TJEDNIK ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE ISSN 0037 - 6531 UDK 37 (05)’’530.1’’

Broj 8 (2748) • Godina LXI. Zagreb, 23. veljaËe 2010.

tema broja: KULtUrNa raZNoLIKoSt

Učiti živjeti zajednoNovo svjetsko izvješće UNESCO-a o kulturnoj raznolikosti i međukulturalnom dijalogu naglašava važnost osnaživanja veza između obrazovanja i kulturne raznolikosti. Bez te povezanosti ne mogu se ostvariti ni četiri temeljna načela na kojima počiva svako kvalitetno obrazovanje -„učiti biti“, „učiti znati“, „učiti raditi“ i „učiti živjeti zajedno“

Stranice 15 − 18

UDžBENIčKA STVARNOST U STRUčNO-ZNANSTVENOm OBZORU

Udžbenici izmakli struci Str. 5

U ovom broju za Školske novine pišu i govore dr. Dragutin Rosandić, Miroslav Bagarić, Marina Gabelica, Željko Stipić, Ivan Cerovec, Marija Drobnjak Posavec, Biserka Cvjetičanin, Sanja Režek, Olivera Marinković, Azra Rađenović

BIoLoGIja - IStražIvačka naStava

Izlazak iz učionice u prirodu Str 9

PredškoLSkI odGoj

Predškolska dob najpovoljnija za usvajanje stranog jezika Str. 7

broj 8 • Zagreb • 23. veljaËe 2010.2

UVoDNIKpiše Marijan Šimeg marijan.simeg@skolskenovine.hr

Nikada naši srednjoškolci nisu imali državnu maturu. Nakon dugih porođajnih muka, nakon protuzakonitoga

jednogodišnjeg odgađanja koje je tako samovoljno prije dvije godine proglasio bivši ministar prosvjete Dra-gan Primorac, dočekali smo, eto, i taj dan. Naši su maturanti prošlog petka pristupili ispitima dvaju izbornih pred-meta, psihologije i informatike, te je tako počelo i jedno posve novo po-glavlje obrazovanja u Hrvata. Istina, polagalo se maturu na ovim prostori-ma i davno prije, ali nikada to nije bila državna matura, koja ne samo da daje završnost srednjoškolcima nego im omogućava da jednim udarcem ubi-ju dvije muhe te da se odmah riješe i do ove godine uobičajenih prijamnih ispita na fakultetima. Budući da svaki od standardiziranih ispita za pojedine

predmete provjerava znanje cijele generacije gimnazija-laca i strukovnjaka, državna bi matura trebala omogućiti barem tri osnovna cilja. Ona mora pružiti jednaku šansu svima za upis u visoko obrazovanje, a s druge strane trebala bi postati ne samo najpouzdaniji lakmus za dija-gnosticiranje razine kvalitete rada svake srednje škole nego bi trebala pridonijeti i ujednačavanju kvalitete obra-zovnog rada u cijelom srednjoškolskom sustavu.

Zadataka je, dakle, pred državnom maturom podo-sta. I puno se u posljednje vrijeme govori o državnoj maturi, posvećene su joj emisije na radiju i televiziji, novine pišu o dobrim i lošim stranama toga novouve-denog instituta vanjskog vrjednovanja postignuća na-ših srednjoškolaca. A i sam prvi dan njezine provedbe, prošlotjedni veliki petak kada je oko šest tisuća sred-njoškolaca pisalo ispite iz dva izborna predmeta, nije mogao proći medijski nezapaženo. Sve je to izgledalo pomalo trivijalno i banalno, kao da nije pogađalo bit stvari. Naime, matura kao takva, dakle obični završni ispit koji se u našim školama provodio do lani, postala je nekako uobičajena. Kao da su svi zaboravili da je sam taj čin, završni ispit zrelosti srednjoškolaca, sveča-nost koju valja i primjereno obilježiti i slaviti. A nekada, ne tako davno, krajem sedamdesetih godina prošlog

stoljeća, u posljednjim godinama života gimnazija pri-je nego što su pretvorene u bezlične općeobrazovne srednje škole, matura je doista bila praznik.

Slavilo se tada znanje, matura je bila svečanost na koju su maturanti dolazili odjeveni kao da idu u kaza-lište, profesorice bi za tu prigodu nabacile novu nata-piranu frizuru i izvuke iz ormara kostime od trevire, a profesori najlon-košulje i kravate pa je sve imalo aka-demski štih. Nije tada bilo ispitnih koordinatora, nije bilo bar-kodova, nije bilo zapečaćenih omotnica sa strogo čuvanim ispitnim zadacima. O državnoj maturi rijetki su prošloga tjedna govorili kao o svečanosti znanja, kao o slavljenju nečijeg znanja, sposobnosti i vještina. Svi su samo govorili o tehnikalijama, o tome kako će se nadzirati učenike dok rješavaju ispitne zadatke, o tome hoće li moći izaći iz prostorije u kojoj pišu test ako ih pritisne slab mjehur, o tome postoji li mogućnost da netko provali testove prije samog ispitivanja, o tome hoće li svi fakulteti priznati rezultate državne mature i na temelju njih upisivati buduće studente. Mogli smo vidjeti i ministrovo zadovoljno lice i čuti njegovu op-timističnu najavu da bismo već uskoro srednjoškolci-ma mogli ponuditi i online maturu. To ne bi bilo loše, jer tada ne bi trebalo riješene ispitne zadatke čuvati u sefu, model Ignac Langhamer iz 1882. godine.

U rijetkim izjavama maturanata moglo se čuti da im je nedostajalo vremena za pripremanje, odnosno svla-davanje gradiva. Bez obzira na to što mnogi govore da je državna matura lakša od prijamnih ispita na fakul-tetima, panika i strah zbog nje vrlo su prisutni. Strah od neuspjeha i shodno tome nemogućnosti da upišu željeni fakultet mnoge je natjerao da i pored svih onih repeticija u svojoj školi te kvalitetnog rada svojih pro-fesora, potraže ili prihvate ponuđenu pomoć od broj-nih samoniklih učilišta koja uz pristojnu naknadu jam-če kvalitetnu poduku i uspjeh na državnoj maturi. Uz poduku u igri su i brojni skupi priručnici za polaganje državne mature i kad se sve to zbroji, čini se da ćemo uskoro o državnoj maturi više govoriti kao o projektu koji roditeljima vadi tisuće kuna iz džepa nego kao o kruni srednjoškolskog obrazovanja, vanjskom objektiv-nom vrjednovanju znanja i postignuća učenika koje s biznisom nema nikakve veze.

NAKLADNIK Školske novine d.o.o., Hebrangova 4010000 Zagreb

DIREKTOR Ivan Vavra (ivan.vavra@skolskenovine.hr)

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Marijan Šimeg (marijan.simeg@skolskenovine.hr)

UREDNIŠTVO (redakcija@skolskenovine.hr) Marijan Šimeg, Ivan Rodić (ivan.rodic@skolskenovine.hr)Vjekoslav Welle (vjekoslav.welle@skolskenovine.hr) i Branko Nađ (branko.nadj@skolskenovine.hr)

GRAFIČKI UREDNIK Nenad Pejušković

TAjNIŠTVO REDAKcIjE (info@skolskenovine.hr) Tel. 01/4855-709, 01/4855-720; Telefaks 01/4855-712

RAČUNOVODsTVO, PRETPLATA (pretplata@skolskenovine.hr) i OGLAŠAVANjE (oglasi@skolskenovine.hr) Tel. 01/4855-824; Telefaks 01/4855-712

ŽIRO RAČUN 2360000-1101381687 / Zagrebačka banka 2340009-11101681174 / Privredna bankaDEVIZNI RAČUN IBAN HR6723600001101381687 (2100055635)

TIsKARA Vjesnik d.d., Slavonska avenija 4, Zagreb

cIjENA Pojedinačni broj: 10 KN / Polugodišnja pretplata za Hrvatsku: Ustanove - 300 KN / Pojedinci - 160 KN / Studenti i umirovljenici - 130 KNCijena godišnje pretplate za inozemstvo Slovenija, BiH, Srbija, Crna Gora, Madžarska, Italija, Austrija i Makedonija - 90 € / Ostale europske zemlje - 100 € / Izvaneuropske zemlje - 110 €

cIjENA OGLAŠAVANjA (bez PDV-a): 1/1 str. 7.000 KN (zadnja 8000 KN), 1/2 str. 4.000 KN (zadnja 4500 KN), 1/3 str. 3.000 KN, 1/4 str. 2.000 KN, 1/8 str. 1.500 KN

IZ SaDrŽaja

Preopterećenost učenika i kalendar školske godineNIŠTA BEZ KVALITETNOG PLANIRANjA str. 4

Roditelji i učitelji kao pedagoziDIONIcI IsTE PEDAGOŠKE ZBILjE str. 10

Nastava fizikesTANjA MIROVANjA I jEDNOLIKOG GIBANjA

str. 12

150 godina Osnovne škole KotoribaNOVA ŠKOLsKA ZGRADA PREPORODILA I UČITELjE I UČENIKE

str. 20-21

PoDCrtaNo

GoVor StatIStIKe

… programi su sigurno preopsežni. Svojevremeno sam predlagao lektiru “u 40 knjiga”, svake godine 10. Naravno da nije prihvaćeno. Smatram da bi učenici trebali znati što npr.

Marulić znači, tematiku djela, i čitati eventualno neki kratki pasus starijih pisaca. Jer oni to uopće ne razumiju! A umjesto toga da čitaju nešto novije, njima bliže, sam sam izabrao neka

poglavlja, iz Gogolja i Dostojevskog… Mislila sam da ćete reći Harryja Pottera…

- A to ipak ne… Ali smanjenje broja djela, ukidanje besmislenog čitanja starih hrvatskih pisaca svakako. Mislim da ljudi u državnoj maturi to dobro razumiju.Prof. dr. sc Milivoj Solar (u razgovoru s M. Dugandžija)

Globus (http://globus.jutarnji.hr/kultura/prestanite-muciti-djecu-s-marulicem), 15. veljače 2010.

Veliki petak za državnu maturu

broj 8 • Zagreb • 23. veljaËe 2010. 3aktualno

jo© jeDaN tjeDaN

Ako se što značajno u hrvatskom škol-stvu prošloga tjedna dogodilo, to je onda zasigurno početak državne mature.

Događaj za ozbiljno praćenje i pamćenje

Prvi ispiti „prave“ državne mature, za učenike završnih razreda srednjih škola, iz psihologije i informatike održani su 19. veljače 2010. To bi mogao biti podatak vrijedan ulaznice u suvreme-nu povijest hrvatskoga školstva. Pa i ako taj nadnevak bude izostavljen, sami rezultati ovogo-dišnje državne mature (kad ona u cijelosti bude provedena) bit će povijesno relevantni za ocjenu našega odgojno-obrazovnog sustava, dotično postignuća naših srednjoškolaca, njihovih nastavnika i škola.

Što se tiče priprema i organizacije provedbe, ispiti državne mature dobro su započeli, osobito ako u vidu imamo zahtjevnost i složenost njiho-va mehanizma, načela i pravila kojih se sudioni-ci moraju pridržavati.

Po procjeni Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, prvi su ispiti besprije-korno provedeni, a prijavljeni učenici ‡ pristupa-jući ispitima - pokazali su ozbiljnost i savjesnost. I izvještaji iz prve ruke, od škola i ravnatelja, upućuju na to da je start bio uspješan te da u provedbi sljedećih ispita ne bi trebalo biti većih poteškoće niti nerješivih problema. Jer, s isku-stvom prošlogodišnjih, probnih ispita, nakon prvih „pravih“ ispita, uglavnom se sve zna o tome kako valja ispite pravilno organizirati i za njih se pripremiti.

Za uspjeh njihove provedbe, kao i državnu maturu u cijelosti, važno je i medijsko praćenje te izvještavanje o ispitima. I baš u tom segmentu svojevrsne javne potpore projektu državne matu-re trebala bi vladati objektivnost i cjelovitost te vrjednovanja s obzirom na ciljeve i stručna upo-rišta, a ne bavljenje sporednim stvarima, slučaj-nostima i nevažnim iznimkama, koliko god se nekome one činile upotrebljivima za atraktivne medijske najave i naslove. Zašto to uopće spo-minjati? Zato što postoji u nas i ona medijska praksa kojoj je nadasve važno pretpostavljeno zanimanje publike za otkrivanje ‡ da kažemo najjednostavnije ‡ dlake u jajetu.

