13
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Strojarski Fakultet u Slavonskom Brodu Zavod za strojarske konstrukcije Seminarski rad iz kolegija PRENOSILA I DIZALA - Lanci, lančanici i lančani prijenos kod prenosila i dizala - Ime i prezime: Anita Jandrić JMBAG: 12138200

Prenosila i Dizala - Lančani prijenos

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Lanci i lančani prijenos kod prenosila i dizala

Citation preview

Page 1: Prenosila i Dizala - Lančani prijenos

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuStrojarski Fakultet u Slavonskom Brodu

Zavod za strojarske konstrukcije

Seminarski rad iz kolegija

PRENOSILA I DIZALA

- Lanci, lančanici i lančani prijenos kod prenosila i dizala -

Ime i prezime: Anita JandrićJMBAG: 12138200

Slavonski Brod, srpanj 2015.

Page 2: Prenosila i Dizala - Lančani prijenos

SADRŽAJ

Page 3: Prenosila i Dizala - Lančani prijenos

1 UVOD

1.1 MEHANIZMI ZA DIZANJE TERETA

U primjeni postoji mnogo različitih mehanizama i uređaja za dizanje i premještanje različitih tereta. Ovdje će biti prikazani i objašnjeni samo neki od njih, kod kojih se koriste lanci, lančanici, lančani prijenos.

1.1.1 Doboši za vuču

Doboš za vuču na ručni pogon prikazan je na slici 1.2.

Page 4: Prenosila i Dizala - Lančani prijenos

2 LANCI KAO ELASTIČNI ELEMENTI ZA DIZANJE TERETA

Prema namjeni lanci se mogu razvrstati na:

Lance mehanizama za dizanje tereta Lance mehanizama za vuču tereta Lance za vezivanje i vješanje tereta o dizalicu

Slika 2.1 Lanac mehanizma za dizanje tereta

Page 5: Prenosila i Dizala - Lančani prijenos

Slika 2.2 Lanac mehanizma za vuču tereta

Slika 2.3 Lanci za vezivanje i vješanje tereta o dizalicu

Teretni lanci se primjenjuju na mehanizmima za podizanje tereta umjesto užadi, a vučni lanci se primjenjuju na nekim mehanizmima za premještanje opterećenih kolica dizalica, kao i na različitim transporterima.

Na dizalicama se primjenjuju lanci kao transportni uređaji, koji prema konstrukciji mogu biti:

a) Zavareni lancib) Zglobni lanci (Galovi, lamelasti, šarnirni,…)

Proračun lanaca je otežan jer je svaka karika na koloturniku, lančaniku ili dobošu izložena složenoj deformaciji: istezanju i savijanju u dvije ravnine pri kontaktnom naprezanju, te predstavljaju statički određen sustav.

2.1 ZAVARENI LANCI MEHANIZMA ZA DIZANJE TERETA

Zavareni lanci se sastoje od karika ovalnog oblika, izrađenih od čelika kružnog poprečnog presjeka, postupkom zavarivanja. Na slici 2.4 prikazan je tehnološki redoslijed pri izradi zavarenih lanaca.

Page 6: Prenosila i Dizala - Lančani prijenos

Slika 2.4 Tehnološki redoslijed izrade zavarenih lanacaRedoslijed faza pri izradi zavarenih lanaca, prema slici 2.4:

a) Radni čelični materijal nakon presijecanja okruglog čelikab) Radni komad nakon savijanjac) Sastavljene karike lanca prije zavarivanjad) Zavareni lanac

Osnovne dimenzije karika lanca, prikazane na slici 2.5, su korak A koji je jednak duljini veće osi unutrašnje elipse, širina karike lanca B i promjer d čeličnog kružnog poprečnog presjeka lanca.

Slika 2.5 Osnovne dimenzije karika lanca

U ovisnosti o odnosu između veličine koraka i debljine čeličnog materijala, kružnog poprečnog presjeka za izradu lanaca, zavareni se lanci mogu podijeliti na:

- Zavarene lance kratkih karika (t = 2,6 d)

- Zavarene lance dugih karika (t = 3,6 d)

Postoji nekoliko načina izrade karika zavarenih lanaca. U praksi karike zavarenih lanaca najčešće izrađuju kovanjem ili elektrootpornim postupkom zavarivanja. Lanci se izrađuju u kraćim duljinama iz kojih se prema zahtjevu naručitelja sastavljaju lanci potrebne duljine. Spajanje krajeva lanaca obavlja se pomoću spojne karike. Za ugradnju radnog uređaja na lancu se primjenjuju specijalne karike za spajanje.

Zavareni lanci koriste se na dizaličnim uređajima manjih nosivosti (vitla, dizalice s ručnim pogonom, koloturi, ručna vitla za vuču tereta) u ulozi osnovnih elemenata za dizanje. Najčešću primjenu ostvaruju kao elementi za vezivanje i vješanje tereta na kuku za dizanje.

Prednosti zavarenih lanaca su: velika elastičnost u svim smjerovima gibanja i mogućnost primjene lančanika i doboša malih promjera. Također, zavareni lanci su jednostavne konstrukcije i tehnologije izrade.

