međusobnih uzroka, već o pro-blemima sa kojima se suočavaju pojedini regioni ili zemlje, pa su ti problemi donekle nezavisni jedni od drugih", umirujući obja-šnjava Vladimir Gligorov sa Instituta za međunarodne ekonom-ske studije iz Beča, nadolazeći strah od sve češćeg spominjanja globalne krize.

Ciklična kretanja u ekonomiji, potkrijepljena usporavanjem ra-sta britanske i njemačke privrede, recesije u Italiji, ekonomskih nesuglasica Sjedinjenih Američkih Država s Evropskom unijom, Kinom, ranije Kanadom i Rusijom… pojačali su zebnje da je, nakon decenije rasta, došao kraj. Gligorov nalazi razloge, ali i razlike za-što to još uvijek nije kao kriza iz 2008. godine.

"U SAD-u je usporavanje vjerovatno, mada ne i recesija. Razlog je u fiskalnom stimulusu kao posljedici poreske reforme. Taj je sti-mulus istekao ili ističe, pa se američka privreda vraća na stope rasta koje su realističnije, imajući u vidu gotovo punu zaposlenost i relativno spor rast produktivnosti. Eventualna recesija, recimo krajem sljedeće godine, mogla bi da bude posljedica eventualne povećane neizvjesnosti, uglavnom političke prirode", kaže on.

Devastirajuće posljedice iz 2008.

"U Kini se proizvodnja usporava zbog sada već ograničene spo-sobnosti da se privreda podstiče monetarnom politikom, a da se ne mari za rastuće javne i privatne dugove. Tome valja dodati pro-mijenjene komercijalne uslove u svetu, pre svega uslijed američ-kog povećanog protekcionizma. No, opet, tu je riječ o usporavanju, do kojeg svejedno u nekom času mora doći. Nije riječ o recesiji, a svakako ne o krizi."

Promijenjene okolnosti na svjetskim tržištima, kako zbog uspo-ravanja rasta u SAD-u i u Kini, tako i zbog sporova o trgovačkom režimu, povećani protekcionizam drugim riječima, uz Bregzit, za kog se još ne zna kako će izgledati, svakako utiču na usporavanje proizvodnje u Evropi.

Mogući uticaji kriza na zapadni Balkan

"Potrebno je poći od toga da poslovni ciklusi ovih zemalja nisu usklađeni sa onim u EU, koja je najvažnije tržište za ove zemlje. To je bilo jasno u krizi iz 2008. i 2009. Mada je uzrok, smanjeni izvori finansiranja, bio različit od eventualnog sadašnjeg koji bi naprosto bio usporavanje rasta ili recesija u EU i u zemljama od najvećeg značaja za Balkan, a to su Italija i Njemačka. To znači da izvoz iz balkanskih zemalja u EU, prije svega u Njemačku i Italiju ne bi trebalo da bude posebno pogođen. A to onda znači da ne bi moralo da dođe do usporavanja rasta industrijske proizvodnje i uopšte proizvodnje za izvoz. Takođe, priliv stranih ulaganja ne bi trebalo da se smanji čak i ako se pogoršaju uslovi investiranja u zemljama EU. Privredni izgledi na Zapadnom Balkanu se zaista ne poboljšavaju, sa nekim izuzecima, prije svega zbog povećane regionalne neizvjesnosti. Uslijed čega, održavanje privrednog ra-sta na relativnom niskoj stopi, između dva i tri odsto, a negde do četiri odsto, bi svakako bilo razočaravajuće“, mišljenje je Gligo-rova.

"To, prije svega, utiče na njemački izvoz i stoga na industrijsku proizvodnju. Francuska, opet, ima unutrašnje političke probleme, koji nisu jeftini, ali to nije ništa novo kada je riječ o ovoj zemlji. Onda tu valja dodati Italiju, koja je u recesiji, prije svega, zbog ne-kompetentnosti nove, populističke Vlade. Koliko će se eventual-no dodatno pogoršati privredna kretanja u EU ukoliko do Bregzita dođe, a da nema potrebnih sporazuma o nasljeđenim obavezama i o budućim trgovačkim i finansijskim odnosima? EU se svakako suočava sa rizikom produžene krize, mada ne one kakva je bila 2008. godine", zaključuje Gligorov.

Hoće li i kakve implikacije na ekonomije zemalja regije imati ovakva kretanja? Ipak su u pitanju ključni ekonomski i politič-ki partneri, izvozna tržišta i zemlje ključne za bankarski sektor. Ekonomski eksperti iz regije se slažu da je regija na klimavim no-gama, a da vlade niti ne razmišljaju o novoj ekonomskoj krizi, niti imaju instrumente da se uspješno nose s posljedicama.

Egzodus radno sposobnog stanovništva

"Kriza iz 2008. godine je pokazala da, bez obzira na ekonomski po-ložaj neke zemlje i njenu snagu, globalne ekonomske krize imaju devastirajuće posljedice na sve ekonomije. Tada su nas domaći

Crnogorski odgovor na krizu trebalo bi da bude u smanjenju javnog duga i budžetskog deficita na srednji rok, kao i potrebe za zaduživanjem uz održavanje visoke stope ekonomskog rasta.

političari ubjeđivali da posljedica po nas neće biti, s obzirom da ne učestvujemo na tržištima kapitala koja su krizu izazvala. U regionu se prošla kriza odrazila prvenstveno kroz manji priliv doznaka iz inostranstva, koje čine značajan dio bruto domaćeg proizvoda – BDP pojedinih zemalja regiona, smanjenje izvoza ili otežan pristup izvoznim tržištima, otežan pristup finansijskim sredstvima i smanjenje investicija i priliva inokapitala. Sve to je imalo za posljedicu visoke stope nezaposlenosti u zemljama regiona, vrlo niske stope rasta BDP-a i nizak životni standard stanovništva godinama nakon krize. Kao rezultat svega navede-nog, u zadnjih par godina imamo egzodus radno sposobnog sta-novništva iz regiona u razvijene zemlje", navodi Damir Miljević, ekonomski analitičar iz Banje Luke.

Visok stepen izloženosti crnogorske ekonomije globalnoj krizi

Za izrađene planove vlade u svojoj zemlji, kao i za planova vlada zemalja regije ne zna ni Vasilije Kostić sa Fakulteta za mena-džment iz Herceg Novog. Napominje da Vlada Crne Gore ima srednjoročnu strategiju ekonomskog razvoja, s projekcijama relevantnih makroekonomskih indikacija. Pa ipak predlaže na-redne korake.

"Bilo bi poželjno da se, u kontekstu samoispunjujućih predviđa-nja o predstojećoj ekonomskoj krizi, napravi i plan djelovanja u

takvim uslovima. Generalno, takav plan teško je napraviti, s obzi-rom da je ipak nagađanje da li će krize uopšte i biti, a ako je i bude – kakva će biti priroda krize, jer od toga zavise i mjere na amortizo-vanju njenog uticaja. Univerzalnog lijeka nema. To treba imati na umu, jer ono što jednoj ekonomiji može biti efikasno, drugoj može ozbiljno da naudi. Dakle, svaka vlada treba pažljivo i shodno obi-lježjima svoje ekonomije, njenoj strukturi i stanju u kome se nala-zi, kao i postavljenim ciljevima ekonomske politike da koncipira svoj plan odgovora na krizu."

Svjestan je da su moći Centralne banke i Vlade Crne Gore na uticaj izloženosti krizi vrlo ograničene, ali da ih to ne smije da opusti, jer su daleko od osuđenosti na posmatranje i bez šansi za amor-tizovanje negativnih uticaja krize. Stepen izloženosti evroizova-ne crnogorske ekonomije globalnoj krizi je sam po sebi visok, a posebno zbog njene visoke zavisnosti od spoljnjeg finansiranja (javnog duga), i to je segment kome naročito u jednom hipotetički proaktivnom pristupu treba posvetiti ozbiljnu pažnju.

Nerazvijeni mehanizmi zaštite

"Ako bi željeli dati lakonsku opservaciju o sadržaju plana djelo-vanja na uticaj krize, možemo reći kako bi se crnogorski odgovor trebao ogledati, prije svega, u pojačavanju i pooštravanju zacrtanih ciljeva ekonomske politike u narednom srednjoročnom periodu, što znači – smanjiti javni dug i budžetski deficit, smanjiti potre-bu za zaduživanjem i održati visoku stopu ekonomskog rasta. Sve to uz dalju konsolidaciju javnih finansija, održavanje stabilnosti bankarskog sistema, pooštravanje kontrole banaka, uz praćenje neophodne kapitalne adekvatnosti i održavanje visokog stepena likvidnosti. Drugim riječima, Vlada bi trebalo da obezbijedi finansi-jski sektor te da sektor preduzeća bude produktivniji i da efikasnije radi u korist rasta i razvoja. To bi rezultiralo rastom zaposlenosti i uzrokovalo povećanje tržišne tražnje kao i da obezbijedi dodatni impuls ekonomskom rastu kroz novi oblik preraspodjele i ublaža-vanja nejednakosti", smatra Kostić.

Bosna i Hercegovina i Crna Gora su (visoko) evroizirane i centralne banke nemaju praktičnu monetarnu funkciju.

"Nova globalna kriza bi, bez obzira gdje, kako i kad nastala, imala gotovo iste devastirajuće posljedice po zemlje regiona, s obzirom da većina njih zavisi od inofinansiranja, nema značajnije budžet-ske i finansijske rezerve sa kojima bi mogla intervenisati u slučaju krize, niti razvijene mehanizme zaštite domaće proizvodnje. Što se tiče eventualnog postojanja planova i mjera za stresne situacije, ni tu nisam veliki optimista, jer iz iskustva znamo da se planovi i mjere u zemljama regiona vrlo često ne realizuju ni u normalnim okolnostima", zaključuje Miljević.

58

Broj 2 Februar 2019.

Svijetvijesti

Najveća fabrika Nutelle zaustavila proizvodnju

Proizvodnja popularnog čokoladnog nama-za privremeno je prekinuta u francuskoj fabrici koja pokriva trećinu proizvodnje, a razlog su problemi oko kvaliteta. No, napo-minju, distribucija nije ugrožena.

Proizvodni pogon u francuskom Villers--Ecallesu zatvorio je privremeno vrata jer su detektovali problem s kvalitetom jednog proizvoda koji se koristi u proizvodnji tog čokoladnog namaza toliko popularnog da ima i svoj dan.

Proizvođač Ferrero ističe kako kvalitet tog proizvoda ne odgovara njihovim standardi-ma te da provode istragu.

Isto tako, tvrde da nijedan njihov proizvod koji je sada na tržištu nije pogođen ovom situacijom i isporuka potrošačima nasta-vlja se bez problema.

Šveđanima odmor da bi pokrenuli sopstveni biznis

Šveđani imaju pravo da uzmu odmor u kompaniji u kojoj rade, da bi probali da po-krenu sopstveni posao.

Prema švedskom zakonu o radu, to je samo jedno od niza prava koja imaju zaposleni. Uz to, oni imaju pravo na slobodan dan za školovanje, kao i za brigu o članu porodice. Zbog tako dobrih uslova koje država ga-rantuje, glavni grad Švedske zovu evropski glavni grad start-apova. Tome je i doprinio ogroman broj novootvorenih kompanija i jednoroga – tehničkih kompanija, čija je vrijednost preko milijardu dolara, po čemu su odmah iza Silikonske doline u Kalifor-niji.

Ova prava ima svako ko je u radnom odno-su s punim radnim vremenom u periodu od najmanje šest mjeseci. Poslodavac može odbiti ovakav zahtjev samo od zaposlenog koji je vitalan za poslovanje. A takođe zah-tjev se ne može podnijeti ukoliko je konku-rencija aktuelnom poslu, prenosi Bankar.

Inače, posljednji godina rastući trend u svi-jetu je da se zaposlenima omogući vrijeme da razviju svoju kompaniju nakon osnov-nog radnog vremena. Švedska je jedna od država koja prednjači u tome.

Japanska privreda usporila

Proizvodna aktivnost u Japanu pala je u februaru prvi put u poslhednje dvije i po godine.

Fabrike su smanjile proizvodnju usljed pada domaćih i izvoznih narudžbina, poka-zali su danas predstavljeni rezultati jedne ankete.

Istovremeno, poslovno povjerenje u Japa-nu je palo prvi put u više od šest godina, što znači da je i ta azijska ekonomija počela da osjeća posljedice trgovinskog rata između SAD i Kine, prenosi Bankar.

Indeks menadžera nabavke (PMI) za pro-izvodni sektor Japana, poznatiji kao Fleš Markit/Nikei, pao je, prema desezoniranim podacima, na 48,5 poena u februaru sa ja-nuarskih 50,3 poena.

To znači da se indeks prvi put od avgusta 2016. godine spustio ispod granice od 50 poena koja razdvaja pad od rasta proizvo-dne aktivnosti.

"Zaokret poslovnog povjerenja ka pesimiz-mu ne predstavlja iznenađenje s obzirom na međunarodne poteškoće sa kojima se suočavaju japanski proizvodjači, kao što su usporavanje Kine i dodatni gubitak za-majca globalnog trgovinskog ciklusa", kaže Jo Hay, ekonomista kompanije IHS Markit koja izrađuje PMI indeks.

