Preuzmi pdf verziju broja 416

P r v i h r v a t s k i v o j n o s t r u n i m a g a z i n

BesPlatni PrimjerakBroj 416 1. oujka 2013. Izlazi od 1991. www.hrvatski-vojnik.hr

EUR 2,10CAD 3,00

AUD 3,30USA 2,00CHF 3,50

SLO EUR 1,80SEK 17,00NOK 17,00DKK 15,50GBP 1,30

komodor Robert Hranj,zapovjednik HRM-a

RAZGOVOR

ISS

N 1

330

- 5

00

XPR

INTE

D IN

CRO

ATIA

doasnik i vojnikmjeseca sijenja

Skupnik Dragan Lovri i razvoDnik vacLav FijaLa

Specijalne operacije i Suvremene SigurnoSne prijetnje 93. ZRAkOplOVnA bAZA

za BesPrijekornu tehniku isPravnost

helikoPtera

NASLOVNICA_416.indd 7 2/27/13 4:10 PM

2broj 416 / 1. oujka 2013.

SADRAJ

U lanstvu Europskog udruenja vojnih novinara (EMPA)Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2013.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu slubeni stav Ministarstva obrane RH.

4 RAzgovoR Komodor Robert Hranj, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice

7 vIJESTI Vrhovni zapovjednik Saveznikih snaga za Europu u Hrvatskoj

8 AkTuAlno Transparentno i otvoreno o Planu nabave za 2013.

9 AkTuAlno Predstavljanje projekata izgradnje novih skladita UbS-a

10 vIJESTI Sastanak ministara obrane zemalja lanica EU u Dublinu

12 oSRh Skupnik Dragan Lovri i razvodnik Vaclav Fijala - doasnik i vojnik mjeseca sijenja

14 voJnI polIgon CERovAC Obuka obuavatelja za borbu protiv IED-a

16 opERACIJA kFoR U Stoeru operacije

17 vIJESTI Obuka novih pilota protupoarnih aviona

RazgovoR

4 5broj 416 / 1. oujka 2013. broj 416 / 1. oujka 2013.

Komodor Robert Hranj je u svojoj vojnoj karijeri, prije dolaska na mjesto zapovjednika Hrvatske ratne mor-narice, obnaao niz visokih dunosti. Bio je izmeu ostalog zapovjednik Zapovjednitva za izobrazbu i obuku HRM-a, vojni atae u SAD-u, naelnik Slube za NATO, zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom pred-stavnitvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu. O svojoj sadanjoj dunosti, koju je preuzeo krajem 2012., kae kako je smatra svojim profesionalnim vrhuncem.S komodorom Robertom Hranjem u Splitu smo raz-govarali o sadanjem stanju u HRM-u, izazovima koje donosi skoranji ulazak Hrvatske u EU te viziji HRM-a u budunosti.

to ste zatekli kada ste krajem 2012. doli na elo hrm-a?Prije dosta vremena sam otiao iz HRM-a, no moram rei da sam bio ugodno iznenaen stanjem koje sam ovdje zatekao kada sam se vratio. Prije svega, ljudski je potencijal impresivan, ljudi su struni i u velikoj mjeri posveeni svom poslu. to se tehnike tie, iako brodovi i naoruanje nisu ba najnoviji i najmoderniji, to su sustavi koji su izuzetno dobro odravani, u viso-kom stupnju ispravnosti, tako da i iz onoga to imamo izvlaimo maksimum.

KOMODOR ROBERT HRANJ, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice

U sljedeih e nekoliko godina nai prioriteti sigurno biti jaanje sposobnosti HRM-a, unutar toga i Obalne strae, za sve zadae nadzora mora, granice i sigurnosti na moru, ouvanja okolia i sl. Vlada je odobrila i upravo je u tijeku projekt izgradnje pet novih brodova, prije svega za zadae Obalne strae...

koje su aktualne ugroze hrvatskog mora i koje bi se u bliskoj budunosti mogle poveati?Prijetnje s mora su sve brojnije, nisu to klasine vojne ugroze, prijetnje da e nas netko napasti s mora brodovima, topovima, raketama, nego je rije o transnacionalnim, netradicionalnim prijetnjama makar bi i njih, s obzirom na to da se i s njima susreemo ve dulje vrijeme, mogli okarakterizirati kao tra-dicionalne. Rije je o ilegalnoj trgovini, pogotovo trgovini orujem, drogama, ilegalnoj migraciji ljudi i sl. Neke od tih prijetnji jednostavno su dio dananjeg naina ivota, prije svega globalizacije, po-veane trgovinske razmjene i nejednakog razvoja svijeta i sl. Hrvatska moe oekivati da se odreeni problemi na

moru umnogostrue samom injenicom da je ula u EU. Iskustva nekih zemalja pokazuju da je, nakon to su ule u EU, viestruko porastao broj zahtjeva za politikim azilom. Osim toga jedna od najveih ugroza za Hrvatsku kao turistiku zemlju jesu katastrofe, tehnoloke nesree i oneienje mora.

imamo li spreman odgovor za situaciju opasnosti od oneienja jadrana, primje-rice zbog potonua tankera?Takav je dogaaj sasvim realna mogunost, no teko da itko moe rei da je na tako neto u pot-punosti spreman. I drave koje imaju puno vee resurse odjednom se zbog takvog dogaaja nau u situaciji u kojoj je teko nai rjeenje. Sjetimo se samo kako je to prije nekoliko godina izgledalo na Aljasci ili ispred francuske obale. Premda ne moemo predvidjeti takav dogaaj, jedan su od naina borbe protiv toga mjere predostronosti i prevencije. U tome svoju ulogu imaju sve insti-tucije drave koje su mjerodavne za sigurnost na moru. U sluaju da se tako neto dogodi, zadaa je svih, pa i HRM-a, da smanje tetu to je mogu-e vie. Mi se, posebno kroz sposobnosti Obalne strae, pripremamo i za takav scenarij. Jedan od projekata koji upravo realiziramo jest opremanje broda za borbu protiv oneienja, i nadamo da emo uz pomo EU dobiti suvremenu opremu za borbu s naftnim mrljama. Kad govorimo o pri-oritetima, borba protiv takve vrste potencijalne

ugroze ili prijetnje je meu najviim prioritetima. Treba takoer napomenuti da u suoavanju s broj-nim ugrozama na moru i s mora, sami ne moemo mnogo. Suraujemo s drugim ratnim mornarica-ma, posebno onima u regiji, i to je jedan od poku-aja da na brojne sigurnosne izazove odgovorimo zajednikim naporom. U nekim je podrujima to

lake, u nekima malo tee, ali uvijek pokuavamo raspraviti o zajednikim problemima i vidjeti moemo li na njih, u zajednikom interesu, i odgovoriti zajedniki.Suradnju moemo podijeliti na neposredne bilateralne kontakte, ali i mehanizme viena-cionalnog okupljanja gdje suraujemo u sklopu odreenih foruma. Primjer je toga Jadransko-jonska inicijativa u koju su ukljuene sve dr-ave Jadrana i Jonskog mora.

suradnja os, s ciljem odravanja spo-sobnosti obrane i istodobnog nepove-anja trokova dio je nato ideje i ak-tualnih smjernica nazvanih pametna obrana (smart defence). gdje se u tom okviru nalazi hrm? Zvali mi to Pametna obrana (Smart Defen-ce), koji kao pojam ivi unutar NATO-a, ili Udruivanje i razmjena (Pooling&Sharing),

koji je predstavila EU, rije je vie-manje o istim stvarima u kojima hrvatska drava, a unutar toga i HRM, eli aktivno sudjelovati. Nunost mnogih zemalja koje se suoavaju s re-sursnim ogranienjima je imati relativno male oruane snage, u sklopu toga i male mornarice. U takvoj situaciji na brojne sigurnosne izazove mo-emo odgovoriti samo ako udruimo nae snage i zajedno izgraujemo pojedine sposobnosti, koje bi nam inae bile teko dostupne. Govorei o takvim inicijativama za ratne morna-rice, podruje na kojem bismo mi to mogli malo bolje urediti jest podruje pripreme, obuke i ko-lovanja mornarikog kadra. Potrebe HRM-a za novim kadrom su relativno male, a slino je i s drugim malim mornaricama. Vjerojatno emo u budunosti svi razmiljati o zajednikim kolama za nae kadrove, jer je neracionalno organizirati veliku kolsku instituciju za mali broj kadeta.Drugo podruje suradnje odnosi se na nadzor mora senzorima kao to su radari ili tzv. AIS (automatski sustavi za identifikaciju). Sustavi su uvezani na nacionalnoj razini, i mi motrimo situaciju na moru do kuda nai senzori dopiru. To ostavlja dio mora bez nadzora. Sline probleme imaju i nai susjedi na moru. Meutim ako se udruimo i pokuamo zajedniki ostvariti nadzor mora, moemo znatno poveati podruje pokrivanja. Zbog toga se dogova-raju protokoli o razmjeni podataka, kako bi svi koji trebaju imali povezanu, jedinstvenu sliku stanja. Ti

Prevencijom i suradnjom Protiv modernih Prijetnji i ugroza

Lada PuLjizevi, snimio Stjepan BrigLjevi, Tomislav BrandT

Najvei izazov pred HRM-om sada je izrada novog dugoronog plana razvoja u kojem emo svi mi zajedno morati odgovoriti na pitanja kakve Oruane snage,

kakav HRM elimo imati i naravno, kakav si moemo priutiti

Ulaskom Hrvatske u EU, granice RH na moru postaju granice Europske unije i sigurno je da e Hrvatska, a time i HRM, biti pod posebnim povealom u nadzoru tih granica

Struni Skup o HrM-uHrvatska ratna mornarica - juer, danas, sutra bila je tema nedavnog znanstve-no-strunog skupa. Poetak je to ciklusa znanstveno-strunih rasprava kojima e se izrada Dugoronog plana razvoja OSRH i drugih stratekih dokumenata usmjeriti k najboljim moguim rjeenjima. Tijekom skupa odrane su prezentacije, iznesena su miljenja i voena je rasprava o ak-tualnoj i buduoj ulozi, sposobnostima i modernizaciji HRM-a. Glavne tematske cje-line bile su sigurnosno okruje RH, HRM i drutvo, obrambena politika i dugoroni ciljevi obrambenog planiranja, projekcije gospodarskog razvoja i financiranja obram-benog sustava, te potrebne sposobnosti za mornarika djelovanja. U veini tema u obzir su uzete okolnosti potencijalnih sigurnosnih ugroza, lanstva RH u NATO-u i EU, te prora-unskih i financijskih mogunosti.

HV 416_04_06.indd 4-5 2/27/13 1:30 PM

osrh


Domagoj VLAHOVI, snimio Josip KOpI

Izbor vojnika i doasnika mjeseca nova je inicijativa koja e sigurno dati snaan peat 2013. kao godini koja je slubeno proglaena Godinom vojnika i doasnika. No inicijativa nije samo simboline naravi. Skupnika Lovria i razvodnika Fijalu za najbolje su pred-loili prvi doasnici njihovih postrojbi uz suglasnost zapovjednika grana. Za doasnika i vojnika mjeseca potvrdio ih je Doasniki odbor na razini OSRH. Trebali bi biti motivacija svim svojim kolegama. Ne zato to su 22. veljae od naelnika GS OSRH general-pu-kovnika Lovria dobili simboline nagrade, nego zato to su dokaz da se kvalitetan rad unutar OSRH prepozna-

je. Nadalje proglaenje pokazuje prvim doasnicima postrojbi da kvalitetnim praenjem rada mogu promovirati svoju postrojbu i ljude na razini koja obavlja iznimno velik posao. Sve bi to trebalo pomoi openitom podizanju kvalitete obuke, rada, tjelesne spre-mnosti, svih temeljnih vojnih vjetina, kae prvi doasnik GS OSRH asniki namjesnik Davor Petek uime inicija-tora proglaenja, Doasnikog zbora. Komentirajui zasluge zbog kojih je dvojac nagraen, Petek je istaknuo da je pravi profesionalac vojnik i doa-snik onaj koji svojom samoinicijativ-nou potie sve ostale da uine i vie od onoga to se od njih trai.

