PredškoLSkI odGoj Bez ljetnih praznika Učenje i …Karmen Hans Jalšovec, dr. Ante Vukasović, Silvano Simčić, Maja Škraba, Olivera Marinković, Azra Rađenović, Sanja Režek

www.skolskenovine.hr

TJEDNIK ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE ISSN 0037 - 6531

UDK 37 (05)’’530.1’’

Broj 23 (2763) • Godina LXI. Zagreb, 8. lipnja 2010.

Trajno poboljšavanje rada odgojno-obrazovnih ustanova

Osnovni je smisao uvođenja samovrednovanja u školski sustav omogućavanje školama da putem realistične i metodološki jasno definirane samoanalize vlastitog rada bolje upoznaju svoje razvojne potrebe i poduzimaju mjere za unapređivanje vlastite prakse te za djelotvornije i učinkovitije ostvarivanje željenih odgojnih i obrazovnih ciljeva Str. 13-18

PredškoLSkI odGoj

Bez ljetnih praznika djeca su tužna i umorna

Str. 4

U ovom broju za Školske novine pišu i govore dr. Petar Bezinović, Blaženka Jurić-Mrša, Vesna Milić, Darko Cindrić, Karmen Hans Jalšovec, dr. Ante Vukasović, Silvano Simčić, Maja Škraba, Olivera Marinković, Azra Rađenović, Sanja Režek

tema broja: SAMOVREDNOVANJE ŠKOLA

NOVA ODGOJNA pARADIGmA

Učenje i poučavanje

kroz umjetnost

Str. 10

DRžAVNIm pRVAcImA URUčENI ”OSKARI ZNANJA”

Najbolji od najboljih Str. 3

broj 23 • Zagreb • 8. lipnja 2010.2www.skolskenovine.hr

UVoDNIKpiše Marijan Šimeg [email protected]

Znala je naša dalekovidnica imati i svojih proplam-saja pa je tako prije nekoliko godina emitirala, a zatim i reprizirala uspješnu BBC-jevu humorističnu seriju „Po-litičar novoga kova“ koja prati uspon gospodina Gnju-sa od beznačajnog, ali ambicioznog i beskrupuloznog prevaranta do ministra u vladi. Mućke, korupcija, pod-metanja, nepotizam, klijentelizam i svi oni negativno

konotirani izumi mogu mu se pripisati bez ikakve grižnje savjesti. Njegov je životni kredo sveden na jednostavnu misao: „Uzmi sve što ti život pruža i ne osvrći se na one koji zbog toga stradavaju.“ Pojavili su se u našim životima mnogi takvi, ali prikriveni, a u jednoj našoj selendri na lanjskim lokalnim izborima i jedan koji se nije skrivao već je u kampanju ušao s iskrenim parolama parodirajući hr-vatsku politiku i političare sloganima „Meni sve, vama ništa“ i „Vama će biti isto, a meni bolje“. Naravno, propao je ne zbog iskrenosti nego zato što su te njegove slogane mnogi politi-čari već puno prije opredmetili kao svoju životnu filozofiju.

I što dalje idemo, to mi se sve više čini da sva ona moja politološka znanja o politici kao umijeću mogućega, o vo-đenju javnih poslova kao služenju svima i za opće dobro, postaju i ostaju samo romantičarsko snatrenje i gotovo neostvariva želja da se suvremeni svijet organizira u skladu s onom utopističkom idejom prema kojoj bi svatko trebao imati posao i biti plaćen prema rezultatima svoga rada. Jer, kako drukčije opisati ono što nam se svakod-nevno događa pa čak i u kontekstu najavljenih promjena zakona koji regulira jedno od temeljnih ljudskih prava - pravo na rad. Naime, nakon što je vlada u saborsku pro-ceduru uputila Prijedlog izmjena Zakona o radu, iz najno-vijih njezinih inicijativa nedvosmisleno proizlazi kako će Hrvatska sutra biti manje socijalna država nego što je to bila jučer. Na red su došli prvo zaposleni u javnim i držav-nim službama, jer država je u krizi, proračun u deficitu, a poslodavce, bila to država ili privatni poduzetnici, valja rasteretiti suvišnih davanja.

Kakve bi sve posljedice na zaposlene u školama mogla imati činjenica nepostojanja kolektivnog ugovora? Kao pri-mjer u prezentaciji negativnih učinaka takvog crnog scena-rija poslužit će nam učitelj s 30 godina staža. Neplaćanjem prekovremenog rada njegova plaća bila bi manja skoro 100 kuna, a približno bi jednak iznos izgubio i zbog ukidanja uvećanja plaće za rad s učenicima koji se školuju po prila-gođenom programu, oko 290 kuna izgubio bi zbog neplaća-nja smjenskog rada, a zbog neisplate na temelju postotnog povećanja koeficijenta (4, 8 i 10 posto) koje pripada učitelju, stručnom suradniku i ravnatelju nakon provedenih 20 i više godina u školstvu izgubio bi 221 kunu. Tome valja dodati i iznos od oko 520 kuna koje svaki radnik prosječno mjeseč-no primi na ime troškova prijevoza. Kada se sve zbroji dođe se do iznosa od oko 1200 kuna mjesečno, a ne računa li se trošak prijevoza ispada da će tom prosječnom učitelju ubu-duće, ukoliko prođu promjene Zakona o radu, neto plaća biti manja za gotovo 12 posto. Tome valja dodati i gubitak prava na regres, božićnice i dara za dijete.

Paradoksalno je da upravo najpotplaćenijem segmen-tu, kako među javnim i državnim službama tako i unutar odgoja i obrazovanja, upravo osnovnom školstvu prijeti najžešći udar na plaće. Paradoksalno je da nositelji vlasti neprestano ponavljaju kako je kriza uzela maha i kako joj svim mogućim mjerama valja stati na kraj. To podrazumi-jeva rigoroznu štednju na svakom koraku, na svakoj pro-računskoj poziciji osim na onoj koja se izravno odnosi na plaće dužnosnika, njihove povlastice, vozikanja službenim autima, helikopterima, mlažnjacima, na „reprezentaciju“, na predstavljanje države u bijelome svijetu. To je valjda na tragu onog slogana - „Meni sve, vama ništa“ - seosko-ga kandidata s početka priče, koji je bez obzira na to što je polupismen shvatio bit moderne politike, koju je svojim djelom još prije pet stoljeća zacementirao Machiavelli.

Cilj opravdava sredstvo, pa je logično da predsjednik uprave javnog poduzeća ima mjesečnu plaću od 140 tisuća kuna, iznos za koji učiteljica mora raditi više od dvije godine. I logično je da njemu nijedna pobrojana stavka iz kolektiv-nog ugovora neće nedostajati, jer on kao i brojni dužnosnici ima i bez toga o-ho-ho preveliku plaću. Teret krize neka pla-ti raja! Mi ionako sve više sličimo na družinu Alana Forda. U tom stripu uzimaju siromašnima da bi dali bogatima.

NAKLADNIK Školske novine d.o.o., Hebrangova 4010000 Zagreb

DIREKTOR Ivan Vavra ([email protected])

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Marijan Šimeg ([email protected])

UREDNIŠTVO ([email protected]) Marijan Šimeg, Ivan Rodić ([email protected])Vjekoslav Welle ([email protected]) i Branko Nađ ([email protected])

GRAFIČKI UREDNIK Nenad Pejušković

TAjNIŠTVO REDAKcIjE ([email protected]) Tel. 01/4855-709, 01/4855-720; Telefaks 01/4855-712

RAČUNOVODsTVO, PRETPLATA ([email protected]) i OGLAŠAVANjE ([email protected]) Tel. 01/4855-824; Telefaks 01/4855-712

ŽIRO RAČUN 2360000-1101381687 / Zagrebačka banka 2340009-11101681174 / Privredna bankaDEVIZNI RAČUN IBAN HR6723600001101381687 (2100055635)

TIsKARA Vjesnik d.d., Slavonska avenija 4, Zagreb

cIjENA Pojedinačni broj: 10 KN / Polugodišnja pretplata za Hrvatsku: Ustanove - 300 KN / Pojedinci - 160 KN / Studenti i umirovljenici - 130 KNCijena godišnje pretplate za inozemstvo Slovenija, BiH, Srbija, Crna Gora, Madžarska, Italija, Austrija i Makedonija - 90 € / Ostale europske zemlje - 100 € / Izvaneuropske zemlje - 110 €

cIjENA OGLAŠAVANjA (bez PDV-a): 1/1 str. 7.000 KN (zadnja 8000 KN), 1/2 str. 4.000 KN (zadnja 4500 KN), 1/3 str. 3.000 KN, 1/4 str. 2.000 KN, 1/8 str. 1.500 KN

IZ SaDrŽaja

Roditelji u procjepu zakonskih proturječnostiZAKON ONEMOGUĆAVA RODITELjsKO ODGAjANjE

str. 7

Ekologija TERAPIjsKA VRIjEDNOsT VRTA str. 8

Terenska nastava - posjet etnozbirciČUVARI TRADIcIjE str. 8

Velika Britanija - IstraživanjeUČITELjsKI POsAO jE NAjsTREsNIjI NA sVIjETU

str. 12

230 godina OŠ I. B. Mažuranić u OrahoviciAKADEMsKA POsTIGNUĆA U ZELENOj OAZI str. 20-21

PoDCrtaNo

GoVor StatIStIKe

Vlada Republike Hrvatske namjerava jednostrano staviti van snage sve kolektivne ugovo-re, ali i dugoročno cijeli sustav kolektivnog pregovaranja vratiti na početne pozicije. […]

Takva praksa jednostranog ukidanja kolektivnih ugovora suprotna je praksi civiliziranih i uljuđenih demokracija, kao i konvencijama Međunarodne organizacije rada koje su dio pravnoga su-stava Republike Hrvatske. Zbog toga, ali i zbog činjenice da je ukidanje kolektivnih ugovora ne samo izravan udar na sindikate već prije svega udar na industrijsku demokraciju i radnopravnu sigurnost

zaposlenih, svih pet sindikalnih središnjica u Hrvatskoj, uključujući i Maticu hrvatskih sindikata, odlučile su oduprijeti se takvoj namjeri Vlade. Uz ostalo, zajednička je odluka da se organizira i javno

prikupljanje 450.000 potpisa hrvatskih građana čime bi se otvorila mogućnost raspisivanja referen-duma o namjeri Vlade da jednostrano i po hitnom postupku izmjeni Zakon o radu.

Zvonimir Laktašić, predsjednik Sindikata hrvatskih učiteljahttp://www.shu.hr, 7. lipnja 2010.

Povratak Machiavellija

broj 23 • Zagreb • 8. lipnja 2010. 3www.skolskenovine.hr

aktualno

Delegacija Europske unije odabrala je de-set hrvatskih finalista za natječaj u crtanju Europske komisije. Na natječaj pod nazi-

vom ”Bili jednom jedna djevojčica i jedan dječak i zajedno su željeli poboljšati svijet...“ pristiglo je oko petsto radova učenika iz cijele Hrvatske u dobi između osam i deset godina. Natječaj je tra-jao od 8. ožujka do 14. svibnja . Radovi hrvatskih finalista poslani su u Europsku komisiju, a odabir pobjedničkih radova iz cijeloga svijeta održat će se u Europskoj školi u Bruxellesu krajem lipnja. Pobjednici cjelokupnog natječaja bit će pozvani na završnu svečanost i izložbu radova koja će se održati u studenom ove godine.

Delegacija Europske unije će nagraditi hrvat-ske finaliste poklon paketima s informativnim i promotivnim materijalima EU-a dok će pobjed-nicima cjelokupnog natječaja iz svake regije biti dodijeljena nagrada u vrijednosti od 1000 eura. Pobjednički crteži bit će objavljeni u knjižici koja će biti podijeljena školama u zemljama sudionica-ma natječaja. Najtečaj na temu rodne ravnoprav-nosti objavila je Europska komisija u sedam regija diljem svijeta: u Africi, Aziji, Karibima, Latinskoj Americi, Mediteranu, Bliskom istoku, te drugim europskim zemljama, uključujući istočne susjede

EU-a i Pacifik, povodom obilježavanja međuna-rodnog Dana žena.

Natječaj se održava već četvrtu godinu za redom i lani je na njemu sudjelovalo više od 23.000 djece iz 60 zemalja diljem svijeta. Proglašeno je 14 po-bjednika iz Alžira, Benina, Bolivije, Dominikan-ske Republike, Egipta, Kazahstana, Kenije, Koso-va, Malezije, Meksika, Somalije, Toga i Ukrajine. Hrvatski finalisti su: Babić Mislav (9 godina), O.Š. ”Zvonimira Franka“, Kutina; Eberling Nika (8 godina), O.Š. ”Pećine“, Rijeka; Fantina Ivona (10 godina), O.Š. ”Sv. Filip i Jakov“, Sv. Filip i Jakov; Lokmer Bartol (8 godina), O.Š. ”Vladimir Nazor“, Neviđane, Otok Pašman; Peremin Ana (10 godina), O.Š. ”Ljudevita Modeca“, Križevci; Pogačić Chiara (8 godina), O.Š. ”Grabrik“, Kar-lovac; Repar Ida Matilda (8 godina), O.Š. ”Do-nja Stubica“, Donja Stubica; Višnjić Josipa (9 godina), O.Š. ”Veliko Trojstvo“, Veliko Trojstvo; Želemovski Petra (10 godina), O.Š. ”Jurja Dal-matinca“, Otok Pag; Šingelberger Valentina (10 godina), O.Š. ”Veliko Trojstvo“, Veliko Trojstvo.

R.I.

Završen likovni natječajDeLeGaCIja eU

Izabrano deset hrvatskih finalista

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu pro-tekle je subote upriličena

svečana dodjela priznanja učenici-ma koji su osvojili prva mjesta na državnim i međunarodnim natje-canjima te podjela zahvalnica nji-hovim mentorima u 2009./2010. godini. Agencija za odgoj i obra-zovanje, koja u suradnji s Mini-starstvom znanosti, obrazovanja i športa provodi i organizira natje-canja i smotre učenika osnovnih i srednjih škola u 36 kategorija, i ove je godine dodijelila priznanja - “Oskare znanja“.

Gotovo sve škole u Republici Hrvatskoj uključene su u natjeca-nja i smotre, a na njima sudjeluje skoro svaki drugi učenik. Naime, natjecanja i smotre održavaju se na tri razine, počinju sa školskim, zatim županijskim natjecanjima i smotrama, a učenici koji ostvare najbolje rezultate pozivaju se na državna natjecanja. U ovoj škol-skoj godini na školskoj razini na-tjecalo se više od 160.000 učenika, na županijskim natjecanjima više od 40.000, a na državnoj razini više od 7000 učenika.

Nazočnim učenicima i njihovim mentorima obratio se Vinko Fili-pović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO), kazavši da je rijetka prilika moći se obratiti najboljim i najkvalitetnijim mla-dim osobama u hrvatskom obrazo-vanju u ovom trenutku. “Nadare-nost je samo jedan segment, drugi je marljivi rad, i na tome vam če-stitam“, poručio je Filipović.

- Taj vaš osjećaj da ste najbolji, prvi u državi u nekoj od predmet-nih kategorija, nešto je na čemu vam mogu svi pozavidjeti. A či-njenica da su među vama učenici iz svih dijelova Hrvatske posebice

veseli. Po naravi stvari, najviše državnih prvaka dolazi iz veli-kih urbanih središta. Međutim, više od toga veseli podatak da nam odlični matematičari dolaze, primjerice, iz Osnovne škole sv. Jurja na Bregu u međimurskom Pleškovcu, iz srednje škole Bu-zet, Zlatar ili Daruvar te da nam

najbolji biolozi, uz ostale, dolaze iz Novog Marofa, Tisnog ili Val-pova, najbolji geografi iz Velikog Trgovišća ili najbolji informatiča-ri iz Vrbovca i Preloga, najbolji astronomi, očekivano, iz Višnjana. Time se pokazuje da odlični đaci, ali i učitelji mentori žive i rade u svim krajevima Hrvatske te je hr-

vatska izvrnost i znanje disperzi-rano u sve naše regije. A to, pak, potvrđuje visoku kvalitetu hrvat-skog obrazovanja!

Filipović je zahvalio i školama domaćinima brojnih natjecanja te učiteljima i nastavnicima mentori-ma, njih 2750, koji su uz redoviti rad u školi iskazali i dodatan trud

te pripremali i vodili učenike pre-ma naslovima državnih prvaka.

- Iskoristite svoju nadarenost i marljivi rad i u budućnosti zauz-mite položaje koje zaslužujete u hrvatskom društvu, u znanosti, kulturi, pa i politici, jer vi ćete obilježiti budućnost naše zemlje, zaključio je prvi čovjek Agencije za odgoj i obrazovanje.

Najpametnijoj djeci u Hrvat-skoj, nažalost, nije došao čestitati i ministar obrazovanja Radovan Fuchs, iako je lani, još kao držav-ni tajnik, to ipak učinio. Umjesto njega, kvalitetu nastavnika i uče-nika pohvalila je Vesna Hrvoj Šic, ravnateljica Uprave za srednje obrazovanje pri Ministarstvu zna-nosti, obrazovanja i športa.

Tijekom jedne školske godine natjecanja se održavaju iz jezič-no-umjetničkog, prirodoslovno-matematičkog, humanističkog, tehničkog, umjetničkog, zdrav-stvenog i ekološkog područja. Na smotrama učenici prezentiraju svoje stvaralaštvo, na LiDraNu i Novigradskom proljeću literarno, dramsko, novinarsko i umjetnič-ko, a na Reviji hrvatskoga film-skog i videostvaralaštva filmsko. Na Smotri projekata iz područja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo učenici prezentiraju samostalne projek-te iz područja programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i de-mokratsko građanstvo, na Smotri učeničkih zadruga izlažu radove i proizvode koji su osmislili i izra-dili u okviru školskih zadruga, a Mala glagoljska akademija Juri Žakan mjesto je susreta učenika iz cijele Hrvatske motiviranih za učenje glagoljice.

Branko Nađ

ZaGreb Državnim prvacima uručeni “Oskari znanja“

Najbolji od najboljih!

U pojedinačnim natjecanjima, eksperimentalnim radovima, samostalnim i istraživačkim radovima prvo mjesto osvojilo je 195 učenika, a priprema-lo ih je i pratilo 158 mentora. Sudjelovali su i na devet međunarodnih natjecanja, gdje je 20 učenika osvojilo jedno od prva tri mjesta, a pratilo ih je i pripremalo 14 mentora

Eberling Nika (8 godina), O.Š. ”Pećine“

broj 23 • Zagreb • 8. lipnja 2010.aktualno4www.skolskenovine.hr

Nekada su djeca redovito dio ljeta provodila kod bake i djeda na selu. Da-

nas je sve manje djedova i baka na selu, ali ih je više na vikendicama, uglavnom na moru, gdje unuci, podrazumijeva se, provode dobar dio ljeta. Nažalost, brojnija su dje-ca koja čari ljeta i prije svega od-mora osjete tek u manjem dijelu, jer roditelji na poslu jednostavno ne mogu uzeti više od tri ili čak samo dva tjedna odmora. Također, ono što postaje sve veći problem za roditelje, a onda i za samu dje-cu, jest činjenica da se danas po-staje roditelj u sve kasnijoj dobi, a samim time i biološke zakonito-sti određuju sposobnost djedova i baka za brigu o unucima, jer radi se uglavnom o starijim ljudima koji i sami počesto trebaju skrb. Stoga su brojni roditelji osuđeni na snalaženje, a u tome im opet najviše pomažu vrtići koje djeca pohađaju tijekom godine.

Informirati roditelje Kako su nam kazali u Dječjem

vrtiću Medo Brundo, oni za ljet-no razdoblje izrađuju specifični Orijentacijski plan i program rada kojeg karakterizira godišnje doba, promjena prostornoga konteksta (najčešće rad u jednom objektu vrtića) u kojem se realiziraju ak-tivnosti (boravak na otvorenom - terase, dvorišta), mješovitost dobnih skupina, fluktuacija djece i korištenje godišnjih odmora zapo-slenika. Kako su nam kazali, kva-litetni odgojno-obrazovni poticaji obuhvaćaju integrativno sva od-gojna područja i primjerena su za razvojnu dob djece. O tome kakvo je optimalno provođenje ljetnih praznika i odmora za djecu naši sugovornici iz DV Medo Brundo kažu da je teško govoriti o ideal-nim situacijama, ali je optimalno ili poželjno za svako dijete i obi-telj da i djeca ljetni period dožive kao prekid od redovnoga radnog ritma i boravka u vrtiću.

- S kvalitetnom komunikacijom i najavom ljetne organizacije rada daje roditeljima se mogućnost uvida u to kada je njihov odgoji-telj na godišnjem odmoru, s ko-jom će skupinom i odgojiteljem dijete boraviti u pojedinom perio-du, odnosno prema psihofizičkim karakteristikama pojedine dobi informira se roditelja o mogućno-stima reakcije djece i načina do-življavanja promjena. Preporuka i podrška obitelji usmjerena je na informiranje i animiranje roditelja o događanjima koji se organiziraju u gradu te da taj ljetni period bo-rave što više sa svojim djetetom u zajedničkim aktivnostima u priro-

di - navodi ravnateljica DV Medo Brundo Vesna Marić.

Posebno naglašava da se kod djece koja su cijelo ljeto u vrtiću osjeća tuga i umor krajem kolo-voza, kada se prijatelji kojih nije bilo neko vrijeme u vrtiću počinju vraćati.

- Ali ako je to nužnost koju obitelj ne može promijeniti te se pravodobno i kvalitetno prenese odgojitelju ili članu stručnog tima vrtića, nastojimo dijete individu-alno osnažiti da se i u toj situaciji osjeća dobro. Nije posebna pro-mjena rada u mješovitoj skupini. Prirodna je situacija biti, boraviti, igrati se u drugoj skupini ili za-jedničkom prostoru. Priprema za ljetnu organizaciju rada djece i roditelja jako je važna, pa se do-govori realiziraju na zadnjim ro-diteljskim sastancima, pismenim obavijestima za svaku promjenu

na predviđenom prostoru skupi-ne, individualno s roditeljem, in-ternetskim ili telefonskim putem - kaže ravnateljica Marić.

U vrtiću ističu da u ljetnom ka-lendarskom vremenu, od 21. lip-nja do 22. rujna, imaju razna do-gađanja s roditeljima - od lipanj-skih, završnih svečanosti, izleta s roditeljima, obuke plivanja na ŠRC Šalata, organiziranih ljeto-vanja djece, pripremnih tribina, inicijalnih individualnih razgo-vora i radionica za polazak djece u jaslice i/ili vrtić od 1. rujna, do raznih kulturnih sadržaja u koje su vrtići uključeni zajedno sa svojom lokalnom zajednicom (npr. Dani Dubrave, Ljeto na Bundeku...).

Pripremiti se za put Djeca se tijekom ljeta najviše

raduju boravku na moru. Prvo o čemu se treba voditi računa jest

što ponijeti na put. Nezaobilazna je i obavezna medicinska doku-mentacija (zdravstvena knjižica djeteta) te iskaznice svih članova obitelji. Također, treba ponijeti li-jekove, ako ih dijete trajno uzima zbog neke kronične bolesti (as-tma, epilepsija, kronične upale i drugo), antipiretik na bazi parace-tamola (čepići, sirup), oralnu rehi-dracijsku sol od koje se priprema otopina za nadoknadu izgubljene tekućine i minerala, kapi za oči, kapi za nos u dogovoru s pedija-trom, antihistaminik, lijek koji će ublažiti alergijsku reakciju, kre-ma za zaštitu od sunca s visokim faktorom, sredstvo koje odbija in-sekte (repelent), zavojni materijal i flaster za ozljede i sredstvo za dezinfekciju rane, mala pinceta i alkohol (krpelj, ježinac).

U predškolskoj dobi, dakako, djeca uče i plivati. Na ovu kori-snu aktivnost dijete treba pouča-vati čim stekne sposobnost kre-tanja u vodi i nema straha. Ako je sposobno održavati ravnotežu, može se početi s pripremama za plivanje. Postoji niz pomagala pomoću kojih će se dijete osje-ćati sigurnije i prirodno usvojiti pokrete plivanja, kao što su npr. napuhani jastučići. Važno je vo-diti računa o temperaturi mora (vode), jer se ipak mora priviknu-ti na hladnoću morske vode, iako je ona po općim mjerilima topla. Za odlazak na more treba se ade-kvatno pripremiti, a među ostalim treba voditi računa o tome koliko dugo dijete smije ostati u moru, što ovisi o dobi djeteta, osjetljivo-

sti na UV zrake (fototip) i općoj kondiciji.

Djeca se prije odlaska na odmor najviše vesele kupanju, jer je to za njih izazov i prava avantura, posebno kada nauče plivati. Do-jenče do šest mjeseci ne smije se uranjati u more niti izlagati sun-cu. Krajem prve godine dijete se može zabavljati u svojem malom bazenu i prethodno ugrijanoj mor-skoj vodi. Neka djeca u dobi od dvije ili tri godine hrabro će zako-račiti u plićak, dok se druga boje. Dijete koje pokazuje strah od vode treba ohrabriti i nikako ne primi-jeniti drastičan pristup, uroniti ga u vodu protiv njegove volje. Di-jete koje dobro pliva treba stalno nadzirati. Kupanje i plivanje treba vremenski ograničiti prije nego što se dijete previše rashladi. Za po-četak, kupanje ne bi trebalo trajati više od 10 minuta. Dijete se mora postupno prilagoditi. UV zrake reflektiraju se od površine mora i vode, tako da je njihov učinak po-jačan upravo za vrijeme kupanja. Sa svim nepoželjnim pojavama, naglim klimatskim promjenama i vrućinama, koje se nerijetko jav-ljaju prerano ili nastupi zahlađe-nje kada ga ne očekujemo, ljeto je razdoblje godine drugačije od ostalih: vrijeme odmora, odlaska od kuće i boravka na zabavnijim mjestima, odmak od svakodnevne rutine.

Djeci je posvuda dobro ako su s njima roditelji, ali i njima je potreban odmor. Za mame s malom djecom odmor je uvijek i briga: putovanje, smještaj, prehrana,

PreDŠKoLSKI oDGoj Ljetni odmor djece

Teško je govoriti o idealnim situacijama, ali je optimalno ili poželjno za svako dijete i obitelj da i djeca ljetni period dožive kao prekid od redovnoga radnog ritma i boravka u vrtiću

Bez ljetnih praznika djeca su tužna i umorna

Ljeto u Nazorovoj organizaciji Organiziranim provođenjem ljetnih praznika bavi se i ustanova

Vladimira Nazora kao podružnica Zagrebačkog holdinga. Ona nastavlja tradiciju Ustanove za organizirani odmor djece i mla-dih, koju je 1962. godine osnovao Grad Zagreb. U proteklih 45 godina ugošćeno je više od milijun djece i mladih u dobi od pet do 18 godina, a godišnje je više od 30.000 djece i mladih re-dovitih korisnika Nazorovih programa.

Tijekom cijelih ljetnih školskih praznika Nazor organizira tjedne ili dvotjedne programe boravka na moru za djecu i mlade u dobi od pet do 18 godina. Djeca predškolske dobi obuhvaćena su orga-nizacijom ljetovanja u Nazorovim odmaralištima od predškolskih ustanova i u programe se uključuju kao dio odgojne skupine u pratnji odgojiteljice. Što se tiče školaraca, učenici svih razreda osnovne ili srednje škole dobrodošli su u Nazorove programe, sami ili u društvu braće i sestara ili prijatelja.

Sam program obuhvaća prijevoz udobnim turističkim auto-busima i brigu o djeci prilikom putovanja, četiri obroka dnevno i smještaj u višekrevetnim spavaonicama u društvu vršnjaka, neprestano prisustvo voditelja skupine korisnika zaduženog za pedagoški rad i nadzor, neposrednu zdravstvenu zaštitu u ob-jektu našeg liječnika ili medicinske sestre, organizaciju sportsko-rekreativnih i kreativno-zabavnih aktivnosti ( jutarnje razgiba-vanje, sportska natjecanja, škola plivanja, igre na plaži, likovne, dramske, novinarske, ekološke, plesne i druge radionice, šetnje, izleti, večernji programi i druženja) te korištenje svih sportskih terena, rekvizita i didaktike u objektu.


aktualno

U utorak, 1. lipnja, u Staroj grad-skoj vijećnici grada Zagreba okupilo se 250 učenika i učitelja

iz 50 osnovnih škola s područja cijele Hrvatske te BiH i Vojvodine na 24. su-sretu Ivica Kičmanović. Stjepan Kožić, zagrebački župan, izrazio je zadovolj-stvo i ponos da je Zagrebačka županija pokrovitelj najstarije, najosmišljenije i najomiljenije osnovnoškolske manife-stacije u Hrvatskoj koja njeguje literarni i novinarski izraz o djetinjstvu i školova-nju, pohvalivši organizaciju i rad Mati-ce hrvatske Zaprešić koja tako uspješno okuplja učenike osnovnih škola. U ime pokrovitelja govorili su još predstavni-ci Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (Mira Križanović iz Uprave za zajedničke programe MZOŠ), Grada Zaprešića (dogradonačelnik Damir Ben-čević) te općine Marije Gorice (načelni-ca Marica Jančić).

Na ovogodišnji natječaj, kako je izvi-jestio pokretač ovih susreta Stjepan La-ljak, pristiglo je ukupno 1012 radova sa 840 literarnih uradaka i 162 novinarska. Za završni program Prosudbeni je od-bor, sastavljen od predstavnika Školske knjige, Školskih novina i Naše djece (Željka Horvat-Vukelja, Ivan Rodić, Mane Galović, Stijepo Mijović Kočan i Marija Tuksar) nagradio i pohvalio 210 učenika, 14 učitelja mentora te 8 osnov-nih škola.

Pohvaljene su škole iz Zagreba (Jure Kaštelan i Većeslav Holjevac), Prigorja Brdovečkog (Ivana Brlić-Mažuranić), Hercegovca (Slavko Kolar), Rijeke (Turnić), Trogira (Majstor Radovan),

Dubrovnika (Marin Držić) i BiH (Ivan fra Frano Jukić, Usora). Nagrade su učenicima i školama podijelili već na-brojeni pokrovitelji, dječji književnici (Pajo Kanižaj, Željka Horvat-Vukelja, Branka Primorac) i sponzori ŠK, ŠN i ND.