Prošloga tjedna na to nas upozori ugledna komentatorica jednog našeg tjednika. Uzevši primjere iz medijskog praćenja svečane inaugu-racije novog hrvatskoga predsjednika, novinar-ka zaključuje da ni dobre stvari u Hrvatskoj ne mogu proći glatko: zaboga, pa nešto se mora naći, pokazati kako se ne damo prevesti žedni preko vode, kako mi ne gutamo udice i kako smo iskusni jer vrlo dobro znamo da u svakoj lijepoj priči sigurno ima nešto ružno i prijetvor-no što će se tek otkriti.

Riječ je o svojevrsnoj medijskoj zlovolji, o onome što se nerijetko zamata celofanom ekskluzivnosti, a štetočinski može djelovati na dobre zamisli, pozitivne događaje i javne proce-se. Da na tu zlovoljnost ni obrazovanje nije imuno, to smo već iskusili. Ne će, valjda, biti tako i s medijskim praćenjem državne mature?! Način na koji su u nekim medijima praćeni prvi ispiti državne mature ne ulijeva baš puno povje-renja.

S druge strane, kao krajnja suprotnost toj zlo-volji, ono je praćenje koje implicira da se držav-nom maturom sustav izravno mijenja u smislu kvalitete, i to u kratkom roku. Ne. Državna će matura tek dijagnosticirati postignuća u susta-vu, podatke o tome učiniti usporedivima te ‡ što je također važno ‡ višestruko povezati srednjoš-kolsko i visokoškolsko obrazovanje, otklanjaju-ći mnoge barijere pri upisima na fakultete. Hoće ili i na koji će način državna matura to stvarno omogućiti ‡ to je ključno pitanje i za struku, i za sve sudionike ispita državne mature, i za medije koji se time žele ozbiljno i odgovorno baviti.

A. Jelin

DrÆaVNa matUra

Počelo je, počelo...Oko 6700 učenika prvi je puta po-lagalo državnu maturu. Ministar Radovan Fuchs najavljuje da bi u budućnosti učenici mogli polagati online maturu, a već se ove godine na taj način uvježbavalo 18.000 ma-turanata. Učenici koji ne budu zado-voljni rezultatima, koje će dobiti za mjesec dana, imaju priliku ponovo izaći na maturu u jesenskome roku, a u obzir im se uzima bolja ocjena s ta dva roka

Državna matura, kako mnogi kažu, najveći projekt hrvatskoga školstva vrijedan oko 30 milijuna kuna, nakon dugotrajnih priprema pa čak i jednogodišnje odgode počeo je prošlog petka, 19. veljače, pisanjem prvih testova državne mature iz dvaju izbornih predmeta - psihologije i informatike. Državna matura, koja se sastoji od dva dijela, obveznog kojim su obuhvaćeni hrvatski jezik, matematika i strani jezik, te izbornog, odno-sno predmeta koje učenici sami biraju ovisno o tome koji studij namjeravaju upisati, održavat će se gotovo tri i pol mjeseca, zaključno do 2. lipnja, a trebala bi obuhvatiti oko 40.000 učenika srednjih škola.

Budući da uspjeh na državnoj maturi zamjenjuje dosadašnje prijamne ispite, on u velikoj mjeri i pre-suđuje o tome na koji će se fakultet upisati ovogo-dišnji maturanti, pa je stoga shvatljiv pritisak koji maturanti osjećaju. No, ipak, bez većih problema, uz nekoliko odustajanja od ispita, kašnjenja ili zaboravljenih osobnih iskaznica, oko 6700 učenika polagalo je prošlog petka svoje prve ispite državne mature - psihologiju i informatiku. Zamjerke učeni-ka svele su se na nedostatak vremena - dobro bi im došlo, kažu, još desetak minuta, no pitanja u oba ispita većinu nisu iznenadila. Sve su to, kažu, vjež-bali posljednjih mjeseci sa svojim nastavnicima.

Iako je Ministarstvo u petak poslalo u nadzor po školama 349 svojih djelatnika, i ministar Fuchs i

državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić izašli su na teren da bi razgovarali s učenicima o maturi. ”Uvjeren sam da su se učenici dobro pripre-mili, a njih čak 18.000 od ukupno 38.000, koliko će ih polagati maturu, registrirali su se proteklih tjed-na na online maturi. To govori ne samo o ozbiljnosti maturanata u pripremi za maturu nego navodi na razmišljanje da se u budućnosti matura polaže kroz informatički sustav. Ne kažem da ćemo iduće godi-ne sigurno imati online maturu, no tehnički smo za to spremni. Uostalom, to bi pojednostavilo, ali i pojeftinilo projekt” - rekao je ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs, prilikom posjeta zagrebačkoj III. gimnaziji na dan polaganja prvih ispita iz državne mature.

Veća šansa za upis na fakultetS obzirom na to da je državnu maturu ove godine

prijavilo 99,8 posto gimnazijalaca i čak 92 posto učenika strukovnih škola, ministar je zaključio da strukovnjaci u maturi vide veću šansu za upis na fakultete no prijašnjih godina, kada je na prijamne ispite izlazio manji postotak strukovnjaka. U III. gimnaziji psihologiju su polagala 33 maturanta, a informatiku tek pet. Ravnatelj Martin Oršolić kaže da je većina učenika odabrala jedan ili dva izborna predmeta. ”Uz dodatnu nastavu organizirali smo i dvije simulacije mature. Učinili smo velike napore kako bi se naši učenici pripremili za ovako važne ispite i vjerujemo da će ih oni uspješno položiti te se upisati u željene fakultete”, rekao je Oršolić.

Maturantice III. gimnazije u Zagrebu rekle su visokim gostima da ispit iz psihologije nije bio težak, no da bi im dobro došlo još desetak minuta više za rješavanje zadataka. ”Vidjet ćete kada upiše-te fakultet, tada će vam za pripremu svakog ispita uvijek nedostajati još barem pet dana. Dinamika pisanja ispita iz mature dobro je promišljena, no vidimo li neku bolju mogućnost, ići ćemo od iduće godine u korekciju” - istaknuo je ministar.

Čestitajući učenicima na dobroj pripremi, državni tajnik Želimir Janjić rekao je da je ovo veliki dan za školstvo te podsjetio da učenici koji ne budu zado-voljni rezultatima, koje će dobiti za mjesec dana, imaju priliku ponovo izaći na maturu u jesenskome roku, a u obzir im se uzima bolja ocjena s ta dva roka.

Budući da je ove godine državnu maturu prijavilo 99,8 posto gimnazijalaca i čak 92 posto učenika strukovnih škola, ministar je zaključio da strukov-njaci u maturi vide veću šansu za upis na fakultete nego prijašnjih godina, kada je na prijamne ispite izlazio manji postotak generacije strukovnjaka. Treba istaknuti da je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu prve ispite iz mature polagalo je sedam-stotinjak kandidata koji su srednju školu završili ranijih godina - 289 ih je bilo na testu iz informatike, a 406 iz psihologije. Pedesetak maturanata ranijih godina polagali su maturu i u Slavonskome Brodu te njih oko 90 u Osijeku, a u prosjeku ih je izašlo 20 posto manje od broja prijavljenih. Specifičan slučaj imala je Srednja škola Sesvete, čiji je maturant svoj ispit polagao kod kuće zbog vodenih kozica. Test je pisao u nazočnosti dva nastavnika.

Mia Relić

Ministar Fuchs s maturantima III. gimnazije u Zagrebu

Prvi ispiti - psihologija i informatika

Prvi ispit državne mature pisali su prošlog pet-ka učenici koji su prijavili izborne predmete psi-hologiju i informatiku. Test iz psihologije prijavilo je 4005, a informatiku 2733 učenika. Test iz psi-hologije sadrži 63 pitanja za koje je učenicima dano 80 minuta, a iz informatike ima 32 pitanja i traje 90 minuta.

broj 8 • Zagreb • 23. veljaËe 2010.aktualno4

Piše Željko Stipić, profesor hrvatskog jezika, Srednja škola Vrbovec

Prevelika količina gradiva u nas-tavnim programima arhetipsko je mjesto većine promišljanja o školstvu proteklih godina. Oko ove konstatacije slažu se i pozicijski i opozicijski stručnjaci zaduženi za pros-vjetu, a razilaženja po tom pitanju nema ni među predstavnicima pedagoške akademske zajednice. Teško da ozbiljni-jeg razilaženja može biti i oko rješenja problema, jer ili će se konačno reduci-rati nepotrebne sadržaje ili će se broj nastavnih sati, odnosno nastavna godi-na, morati prilagoditi postojećim pro-gramima. Prosvjetne vlasti nisu ni pokušale proteklih godina, osim tijekom kratkotrajne hnosovske epizode, ozbiljnije zagristi tu kiselu jabuku. Dapače, moglo bi se navesti nekoliko primjera kako su prosvjetni vlastodršci učinili sve da se dodatno oteža rješavanje ovog problema, pa se problem preopterećenosti učenika dodatno produbilo umjesto da ga se pokuša riješiti.

Školska natjecanjaNitko razuman nema ništa protiv

učeničkih natjecanja, čak i unatoč brojnim slabostima iskazanim u njiho-voj provedbi. Osobito je teško biti pro-tiv ovih aktivnosti u situaciji kad, zbog nedostatka izbornih sadržaja pa i dodat-ne nastave, učenička natjecanja nerijet-ko postaju jedini poligon na kojem učenici imaju priliku iskazati neke svoje afinitete i sklonosti. Nema ništa loše ni u činjenici da nam se iz godine u godinu povećava broj učenika koji sudjeluju na natjecanjima. Ono što jest loše, a što se godinama ne želi čuti, to su štetne posljedice koje učenička natjecanja ostavljaju na realizaciju programima predviđenih nastavnih sadržaja. Neodržani nastavni sati, nestručna nas-tava i nastava u razrednim odjelima s prepolovljenim brojem učenika - izravne su posljedice koje pogađaju kako učenike koji na natjecanjima sudjeluju tako i učenike koji kroz svoje školovanje ne pokazuju interes za ove aktivnosti.

Pred problemom zatvaramo oči ili ga guramo pod tepih. Nitko se čak nije potrudio napraviti relevantno istraživanje o odnosu učeničkih natje-canja i realizacije nastavnih programa. “Papirnata realizacija“ nešto je na što su se u školama gotovo svi privikli. Zašto je silno važno provesti ozbiljno istraživanje o razmjerima ovog prob-lema? Bez egzaktnih podataka teško se može očekivati da će netko pokušati tragati za rješenjima. Hoćemo li u škole uvesti natjecateljske dane ili natje-cateljski tjedan ili ćemo broj nastavnih dana povećati za onoliko dana koliko su učenici proveli na natjecanjima, nije od velike važnosti. No, iznimno je važno da svakom našem učeniku omogućimo svladavanje nastavnih sadržaja pod reg-ularnim uvjetima, a regularnih uvjeta u odgojno-obrazovnom procesu nema niti može biti bez potpune realizacije nas-tavnim planom predviđenog broja sati.

Uz natjecanja zadnjih se godina sve naglašenije javlja i problem priprema učenika za vrijeme nastave. Uobičajilo se i gotovo da se podrazumijeva da

učenici zbog priprema opravdano izostaju s nastave, pogotovo kada se učenik uspije plasirati na najvišu razinu natjecanja, onu državnu. Pripremajući se za državna natjecanja, u pojedinim školama učenici zbog tih razloga izosta-

ju desetke sati s nastave, a spomenuto izostajanje postaje osobito problematično kod onih učenika koji, bez obzira na izvrsna postignuća iz nekog predmeta, u pojedinim predmeti-ma pokazuju prosječne ili čak ispodprosječne rezultate.

Nacionalni ispiti Na realizaciju nastavnih sadržaja pot-

puno jednake posljedice ostavlja drugi problem koji je na prvi pogled posve drukčiji. Riječ je o vanjskom vrjedno-vanju koje je nesumnjivo važan iskorak u hrvatskom obrazovanju. Bez efikas-noga vanjskog vrjednovanja teško je zamisliti provedivost svih napora na kratkoročnom i dugoročnom podizanju kvalitete odgojno-obrazovnog procesa. Teškom su mukom stvoreni zakonski okviri i osnovane odgovarajuće ustanove. S nacionalnim se ispitima krenulo u srednjim i osnovnim školama. U srednjim su školama ovi ispiti iskorišteni i kao svojevrsna provjera škola, ali i priprema učenika za proved-bu državne mature. Iako se u odnosu na neke ranije prilike u cijelu priču s vanjs-kim vrjednovanjem ušlo pripremljenije, ipak se propustilo ozbiljnije pozabaviti problemom utjecaja nacionalnih ispita na problem njihova izravnog utjecaja na realizaciju nastavnih sadržaja.