Skupnik Dragan Lovri i razvodnik vacLav FijaLa

doasnik i vojnik mjeseca sijenjaUoi dodjele general Lovri je, estitajui dvojici najboljih, potvrdio znaenje vojni-ka i niih razina doasnika za cjelokupni sustav. OSRH su kao sat, ako ne funkcio-nira svaki, pa i najmanji zupanik, dolazi do problema, rekao je naelnik. Tko su ljudi koji su obiljeili prvi mjesec u Godini vojnika i doasnika? Skupnik Dragan Lovri je roen 1985. u Splitu, a u OSRH je od 2005. Karijeru je zapoeo u 4. gardijskoj brigadi, a nastavio u HRM-u. Danas je voditelj brodskog elektroener-getskog odjeljka na R-TOP 42. Od poetka iskazuje visoku razinu odgovornosti pre-ma svom pozivu. To je do izraaja osobito dolo tijekom prolog mjeseca, kada je prilikom angamana na tehnikom odr-

avanju borbenih sustava, samoinicijativ-no pomogavi kolegama, pokazao visoku razinu znanja i sposobnosti.Razvodnik Vaclav Fijala roen je 1975. u Zagrebu, a u OSRH -u je od 1995. U biografiji su mu dunosti u 2. gardijskoj brigadi i u Protuzranoj obrani. Sada je voza u Bojni NBKO HKoV-a. Istaknuo se tijekom otklanjanja posljedica velikih sijeanjskih snjenih padalina, kada je neprekidno radio bez odmora od 13. do 15. sijenja. Svojom je snalaljivou, sposobnou i samoinicijativom, bez ob-zira na tehnike i vremenske neprilike, osigurao uvjete za nesmetan ivot, rad, opskrbu i boravak u vojarni Pukovnik Milivoj Halar u Dugom Selu. n

Pravi Profesionalac vojnik i doasnik je onaj koji svojom samoinicijativnou

Potie sve ostale da uine i vie odonoga to se od njih trai, istaknutoje tijekom dodjele nagrada koje su ujedno i dokaz da se kvalitetan rad

unutar osrh PrePoznaje

Razvodnik vaclav Fijala,vojnik mjeseca sijenjakad je trebalo zapeti, zapeo sam. nisam spavao vie od pedeset sati, nije bilo praznog hoda. snijeg je padao bez prestanka, a tehnika se kvarila. uspjeli smo i vojarna je mogla normalno funkcionirati. osamnaest sam godina u vojsci i ovjek se navikne na brz tempo rada, pa sam radio voen automatizmom. sigurno mi tada nije mi padalo na pamet da u postati vojnik mjeseca.

Skupnik dRagan lovRi,doasnik mjeseca sijenja

ovoga priznanja ne bi bilo bez doprinosa mojih kolega, osjeaj je poseban, predstavljam svoju granu i postrojbu. svaki obavlja

svoj dio posla, ali po potrebi svi nadopunjavamo jedni druge. Posada broda mora tako funkcionirati. evo, ja sam elektriar,

pokrivam brod od vrha do dna, od prova do krme. mislim da doasnici moraju biti primjer svima: asnicima, mornarima i vojnicima. glavna motivacija za rad? da na brodu sve bude u redu, da bude to bolji. tako e za mene biti i nakon ovog

proglaenja, nema nikakvih promjena.

HV 416_12-13.indd 12-13 2/27/13 1:30 PM

Naslovnica: arhiva SSVP

IMpRESSuM Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE SAMOSTALNA SLUBA ZA ODNOSE S JAVNOU I IZDAVATVO ODJEL HRVATSKIH VOJNIH gLASILA I IZDAVATVA

Glavni urednik: eljko Stipanovi ([email protected]) Zamjenica glavnog urednika: Vesna Pintari ([email protected]) Zamjenik glavnog urednika za internet: Toma Vlai ([email protected]) Urednici i novinari: Leida Parlov ([email protected]), Domagoj Vlahovi ([email protected]), Lada Puljizevi ([email protected]) Lektura / korektura: Gordana Jelavi ([email protected]) Urednik fotografije: Tomislav Brandt Fotografi: Josip Kopi, Davor Kirin Grafika redakcija: Zvonimir Frank (urednik), ([email protected]), Ante Perkovi, Damir Bebek, Predrag Belui Marketing i financije: Igor Vitanovi, tel: 3786-348; fax: 3784-322 Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. I. Zelina, K. Krizmani 1 Adresa urednitva: Odjel hrvatskih vojnih glasila i izdavatva, Ilica 256b, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska http://www.hrvatski-vojnik.hr, e-mail: [email protected] Naklada: 4000 primjeraka

HV_416_02_03.indd 2 2/27/13 4:08 PM

3broj 416 / 1. oujka 2013.

18 93. zRAkoplovnA bAzA Za besprijekornu tehniku ispravnost helikoptera

20 vIJESTI Iz oSRh General uri posjetio helikopterske posade u Zemuniku

22 nATo novoSTI Sastanak ministara obrane

24 novoSTI Iz voJnE TEhnIkE Izraelski DIRCM za amerike zrakoplove

28 SpECIJAlnE SnAgE Specijalne operacije i suvremene sigurnosne prijetnje (I. dio)

32 RATnA MoRnARICA Kineska ratna mornarica

36 voJnA TEhnIkA Sustavi vojnika budunosti (II. dio)

42 poDlISTAk Snaga Svetog koplja

48 MulTIMEDIJA Trae se kreativci za Google naoale

50 DuhovnoST Bog se brine za spasenje, a ne za zdravlje

Njemaki Infanterist der Zukunft (IdZ), primjer je vojnika-sustava, koji je 2005. poeo ulaziti u probnu uporabu. Bio je integrirano dizajnersko rjeenje od arapa do senzora. Predstavljanju inicijalne Basissystem (IdZ-BS) inaice su-stava, koju je razvilo poduzee EADS/Cassidian, prethodila su opsena praktina ispitivanja Einsatzbedingter Sofort Bedarf (IdZ ESB) primjeraka.Unato izloenosti postrojbama u operativnom okruju, teinskim, cjenovnim i ergonomskim karakteristikama koje je IdZ-BS zadovoljio, nije dobio jedinstveno odobrenje za uporabu. U godini dana njemaka obrambena admi-nistracija je poduzimala praktine korake za novi poetak zamjene inkorporirajui nauene lekcije, kako bi IdZ-BS mogao biti zamijenjen do kraja desetljea obnovljenim erweitertes System (IdZ-ES). Ugovor za ovaj program dobilo je poduzee Rheinmetall 2006. godine, a odluilo se za pre-raen, modularan pristup dizajnu sa svrhom maksimalne fleksibilnosti u ulogama i sposobnostima.Slijedei plan razvoja prototipskih sustava, IdZ-ES je dovrio testove, koji su zapoeli u srpnju 2011., a koji su formalno dovreni u oujku 2012. Ova faza je provedena uporabom prvog predprodukcijskog sustava za desetinu (koja je u raz-mjerima njemake vojske dostava od 10 primjeraka), poevi od Penzergrenadier (mehanizirano pjeatvo) evaluacijom kompatibilnosti vozila sustava i integracijskih sposobnosti zapovjednog sustava. Sustav je kasnije ispitivan u vruoj klimi u panjolskoj; u hladnoj klimi u Alpama i sjevernoj vedskoj; dodatno su ispitivana vozila u koli za njemako pjeatvo u Hammelburgu, krajem 2011. godine; a obavljene su i logistike procjene. Osnovni komplet IdZ-ES tei 23 kg i ukljuuje donje rublje, borbenu odoru, sustav za noenje tereta, balistiku zatitu, kacigu s digitalnim magnetnim kompasom, prikazom na ekranu na kacigi, naoale za nono motrenje, osobni radio, raunalo, runi prikaz na ekranu, baterije itd., no bez naoruanja, streljiva i vode.Za pjeaka spremnog za misiju, koji nosi 200 metaka, teina opreme se obino popne na 38 kg, to je jo uvijek 14 kg manje od teine koju treba nositi pjeak iste razine opremljenosti koji se koristi starijom inaicom IdZ-BS. IdZ-ES komponenta za noenje tereta prua nekoliko ra-zliitih konfiguracija naprtnjaa (najvee za padobrance, zapremnine 110 litara), a maksimalna teina svega (ako vojnik sve nosi) se popne do 72 kg.

IntegracIjaU meuvremenu, kako bi udovoljila neposrednim opera-tivnim potrebama, njemaka je kopnena vojska zatraila

Pripremila Marina JURI

36 37broj 416 / 1. oujka 2013.

DZ-ES komplet ukljuuje vojni radioureaj Thales SOLAR 400 EG UHF. Na Boxerima razmjetenim u Afganistanu to je nadomjeteno inaicom SOLAR 400 V, koja produljuje domet komunikacija desetine i prua kanal za podatkov-nu vezu do BMS-a. Zapovjednici desetina nose takoer i VHF radio za komunikaciju na vee udaljenosti unutar desetine i voda, ali namjera ih je, kratkorono, zamijeniti novim runim radioureajima sa sposobnou prijenosa glasa i podataka, po mogunosti s dometom od 7 km.

(II. dio)

budunostiSuStavI vojnIka

Njemaki sustav idZ i britaNski Fist dva su velika europska programa raZvoja sustava Za vojNika buduNosti. prvi ope-rativNo iskuaNi kom-pleti pokaZuju da su oba dostigla raZiNu potrebNe tehNoloke Zrelosti

broj 416 / 1. oujka 2013.Program razvoja vojnika budunosti za potrebe njemake vojske zapoela je tvrtka EADS a naknadno se ukljuila i tvrtka Rheinmetall

VOJNA TEHNIKA

Foto

: Bun

desw

ehr

HV_416_36_41.indd 36-37 2/27/13 1:12 PM

93. zrakoplovna baza


Lada PULJIZEVI, snimio Davor KIrIn

Satnik Ante Plazibat, zapovjednik je Satnije za zrakoplovno-tehniko odravanje helikoptera u II. stupnju odravanja koja se nalazi u sastavu Zrakoplovno tehnike bojne 93. zrakoplovne baze ije je zapovjednitvo u Zadru i, kako nam na poetku raz-govora sam kae, uloga njegove satnije jest osigurati nalet koji je godinje planiran Naputkom za obuku i iznosi oko 2000 sati. No to to zapravo znai?

O satniku Plazibatu i ljudima koji zajedno s njim, u hangarima na rubu piste, samozatajno i strpljivo rade svoj posao, obino se vrlo malo zna i rijetko pie no helikopteri HRZ-a i PZO-a koji tijekom godine nepresta-no uzlijeu i slijeu, gase poare ili danonono hitno prevoze oboljele i unesreene s otoka u bolnice ne bi mogli biti toliko djelotvorni kada iza tih letova ne bi stalno bdjeli takvi ljudi kao to je satnik Plazibat i dje-latnici njegove satnije. Naravno, tu su i helikopterske posade, uvjebani i vrsni piloti koji znaju u svim burama, poarima i nevoljama dovesti letje-licu ondje gdje ona treba stii - ali svemu to oni rade i postiu prethode sati i sati rada zrakoplovnih tehniara odravanja II. stupnja koji brinu o besprijekornoj tehnikoj ispravnosti helikoptera.

Iskustvo, znanje i pouzdanost naih zrakoplovnih tehni-ara odravanja II. stupnja prepozna-to je i cijenjeno i u meunarodnom okruenju, u mi-sijama u koje oni redovito odlaze. Tako u misiji ISAF u Afganistanu zra-koplovni tehniari II. stupnja uobia-jeno imaju ulogu instruktora, dok u misiji KFOR na Kosovu rade na odravanju naih helikoptera.

Zrakoplovno-tehniko odravanje helikop-tera je prije svega timski rad koji Zahti-jeva dobru koordiniranost i poveZanost

meu tehniarima, ali i godine radnog isku-stva. tehniari ii. stupnja su vrhunac nae

kontrole, Znanja i iskustva i do sada nismo imali ni jedan iZvanredni dogaaj koji je

posljedica njihova propusta...

Svaki helikopter HRZ-a i PZO-a ukljuen je u sustav redovi-tog odravanja i pregledavanja koje se provodi prema jasno utvrenom redoslijedu. Helikopteri tako prolaze dnevni i tjedni pregled, te preglede nakon 25, 50, 100 i 200 sati naleta, a nakon 1500 sati naleta imaju redoviti remont.Tehniari I. stupnja zadueni su za dnevni, tjedni i pregled nakon 25 sati naleta. Tehniari II. stupnja vode brigu nad 50-satnim i 100-satnim pregledom te, dodatno, interve-niraju u sluaju uoenih i prijavljenih kvarova. Na razini III. stupnja obavljaju se 200-satni pregled i remont, u pravilu u remontnim zavodima.

Timski rad i godine radnog iskusTvaVodei nas kroz hangar i pokraj jed-nog od helikoptera koji upravo eka poetak uobiajenog procesa provje-re, satnik nam objanjava dinamiku redovitog pregledavanja helikoptera. Na nioj razini, na dnevnim i tjednim pregledima te onima koji se provode nakon 25 sati leta, pregled letjelice obavljaju tehniari I. stupnja, dok ga na vioj razini, nakon 50 i 100 sati naleta, obavljaju tehniari II. stupnja. To je, zapravo, mjera predostronosti, redoviti pregledi koji se rade prema unaprijed utvrenim listama, moe-mo rei da su to preventivni pregledi. No zrakoplovni tehniari odravanja

II. stupnja obavljaju i intervencije nakon prijave bilo kakvih kvarova. Sve je to ozbiljan, sloen posao koji zahtijeva vrhunsko znanje i iskustvo ljudi koji ga obavljaju, a tehniari II. stupnja su vrhunac nae kontrole, znanja i iskustva, kae na sugovornik te s ponosom istie kako nikada do sada nisu imali ni jedan izvanredni dogaaj koji je posljedica propusta tehniara.Zrakoplovno-tehniko odravanje helikoptera je prije svega tim-ski rad koji zahtijeva dobru koordiniranost i povezanost meu tehniarima, ali i godine radnog iskustva. Mnogo je stvari koje treba napraviti, koje moramo znati a koje se ne mogu nauiti u koli, i zato je posebno vano iskustvo na ovim poslovima i praksa.. Nitko ne moe sam znati sve o helikopteru, svatko ima svoj segment u kojem je najjai, za koji je odgovoran, i jedino kao dobro uigran tim dolazimo do zajednikog rjeenja i dobrog rezul-tata. Uzajamno povjerenje, dobra komunikacija i dobri odnosi u postrojbi su ovdje od izuzetne vanosti, naglaava satnik Plazibat.