"Ukoliko se aktivnost u sektoru usluga ne oporavi od januarskog pada, porašće šansa za ulazak Japana u recesiju u 2019. godini", zaključuje ekonomista.

Brexit bez dogovora vodi u recesiju i smanjenje rejtinga

Agencija Fitch poručila je da bi mogla sma-njiti ‘AA’ kreditni rejting Ujedinjenog Kra-ljevstva zbog sve veće nesigurnosti u vezi pregovora između Britanije i Evropske uni-je o razlazu, a u slučaju brexita bez dogo-vora, britanska ekonomija bi mogla uroniti u recesiju.

"Fitch vjeruje da bi brexit bez dogovora vodio u značajne poremećaje u ekonomiji i trgovini Ujedinjenog Kraljevstva, barem kratkoročno", navodi se u saopštenju te

agencije koje prenosi Bankar.

Dodaje se da bi agencija mogla smanjiti i ‘AA’ rejting centralne banke – Bank of England – ako smanji rejting Ujedinjenog Kraljevstva.

Britanska premijerka Theresa May nasto-ji od Evropske unije dobiti neke povoljnije uslove prilikom izlaska Britanije iz EU-a kako bi dobila podršku u parlamentu za brexit.

Pritom je u vremenskom škripcu, s obzi-rom da se bliži rok razlaza 29. mart.

"Da bi sporazum o izlasku dobio podršku parlamenta u zadanom roku, moala bi se znatno povećati podrška vladi", navodi Fitch.

Ističe da će rast britanske ekonomije biti pod uticajem toga kako će se sprovesti brexit.

U posljednjem tromjesečju prošle godine rast je usporio na samo 0,2 posto, s 0,6 po-sto u prethodnom kvartalu, što znači da je u cijeloj 2018. godini ekonomija porasla 1,4 posto, navodi Fitch.

Alibaba dioničar u najvećoj investicionoj banci Kine

Kompanija Alibaba se približila konkuren-tu Tencentu kao dioničar u jednoj od naj-većih kineskih investicionih banaka.

Kako piše Seebiz, taj kineski “onlajn div" je povećao svoj udio u investicionoj banci "China International Capital Corp“ (CICC) na 4,84 odsto, približivši se nivou od 4,95 odsto, koliko drži konkurent Tencentu koji je uložio 370 miliona dolara u CICC u 2017. godini.

Alibaba je time postala treći najveći dio-

59

Broj 2Februar 2019.

ničar CICC, iza Tencenta i Central Huijina, jedinice kineskog državnog fonda, China Investment Corp (CIC).

Tencent i Alibaba, kineske najvrednije kompanije, žestoko se takmiče u nekoliko područja, od e-trgovine i zabave do plaća-nja. Obje imaju velike investicione portfelje u sektorima koji se preklapaju.

Rivalstvo se prenijelo i na zapošljavanje profesionalnih savjetnika, pri čemu su ban-kari i advokati često negodovali zbog toga što im je rečeno da odaberu strane.

Njemačka smanjila procjene rasta privrede

Njemačka vlada je drastično smanjila pro-cjene rasta privrede za ovu godinu, jer je strah od haotičnog Brexita i trgovinskih tenzija ugrozio najveću evropsku ekono-miju.

Prema najnovijim projekcijama, bruto do-maći proizvod (BDP) Njemačke će ove go-dine porasti po stopi od jedan odsto, što je znatno niže u odnosu na projekciju rasta od 1,8 odsto koju je vlada iznijela prošle je-seni, prenosi B92.

Njemački ministar ekonomije Peter Altma-ier saopštio je da će njemačka ekonomija desetu godinu zaredom zabilježiti rast, ali je ukazao na porast rizika, koji proističu pr-venstveno iz spoljnog okruženja.

Njemačke kompanije su uznemirene zbog mogućnosti da će Britanija izaći iz EU bez dogovora o trgovinskim pravilima za tran-zicioni period.

Novi porezi na uvoz, koje su uvele Sjedinje-ne Američke Države (SAD) i Kina, utiču i na izglede globalne trgovine, što, između osta-log, pogađa i perspektive nemačke privrede jer je ta zemlja veliki izvoznik.

Njemačka ekonomija je porasla po stopi od 1,5 odsto u prošloj godini i za 2,2 odsto u 2017. godini, Mina business.

Danska – obećana zemlja Balkanaca

Za narode sa Zapadnog Balkana pored Nje-mačke, Austrije i Švajcarske, među favori-tima je i Danska.

Ima oko 5,5 miliona stanovnika. Poznata je po odličnoj socijalnoj politici i veoma viso-kim platama.

Kako piše Poslovni dnevnik, Danska je je-dna od najuređenijih i najstabilnijih država

na svijetu i to se vidi na svakom koraku. Baš je ovih dana objavljeno da je to zemlja s najmanje korupcije na svijetu. Skupo je, ali su i plate velike. Prosječna bruto plata je 5.124 eura. Visoki su i porezi, ali su zato povlastice takve da se niko ne buni.

Kako piše ovaj hrvatski portal, Danska za podizanje nataliteta isplaćuje “ekonomsku pomoć" djeci do 18. godine – od 2.500 eura godišnje za djecu do dvije godine. Do 1.500 eura godišnje za one od 15. do 18. godine. Vrtići su im u prirodi, a obrazovanje je po-tpuno besplatno – od prvog razreda do kra-ja fakulteta.

Kako pišu hrvatski mediji, ona je dobra de-stinacija za nekoga ko želi zaraditi i usput naučiti da poštuje zakon. Jer strogo pošto-vanje zakona ovdje je princip života. I to se osjeća na svakom koraku, prenosi Bankar.me.

Finska traži 150 hiljada radnika

Finska važi za najsrećniju zemlju na svije-tu, ali čak se i ova država suočava sa stare-njem stanovništva, a njihova je Vlada pod sve većim pritiskom da stopu zaposlenosti dodatno podignu, piše Bloomberg.

Upravo bi jačanje tržišta rada, mogla biti glavna agenda stranaka koje će se boriti za glasove birača na idućim parlamentarnim izborima u Finskoj 14. aprila. Ako je suditi po upravo objavljenom državnom izvješta-ju, nova bi administracija trebala da podi-gne zaposlenost na 75 posto od ukupnog radno sposobnog stanovništva do 2023. godine, a zatim to odvesti i korak dalje i do-seći visokih 80 posto.

Taj je procenat sada na 72 posto, što je uje-dno bio i cilj koji je prvi čovjek finske vla-de Juha Sipila postavio kada je zasjedao u premijersku stolicu 2015. godine. Budući da je tada Finska muku mučila s trogodišnjim ekonomskim padom, drugim od velike eko-nomske krize 2008. godine, Sipilin se cilj činio nedostižnim.

Ipak, uspio je tržište rada da osnaži sa

140.000 novih radnika, a sada im je potreb-no još otprilike 150.000 ljudi kako bi osigu-rali opstanak države blagostanja.

- Temelj nordijskog blagostanja koje našu zemlju čini najsretnijom državom na svije-tu, s nevjerovatno visokim državnim stan-dardom, oslanja se na visoku stopu zapo-slenosti – upozorio je glavni ekonomista Nordea banke, Aki Kangasharju.

Ono što Finskoj treba je da svako ko može raditi, ima posao, dodao je Kangasharju.

Sipilova vlada je već pokrenula nekoliko mjera za podsticanje zapošljavanja, uklju-čujući i snižavanje cijene rada za poslodav-ce. Riječima premijera, uspije li vlada traj-no da podigne zaposlenost iznad 75 posto, to bi u potpunosti pokrilo rashode.

Kangasharhju pak upozorava da, ukoliko ne uspiju da uvedu nove ljude na svoje tr-žište rada, Fincima prijeti "stezanje kaiša".

BMW i Dajmler "udaraju“ na Uber

Ekonomski rast Njemačke prošle godine je iznosio 1,5 posto, što je najmanje od 2013. godine, pokazuju podaci Zavoda za statisti-ku te zemlje.

Izvještaj ukazuje da je njemačka ekonomi-ja doživjela veliko usporavanje kako je go-dina odmicala.

U trećem kvartalu zabilježen je pad rasta za 0,2 posto, a smatra se da je to posljedi-ca globalnih trgovinskih sporova, prenio je BBC.

Strahovalo se da će poslije negativnog re-zultata u trećem kvartalu isti rezultat biti ponovljen i u četvrtom, što bi zemlju gur-nulo u recesiju.

Zavod za statistiku još nije objavio podatke za četvrti kvartal, jer ne raspolaže s dovolj-no informacija za precizan proračun.

Proračuni nezavisnih ekonomista sugerišu da je njemačka ekonomija ojačala u četvr-tom kvartalu za mršavih 0,2 posto.

60

Broj 2 Februar 2019.

Neophodno da Komora ostane uključena u započete procese i nakon usvajanja S3 strategije, tokom svih faza implementacije.

Važna uloga u primjeni S3 strategije

Predstavnici JRC u Komori

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić sastao se 4. februara 2019. sa predstavnicima Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Evropske komisije. Razgovarano

je o dosadašnjem učešću Privredne komore u procesu donošenja Strategije pametne specijalizacije, kao i njenom budućem angaž-manu.

Zajednički istraživački centar je služba Komisije za nauku i znanje koja zapošljava istraživače kako bi se obezbijedilo nezavisno na-učno savjetovanje i podrška politici EU. Posebno su angažovani u donošenju i realizaciji strategija pametne specijalizacije, kao okvi-ra za strateški pristup ekonomskom razvoju zemalja ili regiona putem ciljne podrške istraživanjima i inovacijama kako bi se one implementirale u privredi.

Saveljić je sagovornike upoznao sa strukturom Privredne komore Crne Gore i zakonskim okvirom u kojem djeluje. Govoreći o aktiv-nostima Komore u procesu donošenja S3 strategije, istakao je da je ona imala ključnu ulogu u procesu preduzetničkog otkrivanja i bila partner Ministarstvu nauke u realizaciji brojnih radionica na kojima je učestvovalo oko 150 privrednika, inače članica udruženja ove asocijacije.

- Privredna komora Crne Gore je dala doprinos donošenju Strategi-je kroz angažman njene Stručne službe i, posebno, učešće predu-zeća koja su prepoznala značaj aktivnog uključivanja u donošenje

ovog dokumenta - rekao je Saveljić.

Charlina Vitcheva, zamjenica generalnog direktora Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije saopštila je da je od Mini-starstva nauke dobila informaciju o značaju Komore u navedenim procesima.

- Neophodno je da Komora ostane uključena u započete procese i nakon usvajanja S3 strategije, tokom svih faza implementacije - naglasila je Vitcheva.

Tokom sastanka je razgovarano o mehanizmu S3 strategija na nivou Evropske unije i neophodnosti da sve zemlje i regije, povezi-vanjem nauke i privrede, ostvare sinergetski efekat na jedinstve-nom tržištu, čiji će dio biti i Zapadni Balkan. Finansijska podrška za istraživanje i nauku biće obezbijeđena, kako je rečeno, samo za one projekte koji imaju direktan uticaj na ekonomski razvoj i mogu pokrenuti lanac vrijednosti u okviru nacionalne ekonomije i prekogranične saradnje.

Podsjetimo, Crna Gora se procesom preduzetničkog otkrivanja opredijelila da definiše prioritetne privredne oblasti i to su: novi materijali i održive tehnologije, održivi i zdravstveni turizam, odr-živa poljoprivreda i lanac vrijednosti hrane, obnovljivi izvori ener-gije i energetska efikasnost i ICT kao horizontalni prioritetni sek-tor koji povezuje sve ostale definisane oblasti.

61

Broj 2Februar 2019.

ECB prognozira usporavanje globalne ekonomije u 2019. godini

Evropska centralna banka

Globalna ekonomija bi u 2019. godini trebalo da uspori a po-tom se stabilizuje, dok bi rast cijena trebalo dodatno da jača, objavila je Evropska centralna banka (ECB) u najnovijem

biltenu.

Ulagači očekuju usporavanje ekonomije na globalnom nivou, po-najprije zbog viših troškova zaduživanja u dolarima, ali i zbog na-petosti u trgovinskim odnosima Sjedinjenih Država i Kine, pods-jeća Reuters.

U najnovijem, redovnom biltenu ECB se složio s takvim predviđa-njima, ali je takođe poručio kako očekuje jačanje pritisaka inflacija na globalnom nivou i u eurozoni.

- U prognozi budućih kretanja očekujemo da će globalna ekonom-ska aktivnost usporiti u 2019. godini pa nakon toga ostati stabilna. Očekuje se takođe blago jačanje globalnih pritisaka inflacije bu-dući da se viškovi kapaciteta smanjuju - kaže se u biltenu ECB-a.

U biltenu su obrazložili odluku – objavljenu na posljednjoj ovogo-dišnjoj sjednici – o okončanju programa otkupa obveznica krajem

ove godine, putem kojeg je sveukupno u ekonomiju eurozone ubri-zgano 2.600 milijardi eura.

Planiraju ipak da nastave da reinvestiraju prihod od obveznica koje dospijevaju na naplatu kroz duže razdoblje nakon završetka ciklusa niskih kamatnih stopa.

