Preporuke, primjeri i smjernice za kulturno obrazovanje osoba s teškoćama i razvoj publike

Projekt Kulturna putovnica je financijski podržalo Ministarstvo kulture i medija RH.

Kulturna putovnica je edukativni program radionica posebno prilagođenih mladima s teškoćama u razvoju, koji je organizirala Udruga za razvoj umjetnosti, kulture i edukacije (projekt Vijeće mladih Benčić) uz partnerstvo Centra za odgoj i obrazovanje Rijeka.

Edukativni program sastojao se od ukupno 8 radionica koje su se kontinuirano provodile tijekom školske godine 2020/2021.

Ciljevi projekta bili su:

1. Stvaranje pozitivnih veza između mladih s teškoćama i kulturnih ustanova kroz:

• 1.1. Upoznavanje mladih s kulturnim ustanovama kao prostorom (poticanje istraživanja prostora, samostalnog snalaženja kroz igre potraga, snalaženja na kartama, lova na blago...),

• 1.2. Upoznavanje s osnovnom ulogom i zadacima pojedine ustanove kroz posebno osmišljene didaktičke materijale i igre koje potiču znatiželju, podižu samopouzdanje, povećavaju koncentraciju i pažnju, omogućuju korištenje više osjetila, pospješuju pamćenje i snalaženje u prostoru i vremenu te naglašavaju važnost izražavanja emocija na socijalno prihvatljiv način te potiču logičko i apstraktno mišljenje i zaključivanje,

• 1.3. Refleksiju na naučeno i doživljeno kroz ispunjavanje vlastite „Kulturne putovnice“.

2. Doprinos razvoju efikasnijih i prilagođenijih kulturnih programa za osobe s teškoćama kroz izdavanje e-publikacije s preporukama, primjerima i smjernicama kulturnoga obrazovanja osoba s teškoćama i razvoja publike.

3. Jačanje dosadašnje suradnje među različitim akterima: kulturnim, socijalnim ustanovama i organizacijama civilnoga društva, bolje upoznavanje alata i metoda koje pojedinačno koriste u svom svakodnevnom radu te poticanje međusektorske suradnje kroz zajedničko razvijanje inkluzivnih praksi i inovativnih pristupa u radu s mladima s teškoćama stvarajući podlogu za razvoj dugoročnijih projekata koji bi u fokusu imali navedenu skupinu.

Publikacija koja se nalazi pred Vama sadrži prikaz glavnih principa rada i preporuke i odabrane primjere aktivnosti koje mogu biti primjenjive u različitim kulturnim ustanovama te poslužiti kao smjernice za rad i razvoj efikasnijih i prilagođenijih kulturnih programa za osobe s teškoćama.

E-publikacija dostupna je na mrežnim stranicama partnera:

vijecemladihbenic.com

centar-odgojiobrazovanje-ri.skole.hr

Uz publikaciju, osiguran je i slobodan pristup predlošku knjižice „Kulturne putovnice” čime želimo omogućiti svim školama, kulturnim ustanovama ili drugim zainteresiranim stranama da besplatno preuzmu već grafički pripremljene putovnice te ih daju tiskati za svoje potrebe.

Partnerstvo i suradnjaPartnerski odnos i bliska suradnja različitih dionika u projektu ključ su za provedbu programa kao što je „Kulturna putovnica“. Upravo kroz udruživanje snaga, razmjene iskustva te doprinos specifičnih znanja iz različitih struka (profesori edukacijski rehabilitatori, kustosi, muzejski pedagozi, dramski pedagozi, knjižničari, pedagozi...), razvijene su interdisciplinarne, inovativne, inkluzivne te ono što je najvažnije – radionice po mjeri posebne skupine mladih uključenih u projekt. Na ovaj način također je ojačana dosadašnja suradnja među različitim akterima te su postavljeni temelji za daljnju suradnju i razvoj novih programa i projekata.

U projekt „Kulturna putovnica“, uz Udrugu RUKE i Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka, bilo je uključeno ukupno šest kulturnih ustanova:

(1) Prirodoslovni muzej Rijeka, (2) Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, (3) Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, (4) Muzej grada Rijeke, (5) Gradska knjižnica Rijeka i (6) Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca, koje su pokazale izuzetnu susretljivost i suradljivost pružajući podršku u planiranju i organizaciji radionica.