Ovo je bilo važno uraditi napose zbog činjenice da kod većine predmeta nema mogućnosti za svladavanje propisanih sadržaja u makar i minimalno sman-jenom broju nastavnih sati. Škole su pokušavale pronalaziti rješenja na različite načine. Bilo je i nastave subot-

om i osmosatnih nastavnih dana, ali najčešće se posezalo za najlošijim rješenjem - upisivanjem u imenik neodržanih nastavnih sati. Niti tko zna, niti tko želi ozbiljno saznati koliki je u ovoj zemlji broj ovako “zamračenih“

nastavnih sati. U školama je čak stvore-na teško objašnjiva situacija, a to je da postaje nenormalnim uopće postaviti pitanje kada i kako nadoknaditi propuštene sate. Naprosto je najprije postalo prihvatljivo, pa onda i normal-no, jednostavno upisati neodržani sat. Sve je više nastavnika koji ne razumiju da nema razlike između upisanog, a neodržanog sata i upisane, a neobav-ljene liječničke pretrage, evidentirane, a neizvršene policijske intervencije, ukratko svakog lažno prikazanog obav-ljenog posla. Jedina je razlika što posljedice između lažno prikazanog posla u školi mogu biti čak i teže nego posljedice lažno prikazanog posla u nekoj drugoj sferi rada.

Najgore je ipak u svemu da ni ovaj problem nije teško riješiti, samo bi za to trebalo dobre volje. U situaciji kad broj nastavnih sati “na knap“ pokriva real-izaciju programa, a u program se ne želi ili ne zna kako dirati, ostaje jedino povećati broj nastavnih sati. Slikovito rečeno, da biste dodali žlicu vode u dup-kom punu čašu ostaje vam ili prethodno iz čaše izvaditi istu količinu tekućine ili računati s tim da će se voda iz čaše početi prelijevati. Zaključak se nameće sam od sebe. Naime, kalendar školske godine, odnosno broj nastavnih dana, morao bi biti usaglašen sa svim aktivnos-tima koje Nacionalni centar za vanjsko vrjednovanje planira te godine provodi-ti. Možda se nekome pet ili deset izgu-bljenih sati i ne čini nekim značajnim vremenom, no itekakvi problemi nasta-ju kada se pokuša makar i jedan sat nadoknade realizirati u situaciji 35-satne učeničke tjedne zaduženosti.

Državna matura Treći primjer, što ne znači da ih se ne

bi moglo pronaći još, aktivnosti su koje se u srednjim školama provode vezano za državnu maturu. Učeničke i nastavničke aktivnosti oko provedbe državne mature, bez prethodno prove-denih intervencija u kalendaru školske godine za učenike četvrtih razreda, ozbiljno će dovesti u pitanje regularnost završne godine školovanja ovogodišnjih srednjoškolaca. Po onoj narodnoj Ne zna desnica što radi ljevica dogodilo se da se ovogodišnji kalendar gotovo i ne razlikuje od kalendara proteklih godina. Kao da se nije znalo ili nije željelo znati da ovako opsežne aktivnosti nije moguće provoditi bez odgovarajuće korekcije, ili nastavnih programa, ili kalendara školske godine. Bez jednog ili drugog, a upravo se to dogodilo, real-izacija programa iz pojedinih predmeta bit će žrtvovana u korist projekta državne mature.

Angažiranje ispitnih koordinatora, članova povjerenstva, nastavnika koji dežuraju za vrijeme provedbe ispita, a riječ je u velikim školama o nekoliko desetaka nastavnika, čak i uz velike napore oko izmjene rasporeda, nemi-novno se mora odraziti na neodržane nastavne sate. Čak ni iskustvo provedbe probne državne mature nije iskorišteno da se sagledaju razmjeri problema nere-alizirane nastave. Ako je i bilo nekakvog opravdanja da u kalendaru prošle školske godine nije uvažen ovaj prob-lem, nema nikakvog opravdanja da se to nije napravilo kalendarom aktualne školske godine. Iako se ovih dana o projektu državne mature može u javnos-ti čuti i pročitati više nego i o jednom obrazovnom projektu proteklih godina, znakovito je da se nije moglo čuti ama baš nijedno relevantno razmišljanje o ovom problemu. Kao da je postignut nekakav prešutni konsenzus o neot-varanju ovog pitanja. Aktivnost provjere znanja stavljena je na pijedestal, kao da se radi o svojevrsnom biti ili ne biti nacionalnog školstva. Zaboravlja se da provjera znanja, pa ma kako se to zvučno zvalo, ima smisla tek nakon što smo učenicima u propisanim uvjetima omogućili ovladavanje obrazovnim sadržajima.

Namjera je ovog promišljanja potak-nuti odgovorne, a ponajprije resornog ministra, da se nešto konkretno poduzme u rješavanju spomenutih prob-lema. Zašto ministra prosvjete? Kalendar školske godine je podzakonski akt koji donosi upravo ministar, kao što su i programske promjene teško mogu zamisliti bez sudjelovanja ministra pros-vjete. Bez jednog ili drugog, odnosno jednog i drugog, nezamislivo je rješenje ovih problema. Prepreka koja stoji min-istru na putu ne može biti ni Zakon o odgoju i obrazovanju kojim je određen najmanji, ali ne i najveći broj nastavnih dana te stoga ministar treba djelovati odmah, bez odlaganja. Kalendar za iduću školsku godinu uskoro će biti donesen, pa se možemo nadati da će ministar iskoristiti priliku i pokazati kako nije ministar koji zatvara oči pred problemima nego ministar koji se hvata u koštac s njima, čije će konkretno i brzo djelovanje sigurno dovesti do toga da nam školstvo već danas bude kvalitet-nije nego jučer, a sutra kvalitetnije nego danas.

oSobNI PoGLeD Preopterećenost učenika i kalendar školske godine

Ništa bez kvalitetnog planiranja

Kalendar za iduću školsku godinu uskoro će biti donesen, pa se možemo nadati da će ministar iskoristiti priliku i pokazati kako nije ministar koji zatvara oči pred problemima nego mi-nistar koji se hvata u koštac s njima, čije će konkretno i brzo djelovanje sigurno dovesti do toga da nam školstvo već danas bude kvalitetnije nego jučer, a sutra kvalitetnije nego danas

broj 8 • Zagreb • 23. veljaËe 2010. 5aktualno

Piπe prof. dr. sc. Dragutin RosandiÊ

Složena je udžbenička stvarnost. Ona ulazi u razgranat sustav odno-sa, postupaka, kriterija, kompeten-cija na različitim razinama. Zahvaljujući složenosti udžbeničke stvar-nosti, nužno je uspostaviti teorijsko-metodološki okvir koji omogućuje pro-sudbu i vrednovanje njezinih sastavnica.

Teorijsko-metodološki okvir utemeljuje se na načelima i postupcima interdiscipli-narne metodologije na teorijskoj i praktič-noj (empirijskoj) razini.

U sustav interdisciplinarne metodologije uključuju se različite znanstvene discipline koje se, s različitih motrišta, bave udžbeni-kom. Budući da se udžbenik namjenjuje odgojno-obrazovnoj djelatnosti, on je pred-met istraživanja odgojnih znanosti (peda-gogije, didaktike, posebnih metodika, psi-hologije, komunikologij, edukologije, defektologije i dr.), kojima se pridružuju se i discipline koje uspostavljaju proširena motrišta o udžbeniku: informatika, jeziko-slovlje, psiholingvistika, sociologija, teori-ja medija i dr. Unutar svake znanstvene discipline očituju se različite teorije o udž-beniku, njegovu stvaranju (oblikovanju), distribuciji, recepciji, funkcioniranju i vrednovanju.

U provedbi te složene metodologije pojavljuju se različiti nositelji, različiti sudionici s različitim kompetencijama: resorno ministarstvo, agencije za odgoj i obrazovanje, nakladničke kuće, odgojno-obrazovne ustanove, učitelji i učenici, stru-kovne udruge i šira društvena javnost (roditelji).

Udžbenik u sustavu odgojnih znanosti

U području odgojnih znanosti udžbenik se proučava s različitih motrišta - odnos udžbenika i kurikula, položaj udžbenika u metodičkim sustavima (metodička uteme-ljenost udžbenika), odnos udžbenika i novih medija, posebice interneta, grafičko-likovna opremljenost udžbenika, udžbenik kao interaktivni medij itd. (Raspon tih motrišta i njihovih teorijsko-metodoloških utemeljenja pokazuje zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa održanoga 17. svibnja 2002. godine u Školskoj knjizi pod naslovom Udžbenik i virtualno okruženje, 2004.).

Državni dokumenti koji propisuju i regu-liraju udžbeničku stvarnost (proizvodnju udžbenika, stručne značajke, vrednovanje, distribuciju, cijenu, načine pribavljanja, promjene i unapređivanje/ razvoj ...) mora-ju se oslanjati/ temeljiti na spoznajama znanstvenih disciplina koje se bave udžbe-nicima. Bez uporišta u znanstvenim spo-znajama otvara se prostor trivijalizaciji i promašajima.

Udžbeničku stvarnost prati i određuje posebna legislativa, koju donosi resorno ministarstvo. Hrvatsko Ministarstvo zna-nosti, obrazovanja i športa objavilo je nekoliko zakona o udžbenicima za osnov-nu i srednju školu kojima je prethodila izradba Udžbeničkoga standarda i zahtjevi za izradbu udžbenika (2002.).

Manjkava udžbenička legislativa

Udžbenički standard je službeni doku-ment koji propisuje norme za stvaranje,

oblikovanje, vrednovanje (recenziranje, odobravanje, funkcioniranje u odgojno-obrazovnom procesu, njegovo praćenje i usavršavanje. Taj ishodišni dokument nije imao uporište u temeljnom dokumentu koji uspostavlja sveobuhvatni sustav odgojno-obrazovnog procesa. Riječ je o nacionalnome kurikulu koji određuje ustrojstvo, funkcioniranje, usavršavanje i vrednovanje školskoga sustava na držav-noj (nacionalnoj) razini. U svojoj recenziji toga dokumenta upozorio sam na manjka-vosti koje onemogućuju uspješno zakon-sko reguliranje udžbeničke stvarnosti, a moj temeljni prigovor bio je da bi stvaranju i primjeni Standarda morali bi prethoditi: verificirani i prihvaćeni novi školski sustav i nacionalni kurikul, jer bez tih prethodni-ca ponuđeni dokument ne može uspješno funkcionirati. (v. Hrvatsko školstvo u okružju politike, 2005., str. 93.).

Na temelju manjkavoga Standarda, bez odgovarajućeg uporišta u nacionalnome i predmetnome kurikulu, pojavio se prvi Zakon o udžbenicima (2003.). Nakon toga uslijedili su novi zakoni, s mnogim dopuna-ma i izmjenama, no ni jedan od tih zakona nije imao uporišta u ishodišnim državnim dokumentima, Nacionalnome kurikulu te predmetnim kurikulima. Primjerice najno-viji Prijedlog zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (studeni, 2009.) poziva se na usklađivanje udžbenika s nacionalnim i predmetnim kurikulima koji, za sada, nisu objavljeni kao važeći državni dokumenti koje je verificirao i odobrio Hrvatski sabor.

Udžbenička legislativa u kontekstu teorije o udžbenicima

Svi državni dokumenti koji određuju udžbeničku stvarnost moraju se temeljiti na zasadama teorije udžbenika i pedagogij-ske standardologije. Teorija udžbenika, usklađena sa značajkama predmeta kojim se bavi, interdisciplinarno je utemeljena, a interdisciplinarnost proizlazi već iz same definicije udžbenika. U ponuđenim doku-mentima udžbenik je definiran kao „didak-tički oblikovano nastavno sredstvo“, „izvor znanja“. Riječ je o tradicionalnim definici-jama udžbenika koja ne pokriva značajke suvremenoga udžbenika u novoj školskoj i nastavnoj zbilji.