Bez obzira na to je li vanjska temperatura srpanjskih 40 Celzijeva stupnja, ili je kao toga dana kada smo obilazili hangare tek malo iznad nule a toliko je bilo i u hangaru, zrakoplovni tehniari odravanja II. stupnja jednako predano rade svoj posao. Satnik Ante Plazibat kae: Helikopter mora imati status ispravan, sve to se radi mora biti provedeno u skladu s Pravilnikom o odravanju vojnih zrakoplova i zrakoplovne tehnike, i mi jedino tako i radimo. Iskustvo, znanje i pouzdanost naih zrakoplovnih tehniara odr-avanja II. stupnja prepoznato je i cijenjeno i u meunarodnom okruenju, u misijama u koje oni redovito odlaze. Tako u misiji ISAF u Afganistanu zrakoplovni tehniari II. stupnja uobiajeno imaju ulogu instruktora, dok u misiji KFOR na Kosovu rade na odravanju naih helikoptera. n

Za besprijekornu tehniku ispravnost helikoptera

HV 416_18_19.indd 18-19 2/27/13 1:31 PM

IMpRESSuM Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE SAMOSTALNA SLUBA ZA ODNOSE S JAVNOU I IZDAVATVO ODJEL HRVATSKIH VOJNIH gLASILA I IZDAVATVA

Glavni urednik: eljko Stipanovi ([email protected]) Zamjenica glavnog urednika: Vesna Pintari ([email protected]) Zamjenik glavnog urednika za internet: Toma Vlai ([email protected]) Urednici i novinari: Leida Parlov ([email protected]), Domagoj Vlahovi ([email protected]), Lada Puljizevi ([email protected]) Lektura / korektura: Gordana Jelavi ([email protected]) Urednik fotografije: Tomislav Brandt Fotografi: Josip Kopi, Davor Kirin Grafika redakcija: Zvonimir Frank (urednik), ([email protected]), Ante Perkovi, Damir Bebek, Predrag Belui Marketing i financije: Igor Vitanovi, tel: 3786-348; fax: 3784-322 Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. I. Zelina, K. Krizmani 1 Adresa urednitva: Odjel hrvatskih vojnih glasila i izdavatva, Ilica 256b, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska http://www.hrvatski-vojnik.hr, e-mail: [email protected] Naklada: 4000 primjeraka

Kako vidi budunost HRM-a, to e se u HRM-u promijeniti ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, koji su prioriteti u nadolazeem razdoblju, samo su neki od odgovora koje moete proitati u razgovoru sa zapovjednikom HRM-a, komodorom Robertom Hranjem kojim otvaramo broj koji je pred vama.Donosimo i saetak radnog sastanka koji je za lanove Odbora za obranu Hrvatskog sabora te Nacionalnog vijea za praenje provedbe Stra-tegije suzbijanja korupcije Hrvatskog sabora i predstavnike medija odran ovog tjedna, a na kojem su predstavljeni brojni noviteti u sustavu javnu nabave. Novi skladini kapaciteti, tipski armiranobetonski poluukopani skladini objekti pridonijet e veoj sigurnosti i kvaliteti skladitenja UbS-a, sukladno propisima o uvanju opasnih tvari EU. Ministar obrane tijekom posjeta vojnoskladinim kompleksima u Doljanima najavio je mogu-nost gradnje takvih skladita ve ove godine nakon to se ispune svi potrebni preduvjeti.Izbor vojnika i doasnika mjeseca nova je inicijativa koja e sigurno dati snaan peat 2013. kao godini koja je slubeno proglaena Godinom voj-nika i doasnika. No inicijativa nije samo simboline naravi, jer prijedloge za najbolje daju prvi doasnici njihovih postrojbi uz suglasnost zapovjed-nika grana. Priu o dvojici najboljih za mjesec sijeanj skupniku Draganu Lovriu i razvodniku Vaclavu Fijali moete takoer proitati u ovom broju. Predstavljamo vam kinesku ratnu mornaricu koja je modernizaciju poela krajem 1980-ih godina. U posljednjih dvadeset godina mornarica je za-poela s uvoenjem u slubu sve modernijih i sve veih ratnih brodova, s naglaskom na podmornike snage koje su danas jedne od najveih u svi-jetu s daljnjom tendencijom rasta. U brojanom se smislu ak i smanjila, ali je napravila veliki kvalitativni skok to joj je omoguilo provoditi mnogo sloenije pomorske operacije daleko od svojih obala, kao to je sudjelovanje u potpori meunarodnoj zajednici u borbi protiv somalskih pirata.U ovom broju itajte i o specijalnim operacijama kao posebnom obliku vojnog djelovanja koje su adekvatno sredstvo odgovora vojnog ele-menta sigurnosti na suvremene sigurnosne prijetnje.

Urednitvo

uvoDnIk

HV_416_02_03.indd 3 2/27/13 4:08 PM

RazgovoR

4broj 416 / 1. oujka 2013.

Komodor Robert Hranj je u svojoj vojnoj karijeri, prije dolaska na mjesto zapovjednika Hrvatske ratne mor-narice, obnaao niz visokih dunosti. Bio je izmeu ostalog zapovjednik Zapovjednitva za izobrazbu i obuku HRM-a, vojni atae u SAD-u, naelnik Slube za NATO, zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom pred-stavnitvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu. O svojoj sadanjoj dunosti, koju je preuzeo krajem 2012., kae kako je smatra svojim profesionalnim vrhuncem.S komodorom Robertom Hranjem u Splitu smo raz-govarali o sadanjem stanju u HRM-u, izazovima koje donosi skoranji ulazak Hrvatske u EU te viziji HRM-a u budunosti.

to ste zatekli kada ste krajem 2012. doli na elo hrm-a?Prije dosta vremena sam otiao iz HRM-a, no moram rei da sam bio ugodno iznenaen stanjem koje sam ovdje zatekao kada sam se vratio. Prije svega, ljudski je potencijal impresivan, ljudi su struni i u velikoj mjeri posveeni svom poslu. to se tehnike tie, iako brodovi i naoruanje nisu ba najnoviji i najmoderniji, to su sustavi koji su izuzetno dobro odravani, u viso-kom stupnju ispravnosti, tako da i iz onoga to imamo izvlaimo maksimum.

KOMODOR ROBERT HRANJ, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice

U sljedeih e nekoliko godina nai prioriteti sigurno biti jaanje sposobnosti HRM-a, unutar toga i Obalne strae, za sve zadae nadzora mora, granice i sigurnosti na moru, ouvanja okolia i sl. Vlada je odobrila i upravo je u tijeku projekt izgradnje pet novih brodova, prije svega za zadae Obalne strae...


Lada PuLjizevi, snimio Stjepan BrigLjevi, Tomislav BrandT

Najvei izazov pred HRM-om sada je izrada novog dugoronog plana razvoja u kojem emo svi zajedno morati odgovoriti na pitanja kakve Oruane snage,

kakav HRM elimo imati i naravno, kakav si moemo priutiti

HV 416_04_06.indd 4 2/27/13 4:05 PM

5broj 416 / 1. oujka 2013.

koje su aktualne ugroze hrvatskog mora i koje bi se u bliskoj budunosti mogle poveati?Prijetnje s mora su sve brojnije, nisu to klasine vojne ugroze, prijetnje da e nas netko napasti s mora brodovima, topovima, raketama, nego je rije o transnacionalnim, netradicionalnim prijetnjama makar bi i njih, s obzirom na to da se i s njima susreemo ve dulje vrijeme, mogli okarakterizirati kao tra-dicionalne. Rije je o ilegalnoj trgovini, pogotovo trgovini orujem, drogama, ilegalnoj migraciji ljudi i sl. Neke od tih prijetnji jednostavno su dio dananjeg naina ivota, prije svega globalizacije, po-veane trgovinske razmjene i nejednakog razvoja svijeta i sl. Hrvatska moe oekivati da se odreeni problemi na

moru umnogostrue samom injenicom da je ula u EU. Iskustva nekih zemalja pokazuju da je, nakon to su ule u EU, viestruko porastao broj zahtjeva za politikim azilom. Osim toga jedna od najveih ugroza za Hrvatsku kao turistiku zemlju jesu katastrofe, tehnoloke nesree i oneienje mora.

imamo li spreman odgovor za situaciju opasnosti od oneienja jadrana, primje-rice zbog potonua tankera?Takav je dogaaj sasvim realna mogunost, no teko da itko moe rei da je na tako neto u pot-punosti spreman. I drave koje imaju puno vee resurse odjednom se zbog takvog dogaaja nau u situaciji u kojoj je teko nai rjeenje. Sjetimo se samo kako je to prije nekoliko godina izgledalo na Aljasci ili ispred francuske obale. Premda ne moemo predvidjeti takav dogaaj, jedan su od naina borbe protiv toga mjere predostronosti i prevencije. U tome svoju ulogu imaju sve insti-tucije drave koje su mjerodavne za sigurnost na moru. U sluaju da se tako neto dogodi, zadaa je svih, pa i HRM-a, da smanje tetu to je mogu-e vie. Mi se, posebno kroz sposobnosti Obalne strae, pripremamo i za takav scenarij. Jedan od projekata koji upravo realiziramo jest opremanje broda za borbu protiv oneienja, i nadamo da emo uz pomo EU dobiti suvremenu opremu za borbu s naftnim mrljama. Kad govorimo o pri-oritetima, borba protiv takve vrste potencijalne

ugroze ili prijetnje je meu najviim prioritetima. Treba takoer napomenuti da u suoavanju s broj-nim ugrozama na moru i s mora, sami ne moemo mnogo. Suraujemo s drugim ratnim mornarica-ma, posebno onima u regiji, i to je jedan od poku-aja da na brojne sigurnosne izazove odgovorimo zajednikim naporom. U nekim je podrujima to

lake, u nekima malo tee, ali uvijek pokuavamo raspraviti o zajednikim problemima i vidjeti moemo li na njih, u zajednikom interesu, i odgovoriti zajedniki.Suradnju moemo podijeliti na neposredne bilateralne kontakte, ali i mehanizme viena-cionalnog okupljanja gdje suraujemo u sklopu odreenih foruma. Primjer je toga Jadransko-jonska inicijativa u koju su ukljuene sve dr-ave Jadrana i Jonskog mora.

suradnja os, s ciljem odravanja spo-sobnosti obrane i istodobnog nepove-anja trokova dio je nato ideje i ak-tualnih smjernica nazvanih pametna obrana (smart defence). gdje se u tom okviru nalazi hrm? Zvali mi to Pametna obrana (Smart Defen-ce), koji kao pojam ivi unutar NATO-a, ili Udruivanje i razmjena (Pooling&Sharing),

koji je predstavila EU, rije je vie-manje o istim stvarima u kojima hrvatska drava, a unutar toga i HRM, eli aktivno sudjelovati. Nunost mnogih zemalja koje se suoavaju s re-sursnim ogranienjima je imati relativno male oruane snage, u sklopu toga i male mornarice. U takvoj situaciji na brojne sigurnosne izazove mo-emo odgovoriti samo ako udruimo nae snage i zajedno izgraujemo pojedine sposobnosti, koje bi nam inae bile teko dostupne. Govorei o takvim inicijativama za ratne morna-rice, podruje na kojem bismo mi to mogli malo bolje urediti jest podruje pripreme, obuke i ko-lovanja mornarikog kadra. Potrebe HRM-a za novim kadrom su relativno male, a slino je i s drugim malim mornaricama. Vjerojatno emo u budunosti svi razmiljati o zajednikim kolama za nae kadrove, jer je neracionalno organizirati veliku kolsku instituciju za mali broj kadeta.Drugo podruje suradnje odnosi se na nadzor mora senzorima kao to su radari ili tzv. AIS (automatski sustavi za identifikaciju). Sustavi su uvezani na nacionalnoj razini, i mi motrimo situaciju na moru do kuda nai senzori dopiru. To ostavlja dio mora bez nadzora. Sline probleme imaju i nai susjedi na moru. Meutim ako se udruimo i pokuamo zajedniki ostvariti nadzor mora, moemo znatno poveati podruje pokrivanja. Zbog toga se dogova-raju protokoli o razmjeni podataka, kako bi svi koji trebaju imali povezanu, jedinstvenu sliku stanja. Ti


Ulaskom Hrvatske u EU, granice RH na moru postaju granice Europske unije i sigurno je da e Hrvatska, a time i HRM, biti pod posebnim povealom u nadzoru tih granica

Struni Skup o HrM-uHrvatska ratna mornarica - juer, danas, sutra bila je tema nedavnog znanstve-no-strunog skupa. Poetak je to ciklusa znanstveno-strunih rasprava kojima e se izrada Dugoronog plana razvoja OSRH i drugih stratekih dokumenata usmjeriti k najboljim moguim rjeenjima. Tijekom skupa odrane su prezentacije, iznesena su miljenja i voena je rasprava o ak-tualnoj i buduoj ulozi, sposobnostima i modernizaciji HRM-a. Glavne tematske cje-line bile su sigurnosno okruje RH, HRM i drutvo, obrambena politika i dugoroni ciljevi obrambenog planiranja, projekcije gospodarskog razvoja i financiranja obram-benog sustava, te potrebne sposobnosti za mornarika djelovanja. U veini tema u obzir su uzete okolnosti potencijalnih sigurnosnih ugroza, lanstva RH u NATO-u i EU, te prora-unskih i financijskih mogunosti.