Kulturne su ustanove voditeljicama omogućile pristup potrebnim prostorima, materijalima i informacijama kako bi mogle pripremiti radionicu. U svakoj kulturnoj ustanovi mladi su bili dočekani od strane nekog od zaposlenika kulturne ustanove. Stručni suradnici iz kulturnih ustanova u projekt su se uključili na različite načine. Neki su omogućili pristup informacijama, materijalima ili prostorima koji inače nisu dostupni publici, neki su osobno održali dio aktivnosti ili vodstva, a svaka je ustanova omogućila da mladi dobiju službene pečate ustanova za njihove knjižice „Kulturne putovnice“ koje imaju predviđena mjesta za sakupljanje pečata.

Profesorice edukacijske rehabilitatorice iz Centra za odgoj i obrazovanje Sanja Majkić i Olgica Jukić evaluirale su prikladnost odabranih metoda, igara i informacija te omogućile voditeljicama projekta da što bolje upoznaju mogućnosti i potrebe mladih s teškoćama u razvoju. S obzirom na heterogenost skupine, upravo je doprinos i uloga stručnjaka koji rade s mladima na svakodnevnoj bazi bio od iznimne važnosti za razvoj radionica po njihovoj mjeri.

Učenje na licu mjesta Održavanje radionice na licu mjesta potiče povezivanje učenika s određenim mjestom i pomaže u uspostavljanju odnosa i razumijevanju vlastite okoline, čime se stvara podloga za preuzimanje aktivnih uloga učenika u vlastitim zajednicama i poticanje njihovog budućeg sudjelovanja u stvaranju i korištenju kulturnih sadržaja. Specifičnost radionica „Kulturne putovnice“ jest u tome što se svaka radionica održavala na drugoj lokaciji (kulturnoj ustanovi ili drugoj kulturno-povijesnoj lokaciji u gradu), poštujući princip rada učenja na licu mjesta. Upravo je stvaranje pozitivnih veza i iskustava s kulturnim ustanovama i sadržajima bilo u centru programa „Kulturne putovnice“. Činjenica je da su za osobe s teškoćama, mjesta poput kulturnih ustanova, muzeja ili kazališta, često prostori izvan zone ugode, zbog upotrebe multimedije, vizualnih i audio podražaja ili pak za njih nerazumljive prezentacije sadržaja, novoga i nepoznatog prostora, ali ponajviše radi uvriježenih očekivanja od posjetitelja – „bez diranja, bez trčanja, u tišini...“.

Kroz program „Kulturne putovnice“ kontinuirano smo radili s mladima na „razbijanju“ slike o kulturnim ustanovama kao zastarjelim, dosadnim ili nerazumljivim mjestima. Zato su svakoj radonici prethodile brojne pripreme, primjerice, priprema prostora, selekcija sadržaja, priprema dodatnih materijala, prilagođena interpretacija sadržaja... Svaka radionica bila je prije svega fokusirana na stvaranje pozitivnih asocijacija s kulturnim ustanovama kroz upoznavanje mladih s kulturnim ustanovama kao prostorom (poticanje istraživanja prostora, samostalnoga snalaženja kroz igre potraga, snalaženja na kartama, lova na blago...), upoznavanje s osnovnom ulogom i zadacima pojedine ustanove kroz korištenje gotovih interaktivnih sadržaja i/ili posebno osmišljene didaktičke materijale i igre koji potiču znatiželju, podižu samopouzdanje, povećavaju koncentraciju i pažnju, omogućuju korištenje više osjetila, pospješuju pamćenje i snalaženje u prostoru i vremenu te potiču logičko i apstraktno mišljenje i zaključivanje.

Učenje kroz igru Metodologija rada na projektu „Kulturna putovnica“ temeljila se na metodama neformalnoga obrazovanja i pedagogiji igre te je polazila od igre kao glavnoga i osnovnoga načina izražavanja nečije aktivnosti jer oslobađa kreativnost, energiju, moć i osjećaj zadovoljstva koji je od presudne važnosti za stvaranje pozitivnih veza s ljudima, iskustvima i mjestima. Mladi su tako kontinuirano imali priliku sudjelovati u različitim interaktivnim aktivnostima i igrama. Uz posebno osmišljene i odabrane igre upoznavanja, lov na blago, rješavanje zagonetki, i sl., koristili su se i interaktivni sadržaji i elementi koji su i inače dostupni u kulturnim ustanovama.