Prema enciklopedijskim određenjima, suvremene definicije udžbenika razlikuju se od definicija koje se nude u aktualnim

hrvatskim dokumentima.Tako je udžbenik enciklopedijski defini-

ran kao „knjiga u kojoj su stručni i znan-stveni sadržaji posredovani korisniku posebno uređenim didaktičkim instrumen-tarijem ovisno o: ciljevima odgoja i obrazo-vanja, psihofizičke zrelosti korisnika koje-mu je namijenjen te posebnih zadataka - nastavnoga plana i programa, odnosno škole ili stupnja obrazovanja.“ Osim knjige u pojam udžbenika uključuje se druga odgojno-obrazovna sredstva za učenje u školi i nastavi te izvannastavnim i izvanš-kolskim oblicima učenja.

Prema Europskom prosvjetnom pojmov-niku (hrvatsko izdanje iz 1996.) navodi se više naziva za udžbenik: izvor obavijesti, knjiga, elektronički medij, programirani udžbenik. Osim naziva udžbenik, pojavljuje se i naziv učilo kao nadređeni naziv za ove vrste nastavnih /obrazovnih sredstava: audi-ovizualno učilo, jezični laboratorij, slikovno učilo, dijafilm, dijagram, dijapozitiv, foto-grafski snimak, graf, mikrofilm, skladištenje obavijesti, indeksacija, katalogizacija, mikrofiš, plakat, prozirnica/prozirna folija, zemljovid, sredstva za samostalno učenje, programirani tekst, stroj za učenje...

Metodologija vrednovanjaKao što pokazuje Europski prosvjetni

pojmovnik, udžbenička stvarnost pokazuje se u raskošnom obliku didaktičkih ponuda i otvara izdiferencirane pristupe u učenju i

poučavanju. Opisu udžbeničke stvarnosti u Europskom prosvjetnom pojmovniku pri-družuje se portfolio koncept /portfolio kao novo obrazovno sredstvo kojim se omogu-ćuje individualizirano učenje.

Prijedlog zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu ne obuhvaća cje-lokupnu udžbeničku stvarnost koja je zastupljena u europskom obrazovnom pro-storu. Sužavanjem didaktičkih ponuda - izdiferencirane udžbeničke stvarnosti - smanjuje se mogućnost modernizacije odgojno-obrazovnoga sustava, moderniza-cija učenja i poučavanja. Novi zakon o hrvatskim udžbenicima mora obuhvatiti cjelokupnu udžbeničku stvarnost i primije-niti dva temeljna kriterija u izboru didak-tičkih sredstava - kriterij obvezatnosti i kriterij fakultativnosti.

U vrednovanju udžbeničke literature pri-mjenjuje se kritičko-analitička i empirijska metodologija. Kritičko-analitička metodo-logija obuhvaća stručne recenzije sintetič-koga karaktera koje pokrivaju vrednovanje sadržaja (znanstvene utemeljensoti udžbe-ničkoga sadržaja), didaktičko-metodičke oblikovanosti (metodičkoga instrumentari-ja) i njegove usklađenosti s teorijskim posti-gnućima matične metodike, likovno-grafič-ku oblikovanost. Kritičko-analitička recen-zija (trodijelnoga karaktera) pokazuje inter-disciplinarnu utemeljenost udžbenika.

Eksperimentalna provjera u praksi

U mnogim zemljama udžbenik nastaje na temelju eksperimentalne empirijske provje-re. Odabrani tip udžbenika, u svom prvot-nom obliku, uključuje se u eksperimentalnu provjeru prema primjerenoj metodologiji. U sadašnjem trenutku u hrvatskoj udžbenič-koj stvarnosti eksperimentalna provjera udžbenika nije zastupljena.

Radi unapređivanja udžbeničke literatu-re, prvenstveno obvezatnih udžbenika, nužno je uvesti provjeru udžbenika u prak-si na zasadama znanstvene empirijske metodologije. U razvijenim zemljama takva je provjera nezaobilazna sastavnica obra-zovne politike koja je usmjerena na vred-novanje obrazovne tehnologije i nastavne strategije.

Prijedlog zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu ne obuhvaća udž-beničku stvarnost u njezinoj sveukupnosti i značenju za unapređivanje hrvatskoga obrazovnoga sustava.

Udžbenička stvarnost u stručno-znanstvenom obzorureaGIraNje

Udžbenici izmakli struciPrijedlog zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu ne obuhvaća udžbeničku stvarnost u njezinoj sveukupnosti i značenju za unapređivanje hrvatskoga obrazovnoga sustava

Dvojbena uloga roditelja u prosudbi udžbenika

Prema Prijedlogu zakona vrednovanje udžbenika koje je odobrilo državno tijelo (Ministarstvo ili Agencija) vrednuju stručni aktivni u školi i pojedini učitelji te roditelji koji se opredjeljuju za određeni udžbenik. Uključivanjem roditelja u prosudbu udžbenika, napušta se kriterij stručnosti i uvodi socijalni kriterij. Na taj način, udžbenik postaje predmetom pogodbe između stručnjaka i nestručnjaka. O prihvaćanju udžbenika, u takvim okolnos-tima, ne odlučuje stručna kakvoća, već ci-jena udžbenika. Takvim odlukama dovode se u opasnot zahtjevi suvremene nastave u kojoj udžbenik ima najvažniju ulogu.

Tko recenzira udžbenike?

Kritičko-analitička recenzija ostvaruje se na više razina. Prva razina ostvaruje se nakon dovršenja rukopisa u nakladničkoj kući. Na drugoj razini rukopis vrednuje stručno povjerenstvo koje imenuje Mini-starstvo znanosti, obrazovanja i športa. Da bi recenzije na obje razine bile znan-stveno i stručno vjerodostojne, nužno je imati (odabrati) kompetentne stručnjake. Tim stručnjacima pridružuje se recen-zent praktičar koji, na temelju valjanoga odgojno-obrazovnoga iskustva, utvrđuje primjenjivost udžbenika u odgojno-obra-zovnome procesu. Kritičko-analitička recenzija, osim spomenutih primjera, proširuje se dodatnim vrednovanjem tehničke oblikovanosti udžbenika (vrs-tom slova i sloga, gustoćom informacija, usklađenošću likovno-grafičkih sastavni-ca i teksta). (Udžbenički standard mora normirati sve spomenute odrednice udžbenika.)

broj 8 • Zagreb • 23. veljaËe 2010.6 aktualno

ZaGreb Ekonomski fakultet se ipak odrekao Ljetne škole

Fakultetsko vijeće Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gotovo je jednoglasno glasovalo za ukidanje Međunarodne ljetne škole. Točnije, Pravilnik na temelju kojeg je ona bila osno-vana stavljen je izvan snage. Ljetna škola ovaj je fakultet dovela na loš glas, a zbog nje je smijenjen i dekan Darko Tipurić. Uz to, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa provelo je pravni nadzor na zahtjev USKOK-a i utvrdilo da je Ljetna škoka djelovala bez dopusnice i suglasnosti Svučilišta. Drugim riječima, protuzakonito.

Ipak, privremena dekanica Melita Kovačević nije željela posebno komentirati činjenicu da je o ukidanju Ljetne škole glasovalo isto Fakultetsko vije-će odnosno isti ljudi koji su taj unosan “proizvod“ i osnovali. Kazala je tek da ljudi mijenjaju svoja mišljenja i da je ovakva odluka Vijeća pokazatelj da se na fakultetu, unatoč aferi oko Ljetne škole, počelo razmišljati pozitivno i djelovati konstruk-tivno.

Iako je Kovačević dobar dio

svoje prve službene konferenci-je za novinare - otkako je prije mjesec dana sjela u vruću fote-lju obnašatelja dužnosti dekana Ekonomskog fakulteta - posve-tila pozitivnim pomacima u radu fakulteta, novinare je, razumlji-vo, zanimalo što će biti s profe-sorima koji su održavali ispite tijekom Ljetne škole kao i sa studentima i njihovim ocjenama koje su dobili na tim ispitima.

studenti su samo iskoristili priliku

- Predstoji nam osnivanje povjerenstva koje će analizirati rad Ljetne škole i ispite koji su polagani na njoj, a zajedno sa Sveučilištem napravit Êemo detaljnu analizu poslovanja i rada Međunarodne ljetne škole, svih položenih ispita i ECTS bodova. Međutim, moj je nače-lan stav da ne bi trebalo biti poništavanja ocjena, budući da su studenti samo iskoristili mogućnosti koje im je uprava fakulteta pružila. Studenti su studirali u dobroj volji, a nastav-nici su radili u školi koja je bila dio sustava.

Dakle, Kovačević se protivi a priori kažnjavanju studenata koji su, na ovaj ili onaj način, ali očigledno pod blažim uvjetima, za 2000 kuna po kolegiju (koli-ko se plaćalo tijekom Ljetne škole) polagali ispite izvan redo-vitih rokova. Također je kazala kako se, opet načelno, protivi i kažnjavanju profesora, budući da je teško zasad ocijeniti jesu li neki od njih imali blaže kriterije zbog plaćanja kolegija odnosno jesu li puštali polaznike Ljetne škole.

Ono što je zasad poznato jest da je fakultet od Ljetne škole zaradio gomilu novca, pa je samo lani, dakle treću godinu održavanja Ljetne škole, zarađe-no 6 milijuna kuna.

- Od toga je otprilike polovica bila isplaćena profesorima u vidu honorara. No, kojim točno profesorima i koji su točno izno-si u pitanju zasad ne mogu kaza-ti, jer nemam točne podatke, zaključila je Kovačević.

Ljetna škola održavala se pro-tekle tri godine, a prema nesluž-

benim podacima najteže je ispi-te na njoj polagalo oko 5000 studenata. Rektor Aleksa Bjeliš i Sveučilište reagirali su tek lani, nakon što su počeli dobivati anonimne dojave studenata i njihovih roditelja o svim nepra-vilnostima koje se događaju. U medijima se pojavio podatak da je uz dekana Tipurića iznimnu financijsku korist od Ljetne škole imalo četrdesetak djelat-nika - od znanstvenih novaka do redovnih profesora, koji su uz redovitu plaću godišnje mogli zaraditi i pola milijuna kuna. Ono što je znakovito jest da Ekonomski fakultet zagrebač-kom sveučilištu nije prikazivao zaradu od Ljetne škole, potvrdi-la je Kovačević.

Kovačević priželjkuje “smjenu“

Smijenjeni dekan Tipurić zadržao je svoj status redovitog profesora Ekonomskog fakulte-ta i očigledno je da će mu biti povećana satnica, koja je dosad zbog dekanskih obveza bila smanjena.

Uz osnivanje povjerenstva za nadzor i analizu poslovanja fakulteta, privremena dekanica Kovačević najavila je moguć-nost da se zatraži hitna državna revizija, kao i angažiranje pri-vatne neovisne revizorske tvrt-ke.

Sama Kovačević nada se da će već tijekom ovog tjedna biti “smijenjena“, odnosno da će Fakultetsko vijeće samo predlo-žiti obnašatelja dužnosti privre-menog dekana iz svojih redova, koji potom mora raspisati izbor novog dekana, kao i voditi sve redovite poslove, budući da otprilike 15 tisuća studenata Ekonomskog fakulteta ne može i ne smije biti oštećeno ni zaki-nuto zbog afere oko Među-narodne ljetne škole.

Branko Nađ

Privremena dekanica

protiv kažnjavanja

studenata

SINDIKat PrePoroD Peticija protiv Pravilnika o produženom stručnom postupku

Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod prezadovoljan je odazivom obrazovnih djelatnika na svoju peticiju protiv Pravilnika o produženom stručnom postupku, otkrio je šef Preporoda Željko Stipić.

- Dosad smo često bili svjedoci nesolidarnosti u obrazovanju, naro-čito između osnovnih i srednjih škola, no ovom su nas peticijom nastavnici dobrano demantirali. Postignuta je tako dosad nezabilje-žena solidarnost između nastavnika srednjih škola, koji su izravno pogo-đeni primjenom Pravilnika o produ-ženom stručnom postupku i nastav-nika osnovnih škola, koji se u svome radu ne susreću ili se susreću vrlo rijetko s problemima koji proizlaze iz Pravilnika!

Podsjetimo, u osnovnim školama svega 4,2 posto učenika ima izreče-nu neku vrstu stegovne mjere, dok

je u srednjim školama taj postotak čak 42,4 posto učenika. No, ovom peticijom skupljeno je 11 214 potpi-sa iz 492 škole, od čega 156 srednjih škola, a nerijetko je prvi potpis na listi potpis ravnatelja te obrazovne ustanove.