Odluka o okončanju programa podsticaja naišla je na kritike u po-jedinim krugovima, koji upozoravaju da je izabran pogrešan trenu-tak budući da ekonomija pokazuje znakove posustajanja.

U ECB-u – čiji je jedini cilj ostvariti zacrtanu inflaciju od “nešto ispod dva posto" – odgovaraju kako su uvjereni da će temljena in-flacija u eurozoni nastaviti da jača u predstojećem razdoblju.

- Temeljna inflacija trebala bi postepeno da jača u srednjoročnom razdoblju, podržana ECB-ovim mjerama monetarne politike, na-stavkom ekonomskog rasta i jačom dinamikom rasta plata - pro-cjenjuju u ECB-u prema najnovijem biltenu, Bankar.me.

62

Broj 2 Februar 2019.

63

Broj 2Februar 2019.

Razvoj zelenog turizma doprinosi većem kvalitetu usluge pa gosti biraju hotele koji poštuju ekološke standarde, i za to plaćaju veću cijenu i do 30 odsto.

Turisti žele ekološki standardizovane hotele

Željko Vlaović, izvršni direktor hotela Lighthouse

Glasnik: Hotel Lighthouse dobio je, u okviru projekta “Razvoj ni-skokarbonskog turizma u Crnoj Gori", finansijsku podršku za za-mjenu opreme za grijanje, ozelenjavanje terase Gradske kafane te izgradnju dječjeg igrališta u Herceg Novom. U kojioj su fazi ovi radovi? Koliko ste novca za pomenute radove dobili?

Ž. Vlaović: Prvi projekat sa kojim smo aplicirali u programu “Razvoj niskokarbosnkog turizma u Crnoj Gori" bio je “Ozelenjevanje tera-se objekta Gradska kafana sa izradom dječijeg igrališta". Od kraja 2014. godine kompanija “Lighthouse of Montenegro" doo upravlja objektom Gradska kafana, i u kontinuitetu ulaže značajne napore i sredstva,a sve u cilju podizanja kvaliteta usluge. Ovaj projekat me-nadžement kompanije je vidio kao još jednu šansu da se kvalitet usluge koji nudi objekat podigne na jedan viši nivo. Cilj ovog pro-jekta bio je stvaranje jedinstvenog mediteranskog ambijenta na terasi restorana “Di Palma", koji posluje u okviru objekta Gradska kafana, kao i stvaranje dječijeg igrališta za naše najmlađe posje-tioce i sugrađane. U saradnji sa našim dugogodišnjim poslovnim partnerom, kompanijom “Zožeta" doo uspjeli smo da napravimo zelenu oazu na terasi restorana “Di palma" kao i da napravimo je-dno moderno dječije igralište koje se nalazi uz sami objekat. Pro-jekat je završen pred početak ljetne turističke sezone, i komentari gostiju i građana Herceg Novog su veoma pozitivni, na naše veli-ko zadovoljstvo. Drugi projekat sa kojim smo aplicirali je “Zamje-na opreme za grijanje u hotelu Lighthouse". Ovim projektom smo zamijenili dotrajale bojlere za grijanje vode, novim, koji su većeg kapaciteta i koji omogućavaju da se kompletne potrebe tople vode za hotel dobiju sa jednog mjesta. Projekat je relazivan krajem 2018. godine uz podršku komapnije “Kompresor" doo, i očekujemo da će biti značajno smanjenji troškovi, s obizom da prijeđašnji sistem nije omogućavao da se cijelokupne potrebe za toplom vodom dobi-

ju iz centralnog sistema. Ukupna sredstva koja su bila neophodna za realizaciju ova dva projekta iznosila su 30.300,00€ od čega je kompanija obezbjedila 23.872,45€ dok smo od projekta dobili sred-stva u iznosu od 6.427,55€.

Glasnik: Već ste pomenuli benefite koje će vam donijeti zamjena opreme za grijanje, odnosno ozelenjavanje terase Gradske kafane sa izradom dječjeg igrališta. Želite li još nešto da dodate?

Ž. Vlaović: Kao što sam prethodno kazao projekat “Ozeljenjavanje terase objekta Gradska kafana sa izradom dječijeg igrališta" imao je za cilj da stvori jedan lijepi i ugodni ambijent za naše goste, kao i da se napravi prije svega bezbjedno i moderno dječije igralište. Mislim da smo ovaj cilj u potpunosti ostvarili, a o čemu svjedoče pozitivni komentari naših gostiju i sugrađana,a sa druge strane i povećanje prometa koje smo zabilježili nakon realizacije ovog pro-jekta. Sa druge strane kroz projekat “Zamjena opreme za grijanje u hotelu Lighthouse" očekujemo da će doći do smanjenja troškova, prije svega troškova električne energije, jer se jedan dio soba ra-nije dobijao toplu vodu pomoću pojedinačnih električnih bojlera insatliranih u smještajnim jedinicama, dok je sada to regulisano putem centralnog sistema koji je na pelet. Sa druge strane značaj-no je reći da se očekuje smanjnje emisije CO2 gasova za 46 tona na godišnjem nivou, čime ćemo značajno doprinijeti zaštiti životne sredine.

Glasnik: Da li će ovaj hotel nastaviti da, uvođenjem novih sadržaja razvija "zeleni turizam"?

Ž. Vlaović: Hotel “Lighthouse" je već sada prepoznat kao hotel koji kontinuirano radi na sprovođenju ekoloških standarda u svom po-slovanju. O ovome svjedoči i Travelife gold sertifikat koji je hotel Lighthouse dobio krajem 2016. godine. U narednom periodu oče-

64

Broj 2 Februar 2019.

kuje nas nastavak rekonstrukcije hotela Lighthouse, te ćemo i u ovim aktivnostima voditi računa da se primjenjuju najveći stan-dardi po pitanju zaštite životne sredine.

Glasnik: Da li je hotel Lighthouse, u poređenju sa drugim hotelima u Crnoj Gori, koji takođe rade na razvoju niskokarbonskog turizma, ispred njih u ovojm segmentu ili ne? Prati li naše hotelijerstvo sa-vremene trendove kad je riječ o zelenom turizmu?

Ž. Vlaović: Mišljenja sam da i drugi hoteli u Crnoj Gori uviđaju be-nefite “zelenog turizma", prije svega zbog činjenice da su gosti koji žele da borave u hotelima koji vode računa o ekologiji, spremni da plate i do 30% veću cijenu noćenja. U zemljama regiona, prije svega u Hrvatskoj brojni hoteli imaju sertifikate koje se odnose na “zeleni turizam", što gosti veoma cijene i iz godine u godinu povećavaju broj noćenja. Prema podacima Tourism Economics-a očekuje se rast broja međunarodnih dolazaka u Crnu Goru za 4,3% na godi-šnjem nivou za period 2018. do 2022. godine što prestavlja jasan signal svim hotelijerima da moramo da učinimo sve kako bi goste dočekali spremne i prije svega zadovoljne boravkom u našoj ze-mlji. U tom pravcu će ići i naša kompanija i nastaviti da ulaže u poboljšanje kvaliteta usluge koji nudimo. Takođe ćemo nastaviti sa obukama naših zaposlenih, bez čije pune posvećenosti i zalaga-nja ovi projekti ne bi mogli biti realizovani.

Glasnik: Kako ocjenjujete saradnju sa institucijama koje realizuju ovaj projekat: UNDP-om, Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Privrednom komorom Crne Gore?

Ž. Vlaović: Ovo je prilika da iskažem jedno veliko zadovoljstvo ve-zano za saradnju koju smo imali u prethodnom periodu. Profesio-nalnost i velika posvećenost zaposlenih u ovim institucijama su bili na veoma visokom nivou. Poseban izazov je bio rad na dobi-janju sertifikata “Travelife gold" s obzirom da prvi put jedan hotel iz Crne Gore aplicirao za ovaj sertifikat, te posebnu zahvalnost is-tičem projektnom timu UNDP-a, na čelu sa Viktorom Subotićem, koji je svojim velikim zalganjem doprinio da se ovaj projekat uspješno realizuje. Iskreno se radujem nekim novim projektima, i ponovnoj saradnji.

Glasnik: Već ste rekli da ste uz podršku ovog projekta dobili i eko-sertifikat Travel life gold. Što će Vam ovaj sertifikat značiti za po-slovanje?

Ž. Vlaović: Travelife gold je ekološka sertifikacija koja podrazu-mjeva primjenu standarda održivosti u turističkom poslovanju. Pored ekoloških standrada ova sertifikacija podrazumjeva i ispu-njavanje niza ekonomskih i socijalnih kriterijuma koji se odnose na: upravljanje energijom, upravljanje otpadom, ljudska prava sa posebnom pažnjom na zaštitu djece, kriterijume koje se odnose na poštovanje prava zaposlenih, odgovornog odnosa prema doba-vljačima i gostima. U krtierijumima se traži da hotel postavi svoje poslovanje na način da i gosti aktivno učestvuju u stvaranju održi-vog ambijenta, odnosno da se gostima približi na koji način mogu učesvovati u aktivnostima koje će doprinijeti smanjenju stvaranja otpada, odnosno emisije CO2 gasova. Sertifikat je priznat od Glo-balnog savjeta za turizam, organizacije koja uspostavlja i upravlja globalnim kriterijumima održivosti. Trenutno u svijetu preko 1400 objekata imaju ovaj sertifiakt. Nakon uspješno prođene revizije od strane ovlašćenih lica iz Travelife-a krajem 2016. godine dobili smo zvaničnu potvrdu da je hotel "Lighthouse" prvi u Crnoj Gori koji je dobio Trvelife gold sertifikat. Za dobijanje ovog sertifikata bilo je neophodno ispuniti 163 kriterijuma, u gore navedenim oblastima.

Ovaj sertifikat nam je omogućio uspostavljanje novih poslovnih aranžmana, prije svega sa stranim tour operatorima, kao što je TUI. Takođe doprinio je značajnom smanjenju troškova poslova-nja kroz donošenje i primjenu poslovnih politika koje je ova serti-fikacija zahtjevala, a koje su se pokazale kao pravi potez u smislu zaštite životne sredine tako i u smislu ekonomičnosti poslovanja.

Glasnik: Što možete reći o poslovnim bilansima hotela "Lighthou-se"? Da li ste zadovoljni ostvarenim?

Ž. Vlaović: Hotel Lighthouse iz godine u godinu bilježi pozitivne finansijske rezultate. Cilj nam je da svake godine povećavamo pro-cenat popunjenosti hotela, što nije nimalo lako. Kontinuirano ima-mo odličnu popunjenost tokom ljetne turističke sezone, međutim problem se javlja prilikom punjenja kapaciteta van sezone. Poslje-dnih godina i u ovom periodu bilježimo povećanje popunjenosti jer su nam gosti organizovane grupe koje dolaze iz: Turske, Južne Ko-reje, Malezije a koje borave kod nas u okviru obilaska balkanskih zemalja. Takođe u ovom periodu značajnu popunjenost bilježimo i od strane sportskih ekipa, prvenstveno fudbalskih i vaterpolo klubova. Za predstojeću ljetnu turističku sezonu već imamo ugo-vorene aranžmane sa našim dugogodišnjim poslovnim partneri-ma, te je veći dio hotela u ovom momentu rasprodat. U toku ljetnje turističke sezone gosti su nam uglavnom iz zemalja regiona, ali značajan broj čine gosti iz: Rusije, Poljske, Francuske..

Glasnik: Predstavite razvojne planove hotela "Lighthouse".

Ž. Vlaović: Hotel Lighthouse u narednom periodu očekuje nasta-vak rekonstrukcije, koja je djelimično urađena 2012. godine, gdje je dio soba doveden na nivo od 4*. Cilj nam je da cijelokupni objekat dobije ovaj nivo, kao i da svoj sadržaj upotpunimo sa spa centrom. Pri kraju je proces dobijanja neophodnih dozvola za realizaciju ovog projekta, te iskreno nadamo da ćemo završetkom predstojeće ljetne turističke sezone otpočeti sa izvođenjem radova.

Glasnik: Kako vidite crnogorski turizam danas?

Ž. Vlaović: Povećanje broja međunarodnih dolazaka od 7,50% na godišnjem nivou za period od 2010. do 2016. godine, kao i najava nastavka ovakvog trenda u narednom periodu su svakako pozi-tivne vijesti kada govorimo o crnogorskom turizmu. Međutim, sa druge strane mišljenja sam da moramo još dosta raditi kada je u pi-tanju infrastruktura. Tu prije svega mislim na saobraćajnu poveza-nost. Primjetne su zamjerke gostiju po pitanju dugog zadržavanja na graničnim prelazima kao i gužvama koje vladaju na putevima tokom ljetnje turističke sezone. Takođe veliki problem predstavlja izražena senzonalnost gdje udio međunarodnih dolazaka u julu i avgustu iznosi oko 58% od ukupnog broja međunarodnih dolazaka na godišnjem nivou. Iskreno se nadam da će se u narednom perio-du ovi infrastukturni problemi rješavati, kao i da će Crna Gora biti atraktivnija turistima i u periodu izvan ljetnje turističke sezone.