HV 416_04_06.indd 5 2/27/13 4:05 PM

RazgovoR

6broj 416 / 1. oujka 2013.

se protokoli nastoje uiniti efikasnima, a razmjena podataka treba biti brza i u realnom vremenu. Nastoji se da praktiki svi vide sve, to znai da istodobno, neposrednom suradnjom, zajedniki moemo znatno ranije identificirati potencijalne probleme. Oba ova podruja (zajedniko kolo-vanje mornarikog kadra i stvaranje zajednike situacijske slike na moru), osim regionalnih inici-jativa, predmet su i zajednikih napora razvijanja sposobnosti na razini Europske unije, u sklopu inicijative Pooling and Sharing.

kakva su dosadanja iskustva i budu-i planovi za sudjelovanje pripadnika hrm-a u meunarodnim mirovnim ope-racijama?HRM, u skladu s vlastitim sposobnostima i mogu-nostima, nastoji aktivno sudjelovati u meunarod-nim operacijama. Naalost, mi u ovom trenutku nemamo brodove koji bi mogli ii na otvorena mora i oceane i tako sudjelovati u borbama protiv pirata i sl. Ali ve gotovo tradicionalno aljemo lju-de u Zapovjednitvo pomorske operacije Atalanta, a kad god nam se prui prilika i nae mlade asnike na brodove koji su u podruju operacije. Usporedno s time HRM i neki drugi dijelovi Oru-anih snaga pripremaju se za mogunost sudjelo-vanja u aktivnostima autonomnih timova koji bi titili civilne brodove od napada pirata. Brodovi su to UN-a koji pod okriljem operacije Atalanta dovo-ze pomo, prije svega hranu, u Somaliju u sklopu tzv. World Food Programa. Naoruani timovi koji uvaju brodove pokazali su se kao izuzetno efika-

sna mjera u borbi protiv pirata, i do sada ni jedan brod koji je tien na taj nain nije otet. Takav tim je mnogo racionalniji i isplativiji nego jedna velika fregata koja kao pratnja titi takve brodove. Potranja za takvim timovima je golema. Hoe li se i kada Hrvatska u ukljuiti politika je odluka, a do tada je na nama vojnicima da se sprema-mo za takvu moguu opciju. U svakom sluaju, mi vjerujemo da emo do kraja ove godine biti uvjebani i organizacijski spremni za preuzimanje takve zadae. U skladu s time, tijekom ovogodinje ASDA-e, izlobe koja se organizira u Splitu, odrat emo jednu pokaznu vjebu koja prikazuje zadae slinog aspekta. Vjebu emo provesti zajedno sa specijalnim snagama, i ako ne u svim, a onda bar u nekim elementima, ona e dati naznaku o kakvoj je prirodi operacije rije.

to za hrvatsku ratnu mornaricu i opseg njezinih zadaa znai skoranji ulazak rh u eu?Da podsjetim, granice drave prostiru se 12 milja od obale ili od crte unutarnjih morskih voda. Crta teritorijalnih voda na moru je gotovo isto to i gra-nica na kopnu i ona oznaava podruje suverenosti drave. Ulaskom Hrvatske u EU granice Hrvatske na moru postaju granice Europske unije i sigurno je da e Hrvatska, a time i HRM, biti pod posebnim povealom u nadzoru tih granica. Hrvatska nee odmah postati dio engenske zone, nego e biti u svojevrsnom razdoblju promatranja i pripreme za ulazak u taj sustav. Istodobno Hrvatskoj je u interesu da to prije ue u engensku zonu, a sa-mim time bit e za sve nas, za sve institucije koje se bave sigurnou na moru i nadzorom morskih granica, cilj da to bolje ispunimo zadae koje se pred nas postavljaju.

kakav hrm trebamo u budunosti?U skladu s naim vaeim zakonima i stratekim dokumentima, osim klasinih zadaa obrane dr-ave i odvraanja napada s mora, sudjelovanje u kreiranju meunarodnog mirnog okruja, kao i pomo civilnim institucijama nae su temeljne zadae. Svakodnevnim aktivnostima obuke i vjebi HRM nastoji odrati visoku razinu spremnosti za te zadae, te nam je to jedan od najvanijih kontinuiranih prioriteta. Uz te, nazovimo ih tradicionalne zadae, u sljede-ih nekoliko godina nai e prioriteti sigurno biti jaanje sposobnosti HRM-a, unutar toga i Obalne strae, za sve zadae nadzora mora, granice na moru, sigurnosti na moru, ouvanja okolia i sl. Vlada je odobrila i upravo je u tijeku projekt izgrad-nje pet novih brodova, prije svega za zadae Obalne strae. Tim emo brodovima znatno unaprijediti sposobnosti Obalne strae za sve zadae nadzora mora, jaanja sigurnosti plovidbe, zatite okolia i provoenje jurisdikcije u naoj zoni odgovornosti na moru. HRM se treba razvijati kao moderna mornarica, u mjeri u kojoj ona to moe biti. Morna-rica koja je zaista sposobna obavljati svoje zadae, odgovarati svim potrebama koje pred nju i drava i drutvo stavljaju, sposobna obraniti dravu, spo-sobna nadzirati njezine morske granice i more, sposobna pruati pomo i drugim institucijama na moru. Takva mornarica nuno zahtijeva i velika novana sredstva i kolovane ljude. U izgradnji takve mornarice mi ne moemo pobjei od nae realnosti, moramo spoznati koji su dometi ovog drutva, a mornarica mora biti onakva kakvu si ovo drutvo moe priutiti. To je izazov koji ne samo ja, nego i moje kolege u HKoV-u i HRZ-u osjeamo, i na njih moramo odgovoriti.Najvei izazov pred HRM-om sada je izrada novog dugoronog plana razvoja u kojem emo svi za-jedno morati odgovoriti na pitanja kakve Oruane snage, kakav HRM elimo imati i naravno, kakav si moemo priutiti.Ta su pitanja iznimno sloena, zahtijevat e detaljne analize, racionalno razmilja-nje i ponekad moda i teke odgovore, ali sve ono to zamislimo mora biti realno i provedivo. Nema smisla raditi dugoroni plan elja, nego moramo napraviti plan koji svi skupa moemo i realizirati. n

Jedan od projekata koji upravo realiziramo jest opremanje broda za borbu protiv oneienja i nadamo da emo uz pomo EU dobiti suvremenu opremu za borbu s naft-nim mrljama. Kad govorimo o prioritetima, borba protiv takve vrste potencijalne ugroze ili prijetnje je meu najviim prioritetima

HV 416_04_06.indd 6 2/27/13 4:05 PM

7broj 416 / 1. oujka 2013.

Naelniku GS OSRH general-pukovniku Dragi Lovriu admiral Stavridis uruio je ameriko odlikovanje - Medalju za zasluge Sjedinjenih Amerikih Drava (Legion of Me-rit). Vojna je to nagra-da OS SAD-a koja se dodjeljuje za osobite zasluge i postignua u radu te besprijekorno obnaanje dunosti

Domagoj VLAHOVI, snimio Davor KIrIn, Josip KOpI

Vrhovni zapovjednik Saveznikih snaga za Europu, admiral James G. Stavridis, u sklopu slubenog posjeta Republici Hrvatskoj sastao se 18. veljae s mini-strom obrane RH Antom Kotromano-viem, nakon ega je posjetio Hrvatsko vojno uilite i odrao predavanje pred-stavnicima MORH-a, OSRH, te djelatni-cima HVU-a i polaznicima vojnih kola. Na predavanju su, izmeu ostalih, bili naelnik GS OSRH general-pukovnik Drago Lovri, pomonica glavnog taj-nika NATO-a Kolinda Grabar Kitarovi, vojni predstavnik RH pri NATO-u i EU-u general-bojnik Mirko undov, ravnatelj HVU-a general-pukovnik Slavko Bari i

drugi. Tijekom predavanja Sigurnost u 21. stoljeu, admiral Stavridis je ista-knuo da u svijetu danas postoje mnogi izazovi meunarodnoj sigurnosti: ratovi, krizna arita, terorizam, ekstremizam, krijumarenje ljudi i droga, cyber prijet-nje i drugi. Ti izazovi su sve kompleksniji i tehniki napredniji. NATO sa svojim sa-veznicima moe odgovoriti na njih samo suradnjom i razumijevanjem, poveziva-njem, gradnjom mostova. To je klju-no za globalnu sigurnost u 21. stoljeu. Prolo stoljee karakterizirale su podjele i gradnja zidova, zato je i bilo toliko puno

VrhoVni zapoVjednik SaVeznikih Snaga za europu u hrVatSkoj

Vai su vojnici, mornari i asnici profesionalni, sposobni i vrlo korisni NATO-u, rekao je admiral Stavridis istiui izniman doprinos Hrvatske u saveznikim operacijama

u Afganistanu, na Kosovu i drugdje...

sukoba i ljudskih rtava, naglasio je. U kratkoj izjavi nakon predavanja general Lovri je zahvalio admiralu Stavridisu na posjetu i istaknuo da su, tijekom razgovora admirala s pred-stavnicima RH i OSRH, dotaknuta sva pitanja bitna za NATO i RH, kao i ona o situaciji i suradnji u regiji te o Afganistanu nakon 2014. godine. Admiral Stavridis je istaknuo izniman doprinos Hrvatske u saveznikim ope-racijama u Afganistanu, na Kosovu i drugdje. Vai su vojnici, mornari i a-snici profesionalni, sposobni i vrlo ko-risni NATO-u, rekao je. Tijekom raz-

govora s predsjednikom Josipoviem, istaknuto je da Hrvatska i NATO uvijek mogu raunati jedan na drugoga kao na pouzdane saveznike, zakljuio je zapo-vjednik Saveznikih snaga za Europu. U sklopu slubenog posjeta u vojarni Tukanac su odrani stoerni raz-govori tijekom kojih su razmijenjena miljena o najvanijim podrujima su-radnje OSRH i NATO-a, s naglaskom na operacije potpore miru pod vodstvom NATO-a u kojima sudjeluju i Oruane snage RH, te o situaciji u jugoistonoj Europi i ulozi NATO-a i Hrvatske u ja-anju sigurnosti i povjerenja u regiji te nastavku politike proirenja i otvorenih vrata NATO-a prema zemljama u regiji. Tom prigodom je admiral Stavridis uru-io naelniku Glavnog stoera Oruanih snaga Republike Hrvatske general-pu-kovniku Dragi Lovriu ameriko odliko-vanje - Medalju za zasluge Sjedinjenih Amerikih Drava (Legion of Merit). Vojna je to nagrada amerikih Orua-nih snaga koja se dodjeljuje za osobite zasluge i postignua u radu te bespri-jekorno obnaanje dunosti. Medalja se dodjeljuje i pripadnicima OS SAD-a kao i vojnim i politikim osobama stranih zemalja. n

vijesti

u sklopu slubenog posjeta Republici Hrvatskoj admiral James G. Stavridis sastao se s ministrom obrane RH Antom Kotromanoviem

Admiral Stavridis odrao je na HVu predavanje na temu Sigurnost u 21. stoljeu

HV 416_07.indd 7 2/27/13 4:05 PM

AktuAlno

8broj 416 / 1. oujka 2013.

U asnikom domu Hrvatskog vojnog uilita Petar Zrinski 20. je veljae odran radni sastanak predstavnika Mi-nistarstva obrane RH i Glavnog stoera OSRH s lanovima Odbora za obranu Hrvatskog sabora te Nacionalnog vijea za praenje provedbe Strategije suzbija-nja korupcije Hrvatskog sabora. Glavna tema sastanka bila je predstavljanje Pla-na nabave MORH-a za 2013. godinu, a odrana je i rasprava o paketu zakona vezanih uz djelokrug rada MORH-a ije je donoenja u tijeku.MORH i OSRH su na sastanku pred-stavljali ministar Ante Kotromanovi, zamjenica ministra Vinja Tafra, za-mjenik naelnika GS OSRH kontraad-miral Ante Urli i drugi. Odbor za obra-nu predvodio je predsjednik Tomislav Ivi, a Nacionalno vijee predsjednik Vladimir eks. Sastanku je nazoio i savjetnik Predsjednika RH za obranu Zlatko Garelji.Uoi predstavljanja Plana nabave za 2013., ministar Kotromanovi je ista-knuo da MORH, prije svega, eli biti transparentan i otvoren. U izradi Plana MORH se koordinirao sa strukom, tj. Glavnim stoerom OSRH, a zanimljivo

TRANSPAReNTNO I OTVOReNO O PlANU NAbAVe ZA 2013.

Koncept Plana nabave organiziran je tako da otklanja mogunost da MORH potroi vie proraunskih sredstava od predvienih, a osigurava takoer uinkovitost i transparentnost nabave, a u povjerenstvima za nabavu ne mogu sudjelovati osobe koje su sudjelovale u izradi zahtjeva za nabavu i planiranju financijskih sredstava...