Recital odabranih radova izveli su dramski umjetnici Sunčana Zelenika i Zvonko Novosel. Glazbeno-pjesnički recital izveli su Vid Balog, Marko Glo-gović, Antun Stašić, Miroslav Živković i Stjepan Mihaljinec. U novinarskoj ra-dionici na pitanja mladih novinara od-govarao je književnik, novinar i politi-čar Hrvoje Hitrec, a prvi dan druženja učenika završio koncertom sopranistice Monike Cerovčec u župnoj crkvi Marija Gorica.

Nakon programa u Zagrebu, gdje su učenici najudaljenijih škola mogli po-sjetiti Hrvatski sabor, razgledati postave Muzeja grada Zagreba i Hrvatskog po-vijesnog muzeja, posjetili su Zaprešić, položivši cvijeće na grobnicu bana Jo-sipa Jelačića.

Drugoga dana (u utorak, 2. lipnja) po-laganjem cvijeća na grob književnika Ante Kovačića i još pedesetak hrvatskih velikana - od preporoditelja, čelnika Matice hrvatske, znanstvenika, umjetni-ka, političara i mučenika – završeni su 26. dani Ante Kovačića.

Nagrađeni i pohvaljeni učenici kao i pohvaljeni učitelji mentori i pohvalje-ne škole dobili su vrijedne knjige od izdavača (Školske knjiga, Naša djeca i Školske novine) te Hrvatske turističke zajednice.

Osim spomena na lik i djelo Ante Ko-vačića, susret Ivica Kičmanović svake godine pridonosi zbližavanju učenika. Nije nevažno spomenuti što su učenici i učitelji iz osnovne škole Matija Gu-bec (Tavankut, Vojvodina) zapisali u knjigu dojmova: “Iznimna nam je čast što su naša djeca provela dan u društvu s književnicima, što je pravi dragulj za poboljšanje kvalitete nastave hrvatsko-ga jezika u Vojvodini. Hvala vam i do narednog susreta.“ (Učiteljica Stanisla-va Stantić-Prćić) A škola iz Usore (Ivan fra Frano Jukić), čiji učenici sudjeluju već nekoliko godina, zapisali su: “Veli-ka nam je čast sudjelovati u ovom pre-lijepom druženju. Stvarno jedno lijepo iskustvo!“

(SL)

Završeni 26. dani Ante Kovačića ZaGreb

U spomen na pisca koji je ispisao najljepše stranice o djetinjstvu i školovanju na hrvat-skom jeziku, od 1984. godine održavaju se DANI ANTE KOVAČIĆA, kojima su od 1984. sponzori Školska knjiga, Školske novine i Naša djeca

moguće bolesti, ozljede, zaštita od sunca i insekata. No, bolje je mis-liti na lijepe trenutke, a probleme sagledati kada se pojave. Važno je unaprijed osigurati preduvjete za ugodno ljetovanje i izabrati mjesto koje će vam pružati određeni kom-for. Za dojenčad je ljeti osobito važno da unose dovoljno tekućine. Kada je vrijeme izrazito toplo, u prvim mjesecima života dojenče znojenjem gubi znatnu količinu tekućine, koju treba nadoknaditi kako bi se izbjegla dehidracija. Taj problem nije toliko značajan za dojenče koje majka doji, jer majčino mlijeko mijenja svoj sas-tav prilagođavajući se postojećim uvjetima. Zamjensko mlijeko ima stalno isti sastav, što dojenčetu ne omogućava uspostavljanje prirodne ravnoteže s obzirom na potrebnu količinu vode. Voda za dojenče mora sadržavati minimal-nu količinu minerala, koji se već nalaze u mlijeku, kako bi se izbje-glo pretjerano opterećenje bubre-ga. Izbor vode za ranu dojenačku dob treba ograničiti na onu koja sadrži malu količinu minerala (oligomineralna).

Ljetni režim prehraneLjeto traži i posebniji režim

prehrane, koja bi trebala obilo-vati svježim sezonskim voćem i povrćem. Raznolikost i jednos-tavna priprema bit će korisna ne samo djeci nego i odraslima. Treba voditi računa i o mogućnosti na-bave svježe ribe, koju treba kon-zumirati što češće. Preporučuje se da to bude riba malih dimenzija, jer sadrži manje štetnih tvari, kojih nažalost ima i u moru, poput soli teških metala. Djeca trebaju jesti i bijelo meso (puretina, piletina), što će im dati dovoljnu količinu bjelančevina za rast, a neće op-teretiti organizam. Svakako treba voditi računa da dijete pije mlijeko i mliječne prerađevine, posebice jogurt, kiselo mlijeko i svježi sir. Od ostalih namirnica tu su i jaja, koje treba kombinirati s povrćem (blitva, špinat...).

Posebno su nezgodne situacije oko konzumiranja sladoleda, koje djeca traže u svim situacijama. Ne treba im to uskratiti, ali treba voditi računa da bude poznatog podrijetla. Crveno meso, pa i mljeveno meso bolje je izbjega-vati, jer može biti hranilište bak-terija i dovesti do trovanja hra-nom. Maslinovo ulje je najzdraviji začin i za male i za velike, jer sadrži znatnu količinu nezasićenih masnih kiselina. Voće je odlična namirnica za međuobrok, donosi vitamine i minerale organizmu, ali i tekućinu. Izbor treba prilagoditi dobi djeteta. Ljeti organizmu tre-ba manje kalorija, a više minerala i vitamina uz dovoljnu količinu tekućine.

Naravno, uz sve ovo za dijete je ljeti najveći odmor igra. Tako šestogodišnji Mateo jedva čeka odlazak kod djede i bake na Krk, gdje većinu od tri ljetna mjeseca uglavnom provodi - u moru. “Naučio sam plivati s tri godine. More je najljepše“ - kaže Mateo. Njegov otac Ivan dodaje da su up-ozorili djeda i baku da vode računa o svim stvarima koje su propisane za ljetni režim prehrane te da nije po cijeli dan u vodi. “Nadamo se da se pridržavaju naših naputaka. Oni nam kažu da ih Mateo sluša, a dosad nije bilo problema“ - zaključuje tata Ivan.

I. B.

Odrastanje ne poznaje recesiju!

Nagrađeni učenici, njihovi učitelji te izvođači glazbeno−scenskog recitala u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu (Snimio Josip Krunić)


aktualno

svečano obilježena 35. obljetnica sveučilišta u Osijeku

ĐAKOVO - U dvorani KBF-a u Đakovu održana je svečana sjednica Senata Sveučilišta Josipa Jur-ja Strossmayera u Osijeku u povodu 35. obljetnice Sveučilišta. Kako je kazala rektorica Gordana Kra-lik, osim 35. godišnjice osnivanja obilježavaju se i 303 godine visokog školstva u Osijeku. Govorila je i o radu Sveučilišta tijekom protekle akademske go-dine te je dodijelila i počasno znanstveno-nastavno znanje professor emeritus Branku Babcu, redovitom profesoru u mirovini Pravnog fakulteta u Osijeku. Ta-kođer, dodijeljene su potvrdnice redovitim profeso-rima Sveučilištima u Osijeku. To je bila 12. dodjela na sveučilišnoj svečanosti, a u razdoblju od svibnja 2009. do svibnja 2010. potvrđena su 34 redovita profesora. Svečanosti su bili nazočni predstavnici visokoškolskih ustanova iz Hrvatske i inozemstva te drugih ustanova iz političkog, kulturnog i vjerskog života.

Taktilne slikovnice za Knjižnicu za slijepe i slabovidne

RIJEKA - Prije tri je mjeseca županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Primorsko-goranske žu-panije pokrenulo akciju Knjižničari knjižnici. U tu se akciju uključilo više od 150 učenika i dvadeset škol-skih knjižničarki iz četiri županije. Oni su izradili 35 taktilnih sliko-priča namijenjenih Knjižnici za slijepu i slabovidnu djecu u Osnovnoj školi Pećine. Sudionici akcije napravili su zbirku taktilnih slikovnica, a ono što je vrijedno jest da i svaka slikovnica nosi poruku škole i grada iz kojeg dolazi, djece koja su je izrađi-vala, kao i knjižničara te učitelja koji su to organizirali. Uz učenike Primorsko-goranske županiju, u akciju su se uključili i školarci iz Istarske, Karlovačke i Slavon-sko-baranjske županije, a akcija primorsko-goranskih knjižničara nastavit će se i dalje.

Tri zlata za učenike iz Varaždina

VARAŽDIN - Na 35. državnoj domijadi održanoj u svibnju učenici i voditelji iz Učeničkog doma Va-raždin osvojili su tri zlatne medalje. Prva su mjesta osvojena u kategoriji primijenjene umjetnosti nakitom izrađenim tehnikom fuzije stakla. Varaždinski učeni-ci bili su također najbolji u kategoriji videozapisa, a kao najbolji videozapis ocijenjen je igrani film Ime mi je Prijatelj. U kategoriji glazbenog izraza s izvedbom pjesme Ja samo pjevam osvojeno je treće mjesto. Varaždinci su bili uspješni i u sportskim natjecanjima te je zlatna medalja pripala malonogometnoj mom-čadi. Na šahovskom turniru osvojeno je srebro, stol-notenisači su osvojili broncu, dok su stolnotenisačice bile četvrte. Svi ovi uspjesi potvrda su uspješnog i kvalitetnog rada učenika i voditelja koji se provode u okviru izbornih programa.

Brodsko-posavski osnovnoškolci najbolji u prometu

ZADAR - Osnovnoškolci Brodsko-posavske župa-nije pokazali su najviše na 18. državnom natjecanju Sigurno u prometu, koje je u konkurenciji 84 učenika petih i šestih razreda osnovnih škola svih županija i Grada Zagreba održano u Zadru. Brodsko-posavski osnovnoškolci osvojili su prvo mjesto u prometnom znanju i vještinama, dok je drugo mjesto osvojila eki-pa Varaždinske županije, a treće ekipa Splitsko-dal-matinske županije. Nakon osvojenih “titula“, najbolje dvije djevojčice i najbolja dva dječaka postali su dio HAK-ove ekipe, koja će se u rujnu natjecati na eu-ropskom natjecanju u Skopju u Makedoniji, a sedam prvoplasiranih dječaka i djevojčica zaradilo je bodove za upis u srednju školu prometnog smjera. Natjeca-nje, na kojem se provjeravalo poznavanje prometnih propisa i sigurnosnih pravila, kao i vještina upravlja-nja biciklom na prometnom vježbalištu, održano je u organizaciji Hrvatskog autokluba, Agencije za odgoj i obrazovanje, Ministarstva unutarnjih poslova - PU zadarske i Autokluba Zadar.

I. B.

UKRATKOPrva privatna gimnazija u gostima na HarvarduZaGreb

Prva privatna gimnazija s pravom javnosti iz Zagreba, kao jedina srednja škola iz Hrvatske, dobila je drugu godinu zaredom poziv za sudjelovanje na prestižnoj

konferenciji Harvard Model United Nation - HMUN, koja se održava u Bostonu od 27. do 30. siječnja 2011. godine.

Međunarodna konferencija, koju vode studenti prestižnog američkog sveučilišta Harvard, tradicionalno se održava od 1953. godine, a okuplja više od 3000 učenika iz četrdesetak zemalja svijeta. Na njoj srednjoškolci simuliraju rad i rasprave vijeća UN-a te uče vještine međunarodnog pregovaranja i diplomacije. Učenici preuz-imaju uloge diplomata jedne od zemalja članica UN-a te zastupaju i brane stajališta svoje zemlje pri donošenju međunarodnih rezolucija vezanih uz aktualna svjetska pi-tanja mira i sigurnosti. Konferencija ima za cilj upoznati srednjoškolce s radom i strukturom UN-a, pružiti uvid u svijet međunarodne diplomacije te omogućiti im razvi-

janje pregovaračkih i debatnih vještina. Učenici ove zagrebačke privatne gimnazije već su ove

godine sudjelovali na toj konferenciji, a našu su zemlju predstavljale Lea Lojančić i Ika Guguć, koje su u sklopu UN-ova Programa nevladinih organizacija zastupale Međunarodnu udrugu za obranu djece (Defense for Chil-dren International) te Carter Centar američku nevladinu organizaciju za zaštitu i promicanje ljudskih prava.

- Moram naglasiti da smo jedina srednja škola u Hrvatskoj koja je dobila poziv američkog sveučilišta Harvard za sudjelovanje na ovoj prestižnoj konferenciji koja predstavlja izniman oblik izvannastavnog obrazo-vanja. Tko zna, možda netko od ovih mladih krene sto-pama ministra Ivana Šimonovića, koji je nedavno imeno-van pomoćnikom glavnog tajnika UN-a za ljudska prava, zaključila je ravnateljica škole prof. Jasenka Breitenfeld.

(bn)

Srednjoškolci usavršavaju diplomatske vještine

Upitnik se može ispuniti u razdoblju od 2. do 30. lipnja na internetskim stranicama www.eurostudent.hr

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH i Institut za razvoj obrazovanja uključili su ove godine prvi puta našu zemlju u međunarodno

istraživanje Eurostudent o kvaliteti studentskog života, koje se provodi u 27 europskih država. Cilj je istraživanja saznati koji su najčešći problemi s kojima se suočavaju hr-vatski studenti u pogledu troškova studija, smještaja, po-trebne financijske potpore i mogućih prepreka za uspješno završavanje studija tijekom studiranja te odgovaraju li stu-dentska prava i stipendije stvarnim potrebama studenata.

Institut za razvoj obrazovanja i MZOŠ pozivaju stoga sve studente koji trenutačno studiraju u Hrvatskoj na pred-diplomskoj i diplomskoj razini (bilo po predbolonjskom ili bolonjskom programu) na javnim i privatnim visokim učilištima da ispune upitnik u razdoblju od 2. do 30. lipnja 2010. na internetskim stranicama www.eurostudent.hr

Da će ovakvo istraživanje, koje se u nas prvi puta provo-

di ovako temeljito i sustavno, izazvati veliki interes među studentima pokazala su već prva dva dana provođenja istraživanja, kada je upitnik ispunilo više od 1600 stude-nata, što pokazuje da su studenti prepoznali važnost prikupljanja podataka o njihovim stvarnim potrebama i problemima. Rezultati istraživanja bit će objavljeni u prosincu 2010. godine, a njihova usporedba s rezultatima u drugim europskim zemljama poslužit će kao osnova za unapređenje studentskog standarda u Hrvatskoj.

Nositelji provedbe istraživanja MZOŠ i Institut za razvoj obrazovanja osigurali su i nagrade za najsretnije sudionike istraživanja. Poruka je jasna - promjene je moguće učiniti tek kad se saznaju stvarne potrebe i problemi studenata pa se stoga pozivaju sve studentice i studenti da se odazovu u što većem broju, ispune upitnik i potaknu promjene u pravom smjeru.

Na temelju rezultata istraživanja skupina međunarodnih i domaćih stručnjaka radit će na prijedlogu unapređenja sustava studentskog standarda i osiguravanju jednakog pristupa visokom obrazovanju u okviru projekta ACCESS - Prema pravednom i transparentnom pristupu visokom obrazovanju u Hrvatskoj, koji se financira projektom TEMPUS Europske unije u razdoblju od 2010. do 2012.

B. Nađ

Pokrenuto istraživanjeEurostudent

StUDeNtSKI StaNDarD

Ocjenjivanje kvalitetestudentskog života

ZaGreb-VeLIKI GrĐeVaC

Rijetko se kad dogodi da jedna knjiga pobere sve najvažnije nagrade u jednoj godini, a to

se upravo dogodilo s romanom Zeleni pas Nade Mihelčić, u izdanju zagre-bačkog Lukoma, koji je već nagra-đen domaćim književnim nagradama “Grigor Vitez“ i “Anto Gardaš“ te međunarodnom regionalnom nagra-dom “Mali princ“ za 2009. godinu, a na tiskovnoj konferenciji održanoj u ponedjeljak, 7. lipnja, u prostorija-ma Hrvatskog centra za dječju knjigu Gradske knjižnice u Zagrebu, objav-ljeno je da je ovaj roman nagrađen i književnom nagradom “Mato Lo-vrak“ za 2009. godinu i to je ukupno četvrta velika nagrada tom djelu.

Vlasta Mihelčić rođena je 1942. godine u Zagrebu, gdje se školovala na Fakultetu političkih znanosti, a niz godina radila je u izdavačkiom podu-

zeću “August Cesarec“ na poslovima promocije i prodaje knjiga i usputno pisala kratke priče za djecu, koje je najviše objavljivala u Modroj lasti. Danas radi u izdavačkoj kući Izvori, za koju prevodi s engleskoga jezika.

Prije Zelenog psa objavila je roman Bilješke jedne gimnazijalke, koji se našao i na popisu školske lektire za osnovnu školu.

Roman Zeleni pas tematizira do-nedavnu tabu temu u dječjoj književ-nosti − problem ovisnosti o narkotici-ma, a u središtu priče je srednjoškol-ka Vlatka koja upavši u ralje droge tone sve dublje i, na žalost, završava na Mirogoju. “To je djelo koje dra-matičnošću svoje poruke i stilskom organizacijom predstavlja istinsku književnu vrijednost“ − istaknuo je, među ostalim, dr. Stjepan Hranjec, predsjednik Povjerenstva za dodjelu nagrade “Mato Lovrak“, koja će au-torici biti uručena u Velikom Grđev-cu u petak, 11. lipnja, na svečanosti u sklopu ovogodišnjih 23. Lovrakovih dana kulture.

I. Rodić

Nagrada “Mato Lovrak“ Zelenom psu Nade Mihelčić

Nada Mihelčić je za Zeleni pas pobrala sve najvažnije književne nagrade


odgojno-obrazovna praksa

Piše prof. dr. Ante Vukasović

Roditelji su po svojoj, narav-noj roditeljskoj, obiteljskoj i društvenoj funkciji odgo-

jitelji - djeci najbliži, najdraži i najutjecajniji. Osjećaj materinstva i očinstva upućuje ih na brigu, skrb i zaštitu djece. Osjećaju svoju ro-diteljsku i društvenu odgovornost za njihov psihofizički razvitak i odgajanje, trude se da im djeca postanu zdravi, sposobni i čestiti ljudi. Sve je to protkano s mnogo ljubavi, odricanja, nježnosti i razu-mijevanja. Stoga se odgojni utje-caji u obitelji prihvaćaju prirodnije i lakše nego u drugim društvenim sredinama. Dobra i stabilna obitelj je, nema sumnje, prvi i najmoćniji odgojni čimbenik, a roditelji - prvi i najbolji odgojitelji. To je odavno iskustveno potvrđeno i znanstve-no-pedagogijski dokazano.

Roditeljska prava odgajanja svoje djece zajamčena su Dekla-racijom o pravima djeteta UN iz 1959., Poveljom o pravima obi-telji Svete Stolice, Obiteljskim zakonom i Ustavom RH. Prema čl. 63. Ustava roditelji su dužni i odgovorni uzdržavati, školovati i odgajati djecu te imaju pravo i slobodu samostalnog odlučivanja o odgoju djece. Nažalost, sve se to omalovažava i osporava Zako-nom o zaštiti od nasilja u obitelji. On roditeljsku primjenu odgojnih sredstava sprječavanja kvalificira nasiljem.

Negacija ustavom zajamčenih roditeljskih prava

U naznačenom Zakonu delikti nasilja obuhvaćaju opsežnu ska-lu fizičkih i psihičkih postupaka, uključujući čak i namjere i poku-šaje bez izvršenja postupka. U obi-teljskim zajednicama, gdje težište svih nastojanja mora biti na pre-ventivnom djelovanju i pružanju pomoći u prevladavanju teškoća, Zakonom se primjenjuju stroge represije koje ozlojeđuju, razdva-jaju i razaraju obiteljske odnose, ograničavaju i onemogućavaju obavljanje roditeljskog odgajanja i obiteljske odgojne funkcije.

Odgojni proces je vrlo sloje-vit, raznovrstan, uključuje brojne mjere i sredstva odgajanja, a od-gojna sredstva u praksi i metodici odgajanja pedagoški su postup-ci s kojima odgojitelji, i roditelji kao odgojitelji, postižu konkretne odgojne učinke. Jednom će ona pokazivati djeci, gojencima što je

dobro, a što zlo i usmjeravati ih na dobro, drugi put će ih potica-ti na dobro ponašanje, a u trećem će slučaju predusresti, ispraviti ili spriječiti loše, društveno nepri-hvatljive i moralno nedopustive postupke. Otuda tri skupine od-gojnih sredstava: sredstva usmje-ravanja, sredstva poticanja i sred-stva sprječavanja.

Nadzor, skretanje, upozorenje, opomena, zahtjev, zapovijed, pri-jetnja, zabrana i razborita kazna - normalna su sredstva obiteljskog odgajanja, koja se primjenjuju radi sprječavanja lošega dječjeg ponašanja. Zakon će ih, međutim, okvalificirati kao uznemiravanje, uhođenje, ograničavanje slobode kretanja, komuniciranja s trećim osobama, kao verbalne napade, izolacije, ugroženost, psihičke prisile, izazivanje straha, a to su, po tom Zakonu, oblici obiteljskog nasilja koji se strogo kažnjavaju. Roditelji kao odgojitelji moraju činiti sve što je u njihovoj moći da spriječe moralno nedopustivo i društveno destruktivno ponašanje

svoje djece, a Zakon zabranjuje njihov pedagoški nadzor i upora-bu sredstava sprječavanja takvih postupaka. Čista proturječnost, besmisao.

Povezavši tako nasilje u obitelji s odgojnim sredstvima sprječava-nja, zakonodavac se grubo, bez poštovanja stručnosti, umiješao u pedagoško djelovanje rodite-lja. Oni više ne mogu nesmetano obavljati svoju roditeljsku dužnost i društvenu obvezu. U ime ekstre-mno liberalnog shvaćanja slobode Zakon štiti slobodu još nedozrele,

nedovoljno odgojene djece, po-nekad malodobnih prijestupnika i huligana na nepoštovanje rodite-lja, neposluh, optužbe protiv rodi-telja i druga zla, a narušava, one-mogućuje i zakonom zabranjuje roditeljska Ustavom zajamčena prava, dužnosti i obveze ostva-rivanja roditeljske i obiteljske odgojne funkcije. Time umjesto prevladavanja, produbljuje krizu odgajanja, ignorira odgojnu ulogu obitelji i još više potiče zanema-rivanje njezine odgojne uloge, a morala bi biti prva i najvažnija u izgrađivanju mlada čovjeka.

Anarholiberalistički dogmatizam

Moćna europska tijela - Eu-ropsko vijeće i Europski sud za ljudska prava, pod krinkom “modernih trendova“ šire “teori-je“ destruktivnih ideologija, npr. anarholiberalizma, agresivnog feminizma i drugih. Na udaru su obiteljske zajednice i roditeljska prava na odgajanje svoje djece. Tako Europsko vijeće poziva sve zemlje na zakonsku zabranu bilo kakvog tjelesnoga kažnjavanja djece, podrazumijevajući i rodi-teljski “standardni“ oblik udar-cem po stražnjici male djece. To je plod ideološkog dogmatizma o apsolutnoj slobodi i pravima po-jedinca, gdje se individualna slo-boda pretvara u slobodu za zlo, a individualna prava i prava asoci-jalnih skupina - u prava na zlo.

Stručna i znanstveno utemelje-na motrišta i odnosi prema obi-teljskom i roditeljskom odgajanju bitno se razlikuju od dogmatskih anarholiberalnih klišeja. Istina je da udarac po guzi može biti oblik nasilja, ali može biti i uspješna odgojna mjera. Ne može se una-prijed kazati ni apsolutno da, ni apsolutno ne. Mora se znati situa-cija: kada i zašto, nikako ne i kada, kako i u kojim uvjetima, ipak da. Relevantno je i pitanje: Što je bolje i društveno prihvatljivije? Što je manje zlo: roditeljsko “po

guzi“ ili dječje nasilje, kriminal, ubojstva, huliganski vandalizam, divljaštvo, sveopće uništavanje, drogiranje, prostitucija, “ratovi“ s hrvatskom policijom, a potom uporaba palica, vatrenog oružja, konja i elektrošokera protiv huli-gana? Doista, što je manje, a što veće zlo? Trebaju li djecu odgajati roditelji ili policajci?

Osnažimo roditeljsko pravo na odgajanje

Nisu sve zemlje Europske unije, ni one izvan EU, prihvatile libe-ralno-anarhističke dogme. Engle-zi, primjerice, imaju drukčiji od-nos prema roditeljima, imaju više povjerenja u obiteljsku zajednicu i roditeljsko odgajanje. Osnivaju udruge za zaštitu roditeljskih pra-va i dokazuju da su roditelji od-govorni za brigu o djeci i njihovo odgajanje, stoga smiju, i dužnost im je, ispravljati ih, a kada griješe i spriječiti. A mi Hrvati? Ponov-no, unatoč negativnih i tragičnih povijesnih iskustava, srljamo kao guske u magli. Prihvaćamo sve što traže ili samo sugeriraju moć-nici iz EU, često zanemarujući naš narodni suverenitet, nacionalne interese, vrlo bogatu vrijedno-sno-pedagošku baštinu, pozitiv-nu obiteljsku tradiciju i iskustvo obiteljskog odgajanja. I u slučaju koji razmatramo zakonodavac je istrčao pred rudo. Za “udarac po stražnjici“ roditelj može dobiti i do 40 dana zatvora ili kaznu od 7000 kuna.

Sporne odredbe Zakona o za-štiti od nasilja u obitelji protur-ječe Ustavu RH i Obiteljskom zakonu, otežavaju i onemogućuju obiteljsko odgajanje i negiraju ro-diteljska prava, dužnosti i obveze odgajanja. Stoga se moraju uklo-niti! Hrvatski narod i država dužni su osigurati roditeljima ustavna prava i omogućiti im neometano, dobro i uspješno odgajanje svoje djece. To je pravi put suzbijanja huliganstva, malodobničkoga kri-minala i zločina.

Roditelji u procjepu zakonskih proturječnosti oDGoj

Zakon onemogućava roditeljsko odgajanje

Sporne zakonske odredbe otežavaju i onemogućuju obiteljsko odgajanje i negiraju roditeljska prava, dužnosti i obveze odgajanja. Stoga se moraju ukloniti! Hrvatski narod i država dužni su osigurati roditeljima ustav-na prava i omogućiti im neometano, dobro i uspješno odgajanje svoje djece. To je pravi put suzbijanja huliganstva, malodobničkog krimi-nala i zločina

“Što vrijedi za gospodarski razvitak ne vrijedi i za duhovni”

U raspravi: Hrvatske nacionalne vrijednosti u ozračju europ-skih integracija (2005.) napisao sam: Zemlje EU su gospodar-ski razvijenije i bogatije. Njihova potpora, suradnja i pomoć u području znanosti, tehnologije, proizvodnje materijalnih dobara nije samo poželjna nego je i prijeko potrebna. Ali što vrijedi za gospodarski razvitak ne vrijedi i za duhovni. Hrvatske duhovne, moralne i nacionalne vrijednosti razlikuju se od ideoloških vrijed-nosti EU. Treba nam njihova tehnologija, ali ne i ideologija! Na etičko-aksiologijskom području bogatiji smo, nismo inferiorni. Pa ipak su neki “naši“ političari i političarke prihvatili dogme, nama i našoj uljudbi posve strane i razarajuće ideologije.

Dobra i stabilna obitelj je prvi i najmoćniji odgojni čimbenik, a roditelji - prvi i najbolji odgojitelji

Upozorenje, opomena, zapovijed, zabrana - normalna su sredstva obiteljskog odgajanja. Međutim po hrvatskim zako-nima to su oblici obiteljskog nasilja koji se strogo kažnjavaju



Piše Silvano Simčić Odgojitelj u Učeničkom domu Podmurvice

Već dulje vrijeme Učenički dom Pod-murvice u Rijeci intezivno pristupa osvješćivanju učenika i odgojitelja u

zaštiti prirode i promicanju ekološke svijesti i spoznaja. Zbog toga se Dom i uključio u međunarodni program Eko škole, koji jasno određuje način na koji se sadržaji o zaštiti okoliša primjenjuju u svakodnevnom živo-tu. Zelena zastava koja je podignuta prošle godine na jarbol, pred Učeničkim domom, svjedoči o stalnoj aktivnosti njezinih žitelja da oplemenjuju prirodni okoliš.

U sklopu ovogodišnjih ekoloških aktivno-sti, u Domu je 5. svibnja održan Projektni dan Eko je zakon. Sastojao se od niza ra-dionica i predavanja, kao što su radionica izrade i degustacije voćnih salata, radionica oslikavanja platnenih torbi, radionica izrade torbi od reciklirane tkanine (jeansa), radio-nica oslikavanja kućica i radionica sadnje sobnog i vrtnog cvijeća, u kojima su aktiv-no sudjelovale odgojiteljice i učenici Doma. Održano je i predavanje o utjecaju prehrane na ponašanje i učenje učenika.

Ipak, središnja je aktivnost ovogodiš-

njega projektnog dana Eko je zakon bila prezentacija rezultata ankete o uređenju okoliša Doma, koji je priredila inženjerka krajobrazne arhitekture iz Zagreba mr. sc. Marina Butorac. Predstavila je rezulta-te ankete učenicima i odgojiteljicama u

sklopu pripremnih radova za projekt ure-đenja Edukativno-rekreacijsko-radnog vrta s terapijskim učinkom za mlade iz Učenič-kog doma Podmurvice i okolice. Radi se o projektu hortikulturne terapije, u kojem se oblikovanjem prostora i odabirom vrtnih elemenata stvara okoliš poticajan za zdrav-lje, tijelo, um i duh, blagotvornog učinka za njegove korisnike. Cilj je ovog projekta osigurati, proširiti i oblikovati okoliš doma i obogatiti ga novim prednostima i sadrža-jima.