Otvaranjem Portonovog, kao i turističkih kompleksa Luštica Bay i Porto Montenegro, Crna Gora dobija na prepoznatljivosti i atrak-tivnosti kod visokoplatežnih gostiju, što prestavlja podstrek hote-lijerima i ljudima koji se bave turizmom da nastave sa ulaganjem u ovoj oblasti.

Nastavkom trenda povećanja broja međunarodnih dolazaka, kao i kontinuiranim ulagnjima u oblasti turizma iskreno se nadam će Crna Gora u narednom periodu biti lider u regionu po pitanju pru-žanja kvalitetnog turističkog proizvoda.

65

Broj 2Februar 2019.

Development of green tourism contributes to a higher quality service, so guests opt for hotels complying with environmental standards and thus pay up to 30 percent higher prices.

Tourists want eco-friendly hotelsŽeljko Vlaović, executive director of the “Lighthouse" Hotel

Glasnik: Through the project "Towards Carbon Neutral Tourism in Montenegro" the “Lighthouse" Hotel co-financed the replacement of heating equipment and greening the terrace of “Gradska kafana (City tavern)" as well as the construction of a children's playgro-und in Herceg Novi. What is the current situation in this respect?

Ž. Vlaović: "Greening the “Gradska kafana (City tavern)" terrace with the construction of a children's playground" was the first pro-ject with which we applied under the program "Towards Carbon Neutral Tourism in Montenegro". Since the end of 2014, the com-pany “Lighthouse of Montenegro" doo has been managing “Grad-ska kafana (City tavern)" and continuously devotes considerable efforts and resources in order to raise the service quality. This pro-ject was regarded by the company management as another oppor-tunity to raise the service quality to a higher level. Its objective was to create a unique Mediterranean environment at the restaurant terrace "Di Palma", which operates within “Gradska kafana (City tavern)", as well as to build a children's playground for our youn-gest visitors and citizens.

In cooperation with our long-time business partner, the company "Zožeta" doo, we managed to create a green oasis on the terrace of the restaurant "Di Palma" and build a modern children's playgro-und located next to the facility. Since the project was completed before the summer tourist season began, we are extremely satisfi-ed with the positive comments received by the citizens and guests of Herceg Novi. Another project we applied with is "Replacing the heating equipment at “Lighthouse" hotel".

Through this project, we replaced the worn-out boilers with the new ones of higher capacity, which provide hotel with hot wa-ter from one place. The project was realized in late 2018 with the support of the company "Kompresor" doo. Therefore, we expect significant cost reductions, given that an earlier central system could not cover the entire demand for hot water. Total funds ne-cessary for the implementation of these two projects amounted

to EUR 30,300.00, of which the company provided EUR 23,872.45, while we got funds from the project amounting to EUR 6,427.55.

Glasnik: You have already mentioned the benefits, which will be provided from the replacement of heating equipment and “Gree-ning terrace of “Gradska kafana (City tavern)" and the construction of a children's playground". Would you like to add anything else?

Ž. Vlaović: As I have already said, the project "Greening terrace of “Gradska kafana (City tavern)" and the construction of a children's playground" aimed to create a beautiful and comfortable envi-ronment for our guests and build safe and modern playground. I think we have fully achieved this goal, which is evidenced by the positive comments of our guests and citizens as well as the incre-ase in turnover which we have recorded after the implementation of this project. On the other hand, through the project "Replace-ment of heating equipment at the “Lighthouse" hotel" we expect lower costs, especially of electricity, because in the past hot wa-ter in some rooms used to be provided through separate electric boilers installed in accommodation units, while now it regulated by a central pellet system. It is important to say that we expect reduction in CO2 emissions by 46 tons per year, thus contributing significantly to environmental protection.

Glasnik: High-quality tourist product includes development of new “greening tourism" contents, so the hotel, which you are ma-naging, will take care of this business segment.

Ž. Vlaović: “Lighthouse" hotel is now recognized as a hotel, whi-ch is continuously working on applying the environmental stan-dards in its operations. This is confirmed with the Travelife gold certificate, which was awarded to the “Lighthouse" hotel at the end of 2016. In the forthcoming period we will continue with the re-construction of the “Lighthouse" hotel and apply the highest stan-dards in terms of environmental protection.

Glasnik: To what extent have our hotels been developing low-car-

66

Broj 2 Februar 2019.

bon tourism? Does the domestic hotel industry follow the latest trends when it comes to green tourism?

Ž. Vlaović: I think that other hotels in Montenegro also realize the benefits of "green tourism", primarily due to the fact that the guests, who want to stay in eco-friendly hotels, are willing to pay up to 30% higher price for overnight stays. In the region, primarily in Croatia, many hotels have certificates related to "green tourism", which is very appreciated by the guest and the number of overnights incre-ases year by year. According to Tourism Economics data, the num-ber of international arrivals to Montenegro is expected to increase by 4.3% per year from 2018 to 2022, which represents a clear signal to all hoteliers that we need to make efforts to ensure the pleasant stay of the guests in our country. Our company will carry out acti-vities in this respect and we will keep investing in improving the quality of services offered. We will also continue with the training of our employees, without whose full commitment and dedication these projects could not be implemented.

Glasnik: Are you satisfied with the cooperation with the instituti-ons implementing this project: the UNDP, the Ministry of Sustain-able Development and Tourism and the Chamber of Economy of Montenegro?

Ž. Vlaović: This is an opportunity to express our satisfaction re-garding the cooperation that we have had in the previous period. Employees in these institutions have demonstrated high level of professionalism and great commitment. Obtaining certification "Travelife Gold" represented a particular challenge, considering that this is the first hotel from Montenegro which applied for this certificate. Therefore, I express special gratitude to the UNDP pro-ject team, headed by Viktor Subotić, who contributed to the su-ccessful implementation of this project. We are sincerely looking forward to some new projects and cooperation.

Glasnik: You've already said that thanks to the support in this pro-ject you received eco-certificate Travel life gold. What will this cer-tification mean for your business?

Ž. Vlaović: Travelife gold is ecological certification, which invol-ves the application of sustainability standards in tourism. In ad-dition to the environmental standards, this certification implies fulfilment of a number of economic and social criteria relating to: energy management, waste management, human rights, with par-ticular attention to the protection of children, then respecting the rights of employees, responsible attitude towards suppliers and guests. According to these criteria, the hotel is required to put the business in a way so that guests actively participate in creating a sustainable environment as well as to provide more information to the guests about the possibilities of their involvement in acti-vities which will contribute to the reduction of waste creation and emissions of CO2 gases. The certificate is recognized by the Global Tourism Council, organization which establishes and manages global sustainability criteria.

So far this certificate has been awarded to over 1,400 facilities worldwide. Following the successful audit by authorized persons from the Travelife, at the end of 2016 we received official confirma-tion that the “Lighthouse" is the first hotel in Montenegro which Travelife gold certificate was awarded to. In order to obtain this certificate, it was necessary to meet 163 criteria in the aforemen-tioned areas. This certificate has provided us with an opportunity to make new business arrangements, primarily with foreign tour

operators such as TUI. It also contributed to a significant reduction in operating costs through the adoption and application of com-mercial policies required by this certification. This proved to be the right move in terms of environmental protection and cost-effecti-ve operations.

Glasnik: What can you say about the financial balances of the “Li-ghthouse" hotel? Are you satisfied with the achieved results?

Ž. Vlaović: Year by year “Lighthouse" hotel recorded positive finan-cial results. We are aimed to increase the hotel occupancy rates year by year, which is not an easy task. We continuously have excellent occupancy rates during the summer tourist season, but the problem occurs during the off-season. In recent years as well as in this period we recorded an increase in occupancy rate, beca-use organized groups coming from Turkey, South Korea, Malaysia visited our hotel within the Balkan countries tour. In this period, a significant occupancy rate was also recorded by the sports team, primarily football and water polo clubs. For the upcoming summer tourist season we have already had contracted arrangements with our long-term business partners, so most of the hotel capacities are being booked at the moment. During the summer season gu-ests primarily from the countries in the region as well as Russia, Poland, France stayed at our hotel.

Glasnik: Would you please present development plans for the “Li-ghthouse" hotel?

Ž. Vlaović: In the forthcoming period the “Lighthouse" hotel is expected to be reconstructed. The hotel was partially reconstruc-ted in 2012, when part of the rooms were improved to the 4* level. Our aim is to improve a complete facility to this level and com-plement the content with a spa centre. We are currently finalizing the process of obtaining the necessary permits for this project and we sincerely hope that the works will start as soon as upcoming summer tourist season ends.

Glasnik: What is your perspective of the Montenegrin tourism in-dustry at present?

Ž. Vlaović: Increasing the number of international arrivals by 7,5% per year from 2010 to 2016 as well as the announcement that this trend will continue in the future are certainly positive news, when it comes to Montenegrin tourism.

However, I think that a lot of work needs to be done when it comes to infrastructure. This primarily refers to transport connections. The most of guest objections include the long delays at border crossings and traffic congestion during the summer tourist sea-son. Pronounced seasonality also represents a big problem, as in-ternational arrivals in July and August accounted for cca 58% of total international arrivals per year. I sincerely hope that in the future these infrastructural problems will be solved, and that Mon-tenegro would be more attractive to tourists even during the low season.

By opening Portonovi and tourist complexes Luštica Bay and Porto Montenegro, Montenegro is becoming visible and more attractive to high-yield guests, which represents an incentive to hoteliers and people involved in tourism to keep investing in this area.

I sincerely hope that continuation of the trend related to increa-sing the number of international arrivals, as well as continuous investments in tourism will make Montenegro a regional leader in the forthcoming period in terms of high-quality tourism product.

67

Broj 2Februar 2019.

68

Broj 2 Februar 2019.

Potencijal je veliki, a zemljama Afrike su potrebni projekti koji će i njihovom stanovništvu otvoriti put u barem nekakvo blagostanje i privrednu sigurnost.

San o privrednoj unijiAfrika

Sve zemlje Afrike trguju, ali često je lakše trgovati preko Evro-pe nego među sobom. Ali u projektu ujedinjenja kontinenta u zonu slobodne trgovine i dalje ima mnogo prepreka, javlja

Deutsche Welle.

Afrička unija još od 2012. sanja o "najvećoj zoni slobodne trgovine na svijetu" koja bi trebalo da obuhvata čitav Crni kontinent. Dodu-še, taj superlativ bi trebalo uzeti s oprezom: ako se sabere BDP baš svih zemalja Afrike (oko 3,4 biliona dolara), on je još manji nego samo Njemačke (3,6 biliona dolara 2017). I što se broja stanovnika tiče, u čitavoj Africi živi manje ljudi (1,2 milijarde) nego u jednoj Kini. Ali u jednom bi bila “najveća": po broju članica. I u njihovoj volji za taj projekat se i čini da leži najveći problem. Jedva da koja zemlja tog kontinenta osporava potrebu takvog sporazuma: nema malo slučajeva kad je zemljama Afrike jednostavnije trgovati s Evropom, posebno kad je riječ o bivšem kolonijalnom vladaru, s kojim su u pravilu ostali u nekom obliku trgovačkog sporazuma. Ali međusobno i kad se to onda još poveže sa starim boljkama Afrike kao što su korupcija i samovolja birokratije, ali i loše sao-braćajnice i infrastruktura, razmjena već i sa susjednom zemljom se često čini nemogućom misijom.

Potencijal je veliki, a zemljama Afrike su potrebni projekti koji će i njihovom stanovništvu otvoriti put u barem nekakvo blagostanje i privrednu sigurnost. Zanimanja za ulaganja već ima, kaže kome-sar za trgovinu i industriju Afričke unije Albert Muhanga: "Tako otvaramo priliku za velike investicije u Africi. Već nam sad dolaze ljudi Afrike iz dijaspore koji žele uložiti svoj novac."

I Muhanga ponavlja: samo tako će i mladi Afrike na tom kontinen-

tu imati svoju budućnost.

Nakon mnogo godina pregovora, u martu 2018. u Kigaliju u Ruandi 44 zemlje Afrike potpisale su Sporazum o slobodnoj trgovini konti-nenta Afrike (AfCFTA). Da bi stupio na snagu, treba da ga ratifikuje bar polovina od tolikog broja zemalja potpisnica, dakle njih 22. Ali nakon gotovo godinu dana od potpisa, to je učinilo tek 17 država Afrike.

U nekim zemljama vlada oprez pred takvim sporazumom i među njima je i jedna od najvažnijih privrednih sila Afrike, Nigerija.

"U Nigeriji su zabrinuti da bi proizvodi iz trećih zemalja kao što je Kina tako mogli preplaviti njihovo tržište, maskirani kao proi-zvodi iz neke druge zemlje Afrike. O tome je bilo riječi i u tekstu sporazuma: ako se mogu identifikovati takvi proizvodi, mogu se isključiti sa tržišta", objašnjava Kamie McLeod iz "African Trade Policy Centre".