Posebno osmišljeni didaktički materijali Glavni didaktički materijal projekta bila je sama „Kulturna putovnica“. Na prvoj radionici programa svakom sudioniku je „izdana“ putovnica te izrađena vlastita Polaroid fotografija. Na taj način, svaki je učenik dobio svoj personalizirani didaktički materijal, tj. knjižicu za refleksije. Izgled, tj. dizajn „Kulturne putovnice“ inspiriran je pravim putovnicama. Putovnica simbolizira slobodu kretanja, ona nam omogućuje da prelazimo granice i otvara mogućnosti za istraživanje i otkrivanje. Upravo radi toga program je dobio naziv „Kulturna putovnica“ – putovnica koja će omogućiti mladima s teškoćama pristup kulturnim ustanovama i još važnije, sadržajima koji će zbog svoje prilagođenosti njihovim specifičnim potrebama biti razumljivi i generirati pozitivne osjećaje i iskustvo.

Svrha ovog didaktičkog materijala bila je također i stvaranje prostora za kontinuiranu refleksiju na naučeno i doživljeno kroz ispunjavanje vlastite „Kulturne putovnice“. Na kraju svake radionice tako je osigurano vrijeme za refleksiju koja se osigurava kroz ispunjavanje „Kulturne putovnice“ u koju su mladi unosili osnovne podatke o ustanovama i svoje dojmove u pisanom ili drugom kreativnom obliku te skupljali pečate koji će im biti potvrda, uspomena i podsjetnik na ustanove u kojima su bili.

Osim same „Kulturne putovnice“, tokom projekta za potrebe različitih radionica izrađeni su i korišteni različiti drugi didaktički materijali. Neki od primjera su: obrazovne igre (lov na blago, zagonetke, rebusi...), kvizovi, fotografije, crteži, mape, plakati, naljepnice...

Praktičan rad i iskustveno učenje S obzirom da je cilj programa „Kulturne putovnice“ bio udaljiti djecu od formalnog okruženja i atmosfere u učionice, fokus je stavljen na participativni pristup. Na svakoj od ukupno osam radionica mladima se pružila šansa da se nađu u stvarnim životnim situacijama i okušaju u praktičnim i kreativnim zadacima različite vrste. Na taj način, mladi su dobili priliku da se osjećaju odgovornima, samostalnijima i da njihove odluke i postupci imaju stvarni učinak, a novo usvojena znanja primjene u drugim životnim situacijama. Sudionici radionica imali su prilike sudjelovati i u vrlo različitim te često neobičnim i specifičnim aktivnostima u kojima do tada nisu imali prilike sudjelovati. Neki od primjera su izrada modernog herbarija pomoću preša za mikrovalne pećnice ili izrada šećernih glava uz pomoć umanjenih 3-D replika kalupa. Svaka je ustanova tako ostala zapamćena prema nekoj vrlo drugačijoj i upečatljivoj aktivnosti.

OPISI RADIONICA

kulturna putovnica 1 Istraživanje grada 15. 10. 2020.

Istraživanje grada 1 bila je prva radionica u sklopu programa Kulturna putovnica koju smo održali za grupu mladih iz Centra za odgoj i obrazovanje Rijeka. Kao što i samo ime govori, radionica je bila posvećena istraživanju grada Rijeke i njegove bogate povijesti koju su mladi imali prilike upoznati kroz igru i interaktivnu šetnju. Mladi su imali prilike saznati više o povijesti Sušaka, podjeli i ujedinjenju grada na Rječini, mostovima na Rječini te ulozi Mrtvog kanala nekad i danas. Također, radionicu smo iskoristili za međusobno upoznavanje, upoznavanje s ciljem i programom Kulturne putovnice te poticanje grupne kohezije kroz primjenu različitih igara upoznavanja. U foto-kutku mladima smo također napravili polaroid fotografije za putovnice.

kulturna putovnica 2 Prirodoslovni muzej Rijeka 26. 10. 2020.

Druga radionica Kulturne putovnice održala se u Prirodoslovnom muzeju Rijeka. Radionica je bila podijeljena u dva dijela: prvi se fokusirao na usvajanje znanja vezanih za životinje te razvoj spacijalnih vještina i vještina rješavanja problema, dok se je drugi fokusirao na usvajanje znanja o biljkama kroz praktičan rad i razvoj finijih motoričkih vještina. U prvom dijelu radionice mladi su se imali prilike upoznati s prostorom i postavom muzeja kroz koncept lova na blago u kojemu su imali zadatak da grupnim rješavanjem zagonetki i tragova samostalno (bez pomoći odraslih) pronalaze muzejske predmete. Nakon svakoga uspješnog pronalaska muzejskog predmeta uslijedila je kratka priča i razgovor o pojedinom predmetu.