Mentor projekta, prof. Daniel Winter-bottom, krajobrazni arhitekt s Odsjeka za pejsažnu arhitekturu Sveučilišta u Washin-gtonu održao je predavanje o hortikulturnoj terapiji kao mogućnosti oblikovanja otvore-nih prostora, njihovoj kultivaciji i estetizaci-

Projektni dan u Učeničkom domu Podmurvice u Rijeci eKoLoGIja

Terapijska vrijednost vrtaRadi se o projektu hortikulturne terapije, u kojem se oblikovanjem prostora i odabirom vrtnih elemenata stvara okoliš poticajan za zdravlje, tijelo, um i duh, blagotvornog učinka za njegove korisnike. Cilj je ovog projekta osigurati, proširiti i oblikovati okoliš doma i obogatiti ga novim prednostima i sadržajima

Posjet etnozbircitereNSKa NaStaVa

Piše Marija Halaček, prof.

Učenici osmih razreda Osnovne škole Molve posjetili su etno-grafsku zbirku Slavka Čambe

u Đurđevcu. Na terenskoj nastavi iz hrvatskog jezika produbili su znanja o svojem kajkavskom narječju slušajući izvornoga govornika, ali ne u učionici, već u prostoru zavidne kolekcionarske zbirke.

Slavko Čamba i u svojoj 80. godini marljivo prikuplja predmete koje mu njegovi sumještani rado daruju ili pro-daju, a mnoge je donio i iz inozemstva. Tijekom godina pomalo je uređivao okućnicu i obogaćivao je prošlošću. Svoje posjetitelje najprije pozdravlja ispred velikih hrastovih vrata na koja

je vrlo ponosan. Ta vrata, izrezbarena motivima četiriju godišnjih doba, do-bar su uvod u ljepotu koja se otkriva iza njih.

Zaboravljeno rječničko blago

Prva prostorija, sobica, ispunjena je starinskim namještajem: posteljom, stolcima i klupama, stolom z ladlinom, šivačom mašinom, zipkom i mladenki-nemi ormari.. Na vešalici povješane su ženske suknje i podsuknjenke, poculi-ce, frtuni i muške gače z svitnjaki. Sa zidova gledaju svete slike i druge sli-karije, a u staklenim vitrinama je nu-mizmatička zbirka z forintami, dinari i negdašnjemi kunami. Našao se tu i mo-del velebne molvarske crkve, od milja

nazvane podravskom katedralom, ali načinjene od stakla.

Blazine, dunje, šlingane vankušnjice; stolčeci, korpice, peglje i obrisačnjaki. Korito z lojom za vmivanje, leščrbe, putre, demižonke, šefi, maslenjaki i žbanje….i cimbule i mrgudalo i hege-de…

Da rječničkom blagu kajkavskoga narječja hitno trebaju čuvari, brzo su uvidjeli osmaši. Naime, makar su i sami kajkavci, za mnoge od viđenih predmeta nisu ni čuli, a ako i jesu, imenovali bi ih „modernim“ riječima ili pak frazama. Na pitanje što je ša-rajzlin odgovaraju da to sigurno imaju kod kuće, čak ga i koriste, ali se nika-ko ne mogu dosjetiti točno što je to. Jedan učenik odgovara da se valjda z tem razmeče žara v peči. Zanimljivo,

Čuvari tradicijeOvakav vid nastave potiče učenike da još bolje upoznaju tradiciju svojega kraja kako bi je sačuvali za buduće generacije i kako bi svoj zavičaj još više voljeli i poštovali različitosti kojima obiluje naša domovina

Sadnja cvijeća ispred Učeničkog doma Podmurvice

Učenici sade cvijeće za ukrašavanje hodnika

Slavko Čamba, koji i u svojoj 80. godini marljivo prikuplja predmete za svoju zbirku, pokazuje učenicima kako se pomoću brusa oštri sjekira

Starinska nošnja i namještaj

broj 23 • Zagreb • 8. lipnja 2010. aktualno 9www.skolskenovine.hr


Zagrebačka Osnovna škola Marije Jurić Zagorke, koja jedina u nas nosi ime slavne i popularne spisateljice, diči se i ove godine s pedesetak nagrada i priznanja

koja su njezini učenici osvojili na županijskim i državnim natjecanjima Lidrano, a u četvrtak, 20. svibnja organizirali su i Večer Zagorkinih odlikaša, na kojoj su učenike i njihove mentore u prigodnom programu i dodatno nagradili knjigama i filmovima.

Prošlogodišnji rezultati i budući uspjesiNa večeri ispunjenoj cvijećem, ritmičkom gimnastikom,

krasnoslovima i tugom zbog skorog rastanka osmaša koji se za mjesec dana opraštaju od svoje škole, Udruga ZAG, koja u školi uspješno djeluje već niz godina, prikazala je i svoje ovogodišnje rezultate te najavila buduće uspjehe.

Radijska dokumentarna emisija o klađenju naslovljena Imaš kaj sitno? pozabavila se uraslošću klađenja u sve slo-jeve društva, pa i među mlade osnovnoškolce. O svojim su ovisnostima o klađenju, kao zamišljenom pokušaju izlaska iz ekonomske krize i puta prema boljem životu govorili učenici koji se na razne načine snalaze ne bi li uspjeli uplatiti poneki listić, uposlenici Hrvatske lutrije koji im, u skladu sa zakon-skim propisima, pokušavaju onemogućiti samostalnu uplatu oklada, pa se djeca snalaze žicajući starije i uvijek na surad-nju te vrste spremne kolege, kao i predstavnici Ureda pra-vobraniteljice za djecu. Emisija je nastala pod voditeljskom palicom profesorice hrvatskog jezika Ane Brčić Bauer. Gimnastičarska tradicija

U filmskom dijelu programa prikazani su novi radovi čla-nova ZAG-a. Točnije bi bilo reći članica, jer se već niz godi-na pokazuje kako je i u ovoj školi dječje filmsko i videostva-ralaštvo dobrim dijelom djevojačka, ženska aktivnost. I neka je! Dečki su si sami krivi što propuštaju kreativna uzbuđenja i stvarne rezultate, ali su ipak i ovaj put blagonaklono pozvani da se pridruže u snimanjima novih filmova.

Reportaža Višebojac u Zagorki, dokumentarni je zapis vi-šebojskih školskih natjecanja koji će mlade članice ZAG-a, ali i brojne učiteljice, pamtiti posebno zbog pojave lika i djela šarmantnog, mladog i uspješnog plivača Duje Draganje, koji je plijenio svu njihovu pozornost.

Prikazan je još jedan dokumentarni film sportske tematike, Prvakinje, koji kroz priče tri generacije trenerica i natjeca-teljica ritmičke gimnastike, koje su međusobno povezane, jer je učiteljica iz OŠ Marije Jurić Zagorke Dubravka Kolar-

Čunko i sama bila natjecateljica, pa zatim trenerica Gordani Cimaš, koja je sada trenerica najmlađoj i vrlo uspješnoj Ani Tomkić, progovara o sportu koji zahtijeva mnoga odricanja, ali donosi velika zadovoljstva, a sve više i brojne nagrade i priznanja. Film će biti zapamćen i po dva šarmantna kadra u kojima sutkinje na natjecanju jedu slane štapiće ili brišu nos, neprestano uživljene u nastupe mladih sportašica.

Film Srce puno tajni lirski je zapis o dvije sestre, Emini i Lamiji Džanić, koje su odlične učenice, talentirane i uspješne natjecateljice u nekoliko predmeta u kojima su se na Lidra-nu natjecale sve do državne razine, a Emina je i pjesnikinja koja kaže da je sretan čovjek koji zna pričati jezikom srca. Film je to i o muslimanskoj zajednici u Zagrebu koji pomaže jačanju uzajamnih veza i boljem poznavanju kultura koje se isprepliću.

Zagorka u srcuSestre su bile i vrlo zapažene voditeljice programa Večer

Zagorkinih odlikaša, a Emina, koja uskoro odlazi u sred-nju školu najavila je kako će se često i rado vraćati ZAG-u i Zagorki, što je i najljepše priznanje i nagrada voditeljica-ma ZAG-a Meliti Horvatek Forjan i Nataši Jakob, koje su odmah obećale da će u očekivanju najmlađeg Džanića, što se tek sprema postati njihovim učenikom, Lamija sa svojim kolegicama ponijeti slatki teret bavljenja brojnim zagovskim aktivnostima.

Duško Popović

ji i podizanju ekološke svijesti i društvenog angažmana (mladih) ljudi.

U takvoj, hortikulturnoj terapiji, temelj-nu ulogu ima Terapeutski vrt, zeleni, vrtni prostor, koji je posebno dizajniran da pruži psihološku, psihičku, društvenu i duhovnu pomoć njegovim korisnicima. Glavni je smisao vrtova da približi prirodu čovjeku, kao i čovjeka prirodi.

Postoje različite varijante Terapeutskih vrtova, smještenih u različitim tipovima zdravstvenih ustanova, odmaralištima, do-movima, samostanima, školama... Dizajn Te-rapeutskih vrtova u idealnom smislu uklju-čuje suživot ljudi koji koriste vrt i skrbe se za njega, dok dizajnerski tim koji kreira vrt najčešće uključuje pejsažnog arhitekta, hor-tikulturnog ili rekreacijskog terapeuta kao i niz drugih stručnjaka iz bliskih disciplina.

Kad je riječ o aktualnim istraživanjima profesora Winterbottoma, pitanja koja on u njima postavlja uključuju sljedeće: na koji način otvoreni prostor izražava kulturni život pojedinih zajednica? Kako izgradnja vrtova ili nekoga drugog otvorenog pro-stora može pomoći u smanjivanju stresa? Na koji način razvoj tehnologije mijenja praksu ili estetiku pejsažnog projektiranja? Kako može pejsažna arhitektura kroz pro-jektiranje i materijalni razvitak još bolje pridonijeti globalnim pitanjima, kao što su zagađenje okoliša, izlječenje bolesti i odr-živi razvoj?

Projekt Edukativno-rekreacijsko-radnog vrta s terapijskim učinkom za mlade iz Uče-ničkog doma Podmurvice ima namjeru da uskoro, na jesen, oživi u praksi. Opis pro-jekta s planom aktivnosti, koji je napravila magistra inženjerka krajobrazne arhitektu-re Marina Butorac, predviđa izradu idejnog prijedloga dizajna vrta Učeničkog doma Podmurvice i njegovu izvedbu, u listopadu i studenome, kada bi uređeni hortikulturni vrt trebao biti predan domu na korištenje.

Uz profesora Daniela Winterbottoma i Marinu Butorac, u izvedbi projekta, su-djelovat će i 14 studenata iz SAD-a kao i volonteri i volonterke iz samog Doma i Hrvatske. Očekivani rezultati su kvalitetno, estetski oblikovana, uređena zelena površi-na u gradskom predjelu Učeničkog doma Podmurvice, koja će predstavljati opće do-bro, ne samo za Dom već i za sam Grad Ri-jeku i Primorsko-goransku županiju.

niti za književnu zamjenu ne mogu se sjetiti riječi – žarač.

U drugom dijelu zbirke, v štaglju, krupni su izložbeni primjerci; alatke, strojevi i prijevozna sredstva. Cijela jedna hobljana, šusterski pribor, kolo-vrat, vretena, snovače, tkalački stan.

Impresivna je zbirka nožov, sablje, sekir, baltice, maljov.

Očenaš kao plaćaNašlo se mjesta za lovačku kočiju,

ali i za vozna kola, kojem pašo plu-gi: orač, ogrinjač, kopač.. Učenici su imali priliku vidjeti nekoliko različitih mlinova i stopa za tučenje sjemenaka.

Vanjski dio izložbe okrunjen je starom hižom zemljenoga poda, z drvenem klučem i sončanom vurom pret hižom. Gospodin Čamba uredio je i nekoliko radionica: kovačnicu, krušnu peć, brusionicu, a neke radnje demonstrirao je zainteresiranim uče-nicima.

U razgovoru, istraživanju i demon-stracijama blok sat je brzo prošao. „Što će biti plaća?“ pitali su đaci. „Izmolite svaki jedan Očenaš za moje zdravlje, to će mi biti plaća!“ odgovara zado-voljno etnograf.

Vraćajući se kući učenici su ponav-ljali sve što su vidjeli i zapamtili. Po-stali su svjesni da moraju dobro upo-znati i čuvati tradiciju svojega kraja kako bi ga još više voljeli i poštovali različitosti kojima obiluje naša domo-vina. Trebat će im i na ispitu iz gra-diva o hrvatskom književnom jeziku i hrvatskim narječjima. Tako će na po-seban način obilježiti i Dane hrvatsko-ga jezika koji se obilježavaju upravo u ožujku.

Večer Zagorkinih odlikaša FILm U ŠKoLI

Već niz godina pokazuje se kako je i u ovoj školi dječje filmsko i videostvaralaštvo dobrim dijelom djevojačka, ženska aktivnost. I neka je! Dečki su si sami krivi što propuštaju kreativna uzbuđenja i stvarne rezultate, ali su ipak i ovaj put blagonak-lono pozvani da se pridruže u snimanjima novih filmova

Sa snimanja filma Srce puno tajni (Snimila Nataša Jakob, prof.)

Govoriti jezikom srca

Kadar iz filma Prvakinje − vježbačica Ana Tomkić i treneri-ca Gordana Cimaš



Na 11. školi učitelja i odgo-jitelja Učenje i poučavanje u suvremenom vrtiću i ško-

li - tko, što, kako i zašto, u svom je tekstu Odgoj za i kroz umjetnost Biserka Šavora, pedagoginja Ško-le suvremenog plesa Ane Maletić iz Zagreba, upozorila na činjenicu da brz tehnološki razvoj i globalizaci-ja uvode novi pogled na poimanje svijeta i života, pa tako i umjet-nosti/kulture. Razloge za to vidi u tome što je umjetnost sastavni dio naše stvarnosti i svakodnevnog ži-vota; umjetnost je povezana s na-šim očekivanjima i željama, našim strahovima, s onime što volimo ili ne volimo, sa svime za čime traga-mo i što nas nadahnjuje, sa svime što nas okružuje, i zato su u različi-tim povijesnim razdobljima umjet-nosti pridavana različita značenja, a u skladu s time i odgoju za i kroz umjetnost.

Univerzalan i humaniziran jezik umjetnosti

Odgovor na probleme i krize da-našnjice profesorica Šavora vidi u promicanju nove odgojne paradi-gme temeljene na stvaranju i ra-zvijanju kulture kroz univerzalan i humaniziran jezik umjetnosti. Pot-

poru u tome pronalazi u dokumen-tima i u rezultatima znanstvenih istraživanja.

Dokument Smjernice za umjet-nički odgoj donesen je na UNES-CO-ovoj svjetskoj konferenciji o umjetničkom odgoju Oblikovanje stvaralačkih mogućnosti za 21. stoljeće (Lisabon, 2006.) i u njemu je jasno istaknuto kako treba de-finirati uloga umjetničkog odgoja u odnosu na stvaralačke potrebe i kulturnu svijest 21. stoljeća te obli-kovati strategije potrebne za uvo-đenje i promicanje umjetničkog odgoja u odgojno-obrazovnom okolišu.

Smjernice također definiraju če-tiri cilja umjetničkog odgoja. Prvi cilj Zagovaranje općeljudskog pra-va na odgoj/obrazovanje i kulturnu participaciju svoj temelj nalazi u dokumentima UN, i to u Općoj de-klaraciji o ljudskim pravima, u ko-joj se ističe pravo na kulturni razvi-tak i obrazovanje kao nezaobilazne pretpostavke osobnog dostojanstva i slobodna razvitka ličnosti, te u Konvenciji o pravima djeteta, gdje se naglašava pravo djeteta na pri-mjereno sudjelovanje u kulturnim i umjetničkim aktivnostima.

Drugi cilj, Razvitak individu-alnih sposobnosti povezan je s povećanim potrebama društava i

njihovih gospodarstava za kreativ-nim, fleksibilnim, prilagodljivim i inovativnim pojedincima koji će se moći snaći u svijetu rada sve podložnijem brzim promjenama,

a upravo takvu širinu postiže se i umjetničkim odgojem.

Višestruke vrijednosti umjetničkog odgoja

Poboljšanje kvalitete odgoja/obrazovanja treći je cilj Smjernica, a temelji se na istraživanjima koja su pokazala da umjetnički odgoj na nekoliko načina bitno poboljšava kakvoću odgoja/obrazovanja: pro-miče općeljudske vrednote, omo-gućuje aktivno učenje, pomaže oblikovanju zanimljivih nastavnih planova i programa, razvija pošti-vanje i suradnju s lokalnom zajed-nicom i kulturom te razvija stručno osposobljene i motivirane učitelje.

Četvrti cilj, Promicanje kulturne raznolikosti, temelji se na spoznaji da umjetnički odgoj razvija osobne i kolektivne identitete i vrjednote, da razvija jezike i oblike komu-niciranja te da prenosi kulturna znanja i izričaje, pridonoseći tako kulturnoj raznolikosti.

UNESCO-ove smjernice za umjetnički odgoj prihvaćene su kao službeni dokument i službena su preporuka svim vladama zema-lja članica, pa to vrijedi i za našu zemlju. Ali to kod nas nije tako jednostavno, naglasila je Šavora.

Iako naši odgojno-obrazovni pro-grami i dokumenti sadrže kulturni i umjetnički odgoj, u praksi svi oblici umjetničkog odgoja (glazbe-ni, dramski, likovni, plesni) dijele sudbinu proturječja: s jedne strane službena retorika kroz dokumente, osobne nastupe političara i medije ističe umjetnost, kulturu, stvaralaš-tvo i obrazovanje kao neporecive vrijednosti zajednice, a s druge

strane u svakodnevnom se životu to ne provodi i ne ostvaruje. Evo samo nekoliko primjera: smanjeni ili potpuno ukinuti nastavni pro-grami (sati) umjetničkih predmeta u osnovnim i srednjim školama; nepostojanje vertikalnog nastavka školovanja (npr. nakon srednje ne postoji nastavak studiranja plesne umjetnosti); drastično smanjenje gradskog i državnog proračunskog novca za odgoj i obrazovanje za umjetnost i kulturu; nema poveza-nosti gospodarstva i kulture (npr. korporacijski identitet graditi i na kulturi); nema povezanosti odgoja za umjetnost i kulturu s turizmom; nema specijaliziranih ureda za po-sredovanje između umjetničkih i kulturnih institucija i sponzoriranja umjetničkih/kulturnih sadržaja... A svjesni smo da Hrvatska, puno prije nego što uđe u EU-u, mora zaštititi i voditi računa o svom identitetu, a to je kulturna baština (u najširem smislu riječi).

Doprinos izgradnji “višestruke inteligencije“

Osim toga, moderno društvo znanja koje naglašeno omoguća-va razvoj intelektualnih vještina, a zanemaruje kreativan (emociona-lan) aspekt čovjekove aktualizaci-je, dodaje još jedan čimbenik (već započetom) propadanju moralnog ponašanja suvremenog čovjeka, jer zdravo moralno ponašanje (do-nošenje odluka, stavovi, prosudbe) zahtijeva i emocionalno (kreativ-no) sudjelovanje.

Oslanjajući se na znanstvene uvide o “višestrukim inteligenci-

jama“ umjetnost je medij za šire i produbljenije učenje različitih predmeta. Na primjer: uporaba boja, oblika i predmeta u vizual-nim umjetnostima može obogatiti poučavanje nastavnih predmeta poput fizike, kemije, biologije ili geometrije, a plesna, dramska i glazbena umjetnost mogu pomoći u poučavanju tjelesne kulture, ma-terinskog i stranih jezika. Plesni kreativni uradci omogućuju mladi-ma da iskažu osobne doživljaje su-vremenog društva, a u glazbenom odgoju nove tehnologije nude mo-gućnosti razvijanja interkulturalne svijesti i zajedničkog stvaranja. Zato svaka država koja želi postati zdravo društvo znanja (a naša dr-žava to želi) treba u svoj odgojno-obrazovni sustav ugraditi i umjet-nički odgoj kao medij koji razvija kreativnost i stvaralaštvo. Pozitiv-ni primjeri (Norveška, Irska, Ka-nada) pokazali su da umjetnički odgoj pridonosi obrazovanju koje objedinjuje tjelesne, intelektualne, socijalne, emocionalne i kreativne (stvaralačke) sposobnosti i omogu-ćuje plodonosnije odnose između obrazovanja, kulture i umjetnosti.

Dijalog među kulturama

Odgoj, poučavanje i učenje u su-vremenom vrtiću i školi nezamisli-vo je bez odgoja za i kroz umjetnost i zato naša pedagoška praksa treba podupirati i aktivno sudjelovati u jačanju dijaloga među kulturama, u inovativnoj praksi i teoriji umjet-ničkog odgoja, a na svjetskoj razini u komuniciranju i razmjeni odgoj-no-obrazovnih politika, resursa i umjetničkih potencijala, kritičkom propitivanju odgojno-obrazovnih, socioekonomskih i kulturalnih učinaka umjetnosti te u čuvanju i propagiranju vlastite materijalne i nematerijalne umjetničke kulture (koja će biti, ako dopustimo, ugro-žena globalizacijom). A sve je to prijeko potrebno za današnje i bu-duće društvene promjene i održivi ljudski razvoj.

Ivna Dorić

Nova odgojna paradigma PreDŠKoLSKI oDGoj

Učenje i poučavanje

kroz umjetnost Iako naši odgojno-obrazovni programi i dokumenti sadrže kulturni i umjetnički odgoj, u praksi svi oblici umjetničkog odgoja (glazbeni, dramski, likovni, plesni) dijele sudbinu proturječja: s jedne strane službena retorika kroz dokumente, osobne nastupe političara i medije ističe umjetnost, kulturu, stvaralaštvo i obrazovanje kao neporecive vrijednosti zajednice, a s druge strane u svakodnevnom se životu to ne provodi i ne ostvaruje

Međunarodna godina približavanja kultura

Ujedinjeni narodi, Međunarodna organizacija za širenje toleranci-je i promicanje poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda čovjeka, 2010. godinu proglasili su Međunarodnom godinom približava-nja kultura te postavili ciljeve: promicanje uzajamne kulturne, et-ničke, jezične i vjerske raznolikosti; stvaranje okvira za zajedničko razmjenjivanje vrijednosti; osnaživanje kvalitetnog obrazovanja i iz-gradnja međukulturne kompetencije te poticanje dijaloga za održivi razvoj.

Umjetnost je medij za šire i produbljenije uče-

nje različitih predmeta

Raskorak između načela i prak-se − U Hrvatskoj nakon srednje škole ne postoji nastavak studi-ranja plesne umjetnosti

Plakat za likovni natječaj francuske Federacije roditelja učenika javnih škola (detalj)


regija

Stručni sastanak i Ministar-ski okrugli stol o znanosti i visokom obrazovanju za

Jugoistočnu Europu, u organi-zaciji Ministarstva prosvjete i znanosti Republike Albanije i UNESCO-a, održan je 21. i 22. svibnja u Tirani. Konferenciji su prisustvovali ministri i viso-ki uzvanici zemalja Jugoistočne Europe i brojni predstavnici me-đunarodnih organizacija i tijela. Ovoj je dvodnevnoj konferenciji, koja je okupila ministre i visoke predstavnike zemalja Jugoistoč-ne Europe za znanost i visoko obrazovanje te stručnjake među-narodnih organizacija i tijela, bio cilj razmijeniti mišljenja, ukazati na probleme i izazove te istaknuti primjere dobre prakse u području znanosti i visokog obrazovanja.

Švicarsko iskustvo Na konferenciji je bilo riječi

o tome kako putem bilateralne i multilateralne suradnje u područ-ju znanosti i visokog obrazovanja razviti širu paneuropsku suradnju i na taj način pridonijeti općem razvoju društva. Budući da sve zemlje Jugoistočne Europe imaju pristup europskim i regionalnim istraživačkim fondovima, ista-knuto je da treba postići značajan napredak u osiguranju korištenja

tih fondova, odnosno da je po-trebno poboljšati sudjelovanje istraživačkih timova iz zemalja Jugoistočne Europe u Sedmom okvirnom programu i drugim eu-ropskim i međunarodnim progra-mima financiranja znanstveno-istraživačke djelatnosti.

Prvog dana Konferencije odr-žan je stručni sastanak visokih predstavnika za istraživanja i vi-soko obrazovanje iz zemalja Ju-goistočne Europe i predstavnika međunarodnih organizacija i tije-la. Predstavnik Centra za društve-ne inovacije (Beč, Austrija) uka-zao je da je neophodno poboljšati bilateralnu i regionalnu suradnju. Čelnici odjela za razvoj ljudskih kapaciteta Vijeća za regionalnu suradnju ukratko su prezentirali rad Vijeća te je istaknut značaj projekata u području obrazova-nja, s posebnim osvrtom na re-gionalnu strategiju za istraživa-nje i razvoj za zemlje Zapadnog Balkana. Nakon toga je direktor Slovenske agencije za istraživa-nje predstavio COBBIS.net, regi-onalnu mrežu za podršku znanju i evaluaciju istraživačke djelat-nosti. Također je prezentiran rad Subregionalnog europskog od-bora za astronomiju (SREAC) i Jugoistočne europske mreže za matematiku i teorijsku fiziku.

U drugom dijelu sastanka pre-

zentirana je razina sudjelovanja zemalja Jugoistočne Europe u europskim i međunarodnim istra-živačkim programima, čime je dan jasan uvid u ostvarenu razinu suradnje i ukazano je u kojim je programima suradnje neophodno poboljšati aktivnost i angažira-nje. Predstavljeno je i švicarsko iskustvo u programima europske istraživačke suradnje s posebnim osvrtom na složene prijavne pro-cedure, što se uglavnom nameće kao prepreka u odgovarajućoj uključenosti akademske zajedni-ce u međunarodnim istraživač-kim programima. Nakon toga je predstavnica Europske komisije kroz svoje izlaganje ukazala i na odgovornost koju ima Europska komisija u što boljem korištenju fondova Europske unije zemalja Zapadnog Balkana. Istaknut je i značaj Europske fondacije za znanost i Europskog programa suradnje u području znanosti i tehnologije (COST).

Drugog dana konferencije, od-nosno na Ministarskom okruglom stolu, šef crnogorske delegacije, prof. dr. Igor Radusinović ukazao je na uključenost Crne Gore u bi-lateralne i multilateralne progra-me suradnje u području znanosti i visokog obrazovanja i na buduće planove unapređivanja suradnje, uz ukazivanje na barijere i ne-

dostatke koji otežavaju sudjelo-vanje Crne Gore u spomenutim programima. Također je istaknuo izazove s kojima je suočena Crna Gora, ali i šira regija te predložio moguća rješenja i odgovore na izazove.

Zaključci i preporuke Na marginama sastanka, šef

crnogorske delegacije sastao se s albanskim ministrom prosvjete i znanosti Myqerimom Tafajem te su se dogovorili o intenziviranju suradnje u okviru postojećega bi-lateralnog sporazuma o znanstve-no-tehnološkoj suradnji.

Na Ministarskom okruglom stolu predloženi su sljedeći za-ključci i preporuke, koji su u fazi usuglašavanja: naglasiti važnost jačanja regionalne suradnje ze-malja Jugoistočne Europe u po-dručju znanosti, istraživanja i visokog obrazovanja kroz bilate-ralnu, regionalnu i multilateralnu suradnju; prepoznati krucijalni značaj okvirnih programa EU i drugih shema financiranja Eu-ropske komisije (IPA, CIP, Eu-ropska mreža preduzeća), kao i značaj programa COST, ESF, UNESCO, WB; prepoznati zna-čaj razvoja suradnje u okviru sporazuma u cilju unapređenja obrazovanja, istraživanja i ino-vacija; zaključiti sporazume o suradnji između zemalja Jugoi-stoče Europe, uz definiranje ja-snih ciljeva i rezultata; proširiti bilateralnu i regionalnu suradnju na paneuropsku razinu; pojedno-staviti korištenje različitih shema financiranja i bolje koordinirati podršku istraživačima; poboljšati korištenje i unaprijediti sinergiju između različitih instrumenata i programa (IPA, EIB, bilateralna suradnja...); unaprijediti evalua-ciju i praćenje regionalne surad-nje u području istraživanja, pri čemu treba koristiti sve značajne indikatore; istaknuti zajednička prioritetna područja i podržati istraživačke centre, koji mogu biti dio mreže centara izvrsno-sti; intenzivirati partnerstvo jav-nog i privatnog sektora; podići razinu svijesti i informiranosti o postojećim mogućnostima za financiranje, posebno iskoristiti mogućnosti Okvirnog programa za istraživanje Europske unije i motivirati znanstvenike, zaposle-ne u malim i srednjim tvrtkama i druge korisnike; poboljšati ad-ministrativne kapacitete u svr-hu pružanja adekvatne podrške, kako znanstvenicima tako i ma-lim i srednjim tvrtkama.

Posebna pažnja mora biti po-svećena odgovarajućem profilu administrativnog osoblja i njiho-voj edukaciji.

Prema MPNCG-u I. B.

Ministarski okrugli stol o visokom obrazovanju CrNa Gora

Potrebno je poboljšati sudjelovanje istraživačkih timova iz zemalja Jugoistočne Europe u Sedmom okvirnom programu i drugim europskim i međunarodnim programima financiranja znanstvno-istraživačke djelatnosti

Znanstvenom suradnjom do razvoja društva

SrbIja

U organizaciji Ureda za europske poslove, prošlog je tjedna u

Novom Sadu obilježen Svjet-ski dan kulturne različitosti. Ove su godine na okruglom stolu sudjelovali i predstav-nici tavankutske Osnovne škole Matije Gupca, koji su uz predstavnike mađarske i rusinske manjinske zajedni-ce, kao i Ureda za inkluziju Roma Vlade Vojvodine, pri-kazali na koji način Hrvati na sjeveru Bačke njeguju svoju kulturu i tradiciju.

Okrugli stol idealan je za razmjenu iskustava i određi-vanje smjernica, kaže ravna-teljica Osnovne škole Matije Gupca Stanislava Stantić Pr-ćić, te dodaje da Vojvodina kao regija u Srbiji prednjači kada se radi o uvažavanju kulturnih različitosti.

“U Vojvodini je iznimno dobro razvijen osjećaj za prihvaćanje različitosti i in-terkulturnosti. Nažalost, za ostatak Republike Srbije to se ne može reći, iako se polako naziru pozitivne promjene. Vjerujem da će ipak doći do razine tolerancije i prihvaća-nja koju ima Pokrajina.“

Hrvatska se zajednica predstavila kroz rad Osnovne škole Matije Gupca, prikaza-ni su radovi od slame, dok su tri djevojčice na sebi imale bunjevačku narodnu nošnju. Međutim, iako sama zajed-nica njeguje vlastitu kulturnu baštinu, odnos države prema, primjerice, hrvatskoj zajedni-ci često je obezvrjeđujući, na-vodi Stanislava Stantić Prćić.