Nije sporno kako Kina zaista agresivno nastupa i na tržište Afrike, masovno gradi i infrastrukturu i nudi svoju robu, ali kad je riječ o međusobnoj konkurenciji između zemalja Afrike, ta opasnost jedva da je realna. Povrh toga, ovaj stručnjak za trgovinu Afrike tumači kako čak i taj sporazum ne garantuje baš sasvim slobo-dnu trgovinu: “Ako se porastom uvoza pojavi opasnost za domaću industriju koja bi im mogla nanijeti štetu, države se mogu pozvati na odrednicu koja im omogućava da povećaju carinu na te proi-zvode". Ali on ne vjeruje da je to realna opcija: potražnja je velika, a proizvodni kapaciteti praktično svih zemalja Afrike su još previše mali da bi bili prijetnja nekoj drugoj zemlji.

69

Broj 2Februar 2019.

Honda do 2022. zatvara fabriku u Velikoj Britaniji

Ukidaju 3500 radnih mjesta

Japanski proizvođač automobila Honda planira do 2022. godi-ne da zatvori jedinu fabriku u Britaniji i tako ukine 3.500 ra-dnih mjesta, što je s približavanjem Brexita još jedan u nizu

udaraca automobilskoj industriji Ujedinjenog Kraljevstva.

Japanska kompanija prošle godine je u fabrici automobila Swin-don proizvela 160.000 Honda Civica, od čega je otprilike 90 posto izvezeno u EU.

Honda je jutros potvrdila te planove, o kojima su britanski mediji već pisali, nakon što je član parlamenta Justin Tomlinson izjavio kako je razgovarao s predstavnicima Honde, koji su kazali da se o tome konsultuju s "osobljem".

"Ne očekuje se gubitak nijednog radnog mjesta, niti promjene u proizvodnji do 2021. godine", rekao je Tomlinson.

Katsushi Inoue, predsjednik Honde u Evropi, poručio je: "U svjetlu promjena bez presedana koje utiču na našu industriju, od vitalne je važnosti da ubrzamo našu strategiju elektrifikacije i u skladu s tim restrukturiramo globalne operacije".

"Kao rezultat toga, morali smo donijeti ovu tešku odluku da se konsultujemo s našom radnom snagom o tome kako bismo mogli pripremiti našu proizvodnu mrežu za budućnost“, poručio je Inoue u saopštenju.

Sindikat The Unite saopštio je da će takav potez Honde predsta-vljati "razorni udarac".

"Automobilska industrija u Velikoj Britaniji u posljednje dvije de-cenije bila je dragulj u kruni sektora proizvodnje i sada je dove-dena na tako nizak nivo zbog haotične brexitovske nesigurnosti,

kreirane rigidnim pristupom koji je usvojila premijerka Theresa May", rekao je Des Quinn iz sindikata Unite.

Osim što će prouzrokovati ozbiljne posljedice radnicima i njiho-vim porodicama, "takođe će uticati na hiljade radnih mjesta u pro-duženom lancu nabavke u cijeloj zemlji", dodao je.

Glasnogovornik premijerke Therese May poručio je kako je jedino ispravno da se prije ikakvih komentara pričeka dok kompanija ne porazgovara sa svojim radnicima.

U svom tweetu Tomlinson je kazao da Honda temelji takvu odluku na globalnim trendovima, a ne na Brexitu te da će se cijela proi-zvodnja za evropsko tržište konsolidovati u Japanu 2021. godine.

Automobilska industrija generalno se suočava s padom potražnje u Kini i sve slabijom prodajom dizelskih vozila, a Hondina fabrika u Swindonu proizvodi i VTEC turbo benzinske, ali i dizelske i-DTEC motore.

Neki mediji, međutim, navode da je jedan od faktora koji je dopri-nio odluci Honde da se povuče iz Britanije i Brexit, jer je taj proi-zvođač automobila zabrinut zbog mogućeg uvođenja carina nakon što Britanija napusti EU.

Konkurentski japanski proizvođač automobila Nissan početkom mjeseca naveo je Brexit kao jedan od razlog za otkazivanja plani-rane izgradnje njihovog X-Trail terenskog vozila u Sunderlandu. Toyota i Jaguar Land Rover su takođe izrazili zabrinutost oko rizi-ka od Brexita bez dogovora s EU-om u sljedećim mjesecima.

Ford je upozorio da bi odlazak iz EU bez dogovora bio "katastro-falan".

70

Broj 2 Februar 2019.

Malo vjerovatno da će samo jedna velika stvar podstaći globalan ekonomski pad, nego će se raditi o nizu uticaja.

Krugman očekuje globalnu recesijuveć ove godine

Predviđanja poznatog ekonomiste

Postoji značajna šansa da će svjetska ekonomija krenuti u recesiju 2019. godine, izjavio je ekonomista Paul

Krugman na samitu u Ujedinjenim Arap-skim Emiratima u Dubaiju, prenio je CNBC.

Na tržištima su učesnici sve više zabrinu-ti zbog mogućnosti ozbiljnog ekonomskog usporavanja u nadolazećim mjesecima, kao i zbog dugoročnog trgovinskog rata SAD-a i Kine, koji utiče na poslovno i potro-šačko raspoloženje.

Sumnja u scenario sporog i blagog usporavanja

Većina ekonomista, kao i neke svjetske poslovne elite, slažu se u ocjeni da se ekonomski rast usporava (na svjetskom nivou), ali se političari nadaju kako će se to postepeno događati te da recesija neće naglo nastupiti.

Govoreći na sumitu u nedjelju, Paul Kru-gman je izjavio kako postoje dobri razlozi zbog kojih sumnja u takav scenario.

Na pitanje bi li investitori trebali očekivati recesiju tokom sljedećih mjeseci, Krugman je odgovorio: "Mislim da postoji prilično do-bra šansa da ćemo imati recesiju krajem ove godine (ili) sljedeće godine."

Krugman je poznati američki ekonomista i profesor emeritus u školi Woodrow Wilson univerziteta Princeton. Dobitnik je Nobe-love nagrade za 2008. godinu za svoj rad na ekonomskoj geografiji i prepoznavanju međunarodnih trgovinskih obrazaca.

Evropa najbliža recesiji

Krugman je kazao kako je malo vjerovatno da će samo "jedna velika stvar" podstaći globalan ekonomski pad, nego će se raditi o nizu uticaja.

Podsticaj smanjenja (korporativnog) po-reza od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa jedan od razloga za Kru-gmanovu zabrinutost, jer prema njegovom mišljenju taj program “nije baš efikasan". Krugman je takođe upozorio da se već na-zire da se “balon izduvava" kada se radi o rastu tehnološkog sektora.

Naveo je kako među kreatorima ekonom-skih politika ne postoji pripremljenost za recesiju.

"Glavna zabrinutost je uvijek bila da ne po-stoji efikasan odgovor ako se stvari uspore.

godine porasti 1,9 posto, a 2020. godine 1,7 posto. Vijest je pogoršala strahove da se globalni ekonomski pad širi na Evropu.

"Usput, moj dosadašnji uspjeh (ovakvog predviđanja) je loš – kao i od svih ostalih", ogradio se ipak ekonomski Nobelovac, u vezi uspješnosti predviđanja da se počeo nazirati preokret višegodišnjeg ekonom-skog rasta.

Mjesto koje trenutno izgleda vrlo blizu re-cesiji je eurozona", dodao je.

Krajem prošle nedjelje Evropska komisija oštro je snizila svoju prognozu za ekonom-ski rast eurozone u 2019. i 2020. godini.

Komisija je saopštila kako će se rast euro-zone usporiti na 1,3 posto ove godine s 1,9 posto u 2018., uz očekivanje da će u 2020. godini rast ponovno malo ojačati na 1,6 po-sto.

Procjene su bile manje optimistične od prethodnih predviđanja izvršne vlasti EU, objavljenih u novembru. Tada je Brisel oče-kivao da će valutni blok od 19 zemalja ove

71

Broj 2Februar 2019.

Činjenica da je tržište korporativnih obveznica u industrijskim zemljama zabilježilo nagli rast u posljednjoj deceniji jedan je od signala da se približava kriza

Šest nagovještaja nove globalne ekonomske krize

Profesor Đorđe Đukić

Profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta Đorđe Đukić smatra da svijet naginje ka novoj ekonomskoj krizi u uslo-vima rastućih geopolitičkih poremećaja, na šta, po njemu,

upućuje bar šest faktora, među koje ubraja i američko-kineski tr-govinski rat, usporavanje rasta eurozone, recesiju u Italiji…

Kao prvi faktor Đukić navodi malu razliku između prinosa koje nose kratkoročne u odnosu na dugoročne državne hartije od vri-jednosti u industrijskim zemljama zbog primijenjenih antikriznih, nekonvencionalnih mjera monetarne politike (kvantitativne ola-kšice).

"U SAD-u razlika u prinosima na te dvije vrste hartija od vrijedno-sti je smanjena polovinom 2018. na svega 37 baznih poena, što je najniži indeks od septembra 2007.“, kaže Đukić u intervjuu za novi broj Magazina Biznis a prenosi Tanjug.

Činjenicu da je tržište korporativnih obveznica u industrijskim ze-mljama zabilježilo nagli rast u posljednjoj deceniji – sa šest hiljada milijardi u 2008. na 10 hiljada milijardi dolara u 2018. – zbog niskih troškova emisije tih hartija od vrijednosti, vidi kao drugi signal da svijet naginje ka novoj krizi.

"Emitenti su uglavnom kompanije sa niskim rejtingom koje lako mogu doći u poziciju da zbog geopolitičkih šokova u svijetu i uspo-ravanja rasta svjetske privrede koji će nastupiti u 2019, ne mogu da servisiraju svoje obaveze prema investitorima koji su, bježeći od državnih obveznica sa niskim prinosom, uložili u te rizične obve-znice", objašnjava Đukić.

Treći faktor su, kako dodaje, rastući iznosi otkupa sopstvenih ak-cija od strane najvećih kompanija i banaka u SAD, ali i u drugim državama.

Predočava da je u SAD krajem decembra 2018, kada je riječ o na-

javama tih igrača za otkup akcija u narednim godinama, prvi put prekoračen iznos od 1.000 milijardi dolara.

"U 2018. za taj otkup korišćen je keš generisan rastućim prihodima kompanija po osnovu nižih poreza. Percepcija investitora je da se time sprečava potencijalno veći pad cijena akcija i dijelom predu-pređuje izbijanje krize. De facto, rastući dug države i kompanija visi kao Damoklov mač", mišljenja je Đukić.

Četvrti faktor predstavlja ulazak Italije, treće ekonomije u eurozo-ni, u tehničku recesiju u četvrtom kvartalu 2018, prvi put poslije 2013. godine.

Zbog svega toga se, kaže, stvara strah da se ne ponovi situacija kao sa Grčkom, nakon sukoba vlade Italije sa institucijama, ne samo oko budžeta već i politike prema izbjeglicama i priznavanja legiti-mne vlasti u Venecueli.

Prema riječima Đukića, peti signal krize je ostvarena stopa rasta realnog BDP-a u eurozoni u trećem i četvrtom kvartalu 2018. koja je iznosila svega 0,2 odsto.

"U cijeloj 2018. eurozona je zabilježila rast realnog BDP-a od 1,8 od-sto, što je slab rezultat, jer se očekivalo malo zaostajanje u odnosu na postignuti rast od 2,3 odsto u 2017. Povjerenje investitora je palo u Njemačkoj na najniži nivo od 2012, što ukazuje da privreda Nje-mačke klizi u recesiju početkom 2019.", napominje profesor.

Konačno, šesti faktor je, smatra, sadržan u mogućem trgovinskom ratu između SAD i Kine, ukoliko Peking ne učini ustupke u cilju smanjenja trgovinskog suficita sa Vašingtonom.

"Na kraju, ne treba zaboraviti da reakcija širokog kruga investitora, koja nije uvijek racionalna, determiniše vrijeme kada se aktiviraju okidači krize. Zato nas kriza iznenadi", zaključuje profesor Đorđe Đukić.

72

Broj 2 Februar 2019.

Evropska unija je slična Jugoslaviji po jedinstvenom tržištu, koje nije savršeno, i po fiskalnoj decentralizovanosti, uz jednu značajnu razliku – nema izdataka za vojsku.

Teško je napustiti Evropsku uniju

Vladimir Gligorov

Zašto? Uzmimo Jugoslaviju, poređenja radi. Kada se raspa-dala Jugoslavija vjerovalo se da će, bar sa ekonomske tačke gledišta, Srbija proći bolje od Slovenije.

Jer, dokazivalo se, Slovenija više zavisi od srpskog tržišta nego Sr-bija od slovenačkog. Takođe, vjerovalo se da će manje razvijene republike i Kosovo proći najgore. Konačno, hrvatski su političari i ekonomisti dokazivali da će se Hrvatska fiskalno rasteretiti jer se neće prelivati dohodak, kako se govorilo, od razvijenih u nerazvi-jena područja. Ništa od toga nije bilo tačno.

Razlozi raspada nisu bili ekonomski već etnički, bez obzira na ono što se neprestano govorilo o eksploataciji razvijenih od strane manje razvijenih i, naravno, obratno. Za srpske nacionaliste naj-važnije je bilo ujedinjenje srpskog naroda, političko i teritorijalno. Uostalom kao i za druge, mada je kod njih uglavnom bila riječ o očuvanju, osim u slučaju Hrvatske koja je imala teritorijalne pre-tenzije prema Bosni i Hercegovini. Ovo valja imati u vidu kako bi bilo jasno da se iz posledica ne mogu jednostavno izvući uzroci i pouke za budućnost.

