Prezentacija učinkovitosti projekta oborinske odvodnje Nazorove ulice u Puli

Prema principima Water Sensitive Urban Designa (WSUD)Pljusak Pula – 19.rujan 2012.

A1 A2

A3Parking

Pljusak Pula – 19.rujan 2012.

Opći cilj projekta:Implementacija integralnog pristupa u projektiranju, izgradnji i upravljanju urbanim vodnim sustavima.

Integralni pristup odvodnje:Inovativan pristup upravljanja oborinskim i površinskim vodama koji se oslanja na ekološkom načelu da treba planirati i projektirati odvodnju po prirodnom načinu otjecanja odnosno upravljati oborinama na izvoru koristeći ravnomjerno raspoređene decentralizirane mikro sustave odvodnje, koristeći se tehnikama projektiranja koje predviđaju:

• retencioniranje,• infiltraciju u podzemlje, • evaporaciju,• filtraciju i• biljno pročišćavanje

Prilikom planiranja i projektiranja oborinske odvodnje potrebno je integralno rješavati prometnice s odvodnjom i zelene površine.

Pljusak Pula – 19.rujan 2012.

TRADICIONALNI PRISTUP

• Uže opredjeljenje rada samo na kanalizacijski sustav

• Reaktivnost - Rješavanje problema kad oni već počnu biti goreći

• Isključivo inženjerski pristup

• Zaštita vlasništva po principi: odvesti što dalje i što brže od parcele

• Isključivo vođenje kroz cijevi

Usporedba TRADICIONALNOG i INTEGRALNOG pristupa

INTEGRALNI PRISTUP

• Širi vidik rada na nivou ekosustava

• Proaktivnost - Prevencija problema u prostoru

• Interdisciplinarnost tima koji će rješavati slojeviti sustav odvodnje

• Zaštita ne samo vlasništva već i prostornih resursa

• Oborinske i površinske vode integrirane u namjenu datog prostora

Pljusak Pula – 19.rujan 2012.

Usporedba TRADICIONALNOG i INTEGRALNOG pristupa

Specifični cilj projekta:Cjelovita rekonstrukcija Nazorove ulice i smanjenje plavljenja nizvodno.

Kojim se željelo postići:

1. Smanjenje otjecanja oborinskih voda povećanjem infiltracije u podzemlje na samom mjestu nastajanja (na građevnoj čestici i uz prometnice)

2. Usporavanje otjecanja oborinskih voda u kanalizacijski sustav ili drugi recipijent retencioniranjem (na građevnoj čestici i uz prometnice)

Pljusak Pula – 19.rujan 2012.

Pljusak Pula – 19.rujan 2012.

Obuhvat projekta

Nazorova ulica

Kišni vrt – A1

Kišni vrt – A2

Infiltracijski kanal

Kišni vrt – A3

7

Dotrajali kolnik i instalacije u trupu ceste

Mješoviti sustav odvodnje

Neugledne zelene površine

Nisu u javnoj upotrebi

Pljusak Pula – 19.rujan 2012.

Postojeće stanje prije početka projekta - PROBLEMI

Pljusak Pula – 19.rujan 2012.

Metodologija rada

1. analiza sustava klasičnom metodom (slivnici, kolektor) racionalnom metodom

2. analiza sustava s retencijskim kapacitetom zelenih površina uz ulicu (korišten matematički model SWMM)

3. krajobrazni kriteriji

4. ekonomski kriteriji

5. oblikovanje prometnih površina i elemenata odvodnje

Usvojena metodologija rada usuglašena je s gradskom upravom Grada Pule te je prihvaćena kao model za buduća promišljanja gradskih prostora.

Istovremenim radom, a prihvaćajući sve navedene analize i kriterije uz ekonomsku optimizaciju sustava iznašlo se konačno rješenje uređenja Nazorove ulice u gradu Puli.

Pljusak Pula – 19.rujan 2012.