“Mađarska nacionalna za-jednica ove godine slavi pe-desetu obljetnicu Katedre na mađarskom jeziku, a romska je zajednica tek osniva. Mi, Hrvati, takvo što nemamo niti u naznakama.“

Predstavnici rusinske za-jednice pokazali su zanima-nje za rad Tavankućana te je dogovoren posjet Rusinima i održavanje kreativne radioni-ce. Na okruglom je stolu po-nuđena mogućnost uključenja u rad Škole za toleranciju u okviru nevladine organizaci-je Naša Srbija, čiji je opći cilj poboljšanje i unaprjeđenje ukupnih uvjeta života, obra-zovanja, socijalne i zdrav-stvene zaštite djece i mladih. Obilježavanje Svjetskog dana kulturne različitosti ustanov-ljeno je deklaracijom Glavne skupštine Ujedinjenih naroda 2002. godine.

Prema Subotici Danas I. B.

svjetski dan

kulturne različitosti

Vojvodina


svijet

Kada se ravnatelj osnov-ne škole u Nottinghamu John Illingworth morao

suzdržati da ne udari roditelja, shvatio je da je vrijeme za po-dulji odmor. U toj je školi podu-čavao djecu pune 24 godine, a “slomio“ se u 55. godini života.

“Stres se gomilao godinama, ali nisam očekivao da ću tako reagirati. Odjednom sam shva-tio da više ne mogu donositi niti obične odluke i biti u normal-nom odnosu s ljudima. Kada je učitelj pod velikim pritiskom, njegov je odnos prema učenici-ma narušen, a kontrola u učioni-ci smanjena“, kazao je ravnatelj Illingworth i osvrnuo se na slu-čaj Petera Harveyja, nastavnika u Mansfieldu, koji je optužen za pokušaj ubojstva.

snažna emocionalna priroda posla

Naime, 14-godišnji učenik kojeg je napao završio je u bol-nici s krvarenjem mozga i slo-mljenom lubanjom: “Okidač je bio mobilni telefon, odnosno to što su ih djeca koristila za vrije-me nastave. Da nije bio pod pri-tiskom, ne bi tako reagirao.“

Prema istraživanju engleske Udruge za zdravlje i sigurnost (Health and Safety Executive), podučavanje je najstresniji po-

sao na svijetu. Kako ističe rav-natelj Illingworth, oko 80 posto učitelja i nastavnika žali se zbog stresa na radnom mjestu, a stoti-ne profesora zbog toga prerano napušta svoju profesiju. No, što učiteljski posao čini tako stre-snim? Za ravnatelja Illingwort-ha razlog je snažna emocionalna priroda njihova posla.

“U učionici s 25 - 30 djece i isto toliko individualnih potre-

ba, učitelj mora znati vladati situacijom, posebice ako je pred njim zahtjevan razred.“

Bivši nastavnik i istraživač u području obrazovanja dr. Kevin Eames također ističe da je pri-tisak na poslu vrlo intenzivan i “cijedi“ učitelje.

“Adrenalin iz učionice ne može se uspoređivati ni sa čime. Radio sam razne poslove, ali uvijek se vraćam u učionicu.

Profesori s kojima sam radio i koji su stigli iz područja prava, financija i novinarstva istaknuli su da je to najzahtjevniji i mak-simalno iscrpljujući posao koji su ikad radili“, kazao je Eames.

Učitelji konstantno moraju vladati razredom i biti u “do-broj formi“ pred učenicima. No, to postaje sve teže za njih. Prema Mreži za učiteljsku pot-poru, koja pruža telefonsku li-niju za pomoć učiteljima, svaki se četvrti pozivatelj ove godine požalio na to da je pod velikim stresom. Za usporedbu, lani se na te probleme žalio svaki peti učitelj. Ova udruga prima tisuće poziva i e-mailova svake godine od nastavnika koji se ne mogu brinuti za svoju dobrobit na rad-nom mjestu. Samo je u prva tri mjeseca ove godine pomoć Mre-že zatražena čak 49.000 puta.

Što to u današnjem školskom ozračju učiteljima i nastavnici-ma toliko otežava posao? Rav-natelj Illingworth ističe da su engleski nastavnici pod velikim nadzorom ravnatelja, ali i Ofste-ada, ureda za standarde u obra-zovanju i radu s djecom, te kako imaju jako malo vremena za od-mor i “punjenje baterija“.

“U loše vođenim školama i rav-natelji su uzrok stresu. Kada se uči-telj požali na umor, često od njih dobije samo negativnu reakciju.“

Rukovoditelj Mreže za učitelj-sku potporu Julian Stanley kaže da bi učitelji ponekad trebali napraviti pauzu od svog posla zbog stresa i sličnih zdravstve-nih problema. Vrijeme izvan učionice ponekad je najbolja za-štita od stresa te sprječava kva-litetne nastavnike da ne napuste svoj posao zbog pritiska.

Škole moraju štititi svoje nastavnike

“Kada škole štite svoje uči-telje i brinu o njihovu zdravlju, smanjuje se broj bolovanja, a samim se time poboljšava razi-na nastave“, istaknuo je Stanley, dok je dr. Eames dodao da se za-dnjih godina, potpuno pogrešno, uvriježilo mišljenje da je za sve loše, pa čak i rezultate na ispiti-ma, kriv učitelj.

Ravnatelj Illingworth vratio se na “slučaj Harvey“ i istaknuo da su ispadi nastavnika, srećom, ipak vrlo rijetki.

“Stres može uništiti živote učitelji i nastavnika, ali i nji-hovih obitelji“, kazao je Illin-gworth, koji svojim iskustvom pomaže ostalim učiteljima. No, i dalje smatra da se može nositi s učionicom punom djece.

Prema BBC News Priredila Ivana Čavlović

ICM-ovo istraživanje provedeno na 1075 osoba u Engleskoj te 1000 ap-solvenata u Velikoj Britaniji otkrilo je da mnogi podcjenjuju zvanje uči-telja odnosno nastavnika. Agencija za poučavanje i razvoj (TDA) istaknula je kako rezultati ukazuju na to da je nastavnička profesija podcijenjena te da zastarjela percepcija ovoga posla odbija potencijalne kandidate od upi-sa na učiteljske studije.

Istraživanje javnosti pokazalo je kako ljudi nastavničku profesiju vide pri dnu onih koje nude priliku za na-pretkom u karijeri, tek malo ispred novinarstva i poslova u ljudskim re-sursima. Zanimanja u području finan-cija i medicine te javnoj službi rangi-rani su kao najbolji za napredak.

Dvije trećine od 1000 apsolvena-ta s 30 najboljih britanskih fakulteta misli kako nastavnički posao nudi polagan napredak u karijeri te gotovo

nikakve izglede za unapređenje. Više od 80 posto apsolvenata podcjenjuje početnu učiteljsku plaću, a neki čak misle kako je upola manja od realne. Četvrtina ispitanika misli kako go-dišnja primanja nastavnika početnika u Londonu iznose manje od 19.000 funti (162.000 kuna), dok oni zapra-vo godišnje zarađuju oko 26.000 funti (222.000 kuna).

TDA je otkrila kako su svi zapravo u krivu. Zadnja istraživanja Nacional-nog centra za rukovođenje školama pokazala su da 81 posto nastavnika smatra kako imaju dovoljno prilika za napredak u karijeri.

“Kada je u obrazovnom sustavu za-poslen rekordan broj osoba u 2009. godini, ta profesija sve više privlači najbolje studente i osobe koje bi želje-le promijeniti karijeru. Ovo više nije samo siguran posao koji svi uzimaju kao posljednju opciju. To je postalo

zvanje sa sve boljim statusom, koji je sve teže osigurati. Najtalentiraniji ljudi u zemlji počeli su gledati na ovaj posao kao na prvi izbor”, kazao je Graham Holley, izvršni direktor TDA i dodao: “Ipak, postoji opasnost od zastarjelih percepcija o nastavničkom zvanju, koje bi mogle otjerati neke kandidate.”

Anne Byrne postala je ravnateljica osnovne škole u blizini Solihulla, a tek joj je trideset godina.

“Obrazovanje je fantastičan posao za one s ambicijom”, kazala je i ista-knula: ”S 30 godina ja već rukovo-dim, poda mnom su 33 osobe i pred-vodim jednu od najboljih osnovnih škola u zemlji. Plaća je, pak, odraz zahtjevnog posla koji radim. Iskreno, vjerujem da postoji još samo nekoliko zvanja koja nude ovakvu priliku oni-ma koji žele uspjeti.”

Prema BBC News Priredila Ivana Čavlović

Istraživanje Udruge za zdravlje i sigurnost VeLIKa brItaNIja

Oko 80 posto učitelja i nastavnika žali se zbog stresa na radnom mjestu, a stotine profesora zbog toga prerano napušta svoju profesiju

Učiteljski posao je najstresniji na svijetu

Nastavnička profesijaje podcijenjena

Zbog recesije 50 posto više muških učiteljaBroj muškaraca u Velikoj Britaniji koji se prijavljuju za posao učitelja naglo je pora-stao, i to zbog recesije. Čak 52 posto više muškaraca želi podučavati osnovnoškol-sku djecu - u školskoj godini na izmaku 2009./2010. u osnovne škole stiglo je 4700 prijava, oko 1500 više nego prošle školske godine. Također, porastao je broj prijav-ljenih učitelja za poučavanje matematike i stranih jezika, govore podaci Agencije za poučavanje i razvoj (TDA). U osnovnim je školama tradicionalno jedan učitelj na četiri učiteljice. No, rast nezaposlenosti učinio je i muškarcima atraktivnijim posao poučavanja osnovnoškolaca, tvrdi TDA.

Izvršni direktor TDA Graham Holley je re-kao da je poučavanje struka sa statusom u porastu, koji je sve više konkurentan. „Primi-jećen je nagli porast zahtjeva za edukacijom učitelja i nastavnika, i to ljudi koji rade u dru-gim strukama. Oni priznaju da poučavanje može ispuniti njihove ambicije, predstavljati im izazov te nude nagrade kao što su konku-rentne plaće i velike mogućnosti za napre-dovanje u karijeri.“ (ič)

Prema istraživanju, mnogi apsolventi, ali i velik dio javnosti smatra da nastavnički posao nudi polagan napredak u karijeri i male izglede za unapređenje


tema broja

Trajno poboljšavanje rada

odgojno-obrazovnih ustanova

Osnovni je smisao uvođenja samovredno-vanja u školski sustav omogućavanje školama da putem realistične i metodološki jasno defini-rane samoanalize vlasti-tog rada bolje upoznaju svoje razvojne potrebe i poduzimaju mjere za unapređivanje vlastite prakse te za djelotvornije i učinkovitije ostvarivanje željenih odgojnih i obrazovnih ciljevaTe

ma br

oja: S

amov

redno

vanje

πkola

Što neku školu čini dobrom? Ovim se pitanje ustrajno, već desetljećima, bave istraživači u području obrazovanja i kreato-

ri obrazovnih politika. Kvaliteta škole, njezina učinkovitost i sposobnost ostva-rivanja pozitivnih ishoda trajno su otvo-rene teme. Kvaliteta nacionalnog obra-zovanja, a time i budućnost zajednice u velikoj je mjeri, možda i najviše, ovisna o kvaliteti rada škola. Roditelji, obitelj i društvo u cjelini opravdano od škola oče-kuju da na najkompetentniji mogući na-čin potiču osobni razvoj svakog učenika i time pridonose razvoju humanog, soci-jalnog i intelektualnog kapitala društva. Pokazuje se također da izazovi 21. stolje-ća postavljaju pred škole nove zahtjeve. Društvena tranzicija, globalizacijski pro-cesi, promjene sustava vrijednosti, teh-nološki razvoj, informacijska revolucija koja mijenja načine poučavanja i učenja - sve to od škola traži veliku prilagodlji-vost, spremnost na izazove i otvorenost za promjene.

Najvažnija pitanja koja se postavljaju pred škole jesu kako pripremati učenike za neizvjesnu budućnost, kako ih opre-mati nužnim alatima za uspješno snala-ženje u životu, kako jačati one ljudske kapacitete koji će im najbolje pomoći

da ostvaruju svoje ciljeve, da žive pro-duktivan, konstruktivan i kreativan ži-vot. Valja reći da su s ciljem praćenja i podizanja odgovornosti i kvalitete škola u Hrvatskoj zakonski regulirani i pokre-nuti sustavi vanjskog vrednovanja obra-zovnih postignuća i samovrednovanja škola. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi izrijekom odre-đuje da su „škole dužne koristiti rezultate nacionalnih ispita i sve druge pokazatelje uspješnosti odgojno-obrazovnog rada za analizu i samovrednovanje radi trajnog unapređivanja kvalitete rada škole“.

Što je samovrednovanjeU tom smislu, čak godinu dana prije

samog donošenja spomenutog zakona, dakle tijekom 2007. godine, Agenci-ja za odgoj i obrazovanje prepoznala je važnost provjere modela samovredno-vanja škola te je zajedno s Institutom za društvena istraživanja - Centrom za istraživanje i razvoj obrazovanja provela projekt pod nazivom „Samovrednovanje škola - prilog unapređivanju obrazovanja u osnovnim školama“. U projektu je su-djelovalo 19 osnovnih škola iz različitih

Pripremio Marijan ©imeg

Nastavak na 14. stranici


tema broja

dijelova Hrvatske u razdoblju od rujna 2007. do ožujka 2009. godine. Projekt je osmišljen i pokrenut da bi se iskustva tih škola iskoristila za dublje razumije-vanje okolnosti u kojima se provodi sa-movrednovanje u našim školama, za ra-zumijevanje naravi procesa pokrenutih samovrednovanjem, kao i za istraživa-nje mogućnosti koje samovrednovanje može ponuditi za unapređivanje školske prakse. Dodatni su ciljevi projekta bili da se provjeri primjenjivost jednostav-nog strukturiranog pristupa samovred-novanju i planiranju razvoja u osnovnim školama, da se identificira ključne čim-benike o kojima ovisi uspješnost samo-vrednovanja u osnovnoškolskom kon-tekstu te da se pokažu različiti primjeri samovrednovanja u školskoj praksi.

Valja naglasiti da je samovrednova-nje škola sustavan i transparentan pro-ces refleksije vlastite prakse koji ima za cilj unapređivanje obrazovnog procesa, ali i promicanje profesionalnog i orga-nizacijskog učenja. Samovrednovanje u školama provode sami sudionici od-gojno-obrazovnog procesa uključujući učenike, njihove roditelje i sve nastavno i nenastavno osoblje. Samovrednovanje otvara mogućnost da cijela školska za-jednica aktivno razmišlja i raspravlja o radu škole te gradi viziju i plan svoga razvoja. Za razliku od vanjskog vredno-vanja koje se organizira izvan škole, a u okviru agencija ili Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja i javlja se kao vanjski kontrolni i donekle ugrožavajući mehanizam, samovredno-

vanje je interno i pod kontrolom je škol-skog kolektiva. Regulirano je u školi i predstavlja unapređivanje škole iznutra i odozdo, temeljeno je na uzajamnom po-vjerenju, na uvjerenju u vlastite moguć-nosti i viziji vlastitog razvoja, na spre-

mnosti djelatnika na samoanalizu bez vanjskih pritisaka. Osnovni je smisao uvođenja samovrednovanja u školski sustav omogućavanje školama da putem realistične i metodološki jasno definirane samoanalize vlastitog rada bolje upozna-

ju svoje razvojne potrebe i poduzimaju mjere za unapređivanje vlastite prakse te djelotvornije i učinkovitije ostvarivanje željenih odgojnih i obrazovnih ciljeva.

U sklopu konceptualnog postavljanja sustava samovrednovanja u projekt se krenulo od nekih polaznih načela, odno-sno shvaćanja o naravi škole. Ponajprije, od spoznaje da je svaka škola organizam za sebe i da ne postoje dvije identične škole, zatim da svaka škola ima kapa-citete za promjene i vlastiti razvoj te da svaka škola može biti bolja nego što je trenutno. Na tragu takvih temeljnih po-stavki, svaka od 19 škola uključenih u projekt postavila si je nekoliko pitanja na koja su nastojale dati odgovarajuće odgovore. Pitanja su vrlo jednostavna: kakva smo mi škola, koliko smo dobri, koji su nam razvojni prioriteti, što može-mo učiniti da bismo bili bolji, kako pla-nirati razvoj, kako ostvariti planove i že-ljene ciljeve? Samovrednovanje je vrlo važan aspekt vrednovanja, jer se tijekom samoanalize mogu ostvariti važni uvidi, razjasniti nejasnoće, pronalaziti načini za unapređivanje svakodnevne prakse, a premda taj proces može biti zanimljiv i dramatičan, sve se ipak događa unutar kolektiva, bez vanjskih pritisaka, vanj-ske kontrole i stresa.

Podizanje kvalitete obrazovanja

Jedna je od osnovnih funkcija samo-vrednovanja škola unapređivanje od-gojno-obrazovnog procesa, odnosno podizanje razine kvalitete škole u svim područjima njezina djelovanja. Kad se govori o kvaliteti, uvijek se mora imati na umu činjenicu da škola mora zado-voljavati prostorne, materijalne, kadrov-ske, organizacijske i sve ostale uvjete propisane prihvaćenim standardima da bi uopće smjela obavljati odgojnu i obrazovnu djelatnost. Škola mora imati i ljudske resurse koji su spremni i sposob-ni unapređivati rad škole. Također, mora postojati svijest o tome da škola postoji radi svojih korisnika i mora činiti sve da bi zadovoljila njihove potrebe, a u tom kontekstu škola mora težiti izvrsnosti, odnosno mora imati želju za stalnim na-predovanjem i ostvarivanjem što je mo-guće boljih rezultata.

Kad se u tom kontekstu govori o kva-liteti, onda svakako valja istaknuti i uče-niku usmjeren pristup kao dominantnu paradigmu koja u središte obrazovnog

Nastavak sa 13. stranice

Radom na projektu pot-vrdili smo naša prethodna razmišljanja o tome u kojem je smjeru potrebno poboljšati odnose unutar škole. Bio je to, također, i svojevrsni iza-zov koji su svi prihvatili, a ubrzo smo shvatili da iz sud-jelovanja u projektu možemo imati koristi za napredak naše škole

Uključivanje škole u projekt samovred-novanja vrijedno je i dragocjeno iskustvo. Radom na projektu potvrdili smo naša prethodna razmišljanja o tome u kojem je smjeru potrebno poboljšati odnose unutar škole. Bio je to, također, i svojevrsni iza-zov koji su svi prihvatili, a ubrzo smo shva-tili da iz sudjelovanja u projektu možemo imati koristi za napredak naše škole.

Škola je osnovana 1956. godine i od samog početka je vježbaonica današnjeg Učiteljskog fakulteta te Prirodoslovno-ma-tematičkog fakulteta. Generacije studena-ta prisustvovale su velikom broju uzornih i javnih predavanja, na stručnoj pedagoškoj praksi te ostalim oblicima nastave i tako stekli vještine za rad u svojim budućim školama. U redovnoj nastavi imamo inte-grirane slušno oštećene učenike iz Polikli-nike Suvag, u školskom prostoru djeluje i Centar Dugave u sklopu kojeg radi jedna grupa produženoga stručnog postupka za učenike predmetne nastave.

Osim uobičajenih izvannastavnih ak-tivnosti te provedbe dodatne, dopunske i izborne nastave škola sudjeluje u raznim projektima. Valja spomenuti UNICEF-ov projekt Škole za Afriku, zatim projekt

Bistrići te Flick the switch, koji radimo u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodo-gradnje u okviru kojeg se ispituje moguć-nost efikasnije energetske učinkovitosti toplinskih postrojenja škole. Škola ima dobro razvijenu suradnju s lokalnom za-jednicom pa je Gradsko vijeće Trnje fi-nancijski pomoglo rekonstrukciju parka i školskog igrališta, a surađujemo i s tvrt-kama Ingra i Ulix, zahvaljujući kojima je počet projekt uređenja i opremanja poje-dinih učionica.

Radom u projektu samovrednovanja došli smo do određenih spoznaja te odre-dili vlastite prioritete. Shvatili smo da sami možemo utjecati na kvalitetu komunika-cije između samih djelatnika škola, ali i između djelatnika i učenika te između dje-latnika i roditelja. Stoga smo osmislili pro-jekt pod nazivnom Dobra škola za dobre ljude kroz koji ćemo nastojati poboljšati odnose u školi. U okviru projekta održane su brojne radionice i seminari, drukčija je organizacija sjednica Razrednih i Učitelj-skoga vijeća, osnovali smo klub učitelja,

organizirali zajedničke vikend-izlete dje-latnika škole. Nositelj aktivnosti je školski tim za kvalitetu i očekujemo vidljiv napre-da u odnosu na inicijalno stanje.

Drugi prioritet nam je opremanje ško-le te opremanje i rekonstrukcija školskih prostora, a to su zadaci koje ne može-mo realizirati sami, već smo procijenili da potražimo podršku i pomoć od osni-vača, lokalne zajednice i svih zaintere-siranih za razvoj škole. Školu vidimo u skladu sa sloganom koji smo izabrali u ovom projektu - Dobra škola za dobre ljude. Želimo školu u kojoj će svi sudioni-ci u obrazovnom procesu raditi i živjeti u skladu sa sloganom. U želji da uspijemo, projekt koji smo zamislili proširit ćemo i na sljedeću školsku godinu te u suradnji s osnivačem i lokalnom samoupravom u što skorijem vremenu poboljšati uvjete rada u školi.

Blaženka Jurić-Mrša, kritička prijateljica školeMislim da je škola nakon završetka sa-

moevaluacijskog izvješća i aktiviranjem cijelog tima za kvalitetu u cijelosti osvije-stila važnost i potrebu samovrednovanja za unapređivanje kvalitete rada u školi. U školi postoje kvalitetni ljudski resursi, in-trinzična motivacija svih sudionika, surad-ničko ozračje te otvorenost za nove ideje i projekte. Tijekom naših susreta redefini-rali smo razvojni plan škole usmjerivši ga na specifične i mjerljive ciljeve.

Koristi od ulaska u projekt imaju svi: učenici, učitelji, roditelji. Ravnatelju je ko-ristio u snalaženju u njegovoj ulozi, proši-rio mu gledanje na školu, njezine predno-sti i mogućnosti unapređenja, pomogao mu odnose s članovima tima i stručnim suradnicima kao i sa svima zaposlenima podići na još višu razinu. Proces je pokre-nut, otvorili su se putovi suradnje među članovima tima, stečene su mnoge nove spoznaje o školi, došlo se do ideja o tome što i kako unaprijediti.

DARKO cINDRIĆ, ravnatelj Osnovne škole Davorina Trstenjaka, Zagreb

Vrijedno i dragocjeno iskustvo


tema broja

procesa stavlja svako pojedino dijete. Pitanja koja proizlaze iz takvog gleda-nja na stvari su posve logična i nije ništa neobično kad se i u procesu samovred-novanja djelatnici škole pitaju pruža li škola optimalnu podršku svim učenici-

ma u njihovu procesu osobnog rasta i razvoja, koliko škola uvažava i koliko se prilagođava individualnim razlikama u interesima, talentima i stilovima svo-jih učenika. Pitanje je i uči li škola svoje učenike kako učiti, kako preuzimati od-

govornost za vlastiti život, kako rješava-ti probleme, kako donositi teške i slože-ne odluke, zatim potiče li škola razvoj pozitivnog samopoimanja, samopouzda-nja, kompetentnosti kod svojih učenika, omogućuje li škola svojim učenicima

skladan i maksimalna tjelesni, psiho-loški i socijalni razvoj. Sva ova pitanja djelatnici škole moraju si postaviti u procesu samovrednovanja i moraju raz-mišljati o tome kako postići da škola do-ista ostvaruje ovakve ishode i da omogu-ćava optimalna razvoj svakog učenika. Važno je stoga naglasiti, pogotovo danas kad se kao kriterij uspješnosti škola sve više postavljaju rezultati učenika na na-cionalnim ispitima i državnoj maturi, da obrazovanje ne smije biti samo natjeca-nje i da postignuća poput dobrog rezul-tata na nekom testu nisu najvažnija i da ne objašnjavaju smisao obrazovanja. Jer, obrazovanje ostvaruje svoj smisao ako u njemu nalaze ispunjenje i zadovoljstvo svi koji su uključeni u taj proces i ukoli-ko ono vodi razvoju osobnih potencijala i dobrobiti svakoga pojedinog učenika.

Da bi ostvarila tu svoju temeljnu misi-ju škola mora obraćati pažnju na brojne aspekte svoga djelovanja koji osigura-vaju kvalitetno učenje i razvoj učeni-ka. Među njima valja izdvojiti nekoliko važnih faktora, a to su profesionalno i visokostručno rukovođenje, zajednič-ka i usuglašena vizija i ciljevi, povolj-no okruženje za učenje, usmjerenost na učenje i poučavanje, visoka očekivanja, praćenje napredovanja, prava i odgo-vornosti učenika, svrhovito poučavanje, škola kao zajednica koja uči te partner-stvo škole i obitelji.

Veća autonomija škole Da bi škole mogle razvijati kulturu

kvalitete i da bi mogle preuzimati veću

Moto naše škole je „Svaki učenik ne mora biti odličan đak, ali može postati odličan čovjek“ i na tom tragu naša misija je kvalitetnim odgojem i obrazovanjem osposoblja-vati učenike za samostalan i odgovoran život, poštivanje ljudskih prava i usvajanje vrijednosti rada, suradnje, zajedništva i tolerancije

Suočeni s ponudom za sudjelovanje u projektu samovrednovanja zanima-lo nas je da dobijemo uvid u trenutačni status naše škole kod učenika, roditelja i učitelja. Željeli smo naći novi poticaj za osobni i profesionalni razvoj naših uče-nika, učitelja, stručnih suradnika, rav-nateljice i škole kao zajednice. Proces samovrednovanja zahtijevao je kritičko promišljanje svih sudionika, a prikuplje-ne informacije dale su novo viđenje na-šeg rada. Neke su učitelje potaknule na kvalitetniji samouvid, a druge na osvje-štavanje visoke osobne kvalitete. U timu za kvalitetu usuglašeno je promišljanje o vrijednosti i važnosti samoprocjenjivanja u cilju poboljšanja kvalitete rada škole. Naglašena su nastojanja prema osna-živanju razrednih zajednica, odgajanju učenika za kvalitetan suživot, nenasilno rješavanje sukoba. Svi bi učitelji trebali proći svojevrsnu izobrazbu za samovred-novanje, jer važna je razmjena iskustava s drugim školama i osjećaj da smo slični, ali i različiti. Iskustvo samovrednovanja osoban je čin i ne mogu se prepisivati

tuđi razvojni planovi, iako nije loše ko-municirati s drugim školama i razmjenji-vati iskustva s njima te i tako uvidjeti da smo slični, ali i različiti.

Naša je škola prepoznatljiva po radu s darovitim učenicima, ali i po uvažava-nju različitih potreba učenika pa tako s učenicima s teškoćama radi defektolog i asistent u nastavi, a za rad s darovitima educirali smo učitelje kroz različite obli-ke stručnog usavršavanja. Rano učenje stranih jezika dugogodišnja je praksa u našoj školi, a njegujemo i lutkarstvo, filmsko stvaralaštvo, informatiku i mnoge druge aktivnosti. Sudjelujemo u projektu UNICEF-a Za sigurno i poticajno okru-ženje u školama, CAP-ovu projektu pre-vencije nasilja nad djecom, za roditelje je pokrenuta Škola za roditelje. Odnosi s lokalnom zajednicom slabi su od sa-mog osnutka škole, to smo identificirali u SWOT-ovoj analizi kao neiskorištenu mogućnost potpore školi.

Tijekom samoanalize ustanovili smo da su nam prioritetna područja unapre-đivanje kulture ponašanja učenika i po-štivanje pravila te razvoj samostalnog rada i odgovornosti učenika. Tijekom rasprava uočili smo da su nam u lan-cu podrške učenicima i školi jako važni i roditelji i lokalna zajednica te smo u skladu s time ta područja razradili kao male razvojne planove. Tako su i tri glav-na područja u razvojnom planu škole upravo unapređivanje kulture ponašanja učenika te suradnje s roditeljima i lokal-nom zajednicom. U okviru projekta Za sigurno i poticajno okruženje u školama educirali smo učitelje i roditelje za pre-venciju nasilja među učenicima, bavili se razvojem socijalnih vještina, utvrdili pra-vila na razini škole te ustanovili sandučić povjerenja. Učenici su aktivno uključeni u sva zbivanja, pa i u tim za kvalitetu. Za

roditelje su u okviru projekta Škola otvo-rena roditeljima organizirane radionice iz područja kvalitetnog roditeljstva.

Kad se govori o viziji razvoja škole, valja napomenuti da je moto naše škole „Svaki učenik ne mora biti odličan đak, ali može postati odličan čovjek“ i na tom tragu naša misija je kvalitetnim odgojem i obrazovanjem osposobljavati učenike za samostalan i odgovoran život, poštiva-nje ljudskih prava i usvajanje vrijednosti rada, suradnje, zajedništva i tolerancije. Krajnji rezultat svih napora je stjecanje trajnog i primjenjivog znanja te osposo-bljavanje učenika za cjeloživotno učenje i osobni razvoj što je pretpostavka ostva-renja života u društvu znanja. Strategija razvoja takve škole uključuje kreativni pri-stup, odabir i primjenu nastavnih načela, metoda i oblika rada koje će kod svakog učenika rezultirati razvojno i poticajno na svim područjima njegove osobnosti. Vi-

dimo svoju školu i kao stup zajednice, jer su aktivnosti koje škola organizira, sama ili uz pomoć vanjskih suradnika, zapravo jedine strukturirane aktivnosti za mlade u naselju.

U tom smislu želimo i ubuduće poti-cati profesionalni razvoj svih djelatnika škole, edukaciju za roditelje, timski rad učitelja, unapređivanje kvalitete nastave i izvannastavnih aktivnosti, organizira-nje vršnjačke potpore i medijacije među učenicima, prevenciju nasilja nad dje-com i među djecom. Cilj koji bismo željeli postići za svakoga našeg učenika jest školski uspjeh te pozitivna slika o sebi, a na razini škole želimo sustavno razvija-ti pozitivnu školsku kulturu i klimu te biti škola koja uči.