Domagoj VlahoVi, snimio Tomislav BranDT

je da je Plan za tekuu godinu prvi put izraen tijekom prole godine. Ministar je istaknuo da MORH svakako eli u veoj mjeri ukljuiti miljenje Saborskog odbora za obranu u realizaciju i praenje procesa nabave.Naelnik Samostalnog sektora za jav-nu nabavu MORH-a branko Pribolan predstavljajui koncept Plana nabave rekao je da je on organiziran tako da uklanja mogunost da MORH potroi vie proraunskih sredstava od pred-vienih. Plan takoer osigurava uin-kovitost i transparentnost nabave, a u povjerenstvima za nabavu ne mogu sudjelovati osobe koje su sudjelovale u izradi zahtjeva za nabavu i planiranju financijskih sredstava.

Sukladno Planu nabave ove je godine za sredstva za materijalno zbrinjavanje, koje obuhvaa Plan, predviena 1,741 milijarda kuna od ukupnog prorauna MORH-a (4,78 milijardi kuna). U tom su iznosu rezervirana sredstva koja se odvajaju na temelju viegodinjih ugovora (27%), predmeti nabave koji e se sklopiti s poznatim partnerima, poput ZTC-a, Pletera, tvrtki koje pruaju komunalne usluge i sl. (16%), predmeti nabave s oznakom tajnosti (9%), pred-meti kategorije po zakonima i uredbama o javnoj nabavi (43%) i predmeti nabave u doradi, koji jo nisu kompletni (5%).Govorei o predmetima s oznakom taj-nosti, koji izazivaju posebno zanimanje, Pribolan je istaknuo da su oni veinom dogovoreni u prethodnim razdobljima. No iznos koji se za njih odvaja nastojat e se smanjiti na najmanju moguu mjeru. To je ve uinjeno: u 2011. go-dini je iznosio oko 887 milijuna kuna, u 2012. oko 840 milijuna kuna, a u ovoj e godini biti tek neto vie od 154 mi-lijuna kuna. U te predmete ulaze usluge i dijelovi za odravanje bOV-ova i bespi-lotnih letjelica, oprema za elektroniko izvianje, NbK oprema, jurina puka i dodatna oprema, ubojna sredstva-stre-ljivo, transmisijski vodovi, odravanje bojnih komunikacija, remont mina, remont brodova, zbrinjavanje UbS-a i posebna oprema za specijalne postrojbe.Na kraju predstavljanja Pribolan je naveo najbitnije projekte nabave u 2013. godini: oni e biti vezani uz vi-enamjenske borbene avione, obalni ophodni brod, helikoptere, protupo-arni avion Air Tractor, zavrnu fazu projekta bOV, izgradnju skladita UbS-a, smjetajnih objekata i kuhinje Zemunik, autonomno podvodno vozilo, borbenu odoru, industrijsko zbrinjavanje UbS-a i mirovne misije. Prije tri dana utvrena je tehnika dokumentacija za borbeni avion, rekao je naelnik Sektora za javnu nabavu. n

Najbitniji projekti nabave u 2013. godini bit e veza-ni uz vienamjenske borbene avione, obalni ophodni brod, helikoptere, protupoarni avion Air Tractor, za-vrnu fazu projekta BOV, izgradnju skladita UBS-a, smjetajnih objekata i kuhinje Zemunik, autonomno podvodno vozilo, borbenu odoru, industrijsko zbri-njavanje UbS-a i mirovne misije.

Radnom sastanku nazoili su lanovi Odbora za obranu Hrvatskog sabora te Nacionalnog vijea za praenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije Hrvatskog sabora

Uoi predstavljanja Plana nabave za 2013., ministar Kotromanovi je istaknuo da MORH, prije svega, eli biti transparentan i otvoren

HV 416_08.indd 8 2/27/13 4:05 PM

Predstavljanje Projekata izgradnje novih skladita Ubs-a

9broj 416 / 1. oujka 2013.

Domagoj VLAHOVI, snimio Davor KIrIn

Izaslanstvo Ministarstva obrane RH i Oruanih snaga RH na elu s mini-strom obrane Antom Kotromanovi-em i zamjenikom naelnika GS OS RH kontraadmiralom Antom Urliem 15. je veljae posjetilo grad Daruvar i vojnoskladini kompleks Hrvatski dral u Doljanima.Na sastanku s daruvarskim gradona-elnikom Daliborom Rohlikom i su-radnicima razgovaralo se o projektu gradnje sedam novih objekata u sklopu kompleksa u Doljanima. Nakon obila-ska nekoliko objekata vojnoskladinog kompleksa Hrvatski dral, u pratnji zapovjednika ZzP-a general-bojnika Mate Ostovia, izaslanstvima su pred-stavljeni projekti izgradnje novih skla-dita UbS-a za potrebe Oruanih snaga Republike Hrvatske. Nova e skladita biti kvalitetnija i podii e sigurnost graana, rekao je u izjavi za medije ministar Kotromanovi. Skladita e biti potpuno u skladu s NATO standar-dima, sigurna i autonomna, dodao je najavivi da e izgradnja poeti tijekom ove godine poto budu ispunjeni svi preduvjeti. Ministar Kotromanovi je rekao da MORH podupire projekt lokal-

AktuAlno

Predstavljanje Projekata izgradnje novih skladita Ubs-a

U 2013. godini planirana je izgradnja pet novih skladita UbS-a, u postojeim skladinim kom-pleksima OSRH za to je osigurano oko 20 milijuna kuna. Izgradnjom novih kapaciteta provest e se radovi i na podizanju sigurnosti postojeih skladinih graevina odnosno kompleksa...

ne samouprave kojim e mjesto Doljani biti prikljueno na vodovodnu mreu.U 2013. godini planirana je izgradnja pet novih skladita UbS-a, u postoje-im skladinim kompleksima OSRH za to je osigurano oko 20 milijuna kuna. Izgradnjom novih kapaciteta provest e se radovi i na podizanju sigurnosti postojeih skladinih graevina odno-sno kompleksa.U ovoj je godini takoer planirano na-putanje etiri neperspektivna vojno- sladina kompleksa: VSK Jamadol u Karlovcu, Velebit -3 u Delnicama, VSK erkezovac Dvor i VSK Gronmanik u Slavonskom Brodu.Aktivnosti u 2013. dio su planiranog projekta izgradnje sedam novih uko-panih graevina u sklopu vojnoskla-dinog kompleksa Hrvatski dral Do-ljani te 13 novih skladinih ukopanih graevina u sklopu vojnog vjebalita Eugen Kvaternik Slunj. Izgradnja svih planiranih objekata planirana je viegodinjim financiranjem u idu-ih 6-7 godina, a procjena konanih trokova gradnje i opremanja je u tijeku. Za izgradnju u VSK Hrvatski dral Doljani planira se utroiti ot-

prilike 40.000.000,00, a za izgradnju novih skladinih graevina u sklo-pu VV Eugen Kvaternik Slunj oko 70.000.000,00 kn.Inae, na podruju RH trenutano se nalazi 20 vojnoskladinih kompleksa UbS-a. Dugoronim planom planira se smanjenje na tri perspektivne lokaci-je, uz Doljane i Slunj to je i Trbounje Potkop kod Drnia. U taj je kompleks u posljednjih nekoliko godina (od 2009. 2012). investirano oko 30 milijuna kuna ime je izgraeno sedam novih objekata.VSK Borik u Velikoj Buni sluit e kao distribucijsko skladite za prijam i otpremu UbS-a. Izgradnjom novih skladinih kapaciteta i naputanjem neperspektivnih VSK-a doi e do smanjenja broja lokacija skladita, ime e se postii utede (komunal-na naknada, vodna naknada i sl., te uvanje i obilazak). n

Novi skladini kapaci-teti, tipski armirano-betonski poluukopani skladini objekti pridonijet eveoj sigurnosti i kvaliteti skladitenja UbS-a, sukladno propisima o uvanju opasnih tvari EU. Poveat e se sigurnost skladinih kompleksa, smanjiti mogunost nastanka izvanrednih dogaaja, poveati sigurnost podruja u kojem se skladita nalaze, smanjiti zona opasno-sti za stanovnitvo, infrastrukturu, biljni i ivotinjski svijet

Trenutano u OSRH ima oko 17 000 tona neperspektivnog UbS-a (konvencionalno neperspektivno streljivo i eksplozivne naprave). Rije je o potpuno stabilnom i sigurnom UbS-u koji se uva u postojeim skladinim kompleksima, sukladno propisima o uvanju opasnih tvari odreene skupine spojivosti. Oruane snage razvile su sposobnosti unutarnjeg i vanjskog balistikog ispitivanja UbS-a, laboratorijskog ispitivanja kemijske postojanosti baruta te pro-vode 100 % specijalistiki nadzorno-tehniki pregled UbS-a kako bi se osiguralo njegovo sigurno skladitenje, uvanje i odravanje UbS-a tj. sustav nadzora ispravnosti i upravljanja stratekim pri-uvama UbS-a. Navedeni sustav podrazumijeva periodini pregled ispravnosti UbS-a.

Nova e skladita biti kvalitetnija i podii e sigurnost graana, rekao je u izjavi za medije ministar Kotromanovi

HV 416_09.indd 9 2/27/13 4:05 PM

VIJESTI

10broj 416 / 1. oujka 2013.

Veleposlanik RH u Izraelu posjetio pripadnike 10. HRVCON-a u misiji UNDOF

Veleposlanik RH u Izraelu Pjer imunovi posjetio je 11. veljae 10. hrvatski kontingent mirovne misije UNDOF na Golanskoj visoravni, misije UN-a koja djeluje na podruju izraelsko-sirijske crte razgra-nienja nakon Jomkipurskog rata.U kampu Ziouani, na izraelskoj strani crte razgranienja, veleposlanik imunovi odrao je sastanak sa zapovjednikom UNDOF misije, indijskim general-bojnikom Iqbalom Singh Singhom, naelnikom Stoera misije brigadirom Cirilito Sobejanom i zapovjednikom austrij-ske bojne pukovnikom Paulom Schneiderom u sklopu kojeg djeluje i satnija 10. hrvatskog kontingenta, na elu sa zapovjednikom 10. HRVCON-a bojnikom Milom Vukieviem. Tijekom posjeta prireeno je i neformalno druenje s dijelom pripadnika hrvatskog kontingenta, ija je zona odgovornosti sa sirijske strane crte razgranienja.U razgovorima s visokim asnicima UNDOF-a razmijenjena su mi-ljenja oko sve napetije politiko-sigurnosne situacije na podruju Golanske visoravni, u Siriji i cijeloj regiji openito. I glavni zapovjednik general-bojnik Singh Singha i zapovjednik AUSBATT-a Schneider istaknuli su veliki doprinos hrvatskog kontingenta cijeloj misiji, posebno istiui njihovu visoku profesionalnost. General Singha je istaknuo kako su glavni motivi UNDOF-ove misije na Golanskoj visoravni transparentnost i nepristranost u djelovanju.Hrvatski veleposlanik istaknuo je vanost koju Hrvatska pridaje svom doprinosu svjetskom miru i sigurnosti sudjelovanjem u mirovnim operacijama diljem svijeta, to je ujedno i prepoznatljivi dio njezine vanjske politike i razvoja njezinih Oruanih snaga.Trenutano u misiji UNDOF sudjeluje 97 pripadnika OSRH, a najvei broj, njih 76, ine 3. satniju koja je pod zapovjednitvom austrijske bojne. Ostali pripadnici rasporeeni su na dunosti u Zapovjednitvu misije UNDOF.

M.V.

POtPIsaN memORaNDUm O kOlOVaNjU s kaNaDOm U nastupnom posjetu u MORH-u boravio je 13. veljae kanadski vojni izaslanik u Republici Hrvatskoj, brigadir Antonio Battista, kojeg je uime pomonika ministra za obrambenu politiku MORH-a primio naelnik Sube za meunarodnu bilateralnu i regionalnu suradnju Boko Rotim. Susretu su nazoile i pomonica ministra obrane za ljudske resurse Sunana Vukeli i kanadska veleposlanica u Hrvatskoj Louise LaRocque. Tom prigodom potpisan je Memorandum o suglasnosti MORH-a i Mini-starstva narodne obrane Kanade o kanadskom programu vojne obuke i suradnje (Military Training and Cooperation Programme - MTCP), a to je nastavak viegodinje suradnje na podruju izobrazbe i obuke, zapoete potpisivanjem Memoranduma 2006. godine. Tijekom susreta je istaknuto kako Republika Hrvatska izrazito cijeni kanadsku potporu u razvoju spo-sobnosti OSRH za rad i interoperabilnost u NATO strukturama, ponajprije

u kolovanju naih asni-ka kroz kanadski MTCP, a istaknute su i dobre i pri-jateljske veze Kanade i Hr-vatske, te bliska suradnja u NATO-u u pogledu glo-balne i regionalne sigurno-sti, a osobito angaman u Afganistanu kao jedan od vanjskopolitikih prioriteta obiju zemalja.