TRADICIONALNI SUSTAV Kanalizacijski sustav – cijevi sa slivnicima –

potrebno 69 slivnika i cjevovod Ø 700 mm na nizvodnom dijelu

Nizvodno potrebno zbrinuti 606 l/s

Cijena oborinske kanalizacije 1.600.000,00 kn

Uzvodno zapuštene zelene površine

Nizvodno plavljenje

Nema utjecaja na socijalnu i estetsku komponentu

Usporedba TRADICIONALNOG i INTEGRALNOG sustava

INTEGRALNI SUSTAV Cjevovod promjera Ø 250 mm, zadnja dionica

Ø 400 mm, 2 rešetke, 3 retencije, perforirani ivičnjaci sa integriranim odvodnim kanalom na nizvodnom dijelu kao dio prometnice

Nizvodno ostalo za zbrinuti 206 l/s

Cijena oborinske kanalizacije i novih parkova 1.300.000,00 kn

Uzvodno uređene zelene površine i parkovi

Nizvodno spriječeno plavljenje

Ekonomski, estetski i ekološki utjecaj na nivou cjelovitog ekosustava

Dodatno dobivena osnova za daljnju implementaciju na gradskim prostorima grada Pule

Pljusak Pula – 19.rujan 2012.Izgradnja

A1 - Drain cells A2 - Drenažni slojevi A3 - Geomembrana

- Najveća slivna površina - Najmanja retencija- Dvije linijske rešetke

- Veliki utjecaj podzemnih voda

Pljusak Pula – 19.rujan 2012.Fotografije 6 mjeseci nakon izgradnje

A1 A2

A3 Infiltracijski jarak

U narednom dijelu prezentacije je kratki video zapis napravljen amaterskom kamerom tijekom zadnjeg velikog pljuska u Puli dana 19.09.2012.

Trajanje 3:20 min.

Pljusak Pula – 19.rujan 2012.Projekt u funkciji

Zapremine retencija u kišnim vrtovima iznose:A1 = 380 m2 x 0,7 = 270 m3 površinskiCca 200 m3 – podzemne retenccijeA1 = cca 450 – 500 m3 A2= 175 x 0,8 = 140 m3 nadzemnoPodzemno = 88 m2 x 0.7 =62 m3/2 0 = 31 m3A2 = 170 m3

A3 = 290 m2 x 0.7 = 203 m3Podzemno = 150 x 0.7 =105 m3 /2 = 53 m3A3 = 260 m3

Ukupno: 930 m3

Rezerva: ( 380x0,5) A1 + (260 x 0,4 )A2 = 190 + 104 = 294 m3Ukupno: 1225 m3

Površina donjeg dijela Nazorove:740 m2 - 930/740 = 1.25 m** Što znači da bi bez retencija na donjem dijelu Nazorove bilo 1,25 m vode

Pljusak Pula – 19.rujan 2012.Tehnički podaci

Palo je 119 mm kiše tj. 119 l/m2 Prosjek Pule za rujan je 89 mm – za cijeli mjesec

Kiša je padala 2 h intezitetom od:i = ( H x 10 000)/ t x 60 i = (119 x 10000) / 2x3600 = 165 l/sšto odgovara PP > 100 god.

A – površina sliva Nazorove ulice = 9141 m2Q = c x i x AQ = 0.9 x 165 x 0,941 = 140 l/sV = 140 x 2x60x60 = 1008000 l = 1008 m3 Rezerva u kišnim vrtovima:cca = 215 m3

Pljusak Pula – 19.rujan 2012.Tehnički podaci

Pljusak Pula – 19.rujan 2012.HTP krivulje za Grad Pulu

Projekt rekonstrukcije Nazorove ulice u domeni odvodnje oborinskih i površinskih voda je ispunio svoje ciljeve navedene u početku.

Sigurno je da bi štete plavljenja površina u neposrednoj blizini bile manje kada bi se sagledavanju problematike odvodnje pristupilo sa razine sliva, a ne lokalno ulicu po ulicu.

To je tema cjelovitog gospordarenja urbanim vodnim sustavima kojoj se mora pristupiti na integralan način prikazan na ovom projektu.

Pljusak Pula – 19.rujan 2012.ZAKLJUČAK

“Urbana populacija je u porastu.

Građani vape za zdravijim gradovima: više parkova, više biciklističkih staza, bolji javni prijevoz i čišći zrak. Ograničenja gradskog života se sastoje od starenja infrastrukture, izljevanja mješovite kanalizacije i zabrinutosti za klimatske promjene.

Nalazimo se na ključnom raskrižju i svaki razvojni projekt, veliki ili mali, otvara mogućnosti za WSUD (Water Sensitive Urban Design).

Stoga, glavni izazovi za održivo upravljanje oborinskom odvodnjom nisu tehnološki, već svjesnost i upravljanje.

Za napredak, podrška mora biti dobivena, komunikacija se mora poboljšati, a ekonomski argumenti dokazani.

SWITCH CASE STUDY

Pljusak Pula – 19.rujan 2012.ZAKLJUČAK