Suzana Hitrec, kritička prijateljica školeProcesu samovrednovanja škola vrlo je

ozbiljno i motivirano pristupila, a u tome je ključan angažman ravnateljice. Čla-novi školskog tima za kvalitetu pokazali su osobnu motivaciju i inicijativu, a u sa-movrednovanje su uključeni i učenici, svi učitelji, roditelji i predstavnici lokalne za-jednice. Najvažniji učinci samovrednova-nja odnose se na svjesno, strukturirano i praćeno unapređivanje kvalitete, jačanje komunikacijskih veza, određivanje stra-tegije te osmišljeno dovođenje učenika u središte pozornosti. Škola se tijekom ovog procesa intenzivnije povezala s lokalnom zajednicom te je time aktivno pridonijela rješavanju prometno-sigurnosnog proble-ma. Moj je dojam da škola nije pristupila samovrednovanju kao nametnutoj obve-zi koju želi formalno ispuniti, već doista kao procesu analiziranja, unapređivanja te praćenja kvalitete rada škole kao cje-line i kvalitete rada učitelja, ravnateljice i učenika.

BLAŽENKA jURIĆ-MRŠA, ravnateljica, Osnovna škola Frana Galovića, Zagreb

slični smo, a ipak različiti



tema broja

odgovornost za vlastito djelovanje i vla-stiti razvoj, nužno im je osigurati dovolj-nu razinu autonomije u kreiranju sebe u skladu s vlastitim idejama, lokalnim spe-cifičnostima i potrebama. U tom smislu škole bi trebale prestati biti isključivo iz-vršna tijela centraliziranog upravljanja te postati pokretači konstruktivnih promje-na i aktivni kreatori vlastitog djelovanja i odlučivanja. U našem Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj ško-li istaknuto je opredjeljenje za davanjem autonomije školama u planiranju i orga-nizaciji te slobodi pedagoškog i meto-dičkog rada. Samovrednovanje škola u takvom se sustavu pokazuje korisnim, jer pomaže učinkovitijem odlučivanju i pridonosi povećanju uspješnosti rada škola. Naime, u proces samovrednova-nja uključeni su sudionici svakodnevnog života škole - učitelji, učenici, stručni suradnici, roditelji - dakle ljudi koji su najupućeniji u sve okolnosti i događanja u školi i koji imaju najbolje uvide i ideje o tome što bi u specifičnim okolnostima trebalo poduzimati da se problemi riješe i da bi se ostvarivale potrebne promjene i željeni ciljevi.

A kad je riječ o promjenama onda va-lja istaknuti da je samovrednovanje usko povezano s idejom o važnosti razvoja škola i unapređivanja kvalitete njihova rada te da razvoj treba brižljivo plani-rati i da se to nikako ne može nametati odozgo već se mora temeljiti na dubljem razumijevanju školskih i lokalnih okol-

Nastavak sa 15. stranice

Temeljem rada na ovom projektu dobili smo realniju i objektivniju sliku stanja, a to će nam pomoći u planiranju strategije daljnjeg djelovanja i rada škole. Ovakav način rada podloga je za razvijanje dobrih suradničkih odnosa i stvaranje novog ozračja u školi koje se temelji na većoj odgovornosti prema preuzetim zadacima

Uključivanje u projekt samovrednova-nja novo je iskustvo. Pokušaj je to da se na novi način proanaliziraju resursi škole i da se u budućnosti maksimalno iskori-ste. Važnim smatram suradničke odnose unutar tima te želju njegovih članova da prema svojim osobnim i stručnim kompe-tencijama pridonesu realizaciji postavlje-nih ciljeva. Nakon početnog snimanja sta-nja, zaključili smo da tim za kvalitetu treba proširiti predstavnicima roditelja, učenika i osnivača. Važnim smatram i kvalitetne su-radničke odnose unutar tima i uvažavanje mišljenja koje se argumentiralo i profilira-lo u konstruktivnim diskusijama. Ovakav način rada podloga je za razvijanje do-brih suradničkih odnosa i stvaranje novog ozračja u školi koje se temelji na većoj od-govornosti prema preuzetim zadacima.

U prvi plan treba staviti učenike i osigu-rati im maksimalnu podršku u radu koja će se temeljiti na poticajnom okruženju i

stručnom radu. Valja također omogućiti učenicima dovoljno vremena za vježba-nje, ponavljanje i praktičan rad te ih motivi-rati da ne uče samo za ocjenu, već ih kroz nastavu pripremati za stvarni život. Važno je u svakoj situaciji pružiti im emocional-nu podršku i individualnu pomoć te stvoriti uvjete u kojima će do izražaja doći njihova kreativnost, istraživački i stvaralački rad. Temeljem rada na ovom projektu dobili smo realniju i objektivniju sliku stanja u školi, a to će nam pomoći u planiranju strategije daljnjeg djelovanja i rada škole.

Nakon upoznavanja s projektom samo-vrednovanja na Učiteljskom vijeću naprav-ljena je procjena sadašnjeg stanja škole, a procjenjivalo se kvalitetu nastave i nastav-nog plana i programa, postignuća učenika, podršku učenicima, slobodne aktivnosti,

uvjete rada, rukovođenje školom, surad-nju s lokalnom zajednicom i razvoj škole. Slične procjene ponuđene su učenicima i roditeljima te je na temelju svih anketa provedena SWOT-ova analiza kojom su definirane prednosti škole te njezini nedo-staci, mogućnosti, poteškoće i opasnosti. To je bila polazna osnova za definiranje prioritetnih razvojnih područja škole, a to su dogradnja škole za jednosmjensku nastavu i organizacija jednosmjenske na-stave, zatim jedinstveno odgojno djelova-nje škole, prehrana učenika te suradnja s osnivačem.

Razvojni plan obuhvaća upravo ova četiri osnovna zadatka. Danas se rad škole odvija u jednoj smjeni i promjene koje se sad rade su usmjerene na neke sitne izmjene rasporeda izborne nastave i izvannastavnih aktivnosti. Drugi prioritet u razvojnom planu škole je jedinstveno odgojno djelovanje škole te je istaknuta potreba još tješnje međusobne suradnje i predložene su mjere za uspostavu dodat-ne komunikacije koje uključuju suradnju s razrednicima i predmetnim nastavnicima, zajedničke roditeljske sastanke s članovi-ma razrednoga vijeća, donošenje etičko-ga kodeksa kojim bi se regulirali odnosi škola - učenik - roditelj te odredila pravila i obveze svih. Prehrana učenika kao treći prioritet dobro je organizirana, a ističe se zadovoljstvo učenika i roditelja uvođenjem i mogućnošću konzumiranja ručka i kva-litetom jelovnika, no ostaje s osnivačem škole dogovoriti mogućnost dogradnje nove školske kuhinje i blagovaonice. Su-radnja s osnivačem, Gradom Varaždinom, doista je dobra. Dosta se ulaže u različite programe, u opremanje i dogradnju obje-kata, no u svrhu još bolje organizacije već na početku svake školske godine treba

imati plan financijskih sredstava za pro-grame koje škola može realizirati, jer školi je to važno zbog donošenja godišnjeg pla-na i programa rada.

Kad je riječ o viziji razvija škole, valja naglasiti da škola već dvije godine radi u jednoj smjeni, što je pridonijelo podizanju kvalitete redovne nastave, ali i organiza-ciji svih ostalih aktivnosti. Škola ima veliki kapacitet za daljnji razvoj, a prije svega to se odnosi na ljudske resurse, odnosno učitelje, stručne suradnike i ostale djelat-nike škole koji svaki na svoj način prido-nose njezinu razvoju. Vrijedna je spozna-ja da svi konstantno iskazuju spremnost za nove izazove i inovacije, odnosno za uključenost u razne projekte i akcije. Ta-kav rad rezultira većim angažmanom uči-telja i stručnih suradnika pa se učenicima pružaju raznovrsni sadržaji i načini pouča-vanja. U budućnosti bit će potrebno raditi na opremanju dograđenog dijela školske zgrade suvremenim nastavnim sredstvi-ma i pomagalima te omogućiti kontinuira-no stručno usavršavanje.

U perspektivi očekujemo uključivanje većeg broja roditelja u događanja u školi te razvijanje partnerskih odnosa i još većeg uvažavanja i dogovaranja oko odgojnih postupaka. Vjerujem da će i vijeće uče-nika pridonijeti izgrađivanju imidža škole u skladu s promjenama koje se događa-ju i pomoći u donošenju etičkog kodeksa škole. Uređenje, odnosno oplemenjivanje prostora škole mora biti stalna briga da bi se stvorilo ugodno radno ozračje. U cilju još kvalitetnije skrbi o učenicima bilo bi potrebno ekipirati stručnu službu škole stručnim suradnikom logopedom. Vjeru-jemo da će Grad Varaždin kao osnivač prepoznati naše kvalitete i pružiti nam potporu za realizaciju novih programa i pratiti nas u našem razvoju kao i do sada. Nošeni tradicijom i duhom prve osnovne škole, spremni smo u budućnosti za nove ideje, zamisli i izazove da bismo još više pospješili ugled škole u zajednici i učinili je ugodnom i poticajnom sredinom za naše sadašnje i za buduće polaznike.

KARMEN HANs jALŠOVEc, ravnateljica, Prva osnovna škola Varaždin

Dobro znamo svoje prioritete

Projekt je u cijelosti realiziralo 19 škola: II. OŠ Čakovec, OŠ Draganići, OŠ Garešnica, OŠ Viktora Kovačića, Hum na Sutli, OŠ Vilima Korajca, Kaptol, OŠ Gra-brik, Karlovac, OŠ Katarina Zrinska, Mečenčani, OŠ Obrovac, OŠ Antuna Mihanovića, Osijek, OŠ Popovac, OŠ Andrije Palmovića, Rasinja, OŠ Sokolovac, OŠ Gri-pe, Split, I. OŠ Varaždin, OŠ Vladimira Nazora,Virovitica, II. OŠ Vrbovec, OŠ Frana Galovića, Zagreb, OŠ Davorina Trstenjaka, Zagreb, OŠ Zlatar Bistrica.


tema broja

nosti i specifičnosti. Planiranje razvoja je proces kojim se određuje smjer, cilj, način i sredstva za ostvarivanje željenih promjena i to je iznimno važno, jer se često događa da se u školama poduzima-ju brojne aktivnosti, a da se istodobno ne postižu posebno vrijedni rezultati niti učinci. Samovrednovanje je važno ne samo za kratkoročno nego i za dugoroč-no, odnosno strateško planiranje koje u sebi uključuje ciljeve, poželjne ishode, strategije, izvršitelje i vremenske roko-ve.

U takvom planiranju uvijek je prvo pi-tanje što želimo ostvariti te zašto baš to želimo kao svoj prioritetni cilj. U spo-menutih 19 osnovnih škola koje su su-djelovale u projektu timovi za kvalitetu su istaknuli različite prioritetne ciljeve što samo potvrđuje tezu da je svaka ško-la jedina i jedinstvena i da u tom procesu ne dolazi u obzir nikakvo prepisivanje od drugih. U jednoj je školi kao cilj postav-ljena kvalitetnija organizacija nastave, u drugoj rad na razvoju radnih navika, po-dizanje kvalitete komunikacije i razvo-ju socijalnih vještina učenika, stručno usavršavanje učitelja, veće uključivanje roditelja u rad škole, jačanje suradnje s lokalnom zajednicom, ekipiranje struč-no-razvojne službe. Pri izradi školskoga razvojnog plana valja detaljno opisati svaki zacrtani cilj, procijeniti i dinami-ku njegove realizacije, analizirati rizike, specificirati resurse potrebne za ostvare-nje cilja, način kako će se nešto ostvariti kao i izvore potrebnih sredstava, zatim tko će izvršiti planirano i u kojem roku će se to izvršiti. Izvršenje plana, narav-no, ovisi o ljudskim čimbenicima, o or-ganizacijskim kapacitetima, motivaciji, o entuzijazmu i angažmanu ključnih po-jedinaca pa izvrstan plan može lako pro-pasti zbog loše primjene baš kao što će i savjesna realizacija lošega plana završiti neuspjehom.

Ključni akteri samovrednovanja

Za uspješnu provedbu samovredno-vanja škole ključne su uloge ravnatelja, školskih timova za kvalitetu i supervi-zora, odnosno kritičkih prijatelja. Činje-nica je da se rukovođenje i upravljanje u gotovo svim istraživanjima učinkovito-sti škola u pravilu ističe kao najvažniji čimbenik pa se bez vizionarskog anga-žmana ravnatelja ne može ni očekivati spremnost škola na promjene i pokreta-nje razvojnih procesa. Samovrednova-nje pruža ravnateljima priliku da grade novu kulturu kvalitete u svojim škola-ma, ali istodobno postavlja i mnoge iza-zove, jer je pitanje kako će ravnatelji ne samo progurati svijet o potrebi razvoja kvalitete u školama nego i kako će pro-mijeniti stare navike svojih suradnika, učenika i njihovih roditelja, te kako osloboditi inicijativnost, poduzetnost, kreativnost, inovativnost i entuzijazam kod učitelja i učenika. Može to postići kvalitetnim informiranjem svojih surad-nika o izazovima pred kojima se škola nalazi, njihovim angažiranjem na svim razinama organizacije i provedbe ra-zvojnih procesa, promicanjem timskog rada, suradničkih odnosa i kreativnog rješavanja problema te jačanjem osjeća-ja zajedništva.

Uspješan ravnatelj mora stvarati uvjete u kojima se postavljeni razvojni ciljevi i ostvaruju, on mora stvarati uvjete za bo-lji rad škole, bolja postignuća učenika i za vrednije obrazovne ishode. Ravnatelji imaju glavnu pokretačku, upravljačku i kontrolnu ulogu u procesu samovredno-vanja i bez njihove motivacije, zaintere-siranosti i angažmana samovrednovanje zasigurno neće ostvariti željene učinke.

Druga važna karika u lancu je tim za kvalitetu, jer samovrednovanje je grupni proces i oslanja se na mišljenja i isku-


Kritički prijatelj na sve gleda iz druge perspektive, sudjeluje u procesu analize, vrednovanja i planiranja razvoja škole, iznosi os-obna razmišljanja, nudi dobronamjerne prijedloge i savjete koji pridonose boljem i kvalitetnijem razumijevan-ju i realizaciji postavljenih ciljeva

U projekt Samovrednovanje osnovnih škola uključila sam se u studenome 2008., nekoliko mjeseci prije njegova kra-ja, saznavši da tri od devetnaest osnovnih škola nisu našle kritičke prijatelje. Budući da me tema samovrednovanja zanimala, a kritički prijatelj nisam bila, nova uloga mi je postala izazov i pokrenula u meni do-datnu energiju. Prikupila sam materijele o projektu, upoznala se s načelima djelo-vanja, ulogom, zadacima i nadležnostima kritičkog prijatelja te dinamikom aktivnosti do kraja projekta.

Škole s kojima sam radila - Katarine Zrinske iz Mečenčana, Andrije Palmovića iz Rasinje i Sokolovac - upoznala sam kroz sastanke s timovima za kvalitetu i kroz do-kumente koje su oni prije mog uključivanja izradili. Jedan je tim obavio temeljit proces samovrednovanja, uključivši sve učenike i roditelji te učitelje, popunio obrazac sam-ovrednovanja i tu je stao. Drugi je tim samovrednovanjem obuhvatio učitelje, članove Vijeća roditelja, napravio SWOT-ovu analizu i stao na razradi razvojnog plana. Treći tim se zaustavio na razradi drugoga razvojnog cilja.

Moj je prvi susret s timovima za kvalitetu bio nužan i za mene posebno važan. Tada sam stekla dojam da se stvari do-ista pokreću, da su kolege u školama

shvatili da je to nešto što treba napraviti do kraja, da treba poštivati dinamiku proc-esa i da mene prihvaćaju kao dobrodošlu

i dobronamjernu osobu. Bilo mi je važno shvaćaju li kolege ozbiljnost projekta, muče li ih možda pitanja zašto je ravnatelj uopće uključio školu u projekt, treba li im to, je li to samo još jedna obveza više za svakoga od njih.

Samovrednovanje ima puno dobrih stra-na. Ljudi, prije svega zaposlenici škola, učenici i njihovi roditelji trebaju preuzeti odgovornost za razvoj svoje škole, ali uz uvjet da djeluju zajedno, da međusobno komuniciraju, razvijaju suradničke odnose, da utvrde gdje su i kamo žele ići, gdje sebe vide, koji su im ciljevi, da istin-ski djeluju partnerski. Tri škole s kojima sam surađivala su male, učitelji rade u nekoliko škola i upravo su kvalitetna ko-munikacija i kvalitetni međuljudski odnosi među učiteljima neophodni za njihovo učinkovitije djelovanje na učenike i na sredine u kojima se škole nalaze. Danas ovo područje djelovanja postaje posebno

važno, jer su problemi u odgojnoj kompo-nenti u porastu. Timovi za kvalitetu svladali su metodologiju samovrednovanja, izradili su razvojne planove koji su ostvarivi. Malu teškoću predstavljalo im je definiranje vre-mena u kojem će ostvariti pojedine faze svakog cilja, ali mi se čini da nije bio prob-lem u prekratkim rokovima već u brojnim drugim obvezama koje u školi valja uz to redovito obavljati. Najčešće su bili pream-biciozni, no kroz razgovor smo i to korigi-rali, pitajući se je li nam važna brzina ili kvaliteta i tko određuje rokove.

Samovrednovanje je okupilo kolege članove tima za kvalitetu za zajednički stol, na zajedničko promišljanje, razgovor, produciranje ideja i pronalaženje optimal-nih rješenja, omogućilo je jačanje tim-skoga duha i razvijanje vještine timskoga rada. Suradnja s njima bila je u znaku međusobnog uvažavanja, spremnosti za slušanje, kritičko prosuđivanje, otvorenos-ti za ponovna preispitivanja i prihvaćanja drugih i drugačijih prijedloga.

Kritički prijatelj na sve gleda iz druge perspektive, sudjeluje u procesu ana-lize, vrednovanja i planiranja razvoja škole, iznosi osobna razmišljanja, nudi dobronamjerne prijedloge i savjete koji pridonose boljem i kvalitetnijem razumi-jevanju i realizaciji postavljenih ciljeva. Uloga kritičkog prijatelja stoga je vrlo važna. Budući su sada škole uglavnom prepuštene same sebi, smatram da bi im dobro došla sustavna podrška i pomoć u vidu edukacije zaposlenika škole i surad-nje s osposobljenim kritičkim prijateljima, jer svima mora biti jasno tko, što, kako i zašto treba činiti u procesu samovredno-vanja, ali i raditi na osvješćivanju učitelja da sami mogu utjecati na unutarnji rast i razvoj svoje škole te pokrenuti procese u željenom smjeru.

Moramo biti svjesni da je samovred-novanje novi proces, nova obveza koju mogu pratiti nerazumijevanje, pogreške, a možda i otpor, stoga je moje djelovanje bilo usmjereno na ohrabrivanje kolega da ustraju, budu odlučni, dosljedni i svoji.

VEsNA MILIĆ, viša savjetnica za geografiju, kritički prijatelj u tri škole

Veliki izazov za sve sudionike


stva svih sudionika školskih aktivnosti pa je stvaranje tima za kvalitetu ključna faza u provedbi projekta. Članovi tima, u kojemu mogu biti ne samo ravnatelj i učitelji nego i učenici, roditelji, pred-stavnici lokalne zajednice, razmatraju postojeće stanje, prikupljaju relevantne podatke, organiziraju različite analize, postavljaju ciljeve, dogovaraju mjere i postupke, prate provedbu dogovoreno-ga.

Sve je ovo novo za škole i u kolektivu može izazvati određeni otpor ili strah pa

je dobro da u procesu samovrednovanja školama pomažu kompetentni supervi-zori, odnosno kritički prijatelji kao neo-visni vanjski suradnici koji školi pruža-ju pomoć i podršku i koji onako izvana objektivnije mogu pratiti procese anali-ze, vrednovanja i razvoja svake škole. Oni su sposobni situacije u školi vidjeti na drukčiji način, bez emocionalnog uključivanja te mogu otvoreno, zain-teresirano i s punim razumijevanjem poticati rast svake škole i ostvarivanje zacrtanih zadataka. Svojim pozitivnim,

prijateljskim pristupom kritički prijatelj škole povećava kapacitet školskog oso-blja za objektivnije samovrednovanje, za veću otvorenost prema kreativnijim i inovativnijim pristupima, za konstruk-tivnija rješenja.

Samovrednovanje škola nov je i ak-tualan pristup u hrvatskom obrazova-nju. Njime se školama daje mogućnost da na strukturirani način analiziraju, interpretiraju i vrednuju vlastiti rad. Pokazalo se da to nije nimalo lako, jer u procesu introspekcije teško je često

samome sebi priznati da nešto ne ra-dimo punom snagom i najkvalitetnije. No, upravo bi ti i takvi uvidi trebali osigurati čvrstu podlogu svrhovitom planiranju razvoja i trajnom unapre-đivanju školske prakse. U skladu s time valjalo bi očekivati da uvođenje samovrednovanja utječe na povećanje odgovornosti škola za vlastiti rad i na unapređivanje odgojno-obrazovnog procesa u našim školama potaknuto iznutra. A čini se da je to njegova naj-veća vrijednost.

tema broja

Pred hrvatskim je obrazo-vanjem nov izazov - jača-nje autonomije i poticanje škola na preuzimanje veće odgovornosti za vlastiti rad i razvoj. Da bi se to ostvari-valo, nužno je trajno jačanje unutarnjih kapaciteta škola. Samovrednovanje sa snaž-nom vanjskom podrškom može biti dobro sredstvo za ostvarivanje takvog cilja i unapređivanje rada škola

Samovrednovanje škola pristup je una-pređivanju školskog obrazovanja koji je te-meljen na ideji da se najvažnije promjene u obrazovanju događaju u bazi, u školama i da su upravo školski kolektivi ti koji sami mogu najviše učiniti za unapređivanje od-goja i obrazovanja, odnosno za dobrobit i cjelovit razvoj svojih učenika. Temelji se na stavu da škole posjeduju unutarnje kapaci-tete i organizacijsku inteligenciju koju mogu bolje koristiti za kvalitetniji rad s učenicima. Ono što škole trebaju i u čemu im se mora pomoći autonomno je preispitivanje vlasti-tog djelovanja i otvaranje mogućnosti da na osnovi uočenih prednosti, nedostataka i razvojnih prilika kreiraju jasne strategije i ostvarive planove svoga razvoja.

Samovrednovanje škola u Hrvatskoj je zakonski regulirano i nameće se kao obve-za. Od škola se puno očekuje, no pri tom im se ne osigurava odgovarajuća podrška. Ponavlja se problem nedovoljne osmišlje-nosti novih pristupa ili reformskih zahvata u obrazovanju. Promjene se prečesto poku-šavaju ostvariti s puno entuzijazma i dobre volje, ali i s loše planiranim ili nedostatnim resursima. Posljedica toga su polovični uspjesi ili potpuni neuspjesi edukacijskih inicijativa i projekata.

U ovdje je opisanom projektu na uzorku od 19 osnovnih škola iz različitih krajeva Hrvatske provedena dublja analiza koja je dala vrijedne smjernice kako organizirati samovrednovanje škola, a da ono ne bude samo zadovoljavanje forme, već stvarni po-ticaj razvoja i nove energije u školama.

O čemu ovisi uspjeh samovrednovanja

Prema iskustvima projekta, tri su ključne skupine čimbenika važne za kvalitetno sa-movrednovanje, a to su spremnost škole za samovrednovanje, upotrebljiv metodološki okvir te vanjska podrška školi.

Uspješnost samovrednovanja u najvećoj mjeri ovisi o spremnosti kolektiva za sa-moanalizu i promjenu, kao i u unutarnjim

kapacitetima za primjenu i korištenje samo-vrednovanja. Samovrednovanje je proces stjecanja uvida u vlastitu stvarnost. Ukoliko je otvoreno i iskreno, ono zasigurno vodi bo-ljem samorazumijevanju i otkrivanju unutar-njih kreativnih resursa. Pokazuje se da neke škole vrlo lako usvajaju novi pristup, vješto koriste ponuđenu metodologiju, pokreću sa-moanalizu iz različitih perspektiva, stvaraju vibrantno ozračje preispitivanja i traganja za boljim načinima vlastitog djelovanja.

S druge, pak, strane postoje škole koje ni uz najbolju volju ne uspijevaju potaknuti entuzijazam i inicijativu te se cijeli postupak samovrednovanja “odrađuje“ po zadanim protokolima, ali bez pretjeranog interesa, bez važnih uvida i bez orijentiranosti na po-trebne promjene. Opravdano se može oče-kivati da jednokratno samovrednovanje koje je nametnuto svim školama i pri kojemu su škole prepuštene same sebi ne može učin-kovito pokrenuti razvojne procese i znatnije promjene u većini škola.

Spremnost škole na pokretanje i ostva-rivanje učinkovitih promjena ovisi o nizu međusobno isprepletenih čimbenika. Po-najprije, ravnatelj je ključna osoba. Ukoliko ravnatelj nije zainteresiran, samovrednova-nje neće uspjeti. Za uspješno samovredno-vanje potreban je i niz upravljačkih vješti-na: posjedovanje sposobnosti motiviranja suradnika, pravedno delegiranje obveza i nadležnosti, pokretanje i održavanje dina-mike samoevaluacijskog procesa, integri-ranje i koordiniranje novih ideja u razvojne programe, praćenje i trajno vrednovanje po-krenutih aktivnosti i projekata, jačanje tran-sformacijskih kapaciteta škole.

Bez dobrog tima za kvalitetu samovred-novanje neće uspjeti. Nužno je pokrenuti grupu visoko motiviranih, dobro upućenih i kreativnih suradnika koji će djelovati anga-žirano, kompetentno i usklađeno. Važno je izgraditi ozračje povjerenja. Samovredno-vanje neće uspjeti bez otvorene i poštene komunikacije, kolegijalnih međuljudskih od-nosa, zajedničke težnje za ostvarivanjem boljih rezultata, zajedničkog odlučivanja i nezadovoljavanja prosječnošću. Valja reći da samovrednovanje nije stvar pojedin-ca. Da bi uspjelo, ono mora biti kolektivni školski proces koji uključuje i ohrabruje sve sudionike - nastavnike, stručne suradnike, učenike, roditelje - da iskazuju svoja mi-šljenja i ideje i time doprinose zajedničkom napretku.

Samovrednovanje znači promjenu. Ono traži otvorenost za drugačija rješenja, mi-jenjanje navika, prihvaćanje i usvajanje inovacija, spremnost za organiziranje bo-ljeg pristupa učenju i poučavanju. Samo-vrednovanje traži kompetentno planiranje koje koristi prepoznate razvojne potrebe škole za strateško, dugoročno promišljanje i ostvarivanje razvojne vizije, a istodobno je i temelj razvojnih projekata koji jamče ostvarivanje postavljenih ciljeva. Za razvoj organizacijskih kapaciteta škole potrebno je prije svega jačanje ljudskoga kapitala škole. Kvalitetu škole čine ljudi te je stoga

njihovo osnaživanje najbolji put prema ra-zvoju škole.

Metodološki okvir Provedba samovrednovanja traži jasnu

strukturu koja određuje što valja činiti te zašto, kako, tko i kada to treba činiti. Me-todološki se okvir najčešće nudi u obliku priručnika ili vodiča za samovrednovanje koji specificira sve faze te predlaže odgova-

rajuće postupke. U sklopu priručnika važno je eksplicitno definirati mjerila - indikatore i kriterije - kvalitete koji bi školama služili kao uporišta za samoanalizu. Čini se da je sve relevantne dimenzije i kriterije iz različitih pristupa moguće smjestiti u model koji de-finira ponajprije indikatore ulaznih čimbe-nika, zatim indikatore procesa (na primjer učenja i poučavanja na školskoj razini i na razini razrednog odjela) i konačno indikato-re različitih ishoda koji mogu biti pokazatelji učinkovitosti škole. Ovakav je model u veli-koj mjeri sukladan s Modelom izvrsnosti koji promovira European Foundation for Quality Management i koji se odnosi na sve orga-nizacijske sustave, ali se može adaptirati i dobro iskoristiti i kao radni model za razma-tranje kvalitete škole.

Za unutarnje vrednovanje različitih aspeka-ta rada i djelovanja škole morali bi se razvijati različiti kvantitativni (upitnici, testovi, ljestvice procjene) i kvalitativni postupci (intervjui, fo-kus grupe, opažanja, analize dokumenata). Njima se mogu prikupljati podaci od različitih sudionika - učitelja, učenika i roditelja i ispi-tivati različiti indikatori školskoga konteksta, ulaznih varijabli, procesa i ishoda obrazova-nja. Iznimno je važno da su postupci (instru-menti) koji se koriste valjani, pouzdani, lako primjenjivi te da daju korisne podatke.

Vanjska podrška školiZa ostvarivanje kvalitetnog samovredno-

vanja škola nužno je osigurati sustav kolegi-jalne vanjske podrške. Uključivanje kritičkih prijatelja kao supervizora škola, pokazuje se vrlo korisnim. Vješt kritički prijatelj mo-

bilizira, otvara dijalog, potiče školu na pre-ispitivanje i samoanalizu, osigurava veću učinkovitost samovrednovanja i praćenja vlastitog rada škole. To mora biti visoko kvalificirana osoba koja razumije smisao obrazovanja, izvrsno poznaje obrazovnu politiku, školski sustav i funkcioniranje ško-le, ima razvijene pedagoške, psihološke, didaktičke i metodičke kompetencije i ima iskustvo rada u školi. Najbolje bi bilo kada bi Agencija za odgoj i obrazovanje imala timove kritičkih supervizora škola - kritičkih prijatelja koji bi se sustavno i isključivo bavili tim važnim poslom.

Za obavljanje složenih poslova kritičkih prijatelja svakako bi valjalo organizirati nji-hovo sustavno osposobljavanje i usavrša-vanje, uspostaviti superviziju njihova rada te organizirati mrežu suradnje i međusobne razmjene iskustava. Osim osiguravanja kri-tičkih prijatelja, vanjska bi podrška školama također trebala uključivati i edukacije, odno-sno stručno usavršavanje ravnatelja, timo-va za kvalitetu, ali i nastavničkih vijeća o sa-movrednovanju, njegovu smislu, značenju i metodologiji rada.