Drugi dio radionice održao se u prostoru akvarija muzeja. U dogovoru s muzejskom pedagoginjom Anitom Hodak te kustosima muzeja, pripremljeni su nam stolovi za radionicu te je iz muzejskog depoa iznesen primjerak herbarija i preša za izradu herbarija kako bi mladi iz prve ruke mogli saznati na koji način i s kojom se svrhom prikupljaju, čuvaju i obrađuju predmeti iz biljnog svijeta. Nakon što smo se upoznali sa znanstvenim pristupom izradi herbarija, mladi su se imali prilike upoznati s kreativnom i modernom tehnikom prešanja bilja koja omogućava ubrzano prešanje biljaka uz pomoć mikrovalne pećnice i njihovu upotrebu za izradu prirodnih kolaža. Svi sudionici radionice imali su prilike odabrati biljku, prešati je te je pri ispunjavanju svoje knjižice Kulturna putovnica zalijepiti kao uspomenu na radionicu u Prirodoslovnom muzeju Rijeka.

kulturna putovnica 3 Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka9. 11. 2020.

Treća radionica Kulturne putovnice održala se 9. 11. 2020. u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti Rijeka. Radionica je bila posvećena izložbi koja je nedugo prije radionice otvorena u muzeju – 51000 Balthazargrad. Izložba Balthazargrad na atraktivan, zabavan i interaktivan način priča priču o nastanku profesora Balthazara, o mnogim slojevima koji se otkrivaju gledajući njegove dogodovštine, ali i o važnosti ovoga animiranog serijala u kontekstu vremena u kojem živimo. Kako je sam postav izložbe 51000 Balthazargrad prilagođen djeci, ali i odraslima te ohrabruje igru, ali i učenje, bilo nam je važno da radionicu Kulturne putovnice u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti održimo upravo u periodu održavanja ova izložbe.

U suradnji s muzejskom pedagoginjom Ivanom Lučić i Korom Girin, priprema radionice Kulturne putovnice bila je usmjerena na odabir i naglasak upravo onih interaktivnih dijelova izložbe kroz koje je mladima omogućeno da dožive muzej kao mjesto u kojem svjesno koristimo sva naša osjetila. Moguća zamka ove izložbe za skupinu mladih s teškoćama mogao je biti upravo intenzitet podražaja (boja, oblika i zvukova) na samoj izložbi. Zato je radionica osmišljena na način da prati prostor izložbe podijeljen na Svemir, More, Rijeku i Grad te postupno mlade uvodi u svaku od navedenih cjelina pozivajući ih da kroz promatranje izložaka pronalaze sličnosti Balthazargrada i Rijeke. Na taj način, mladima smo omogućili lakše snalaženje u prostoru, uvjete za održavanje bolje koncentracije i pažnje, a uz to bili su potaknuti i da upotrijebe i „dozovu” neka od znanja koja su imali prilike usvojiti kroz radionicu Istraživanja grada. Naime, upravo je Rijeka svojim izgledom i atmosferom poslužila kao inspiracija za Balthazargrad, u kojem profesor Balthazar živi i smišlja svoje izume.

U svakoj od cjelina mladima su također predstavljeni interaktivni elementi izložbe te su potaknuti na to da ih isprobaju i koriste. Nakon prilagođenog vodstva izložbi održan je praktični dio radionice. Pripremljeni su velika ploča za crtanje i flomasteri te kartice s naslovima različitih epizoda Balthazara. U svakoj epizodi nedostajali su pojedini pojmovi, a mladi su pojmove trebali pogoditi uz pomoć crteža. Svaka je mlada osoba imala prilike crtati i pogađati pojmove čime je osigurano vrijeme za produbljivanje informacija o sadržaju izložbe i poticanje logičkog i apstraktnog mišljenja. Radionicu Kulturne putovnice smo također završili vremenom za refleksiju i ispunjavanje Kulturnih putovnica u kojima su mladi imali prilike upisati osnovne informacije o ustanovi, izložbi i svoje dojmove. U svoje putovnice i ovoga im je puta stavljen pečat muzeja, a istraživanje osjetila završili su uz sladoled koji svi posjetitelji dobiju na izlasku iz muzeja.

kulturna putovnica 4 Muzej grada Rijeke18. 3. 2021.