OJI

Predstavnici japanske ratne mornarice posjetili HRm

Zapovjednik Hrvatske ratne mornarice, komodor Robert Hranj sastao se s predstavnicima Japanske ratne mornarice koji su od 13. do 15. veljae boravili u Splitu, a koje je predvodio naelnik Stoera Divizijuna za obuku Japanske ratne mornarice kapetan bojnog broda Masahiko Hoshino.Na radnom sastanku razgova-ralo se o posjetu brodova Japanske ratne mornarice Hrvatskoj ratnoj mornarici koja je planirana u rujnu ove godine a koja e obiljeiti dvadesetu obljetnicu dobrih odnosa dviju zemalja. Komodor Hranj istaknuo je da se dugogodinja uspjena suradnja dviju mornarica temelji na razmjeni znanja i iskustava te se oekuje njezin nastavak i u buduim projektima.

OJI

Zamjenica ministra obrane RH Vinja Tafra sudjelovala je 12. i 13. velja-e u Dublinu u Irskoj na sastanku ministara obrane zemalja lanica Eu-ropske unije. Na sastanku se raspravljalo o daljnjem razvoju obrambenih sposobnosti, mogunosti razvoja i financiranja obrambenih projekata pu-tem Europskih strukturnih fondova te povezivanja obrambenog sektora s industrijskom i znanstvenom zajednicom s ciljem razvoja sposobnosti za civilnu i vojnu namjenu. Bilo je rijei i o dvije tekue operacije Europske

unije, pomorskoj operaciji EU NAVFOR Somalija ATALANTA te obunoj misiji za somalijske sigurnosne snage EU TM Somalija. Obje su operacije dio sveobuhvatnog pristupa Europske unije u suoavanju s postojeim izazovima na Rogu Afrike. Posljednji dio sastanka bio je posveen jaanju partnerstva s Ujedinjenim narodima u voenju mirovnih operacija te mo-dalitetima kojima bi se osnaila suradnja UN-a i Zajednike sigurnosne i obrambene politike Europske unije.

sastaNak mINIstaRa ObRaNe zemalja laNICa eU U DUblINU

HV 416_10.indd 10 2/27/13 4:06 PM

11broj 416 / 1. oujka 2013.

U RACVIAC-u Sreditu za sigurnosnu surad-nju zavrio je dvodnevni seminar pod nazivom Obrambena odgovornost u okviru zajednike sigurnosne i obrambene politike Europske unije. Trea u nizu aktivnosti koje se bave temeljima reforme sigurnosnog sektora okupila je vie od 30 sudionika, predstavnika ministarstava obrane i vanjskih poslova ukljuenih u obrambenu politiku i planiranje, predstavnike parlamenata i parla-mentarnih odbora za obranu, kao i predstavnike akademske zajednice, te nevladine organizacije i institucije iz regije i ire. Svrha seminara bila je predstaviti ulogu nacionalnih obrambenih sustava

u Zajednikoj sigurnosnoj i obrambenoj politici Europske unije, posebice u kontekstu ekonom-ske i financijske krize i smanjenja obrambenog prorauna.Otvarajui seminar Boris Blaekovi, voditelj izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skuptini NATO-a, i direktor RACVIAC-a, vele-poslanik Branimir Mandi, istaknuli su vanost odgovornosti kao prijekopotrebnog koncepta, koji je, ako se primjenjuje, mjera tednje jer smanjuje rizik politike i ekonomske korupcije i omoguuje uporabu nacionalnih resura na najbolji mogui na-in. Seminar je nastavljen predavanjima o kodeksu

ponaanja Europske agencije za obranu i njegovu utjecaju na poveanje transparentnosti. Potom su elaborirarni koncepti horizontalne i vertikalne odgovornosti u sustavu obrane te mehanizmi odgovornosti koji se primjenjuju kod raznih aktera sigurnosnog sektora kao i njihove slabosti i pred-nosti. Seminar je otvorio i neka nova pitanja koja se tiu odgovornosti u sustavu obrane i posluio kao izvrsna platforma za razmjenu informacija i miljenja izmeu nazonih sudionika, predstavni-ka obrambenog sektora, nevladinih organizacija i akademske zajednice.

M.

U Krivom Putu kod Se-nja 17. veljae obilje-ena je 19. godinjica pogibije heroja Domo-vinskog rata Damira Tomljanovia - Gavra-na, najmlaeg pukov-nika Hrvatske vojske i legendarnog zapovjed-

nika 2. pjeake bojne 1. gardijske brigade Tigrovi. Gavran je poginuo na vrletima Velebita gdje su njegovi suborci drali poloaje strateki vanog podruja za obranu a kasnije i za oslobaanje domovine. Bio je istinski domoljub, koji je svojom hrabrou, odlunou, vjerom i dobrotom ulije-vao sigurnost i snagu svojim suborcima. Uz Gavranove najmilije i brojne mjetane na komemoraciji su poast junaku doli odati izaslanstvo OSRH i MORH-a, Udruga ratnih veterana 1. gardijske brigade Tigrovi, Udruga Tigar 90/91 Rakitje, zbor Udruga veterana gardijskih postrojbi, Udruga specijalne policije, Udruga pripadnika Sre-dita gardijskog za specijalistiku obuku doasnika DT Gavran, Udruga izviaa DT Gavran te brojni suborci. Danas se s ponosom prisjeamo naeg Tigra Damira Tomljanovia Gavrana. elio je Damir dati svoj doprinos onako kako je hrvatski o-vjek kroz stoljea elio i nadao se, a upravo je na narataj dobio tu priliku. Pozivam vas da ouvamo sjeanje na naeg Ga-vrana, na sve nae rtve, na nau snagu i zajednitvo, jer djela naih poginulih, ranjenih i nestalih branitelja poruka su i putokaz buduim naratajima kako se voli i brani jedina nam domovina, rekao je na komemoraciji predsjednik Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade Tigrovi, bri-gadni general u mirovini Tomo Medved.

lanovi Udruge pripadnika Sredita gar-dijskog za specijalistiku obuku doasnika Damir Tomljanovi - Gavran, Gavrano-vi suboraci i predstavnici braniteljskih udruga Zadarske upanije i Grada Zadra zapalili su svijee na krivoputskom trgu ispred spomen-obiljeja Gavranu. Na-kon komemoracije u upnoj crkvi Gospe Snjene odrana je misa zadunica koju je predvodio vojni kapelan don Milenko Maji a na kojoj su izmeu ostalih bili i generali Mladen Marka i Josip Luci te stoerni brigadir Zdravko Andabak.

OJI

Poast legendarnom tigru damiru tomljanoviu gavranu

seminar o obrambenoj odgovornosti

HV 416_11.indd 11 2/27/13 4:07 PM

osrh

12broj 416 / 1. oujka 2013.

Izbor vojnika i doasnika mjeseca nova je inicijativa koja e sigurno dati snaan peat 2013. kao godini koja je slubeno proglaena Godinom vojnika i doasnika. No inicijativa nije samo simboline naravi. Skupnika Lovria i razvodnika Fijalu za najbolje su pred-loili prvi doasnici njihovih postrojbi uz suglasnost zapovjednika grana. Za doasnika i vojnika mjeseca potvrdio ih je Doasniki odbor na razini OSRH. Trebali bi biti motivacija svim svojim kolegama. Ne zato to su 22. veljae od naelnika GS OSRH general-pu-kovnika Lovria dobili simboline nagrade, nego zato to su dokaz da se kvalitetan rad unutar OSRH prepozna-

je. Nadalje proglaenje pokazuje prvim doasnicima postrojbi da kvalitetnim praenjem rada mogu promovirati svoju postrojbu i ljude na razini koja obavlja iznimno velik posao. Sve bi to trebalo pomoi openitom podizanju kvalitete obuke, rada, tjelesne spre-mnosti, svih temeljnih vojnih vjetina, kae prvi doasnik GS OSRH asniki namjesnik Davor Petek uime inicija-tora proglaenja, Doasnikog zbora. Komentirajui zasluge zbog kojih je dvojac nagraen, Petek je istaknuo da je pravi profesionalac vojnik i doa-snik onaj koji svojom samoinicijativ-nou potie sve ostale da uine i vie od onoga to se od njih trai.


doasnik i vojnik mjeseca sijenja

Pravi Profesionalac vojnik i doasnik je onaj koji svojom samoinicijativnou

Potie sve ostale da uine i vie odonoga to se od njih trai, istaknutoje tijekom dodjele nagrada koje su ujedno i dokaz da se kvalitetan rad

unutar osrh PrePoznaje

Skupnik Dragan Lovri,doasnik mjeseca sijenja

ovoga priznanja ne bi bilo bez doprinosa mojih kolega, osjeaj je poseban, predstavljam svoju granu i postrojbu. svaki obavlja

svoj dio posla, ali po potrebi svi nadopunjavamo jedni druge. Posada broda mora tako funkcionirati. evo, ja sam elektriar,

pokrivam brod od vrha do dna, od prova do krme. mislim da doasnici moraju biti primjer svima: asnicima, mornarima i vojnicima. glavna motivacija za rad? da na brodu sve bude u redu, da bude to bolji. tako e za mene biti i nakon ovog

proglaenja, nema nikakvih promjena.

HV 416_12-13.indd 12 2/27/13 4:07 PM

13broj 416 / 1. oujka 2013.



doasnik i vojnik mjeseca sijenjaUoi dodjele general Lovri je, estitajui dvojici najboljih, potvrdio znaenje vojni-ka i niih razina doasnika za cjelokupni sustav. OSRH su kao sat, ako ne funkcio-nira svaki, pa i najmanji zupanik, dolazi do problema, rekao je naelnik. Tko su ljudi koji su obiljeili prvi mjesec u Godini vojnika i doasnika? Skupnik Dragan Lovri je roen 1985. u Splitu, a u OSRH je od 2005. Karijeru je zapoeo u 4. gardijskoj brigadi, a nastavio u HRM-u. Danas je voditelj brodskog elektroener-getskog odjeljka na R-TOP 42. Od poetka iskazuje visoku razinu odgovornosti pre-ma svom pozivu. To je do izraaja osobito dolo tijekom prolog mjeseca, kada je prilikom angamana na tehnikom odr-

avanju borbenih sustava, samoinicijativ-no pomogavi kolegama, pokazao visoku razinu znanja i sposobnosti.Razvodnik Vaclav Fijala roen je 1975. u Zagrebu, a u OSRH -u je od 1995. U biografiji su mu dunosti u 2. gardijskoj brigadi i u Protuzranoj obrani. Sada je voza u Bojni NBKO HKoV-a. Istaknuo se tijekom otklanjanja posljedica velikih sijeanjskih snjenih padalina, kada je neprekidno radio bez odmora od 13. do 15. sijenja. Svojom je snalaljivou, sposobnou i samoinicijativom, bez ob-zira na tehnike i vremenske neprilike, osigurao uvjete za nesmetan ivot, rad, opskrbu i boravak u vojarni Pukovnik Milivoj Halar u Dugom Selu. n

razvoDnik vacLav FijaLa,vojnik mjeseca sijenjakad je trebalo zapeti, zapeo sam. nisam spavao vie od pedeset sati, nije bilo praznog hoda. snijeg je padao bez prestanka, a tehnika se kvarila. uspjeli smo i vojarna je mogla normalno funkcionirati. osamnaest sam godina u vojsci i ovjek se navikne na brz tempo rada, pa sam radio voen automatizmom. sigurno mi tada nije mi padalo na pamet da u postati vojnik mjeseca.

HV 416_12-13.indd 13 2/27/13 4:07 PM

Vojni poligon CeroVaC

14broj 416 / 1. oujka 2013.

Obuka Obuavatelja

za bOrbu prOtiv

Obuci je pristu-pilO 23 Odabra-nih pOlaznika iz raznih pOstrOj-bi Osrh. za njih se brinulO pet iskusnih instruktOra iz inenjerijske pukOvnije zOd-a. nakOn teOretskOg dijela u vO-jarni kamen-skO uslijediO je zahtjevniji praktini diO na inenjerij-skOm pOligOnu cerOvac...

HV 416_14_15.indd 14 2/27/13 4:07 PM

15broj 416 / 1. oujka 2013.