Za unapređivanje kvalitete škola važno je da ih u njihovim naporima snažno stručno i materijalno podrže i prate njihovi osnivači i stručne agencije. Pred hrvatskim je obra-zovanjem nov izazov - jačanje autonomije i poticanje škola na preuzimanje veće od-govornosti za vlastiti rad i razvoj. Da bi se to ostvarivalo, nužno je trajno jačanje unu-tarnjih kapaciteta škola. Samovrednovanje sa snažnom vanjskom podrškom može biti dobro sredstvo za ostvarivanje takvog cilja i unapređivanje rada škola.

Dr. sc. PETAR BEZINOVIĆ, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu - centar za istraživanje i razvoj obrazovanja, voditelj projekta samovrednovanje škola

O samovrednovanju škola i razvojnoj politici u obrazovanju


savjetnici

Približavanjem završetka nastavne godine, uz brigu o učeničkoj dokumentaciji, korisno je posvetiti se proučavanju i analizi te na kraju i pohranjivanju relevantne nastavničke dokumentacije. Nastavnič-ka dokumentacija dio je pedagoške dokumentacije koji se odnosi na nastavnika i njegovu pedagošku djelatnosti. Iako je ponekad nepravedno shvaće-na kao nepotrebno administriranje i opterećivanje, vrlo je važan dio pedagoške dokumentacije.

Obvezna nastavnič-ka dokumentacija nuž-na za zasnivanje rad-nog odnosa propisana je zakonom i odložena u tajništvu škole, a sa-drži niz dokaza o za-vršenom školovanju, zasnivanju radnog od-nosa, napredovanju i slične informacije traj-nog je karaktera, no i nju je obvezno prema situaciji dopunjavati. Iz nastavnog procesa uz obvezne razrađene nastavne programe na godišnjoj, mjesečnoj ra-zini i dnevne pripreme, kao sastavne djelove pedagoške dokumen-tacije, nastavnici tije-kom nastavne godine izrađuju mnoštvo na-stavnih materijala koje treba analizirati, proci-jeniti njihovu uporablji-vost te odložiti prema određenim kriterijima

za moguću uporabu sljedeće godine. Uz planove i pripreme korisno je pribilježiti pri-

mjedbe o učinkovitosti korištenja određenih na-stavnih metoda, ali i prijedloge za unapređenje i uvođenje inovacija u nastavni proces. Sustavno odložena nastavnička dokumentacija nužna je u procesima provođenja napredovanja u skladu s Pravilnikom o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu. Svi elementi vred-novanja nastavničkog rada potkrepljuju se i iz na-stavničke dokumentacije. Posebno je podučje koje nastavnici trebaju dokumentirati u pripremi za na-predovanje i izvannastavni stručni rad, koji se ar-gumentira nizom potvrda, od uvjerenja o održanim oglednim predavanjima, vođenju stručnih skupo-va, pripremanju različitih javnih kulturnih pripredbi, mentorstvu, organizacijama natjecanja, objavljiva-nju stručnih radova, postignutim vrhunskim rezul-tatima učenika na natjecanjima i drugo.

Dokumentacija o stručnom usavršavanju nastav-nika obuhvaća, uz planove i programe individul-noga stručnog usavršavanje te njihove realizacije koja se utvrđuje na kraju godine, najčešće prema slobodnim obrascima koje škole koriste, i podat-ke o sudjelovanju nastavnika na različitim oblici-ma stručnog usavršavanja. Elementi vrednovanja stručnog usavršavanja nastavnika u procesima napredovanja utvrđuju se iz potvrda o sudjelova-nju na različitim oblicima stručnog usavršavanja što ga provode Ministarstvo znanosti, obrazova-nja i športa i Agencija za odgoj i obrazovanje, ali i usvršavanje što ga provode stručne ustanove i udruge. Posebno je važno područje stručno usavr-šavanje praćenjem suvremene stručne literature i časopisa, koje je odraz individulanog interesa, ali i realnih potreba za usavršavanjem na određenom području za koje nastavnik procjenjuje da mu je potrebno.

Završetak nastavne godine idealno je vrijeme za usustavljivanje i odlaganje ovog dijela pedagoške dokumentacije koja uz evidentiranje odgojno-obra-zovnog rada i realizacije planiranih zadaća omo-gućuje nastavniku samoprocjenu, ali i vrednovanje nastavničkog rada te škole u cjelini.

Nastavničkadokumentacija

PeDaGoGIjaPiše Azra Rađenović, pedagoginja, ravnateljica Osnovna škola 22. lipnja, Sisak

Kao psiholog, u školi u kojoj radim, provodim u suradnji s učiteljima program identifikacije darovitih učenika. Od prvih podataka o djetetu koje dobivamo od vrtića te inicijalnog intervjua prilikom upisa u prvi razred pratimo razvoj potencijalno nadarene djece sve do osmog razreda. Jedan od poslova koji iznimno volim jest rad s grupom darovitih učenika. Kao što učenici s teškoćama u učenju, tako i daro-viti imaju individualne potrebe koje bi trebali zadovoljiti u školi. A tko su daroviti? Pos-toje mnoge definicije koje ne treba nabra-jati, ali je najjednostavnije reći da su daro-viti svi oni koji postižu nadprosječne rezultate u bilo kojoj teorijskoj ili praktičnoj društveno ko-risnoj aktivnosti.

Da bi se otkrila na-darenost, treba dati priliku da ona dođe do izražaja, nažalost, pos-toje daroviti koji tu pri-liku nemaju. Upravo je zato važno da se u školi stvori takva obrazovna sredina za darovitog učenika kako bi mogao postići sve ono za što je sposoban na određenim stupnjevima svog razvo-ja. Da bi se identificiralo svako darovito dijete, poželjno je da ga se dulje vrijeme prati i proučava, jer intelektualni, emocio-nalni, socijalni i fizički razvoj nisu ravnomjerni. Ako želimo identificirati darovitog učenika mora-mo uzeti u obzir mnoge

faktore, a ne samo uspjeh na testovima inteligencije i školska postignuća.

Iznimno je važno prilikom identifikacije darovitih mišljenje učitelja i nastavnika. Učitelj je taj koji ima kontinuitet u praćenju rada i napretka svojih učenika. Neki psi-holozi, a i ja među njima, naglašavaju da je nemoguće izvršiti identifikaciju nadarenih bez podataka dobivenih od učitelja i roditelja. Važno je da se iden-tifikacija provede što je moguće ranije, najvažnije je razdoblje prije dvanaeste godine, kako bi se na vrijeme razvijali svi potencijali i sposobnosti kod učenika,

jer je kasnije teško na-doknaditi sve što je propušteno. Učitelj je taj koji dobivene rezul-tate na testovima inteli-gencije može dopuniti i obogatiti podacima o emocionalnom i socijal-nom razvitku učenika i njegovim interesima.

Identifikacijom daro-vite djece i problemom njihova obrazovanja bavili su se ljudi još prije nove ere. Poznato je da su stari Kinezi, Židovi i Hindusi odabirali daro-vitu djecu i pružali im specijalno obrazovanje. Taj je izbor rađen na osnovi izvanrednog uspjeha u određenim područjima. Grčki filozo-fi, a naročito Platon i Ar-istotel, zanimali su se za identifikaciju nadarenih i njihovo obrazovanje. Aristotel je prvi iznio

mišljenje o “praktičnom umu“. Praktičan um je usmjeren na rješavanje praktičnih djelatnosti i pri tom se služi i “teorijskim umom“, koji je usmjeren na rješavanje općih zakona prirode i društva. Danas, uslijed znanstvenog i tehničkog razvoja, narasla je potreba za izvrsnost. Mnoga područja znanosti i privrede toliko su se usavršila da zahtijevaju visoke intelektu-alne sposobnosti da bi se mogla svladati. Razvoj neke zemlje ovisi i o obrazovanju i podršci darovitim učenicima. Jedna je od najisplativijih investicija za zemlju podrška darovitima.

Biografske studije velikih ljudi poka-zuju da su oni vrlo rano pokazali svoje izvanredne sposobnosti. Witty je iznio sljedeće karakteristike nadarenog djeteta: rana upotreba velikog broja riječi, upotre-ba fraza i cijelih rečenica u rano doba i sposobnost za pričanje priča, pažljivo pro-matranje i zadržavanje informacija o stva-rima koje ga okružuju, interes za knjige, a posebno uživanje u atlasima i ilustraci-jama, rani interes za satove i kalendare, izrazita sposobnost za razne školske predmete, rano otkrivanje uzročnosti po-java, rani razvoj sposobnosti za čitanje i raznovrsni interesi. On navodi da su nadarena djeca samokritičnija, logičnije procjenjuju vlastiti uspjeh i uspjeh drugih.

Daroviti učenici školu i rad u školi vole samo onda ako im škola pruža zadatke koji odgovaraju njihovoj darovitosti. Ako škola to ne radi, oni mogu postati problem u školi. Učenici s iznimno visokim kvoci-jentom inteligencije, iznad 160, često su indiferentni prema školi ili je ne vole, jer u njoj ne nalaze ništa što bi potpuno moglo zadovoljiti njihove interese. Učinimo sve da i takvim učenicima u našem razredu i školi bude zanimljivo.

?Učiteljica se vraća s rodiljnog do-pusta na rad početkom kolovoza

2010. godine. Može li iskoristiti godiš-nji odmor iz 2009. godine, a nakon toga godišnji odmor za 2010. godinu?

Sukladno članku 63. stavak 3. Zako-na o radu (NN br. 149/09.), iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalen-darskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine. Iz navedene zakonske odred-be proizlazi da se neiskorišteni godišnji odmor iz prethodne godine (zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust) može prenijeti u iduću kalendarsku godinu i iskoristiti do 30. lipnja iduće kalendarske godine. To znači da sve osobe koje se vraćaju na rad nakon 30. lipnja neće moći prenijeti i iskoristiti godišnji odmor iz prethodne kalendarske godine, bez obzira na či-njenicu što ga nisu mogle koristiti u pret-hodnoj kalendarskoj godini zbog bolesti ili rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta. Stoga učiteljica neće moći ko-ristiti godišnji odmor iz 2009. godine, no godišnji odmor za 2010. godinu koristit će odmah nakon povratka s rodiljnog do-pusta početkom kolovoza.

?Učiteljica je koristila neplaćeni do-pust od 11. siječnja do 11. travnja

ove godine. Može li ostvariti pravo na puni godišnji odmor u srpnju ove godi-ne, kada će biti kolektivni godišnji od-mori za sve zaposlene u školi ili mora raditi šest mjeseci u ovoj godini kako bi ostvarila pravo na puni godišnji odmor?

Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa miruju, što zna-či da se razdoblje mirovanja radnog od-nosa ne smatra prekidom radnog odnosa zbog kojega učiteljica ne bi mogla koristiti godišnji odmor prije nego što ostvari šest mjeseci neprekidnoga rada u smislu član-ka 58. stavak 1. Zakona o radu (NN br. 149/09.), prema kojemu radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa dulji od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor određen na način propisan člankom 55. i 56. ovo-ga Zakona nakon šest mjeseci neprekid-nog rada. Stoga će učiteljica koja je bila na neplaćenom dopustu tri mjeseca u ovoj kalendarskoj godini, kao i svi ostali zaposleni u školi, koristiti godišnji odmor za 2010. godinu od srpnja prema raspo-redu korištenja godišnjih odmora.

?Učiteljici koja je radila na odre-đeno vrijeme od početka drugog

polugodišta prestaje radni odnos 21. lipnja zbog povratka na rad učiteljice koju je zamjenjivala. Mora li dobiti go-

dišnji odmor - razmjerni ili može dobiti naknadu plaće umjesto korištenja go-dišnjeg odmora?

Članak 59. stavak 1. podstavak 3. Za-kona o radu (NN br. 149/09.), propisuje da radnik ima pravo na dvanaestinu go-dišnjeg odmora, određenog na način propisan odredbom članka 55. i članka 56. ovoga Zakona za svakih navršenih mjesec dana rada u slučaju ako radni od-nos prestane prije 1. srpnja. Članak 61. stavak 1. Zakona o radu propisuje da u slučaju prestanka ugovora o radu, poslo-davac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti nakna-du umjesto korištenja godišnjeg odmora. Dakle, učiteljici se može dati razmjerni dio godišnjeg odmora za svakih navrše-nih mjesec dana rada. Također je mogu-će, sukladno članku 61. Zakona o radu dati joj naknadu plaće umjesto korištenja godišnjeg odmora. Budući da novi Zakon o radu daje mogućnost, a za poslodavce obvezu, da u slučaju prestanka ugovora o radu, radnicima isplate naknadu plaće umjesto korištenja godišnjeg odmora, u slučaju prestanka ugovora o radu ne mora se produžavati radni odnos samo zbog korištenja godišnjeg odmora nego ugovor o radu prestaje istekom roka na koji je sklopljen, a radniku se isplaćuje na-knada plaće umjesto korištenja godišnjeg odmora sukladno zakonskoj odredbi.

PSIHoLoGIjaPiπe Sanja Reæekprof. psiholog, Osnovna πkola A. G. Matoπa, Zagreb

PraVoPiπe Olivera Marinković, dipl. iur.Hrvatska zajednica osnovnih πkola

Godišnji odmor nakon rodiljnog dopusta

Završetak nas-tavne godine ide-alno je vrijeme za usustavljivanje i odlaganje ovog di-jela pedagoške do-kumentacije, koja uz evidentiranje odgojno-obra-zovnog rada i real-izacije planiranih zadaća omogućuje nastavniku samoprocjenu, ali i vrednovanje nastavničkog rada te škole u cjelini

Da bi se otkrila nadarenost, tre-ba dati priliku da ona dođe do izra-žaja i upravo zato je važno da se u školi stvori takva obrazovna klima za darovitog uče-nika kako bi mo-gao postići sve ono za što je sposoban na određenim stupnjevima svog razvoja

Identifikacija darovitih učenika


OŠ Ivane Brlić-Mažuranić ne oskudijeva prostorom, no kroz razgovore s ravnateljicom Majom Škrabom, nekim djelatnicima pa i samim učenicima shvatili smo da svi zajedno priželjkuju izgradnju i preseljenje jednom im obećane nove školske zgrade. Budući da prostor dijele sa srednjom školom Stjepana Ivšića, u istim se prosto-rijama izmjenuju smjene osno-vaca i srednjoškolaca, a dnevno kroz ovu zgradu prođe oko 1000 učenika dobi od sedam do 19 go-dina, što ponekad i nije najsretnije rješenje.

- Ipak, suživot tih dviju gene-racija relativno je dobar kakav bi mogao biti. Učenici idu u suprotne smjene i mislim da je to najbolje rješenje. Zasad nastavu pohađamo u dvije smjene, izmjenjujemo se sa srednjašima, međutim, u jed-nosmjenski ćemo rad moći prijeći tek kada se izgradi nova škola, go-vori nam ravnateljica Škraba.

Bolja opremljenost kroz EU fondove

Školu ove godine pohađa 457 učenika u 24 razredna odjela, od kojih su dva odjela odnosno 17 učenika u područnoj školi, dok je prije Domovinskog rata ta brojka bila gotovo dvostruko veća. Za njih brinu 52 djelatnika te dva stručna suradnika, pedagoginja Marija Lenarat i knjižničarka Nataša Keča. Orahovica je manji grad koji ima 4500 stanovnika, a u školu gravitiraju i učenici neko-liko susjednih naselja, u kojima su nekad davno postojale područne škole u mjestima Dolci, Donja Pištana, Nova Jošava i Donja Ora-

hovica, no održala se samo škola u Novoj Jošavi.

Orahovička osnovna škola možda je najpoznatija po velikom zelenom parku koji je okružuje i o kojem se sustavno brine od prvog dana. Marljivo se skupljaju razli-čite biljne vrste, park se nasađuje i sve generacije učenika, ali i na-stavnika imale su prilike ostaviti trag u parku na koji se ponosi či-tava Orahovica. Budući da je sta-ra škola potresom uništena do te mjere da se popravak nije isplatio, izgrađena je nova zgrada, a ure-đenje parka od prvog je dana za-mišljeno da upotpunjuje vanjsku sliku školskog prostora.

Opremljenost je vrlo dobra i zadnjih je nekoliko godina ulože-no mnogo novca te su nabavlje-ni LCD projektori, informatička učionica, a planira se nabava i pametne ploče. Uprava škole na čelu s ravnateljicom alternativne izvore prihoda odnosno priliku za dodatno opremanje škole vidi

u europskim pristupnim fondo-vima, pa nam je rečeno da će se znatan dio snaga usmjeriti i prema pisanju te apliciranju kvalitetnih projekata razvoja OŠ Ivane Brlić-Mažuranić.

- Krećemo s edukacijom učite-lja kako bi sami znali aplicirati na projekte kada im se pruži prilika, pa možda i na taj način pribaviti neka sredstva ili dio opreme koja im je u datom trenutku najpotreb-nija, napominje Škraba.

Akademska postignuća učenika su zadovoljavajuća, iako ravna-teljica uz smiješak priznaje da se uvijek može bolje, podići kvalite-ta izvođenja nastave, što će rezul-tirati i boljim ocjenama učenika. Svaka generacija je specifična, a ove su godine učenici u određenim predmetima i nadprosječno dobri. Primjerice, iz tehničke kulture, predmeta koji je proteklih nekoli-ko godina doživio gotovo potpunu marginalizaciju u osnovnoškol-skom sustavu. Ipak, zahvaljujući dugogodišnjoj učiteljici tehničkog Svjetlani Urbanek učenici postižu vrhunske rezultate, ove godine drugo mjesto na državi.

Prevencija, ne represija

- U prosvjeti radim 21 godinu, a u ovoj školi zadnjih devet. Moram reći da su učenici vrlo pažljivi i zaista sa zanimanjem prate što se događa na nastavi, iako ih možda više privlače informatički sadrža-ji, koji dijelom i jesu zastupljeni u satnici tehničke kulture. No, za razliku od nekih svojih kolega, ne smatram da informatika kao iz-

borni predmet istiskuje tehnički, jer učenici još prepoznaju i na po-seban način vrednuju samostalan kreativan rad koji im ovaj predmet pruža kroz praktične dijelove na-stave, objašnjava nam Urbanek.

Jako dobri rezultati postižu se i iz biologije te hrvatskog jezika odnosno u kategoriji literarnog

stvaralaštva. Sportaši također pro-nose dobar glas o školi, a svi ti rezultati na neki način rezultiraju i pitomom atmosferom na samim školskim hodnicima.

- Pokušavamo na svakom kora-ku naglasak stavljati na pozitivne aspekte školske svakidašnjice, dok neke negativne pojave rje-

rePortaÆa

Orahovička osnovna škola možda je naj-poznatija po velikom zelenom parku, koji je okružuje i o kojem se sustavno brine od prvog dana. Marljivo se skupljaju različite biljne vrste, park se nasađuje i sve genera-cije učenika, ali i nastavnika imale su pri-like ostaviti trag u parku na koji se ponosi čitava Orahovica

Akademska postignuća u zelenoj oazi

crtice iz povijestiGodina 1780. spominje se kao vrijeme početka rada pučke škole u Ora-

hovici. Prva je lokacija bila u dijelu Riječani, a zgrada je dobivena preure-đenjem štale “desete husarske” - konjaničke pukovnije (Reitschule), pa se i danas taj dio Orahovice zove Rajčula. Prvi učitelj bio je Franjo Gavrančić, izučeni trgovac.

Nakon požara u vojarni, tadašnja općina kupuje zemljište za školsku zgra-du od pl. Mihalovića, u blizini župnog dvora. Budući je ovaj prostor postao premalen, 1857. godine počela je izgradnja nove školske zgrade na kat, u prizemlju sa stanom za učitelja i jednom učionicom, a na katu s dvije učio-nice i sobicom za podučitelja. Tako se u novoj školskoj zgradi počelo raditi od 1858. godine. Godine 1895. škola je proširena u četverorazrednu, a sve podatke o školi iz toga vremena dugujemo vrijednom učitelju Luki Vrbaniću koji je započeo s pisanjem Spomenice škole 1875. godine.

Školske godine 1953./1954. postaje osmogodišnja škola. Krajem pedese-tih godina rade u novoizgrađenim prostorima, no od 1981. do 1983. škola je radila u izmještenom prostoru zbog potresa koji je pogodio mjesto i oštetio zgradu škole.

Istodobno se gradi nova, sadašnja školska zgrada, u koju se OŠ Ivane Br-lić-Mažuranić seli 1983. godine. Zgrada je izgrađena na prostoru nekadaš-njega nogometnog igrališta. Ovaj se prostor od 1984. godine dijeli sa sred-njom školom, a do 2000. godine u prostorima škole radio je i dječji vrtić.

Ravnateljica Maja Škraba

Božićni sajam

Novo igralište područne škole Nova Jošava

Knjižničarka Nataša Keča s najvjernijim čitačima

Informatičku pismenost učenika podiže Damir ČelantViktor Čelant predaje glazbenu kulturu


šavamo kako se pojavljuju, ali ih ne potenciramo niti naglašavamo. Smatram da se previše po drugim školama ističu negativne ocjene ili neopravdani sati, dok se premalo pažnje posvećuje onome dobro-me, što učenici, pa onda i učitelj-ski kadar čine svaki dan, smatra ravnateljica Škraba.

Zbog toga namjerava promicati pozitivne pedagoške mjere, od-nosno uvesti izbor i nagrađivanje “naj-razreda”. No, ne po ocjenama ili učenju, već će najboljim razre-dom biti proglašen onaj s najmanje neopravdanih sati ili učiteljskih opomena, dok bi se među nižim razredima nagradio razred koji je najaktivniji po izvannastavnim i slobodnim izvanškolskim aktiv-nostima.

- Poticat ćemo pozitivne vrijed-nosti, a ne zagovarati i provoditi represiju. Ja sam uvijek za preven-tivu, a represija neizostavno sa so-bom nosi žrtve te je treba izbjega-vati kad god je to moguće. Zasad na ovoj školi nemamo problema što se ponašanja i discipline tiče, i kada vidim kakvih sve problema i delikvencije imaju škole po većim gradovima, mislim da je kod nas stvarno dobro. Vjerojatno je ra-

zlog u maloj orahovičkoj sredini, na neki način i patrijarhalnoj, gdje djeca još poštuju autoritet rodite-lja, starijih osoba, pa onda i učite-lja u svojim razredima!

Nastavnički kolektiv dosta je šarolik, zapravo najbolji spoj isku-stva i entuzijazma. Učiteljice pred mirovinom s višegodišnjim život-nim iskustvom iz razreda rado su-rađuju s mlađim kolegicama i ko-legama, rado im prenose znanja i savjete koji se ne dobivaju na uči-teljskim ili stručnim fakultetima. S druge strane, mladi nastavnici pomažu starijima u novim mediji-

ma, informatičkim znanjima i trikovima, pa zbornica diše kao jedna velika obitelj. Stručno su potpuno zastupljeni, osim likovne kulture, jer je i na državnoj razini dosta teško način stručnog nastav-nika likovnog.

Zbog podizanja kvalitete nasta-ve učitelji sve više, i to samoini-cijativno, traže da ih se šalje na stručna usavršavanja, redoviti su u tome, dolaze i vanjski predavači na samu školu. Učenici također u zadnjih nekoliko godina više od-laze na izlete, terensku nastavu, posjete kazalištima, a organiziraju

se redoviti i česti književni susre-ti. Pa je tako baš za našega posjeta u OŠ Ivane Brlić-Mažuranić go-stovao legendarni pisac Mladen Kušec. Dotad su gostovali i Sanja Polak, Miro Gavran, Silvija Šesto, svi aktualni pisci koji su zastuplje-ni u školskoj lektiri.

Knjižničarka Nataša Keča ovdje radi gotovo 18 godina i smatra da su se čitalačke navike promijenile u smislu manjeg interesa za lekti-ru, a većeg za neobavezno štivo. Ipak, pohvaljuje svoje korisnike, jer mnogo čitaju, pa i lektiru, ma-kar s mukom i knedlom u grlu. No, zato niži razredi popravljaju prosjek, jer mnogo borave u knjiž-nici i vrlo su temeljiti i brzi čitači. Zbog toga književni susreti, poput ovoga s Kušecom, služe da se po-pularizira čitanje, pa da fundus od 6000 svezaka bude korišten i za-ista čitan, a ne da uglavnom sku-pljaju prašinu na policama.

Odlična suradnja s roditeljima

Već nekoliko godina OŠ Iva-ne Brlić-Mažuranić iz Orahovice nosi status ekološke škole, pa se i tim sadržajima posvećuje mnogo pažnje. Učenici rado prihvaćaju sve ekološke inicijative i svojim sudjelovanjem u projektima pro-dubljuju znanje i svjesnost o oču-vanju prirode i zaštiti okoliša. A osvajaju i prva mjesta na brojnim ekokvizovima.

Svakako treba pohvaliti među-narodnu suradnju s jednom osnov-nom školom iz mađarskog mjesta Harkany, s kojom razmjenuju po-sjete, iskustva, prijateljstva, a ne-rijetke su i simpatije i školske lju-bavi koje ne poznaju granice. Me-đusobno se druže kad god im se

ukaže prilika, dok učitelji na tim susretima razmjenuju akademska znanja, spoznaje i savjete.

Učitelji i uprava škole vrlo su ponosni na odličnu suradnju s rodi-teljima, koji su uključeni u brojne školske projekte te manifestacije, priredbe, kada nesebično sudje-luju u organizaciji, pripremi i sa-moj provedbi značajnijih školskih događaja - od oslikavanja škole, uređivanja okoliša do organizaci-je sportskih susreta. S roditeljima se organizira humanitarni božićni sajam kada se izrađuju i proda-ju prigodne rukotvorine, a novac

skuplja za djecu slabijeg imovin-skog stanja. Posljednje tri godine organizira se i akcija Dječje srce je najveće, u koju su uključeni svi sportski klubovi čiji su članovi učenici ove škole te se kroz cje-lodneve sportske igre također sku-plja novac u humanitarne svrhe.

Među brojnim izvannastavnim aktivnostima valjalo bi pohvaliti tamburaški orkestar, kazala nam je ravnateljica Škraba, pjevački zbor, malu i veliku dramsku sek-ciju, medijsku skupinu koja sama radi svoje filmove. U svakome od njih učenici razvijaju svoju kreativnost koja će im zasigurno pomoći u daljnjem obrazovanju i životu. Novinarska grupa, pak, marljivo bilježi sve te događaje i prezentira ih u školskome listu za-nimljiva naziva Naš list.

Viktor Čelant učitelj je glazbene kulture i u ovoj školi radi već 29 godina. Govori nam da je zani-manje za glazbu trajno, samo što se vremena i glazbeni ukusi mije-njaju. Stoga je zadaća učitelja pri-bližiti im što različitije glazbene sadržaje, koje inače bez nastave možda nikad ne bi upoznali. Ako im nastavu učinite zanimljivom i gradivo predstavite na njima bli-zak način, onda će ga s pažnjom saslušati, naučiti i usvojiti, i mi-slim da je to jedini put, zaključio je Čelant.

Njegov sin Damir Čelant u istoj školi, pak, predaje informatiku. Priznaje da je današnjim školar-cima nekako najprivlačniji sve-prisutan Facebook, zatim igrice, pa se treba dobro pomučiti s njima da ih se nauči nešto korisno. Sto-ga on posebnu pažnju posvećuje edukaciji o opasnostima interneta, od pretraživanja nedoličnih sadr-žaja do kontaktiranja s nepozna-

tim osobama i dijeljenja osobnih fotografija, budući da se zna da je internet najbolja krinka raznim predatorima, naročito pedofilima. Čelant uređuje i internetsku stra-nicu škole, koja služi kao virtu-alna oglasna ploča, dok je komu-nikacija s roditeljima još uvijek neposredna, osobna, oči u oči. I dobro da je još tako. Jer, kada tip-kovnica i zaporke zamijene stisak ruke i pozdravni smiješak, tada će i učiteljima biti znatno teže djecu naučiti humanosti, ne samo zna-nosti.

Branko NAĐ

230 godina OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Orahovica

Akademska postignuća u zelenoj oazi

Svi djelatnici školeO parku se već godinama brine Milan Kragujević

Za odlične rezultate tehničara zaslužna je učiteljica Svjetala Urbanek

Gostovanje legendarnog pisca Mladena Kušeca


suradnici javljaju

KLOŠTAR PODRAVSKI Dan škole Učenici i djelatnici Osnovne škole Kloštar Podravski proslavili su Dan škole tako da su učenici i profesori zamijenili uloge. U programu su se smjenjivali glazbeni prilozi i brojni su gledatelji istinski uživali u predstavi. Ravnatelj Mirko Šandrovčan na kraju je sve-čanosti podijelio nagrade učenicima koji su se posebno istaknuli na školskim natjecanjima. U predvorju škole priređena je izložba tehničkih radova, a u sklopu zdrave prehrane, izložba meda. Podsjećamo i da je tiskan novi broj dječjeg lista Naš odjek. Na 32 stranici našlo se vrlo mnogo dječjih radova u pokušaju stvaranja poetskih ili proznih djela. Svoje mjesto našli su i drugi literarni sadržaji povezani likovnim ilustracijama. U ukupnom stvaranju lista sudjelovali su učenici matične škole u Kloštru Podravskom i područnih škola u Podravskim Sesvetama, Prugovcu i Kozarevcu. Ovakav list učenika i djelatnika postao je tradicija, jer već 36 godina izlazi bez prekida. (Franjo Bartolić)

VINKOVCI Natjecanje U Gimnaziji Matije Antuna Reljkovića održano je 17. državno natjecanje iz zemljopisa. Otvorenje je bilo u Gradskom kazalištu Joze Ivakića, a u progra-mu su sudjelovale sestre Josipa i Matea Bainac, Folklorni ansambl Lisinski, gimnazijski zbor Dionizije i članovi gimnazij-ske dramske družine. Sve prisutne pozdravili su ravnatelj Stipe Tomić, gradonačelnik dr. Mladen Karlić, dožupan Mato Golubičić, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović te predsjednica Državnog povjerenstva natjecanja Ružica Vuk. Ispit je bio podijeljen na teorijski dio i praktični rad. Na natjecanju je sudjelovalo oko 300 učenika i mentora iz osnovnih i srednjih škola. Za vrijeme trajanja ispita mentori su imali predavanje o povijesti Vinkovaca koje je vodio arheolog kustos Hrvoje Vulić. Svi su učenici nagrađeni za svoj trud i znanje, dok su srednjoš-kolci za osvojena prva tri mjesta stekli i pravo izravnog upisa na studij geografije u Zagrebu ili Zadru. Na svečanom zatvaranja održan je prigodni program za natjecatelje i njihove mentore te članove ocjenjivačkoga stožera. (Anita Bićanić)

RIJEKA Svečanosti U Osnovnoj školi Gornja Vežica u Rijeci održana je svečanost kojom su objedinjeni Dan škole, Dan obitelji i ponovno stjecanje statusa ekološke škole. Posjetom kreativnim radionicama, izložbama i smotri učeničkoga scensko-ga stvaralaštva roditelji su mogli upoznati stvaralačke oblike odgojno-obrazovnog rada kojim se razvijaju učeničke vještine i sposobnosti izražavanja. Uslijedio je svečani program podizanja Zelene zastave. Bilo je to četvrto priznanje školi tako je potvrđe-no njezino trajno članstvo u uglednom društvu međunarodnih ekoloških škola. U sklopu programa simbolično je otvoreno obnovljeno unutarnje školsko dvorište. Tom je prigodom ravnate-ljica Bojana Matešin istaknula niz projekata koji se ostvaruju u školi. Izvijestila je i o ovogodišnjim učeničkim uspjesima na državnim razinama brojnih natjecanja te istaknula važnost zajed-ništva s roditeljima u ostvarivanju istog cilja - stvaranju kvalitet-nog okruženja za boljitak djece. (B. M.)