Nedostatak zavarenih lanaca je u velikoj vlastitoj težini, osjetljivi su na udare i preopterećenja. Također, iznenadno dolazi do loma lanaca, bez prethodnih mogućnosti vizualnog opažanja da može doći do loma. Lanci izrađeni zavarivanjem podložni su velikom habanju karika na mjestu sprezanja, a brzine gibanja ovih lanaca su male.

Page 7: Prenosila i Dizala - Lančani prijenos

2.2 ZGLOBNI - LAMELASTI LANCI MEHANIZMA ZA DIZANJE TERETA

Lamelasti lanci sastoje se od lamela, slika 2.6, zglobno spojenih osovinicama.

Slika 2.6 Lamelasti zglobni lanac mehanizma za dizanje tereta

Za manja opterećenja lamelasti lanac se izrađuje s dvije lamele – dvoredni lanci, a za veće nosivosti broj lamela može dostići 12 (u 12 redova). Na rukavcima osovinice obavlja se učvršćivanje lamela, koje se može izvesti na više načina, prikazanih na slici 2.7.

Slika 2.7 Načini učvršćivanja lamela lanca osovinicama

Lamelasti lanci se primjenjuju na ručnim, vučnim vitlima (za premještanje tereta vučom), a u slučaju strojnog pogona na mehanizmima za dizanje tereta – na vitlima velikih nosivosti, s malim brzinama premještanja tereta, u uvjetima da se teret premješta kretanjem duž tračnica vodilja.

Page 8: Prenosila i Dizala - Lančani prijenos

Na suvremenim dizaličnim uređajima sa strojnim pogonom lamelasti lanci se sve više zamjenjuju čeličnom užadi sa žicama.

Lamelasti lanci u odnosu na zavarene imaju niz prednosti. Zahvaljujući tome što nisu zavarene izrade, nego su iz cijelog komada, ostvaruju veću pouzdanost u radu. Odlikuju se većom elastičnošću, te zbog toga njihovi lančanici mogu imati mali broj zuba i mali promjer, čime se smanjuju dimenzije mehanizma, a time i cijena. Osim toga, trenje u zglobovima lamelastih lanaca je značajno manje u odnosu na trenje na mjestima povezivanja karika zavarenih lanaca, za ista opterećenja.

Nedostatak lamelastih lanaca je u tome da se oni nikada ne smiju opteretiti silom koja djeluje pod kutom u ravnini rotacije karika, jer bi u tom slučaju u lamelama nastalo preveliko opterećenje koje bi moglo dovesti do loma osovinica za spajanje lamela.

Zglobni lamelasti lanci su vrlo osjetljivi na abrazivnu prašinu pa ih se nikada ne smije koristiti u zaprašenoj okolini. Iz tog razloga lamelasti lanci nisu prikladni za primjenu na dizaličnim vitlima koja rade na otvorenom. Zglobni lanci su teži i skuplji od zavarenih lanaca. Maksimalne brzine zglobnih lanaca ne smiju biti veće od 0,25 m/s.

2.3 SPAJANJE ZAVARENIH LANACA ZA DIZANJE TERETA

Na slici 2.8 prikazano je spajanje kraja lanca s okvirom kolica za premještanje tereta. Zavarena krajnja karika je posebnog oblika i navlači se na osovinu učvršćenu na bočnim zidovima okvira kolica.

Slika 2.9 Spajanje kraja lanca s okvirom kolica za premještanje tereta

S obje strane karike nalaze se distantni osigurači za učvršćivanje mjesta spajanja karike kraja lanca i osovinice koja je provučena kroz kariku.

Page 9: Prenosila i Dizala - Lančani prijenos

Na slici 2.9 prikazano je spajanje kuke na kraju lanca s demontažnim nosačem s vijkom. Spajanje kuke preko dvije grane lanca obavlja se primjenom traverze s viličastim uškama, kao što je prikazano na slici 2.10. Krajevi obje vilice se spajaju s traverzom kuke direktno navrtkama (maticama).

Slika 2.9 Spajanje kuke na kraju lanca s demontažnim nosačem s vijkom

Slika 2.9 Spajanje kuke na kraju lanca s demontažnim nosačem s vijkom

Page 10: Prenosila i Dizala - Lančani prijenos
Page 11: Prenosila i Dizala - Lančani prijenos

2.4 SPAJANJE ZGLOBNIH LAMELASTIH LANACA ZA DIZANJE TERETA

Na slici 2.10 prikazano je spajanje lamelastog zglobnog lanca s okvirom kolica dizalice pomoću specijalnog krajnjeg članka.

Slika 2.10 Spajanje zglobnog lamelastog lanca za dizanje tereta

Karika ima veliki otvor kroz koji prolazi osovinica promjera d1. Korak krajnjeg članka je l1 u odnosu na ostale karike koje imaju korak l. krajnja karika zglobnog lanca je definirana u odnosu na nosivost lanca i dimenzije karika (korak l i promjer d).

3 ELEMENTI LANČANIH MEHANIZAMA

3.1 KOLOTURNICI

Kod lančanog prijenosa koloturnikom se naziva sustav pomičnih i nepomičnih lančanih kola (lančanika), povezanih gipkim nosivim elementom (lancem).

Koloturnik je mehanizam kojim se ostvaruje prijenosni omjer i između gibanja pogonskog člana (izlazni lanac) i gibanja radnog člana (pomični blok), uz odgovarajući odnos opterećenja radnog i pogonskog člana.