Instruktori i demotimovi Pukovnije izlau polaznike stalnim provjera-ma. Opasnost je uglavnom nevidljiva, kobni IED moe biti gruda blata ili jedva vidljiv grm. Oi i ui stalno su napeti, opasnost treba zapaziti, o njoj treba izvijestiti ostale, osigurati ljude i podruje

S obzirom na to da su zloglasne im-provizirane eksplozivne naprave (IED) moda i najvea prijetnja za vojnike u suvremenim oblicima ratovanja, ali i u mirovnim misijama u kriznim ari-tima, OSRH nastoji posvetiti to veu pozornost obuci u borbi protiv njih (C-IED). S njome, u raznim oblicima, mora biti upoznato to vie pripadnika OSRH. Naravno, Inenjerijska pukovnija ZOD-a glavni je izvor znanja i kapaciteta OSRH kad je rije o borbi protiv improviziranih eksplozivnih naprava. Opa obuenost pripadnika OSRH o IED-ima je zasigurno na visokoj razini, no za pozitivne poma-ke uvijek ima mjesta, posebno kad se uzme u obzir asimetrinost proizvodnje IED-ova. Jedan od alata koji bi mogao pridonijeti da C-IED u raznim oblicima doe u vie postrojbi i na vie razina jest nova pilot-obuka u organizaciji Satnije za obuku Inenjerijske pukovnije. Rije je o Obuci obuavatelja za C-IED, ljudi koji bi steena znanja trebali primjenjivati u obuci pripadnika svojih postrojbi. Obuci je pristupilo 23 odabranih polazni-ka iz raznih postrojbi OSRH. Za njih se brinulo pet iskusnih instruktora. Od dvo-tjedne obuke (11.- 22. veljae), teoretski dio u vojarni Kamensko bio je samo 14 sati. Naglasak je bio na praktinom dijelu, na inenjerijskom poligonu Cerovac. Pukovnija je angairala svoje najbolje instruktore, ljude koji imaju potrebnu osposobljenost i certifikate, te iskustvo iz OSRH, ali i meunarodnih misija, istie zapovjednik obuke i Satnije za obuku po-runik Robert Perijevi. IED je vrlo bitna tema u pukovniji, u nju stalno stiu novo-sti o IED-u u raznim kriznim aritima, kako od pripadnika OSRH u misijama tako i iz NATO-a. Na meunarodnim se iskustvima pripadnika OSRH i temelji program ove obuke, istie porunik. Pri-padnici Obune satnije obuavaju, ali i sami ue i obnavljaju znanja svaki dan.Kako praktina obuka izgleda izbliza vi-

djeli smo na poligonu Cerovac, koji nudi sve potrebne uvjete za obuku. Polaznici su podijeljeni u timove i izmjenjuju se u raznim ulogama. Nastupaju pjeice ili u terenskim vozilima. Teak, snjeni teren dobar je za obuku, za koju je poeljno da bude to tea i nepredvidljivija. In-struktori i demotimovi Pukovnije izlau polaznike stalnim provjerama. Opasnost je uglavnom nevidljiva, kobni IED moe biti gruda blata ili jedva vidljiv grm. Oi i ui stalno su napeti, opasnost treba zapaziti, o njoj treba izvijestiti ostale, osigurati ljude i podrujeInstruktor narednik Kreimir Marijanovi potvruje da je terenski dio nezamjenjiv, polazni-ci kroz njega moraju proi vie uloga, od zapovjednika tima ili vozila, sve do gunnera. Marijanovi objanjava pola-znicima jedan tipini oblik IED-a. Tu su svi detalji: izgled, sastav naprave, nain detonacije, nain osiguranjaNa prvi po-gled ne vidimo nita, tek nas upozorenje tjera da se usredotoimo i primijetimo tanki konac razapet preko makadama. Saznajemo da se obuka upravo zahuk-tava, tijekom sljedeih dana vojnici nee imati puno vremena za oputanje. No obuka je izvrsno prihvaena. Apsolut-no nam odgovara, ona je i dio priprema za mirovne misije. Ono to sada radimo moemo susretati i u misiji, ne smijemo zaboraviti da su IED-ovi omiljeno oruje protiv koalicijskih snaga u Afganistanu i izazivaju veliki strah. Zahvaljujui obuci bit emo bolji u njihovu prepoznavanju i postupcima u sluaju nailaska na njih, kae narednik Igor Erceg iz Vojnooba-vjetajne bojne, usput pohvalivi dobru organizaciju te iskustvo i znanje svojih instruktora. Njegov kolega u inu i iz postrojbe Ivica epuran naglaava da je obuka posebno dobra za pripadnike VoB-a i da bi je trebalo proi to vie vojnika. Ovdje je vrlo zanimljivo, bilo je tako i u uionici, ali ovo je prava stvar, zakljuio je doasnik VoB-a. nIED-a

HV 416_14_15.indd 15 2/27/13 4:07 PM

Operacija KFOr

16broj 416 / 1. oujka 2013.

Bojnika Maria Pleu zatekli smo u 93. zra-koplovnoj bazi u Zemuniku, prvog radnog dana nakon povratka s Kosova gdje je, kao pripadnik misije KFOR u Stoeru operacije, bio od 12. srpnja 2012. do 19. sijenja 2013. Pun dojmova i svjeih sjeanja nakon svoje netom zavrene prve misije, bojnik Plea nam je priao o Stoeru operacije Zdrue-nom operativnom centru u kojem je, tijekom duljeg vremena kao jedini Hrvat, obavljao dunost J3 desk officera i LNO (asnik za zrane operacije i asnik za vezu).

U Zdruenom operativnom centru prate se i koordiniraju sve operacije i nadgleda sve to se na tom podruju dogaa. Moje dunosti bile su briga o sigurnosti u zranom prostoru i u svim vrstama prometa, civilnog i vojnog, koji su se u njemu odvijali, zatim obrada podataka i procesuiranje zahtjeva za ulazak u zranu sigurnosnu zonu, sigurnost

posada i nadzor civilnih institucija koje se bave zrakoplovstvom. Imao sam takoer i zadae kao savjetodavno tijelo koje nadzire sve operacije koje se odvijaju KFOR helikop-terima i zrakoplovima.Zvui kao opsean i zahtjevan posao, tim vie to je rije o multinacionalnom okru-enju, to je, kako istie bojnik Plea, bio dodatni izazov. Za mene je to bilo izuzet-no vrijedno iskustvo. Dobar je osjeaj kada doete u meunarodno okruje i kada vi-dite da vas do juer nepoznati ljudi cijene po tome to i kako radite, uvaavaju vae znanje, iskustvo, zalaganje i trud i imate priliku asno predstavljati RH. Puno toga bilo mi je poznato od prije, iz sadraja koje smo upoznali tijekom kolovanja u Zapo-vjedno-stoernoj koli, a sada sam imao priliku vidjeti kako to izgleda i funkcionira u stvarnoj situaciji. Prvih dana na terenu se sve to ini zbunjujue, ali ako ovjek eli i zna raditi vrlo brzo se snae i uspjeno postaje dio tog velikog tima.Razinu uvjebanosti, osposobljenosti i znanja pripadnika naih Oruanih snaga bojnik Ple-a ocjenjuje iznimno visokom, napominjui kako su oni uvijek u vrhu po svojim znanjima i sposobnostima. O njihovoj ulozi u KFOR-u svjedoi i pismo zahvale glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, Ban Ki-moona, koje je uputio 10. hrvatskom kontingentu KFOR-a nakon odlino isplanirane i izvrene zadae. Ove e godine kompletan kontingent koji odlazi u operaciju KFOR biti popunjen pri-padnicima 93. zrakoplovne baze, a za pred-stojee zadae maksimalno su osposobljeni i spremni. n

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO OBRANE

UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSEraspisuje

INTERNI NATJEAJza popunu upranjenih mjesta u

MORH-u i RACVIAC-u

U StoerU operacije

Lada PuLjizevi, Snimio Davor Kirin

1. VII STRUNI SAVJETNIK ZA UN 1 izvritelj u Odjelu za multilateralne poslove, Slubi za multilate-ralne poslove i meunarodnu sigurnost, Sektoru za meunarodnu obrambenu suradnju i sigurnost, Upravi za obrambenu politiku Uvjeti:- VSS drutveni, tehniki ili prirodni smjer- vrsta/in: pukovnik- VSSp: DO1PC53- rod/struka: opaOstali struni uvjeti:- aktivno znanje engelskog jezika2. VII STRUNI SAVJETNIK ZA ZT STANDAR-DE AVIONI 1 izvritelj u Odjelu za zrakoplovno tehnike standarde, Samostalne slube za vojni zrani prometUvjeti:- VSS strojarske, elektrotehnike ili prometne struke zrani smjer- vrsta/in: pukovnik,- VSSp: D13PC53- rod/struka: zrakoplovstvoOstali struni uvjeti:- znanje iz podruja odravanja VZ i ZT- znanje engleskog jezika3. VII STRUNI SAVJETNIK ZA ZT STANDARDE - HELIKOPTERI 1 izvritelj u Odjelu za zrakoplovno tehnike standarde, Samostalne slube za vojni zrani prometUvjeti:- VSS strojarske, elektrotehnike ili prometne struke zrani smjer- vrsta/in: pukovnik,- VSSp: D13PC53- rod/struka: zrakoplovstvoOstali struni uvjeti:- znanje iz podruja odravanja VZ i ZT- znanje engleskog jezika4. VODITELJ ODSJEKA ZA FINANCIJE I ADMI-NISTRACIJU 1 izvritelj u RACVIAC-u, Centru za sigurnosnu suradnju sa sjeditem u RakitjuUvjeti:- VSS financijske, ekonomske ili pravne struke- vrsta/in: bojnik/pukovnik- znanje engleskog jezika- prethodno iskustvo na slinim dunostima5. VII STRUNI SAVJETNIK ZA MINSKO-EKSPLO-ZIVNA SREDSTVA 1 izvritelj u Odjelu za ubojna sredstva, Slubi za opremanje i modernizaciju, Sekto-ru za naoruanje, Upravi za materijalne resurseUvjeti:- VSS tehniki smjer- vrsta/in: pukovnik- VSSp: D31PC53- rod/struka: tehnikaOsim propisanih uvjeta kandidati moraju ispu-njavati uvjete iz lanka 19. i 20. Zakona o slubi u Oruanim snagama Republike Hrvatske. Prijave s dokazima za ispunjavanje navedenih uvjeta za-interesirani kandidati mogu dostaviti na adresu: Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Uprava za ljudske resurse, Sarajevska cesta 7, 10 000 Zagreb.Rok za podnoenje prijava je 8 dana od datuma objave natjeaja u Hrvatskom vojniku.

Bojnik Mario Plea

HV 416_16.indd 16 2/27/13 4:10 PM

17broj 416 / 1. oujka 2013.

U Protupoarnoj eskadrili 93. zrakoplovne baze HRZ-a i PZO-a u vojarni Zemunik 22. je veljae zapoela letaka obuka pilota za avione Canadair CL-415 i Airtractor AT 802 A/F. Obukom se osigurava potreban kadar za protupoarne avione za gaenje poara iz zraka. Letakoj obuci prethodila je provedba tehnike uionice i primijenjene teorije za pojedini tip aviona, a u iduem razdoblju ukljuujui i protupoarnu sezonu provodit e se vjebe letenja u sklopu preobuke pod strunim vodstvom nastavnika letenja Protupoarne eskadrile. Letaka preobuka na kanaderima obuhvaa usvajanje znanja, vjetina i navika neophodnih za upravljanje avionom CL-415 pri vizualnom, instrumen-talnom i nonom letenju, a provodi se u tri stupnja letake obuke kojom

piloti stjeu odgovarajuu kategoriju letake spremnosti i obuke za dodatno osposobljavanje. Po polazniku je predvieno 85 sati naleta od ega po 30 sati na vodenim povrinama i na poarima. Zavretkom preobuke piloti dobivaju zvanje kopilota na kanaderima, dok dodatno osposobljavanje uk-ljuuje obuku za kapetane i probne pilote. Obukom na zranim traktorima piloti se osposobljavaju za sigurno slijetanje na vodene povrine, uzimanje vode i pravilno upravljanje avionom AT-802A Fire Boss u zadaama gaenja poara, protupoarnog izvianja i izvoenja letova za prikazivanje mane-varskih mogunosti aviona i pilota. Organizacija letake obuke podijeljena je na temeljnu, viu i posebnu fazu, a traje oko 18 letakih tjedana.

M.K.

U Eskadrili vienamjenskih helikoptera na pro-storu vojnog objekta Luko odrano je od 19. do 21. veljae upoznavanje letakog sastava 91. zrakoplovne baze s osnovama SERE (Survi-val Escape Rescue Evasion) programa. Teaj su odrali pripadnici 435. Contingency Response Group iz Ramsteina, USAFE. Osnovna je namjena teaja bila upoznati pilote i tehniare letae sa SERE programom i Personal Recovery doktri-nom u NATO savezu. Ciljana skupina za obuni dogaaj bili su piloti i tehniari letai Eskadrile vienamjenskih helikoptera 91. zb zbog njihove

velike angairanosti u meunarodnim vojnim operacijama te pripravnosti u sklopu deklariranih NATO snaga. Polaznici su upoznati s osnovnim naelima NATO SERE i Personal Recovery su-stava, osnovnim postupcima u sluaju izolacije pripadnika oruanih snaga u MVO te postupcima snaga koje provode spaavanje. Na teaju je, osim letakog sastava, sudjelovao i pripadnik Bojne za specijalna djelovanja jer razvoj navedene sposob-nosti u OSRH trai i njihovu angairanost uskom suradnjom s HRZ-om i PZO-om.