GVOZD Druženje Povodom obilježavanja Svjetskog dana sporta učitelji razredne nastave Osnovne škole Gvozd orga-nizirali su 28. svibnja 2010. natjecanje među učenicima, njihovim roditeljima i učiteljima. Natjecali su se u nošenju medicinki, nate-zanju užeta, trčanju u paru i gađanju lopticom u cilj. Radi lakšega raspoznavanja učenici i roditelji prvoga razreda nosili su bijele majice, drugoga plave, trećega žute i četvrtoga razreda crvene majice. Pobijedili su učenici i roditelji trećega razreda i njihova učiteljica Barbara Šišinački. Pobjednička ekipa roditelja odmjerila je snage s ekipom učitelja. Pobijedili su roditelji. Nakon proglaše-nja pobjednika uslijedila je podjela diploma i zahvalnica. Na kraju toga veseloga druženja dogovorili su nove susrete. Takav oblik druženja pridonosi boljoj suradnji roditelja i škole. Roditelji su u opuštenoj atmosferi pokazali veliku podršku i pomoć, što je djeci, ali i učiteljima osobito važno. (Ankica Rakas-Drljan)

UKRATKOOvogodišnja proslava Dana

škole u Osnovnoj školi Ba-kar, održana 7. svibnja,

proširena je i obilježavanjem 230. obljetnice škole i stoljeće postojanja sadašnje školske zgrade, iako je ba-karska osnovna škola utemeljena još 1779. godine odlukom carice Marije Terezije. Među uzvanicima i gostima bili su i predstavnici gradske vlasti i umirovljeni učitelji. Na svečanoj pri-redbi učenici matične škole i područ-nih škola iz Krasice, Škrljeva i Ku-kuljanova pokazali su djelić onoga što marljivo vježbaju pod vodstvom svojih mentora u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima.

U sklopu proslave na jarbol ispred školske zgrade podignuta je zele-na zastava, jer je škola ispunila sve uvjete i smjernice za provedbu pro-grama ekološke škole. Uz dobrodoš-licu, ravnateljica Mirjana Dragičević dala je sažet pregled života škole u 230 godina rada. Organizirana su i brojna sportska natjecanja i izložba učeničkih radova te dodijeljena pri-znanja najboljim učenicima i uspješ-nim sportašima. Svečanosti je prisu-stvovala i jedna od najstarijih rođe-

nih Bakranki i nekad učenica škole Andrina Tadejević. Na kraju pred-stavljen je i školski list Vali posvećen godišnjicama škole, koji je uredila učiteljica Valentina Janeš.

Podsjećamo i da je 6. svibnja u bakarsku luku uplovio motorni je-drenjak Kraljica mora, prvi školski brod izgrađen u samostalnoj Hr-vatskoj. Radoznali građani, brojni uzvanici, čelni ljudi lokalnih vlasti, predstavnici županije i lučkih uprava te crkvenoga svijeta okupili su se na Masarykovoj obali da bi uveličali taj nesvakidašnji događaj uz postrojava-nje bakarske Gradske straže i zvuko-ve limenog orkestra.

U kratkom obraćanju nazočni-ma ravnatelj Pomorske škole Bakar

Gordan Papeš s ponosom je kazao da Kraljica mora ima veliko značenje za Hrvatsku, jer će đaci i studenti uz svoje profesore imati na raspolaganju suvremeni školski brod i tako lakše svladavati pomorske vještine. Svoje zadovoljstvo izrazili su i bakarski gradonačelnik Tomislav Klarić te dr-žavni tajnik Ministarstva mora i pro-meta Mario Babić. Posljednji školski brod Vila Velebita za potrebe pomor-skih škola uplovio je prvi put u luku Bakar u listopadu 1908. Kraljica mora motorni je jedrenjak tipa Loger s dva jarbola dužine 35 metara, širi-ne 8,55 metara, gaza 2,65 metara, a može ukrcati 28 učenika i studenata, četiri nastavnika i sedam članova po-sade. Brzina broda s motorom iznosi jedanaest čvorova. Gradnja broda trajala je 23 mjeseca, a njegova vri-jednost s dodatnim radovima iznosi 37 milijuna kuna.

Brojni su predškolci, učenici i drugi građani obilazili taj suvremeni školski brod, upisne luke Dubrovnik, a namijenjen je izobrazbi učenika i studenata pomorskih škola i fakul-teta.

Ivan Šamanić

Višestoljetna tradicijabaKar Osnova škola

O 230 godina orga-niziranoga prosvjetnoga djelovanja govorila je ravnateljica Mirjana Dragičević

Učeničku su predstavu o zdravoj prehrani pohvalili svi gledatelji te predložili da se ona prikazuje po svim školama

Učenici Upravne i birotehničke škole iz Zagreba Lidija Jelić, Katarina Oštarčević, Marija Katale-nić, Kristina Golub i Matko Mavračić i njihova

profesorica Đurđica Vukmirović, uključeni u grupu za ljudska prava, organizirali su po treći put program mli-ječnog dana, koji se sastojao od predstave i okrugloga stola u Centru mladih na Ribnjaku. Za učenike prvoga razreda odigrana je predstava Stvarnost na (d)jelu, a po-tom su se učenici počastili Dukatovim proizvodima.

U predstavi se govori o djevojčici Lidiji koja ima po-remećaj u prehrani i stoga su joj sve lošije ocjene, a po-remećeni su i obiteljski odnosi. Majka uviđa poremećaj i šalje Lidiju na konzultacije kod psihologa i nutricioni-sta. Oni utvrde da Lidija pati od psihičkog poremećaja anoreksije nervoze i nakon konzultacija uz pomoć maj-ke i oca ona uspijeva prevladati svoju bolest.

Cilj je predstave objasniti učenicima važnost prehrane i kvalitetnog obroka u domu i školi te ih uvjeriti da ne-uravnotežena prehrana može dovesti do ozbiljnih pore-mećaja u prehrani i cjelokupnom ponašanju.

Nakon predstave, održan je okrugli stol na kojem su

Sonja Njunić, dr. Ivana Potrolan Pavić, Tratnik, Mari-ja Lugarić, Vera Volarić, Zoran Bašić, Višnja Ljubičić, Mirja Jošić, Maja Flego, dr. Sanja Predave i Suzana Hitrec raspravljali u prisutnosti učenika o važnosti pre-hrane i maloj mogućnosti srednjoškolaca za kvalitetnu prehranu u školi te često negativnom djelovanju medija. Učeničku su predstavu svi pohvalili te predložili da se ona prikazuje po svim školama pa da tako mladi prenose svojim vršnjacima poruke o važnosti kvalitetne i zdrave prehrane. S. H.

Upravna i birotehnička škola

Stvarnost na (d)jeluZaGreb

Pouka s pozornice

Pavao Jurković (1922. - 2010.)

Profesor filozofije, logike, psihologije i sociologije u mirovini Pavao Jurković preminuo je 8. svibnja 2010. godine nakon duge i teške bolesti. Rođen je 1922. u Baču u Bačkoj, gdje je završio osnovnu školu, a gimnaziju u Novom Sadu, Zagrebu, Križevcima i završio u Vu-kovaru. U Zrakoplovnoj školi u Borovu položio je letački ispit i prošao svoj križni put pa je u vezi s tim nastala romansirana priča Letač, od bačkih ravni do zračnih visina. Diplomirao je 1953. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Svoj pedagoški rad počeo je u Dubrovniku pa u Zagrebu u Osnovnoj školi na Jordanovcu, potom u eksperimentalnoj gimnaziji u Dobojskoj ulici na Trešnjevci. Od 1965. radio je u Klasičnoj gimnaziji kao profesor filozofije, logike, psihologije i sociologije sve do umirovljenja 1988. godine.

Svoje golemo znanje i iskustvo nesebično je do posljednjega dana i daha prenosio svojim učenicima, suradnicima, znancima i prijatelji-ma. Sudbina križnoga puta slijedila ga je kasnije i gubitkom njegovih najmilijih. Možda baš zbog tih nemilih događaja u obitelji i udara okrut-ne sudbine kao pravi Grk u duši od rane je dobi razvio u sebi dioniz-ijsku potrebu za univerzalnim upijanjem najrazličitih životnih sadržaja,

ostvarujući se istodobno i kao sportaš, letač, strastveni ribolovac, put-nik i stručni vodič kroz veliki dio svijeta, štovatelj ženske ljepote, pisac knjiga, brižni otac i djed, ali nadasve i iznad svega legendarni profesor Klasične gimnazije koja mu je uvijek, sve do posljednjih dana bila re-medium i refugium animae, smireno i vedro utočište duše.

Budući da je u slobodno vrijeme radio i kao turistički vodič i to kao stručni voditelj kroz Grčku i mnoge europske zemlje sve do Aljaske, u želji da o svemu tome ostavi pisani trag, nastala je njegova knjiga Pu-tositnice na tragovima slobode. Vrstan stručnjak, briljantan nastavnik s osmišljenim pedagoškim i metodičkim pristupom temi, iznimno za-nimljiv i šarmantan govornik, odnjegovane kulture izražavanja, proni-cljiv i razumljiv u izlaganju i kad su bile u pitanju i najsloženije filozof-sko egzistencijalne teme, silno temperamentan, humanist.

Kao kolega u zbornici bio je pravi džentlmen, uvijek pun optimizma i vedrine, spreman na šalu i u najtežim trenucima, nikada se ni na što nije tužio i za svaku situaciju imao je prikladno rješenje. Zbog tih svojih stručnih i ljudskih kvaliteta nama mlađim profesorima bio je vr-hunski uzor i autoritet. Volio je svoje učenike, a oni su mu tu ljubav nesebično i summa cum laude uzvraćali. Zbog svega što je pružao svojim učenicima i u stručnom i u ljudskom pogledu, njegovo je ime zauvijek zlatom utkano u povijest Klasične gimnazije i u sjećanja svih generacija klasičara. Anđelka Dukat

U spomen


suradnici javljaju

Ljetni dodatni program

Naša svakidašnjica

Piπe Marija DROBNJAK POSAVEC

Znam da imate stotinu briga i problema sad potkraj školske godine i da izviru sa svih strana kao na filmskoj traci. Čak i najslabiji učenici sad su se

dosjetili da bi ipak htjeli završiti razred s prolaznom ocjenom. Svima nešto treba za bolji prosjek, netko mo-ljaka, drugi tvrdi da sve zna, treći se uspoređuje s onima koji su čitavu godinu učili, a ima ih i koji prijete. Rodi-teljima je isto palo na pamet da imaju u školi dijete i da bi bilo dobro da bude po mogućnosti odličan, jer mu baš to treba za upis u željenu školu. Oglase se poznanici i prijatelji, podsjećaju na neke davne prošle dane kad su nam bili korisni i očekuju da pomognemo nekome od njihovih.

Angažiraju se bake i djedovi koji su već zaboravili kako izgleda škola, ali su sigurni da njihovo najdraže unuče može biti samo najbolje i najodličnije. U to ime u stanju su dati i svoju zamrznutu penzijicu, samo da bude onako kako želi unuče. Uglavnom, svi misle da je tako lako dati ocjenu. Predlažu da se od jedinice najlakše napiše četvorka i raz-red je završen dok kažeš popokatepetl. Pojmovi pravednosti potkraj školske godine postaju rastezljivi kao žvaka i svi su sigurni da se razumiju u učiteljski posao baš kao tele u bubanj.

Da ne biste pali u de-presiju, predlažem vam dodatni program. Njego-va je prednost u tome što vas nitko ne tjera da ga i ostvarite, za razlku od svih onih kroz godinu za koje su vam stalno tvrdili da su nužni i neizbježni. Ovaj program ima i tu prednost što ne morate za njega pisati nikakve pripreme, ne tre-ba vam korelacija, stručna literatura, priručnici, dodatna edukacija, kontrolni listići ni skupi didaktički materi-jal. Program ima jedinu svrhu i cilj da vam služi kao samopomoć, prijeki lijek protiv duševnih boli koje ste pretrpjeli kroz školsku godinu i dodatno se gomilale do samoga kraja nastavne godine.

Kada ste umorni, neraspoloženi, ljuti na sve oko sebe i na samoga sebe zbog toga što ne prestaje recesija, sje-tite se Kineza. Kod njih nema recesije, ali ih ima još oko dvjesta milijuna gladnih. Dakle, nama je mnogo bolje nego njima. To je prvi razlog da se oraspoložite. Ako vam se čini da ste loše plaćeni, a jeste, ne vrijedi vam se ljutiti, sjetite se kako samo oskudno žive uči-telji negdje u Ugandi, njih plaćaju njihovi siromašni učenici, a nas su opljčkali naši bogati lopovi i direktori javnih tvrtki.

Muči vas možda i to što morate duboko misliti kad vas vaša djeca mole da im kupite sladoled, a vi smatrate da je preskup za naše pojmove, prisjetite se da ima još mnogo onih koji čitav dan beru banane i za to su plaćeni samo pola dolara. Nemate još svoju kuću ni stan, nadajte se da će se i to ipak jednoga dana riješiti, ako nikako, a ono mogli biste negdje pokraj vode izgraditi drvene sojenice. To bi bilo praktično, jer u sojenice ne bi mogli dolaziti oni koji naplaćuju televizijsku pretplatu, struju i vodu.

Nisam sigurna jesam li vas raspoložila ili naljutila, ali imala sam zaista dobre namjere. Ako vam se prijedlozi ne čine konstruktivnima, onda pokušajte nešto egzotič-no. Često su ljudi bježali u egzotiku kad god bi im bilo teško živjeti u surovoj stvarnosti. Danas u ovim moder-nim vremenima, tehnologija nam onogućava da se vi-nemo u virtualni egzotični svijet budućnosti. To je bar lako, samo treba izabrati i pritisnuti program koji nam najbolje odgovara.

Možete se prepustiti zvjezdanim stazama, već ih naša dalekovidnica dvadeset godina uporno prikazuje pa se tamo možete osjećati kao doma. Letite tako po dalekim prostranstvima i zaboravite da morate ispravljati zadat-ke objektivnoga tipa prema subjektivnim viđenjima. Iz tih dalekih prostranstava neće vam uopće pasti na pa-met takve sitnice kao što su male plaće, roditelji koji vas ne cijene, učenici koji vas ne slušaju. Ondje možete zamisliti život kakav god želite. Nitko vas neće tražiti novac.

Novac je ionako samo komad papira koji se iz svemira uopće ne vidi. Ako vam se ništa od ovoga ne sviđa, a vi sami kreirajte nešto bolje, znam da ste kreativni, jer da niste, ne biste do sad preživjeli.

Pojmovi praved-nosti potkraj škol-ske godine postaju rastezljivi i svi su sigurni da se razu-miju u učiteljski posao baš kao tele u bubanj

U Osnovnoj školi Ivana Mažuranića u Vinkovcima obilježen je tematski dan vezan uz ples. Nije bilo školskoga zvona, a aktivnosti po razredima bile

su iznimno stvaralačke. Niži su razredi prikazali scen-sku igru, ilustrirali tekst, slušali glazbu na temu plesa i učili plesati. Osim što su gledali ples i čitali o njegovoj povijesti, izrađivali su i plesne haljine. Sve su aktivnosti popratili i svojim umjetničkim prikazom plesova.

Stariji su učenici imali aktivnosti u razredu, a neki su se odlučili iskušati svoje sposobnosti u aerobik studiju gdje su učili plesnu koreografiju. Vještiji u likovnome izričaju izrađivali su plesne kostime assamblage teh-nikom, dok su iz hrvatskoga i stranih jezika izrađivali plakate i plesali uz gramatičke zadatke. Neki su razredi proučavali tradicionalne hrvatske plesove, ali i plesove nama dalekih zemalja. Iz kemije su uspješno ostvarili ples molekula modeliranjem na staklu i izradom kemij-skoga vrta, a najstariji su organizirali raspravu na temu Želimo plesati i poslije 23 sata.

Vrhunac toga dana ostvaren je na plesnom natjecanju. Najhrabriji su se okušali u skupnome plesu uz suvremenu glazbu. Predstavnici nekih razreda pokazali su zavidnu vještinu u osmišljavanju koreografije i priče koja se pro-tezala kroz njihove plesne točke. Nezaobilazni su bili nji-hovi kostimi i šminka kojom su popratili ples. Pokazali su da i dječaci i djevojčice imaju smisla za ples. Natjecanje je pratilo odabrano povjerenstvo koje je svima dodijelilo diplome. Učenike je svojim posjetom iznimno obradovao plesni par Deborah Šuker i Marijan Kešinović. Oni su učenicima pokazali nekoliko latinomeričkih plesova.

Taj tematski dan učenicima i učiteljima ostat će dugo u pamćenju pa mnogi žele da takva vrsta natjecanja po-stane tradicionalna tako da se i manje odvažni ubuduće iskažu na plesnome podiju.

Ivana Šego

Tematski dan VINKoVCI Osnovna škola

Ivana Mažuranića

Nije bilo školskoga zvona, a aktiv-nosti po razredima bile su iznimno stvaralačke

U srijedu, 26. svibnja 2010. bilo je posebno svečano u Osnovnoj školi grofa

Janka Draškovića u Klenovniku. Učenici i učitelji zajedno s rodi-teljima i uvaženim gostima i pri-jateljima proslavili su Dan škole i svečano podizanje zelene eko-loške zastave nakon što su stekli to međunarodno priznanje. Za taj status morali su u proteklih sedam mjeseci ispuniti vrlo stroge među-narodne uvjete u pogledu očuva-nja okoliša, razvrstavanja otpada, ekonomične i racionalne potrošnje svih oblika energije kao i brige za očuvanje ugroženih biljnih i živo-tinjskih vrsta.

Priznanje su proslavili zajedno s predstavnicima općine, načelni-kom Izidorom Gladovićem, bol-nicom za plućne bolesti i TBC, Kartonažom-Jedinstvo iz Ivanca, trgovačkim marketom Barbara te cvjećarnom Orhideja. Svečanost su uveličali i predsjednik udruge Lijepa Naša dr. Ante Kutle, nje-gov zamjenik dr. Vladimir Stani-

čić, županijski pročelnik za pro-svjetu i kulturu Miroslav Huđek, zamjenik župana Milan Pavleko-vić i drugi gosti. Podizanje zasta-ve posvetio je klenovnički župnik Josip Jagarčec.

Budući da je to bio i Dan škole, na priredbi su nastupili i učenici koje su pripremili njihovi učitelji, a najuspješnijima su dodijeljena priznanja i nagrade. Nagrađeni su učenici Ivana Canjuga, Valentina Bunić, Ladislav Gladović, Luka Pintarić, Drago Oštarjaš, Mag-

dalena Kišiček, Marija Čoklec, Tamara Rešetar, Luka Bunić, Bo-žica Srednoselec, Ivana Kruhobe-rec, Josipa Brlečić, Petra Bunić, Tamara Ljubić, Dunja Tompić, Ana Kruhoberec, Dajana Pintarić, Ana Martić, Tamara Gajski, Ivan Husnjak, Marko Brlečić i Drago Oštarjaš za uspješno predstavlja-nje škole.

Nagrađeni su i uspješni učitelji Ankica Džalto za vođenje učenič-ke zadruge i doprinos u osnivanju ekološke škole, Božica Bunić za vođenje licitarske sekcije, Štefica Oštarjaš za vođenje licitarske sek-cije, Vesnica Kišiček za vođenje sekcije ručni rad, Ivan Kosmačin za vođenje keramičke sekcije, Snježana Kruhoberec za vođenje vjeronaučne ekipe, Josipa Polan-čec za vođenje sportskih aktiv-nosti, Đurđica Oreški za vođenje literarne sekcije, Anita Husnjak i Dragana Belščak za vođenje no-vinarske sekcije i izdavanje škol-skog lista, Dragica Konjević za dugogodišnje vođenje lutkarske sekcije, Marija Mežnarić za dugo-godišnje vođenje pjevačkog zbora i sekcije tamburaša, Karmelka Car i Kristina Kruhoberec za doprinos u osnivanju ekološke škole.

Posebne zahvalnice za suradnju sa školom i pomoć učenicima u stjecanju znanja i vještina uručio je ravnatelj: Matiji Kući za in-strukcije učenicima keramičarske sekcije, Tomislavu Makaju za in-strukcije iz fotografiranja učenici-ma novinarske sekcije, Valentini Gladović-Nedić za instrukcije učenicima licitarske sekcije, Ba-rici Vuglovečki za aktivno sudje-lovanje u UNICEF-ovu projektu Škole bez nasilja i Davoru Blašku za unapređenje prometne kulture u školi.

Mijo Barišić

Dvostruka svečanostNa svečanoj priredbi nastupili su učenici koje su pripremili njihovi učitelji, a najuspješnijima su dodijeljena priznanja i nagrade

KLeNoVNIK Osnovna škola grofa Janka Draškovića

Ja sam za ples

Dan škole i zelena zastava


suradnici javljaju

VELIKA GORICA Kojnača Želja za upoznavanjem prošlosti odvela je 2.b razred Osnovne škole Eugena Kumičića u Velikoj Gorici i njihovu učiteljicu Danielu Faber u Muzej Turopolja, gdje su sudjelovali u oživljavanju prošlosti. Tema radionice, koju već petnaestu godinu organizira Sekcija za muzej-sku pedagogiju pri Hrvatskom muzejskom društvu, za ovu je godinu kotač. U akciji sudjeluje čak 59 hrvatskih muzeja, galeri-ja i knjižnica. Muzej Turopolja odlučio se za izradu konjskog tramvaja, koji je u Turopolju bio poznat kao kojnača. Djeci je kustosica ispričala povijest kojnače, a zatim su u radionicama vrijedno izrađivala skice konja i kočije, a od kartona, plastike, stiropora, folija i sličnog otpada kaširala i bojala. Izložbe su poče-le 18. svibnja na Međunarodni dan muzeja i izmjenjivat će se po cijeloj Hrvatskoj, a učenici 2.b razreda ponosni su jer im je sve to dočaralo njihovo Turopolje u davna, prošla vremena. (D. F.)

VARAŽDINSKE TOPLICE Prometna kultu-ra Ostvarivši najbolje rezultate na internetskoj stranici Prometna učilica ministarstava unutarnjih poslova i obrazovanja, učenik petoga razreda Osnovne škole Antuna i Ivana Kukuljevića iz Varaždinskih Toplica Marko Ratković osvojio je prvo mjesto u Hrvatskoj i za nagradu prijenosno računalo, bicikl i kacigu. Stranica je osmišljena i pokrenuta za upoznavanje učenika s osnovama prometne kulture, prometnih propisa i poželjnoga ponašanja u prometu. Kroz poučne sadržaje i pitanja za provjeru znanja obrađuje tematske cjeline kretanja pješaka u prometu i vožnje bicikla. Za redoslijed mjerili su aktivnosti sudionika te zbrajali rezultate poučavanja poučnih sadržaja, rješavanja zadata-ka za vježbu te rezultati četiriju ispita koje zadaje MUP. Na natjecanju mogu sudjelovati svi učenici osnovnih škola pojedi-načno i skupno kao školske ekipe. (A. V.)

VELIKA MLAKA Natječaj Učiteljica razredne nasta-ve u Osnovnoj školi u Velikoj Mlaki Danica Gazić željela je s učenicima na poseban način obilježiti 135. godišnjicu rođenja književnice Ivane Brlić-Mažuranić. Zamislila je da to bude likov-ni natječaj koji je naslovila Književno-umjetnički tekst Ivane Brlić-Mažuranić kao poticaj likovnom izražavanju, koji će obu-hvatiti sve učenike nižih razreda osnovne škole u Zagrebu i županiji. Za iskazivanje sposobnosti, vještina i mašte, likovni natječaj činio se dobrim odabirom, a tu je zamisao podržala i ravnateljica Đurđa Ivičar Felja. U suradnji s višom savjetnicom za likovnu kulturu i likovnu umjetnost Mirjanom Tomašević-Dančević iz AZOO-a, ustalila je odrednice natječaja i prijavilo se 35 škola. Stručno povjerenstvo odabralo je 30 likovnih ostvarenja koja predstavljaju rezultate rada, vještina i kompetencija učenika, ali i njihovih učitelja. Uz pomoć dobrih ljudi i darovatelja nagra-đeno je 30 učenika, a njihovi su radovi izloženi u školi u Velikoj Mlaki do kraja lipnja. Posebno su izdvojeni Željko Žulj iz OŠ Trnjanske, učiteljica Ivančica Tajsl Dragičević i Tamara Lovrić iz OŠ Eugena Kvaternika, učiteljica Bara Marović, koji su dobili i školsku torbu Samsonite s priborom, kao posebnu nagradu, dar Maras d.o.o. iz Zagreba. (D. G.)

LOVRAN Izložba ULU Grupa '69 po drugi put priprema izložbu odabranih članova u gradskoj galeriji Laurus u središtu Lovrana. Smještena među raslinjem, usklađena s nizom različitih sadržaja, svojim izgledom galerija pridonosi dojmu jednog od najljepših kvarnerskih izlagačkih prostora. Koloritima svojih uradaka izbrušene kvalitete stotinjak profesionalnih i neprofesio-nalnih likovnih stvaralaca gostuje svaki s po jednim radom do kraja lipnja. Cjelokupnu koncepciju panoramskog uvida u tekuću produkciju članova prati prigodni katalog, a uvodni tekst napisao je Goran Dvoršak. U zanosu oživljavanja uspomena na prošle ugođaje i preminule umjetnike, evocirat će se sjećanja na nezabo-ravne zajedničke trenutke. (M. M.)

UKRATKOPrvašići Katoličke osnovne

škole u Požegi predali su s. Valeriki Duvnjak iz Družbe

Marijinih sestara 2000 kuna nami-jenjenih za školovanje dvoje djece u Beninu, jednoj od najsiromašni-jih afričkih država. Te su redovni-ce u Beninu od 1988. i brinu se i o zdravstvenoj skrbi stanovnika te o školovanju djece bez roditelja, ali i djece s roditeljima koji ne mogu godišnje izdvojiti ni stotinjak eura koliko stoji jednogodišnje školava-nje djeteta za godinu dana.

Učenici Katoličke osnovne škole u Požegi tako su na početku školske godine i svoga školovanja odlučili da će svaki razred školovati po jed-nog učenika. Nakon što su donijeli takvu odluku iz Družbe Marijinih sestara stigao je dopis s imenima i

fotografijama dvoje djece za koje je svaki razred počeo prikupljati no-vac.

- Važno je kod djece njegova-ti osjećaj za potrebite i siromašne. Naša su djeca odlučila pomoći djeci u Africi koja žive u velikom siro-maštvu pa se mnoga zbog toga ne mogu školovati. Naša su djeca od džeparca izdvajala novac, a izra-đivala su sa svojim učiteljicama, volonterkama i sa s. Karolinom Mi-ćanović uskrsne čestitke, pisanice i slične uskrsne ukrase te ih prodava-la za školovanje dvoje učenika - in-formirao je ravnatelj Ivica Žuljević i dodao da su poticaj za tu akciju dali roditelji učenika.

Prvašići Katoličke škole uz no-vac koji su tijekom školske godine prikupljali priložili su i svoju zajed-ničku fotografiju te pismo u kojemu su svojim prijateljima u afričkom Beninu poručili da ih vole te da će se tijekom svog osmogodišnjeg školovanja skrbiti i za njihovo ško-lovanje.

- Čuli smo da su to jako siromaš-na djeca koja nemaju gotovo ništa od onoga što mi imamo. Zato ćemo im mi pomagati da bi i ona mogla završiti školu kao i mi. Nije mi se teško odreći nekoga slatkiša da bih izdvojila novac za njih - zaključila je učenica Marta Štimac.

Ljiljana Marić

Učenici pomažu Svaki razred školovat će po jednoga učenika iz afričkog Benina

PoŽeGa Katolička osnovna škola

Solidarnost od malih nogu

Učenici su snimili dokumentarni film o šternama

Skupina učenika trećega i četvrtoga razreda Sred-nje škole Mate Balote iz Poreča, pod mentorstvom Snježane Radetić i Vladimira Torbice, snimila je

dokumentarni film u povijesnoj jezgri grada o šternama (cisternama). U starogradskoj jezgri Poreča sačuvano je 27 šterni o kojima se malo zna, a do izgradnje vodovod-ne mreže bile su osnova vodoopskrbe u gradu. Taj je projekt rađen u suradnji sa Zavičajnim muzejom Pore-štine, a cilj mu je evidentirati i široj publici predstaviti porečke šterne. Mahom su ostala samo grla šterni, ali neke su ostale u funkciji.