Svejedno, Slovenija je relativno brzo sa jugoslovenskog prešla na evropsko tržište, a vratila se na bivše jugoslovensko kada su ratovi završeni. Mada je udio jugoslovenskog tržišta, posebno ako se iz-uzme hrvatsko, značajno manje važan nego što je bilo u zajedničk-

oj državi. No, devedesetih godina prošloga vijeka trgovina između bivših jugoslovenskih država gotovo je zamrla. Čak i posle 1995. nije se naročito brzo oporavljala. Srbija je imala najveće gubitke. Hrvatska je zaista deindustrijalizovana, ali to je bar jednim dije-lom bila posledica privredne politike koja se temeljila na razvoju turizma i na tržištu nekretninama. Ovo poslednje prošlo je veoma rđavo posle kraha 2008-2009. No, ako se samo posmatraju gubici u trgovini, Srbija je prošla najgore – upravo suprotno od očekivanja zagovornika napuštanja Jugoslavije.

Posebno je zanimljiva fiskalna argumentacija jer je ona bila u osnovi hrvatskog nacionalnog pitanja. Jugoslavija je bila fiskalno veoma decentralizovana, pogotovo ako se izuzmu izdaci za vojsku i federalnu administraciju. Fond za nerazvijene bio je izuzetak, čiji ekonomski efekti nisu bili valjano analizirani. Po raspadu vojni iz-daci su, naravno, povećani, posebno u budžetima Hrvatske i Srbije. I danas, posle toliko godina, javni izdaci su vjerovatno značajno veći, kao udio u bruto domaćem proizvodu, nego što su bili u Ju-goslaviji. U svakom slučaju, nijesu značajno smanjeni – što će reći da nove države njihove poreske obveznike koštaju više nego Jugo-slavija. Na stranu to što bi javni troškovi Jugoslavije, da je opstala kao demokratska zemlja i postala članica Evropske unije, bili zna-čajno manji, o transferima iz evropskih fondova da i ne govorimo.

73

Broj 2Februar 2019.

Raspadi, dakle, umiju da budu skupi, a troškovi mogu da padnu na one koji to ne očekuju. Evropska unija je slična Jugosla-viji po jedinstvenom tržištu, koje nije savr-šeno, i po fiskalnoj decentralizovanosti, uz jednu značajnu razliku – nema izdataka za vojsku. I, zapravo, zemlje članice Evropske unije troše veoma malo, za evropske isto-rijske standarde, na vojsku. Što je osnova vjerovanja da bi isto bio slučaj i sa Jugo-slavijom, da je opstala. Svejedno, kao i u Jugoslaviji, raspravlja se o tome ko koga iskorišćava i ko snosi poreski teret. I ko bi, posljedično, prošao gore ako bi se Evropska unija raspala.

Ne neočekivano, Njemačka, vjeruje se, ima veće koristi od članstva u EU od drugih jer ima suficite u trgovini na jedinstvenom tržištu i izvan njega. Ovdje može biti od interesa poređenje sa raspravama u Ju-goslaviji. Uzmimo da Slovenija uplaćuje u fond za nerazvijene, ko bi mogao da ima čistu korist od toga? To zavisi od toga da li se novac koristi za uvoz iz Slovenije. Ukoli-ko da, onda je Slovenija na dobitku jer raz-vija izvozni sektor kroz povećani izvoz u manje razvijene republike i na Kosovo. Što objašnjava zašto je Sloveniji bilo lakše da se prebaci na evropsko tržište jer je imala razvijen izvozni sektor.

Slično bi bio slučaj i s Njemačkom, ali i sa drugim zemljama članicama koje dopri-nose fondovima Evropske unije namije-njenim manje razvijenim zemljama čla-nicama. Recimo, Ujedinjeno Kraljevstvo bi trebalo da ima korist u povećanoj trgo-vini koja je posljedica njenog doprinosa budžetu Evropske unije i tako i budžetima zemalja srednje Evrope, na Baltiku i na Bal-kanu. Naravno, sa razvojne tačke gledišta, ovi transferi su korisni zemljama koje ih primaju na isti način kao i strana direktna ulaganja. Jer povećavaju proizvodne spo-sobnosti i, u mjeri u kojoj su usmjerene u izvozni sektor, povećavaju njihov izvoz. Pogotovo ukoliko se uzme u obzir i izvoz na treća tržišta. Za razliku od Jugoslavije, u kojoj su manje razvijene republike i Kosovo uglavnom imali male izvozne sektore, ma-nje razvijene zemlje članice Evropske uni-je su po pravilu (Grčka je izuzetak) znatno otvorenije, to će reći izvoze znatno veći dio ukupne proizvodnje od razvijenijih.

Tako da nikako nije izvjesno da bi razvi-jenije zemlje članice prošle bolje ako bi se Evropska unija raspala. Što se čini da je nauk iz iskustva Ujedinjenog Kraljevstva, Novi magazin.

Sajtovi će imati obavezu da budu jasniji i kada je riječ o popustima koji se nude, kao i da promovišu samo one ponude koje su zaista u tom trenutku dostupne.

Od 1. septembra bez skrivenih troškova na "Bookingu"

Sajtovi za rezervaciju smještaja

Najveći sajtovi za rezervaciju smje-štaja, uključujući "Trivago" i "Bo-oking", moraće da promijene na-

čin poslovanja, nakon što je na osnovu ispitivanja sprovedenog u Velikoj Britaniji ustanovljeno da su neki od njih obmanji-vali korisnike u vezi sa cijenama hotelskog smještaja i rezultata pretrage. Onlajn trži-štu rezervacija hotela, po svemu sudeći, sli-jedi veliko spremanje, a kako je navedeno, najkasnije do 1. septembra ove godine saj-tovi će morati da primijene sve promjene koje je naložila Agencija za zaštitu konku-rencije čime će ponude smještaja postati transparentnije i bez skrivenih troškova, što do sada nije bio slučaj.

Britansko tijelo za zaštitu konkurencije je sprovelo detaljnu analizu sa ovog dijela tržišta i posebno se fokusiralo na agresiv-ne načine prodaje i rezervacije smještaja, obmanjujuće tvrdnje u vezi sa sniženji-ma i skrivenim troškovima. Neki kupci su naveli da su tokom rezervacije smještaja dobijali upozorenja da i drugi korisnici raz-matraju istu ponudu kao i oni, dajući im na taj način lažni utisak o popularnosti hote-la. Sa druge strane dešavalo se da tokom rezervacije nije predstavljana puna cijena smještaja zbog čega su korisnici ovih uslu-ga dovedeni u zabludu ili su oštećeni.

Pod kontrolom antimonopolske komisije u Velikoj Britaniji našli su se najveći sajtovi za rezervaciju smještaja iako, kako kažu, nisu svi koristili identične oblike nepo-štene poslovne prakse. Bez obzira na to,

sve kompanije koje se bave ovim poslom, ubuduće će morati da poštuju smjernice koje su im date. Kompanije su se, prenose britanski mediji, obavezale da će, između ostalog, u toku rezervacija smještaja ko-risnicima prikazivati sve troškove, uklju-čujući i takse, kao i da će se uzdržavati od agresivnih načina prodaje. Takođe će imati obavezu da budu jasnije i kada je riječ o po-pustima koji se nude, kao i da će promovi-sati samo one ponude koje su zaista u da-tom trenutku dostupne.

- Tokom kontrola primijećeno je da su saj-tovi često požurivali kupce da donesu od-luku o tome što su im davali lažni utisak o popularnosti baš onog hotela koji oni raz-matraju. Dešavalo se da sajtovi postavljaju oglase rasprodatih hotela u pretrazi kako bi uticali na ljude da što brže rezervišu, nave-deno je u saopštenju britanske antimono-polske komisije. Neki sajtovi su, na primer, bili nejasni i u vezi sa popustima na od-ređeni smještaj. Da bi privukli korisnike če-sto su recimo upoređivali cijene luksuznih apartmana sa standardnim sobama i time iskazivali popuste koji su veći od realnih.

Poseban problem je postojao kod skrive-nih troškova. Ubuduće će sajtovi morati da unapred prikažu ukupan iznos koji kli-jenti moraju da plate, umjesto dosadašnje prakse da ističu samo cijene sobe, a zane-maruju recimo porez, troškove rezervacije ili boravišnu taksu, navodi se u ovom izvje-štaju.

74

Broj 2 Februar 2019.

Kao preduzetnik morate biti spremni da učite o stvarima koje vas baš i ne interesuju, da potrošite na to mnogo vremena i u prvi mah možda i ne shvatite zašto je to važno.

Kako (ne) uspeti u preduzetništvu?

Andrija Gerić, sportski psiholog i bivši odbojkaš

Biti preduzetnik u većini stvari slično je kao biti vrhunski sportista. Ono što im je zajedničko jeste da imaju

konkurenciju, moraju da budu posvećeni i fokusirani, pripremljeni da u važnim mo-mentima, kada je "pritisak" veliki, daju svoj maksimum. Mnoge strategije iz sporta se mogu vrlo uspješno koristiti i u preduze-tništvu.

Možda su jedne od najvažnijih stvari jasna vizija i jasan cilj. Zbog toga je za preduze-tnika važno da dobro zamisli kako izgleda

osjećaj mogu biti odlična motivacija i "gori-vo" za momente kada vam baš i ne ide naj-bolje. Kao i u sportu, i u biznisu postoje loši dani. Dani u kojima želite da napustite sve i da odustanete. Upravo za te dane možete iskoristiti ovaj osjećaj i sliku da se podsjeti-te zašto sve to uopšte i radite.

Iz mog, za sada još uvek kratkog, predu-zetničkog iskustva, mogu reći da između sporta i preduzetništva postoje i tri velike razlike:

- Preduzetništvo više podsjeća na čita-

to što želi da postigne i da unaprijed osmi-sli detalje budućeg uspjeha.

Kako izgraditi firmu da bude baš onakva kakvu je vi želite? U prvom trenutku mož-da ne znate kako ćete uspjeti i šta ćete sve morati da uradite da biste ostvarili svoj cilj. Zato je važno da sliku cilja držite u glavi i dozvolite sebi da osjećate sve ono što ćete osjećati kada cilj bude ostvaren. Važno je da se uživite potpuno, kao da se to sada de-šava. Za svaki slučaj, provjerite da li je baš to ono što zaista želite. Upravo ta slika i taj

75

Broj 2Februar 2019.

Četvorodnevna radna nedjelja je bolja i za radnike i poslodavce

Apel iz Davosa

Kraće radno vrijeme imalo bi niz po-godnosti za radnike i poslodavce, a svijet bi trebalo da prihvati četvoro-

dnevnu radnu nedjelju, To su poručili psi-holog Adam Grant i ekonomista i istoričar Rutger Bregman na Svjetskom ekonom-skom forumu u Davosu.

- Mislim da imamo neke dobre eksperi-mente koji pokazuju da ako smanjite radno vrijeme, ljudi bolje i efikasnije usmjeravaju svoju pažnju, pa urade isto koliko i za duže radno vrijeme, a to često bude kvalitetnije i kreativnije. Takođe su i lojalniji organiza-cijama koje su spremne da im daju fleksi-bilnost kako bi brinuli o svom životu izvan posla - rekao je Adam Grant, psiholog sa Vorton škole Univerziteta u Pensilvaniji.

Ekonomista i istoričar Rutger Bregman, autor knjige Utopija za realiste, saglasan je sa Grantom i objašnjava da kraća radna nedjelja zapravo nije toliko radikalna.

- Decenijama, najznačajniji ekonomisti, fi-lozofi, sociolozi, vjerovali su, sve do 1970-ih, da ćemo sve manje raditi. U dvadesetim i tridesetim godinama prošlog vijeka po-stojali su veliki kapitalistički preduzetnici

koji su otkrili da, ako skratite radnu nedje-lju, zaposleni postanu produktivniji. Henri Ford je, na primjer, otkrio da, ako promijeni radnu nedjelju sa 60 sati na 40 sati, zapo-sleni bi postali produktivniji, jer nisu bili toliko umorni u svoje slobodno vrijeme - rekao je Bregman.

Ova stanovište podržano je od strane aka-demskog istraživanja. Višestruke studije podržavaju stav da bi kraća radna nedjelja učinila ljude srećnijim i produktivnijim, dok podaci OECD-a pokazuju da zemlje sa kulturom dugog radnog vremena često imaju loš rezultat za produktivnost i BDP po satu rada.

U međuvremenu, jedna kompanija na No-vom Zelandu, koja je prošle godine osudila četvorodnevnu radnu sedmicu, predomi-slila se i potvrdila da će usvojiti mjeru na trajnoj osnovi.

Akademici koji su proučavali studiju pri-javili su niži nivo stresa, veći nivo zado-voljstva poslom i bolji osjećaj ravnoteže između posla i života. Oni kažu i da su ra-dnici bili 20 odsto produktivniji, Bankar.me.

vu sportsku karijeru nego na konkretnu utakmicu(meč) ili, recimo, jednu sportsku sezonu. Preduzetništvo, eventualno, može-mo uporediti sa maratonom - trkom u kojoj rezultati dolaze nakon dugo vremena.