OJI

U Sreditu za meunarodne vojne operacije u vo-jarni Rakitje, 24. je veljae zavrio peti Teaj za stoerno osoblje NATO-a. Cilj je pripremiti asnike i doasnike OSRH za obnaanje stoernih dunosti taktike razine u zapovjednitvima NATO snaga u operacijama potpore miru. Teaj takoer svo-jim sadrajem upoznaje polaznike s temeljnim naelima i doktrinom, kao i kljunim procesima i konceptima koji se odvijaju na stratekoj i opera-tivnoj razini NATO zapovijedanja. Prvi dio teoretske nastave obuhvatio je osnove sa-

veznike doktrine, ustroj i sastav NATO zapovjed-nitava i snaga, te temeljne planske i operativne procese koji se odvijaju na stratekoj i operativnoj razini tijekom planiranja i odgovora na novonastale krize. Polaznici su upoznati i s operacijama potpore miru, civilno-vojnom suradnjom, informacijskim i psiholokim operacijama, protupobunjenikom borbom (COIN Cointer Insurgency Operations), ulogom medija u operacijama potpore miru te mnogim drugim vanim temama. U drugom je dijelu teaja nastavni sadraj bio uglavnom usmjeren na tehnike, taktike i procedure kojima se koristi stoerno osoblje u svom svakodnevnom radu. Na teoretskim predavanjima i praktinim zadacima polaznici su usvojili znanja potrebna za razumijevanje funkcionalnih podruja unutar stoera postrojbe razine bojne, uspjenu komu-nikaciju i uporabu NATO radiopostupaka, itanje NATO zemljovida, simbola i znakovlja, pregova-ranje i posredovanje, te provedbu vojnog procesa donoenja odluke. U posljednjem tjednu teaja polaznici su aktivno sudjelovali u vjebi na ze-mljovidu iji je cilj bio uvjebavanje polaznika u primjeni dobivenih tehnika, taktika i procedura

tijekom rada stoera zapovjednitva u planiranju i provedbi zadaa u operacijama potpore miru. Teaj je proveden na engleskom jeziku i u potpunosti se temelji na NATO doktrinarnim dokumentima i usvojenim hrvatskim vojnim normama (HRVN). Pojedine nastavne teme provedene su uz potporu gostiju-predavaa, a neki od njih dolaze iz civilnih institucija i raznih ustrojbenih cjelina OSRH, poput HRT-a, RACVIAC-a, ZOS-a, ZzP-a i Pukovnija veze. Voditelj teaja natporunik eljko Franjo Letonia smatra da sudjelovanje strunih gostiju-predavaa iz civilnih i vojnih struktura obogauje kvalitetu teaja omoguavajui tako polaznicima mogu-nost sluanja strunih i kvalitetno pripremljenih predavaa za specifina funkcionalna podruja. Teaj za stoerno osoblje NATO-a je slijednorastui teaj u Konceptu obuke OSMVO-a. Za njegovo pohaanje polaznik mora imati zavrene odreene teajeve u OSMVO-u, te zahtijevanu razinu engle-skog jezika. Zavretak teaja polaznicima je prvi znaajan iskorak u pripremi za obnaanje stoernih dunosti u NATO zapovjednitvima taktike razine u operacijama potpore miru.

OJI

OBUKA NOVIH PILOTA PROTUPOARNIH AVIONA

Teaj za pilote i tehniare Eskadrile vienamjenskih helikoptera 91. zb

ZAVREN PETI TEAj ZA sTOERNO OsOBLjE NATO-a

VIJESTI

HV 416_17.indd 17 2/27/13 4:11 PM

93. zrakoplovna baza

18broj 416 / 1. oujka 2013.

Satnik Ante Plazibat, zapovjednik je Satnije za zrakoplovno-tehniko odravanje helikoptera u II. stupnju odravanja koja se nalazi u sastavu Zrakoplovno tehnike bojne 93. zrakoplovne baze ije je zapovjednitvo u Zadru i, kako nam na poetku raz-govora sam kae, uloga njegove satnije jest osigurati nalet koji je godinje planiran Naputkom za obuku i iznosi oko 2000 sati. No to to zapravo znai?

O satniku Plazibatu i ljudima koji zajedno s njim, u hangarima na rubu piste, samozatajno i strpljivo rade svoj posao, obino se vrlo malo zna i rijetko pie no helikopteri HRZ-a i PZO-a koji tijekom godine nepresta-no uzlijeu i slijeu, gase poare ili danonono hitno prevoze oboljele i unesreene s otoka u bolnice ne bi mogli biti toliko djelotvorni kada iza tih letova ne bi stalno bdjeli takvi ljudi kao to je satnik Plazibat i dje-latnici njegove satnije. Naravno, tu su i helikopterske posade, uvjebani i vrsni piloti koji znaju u svim burama, poarima i nevoljama dovesti letje-licu ondje gdje ona treba stii - ali svemu to oni rade i postiu prethode sati i sati rada zrakoplovnih tehniara odravanja II. stupnja koji brinu o besprijekornoj tehnikoj ispravnosti helikoptera.

Iskustvo, znanje i pouzdanost naih zrakoplovnih tehni-ara odravanja II. stupnja prepozna-to je i cijenjeno i u meunarodnom okruenju, u mi-sijama u koje oni redovito odlaze. Tako u misiji ISAF u Afganistanu zra-koplovni tehniari II. stupnja uobia-jeno imaju ulogu instruktora, dok u misiji KFOR na Kosovu rade na odravanju naih helikoptera.

Zrakoplovno-tehniko odravanje helikop-tera je prije svega timski rad koji Zahti-jeva dobru koordiniranost i poveZanost

meu tehniarima, ali i godine radnog isku-stva. tehniari ii. stupnja su vrhunac nae

kontrole, Znanja i iskustva i do sada nismo imali ni jedan iZvanredni dogaaj koji je

posljedica njihova propusta...

Timski rad i godine radnog iskusTvaVodei nas kroz hangar i pokraj jed-nog od helikoptera koji upravo eka poetak uobiajenog procesa provje-re, satnik nam objanjava dinamiku redovitog pregledavanja helikoptera. Na nioj razini, na dnevnim i tjednim pregledima te onima koji se provode nakon 25 sati leta, pregled letjelice obavljaju tehniari I. stupnja, dok ga na vioj razini, nakon 50 i 100 sati naleta, obavljaju tehniari II. stupnja. To je, zapravo, mjera predostronosti, redoviti pregledi koji se rade prema unaprijed utvrenim listama, moe-mo rei da su to preventivni pregledi. No zrakoplovni tehniari odravanja

Za besprijekornu tehniku ispravnost

HV 416_18_19.indd 18 2/27/13 4:11 PM

19broj 416 / 1. oujka 2013.

Lada PULJIZEVI, snimio Davor KIrIn

Svaki helikopter HRZ-a i PZO-a ukljuen je u sustav redovi-tog odravanja i pregledavanja koje se provodi prema jasno utvrenom redoslijedu. Helikopteri tako prolaze dnevni i tjedni pregled, te preglede nakon 25, 50, 100 i 200 sati naleta, a nakon 1500 sati naleta imaju redoviti remont.Tehniari I. stupnja zadueni su za dnevni, tjedni i pregled nakon 25 sati naleta. Tehniari II. stupnja vode brigu nad 50-satnim i 100-satnim pregledom te, dodatno, interve-niraju u sluaju uoenih i prijavljenih kvarova. Na razini III. stupnja obavljaju se 200-satni pregled i remont, u pravilu u remontnim zavodima.

II. stupnja obavljaju i intervencije nakon prijave bilo kakvih kvarova. Sve je to ozbiljan, sloen posao koji zahtijeva vrhunsko znanje i iskustvo ljudi koji ga obavljaju, a tehniari II. stupnja su vrhunac nae kontrole, znanja i iskustva, kae na sugovornik te s ponosom istie kako nikada do sada nisu imali ni jedan izvanredni dogaaj koji je posljedica propusta tehniara.Zrakoplovno-tehniko odravanje helikoptera je prije svega tim-ski rad koji zahtijeva dobru koordiniranost i povezanost meu tehniarima, ali i godine radnog iskustva. Mnogo je stvari koje treba napraviti, koje moramo znati a koje se ne mogu nauiti u koli, i zato je posebno vano iskustvo na ovim poslovima i praksa.. Nitko ne moe sam znati sve o helikopteru, svatko ima svoj segment u kojem je najjai, za koji je odgovoran, i jedino kao dobro uigran tim dolazimo do zajednikog rjeenja i dobrog rezul-tata. Uzajamno povjerenje, dobra komunikacija i dobri odnosi u postrojbi su ovdje od izuzetne vanosti, naglaava satnik Plazibat.

Bez obzira na to je li vanjska temperatura srpanjskih 40 Celzijeva stupnja, ili je kao toga dana kada smo obilazili hangare tek malo iznad nule a toliko je bilo i u hangaru, zrakoplovni tehniari odravanja II. stupnja jednako predano rade svoj posao. Satnik Ante Plazibat kae: Helikopter mora imati status ispravan, sve to se radi mora biti provedeno u skladu s Pravilnikom o odravanju vojnih zrakoplova i zrakoplovne tehnike, i mi jedino tako i radimo. Iskustvo, znanje i pouzdanost naih zrakoplovnih tehniara odr-avanja II. stupnja prepoznato je i cijenjeno i u meunarodnom okruenju, u misijama u koje oni redovito odlaze. Tako u misiji ISAF u Afganistanu zrakoplovni tehniari II. stupnja uobiajeno imaju ulogu instruktora, dok u misiji KFOR na Kosovu rade na odravanju naih helikoptera. n

helikoptera

satnik ante Plazibat, zapovjednik satnije za zrakoplovno-tehniko odravanje helikoptera

HV 416_18_19.indd 19 2/27/13 4:11 PM

VIJESTI IZ OSRH

20broj 416 / 1. oujka 2013.

pripreme za protupoarnu sezonuU 93. zrakoplovnoj bazi HRZ-a i PZO-a u vojarni Zemunik 15. je veljae odran radni sastanak na temu Priprema protupo-arne sezone 2013. godine na kojem su sudjelovali zamjenik zapovjednika Zapovjednog operativnog sredita Glavnog stoera OSRH brigadir Zlatko Ferenevi, naelnik stoera HRZ-a i PZO-a brigadir Miroslav Kova, zapovjednik 93. zrakoplovne baze pukov-nik Karol Luan te drugi asnici ukljueni u pripremu i provedbu ovogodinje PP sezone.Tako e i ove godine baza u Zemuniku sudjelovati u gaenju poara iz zraka s dvije eskadrile: Protupoarnom eskadrilom baziranoj u matinoj vojarni Zemunik u sastavu koje je est Canadaira CL -415 i pet Airtractora AT 802 A/F i Eskadrilom transportnih helikoptera s lokacije u vojarni Knez Trpimir u Divuljama kod Splita koja osigurava dva helikoptera Mi-8 MTV-1. Ove dvije eskadrile i sada su stalnoj pripravnosti s po jednom posadom na kanaderu, zranom traktoru i helikopteru MI-8 za sluaj potrebe. Tako su do slubenog poetka sezone (15. svibnja) prole godine zrane snage HRZ-a i PZO-a sudjelovale u gaenju 81 poara, dok je tijekom prologodinje PP sezone zabiljeen najvei broj anga-mana zranih protupoarnih snaga na 374 poarita s ostvarenih 2550 sati naleta. Na sastanku se razgovaralo o organizacijskim i tehnikim pripremama, koordinaciji sa zemaljskim vatrogasnim snagama kao i strukturi organizacije i voenja i zapovijedanja zranim snagama tijekom ove PP sezone radi poduzimanja kva-litetnih priprema za punu spremnost angamana i ovu PP sezonu.Zapovjednik Protupoarne eskadrile bojnik Davor Turkovi po-sebno je naglasio znaenje optimizacije uporabe snaga taktikom gaenja koju Eskadrila koristi uz naelo vie je manje pa je na praktinim primjerima pojasnio kako je operativno i tehniki bolje na poarite uputiti tri kanadera koji e gasiti dva sata nego dva kanadera koji e gasiti 3 sata. Pravodobna uporaba zranih traktora takoer moe pridonijeti uspjenosti gaenja poara i ostavlja prostor za uinkovitija planiranja angairanja sveukupnih snaga koje djeluju u PP sezoni, istaknuo je bojnik Turkovi. M.K.

Njemaka potpora RACVIAC-uDirektor RACVIAC-a, Sredita za si-gurnosnu suradnju u Rakitju, velepo-slanik Branimir Mandi i veleposlanik Savezne Republike Njemake Hans Peter Annen potpisali su 20. veljae ugovor o potpori za 2013. godinu u vrijednosti od 60.000 eura.Tim sredstvima Njemaka podupire projekte RACVIAC-a na podruju kon-trole naoruanja i regionalne sigurno-sne suradnju u jugoistonoj Europi.

RACVIAC je osnovan 2000. godine kao jedan od najznaajnijih projekata njemake i hrvatske vlade. U prvim ga je godina-ma Njemaka u potpunosti financirala. Danas je RACVIAC regionalni forum za dijalog osam zemalja o svim pitanjima sigurnosti. Kao pridrueni lan, Njemaka daje aktivan i vaan doprinos uspjehu njegovih projekata.

OJI

GENERAL URI pOSJETIO HELIKOpTERSKE pOSADE U ZEMUNIKU

Zapovjednik HRZ-a i PZO-a brigadni general Draen uri posjetio je 14. ve-ljae 93. zrakoplovnu bazu u vojarni Zemunik gdje se susreo sa sudionicima zajednike obuke hrvatskih, ekih i maarskih savjetodavnih zrakoplovnih timova (3. AAT PTC- Air Advisory Team Pre-deployment Training Course). Rije je o zajednikoj obuci zrakoplovnih posada helikoptera i zrakoplovnih tehniara za odravanje helikoptera u sklopu preduputne obuke i pripreme pripadnika koji se upuuju u mirovnu operaciju ISAF u Afganistanu kao zrakoplovni mentorski timovi koji e po NATO standardima i procedurama obuavati pripadnike Afganistanskog ratnog zrakoplovstva. Ovaj teaj pratimo s posebnom pozornou jer je dobio meunarodnu legiti-maciju u sklopu ega je i pozitivno vrednovan kroz NATO-ov ko

Documents

Preuzmi pdf verziju broja 416