- Gotovo je nevjerojatno posti-gnuće da su potpisi stigli iz čak 171 škole u kojima ne djeluje sindikat Preporod. Među potpisima pristi-glim iz tih škola nerijetko se nalaze i potpisi povjerenika drugih sindika-ta. To nas učvršćuje u uvjerenju da dolazi vrijeme kada za uspjeh kvali-tetnih inicijativa više neće biti važno tko je akciju pokrenuo, odnosno kakav stav o akciji imaju utjecajni pojedinci, prosvjetna vlast ili sindi-kalne organizacije.

Stipić napomije da su nastavnici ovako velikim odazivom pokazali da ne žele biti samo promatrači pri donošenju i puki izvršitelji loših propisa donesenih od strane pro-

svjetnih vlasti.- Dosad je prečesto bila praksa da

su brojni pravilnici donošeni bez ikakvog konzultiranja struke, odno-sno samih učitelja i profesora, a ne može se dokraja ni saznati tko sjedi u tim famoznim povjerenstvima koja izrađuju donesene pravilnike. Ovom smo peticijom uspjeli zainte-resirati i širu javnost, pa su nam svojim potpisom podršku pružili i brojni nastavnici koji nisu članovi našeg sindikata!

Stipić pojašnjava da nikada ni jedno izjašnjavanje, osim dakako izjašnjavanja o materijalnom polo-žaju prosvjetara u društvu, nije iza-zvalo ovoliki interes nastavnika. To je tim važnije jer u školama nikada nije uspostavljena praksa slobod-nog izjašnjavanja pojedinaca. U školama je uspostavljena praksa da se bez većih teškoća mogu provodi-ti samo ona izjašnjavanja koja pro-vode same prosvjetne vlasti.

Sindikati, osobito ako pojedinačno provode neki vid izjašnjavanja, redovito su u prilici da se prepreke postavljaju i od strane ravnatelja i od strane povjerenika drugih sindi-kata. Sve to je ova peticija nadvlada-la.

Kažimo kako je već u utorak (23. veljače) u vladi na inicijativu pot-predsjednika Slobodana Uzelca bio organiziran sastanak triju školskih sindikata - Preporoda, Sindikata hrvatskih učitelja i Nezavisnog sin-dikata zaposlenih u srednjim škola-ma Hrvatske - sa ministrom zdrav-stva i socijalne skrbi Darkom Milinovićem, ministrom znanosti, obrazovanja i športa Radovanom Fuchsom i ministarom obitelji, bra-nitelja i međugeneracijske solidar-nosti Tomislavom Ivićem, uz nazoč-nost pravobraniteljice za djecu Mile Jelavić. Raspravljalo se upravo o Primjeni Pravilnika o pedagoškoj mjeri odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka te uključivanju predstavnika radnika, odnosno sindikata, u sve aktivnosti koje će se provoditi na izmjeni postojećeg ili izradi potpuno novog Pravilnika. O detaljima tog sastanka izvjestit ćemo u sljedećem broju

Školskih novina.Na pitanje novinara očekuje li

podršku i druga dva školska sindi-kata, budući je na stranicama Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske ubrzo nakon pokretanja Preporodove peticije objavljeno priopćenje u kojem se navodi - “smatramo nepo-trebnim provođenje bilo kakvih peticija” - Stipić je kratko ustvrdio da je jutro pametnije od večeri, te da očekuje punu potpuru oba sindi-kata, jer se radi o pitanju od općeg značaja, bez obzira na sindikalnu pripadnost.

U Preporodu zaključuju kako je više od 11 tisuća potpisa snažan poticaj državnim i prosvjetnim vla-stima da se žurno oformi radna skupina koja će se prihvatiti izrade novog Pravilnika o pedagoškoj mjeri odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka. Primjeni novog Pravilnika neizo-stavno mora prethoditi i sustavna edukacija svih ravnatelja, nastavni-ka i stručnih suradnika, dakle svih onih koji će se u obavljanju svakod-nevnih odgojno-obrazovnih obveza susretati s njegovom primjenom.

Branko NAĐ

Skupljeno 11 214 potpisa iz 492 škole

Ne bi trebalo doći do poništavanja ocjena, bu-dući da su studenti samo iskoristili mogućnosti koje im je uprava fakulteta pružila. Studenti su studirali u dobroj volji, a nastavnici su radili na školi koja je bila dio sustava. Ipak, neki od njih navodno su, pored godišnje plaće, zarađivali i do pola milijuna godišnje

Peticiju su redom potpisivali i ravnatelji škola kao i povjerenici drugih sindikata, jer su prepoznali da nije riječ o skupljanju kvazisindikalnih bodova, već o borbi za bolje obrazovne standarde, smatra šef Preporoda

broj 8 • Zagreb • 23. veljaËe 2010. 7aktualno

PreD©KoLSKI oDGoj Stručni skup o ranom učenju stranih jezika

Predškolska dob najpovoljnija za usvajanje stranog jezika

Tijekom veljače Agencija za odgoj i obrazovanje organizirala je niz stručnih skupova za odgojitelje i stručne suradnike u nekoliko zagrebačkih dječjih vrtića s temom Rano učenje stranih jezika u dječjim vrtićima. Stručni skupovi održani su u DV Siget, DV Maksimir, DV Tatjana Marinić, DV Travno i DV Bukovac. Voditeljica skupa, viša savjetnica za predškolski odgoj Andreja Silić ističe kako je važno u sustavu riješiti formal-no obrazovanje odgojitelja na Učiteljskom fakultetu na način da se kvalitetno osposobljavaju za rad u jezičnim programima.

- Također je važno osigurati sustavno praćenje i stručno usavršavanje, a posebice jezič-no. U tom je smislu bitna aktiv-nost razvojnih centara za rano učenje stranih jezika, poput onoga koji vodi Branka Žaja iz Britanskog savjeta - navodi Silić i dodaje da je najvažnije u sko-roj budućnosti uključiti svu djecu predškolske dobi u kvali-tetne programe ranog odgoja i obrazovanja u dječjim vrtićima, posebice onih ranog učenja stranih jezika.

Učiti jezike od najranije dobi

- Bilo bi izvrsno kad bi sva djeca imala priliku od najranije dobi učiti strane jezike. Uz kva-litetno osposobljene odgojite-

lje, stručne suradnike i ravnate-lje u dječjim je vrtićima moguće osigurati ovaj proces prirodnim - kaže Silić.

U tom smislu navodi i znan-stvena istraživanja (Andrilović, Čudina) koja pokazuju da u ranom djetinjstvu osoba tako složenu vještinu kao što je govor uči bez namjere. Stoga je za dijete iz nekoliko razloga dobro ako mu je omogućena izloženost stranom jeziku već u ranoj dobi, u obitelji ili u dječ-jem vrtiću. Kako stoji u radu grupe autora pod naslovom Analiza ostvarivanja pokusnih programa stranih jezika u dječ-jim vrtićima, znanstvene spo-znaje pokazuju da je predškol-ska dob jedno od najpovoljnijih životnih razdoblja za usvajanje stranog jezika zbog bioloških i psiholoških prednosti, koje omogućuju lakše i brže usvaja-nje čistog izgovora, intonacije, razvoja osjećaja sigurnosti, samopouzdanja, spontanosti u tom jeziku i otvaranje za druge jezike, što je dobra osnova za daljnje učenje i postizanje dugo-ročnih rezultata.

Osobito je zanimljivo izlaga-nje održala u DV Siget Nataša Nikpalj-Juraić, nastavnica engleskog i francuskog jezika u školi stranih jezika ENBE, koja je nastojala upoznati odgojitelje s razlozima, načinom i metoda-ma promjene glazbe tijekom procesa usvajanja drugog jezi-ka u ranoj dječjoj dobi.

- U ranoj dobi djeca općenito vole pjevati pjesme i napjeve. Najbolji se rezultati postižu pri-rodnim učenjem u poticajnom okruženju i dinamičnom pri-mjenom kinestetičkih, vizualnih i auditivnih aktivnosti uz holi-stički pristup. Postoji mnogi razloga zašto se glazba smatra jednim od najvažnijih dijelova kurikuluma stranih jezika u predškolskim ustanovama i polazištem za usvajanje živih jezika u ranoj dječjoj dobi: budući da je afektivni filtar slab, djeca razvijaju pozitivan odnos prema učenju drugog jezika. Učenje pjesama djeca povezuju s iskustvima učenja prvog jezi-ka i drugi jezik uče na prirodni način. Između druge i šeste godine djeca vrlo brzo uče drugi jezik i usvajaju jezične struktu-

re na intrinzičan način, ne postoje laki i teški jezici. Tako i istraživanja u neurologiji poka-zuju sličnosti između glazbenog i jezičnog procesuiranja - navo-di Nikpalj-Juraić.

Ona kaže da djeca upotreblja-vaju jezik na metaforički način, a i istraživanja su dokazala mnoge prednosti bilingvizma

tijekom kognitivnog i jezičnog razvoja u ranoj dobi.

Pjesme ostaju za cijeli život

- Struktura rečenice povezuje se s glazbenim frazama i ritmom, a ritam i atmosferska glazba omogućuju lakše pamćenje. U pjesmama se mogu objediniti različiti stilovi učenja. Postoji značajna korelacija između nadarenosti za jezik i nadareno-sti za glazbu. Jezični razvoj vezan je uz izravna iskustva, ako se radi o jezicima kod kojih naglašeni slogovi imaju nepra-vilan položaj, poput engleskog, glazba omogućuje nepogrješivo usvajanje naglaska. Pjesme koje smo naučili u djetinjstvu ostaju s nama cijeli život i na taj se način stvara temelj za usvajanje drugog jezika - kaže Nikpalj-Juraić.

Tijekom predavanja pokazani su i različiti načini primjene glazbe u ranoj dječjoj dobi uz metodičke upute. Nikpalj-Juraić je kazala da, kao i kod drugih aktivnosti u ovoj dobi, djecu ne treba tjerati da se uključe, nego samo ohrabrivati.

- Bez obzira na to sudjeluju li djeca u aktivnostima ili ne, ona će slušati i primati. Kod neke će djece trebati više vremena da steknu samopouzdanje za sudje-lovanje, što ne znači da se ne događa proces usvajanja jezika. Nakon određenog vremena djeca počinju pjevušiti pjesme na drugom jeziku za vrijeme igre u vrtiću i kod kuće. Dok to rade, nesvjesno utvrđuju voka-bular, stječu dodatno samopo-uzdanje, a drugi jezik im postaje sve bliskiji i na taj način postaju otvoreni za daljnje učenje dru-gog, trećeg i ostalih jezika. Uporaba prvog jezika u ovoj se dobi ne može izbjeći zbog fizič-kih i emocionalnih potreba djece, važno je privući pažnju i osloboditi maštu. U svijet dru-

gog jezika djeca ulaze postepe-no i polako, brzinom koja im odgovara. Poželjno je, među-tim, da usvoje upute za aktivno-sti na drugom jeziku što ranije - navela je Nikpalj-Juraić.

Glazba kao sredstvo za učenje jezika

O glazbi i učenju stranih jezi-ka govorio je i Boris Klarić iz Glazbene škole funkcionalne muzičke pedagogije. Istaknuvši da glazba i pjevanje nisu samo zabava koja popunjava nastavu stranog jezika, dodaje da je glazba snažno sredstvo koje pomaže u učenju i usvajanju novih sadržaja.

- Bilo da se radi o klasičnoj glazbi koja tek u pozadini prati nastavu, bilo da su to tradicio-nalne ili popularne pjesme, ona potiče djecu na rad i razvija njihove jezične vještine. Već samo slušanje riječi u pjesma-ma poboljšava sposobnost razu-mijevanja stranog jezika kao i razvoj koncentracije putem ovakve aktivnosti. Naime, kada pokušavamo odgonetnuti stiho-ve pjesme koju slušamo na radi-ju ili CD-u, moramo je stalno slušati s velikom pažnjom da nam nešto ne bi promaknulo i da bismo što više detalja zami-jetili. Na taj način naše uho postaje istančano za razne nijanse stranog jezika koje postupno upoznajemo i usvaja-mo. Vrlo je značajno slušanje snimaka tradicionalnih ili popu-larnih pjesama, jer su djeca uro-njena u aktivno slušanje izvor-nih govornika koji postaju model za ispravan izgovor - navodi Klarić.

Ističe da pjevanje razvija dobar i istančan izgovor vokala i konsonanata u stranom jeziku kao i pravilno akcentiranje i prirodnu melodioznost izgovo-ra slogova u riječima.