Četvrta radionica Kulturne putovnice održala se 18. 3. 2021. u Palači šećera, novom domu Muzeja grada Rijeke. S obzirom na to da je Muzej grada Rijeke tek unatrag nekoliko mjeseci otvorio vrata svog stalnog postava na novoj adresi, ovo je mladima iz Centra za odgoj i obrazovanje i njihovim profesoricama bio prvi posjet Palači šećera. Stoga su se na radionici mladi imali prilike upoznati s najznačajnijim temama iz riječke povijesti poput povijest velikih riječkih kompanija, prvog torpeda na svijetu, Mornaričke akademije, Rijeke kao iseljeničke luke, povijesti riječkog kazališta, glazbe... ali isto tako i sa samim prostorom Palače šećera i postupnim nastankom novog Art kvarta Benčić. Zahvaljujući bliskoj suradnji s muzejskom pedagoginjom Josipom Verbanac, održano je prilagođeno interaktivno vodstvo kroz cijeli stalni postav muzeja s posebnim naglaskom na samu povijest Palače šećera i proizvodnju šećera u Rijeci.

Na praktičnom dijelu radionice mladi su imali priliku okušati se u izradi šećernih glava, onakvih kakve su se svojedobno proizvodile u riječkoj Rafineriji šećera i koje su izložene u postavu muzeja. Radionica je održana u novouređenoj pedagoškoj učionici muzeja u kojoj nam je Josipa demonstrirala postupak izrade šećernih glava uz pomoć umanjenih 3-D replika kalupa. Svaki je učenik imao priliku ručno napraviti vlastiti kampanul, kojeg je nakon sušenja mogao ponijeti kući, umotanog i zavezanog konopcem, baš onako kako se za isporuku kupcima svojedobno pakiralo šećerne glave u pogonu na Brajdi. Kroz proces izrade mladi su imali prilike upoznati različite nazive koji su se koristili za šećerni stožac u raznim zemljama, vježbati finu motoriku, ali i povezati znanja iz svojih zanimanja – pomoćni kuhari-slastičari i cvjećari s informacijama o proizvodnji i upotrebi šećera te uzgoju šećerne trske. Na kraju radionice mladima je ostalo ispuniti još jednu stranicu Kulturne putovnice sa svojim dojmovima.

kulturna putovnica 5 Istraživanje grada 217. 5. 2021.

Peta radionica Kulturne putovnice pod nazivom Istraživanje grada 2 održala se 17. 5. 2021. Iako je radionica prvotno zamišljena kao terenska radionica, zbog postroženih epidemioloških mjera, sadržaj radionice u cijelosti je prenesen i prilagođen online održavanju putem platformi Kahoot i Zoom, koje su nam omogućile da na jednako interaktivan i zanimljiv način omogućimo kontinuirano održavanje programa u online okruženju. Kroz radionicu Istraživanje grada 2 obradili smo temu kompleksa Benčić – od njegove povijesne uloge, ekonomske i kulturno-društvene važnosti za život grada Rijeke do njegove nove uloge kao novoga kulturnog centra grada Rijeke u kojemu su novi dom pronašle kulturne ustanove – Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Muzej Grada Rijeke, Dječja Kuća (u kojoj se smjestio Dječji odjel GKR Stribor), te uskoro i Gradska knjižnica Rijeka.

Cilj radionice bio je omogućiti mladima da se upoznaju i povežu s kompleksom Benčić kao novim kulturnim centrom čije će usluge i programe moći koristiti u narednim godinama. Radionica je bila podijeljena u dva dijela te je uključivala rad na pripremljenim didaktičkim materijalima, a zatim rješavanje kviza putem mobitela. Kroz sudjelovanje u grupnim aktivnostima i zadacima te kasnije interaktivnom kvizu putem platforme Kahoot, mladi su imali prilike razvijati vještine timskoga rada i timskog pristupa rješavanju problema.

kulturna putovnica 6 Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja26. 5. 2021.

Šestu radionicu Kulturne putovnice održali smo u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja smještenom u Guvernerovoj palači. Mladi su se imali prilike upoznati sa samom zgradom muzeja kao spomenikom kulture te kroz interaktivnu šetnju dobiti pregled brojnih zbirki koje su našle svoje mjesto u muzeju. U obilasku smo koristili mape muzeja. Na taj način mladi su imali prilike učiti kako čitati i tumačiti mape čime smo nastavili rad na razvoju njihovih spacijalnih vještina i razmišljanja. S obzirom da se PPMHP može pohvaliti brojnim interaktivnim i multimedijalnim segmentima postava, u drugom dijelu radionice usredotočili smo se upravo na njih.