- Za razliku od sporta, gdje sportista pozna-je taktiku, tehniku i skoro sve tajne sporta i posla kojim se bavi, u preduzetništvu na početku ima mnogo nepoznatih stvari sa kojima se suočavate i koje nemaju nika-kve veze sa vašom strukom. Vaše znanje o temama koje su neophodne za uspješnog preduzetnika možda nije dovoljno. Admi-nistracija, poznavanje propisa, marketing i brend, organizacija posla, knjigovodstvo ili logistika mogu biti za vas potpuno nepo-znati, teško razumljivi i opterećujući. Kao kad bi, na primjer, u vaterpolo tim ubacili nekog ko se bavi mačevanjem.

- U sportu se rezultati ostvaruju u relativno kratkim vremenskim rokovima, a česte su i provjere forme, a samim tim ste, na neki način, i spriječeni da ponavljate greške. Imate više prilike za korekciju. U predu-zetništvu mogu da prođu mjeseci dok vi shvatite šta je pogrešno, što je pogubno za vaš posao.

Kao preduzetnik morate biti spremni da učite o stvarima koje vas baš i ne intere-suju, da potrošite na to mnogo vremena i u prvi mah možda i ne shvatite zašto je to va-žno. Mnogo vještina je potrebno da bi firma bila uspješna. Ipak, kao i u sportu, uvijek mora biti i malo sreće.

Morate pronaći najbolje ljude za svoj tim, ljude koji veruju u vaš cilj i vašu viziju, koji imaju znanje i vještine koje vi nemate.

Ako ostajemo u metafori sporta kao predu-zetništva, onda smo mi u Srbiji neka vrsta niže lige, a ne vrhunskog sporta. Niže lige su dobre samo za učenje. Do uspjeha i pre-laska na viši nivo dolazi se teško, ponekad uz pomoć sudija. Rijetki su uspjesi bazirani na čistom radu, trudu, posvećenosti i entu-zijazmu. Takvi preduzetnici i takvi sportisti su za svako poštovanje!

Mnogi misleći ljudi već decenijama tragaju za magičnom formulom za uspjeh. Mišlje-nja sam da univerzalni način da stignete do uspjeha ne postoji. Svako ima svoj put i ono što je važno jeste da upoznaš sebe, svoje inspiracije, viziju, ciljeve, strast i po-svećeno radiš kao preduzetnik, u skladu sa svojim vrijednostima, sve dok ne ispu-niš ono što si zamislio. Nekad je pametno i odustati ili promijeniti sport i baviti se onim što će donijeti rezultat, zadovoljstvo i ispunjenost.

76

Broj 2 Februar 2019.

Živinarstvo je primarna djelatnost, a bave se uzgojem pšenice, heljde i raži, kao i pčelarstvom.

Za biznis su najvažniji rad i ambicija

Suad Višnjić, suvlasnik kompanije "Višnjić Komerc"

Počeli smo od farme sa 13.000 koka nosilja, i zahvaljujući velikom radu, za samo dvije godine, imali smo

90.000 koka, a za uzgoj 35.000, kaže u in-tervjuu Glasniku, Suad Višnjić suvlasnik kompanije "Višnjić Komerc". Dodaje da dnevno proizvode 70.000 konzumnih jaja. Živinarstvo im je primarna djelatnost, ali u sklopu firme posluju i dva diskonta stočne hrane. Ove godine zasijali su pet hektara pšenice, heljde i raži. Posjeduju i 100 košni-ca pčela.

Glasnik: Vaša kompanija posluje 34 godine. Kako bi predstavili dosadašnji respektabil-ni poslovni put kompanije? Pored živinar-stva, koje Vam je primarna djelatnost, da li poslovanje bazirate i u još nekim sektori-

77

Broj 2Februar 2019.

ma? I koliko radnika zapošljavate?

S. Višnjić: Pokretanje sopstvenog biznisa zahtijeva mnogo napor-nog rada, upornosti, volje, strpljenja. Najvažnije je nikad odustati i to je ono što čini jednu firmu uspješnom, između ostalog i našu. Naravno, prepreka je na poslovnom putu bilo mnogo. Nizali su se uspjesi i neuspjesi jedan za drugim, ali iz neuspjeha smo samo uči-li. Iz mog iskustva dodao bih da je svaka uspješna firma porodična firma gdje svako u porodici učestvuje i prolazi na neki način kroz ono što prolazi i onaj ko je pokrenuo posao. Živinarstvo je primarna djelatnost, ali u sklopu firme posluju i dva diskonta stočne hrane. Dodatno, ove godine smo zasijali pet hektara pšenice, heljde i raži. Uz sve to, posjedujemo i 100 košnica pčela. Kada je broj radnika u pitanju, trenutno zapošljavamo njih 27.

Glasnik: Zašto ste se odlučili da biznis gradite i razvijateu živinar-stvu?

S. Višnjić: Firma je počela sa radom prije 34 godina, i ukratko naša priča je sledeća. Do 2007. naša firma je bila najveći uvoznik konzu-mnih jaja. Prodajom konzumnih jaja se bavimo još od davne 1985. godine. Put su otvorili naši roditelji, pa je posao u oblasti živinar-stva na neki način i tradicija i u njemu je naša porodica mnogo go-dina, tako da je i moj poziv bio očekivan. Proizvodnju smo otpočeli 2007. a prvo smo sagradili farmu od 13.000 koka nosilja, i za samo dvije godine, kao rezultatog velikog rada, imali smo 90.000 koka nosilja, a za uzgoj 35.000.

Glasnik: Proizvodnja hrane je izuzetno zahtjevna djelatnost. Koli-ko je to veliki izazov za Vas?

S. Višnjić: Svaki posao u vezi sa proizvodnjom hrane je na pose-ban način zahtjevan i prije svega odgovoran. Međutim, da bismo uspješno obavljali bilo koji posao, morate i da volite to što radite, i da budete posvećeni svom poslu. Praćenje svih procesa od kojih se nekoliko i istovremeno odvija zahtijeva požrtvovanost. Važni su i brzo reagovanje, kao i sposobnost donošenja ispravnih odluka koji predstavljaju ključ procesa proizvodnje.

"Višnjić Komerc" je danas izuzetno velika kompanija i za realiza-ciju svih zadataka u proizvodnji neophodna je podrška tima zapo-slenih koju su predani svom poslu i zaslužuju povjerenje.

Glasnik: Višnjić Komerc je jedan od najvećih proizvođača konzu-mnih jaja i 18-to nedeljnjih koka nosilja. Kolika je dnevna proizvo-dnja jaja? I koliko godišnje prodate koka nosilja?

S. Višnjić: Dnevno proizvodimo 70.000 komada svježih konzumnih jaja. Kapacitet farme za odgoj koka nosilja je 35.000 u turnusu. Tur-nus traje 126 dana, tj. 18 nedelja. Trenutno nemamo kapacitet za prodaju jer sve što proizvodimo, proizvodimo za naše potrebe.

Glasnik: Opredijelili ste se za plasman na domaćem tržištu? Zašto? Da li planirate da izađete van granica Crne Gore?

S. Višnjić: Proizvodimo i plasiramo robu isključivo za potrebe do-maćeg tržišta. Bilo je ponuda za izvoz jaja i van granica Crne Gore, jedna ponuda je i dalje aktuelna, ali neka ostane poslovna tajna do trenutka realizacije.

Glasnik: Gdje se nalazi farma "Višnjć Komerc" i da li se proizvodnja jaja odvija na u skladu sa savremenim standardima u proizvodnji hrane?

S. Višnjić: Farma “Višnjić Komerc" se nalazi u Matagužima. Kada je riječ o proizvodnji jaja odgovorno tvrdim da se odvija u skladu

sa savremenim standardima u proizvodnji hrane. Posjedujemo HACCP standard. Analize jaja vršimo preko nadležnih institucija jednom mjesečno, dok se za vrijeme ljetnje turističke sezone ana-lize vrše i više puta.

Glasnik: Da li se rade redovne kontrole živinarskog jata?

S. Višnjić: Kontrolu jata vrši nasa Specijalisticka veterinarska am-bulanta na čelu sa dr. vet. med. Zoranom Filipovićem a u saradnji sa Upravom za bezbednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Crne Gore, sa kojom imamo više nego koreknu saradnju. S obzirom da imamo naš odgoj vodimo računa o piletu od prvog dana nje-govog života. Pile nabavljamo od dobavljača iz Bugarske sa kojim sarađujemo od samog početka. Itekako smo posvećeni redovnoj kontroli živinskog jata. Program vakcinacije je pod upravljanjem i nadzorom našeg veterinara, gdje se za svako jato pravi poseban program imunizacije. Na kraju proizvodnog ciklusa, vršimo inter-nu kontrolu uspešnosti izvršene vakcinacije. Posledujemo Elisa aparat koja služi u te svrhe.

Glasnik: Je li teško poslovati u ovoj oblasti posebno kada se još uvijek uvoze znatne količine jaja, a takođe i raste broj domaćih proizođača?

S. Višnjić: Kao što sam i na samom početku naveo nije uvijek lako poslovati u ovoj oblasti. Uvoz je nešto sa čim se konstantno borimo i što nam na putu poslovanja stvara probleme jer se uvozi iz zema-lja gdje vlada hiperprodukcija koja dovodi do viška robe koji se ka-snije prodaje ispod cijene koštanja, gdje istovremeno važe doping cijene za izvoz. Pored ovog problema, naveo bih još jedan. Naime, na našem tržištu ćemo vrlo teško pronaći uvozna jaja. Često obi-lazimo markete i u prilici smo da primijetimo da i pored činjenice da Crna Gora uvozi oko 40 miliona jaja na godišnjem nivou, ne mo-žemo ista pronaći u prodajnim objektima. Problem predstavlja i to što izlazni PDV na komzumna jaja 21% na ulazni na hranu, pile kao i za koku nosilju 7%.U okruženju stopa PDV-a na komzumna jaja je znatno manja np: u Srbiji 10% a u Makedoniji 5%.

Glasnik: Kakav je poslovni ambijent za razvoj živinarstva u Crnoj Gori?

S. Višnjić: Crna Gora je zemlja sa otvorenom ekonomijom, čiji do-bar geopolitički položaj i raznolikost prirodnih resursa predstavlja-ju značajnu komparativnu prednost ali i potencijal daljeg razvoja. Da bi se stvorili uslovi za navedeno, potrebno je prepoznati, a za-tim i otkloniti brojne probleme koji karakterišu poslovni ambijent u Crnoj Gori, između ostalog i u oblasti živinarstva. Mišljenja sam da postoji još prostora za razvoj, imajući u vidu da Crna Gora uvozi velike količine jaja. Umjesto da uvozimo, trebali bi pratiti primjere zemalja u okruženju i uvećati proizvodnju konzumnih jaja. Ukoli-ko domaći proizvođači uspiju da uvećaju proizvodnju konzumnih jaja za 15-20 % nećemo zavisiti od uvoza, niti ćemo imati potrebe za tim. Na tom putu dobra praksa može biti i pojačana analiza koju smo svojevremeno imali, a sve sa ciljem zaštite svog proizvoda i svoje proizvodnje. To je bilo u periodu kada smo radili uvoz jaja, koji je koštao i po nekoliko hiljada eura,

Glasnik: Želite li da komentarišete nešto što nijesmo obuhvatili pitanjima?

S. Višnjić: Za kraj bih iskoristio priliku i zahvalio se svim zaposle-nim u našoj firmi na posvećenosti i odanosti radu. Uz to zahvalju-jemo se i Privrednoj komori na čelu sa gospodinom Golubovićem na dostupnosti i ukazanoj pomoći uvijek kada je bilo potrebno.

78

Broj 2 Februar 2019.

Poultry farming is the primary activity, but they also deal with the cultivation of wheat, buckwheat and rye, as well as beekeeping.

Hard work and ambition are the most important for business

Suad Višnjić, co-owner of the company "Višnjić Komerc"

We started with a farm of 13 000 egg-laying hens, and thanks to our hard work, in just two years, we had 90000 hens, and 35 000 for breeding, said Suad Višnjić, co-

-owner of Višnjić Komerc in the interview for Glasnik. On a daily basis they produce 70 000 table eggs. Poultry farming is their pri-mary activity, but there are also two animal feed discounts within the company. This year, five hectares of wheat, buckwheat and rye were sown. They also have 100 beehives.

Glasnik: Your company has been operating for 34 years. How would you describe a respectable company's development path so far? In addition to poultry farming, which is your primary activity, are there other sectors in which your company operates?

S. Višnjić: Starting a business requires a lot of hard work, per-sistence, will, and patience. The most important thing is never to give up, and that's what makes one company successful, including ours. Of course, there were many obstacles on our business deve-lopment path. We were experiencing successes and failures one after another, but we learnt through failures. From my experien-

79

Broj 2Februar 2019.

ce, I would add that every successful company is a family-owned company where everyone in the family participates and passes in some way through what is going on to the one who has started the business. Poultry farming is our primary activity, but there are also two animal feed discounts in the company. Additionally, this year we have sown five hectares of wheat, buckwheat and rye. We also have 100 beehives. As far as the number of workers is concerned, we are currently employing 27 workers.