- Upravo je glazba ta koja će svojim sastavnicama kroz, prvenstveno, melodiju, ritam i metar podariti prirodni ritam riječima i frazama, pomažući djeci u svladavanju dobrog izgo-vora. Kroz pjevanje djeca obo-gaćuju ukupnost riječi i fraza stranog jezika. Pjesma sama automatski postavlja riječi u određeni kontekst. Djeca će se na taj način susresti s riječima i složenim izrazima na koje inače ne bi naišli u razgovornom jezi-ku. Pojedine pjesme mogu se koristiti namjenski, za učenje određenih pojmova, primjerice dijelova tijela, godišnjih doba, dana u tjednu, mjeseci u godini i slično. Već samo pjevanje tih pjesama pomoći će u pamćenju novonaučenih riječi - navodi Klarić i dodaje da tradicionalne pjesme nude bogatstvo kultur-ne baštine naroda čiji jezik učimo i na taj način oživljuju njegovu kulturu.

Konstatira kako glazba i pje-sma donose radost u učenje, a kad su djeca vesela i kad im je zabavno njihova će motivacija za učenje mnogostruko porasti.

I. B.

Postoji značajna korelacija između nadarenosti za jezik i na-darenosti za glazbu. Jezični razvoj vezan je uz izravna iskustva, ako se radi o jezicima kod kojih naglašeni slogovi imaju nepravi-lan položaj, npr. engleskom, glazba omogućuje nepogrješivo usva-janje naglaska

Velik interes odgojitelja za stručnim usavršavanjem Na važnost skupa za odgojitelje iz područja ranog učenja stranih jezika osvrnula se i odgajteljica mentori-

ca i predsjednica Udruge odgojitelja dječjih vrtića Edita Rogulj, koja je kazala da 250 prijavljenih odgojitelja na stručnom skupu o ranom učenju stranih jezika u dječjim vrtićima govori o velikim potrebama i interesima odgojitelja za daljnje stručno usavršavanje u tom području.

- Broj bi bio i veći, no mnogi odgojitelji nisu mogli prisustvovati skupu zbog zdravstvenih i organizacijskih problema u matičnim vrtićima. Važno je napomenuti da su skupu prisustvovali i odgojitelji iz Splita, Osijeka, Zadra i drugih gradova te manjih mjesta Lijepe Naše. U suradnji s pet dječjih vrtića, razvojnih centara za rano učenje stranih jezika (DV Siget, DV Tatjana Marinić, DV Travno, DV Bukovac, DV Maksimir) omogućeno je svim sudionicima da tijekom dva dana sudjeluju u različitim oblicima rada. Načini izlaganja u odgojiteljima pobuđuju kreativnost koju će iskoristiti u svakodnevnom radu u svojim skupinama i to ne samo u području upoznavanja i usvajanja stranog jezika - navela je u svom osvrtu Edita Rogulj.

BBc-jev internetski portal za učenje engleskog jezika Svima koji se profesionalno bave podučavanjem engleskog jezika uvijek dobro dođu novi materijali za rad

u nastavi engleskog jezika, a pozdravljaju i svaki dobar savjet za rad s učenicima kao i sve mogućnosti profe-sionalnog razvoja i povezivanja. Imajući to na umu, British Council je u suradnji s BBC-jem razvio internetske portale Teaching English (www.teachingenglish.org.uk) i Learn English (www.britishcouncil.org/learnenglish) s mnoštvom besplatnih, svima dostupnih resursa za podučavanje i učenje engleskog jezika. Odgojiteljima koji rade u programina ranog učenja engleskog jezika posebno će zanimljiva biti stranica LearnEnglish Kids (http://learnenglishkids.britishcouncil.org), koja je namijenjena svoj djeci svijeta koja uče engleski kao strani jezik. Tako se na stranici može naći mnoštvo tematskih sadržaja, igara, pjesama i animiranih priča, kao i raznih drugih kreativnih aktivnosti koje djeci mogu pomoći u usvajanju jezika i razvoju jezičnih vještina. Mnogi se prateći materi-jali, posebice radni listovi i kartice, mogu jednostavno preuzeti sa stranice i isprintati za korištenje. Sadržaje na stranici LearnEnglish Kids razvili su britanski obrazovni stručnjaci u želji da pomognu djeci, roditeljima (kojima je posvećen poseban dio unutar portala) i nastavnicima. Namjera im je bila da učenje i podučavanje učine interak-tivnim, ugodnim i zabavnim. I jedan i drugi portal pružaju brojne savjete o tome kako koristiti postojeće resurse u radu s djecom.

broj 8 • Zagreb • 23. veljaËe 2010.aktualno8

Program pomaganja učenicima s teškoćama u razvoju

SISAK - Gostujući u Sisku u OŠ braće Bobetko dr. Gordana Buljan Flander, supervizorica naciona-lnog programa pomaganja učenicima s teškoćama u razvoju, kazala je da taj grad jedan od rijetkih u Hrvatskoj sustavno provodi ovaj program.

- Pomaganje djeci na ovakav način mnogo znači roditeljima djece s teškoćama u razvoju, asistenti i pomoćnici u nastavi pomažu cijelom razredu i učiteljima, ali najviše bolesnoj djeci koja na taj način stječu samopoštovanje, kazala je dr. Buljan Flander, koja je pozvala i druge gradove i općine u Hrvatskoj da se uključe u provođenje ovoga nacionalnog pro-grama. Grad Sisak izdvaja 700 tisuća kuna za fi-nanciranje djelovanja 10 pomoćnika u nastavi, od kojih su četiri osobna asistenta i jedan pomagač u nastavi za male Rome. On pomaže u socijalizaciji oko 60 romskih učenika prvog i drugog razreda, ali je na raspolaganju i drugoj romskoj djeci u školi.

susret ekoškola s međunarodnim statusom

OTOČAC - U Zadru je održan ovogodišnji re-gionalni susret škola sa statusom međunarodnih ekoloških škola iz triju županija: Ličko-senjske, Šibensko-kninske i Zadarske. Svi su sudionici održali računalne prezentacije o zadanoj temi Održiva potrošnja - održivi razvoj. U školskim su se prezen-tacijama učenici i ekološki koordinatori dotaknuli područja otpada, vode, energije i biološke raznoliko-sti. Susret je okončan okruglim stolom, na kojemu su vođeni razgovori i razmijenjena iskustva na području ekologije i zaštite prirode te je zaključeno kako treba dodatno unaprijediti suradnju između ekoškola, koja je i dosad bila na zavidnoj razini. Domaćin skupa bila je Osnovna škola Stanovi, a susretu su nazočili i predstavnici Ureda za prosvjetu i Upravnog odjela za društvene djelatnosti Zadarske županije.

Psiholozi za podizanje kvalitete života

KRK - Projekt Škole za roditelje u organizaciji državnih nadležnih tijela provodi se u krčkom Dječjem vrtiću Katarina Frankopan. Iz tog je projekta proizašlo i psihološko savjetovalište za predškolsku djecu i nji-hove roditelje. Tijekom prošlog tjedna organizirana je radionica Slušanje - važna vještina roditeljstva, a sve u sklopu Trećeg tjedna psihologije u Hrvatskoj, koji zajednički organiziraju Hrvatsko psihološko društvo i Hrvatska psihološka komora. Uz to su održani i drugi događaji kojima je cilj ukidanje stereotipa i predrasu-da prema radu psihologa. Kako je kazala voditeljica projekta Škole za roditelje Anica Žužić, želi se uka-zati da psihologija treba biti prisutna u svakodnevnici pa tako i onih koji ne pate od nekih poremećaja, jer se svi susrećemo s odgojnim i interakcijskim odno-sima u svakodnevnici. Ona smatra da je potrebno raditi na stalnom unaprjeđenju komunikacije i odgo-ja, umjesto da se bavimo patologijom. Provedbom ovakvih programa i projekata psiholozi žele dati svoj doprinos podizanju kvalitete života.

strip-radionica za učenike SLAVONSKI BROD - Strip-radionica koju je

vodio zagrebački crtač stripa održana je prošlog tjedna u slavonskobrodskoj Gradskoj knjižnici. Na radionici su sudjelovali učenici osnovnih i srednjih škola. U svojim je radovima dvadesetak učenika srednjih škola uprizorilo napoznatije gradske vedute Slavonskog Broda. Mlađi uzrasti imali su zadatak poštara i pakete staviti u kadrove stripa, dok su oni stariji radili na temi s motivima iz njihovih škola. Ova je radionica nastavak prošlogodišnjeg projekta Gra-dovi prijatelji djece, na kojem su sudjelovali i crtači stripova. Na kraju radionice stotinjak dječjih radova uvezano je s popratnim tekstovima, a u knjižnici su izloženi i radovi o temi Šnješko iz cijele Hrvatske. Ta je izložba rađena u suradnji s hrvatskom poštom i akcijom Kreiraj marku bajnu i osvoji nagradu sjajnu.

I. B.

UKRATKO ZaGrebHrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola

Mijenjati postojeći ili pisati novi zakon?

Predlažemo poseban zakon o osnovnoj, odnos-no srednjoj školi, jer je postojeći jedinstveni zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u mnogim svojim odredbama nejasan pa se i ne zna na koji se sustav odnose pojedine odred-be. To je samo jedan od zaključaka vezanih uz izmjene i dopune rečenoga zakona o kojima su prošlog tjedna raspravljali članovi predsje-dništva Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola. Na sjednici je također istaknuto da je pedagošku mjeru odgojno-obrazovnog tretmana pro-duženoga stručnog postupka nemoguće provesti u osnovnim školama zbog nedostatka stručnih kadrova u školama koji bi trebali biti uključeni i u rad posebnih komisija, koji bi trebali pratiti svakoga pojedi-nog učenika u navedenome tretmanu, ali i zbog toga što škole i dalje ostaju usamljene u takvim postupcima u koje bi se puno kvalitetnije i aktivnije trebali uključiti ne samo obitelj nego i stručnjaci zaposleni u centrima za socijalni rad i obiteljskim centrima.

Najviše rasprave izazvao je ipak dio zakona koji se odnosi na upravljanje školskom usta-novom. Ponajprije oni članci koji se odnose na određivanje broja i sastava članova škol-skog odbora koji bi prema mišljenju članova predsjedniš-tva trebalo smanjiti, jer nije postignuta željena učinkovitost rada školskog odbora. Umjesto dosadašnjih devet, dovoljno je i sedam članova od kojih bi barem tri člana trebala biti iz redova zaposlenika škole, a istaknuto je da bi prihvatljivo rješenje bilo i sa samo pet čla-nova školskog odbora.

Što s ravnateljima i učiteljima s višom spremom

Kad je riječ o izboru i statusu ravnatelja, najmanje sporan je prijedlog udruge da se u izmje-nama i dopunama zakona utvr-di da ravnatelja imenuje mini-star svojom odlukom na teme-lju prijedloga školskog odbora (do sada u Zakonu stoji da rav-natelja imenuje odlukom škol-ski odbor uz prethodnu sugla-snost ministra). No, puno je važnije riješiti status ravnate-lja, što nije riješio nijedan dosa-dašnji zakon. Naime, u zakonu stoji da prestankom mandata ravnatelja, ravnatelju automat-ski prestaje i ugovor o radu, što znači da ukoliko ne bude ponovno izabran za ravnatelja, jednostavno ostaje na cesti. To je jako loše rješenje, jer ravna-telji nisu i ne mogu biti tehno-loški višak, a s istekom manda-

ta to doista postaju. S druge strane, velik je pro-

blem i odredba o visokoj stručnoj spremi kao uvjetu za izbor ravnatelja, jer danas u osnovnim školama imamo čak 342 ravnatelja s višom spre-mom. Postojeći zakon dao je rok do 31. prosinca 2011. svim tim kadrovima da se doškolu-ju i steknu visoku spremu, no činjenica je da u Hrvatskoj nema mogućnosti da ti ravna-telji završe svoje doškolova-nje uz rad, jer jednostavno takvi programi ne postoje na sveučilištima. Mnogi su zato prisiljeni upisivati izvanredni studij u Mostaru, ali ni to nije dobro rješenje. Stoga je pred-loženo rješenje da se rok za

doškolovanje i postizanje visoke spreme pomakne do 2015. godine, a ima prijedloga da to bude i do 2019. godine, jer nisu u pitanju samo ravna-telji nego i čitava vojska od oko polovice trenutačno zapo-slenih učitelja u osnovnim školama koji također imaju višu spremu i kojima treba dati dovoljno vremena da se doškoluju. U tom smislu valja-lo bi i prema našim sveučilišti-ma i fakultetima odaslati ini-cijativu za pokretanje progra-ma studija uz rad kako bi svi oni zaposlenici u školskom sustavu koji imaju više od deset godina rada do mirovi-ne mogli izvršiti ovu obvezu i

postići visoku stručnu spre-mu.