Mladi su tako imali priliku još jednom razbiti iluziju o muzejima kao zastarjelim ili dosadnim mjestima te iz prve ruke vidjeti i isprobati razne edukativne igre i multimedijalne sadržaje iz postava Tragovi vremena. Neki od sadržaja koje su imali prilike isprobati iz prve ruke bili su: interaktivna igra arheološkog iskapanja grobnice na stolu s ekranom na dodir koju je moguće dodirom kista postupno otkriti poput arheologa, ispisivanje cedulja s tekstom na glagoljici pomoću monitora na dodir te interaktivnu proširenu stvarnost koja omoguće virtualno odijevanje u odjeću viteza ili dame te izradu fotografije. Kao i uvijek, radionicu smo završili ispunjavanjem Kulturnih putovnica i prikupljanjem još jednog u nizu pečata kulturnih ustanova koje smo posjetili.

kulturna putovnica 7 Dječji odjel Stribor Gradske knjižnice Rijeka 31. 5. 2021.

Sedma radionica Kulturne putovnice održala se u novootvorenoj Dječjoj kući, točnije u Dječjem odjelu Stribor Gradske knjižnice Rijeka koja je ondje pred dva mjeseca pronašla svoj novi dom. Bio je ovo treći put da u sklopu Kulturne putovnice posjećujemo novi Art kvart Benčić i upravo otvaranje Dječje kuće mladi su čekali s velikim nestrpljenjem. Radionicu smo stoga započeli kod naših domaćina u knjižnici koji su nam pokazali sve novitete koje je Stribor doživio selidbom u novi prostor postajući tako mjesto za ugodni boravak, učenje, rad, kreativnost, susret i eksperimentiranje.

Mladi su imali priliku pobliže se upoznati s različitim zbirkama knjiga – od zbirke za mlade, knjiga iz različitih područja znanosti, bogate zbirke slikovnica, kutka za stripoljupce do roditeljske zbirke i brojnih drugih. Prvi puta u povijesti Gradske knjižnice Rijeka u novom Dječjem odjelu Stribor u Dječjoj kući integriran je i sustav za samozaduživanje i samorazduživanje knjiga te su mladi imali prilike osobno isprobati kako samostalno pronaći željeni naslov te ga bez dodatnog zadržavanja i čekanja zadužiti ili razdužiti. Nakon završetka vodstva knjižnicom i ispunjavanja putovnica, iskoristili smo priliku da mlade upoznamo i s ostalim prostorima u Dječjoj kući: Galerijom, Kinom, Backstage dvoranom, Šumom Striborovom te krovnom terasom i Kontejnerom – multifunkcionalnim prostorom u središtu krovne terase.

kulturna putovnica 8 Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca 7. 6. 2021.

Posljednja radionica programa Kulturna putovnica održala se u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca. Ispred riječkog kazališta dočekala nas je Nikolina Hrga, dramska pedagoginja i voditeljica Riječkog kazališta mladih Kamov. Pod njenim vodstvom, mladi su imali priliku otkriti što se događa „iza kulise“, na mjestima koja u kazalištu kao publika nemamo prilike vidjeti… Ušli smo tako na ulaz za zaposlenike te istražili mjesta poput kazališne pozornice, garderoba, prostorija za probe, a zatim smo obišli i prostor za publiku od atrija, do partera i loža. Mladi su imali priliku i vidjeti procese koji prethode stvaranju krajnjeg produkta kojeg većina ima priliku vidjeti tek iz gledališta.

Drugi dio radionice održao se je u foajeu kazališta u kojemu smo pod vodstvom Nikoline Hrge imali priliku sudjelovati u nekoliko zanimljivih dramskih igara. Kvalitetno provedenim vremenom u kazalištu željeli smo pomoći djeci da razviju osobnu vezu s kazalištem kao mjestom u kojem su dobrodošli, kojeg poznaju i u kojeg se žele vraćati. Osim što su na kraju radionice ispunili još jednu stranicu svoje Kulturne putovnice, mladi su izrazili želju za povratkom u kazalište, ovoga puta na kazališnu predstavu.

Impressum Kulturne ustanove uključene u projekt: Prirodoslovni muzej Rijeka Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka Muzej grada Rijeke Gradska knjižnica Rijeka Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca

Izdavač i nositelj projekta: Udruga za razvoj umjetnosti, kulture i edukacije (projekt Vijeće mladih Benčić)

Partner: Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka

Dizajn: Marko Butorac

Lektura: Jana Kegalj

Fotografije: Tanja Kanazir

Ova e-publikacija je izdana uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija RH.

Srpanj 2021.