Glasnik: What makes you decide to develop your business in the field of poultry farming?

S. Višnjić: The company started working 34 years ago, and in brief here is our story. By 2007, our company was the largest importer of table eggs. We have been dealing with the sale of table eggs since 1985. Our parents opened this path for us, so the work in the field of poultry farming is in some way a tradition, therefore my vocation was also expected. We started production in 2007 and first we built a farm of 13 000 egg-laying hens, and in just two years, as a result of hard work, we had 90000 hens, and 35 000 for breeding.

Glasnik: Food production is an extremely demanding activity. How big is this challenge for you?

S. Višnjić: Each business related to the production of food is parti-cularly demanding and above all responsible. However, in order to successfully perform any job, you also need to love what you are doing, and to be committed to your business. Monitoring of all the processes of which several take place at the same time requires sacrifice. It is also important to quickly react, as well as the abi-lity to make a right decision which is the key to the production process.

Today, “Višnjić Komerc” is a big company and for the realization of all tasks in production, it is necessary to have a support of the entire team of employees who are dedicated to their work and de-serve trust.

Glasnik: Višnjić Komerc is one of the biggest producers of table eggs and 18 weeks old egg-laying hens. What is the daily producti-on of eggs? And how many egg-laying hens do you sell annually?

S. Višnjić: We produce 70 000 pieces of fresh eggs per day. The capacity of the farm is 35 000 per one turnus. Turnus lasts for 126 days, i.e. 18 weeks. Currently, we do not have the selling capacity, because everything we produce, we produce for our needs.

Glasnik: You have chosen the domestic market for the placement of your products? Why? Are you planning to start exporting?

S. Višnjić: We produce and market goods exclusively for the needs of the domestic market. There were offers for the export of eggs outside the borders of Montenegro, one offer is still valid, but it will remain a business secret until the moment of realization.

Glasnik: Where is the farm “Višnjic Komerc” located and is the production of eggs in accordance with modern standards in food production?

S. Višnjić: The Farm “Višnjić Komerc” is located in Mataguži. When it comes to the production of eggs, I assure you that it is taking pla-ce in accordance with modern standards in food production. We have a HACCP standard. Analyzes of eggs are carried out through the competent institutions once a month, while during the sum-mer season the analyzes are done several times.

Glasnik: Are there regular inspections of the poultry flocks?

S. Višnjić: The control of eggs is carried out by our Special Veteri-nary Clinic led by veterinarian Zoran Filipović and in cooperation with the Directorate for Food Safety, Veterinary and Phytosanitary Affairs of Montenegro, with which we have more than a correct cooperation. Considering that we have our breeding, we take care of a chicken as of the first day of its life. We purchase chickens from suppliers from Bulgaria with whom we cooperate from the very beginning. We are dedicated to the regular control of the poul-try flock. The vaccination program is under the control and super-vision of our veterinarian, where a special immunization program is made for each flock. At the end of the production cycle, we per-form internal control of the success of vaccination. We have Elisa device for this purpose.

Glasnik: Is it difficult to do business in this field, especially when significant quantities of eggs are still being imported, and also the-re is a growing number of domestic producers?

S. Višnjić: As I have already said at the beginning, it is not always easy to do business in this field. Import is something we are con-stantly struggling with and what creates problems on our business path, given that goods are imported from the countries where the-re is a hyper-production, which leads to surplus of goods that are later sold below the cost price, where at the same time the doping prices for export are valid. In addition to this issue, I would like to mention another one. Namely, in our markets, it is very difficult to find imported eggs. We often visit the markets and we are able to notice that despite the fact that Montenegro imports about 40 million eggs annually, there are no imported eggs. The additional problem is that the output VAT for table eggs is 21%, while the input VAT on food, chicken and egg-laying hens is 7%. In the neighbou-ring countries, VAT rate is much lower for table eggs: in Serbia 10% and in Macedonia 5%.

Glasnik: Is the business environment in Montenegro favourable for the development of poultry farming?

S. Višnjić: Montenegro is an open economy country, which good geopolitical position and diversity of natural resources represent a significant comparative advantage and the potential for further development. In order to create the conditions for this, it is neces-sary to recognize, and then to eliminate numerous problems that is characteristic for the business environment in Montenegro, among others, even in the field of poultry farming. I think that the-re is still room for development, bearing in mind that Montenegro imports large quantities of eggs. Instead of importing, we should follow examples of the neighbouring countries and increase the production of table eggs. If domestic producers manage to incre-ase the production of table eggs by 15-20%, we will not depend on imports, nor will we need to do so. On this path, a good practice would be an enhanced analysis which we once had, with the aim of protecting our product and our production. It was in the period when we were importing eggs, which cost several thousand Euros.

Glasnik: Would you like to add something that it is not covered by our questions?

S. Višnjić: Finally, I would take this opportunity and thank all the employees in our company for dedication and devotion to their work. In addition, we would like to express our gratitude to the Chamber of Economy of Montenegro, headed by Mr. Golubović, for availability and assistance whenever necessary.

80

Broj 2 Februar 2019.

Počeci razvoja turizmaIz knjige "Ekonomska istorija Crne Gore" dr Branislava Marovića

Okupljanje naroda u Crnoj Gori javlja se u vidu do-govora glavara sa vladarima radi odbrane zemlje, zatim radi poklona ćivotu Svetog Petra Cetinjskog i

na raznim svetkovinama posvećenim značajnim pobjedama nad neprijateljem, saborima, vjerskim i državnim praznicima, udajama i ženidbama pojednih članova dinastije Petrović, sve je to ličilo na neke pojave analogne današnjem turizmu koje su bile vezane za Cetinje (Biljardu i Cetinjski manastir). Okupljanje naro-da iz današnje Crne Gore na Cetinju radi poklona moštima sveca u Cetinjskom manastiru, posebno od sredine XIX vijeka, imalo je karakter hodočasničkog turizma. Jedan drugi vid okupljanja književnika, publicista, političara i naučnika – zastupljen na ne-koliko značajnih kulturnih manifestacija kao što su bile proslave 400-godišnjice Obodske štamparije (1893. godine), 200-godišnjice vladajuće kuće Petrović (1896), proglašenja Crne Gore za kraljevi-nu (1910), 100-godišnjice rođenja Petra II Petrovića Njegoša (1913) –imao je neka obilježja naučnog, kongresnog turizma. Proslave ovih jubileja bile su značajni nacionalni i kulturni događaji, koji su u evropskoj štampi imali publicitet i na taj način upoznavali evropsku javnost sa Crnom Gorom, o kojoj je Evropa veoma malo ili nimalo znala. Početak XIX vijeka obilježen je interesovanjem evropske politike za Crnu Goru i posjetama evropskih naučnika, novinara i političara Cetinju.

U prvoj polovini XIX vijeka stvaraju se nešto povoljniji uslovi za dolazak i boravak stranaca na prostoru današnje Crne Gore. Re-dovna brodska linija na relaciji Trst–Kotor uspostavljena je 1838. godine, što je omogućilo i bolju vezu stranaca sa Crnom Gorom vladike Rada, odnosno Lojdove linije do Krfa kojom je bio povezan i Ulcinj jednom nedjeljno. Izgradnjom Biljarde 1838. godine i u njoj soba za prenoćište i hranu za goste strance, Petar II Petrović je stvarao bolje uslove za posjetu stranaca Crnoj Gori. On je svojim gostima omogućio i bolje i sigurnije putovanje od Kotora putem preko Njeguša do Cetinja, šaljući im pratnju i na taj način takođe uticao na stvaranje boljih uslova za dolazak stranaca. Njegoševa želja da sa gostima komunicira na njemačkom, francuskom, ru-

81

Broj 2Februar 2019.

Izgradnjom Biljarde 1838. godine i u njoj soba za prenoćište i hranu za goste strance, Petar II Petrović je stvarao bolje

uslove za posjetu stranaca Crnoj Gori.

skom i italijanskom jeziku, sjedi za istim stolom, pije šampanjac i druga vina, igra bilijar, makao i druge igre – privukla je značajan broj evropskih ličnosti da posjete Crnu Goru i probudila naučno i uopšte interesovanje za njegovu malu, slobodnu i patrijarhalnu zemlju.

Crnogorska država u periodu do 1878. godine nije imala finan-sijskih mogućnosti da gradi puteve, niti je imala vremena da se posveti tom poslu, jer je neprijatelj stalno bio na njenom pragu, pa je odbrana slobode bila nužnija. Siromašnoj državi bio je pri-oritet da svom stanovništvu obezbijedi elementarne uslove živo-ta i opstanka. Vladika Rade nije mogao, upravo zbog navedenih činjenica, da gradi puteve, ali je vizionarski osjetio potrebu da otvori vrata svoje države prema svijetu, iz kojeg je došlo do broj-nih posjeta austrijskih, njemačkih, engleskih, francuskih, čeških i drugih naučnika, publicista, političara i krunisanih glava (pos-jeta saksonskog kralja Fridriha Avgusta sa brojnom pratnjom 1838. godine). U periodu 1878–1914. godine današnju Crnu Goru je, prema nepotpunim podacima, posjetilo ili pisalo o njoj oko 50 inostranih naučnika, književnika, putopisaca i drugih i oko 20 do-maćih (sa prostora bivše SFRJ). Iz brojne grupe inostranih posje-tilaca ostale su mnoge napisane stranice putopisa i drugih djela

koja govore o prirodnim ljepotama, istoriji crnogorskog naroda, njegovom načinu života, običajima i njegovom veoma izraže-

nom gostoprimstvu ("nigdje čovjek ne može biti primljen prijatnije i ljubaznije nego u gostoprimnoj crnogorskoj

kolibi“). U ovom periodu do 1878. godine javljaju se prvi smještajni kapaciteti za turiste. Hotel "Grand“

na Cetinju 1864. godine građen je akcionarskim kapitalom. Gostionica, kako se naziva u doku-

mentu akcionarskog društva, počela je da se gradi 1863. godine s akcionarskom glavni-

com koja je trebalo da iznosi 10.000 fiori-na. "Lokanda“, kako su nazivali ovaj hotel, bio je izgrađen 1864. godine. Hotel je imao solidan restoran i osam spavaćih soba i "predstavljao je prvu modernu građevinu u Cetinju“. Hotel je kasnije rekonstruisan i dozidan. Prvi privatni pansioni javljaju se u

Boki Kotorskoj u drugoj polovini XIX vijeka. U Herceg Novom je otvoren 1860. godine pansion

"Evropa“ sa osam ležaja, a u Kotoru hotel "Grac“, zatim u Herceg Novom otvoreni su "Bella Vista“ sa deset ležaja,

"Roza Markulin“ sa šest ležaja, "Balkan“ sa pet ležaja, "Lovćen“ sa osam ležaja. Osim ovih, u gradu su radili još i hoteli: "Savina“, "Ercegnovi“, "Srpski hotel“ i "Beograd“. Prije izgradnje i otvaranja pomenutih smještajnih objekata u Kotoru je bilo razvijeno izdava-nje privatnih soba za smještaj turista. Strani posjetioci intenzivi-rali su svoje dolaske na Cetinje sedamdesetih godina XIX vijeka, o čemu svjedoči Ljuba Nenadović, koji kaže da je "Lokanda“ bila puna stranaca, "tako da su jednog dana za stolom nabrojali devet narodnosti i devet jezika“.

(U sljedećem broju "Glasnika" o organizovanom razvoju turizma nakon 1878. godine).

82

Broj 2 Februar 2019.

Kotor među 15 najboljih destinacija Evrope!

European Best Destinations 2019

Kotor je, nakon glasanja za najbolju evropsku destina-ciju, u konkurenciji među 20

gradova zauzeo 13. poziciju i plasi-rao se ispred Firence, Rige, Pariza, Londona, Beča, Brisela i Berlina, svrstavši se na zvaničnu listu 15 najboljih evropskih destinacija – European Best Destinations 2019.U glasanju su učestvovali ljubite-lji kulturnog turizma iz 153 zemlje svijeta, a na zvaničnom sajtu EBD navedeno je da je Kotor "idealna destinacija za one koji traže au-tentičnost i novo iskustvo", kao i "odličan izbor za one koji se ne mogu opredijeliti između sunča-nja tokom opuštajućeg odmora i otkrivanja kulturno-istorijskog naslijeđa, porodičnog odmora ili romantičnog putovanja".Naglašavajući da je Kotor pogodan za svakoga, EBD poručuje da se odustane od velikih prijestonica i pronađe miran odmor u Kotoru. Kriterijumi za uvrštavanje na ovu listu podrazumijevaju da je riječ o destinaciji kulturnog turizma sa najboljim odnosom raznovrsnosti ponude, dostupnosti i cijene.Na vrhu liste najboljih evropskih destinacija našla se Budimpešta, koja ima najbolji spoj kulturnih sadržaja, gastronomske ponude, termalnih voda i znamenitosti sv-jetske baštine.EBD je organizacija sa sjedištem u Briselu čija je uloga promocija kulture i turizma u Evropi, a u par-tnerstvu sa više od 300 turističkih predstavništava i EDEN mrežom Evropske komisije, djeluje u prav-cu boljeg upoznavanja sa potenci-jalima evropskih destinacija.