Upitna kompetentnost roditelja

Članovi predsjedništva raspravljali su i o nacrtu Zakona o udžbenicima koji je u sabor-skoj proceduri i izrazili su neza-dovoljstvo načinom odabira udžbenika kakav je propisan zakonom. Naime, zakonom se predviđa da se udžbenici odabi-ru na razini aktiva razredne i predmetne nastave što će se poprilično oduljiti baš krajem nastavne godine, a svemu tome valja dodati i činjenicu da i Vijeće roditelja treba dati pozi-tivno mišljenje o prihvatljivosti cijene odabranih nastavnih sredstava. Na taj način roditelji imaju legitimno pravo odlučiti se za jeftiniji udžbenik, bez obzira na volju učitelja, izostav-ljajući kriterij kvalitete i mišlje-nje struke, iako je Zakon već propisao najveću moguću cije-nu udžbenika. U praksi se može dogoditi da Vijeće roditelja rav-nopravno raspravlja o uporabi određenog udžbenika u školi, bez obzira na nekompetentnost, u isto vrijeme očekujući visoki uspjeh svoje djece.

Zakon o udžbenicima ponižava struku

Ukoliko se ne usuglase stavo-vi aktiva učitelja i Vijeća rodite-lja, u školi će se u iduće četiri godine koristiti udžbenik naj-zastupljeniji na razini županije, a to je loše, jer nametnuti udž-benik ne mora odgovarati stilu poučavanja učitelja u tom akti-vu niti mogućnostima učenika, pa će se rezultat osjetiti u neza-dovoljstvu svih. Stoga bi iz Zakon o udžbenicima trebalo izostaviti odredbu o utjecaju Vijeća roditelja na izbor udžbe-nika te s odabirom udžbenika na takav način početi tek od 2011. godine budući da će ove godine ostati premalo vremena za kvalitetno odrađivanje tako važnoga posla. Osim toga, ova-kav zakon još je jedan u nizu dokumenata kojim se regulira odgojno-obrazovna djelatnost čija su rješenja, najblaže reče-no, ponižavajuća za sve učite-lje, jer se donose bez ozbiljnijih konzultacija sa strukom, zaklju-čak je članova predsjedništva Udruge.

Članovi predsjedništva usvo-jili su izvješće o radu udruge u prošloj te program rada za ovu godinu, a raspravljali su i o stručnom skupu udruge koji bi se trebao održati krajem godi-ne u Dubrovniku i na kojemu bi se posebno svečano obilježilo i 15. obljetnicu postojanja i rada Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola.

Marijan Šimeg

Postojeći jedinstveni za-kon o odgoju i obrazo-vanju u osnovnoj i sred-njoj školi u mnogim je svojim odredbama nejasan pa se i ne zna na koji se sustav odnose pojedine odredbe. Naime, srednjoškolsko obrazovanje trenutno propisuju uz postojeći još dva zakona - Zakon o strukovnom obrazo-vanju i Zakon o obrti-ma. Stoga bi možda najbolje rješenje bilo donijeti poseban zakon o srednjem, ali i o os-novnom obrazovanju te tako i kvalitetnije i preciznije definirati i urediti oba segmenta školskog sustava

broj 8 • Zagreb • 23. veljaËe 2010. aktualno 9odgojno-obrazovna praksa

Piπe Mirjana Krpanprof. biologije i kemije, Æenska opÊa gimnazija Druæbe sestara milosrdnica, Zagreb

U širem obrazovanju učenika posebno veli-ko značenje ima izborna nastava biolo-gije. U izbornoj nastavi biologi-je trebala bi prevladavati prob-lemski usmjerena nastava koja se ne bi provodila samo u učionici, već i u neposrednoj prirodnoj stvarnosti, na ekskur-ziji u neku biocenozu, u muzeju ili u znanstvenoj instituciji.

Predmetom istraživačkog rada mogu biti zaštićene i ugro-žene vrste biljaka i životinja, učestalost krvnih grupa u razre-du, gibanja u biljaka, ispitivanje onečišćenja potoka, klijanje biljaka u različitim uvjetima, uzgoj bakterijskih kultura na različitim podlogama, djelova-nje različitih faktora na aktiv-nost enzima, alkoholno vrenje u različitim uvjetima, transport tvari kroz staničnu membranu, sezonska varijabilnost u građi lista u odabranih vrsta biljaka, fenološka promatranja životne zajednice šume, fenološka pro-matranja živih bića na travnja-ku, štetan utjecaj onečišćenja na klijavost i rast biljke, feno-loška promatranja rasta i razvit-ka biljnih organa, gnojidbeni pokusi u živom kutiću, organo-geneza u kalusu hrena itd.

samostalno rješavanje problema

Kada učenik odabere, pri-mjerice, temu “Organogeneza u kalusu hrena” mentor ga treba detaljno informirati o osnovnim principima i etapa-ma istraživanja u laboratoriju budući da navedeni rad uklju-čuje dosta precizne postupke u njegovu izvođenju.

Takvim radom učenici mogu upoznati jednu noviju metodu uzgoja biljnih kultura, naučiti tehnike rada i provesti pokuse ovisnosti razvoja biljnih kultu-ra o sastavu hranidbenih pod-loga i vanjskim uvjetima. U tu svrhu nužno je upoznati učeni-ke s radom znanstvene ustano-ve u kojoj se može provesti takvo istraživanje i gdje učeni-ke mentor može detaljnije upo-znati sa metodma uzgoja bilj-nih kultura i usmjeravati ih u njihovom radu.

Učenici pod vodstvom nastavnika samostalno rješa-vaju brojne zadaće u obliku praktičnih radova, a rezultate toga rada usmeno i pismeno priopćavaju na više razina.

U fazi prije praktičnog rješa-

vanja problema osnovni je cilj da učenici upoznaju i praktič-no primjenjuju odgovarajuće metode i tehnike u skladu s potrebama i mogućnostima rada u laboratoriju.

Po završetku istraživačkog rada i sređivanja podataka u obliku rezultata, učenici uz pomoć nastavnika sastavljaju tekst prema zadanim naputcima.

U uvodnom dijelu dat će se objašnjenje i naznačiti cilj rada.

cilj radaKad je riječ o odabranoj temi,

treba u uvodu objasniti da za razliku od životinja, biljni orga-nizmi mogu iz pojedinačnih stanica regenerirati čitav orga-nizam. Regeneracija je moguća i iz nakupine nediferenciranih stanica, tzv. kalusnog tkiva. Kalusno se tkivo može dobiti iz gotovo svih dijelova biljke nasađenih na hranidbenu pod-logu određenog sastava u uvje-tima in vitro. Za rast i regene-raciju biljaka u kulturi tkiva potrebni su sterilni uvjeti i točno definirana količina poje-dinih sastojaka u hranidbenoj podlozi. Na rast biljaka tako-đer djeluju i regulatori rasta, tzv. biljni hormoni, tvari koje pospješuju ili usporavaju rast, kao što su citokinini, auksini, giberelini, apscizinska kiselina i etilen. Najčešće u kulturi bilj-nog tkiva koriste giberelinska kiselina (GA3 ), auksini ( npr. 2,4-diklorfenoksioctena kiseli-na ) ili skraćeno ( 2,4-D ) te citokinini ( npr. kinetin ).

Cilj rada je istražiti moguć-nost organogeneze u kalusno-me tkivu hrena u ovisnosti o ratličitim koncentracijama i kombinacijama regulatora rasta ( 2,4-D i kinetina).

Od pribora i materijala, koje će učenik - zajedno s metoda-ma - također opisati u svom pisanom izvješću, valja istaći da se u radu koriste tikvice s hranidbenom podlogom (po tri

tikvice sa svakom kombinaci-jom hormona), plamenik, pin-ceta, komadići kalusa hrena, Petrijeve zdjelice, flomasteri.

MetodeKad je riječ o metodama rada

postupak je sljedeći: Najprije je potrebno pripre-

miti 450 mL podloge LS prema zadanom sastavu, podesiti pH otopine na 6,0 (pomoću 1M NaOH ili HCl) i podijeliti otopi-nu na pet dijelova (po 90 mL razliti u tikvice). U prvu se dodaju regulatori rasta, u drugu valja dodati 1µM 2,4-D i kineti-na, u treću 2,5 µM 2,4-D, u četvrtu po 1µM 2,4-D i kinetina. Zatim se razdijeli po 30 mL podloge u 15 tikvica koje onda treba označiti, začepiti vatom i aluminijskom folijom te ih ste-rilizirati u autoklavu (20 minu-ta). Nakon toga valja uzeti tikvicu s hranidbenom podlo-gom i zadanom koncentraci-jom regulatora rasta koju je odredio nastavnik. Sada treba spaliti pincetu u plamenu, a zatim iz Petrijeve zdjelice uzeti pripremljeni komadić kalusa i nasaditi ga u tikvicu na slijede-ći način: malim prstom desne ruke skinuti čep s tikvice u bli-zini plamenika,spaliti grlo tikvi-ce, uroniti kalus u hranidbenu podlogu, spaliti otvor tikvice i začepiti. Prilikom presađivanja valja raditi u blizini plamenika, ne dodirivati kalus rukama i ne disati izravno na kalus. Na

tikvicu se ispiše podloga i datum te svoje ime. Kalusi se tebaju držati na 25ºC na svjetlo-sti u sterilnoj komori.

Rezultati Rezultati i diskusija pišu se

zajedno budući da je najpristu-pačnije pratiti diskusiju uz gra-fički prikaz rezultata.

Nakon 4 tjedna u tablicu treba zabilježiti promjene na kalusima i pojavu adventivnih izdanaka i korjenčića (organo-geneze) izraženu u postotci-ma.

Iz podataka u tablici vidljivo je da se na svim istraženim pod-logama, bez obzira na koncen-raciju i kombinaciju dodanih regulatora rasta razvije kalus.

Međutim, izgled i masa kalu-sa bitno se razlikuju. Najobilnije kalusno tkivo razvije se na podlozi bez dodatka regulatora rasta te na podlozi koja sadrža-va samo 2,4-D (2,5 µM ). Adventivni izdanci induciraju se u 75 posto kultura, a adven-tivni korjenčići u 50 posto kul-tura. Na podlogama sa dodat-kom samo auksina razvije se obilan i čvrst kalus u kojem nema organogeneze. Kalusni tkivo uzgojeno na podlozi sa 2,5 µM 2,4-D bude nešto obilni-je. Na podlogama koje sadrža-vaju jednake koncentracije auksina i citokinina kalusno tkivo se najslabije razvije. Na podlozi istog sastava ne opaža se pojava organogeneze.

ZAKLJUČAK je rezime dis-kusije. On može glasiti ovako: istraživan je rast kalusnoga tkiva hrena (Armoracia lapat-hifolia Gilib.) na podlozi LS bez dodatka regulatora rasta, odnosno s dodatkom različitih koncentracija i kombinacija auksina 2,4-D i citokinina kine-tina na svjetlosti.Na svim pod-logama koje se istražuju mogu-će je inducirati kalusno tkivo. Najobilniji kalus razvije se na podlozi koja sadrži samo auk-sin. U kalusnim kulturama hrena uzgajanim na podlozi s jednakim koncentracijama 2,4-D i kinetina ne pojavljuju se adventivni izdanci i korjen-čići.

Istraživačka nastava

Izlazak iz učionice u priroduNastavni programi redovne nastave prirode i biologije u osnovnoj školi te nastave biologije u srednjoj školi predviđaju i demonstracijske pokuse i pokuse koje će izvoditi sami učenici. Pokusima se uglavnom nešto proučava, dokazuje, uočava i uspoređuje najčešće promatranjem ili mik-roskopiranjem. Neki od pokusa mogu se proširiti i u izvannastavnim aktivnostima izvesti sa pojedinim zainteresiranim učenicima kao mali istraživački rad koji se može izložiti na različitim susretima

bIoLoGIja

Tablica 1. Rast kalusnoga tkiva hrena i indukcija adventivnih izdanaka i korjenčića

Objašnjenje simbola:+ + + + jako obilno razvijen kalus+ + + obilno razvijen kalus+ + dobro razvijen kalus+ slabo razvijen kalus

PlakatPored pisanog rada učenici mogu pripremiti i plakat kojim se

mogu poslužiti prilikom izlaganjaistraživane teme i zato on mora sadržavati sve osnovne podatke (naslov rada, imena autora, sli-ke, tablice, dijagrame, crteže) te rezultate rada pomoću kojih će učenici uz diskusiju moći obrazložiti cilj rada. Plakat treba biti format A1, a podaci na njemu prezentirani određenim redoslije-dom i uz odgovarajući kvalitetan tekst.

Na kraju rada doda se popis literature koja se popisuje abe-cednim redom prezimena autora, a citira se prema određenim pravilima koja će učenicima objasniti nastavnik.

broj 8 • Zagreb • 23. veljaËe 2010.aktualno10 odgojno-obrazovna praksa

Dionici iste pedagoške zbilje

Roditelji i učitelji kao pedagozi (2)KUrIKULUm

Piše Miroslav Bagarić, pedagog, ravnatelj Gimnazije Sisak

Vratimo se napokon malo vama s kojima smo i počeli ovo razmatranje. Vaš je automobil zadnji put bio na servisu prije godinu dana, a za to ste vrijeme prešli nekoliko desetaka tisuća kilo-metara. Završili ste posjet, treba krenuti kući. Ključ u bravu, a ono “škljoc“. I proizvođač i serviser vjerojatno bi se naslu-šali “jezikove juhe“. Prevaranti jedni! Zapazite kako je lako krivnju baciti na drugoga! A vaš udio?

Dijeljenje odgovornosti Jedan prirodno nadaren (za

učitelja) djed dobio je u zadatak čuvati dva unučića. Evo kako je čuvao tu djecu: “Znate što, djed je već star, trebalo bi njega malo pripaziti. Idite se sada igrati, ali nemojte zaboraviti obići djeda.“ Unuci su svako malo dolazili vidjeti je li s djedom sve u redu. To nazivamo ovlašćivanjem i dijeljenjem odgovornosti. Vaš vas je serviser ovlastio da ga posjetite (sljedeći servis za dva-deset tisuća kilometara), ali vi tu odgovornost niste prihvatili. Srećom, vaš je domaćin imao i ispravan automobil i kablove za spajanje akumulatora.

Uspješno ste se vratili kući, zavalili u naslonjač, a supruga vam natočila pivo u kriglu, baš kako volite. Ona je sjela preko puta vas u iščekivanju vaše priče. I vi ste joj priču dali: dobro je bilo (…), loše se dogo-dilo (…), zabavno mi je bilo (…), izvrsne sam snimke napra-vio, domaćini su bili prijazni, itd. Žena je kimala glavom, smješkala se i slušala. Potom je konstatirala: “Dok si se ti zabav-ljao, ja sam oprala tonu rublja i hrpu masnog suđa. Još sam sku-hala i večeru, a ti ni spomenuo nisi da si gladan.“ Naš je, pak, učitelj nakon povratka u Zagreb proanalizirao (u glavi) uspješ-nost izleta (ostvarenje cilja i zadataka) za koji će sutra sači-niti pisano izvješće kao prilog putnom nalogu koji će predati ravnatelju. Ravnatelj će odobriti plaćanje dnevnice. Kasnije, možda će inspekcija provjeriti i odobrenje, i nalog, i izvješće. I u vašem i u učiteljevu slučaju radi se o samovrjednovanju.

Vrjednovanje i samovrjednovanje

Nadzor i vrjednovanje ravna-telja zajedno s učiteljevim samovrjednovanjem nazivamo unutarnjim vrjednovanjem, jed-nako kao i vaše samovrjedno-vanje i ženino vrjednovanje vašeg puta. Kada se pohvalite izvan svoga doma i pokažete fotografije, a učitelja podvrgnu vrjednovanju izvanškolskog čimbenika, i vi i učitelj ćete proći vanjsko vrjednovanje.

Prema gornjim opisima, razvidno je da je kurikulum ciljno usmjereni tijek odvijanja neke aktivnosti (ne nužno jed-nostavne i jednokratne) za koju se unaprijed planiraju i progra-miraju i zadatci, i sadržaji, i metode, i postupci, i sredstva, i pomagala, i organizacija izved-be, i stvaranje povoljnog okruž-ja, i ovlašćivanje sudionika, i dijeljenje odgovornosti, i razina kulture odnosa te razrješuju etička i ekološka pitanja, a što se sve na kraju dvostruko vrjed-nuje (samovrjednovanje i vanj-sko vrjednovanje) uz moguć-nost unutarnjih intervencija u svakom trenutku tijeka osim prigodom vrjednovanja. Budući da postoji nekoliko tipova kuri-kuluma (otvoreni, zatvoreni, mješoviti) i više desetaka defi-nicija, pedagogija to nastoji zaobići tako da sve više izbje-gava definicije uvodeći umjesto njih ključne pojmove, kategori-je i module.

Roditelj i učitelj - kao dionici iste pedagoške zbilje - pozvani su (ovlašteni) sudjelovati u sva-koj od tri velike kurikulumske etape (izrada dokumenta, reali-zacija, vrjednovanje) i za tu

ovlaštenost snose svoj dio odgovornosti te se dokazuju kao pedagozi. U tijeku (1) pro-jektiranja, planiranja i izrade kurikulumskog dokumenta roditelj će kroz roditeljsko, a

nastavnik kroz učiteljsko vijeće sudjelovati prijedlozima, kriti-kom, pa i suprotstavljanjem vlastitim stavom u nastojanju optimalnog dimenzioniranja svake pojedine njegove sastav-nice.

Uloga roditeljaU tijeku (2) izvedbe roditelj-

ska će uloga biti prateća, surad-nička, ponekad i kontrolna, ali nužno u toj posljednjoj lišena napadačke i kritizerske orijenta-cije, jer roditelj kao sudjelujući čimbenik kontrolnu funkciju treba upraviti podjednako i prema sebi. Kritiku dakle, i rodi-telj, i učitelj trebaju shvatiti kao uočavanje mogućnosti poboljša-nja neke od sastavnica ili etapa kurikuluma, a ne kao moguć-nost svaljivanja krivice na nečija leđa. U tijeku (3) vrjednovanja i

Kurikulum je ciljno usmjereni tijek odvijanja neke aktivnosti (ne nužno jednostavne i jed-nokratne) za koju se unaprijed planiraju i programiraju i zadatci, i sadržaji, i metode, i postupci, i sredstva, i pomagala, i organizaci-ja izvedbe, i stvaranje povoljnog okružja, i ovlašćivanje sudionika, i dijeljenje odgovor-nosti, i razina kulture odnosa, a što sve na kraju podliježe i samovrjednovanju i vanjskom vrjed-novanju

Makete odjeće u stvarnoj veličini vrlo su primjeren postu-pak rada u nastavi dizajna odjeće

Sajam vjenčanja održan od 15. do 17. siječnja 2010. u Osijeku u organizaciji Agen-cije Adria Media iz Zagreba pružio mi je izvanrednu priliku za stručnu i praktičnu nastavu s učenicima smjera dizajn odje-će Škole za tekstil, dizajn i primijen-jene umjetnosti Osijek iz Osijeka.

Poziv za sudjelovanje upu-ćen mi je kao profesorici pred-meta Kreiranje odjeće i vodite-ljici smjera Dizajna odjeće naše Škole. Odlučila sam po-

zvati grupu učenika 3.c razre-da, koja se višekratno dokaza-la svojim prijašnjim školskim i izvanškolskim aktivnostima.

Sajam je bio organiziran u suvremenim prostorima Hotela Osijek, hotela sa četiri zvjezdi-ce. Bili smo smješteni na 25 dobro opremljenih kvadrata, gdje smo mogli i kvalitetno predstaviti smjer dizajn odjeće naše Škole.

Tijekom Sajma kontinuirano smo na velikom platnu prikazi-vali prezentaciju likovnih ura-daka na temu vjenčanice te fotografije koje su nastajale kada i modeli - sve od priku-pljanja materijala, razne faze izrade modela, probe mane-kenki u Školi pa sve do stvarne revije iza pozornice i na pravoj pisti. U istom su prostoru uče-nici postavili i krojačke lutke

koje su svakodnevno preodije-vali u svoje različite kreacije. Također smo imali prostor i za promidžbeni materijal koji su

dizajnirali učenici grafičkog odjela naše Škole.

Sudjelovali smo na svih pet revija zajedno s ostalim izlaga-

Sajam vjenčanja u funkciji obrazovanjaNaStaVa DIZajNa

Povezivanje stručne i praktične nastave

broj 8 • Zagreb • 23. veljaËe 2010. aktualno 11odgojno-obrazovna praksa

Piše Marina GabelicaUčiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

U povodom projektnog ekoloπkog tjedna, u osnovnoj školi Gustava Krkleca u Zagrebu učenici drugoga razreda bavili su se temom “Uloga voća u zdravlju i razvoju“. Cijelog se tjedna provodila korelacija nastavnih predmeta kako bi se spomenu-ta tema potpuno obuhvatila. Također, tjedan prije samog projekta učenici su vodili dnevnik prehrane i u konačnici došli do zaključka kako voće, unatoË svojoj nutritivnoj vri-jednosti, zauzima vrlo malen postotak dnevnog unosa hrane. Stoga su odlučili snimiti kratak film u kojem bi sumirali svoje zaključke.

Filmsko stvaralaštvo najmlađih - primjeri iz prakse

Proces snimanja filma sasto-jao se od nekoliko koraka. Prvi je korak podrazumijevao informiranje o temi filma: nakon što su posjetili tržnicu i kupili voće, pomoću literature su se upoznali s njegovim vri-jednostima u prehrani i razvo-ju čovjeka. Svaki je učenik odabrao jedno voće koje će

predstavljati te o njemu naba-vio sve potrebne informacije. U drugom su koraku učenici osmislili scenarij. Odredili su likove i dogovorili što će koji lik reći.

Treći je korak posvećen oda-biru mjesta snimanja i kostima koje će likovi koristiti. Scenografija je bila vrlo jedno-stavna, budući da su za mjesto radnje svog filma odredili školski voćnjak. Uz pomoć roditelja su izradili kostime od balona, spužve i tkanine. Četvrti je korak bila priprema i samo snimanje. Učenici su upoznali tehnički i teoretski aspekt filma. Nakon što su dogovorili filmsku priču, nacr-tali su knjigu snimanja.

Upoznali su se s radom kamere te napravili nekoliko vježbi snimanja. Iako je najve-ći dio tehničkog posla vezanog uz obradu filma (montažu) obavila učiteljica te stoga ovaj primjer možda nije reprezen-tativan, učenici su sudjelovali u procesu u kojem se od niza snimljenih kadrova u konačni-ci dobiva smislen, dvominutni film u kojem voće priča o svo-jim vrijednostima u prehrani čovjeka, a koji je potom prika-zan na završnoj školskoj sve-čanosti. Učenici su se tek dje-lomično okušali u tehničkom aspektu (svladavanje tehnike ipak zahtijeva dulje razdoblje), no prošli su temeljne stupnje-ve nastanka filma (dramatiza-cija, pisanje scenarija, crtanje knjige snimanja, kostimografi-ja, scenografija, kamera, kadar, montaža). Rezultat je namjen-ski film koji i drugi učenici mogu koristiti na satovima pri-rode i društva.

Istom su prigodom učenici petih razreda snimili sadržaj-nije i tehnički napredniji film na temu “Začinsko, aromatič-no i ljekovito bilje“. Scenarij i

scenografija bili su mnogo razrađeniji, a i za tehnički je aspekt bilo više zanteresiranih učenika.

Primjeri iz svijeta pokazuju kako i predškolci mogu snima-ti. Proces se može pojednosta-viti (budući da ne znaju pisati, djeca scenarij mogu nacrtati), no ipak je važno da sadrži sve aspekte koje su prošli i naši učenici (dramatizacija, pisanje scenarija, knjiga snimanja, izrada kostima, snimanje, montaža).

Navedeni primjeri pokazuju kako je snimanje filma aktiv-nost koju mogu svladati i djeca najmlađe dobi. Naravno da su filmovi starijih učenika tehnič-ki mnogo napredniji i razrađe-niji, no uratci mlađih učenika, iako nekima prvijenci, poka-zuju zavidnu razini kreativno-sti.

Nametnuti medijski sadržaji

Svijet medija koji nas okru-žuje postao je toliko napredan i snažan da čini živući organi-zam. Sadržaje koje nudi goto-vo da i ne biramo već nam bivaju nametnuti. Stoga se vrlo če