Bogata i zanimljiva prošlost grada zapisana je i u obli-cima, tj. na grlima šterni, na uklesanim grbovima i nat-pisima nekadašnjih porečkih obitelji. Završnica projekta je snimanje filma i tiskanje višejezične knjige o tom za-postavljenom dijelu gradske povijesne baštine. Promo-cija filma o šternama bila je 19. svibnja 2010. u salonu Zavičajnoga muzeja Poreštine, a izdavanje monografije o vodoopskrbi u Poreču uslijedit će ove jeseni, dok će katalog cisterni i učenički film biti u privitku knjige. Učenici su za snimanje i montiranje filma sami podijelili uloge i odradili sve faze filmske produkcije.

Scenarij su napisali Matko Počuča, Antun Benedeko-vić, Dean Deković i Nikola Bonić koji je ujedno reda-telj. Andrej Filipović je montažer i snimatelj. Iz dijaloga glumaca Suzane Rupenović i Marka Juriševića gledatelj saznaje mnoštvo važnih podataka o cisternama, natpisi-ma na grlu cisterni i njihovim vlasnicima. U uvodnom dijelu učenici i profesorica Snježana Radetić ispričali su kako je nastajao film. Snimanje je trajalo samo četiri dana, jer im je samo na toliko povjerena oprema pa je od trosatnoga materijala montiran film koji traje dvade-setak minuta.

Vrlo pozitivno ocijenila je uradak učenika glavna urednica Nezavisne istarske televizije Gordana Restović i istaknula da su učenici vodili računa o svim dijelovi-ma filmskoga izričaja, što je iziskivalo mnogo vremena i truda. Iskoristila je prigodu i pozvala autore filma u televizijsku emisiju. Riječi zahvale i čestitke učenicima su uputili zamjenica gradonačelnika Nadija Štifanić Do-brilović, ravnatelj škole Krešimir Bronić i ravnateljica muzeja i glavna nositeljica projekta Elena Uljančić Ve-kić.

Podsjećamo i da je učenik Sandro Babić bio najbolji na županijskom natjecanju iz povijesti, a na državnom ogledu u Novom Vinodolskom osvojio je pohvalno sed-mo mjesto i riješio 82 posto zadataka. Bio je jedini pred-stavnik Istarske županije u kategoriji drugoga razreda srednjih škola. Za natjecanje se pripremao dva mjeseca, a temeljitije nekoliko tjedana prije početka. Kaže da mu je prošlogodišnje sudjelovanje na državnom natjeca-nju, na kojem je bio treći, pomoglo da se osjeća manje nervoznim. Zadovoljan je postignutim rezultatom, kao i njegov mentor profesor povijesti Vladimir Torbica te prijatelji i poznanici. Još se nije odlučio hoće li studirati povijest.

Spomenimo i da su na državnom natjecanju srednjih škola u odbojci u Rijeci porečke odbojkašice osvojile brončanu medalju. Natjecalo se šest ekipa u dvije grupe. Startale su porazom protiv Splićanki, u sljedećem kolu svladale su ekonomistice iz Čakovca, a u poluzavršnici dočekale su ih kasnije ukupne pobjednice Zagrepčanke iz Športske gimnazije. U utakmici za treće mjesto Pore-čanke su svladale vinkovačke gimnazijalke. Za porečku su ekipu nastupile Nika Mostahinić, Laura Miloš, Vane-sa Pahović, Ivana Duspara, Diana Štifanić, Karla Udo-vičić, Emina Zahirović, Valentina Babić, Petra Pupovac, Andrea Jurinčić, Samanta Fero i Danijela Ključec. Eki-pu je vodio profesor Anton Malnar.

Branka Kalčić, Rebekah Pribetić, Ivana Pilaj

Srednja škola Mate Balote

Voda gradske prošlostiPoreČ

Ugođaj s promocije


mediji

Banijska filmska radio-nica nastala je gotovo slučajno, u jednom ve-

černjem razgovoru u Sjeve-rovcu, pokraj Siska, nakon snimanja materijala za film Zaboravljeno carstvo školske filmske skupine OŠ Rudeš iz Zagreba, kojom je prigodom rođena ideja o pokretanju film-ske radionice u kojoj bi zain-teresirani učenici i voditelji s ovoga područja mogli naučiti kako se pokreće i organizira školska filmska skupina, kako se snimaju i montiraju filmovi i kako se djeci mogu ponuditi i takvi sadržaji koji im pružaju mogućnost kreativnog izraža-vanja.

Iskusne voditeljice jedne od, već niz godina, najboljih školskih filmskih skupina u nas, profesorica hrvatskog je-zika Mirjana Jukić i socijalna pedagoginja Katica Šarić, obje iz Osnovne škole Rudeš, nači-nile su opsežan program rada, a u prvoj generaciji edukacije našli su se učitelji i ravnatelj Osnovne škole Katarine Zrin-ske iz Mečenčana, Osnovne škole Dvor i Osnovne škole Davorina Trstenjaka iz Hrvat-

ske Kostajnice, koji su nakon teorijskih predavanja i praktič-nih vježbi, u opuštenoj i pri-jateljskoj atmosferi, snimili i

montirali svoja prva dva filma, a zatim su se u Sjeverovcu naš-li i njihovi učenici pa su skupa s rudeškim vršnjacima snimali dalje.

Tako su nastali filmovi Koja konjina i Medeni put, čiji su autori učenici tri banijske i jed-ne zagrebačke, rudeške škole okupljene u projektu Banijska filmska radionica, a prikazani na smotri sjeverovačkih filmo-va u Društvenom domu u Sje-verovcu u subotu, 22. svibnja.

U međuvremenu su u osnov-nim školama u Mečenčanima i Dvoru pokrenute školske film-ske skupine, a na projekciji su prikazani i njihovi prvi filmo-vi. Zvijezda razreda koju su snimili učenici OŠ Katarine Zrinske iz Mečenčana govori o maloj Heleni, učenici s po-sebnim potrebama i njezinim veselim školskim danima, a

učenici OŠ Dvor snimili su dokumentarac U selu na pre-lu, o obnovljenom tkalačkom stanu koji sada krasi njihovu školu.

Najavljuju se i novi filmski projekti i nastavak suradnje unutar Banijske filmske radi-onice, kojoj se spremaju pri-stupiti i Osnovna škola Gvozd, Osnovna škola Jabukovac i Srednja škola Petrinja, čiji su učitelji i učenici također sudje-lovali u subotnjem filmskom slavlju. Dva će učenika i vo-ditelj školske filmske skupine OŠ Katarine Zrinske sudje-lovati početkom srpnja i na ovogodišnjem Motovunskom dječjem filmskom kampu, pa se čini kako je dječje filmsko i vi-deostvaralaštvo, nakon duljeg lutanja, opet čvrsto zakoračilo banijskim stazama.

Duško Popović

FILm Banijska filmska radionica U»IteLjI

PISCI

KristinaPosilović

Kristina Posilović rođena je 1982. go-dine u Rijeci gdje je 2006. godine, na Fi-lozofskom fakultetu, diplomirala hrvatski jezik i književnost. Iste je godine upisala doktorski poslijediplomski studij književno-sti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a trenut-no je u fazi pisanja doktorske disertacije.

Radi kao asistentica − vanjska suradni-ca na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci. Završila je poslijediplom-ski seminar “Ženska ljudska prava i rodna jednakost” u Centru za ženske studije u Zagrebu (2008.). Bila je suurednica rubrika Književnost i Kultura u časopisu za umjet-nost i kulturu “Re” u Rijeci, radila je i kao novinarka na Svid radiju, vodila tečajeve novinarstva za učenike osnovnoškolske dobi i umirovljenike u Centru tehničke kul-ture u Rijeci.

Objavila je tri zbirke poezije u nakla-di Društva hrvatskih književnik − Rijeka i Verbe d.o.o: Agara (2005.), pHI Odessa (2007.) i Barcelona (2009.).

I. dotičem usnama dlanovetriput oprane u crnogoričnoj šumipoput spirale upakirane u cirkonekako li samo mirišugrane spaljenih gradovameđu rukama stisnute mrvicemogu li šakama opaliti Majku u nospreviše su prgave da se vinu u zrak

II.jutrom hodam s grčem u vratusanjam križeve i prevelike kuglene mogu znati što će mi tolike krunicenovine me podsjećaju na snove predugačke liste na prekratke zavjetemislim da znam čemu mi služe riječiali, ni ne slutim da su suze beznačajnekada njima ne mogu sagraditi kule pla-stične

III.rubikon zna definiciju brzinevješti majstori polja vuku po horizontalizastavice ubadaju mjesto suncokreta plavih jedno je polje ostalo neoznačenoono koje mi se pogledom klanjai bojice mi za imendan darujekako da mu se odužim danasmogu li suncokret umotati u nebo

IV.sičušćne mamlaze zemljeprozvali su istraživači ljudovimai prepustili ih kompasu i sjeverudali su im putove i mjeru za dobropljunuli na njih čekićem i njivomvratili su se ubrati plodove desete žetvenaučili su ih strane svijeta i granicu ukusavratili su im poljupcem i kruhom

V.više neću lagati samome sebiviše neću krasti od samoga sebeviše neću kleti samoga sebe pomozi mi da prohodam labirintimapomozi mi da zapalim oganj olimpapomozi mi da progledam sokola i suncekako li je samo smiješan bio odgovorkako li je samo tužan bio moj kraj

Oživljavanje dječjeg filmskog i videostvaralaštva

RADIOIGRU ZA DJECU MOŽETE POSLUŠATI NEDJELJOM I NA INTERNETSKIM STRANICAMA HRT-a - STREAM 3 HR talk; http://www.hrt.hr

N a j a v l j u j e m o . . . Hr Radioigra za djecu

Vladimir Nazor: Halugica

Nedjelja, 13. lipnja 2010., u 13,15 satiUrednica: Nives Madunić BarišićDramatizacija: N.M.Barišić Redateljica: S.Jamnicky E mail: [email protected]

Halugica je djevojčica koju u ribareve ruke donese morski val. Ona je plod prirode i čovjeka, ogrnuta fantastikom, a ipak duboko uronjena u realnost. Njezin je život poput bajke, ali potraga za majkom izvire i uvire iz drame u dramu. Priča prepuna emocije i poetskih pripovjednih pasaža, narodnoga

kolorita i epske protežnosti, prilagođena radijskom izrazu do-datno je nabijena dramatičnošću. Sporedni karakteri dobijaju punoću i živost, radnja stvara napetost i iščekivanje, zvuk koji prati Halugicu na njezinu putu potrage stvara čaroliju svijeta s druge strane suvremenosti. Ovo iznimno ostvarenje Dramskoga programa nalazi se objavljeno i u ediciji Radio bisernica Dramskog programa HR-a HRT-a.

RADIO IGRA ZA DJECU VAM DARUJE KUTIĆ POEZIJE:GUSTAV KRKLEC: Uspavanka, Zagorski vinograd, Zima u Maruševcu(Iz zbirke Vedri i tmurni dani)Redateljica: S. Jamnicky

Zvijezda razreda okružena filmskom ekipom (Snimio Aleksandar Džakula)

Dječja filmska ekipa na terenu


mediji

Web GLaZba Desetljeće rada Hrvatskog barokna ansambla

Katalozi hrvatskih knjižnica u virtualnoj referentnoj zbircihttp://nippur.irb.hr/hrv/crolibs.html

Dogodi se ponekad: moramo provje-riti neki bibliografski podatak, a dotična knjiga – kao za inat – nije nam pri ruci; ili – želimo saznati u kojoj najbližoj knjižnici možemo naći određeni naslov, knjigu ili časopis. U takvim situacijama korisna je virtualna referentna zbirka knjižnice In-stituta Ruđer Bošković. Uz mnoštvo dru-gih usluga, ta zbirka otvara put prema katalozima knjižnica u Hrvatskoj.

Dostupni su skupni katalozi građe iz više knjižnica (hrvatske knjižnice, Knjižnice Grada Zagreba, METELwin, knjižnice pojedinih županija te knjižni-ce iz Sustava znanstvenih informacija RH), a moguće je pretraživati i kataloge pojedinih knjižnica, primjerice NSK-a, sveučilišnih knjižnica, niza fakultetskih

knjižnica, specijalnih knjižnica (bolnica, instituta i zavoda, muzeja…) te katalo-ge knjižnica općeznanstvenih ustanova (npr. HAZU) i narodnih knjižnica.

U posebnom odjeljku su školske knjiž-nice koje se na jednostavan način mogu predstaviti obavijestima o fondovima, aktivnostima i voditeljima/icama knjižni-ca, što je niz škola učinio.

Portal ima i poveznicu prema Hrvat-skoj znanstvenoj bibliografiji koja omo-gućuje pretraživanje podataka o novijim radovima iz raznih znanstvenih područja objavljenim u knjigama, zbornicima i ča-sopisima. Za bilo koji nastavni predmet/područje ondje je obilje naslova korisnih za stručno usavršavanje prosvjetnih djelatnika i unapređivanje odgojno-obra-zovnog rada. (A. J.)

Klasična gimnazija u Zagrebu, koja od svoga osnutka 1607. godine njeguje program kla-

sičnih jezika i kulture, a osobito antič-ke drame, ove godine svoj Dan škole i 403. obljetnicu obilježava uprizo-renjem Euripidove tragedije Andro-maha koju je izvela dramska grupa Klasične gimnazije “Gymnasium cla-ssicum”, u režiji profesora Darija Bu-dimira, u srijedu, 2. lipnja ove godine, u Dramskom kazalištu “Gavella”.

U vremenu od 19. do 24. svibnja ove godine antička dramska grupa gostovala je po deseti put u Sirakuzi na Siciliji na XVI. međunarodnom fe-stivalu klasičnog teatra mladih – Fe-stival internazionale del teatro classi-co dei giovani - INDA. Ovaj prestižni festival europskoj publici mladih ove je godine predstavio rad 90 dramskih skupina od kojih su njih 86 bile iz Ita-lije, dok su od stranih bile zastupljene samo četiri zemlje i to Belgija, Fran-cuska, Hrvatska i Litva. Koliki je to uspjeh govori i podatak da je prijaš-njih godina broj gostujućih dramskih grupa iz inozemstva bio kudikamo veći i da poziv organizatora ovisi is-

ključivo o kvaliteti uprizorenja antič-ke drame. Unatoč tome što se pozivi za sljedeću godinu šalju tek nakon ozbiljne izlučne selekcije u mjesecu veljači, dramska skupina Klasične gi-mnazije i ovoga je puta, kao i uvijek do sada, neposredno nakon izvedbe premijere Andromahe, od direktora festivala Sebastiana Aglianòa dobila poziv za sljedeću godinu. Budući da je dramska grupa zagrebačkih klasi-čara jedina dramska skupina izvan Italije koja je dobila takav poziv, time im je iskazana velika čast i priznanje njihovu radu.

Nakon nastupa na Siciliji i zagre-bačka je publika dočekala premijeru Andromahe, koja se nije izvodila naj-manje posljednjih pet desetljeća pa je u tom smislu praizvedba. Sve su karte bile rasprodane već prije tjedan dana, budući da je među klasičarima svih generacija vladalo izuzetno zanima-nje za novu premijeru.

Predstavi su nazočili predstavnici Veleposlanstva Helenske Republike kao i predstavnici Ureda za tisak i komunikacije pri helenskom Velepo-slanstvu. Ivna Dorić

S Andromahom u svijet

KaZaLIŠte

održavanje jubilarnog koncerta, s programom francuskih skladatelja, pomoglo je Francusko veleposlanstvo koje već drugi put pomaže ovom ansamblu

Koncertom, na kojemu su izvedena djela fran-cuskih glazbenih maj-

stora baroka, u nedjelju, 30. svibnja 2010., u Hrvatskom glazbenom zavodu, Hrvatski barokni ansambl obilježio je prvo desetljeće svoga nadasve uspješnog djelovanja.

Gotovo svi skladatelji ovog programa bili su dvorski glaz-benici i skladali su dvorsku glazbu. Ipak, Marc-Antoine Charpentier (1643.-1704.), najznačajniji skladatelj francu-ske duhovne glazbe baroknog razdoblja, poznat je upravo po svojim crkvenim skladba-ma. Slušali smo dvije njegove skladbe: Prvi i Drugi Marš za trublje i Preludij iz njegova Te Deuma (1690.), koji sadržava i recitative, arije i zborove. Fra-nçois Colin de Blamont pred-stavljen je glazbeno scenskim djelom Svečanosti grčke i rim-ske iz 1723., a radi se o prvom ballet heroïque, sastavljenom od starih španjolskih plesova,

od Chaconne do Sarabande i drugih, što je postiglo veliki uspjeh. Lirski talent skladatelja H. – J. Rigela (1741.-1799.), ponajviše je došao do izraža-ja u instrumentalnoj glazbi. Slušali smo Simfoniju br. 14 u F-duru. Slijedio je Drugi Con-cert de Symphonies, skladate-lja i violinista Antoinea Dauvr-gnea (1713.-1797.). Riječ je o višestavačnoj skladbi tipa suite za dvije violine, violu i bas. Jean Philippe Rameau (1683.-1764.) jedan je od najistaknu-tijih francuskih skladatelja 18. stoljeća. Jedan od njegovih ta-lenata je i skladanje opera. Čuli smo njegovu Suitu iz opere Pygmalion u kojoj ima i razne plesne glazbe. Za kraj – pono-

vo H. J. Rigel, njegova Symp-honie sa trubljama i timbalima. Dugotrajni pljesak prepune dvorane privolio je dirigenta Hervéa Niqueta (Abbeville, 1957.), iznimnog glazbenika, na dodatak pa su ponovili dio Blamontovih Svečanosti grč-kih i rimskih na zadovoljstvo razdragane publike, s kojom, očito, Hrvatski barokni an-sambl može računati, imajući na činjenicu da je svojedobno u Lisinskom na koncertu C. Bartoli bila puna dvorana, a da je u isto vrijeme bila puna i dvorana HGZ-a u kojoj je ovaj ansambl izvodio majstore: J. S. Bacha, Ch. Graupnera i g. pl. Telemanna.

Milica Jović

Majstori barokne glazbe

Dramska grupa Klasične gimnazije u Zagrebu

Jean Genet, Služavke, u redateljstvu Georgija Para, Kazalište Marin Držić, Dubrovnik, 2010.

Za mene je svojedobno, prije točno pola sto-ljeća, bilo iznenađenje kada su se moji do-maćini smjesta smrknuli pošto sam u jednu

pristojnu francusku građansku obitelj u Dordogni došao na večeru te - pružio ruku i sluškinji! Na-pravio sam time neoprostivu pogrešku. Možda to jesu običaji tamo u nekakvim vašim socijalizmi-ma gdje su sve žene “drugarice“, ali zaboga - sluš-kinju se ne pozdravlja! Ona je služinče, služavka, zapravo marvinče, ispred njezina imena nikada se ne stavlja “gospođica“ ili “gospođa“, oslovljava je se samo imenom, kao psa ili papigu…

Taj društveni status služavaka u kapitalizmu ili robovlasništvu Jean Genet (1910. - 1986.), francuski dramatik i prozaik - i sam ponikao iz služničkoga društvenog okoliša - postavlja kao te-meljac psihološkoj drami u kojoj dvije sestre, slu-žavke, svoj bijedni život nastoje učiniti zanimlji-vijim i slobodnim tako da pokušavaju ubiti mrsku im gospođu (i gospodaricu) ma koliko ona prema njima bila dobra i darežljiva. Međutim, drama Služavke (1947.) nema “socijalni karakter“, na-stala u vremenu egzistencijalizma, teatra apsurda i kazališne artificijelnosti - slijedi tadašnje estet-ske pomodnosti. Dobar dio igre jedna od sestara se pretvara da je ona gospođa, što omogućuje (čak iziskuje!) umjetan, izvještačen, neprirodan među-soban odnos i pokrete. Sve u stilu svojega vre-mena. Ako oljuštimo nepotrebnu artificijelnost, redateljski prisutnu ipak tek u naznakama - ostaje ogoljela snažna i uvjerljiva (psiho-realistična!) drama triju žena.

Georgij Paro, poštujući estetski okvir djela, pru-žio nam je prigodu neosporna umjetničkog užitka, vjerodostojan život na pozornici; to vrijedi! Zbog toga, konačno - i jest kazalište. Solidni suradnici bili su mu Miljenko Vikić (pokret), Marija Žarak

(odjeća), Mišo Baričević (pozornica), Paola Dra-žić Zekić (glazba) i Silvio Giron (svjetlo).

Milka Podrug Kokotović (Gospođa) podsjetila nas je na vrhunce svoje glume. Jasna Jukić (Solan-ge) dokazala je da itekako vrijedno umije ostvariti zahtjevnu i fino izreljefiranu dramsku ulogu. Glo-rija Šoletić (Claire), slično kao i Jukić - iznimno profinjeno izpletenom glumom - dokazuje da se na dubrovačkim kazališnim daskama rađaju nove zvijezde - bude li i dalje ovako dobrih komada i dobrih redatelja.

U sažetku: ostvareno je iznimno vrijedno kaza-lišno umjetničko djelo, vrhunskoga redateljstva i glume.

Stijepo Mijović Kočan

Vrhunsko redateljstvo i gluma

Hrvatski barokni ansambl


mediji

Je li ludost poželjeti nešto ne-moguće i je li mudro željeti ono

što već imaš? Jesmo li nezasitni u našim željama i znamo li se za-dovoljiti malim...? Priča Ivane Gu-ljašević Lude želje, u najnovijemu lipanjskom broju Smiba, o jednom običnom praščiću i ludoj gljivi do-nosi nam dijelić životne mudrosti, toliko potrebne za običan svakod-nevan miran život bez stresa, a toj temi posvećen je i crtić na CD-u koji je priložen kao poseban dar čita-teljima uz ovaj broj. Kutić za vrtić donosi nam poučnu priču Marice Milčec o zdravoj hrani, a što o zdra-voj hrani misle klinci iz vrtića saznat ćemo iz kazivanja djece iz DV Ra-zličak iz Zagreba. Mirjana Mrkela daruje nam priču o gladioli, a Željka Horvat-Vukelja i ilustratorica Sanja Pribić slikopriču Jurnjava u parku. Crticama i kraćim pričama u ovome broju javljaju se još Bruno Kuman, Ivan Goleš, Vigor i Mirna Vuković i drugi. Zanimljiv zapis u rubrici Eko(s)vijest dolazi nam iz Centra Slava Raškaj, koji skrbi o djeci i mladeži oštećena sluha i govora i u kojemu se uz odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju radi i na podizanju ekološke svijesti. Abeceda Lijepe naše došla je do slova K - u ovome broju predstavljeni su gradovi Ko-privnica, Križevci, Kutina, Knin..., rijeka Krka, Kornati... Rubrika Ču-desne životinje upoznaje nas s koraljima, spužvama, školjkašima i drugim stanovnicima morskoga dna, a kao i obično časopis donosi i bogat izbor dječjih literarnih i likov-nih radova iz svih krajeva Hrvatske. (ir)

Tko je toliko “lud“ da se zaputi biciklom do - Pekinga?! E, ima

takvih. Dvojicu biciklističkih pustolo-va i zaljubljenika u putovanja pred-stavlja najnoviji lipanjski broj Modre laste. To su Mladen Gaćeša i Marko Mitić, koji su na biciklima proputovali dio Europe i Azije i u četiri mjeseca prevalili put od 11.808 kilometara, kolika je udaljenost između Zagre-

ba i Pekinga. No, to im je bila samo priprema za put oko svijeta, na koji se jedan od njih sprema.

Hrvatski prirodoslovni muzej ne-davno je priredio neobičnu izložbu živih primjeraka pauka, kukaca i škorpiona, koja je otvorena do 13. lipnja, a s najzanimljivijim detaljima s izložbe upoznat će se u ovome broju i čitatelji Modre laste.

Glavna urednica predstavlja dvo-jici darovitih učenika - Jurja Osto-vića, učenika 8. razreda OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića iz Senja, kojemu je hobi fotografija, i Oska-ra Lacka, osmaša iz OŠ Remete u Zagrebu, koji se bavi 3D anima-cijom, kreiranjem računalnih igara ilustriranjem i pisanjem fantastičnih romana. Gosti urednici u ovome su broju učenice Walfdorfske škole iz Zagreba Karla Mesek (5. r.) i Hana Mesek (6. r.), koje u svojoj školi uređuju neobičan ekočasopis. Ni-kolin književni laboratorij Mladena Kopjara u svome dvadesetom na-stavku donosi priču o ruži (kakvoj, to ćete saznati kad pročitate priču), a časopis po običaju obiluje i broj-nim učeničkim literarnim i likovnim uradcima. (ir)

smib

Dijete, vrtić, obitelj

Smilje i bosilje, poučno-zabavni list za djecubroj 10., lipanj 2010.

Časopis za odgoj i naobrazbu predškolske djece namijenjen stručnjacima i roditeljima,broj 59., proljeće 2010.

Ovaj broj časopisa Dijete, vrtić, obitelj u znaku je obilježavanja

15. godišnjice kontinuiranog izlaženja i prisustva na predškolskoj pedagoškoj sceni. Tim povodom dr. sc. Jasna Krstović u članku Vjera u dijete i njegov odgoj piše o utje-caju časopisa na profesionalizaciju struke. U nastavku tematskog broja posvećenog Identitetu vrtića mr. sc. Inga Seme Stojnović piše o el-ementima koji otkrivaju identitet, tj. kulturu određene ustanove. U članku Roberte Baldini Kvaliteta se ne podrazumijeva govori se o elementima koji utječu na kvalitetu procesa neke ustanove kao i o odgovornosti lokalne zajednice i njezinoj ulozi u procesu podrške ustanovama ranog odgoja i obrazo-vanja. Slijede primjeri dobre prakse iz raznih vrtića u RH.

U članku Klikerići iz našeg vrtića Suzane Kovačić, psihologinje iz DV Špansko, možete pročitati kako pre-poznati potencijalno darovitu djecu u vrtiću i omogućiti im sudjelovanje i nadogradnju na aktivnosti za koje pokazuju gotovo zarazan interes. O mirisnom svijetu eteričnih ulja i načinu njihove primjene piše aro-materapeutkinja Tatjana Milaković. Na kraju čitatelji mogu pronaći još jednu od zabavnih priča Marice Milčec, ovaj put je to Obična bajka o neobičnom vrtiću. U sljedećem broju časopisa Dijete, vrtić, obitelj govori se o ranoj pismenosti i matematičkim konceptima. (hb)

ČaSoPISI

Modra lastaPoučno-zabavni časopis za učenike osnovne školebroj 10., šk. god. 2009./2010.

KNjIGe

Dragutin Pavličević, Grad Pleternica 1270. - 2010.Pleternica, 2009., 423. str.

Velika knjiga o malom mjestu

S obzirom na ve-liku važnost koja se u posljednje vrijeme poklanja zavičajnoj povijesti, ova bi monografija mogla biti ogledni primjerak za slične pothvate

Poglavarstvo Grada Pleternice u Požeškoj županiji objavilo je u prosincu 2009. monografiju

kao divot-izdanje u više boja enci-klopedijskog formata. Ona je svo-jim znanstvenim i stručnim prilozi-ma te interdisciplinarnom pristupu promijenila dosadašnji pogled na to mjesto kao jedno od manjih, novijih slavonskih gradova. Autor je ugled-ni hrvatski povjesničar dr. Dragutin Pavličević, koji je napisao sedam-desetak posto tekstova, a ujedno bio urednik te nositelj projekta u kojem je sudjelovalo još osam suradnika.

Već i sadržaj koji je donesen u šest tematskih cjelina govori o sve-obuhvatnosti te pozamašne knjige. To su: Zemljopisne značajke, Povi-jesni pregled, Kultura, prosvjeta i duhovni život, Društvena i športska djelatnost, Naši ljudi, njihove priče i sjećanja te Grad Pleternica u Re-publici Hrvatskoj.

Knjiga je objavljena u prigodi obilježavanja 740. obljetnice Gra-da Pleternice. Naime, Pleternica se, kako to u uvodu napominje autor i urednik Pavličević, prvi put spomi-nje pod nazivom Sveti Nikola 1270. godine, a pod sadašnjim nazivom 1427. Kroz dugu povijest mijenjala je različite gospodare. Na brdu gdje je danas župna crkva sv. Nikole bio je srednjovjekovni utvrđeni grad koji je stradao u doba osmanlijske vlasti, a u narodu postoji predaja da su bedemi grada bili opleteni pleterom i da je otud dobilo ime i naselje.

Za kulturnu povijest važne su stare građevine poput crkve sv. De-metrija u Drenovcu i sv. Mihajla u Ratkovici koje su među najstarijima

u Slavoniji, a za povijest knjižnica važno je spomenuti da je Hrvatska knjižnica i čitaonica utemeljena 1907. kao oblik borbe protiv ma-đarizacije putem mađarskih škola. Opširnu povijest školstva obradio je nastavnik Josip Hurtiš iz Pleterni-ce, koji otkriva da je pučka škola u Pleternici počela s radom još 1770., tako da ove godine Osnovna škola fra Kaje Adžića obilježava 240 go-dina plodnog rada.

O književnosti, glazbenom živo-tu, likovnom stvaralaštvu, narod-nim pjesmama, govoru, narodnim običajima i narodnoj nošnji pleter-ničkoga kraja piše Dragutin Pavli-čević, pa tu doznajemo da je npr. podrijetlom iz toga kraja hrvatska književnica Zdenka Marković, da je tu povremeno pjevala i svjetski poznata hrvatska operna pjevačica Milka Trnina, čiji je brat Milan vo-dio mjesnu vlastelinsku gostionicu, da je u susjednom Drenovcu rođen glasoviti liječnik Andrija Štampar, čije je otac potkraj 19. stoljeća u tom selu učiteljevao...

Ljubitelji hrvatskog športa, pogla-vito nogometa, sjetit će se raspjeva-noga športskog reportera Radio Za-greba Ivana Tomića, rođenog 1929. u Pleternici. Od živućih uglednika ne smije se zaboraviti ime prof. dr. Hrvoja Vrgoča, višedesetljetnog predsjednika HPKZ-a, te akademi-ka Slavena Barišića i mnoge druge.

S obzirom na veliku važnost koju se u posljednje vrijeme posve-ćuje zavičajnoj povijesti, mislimo da bi ova bogata monografija mo-gla biti ogledni primjerak za slične pothvate.

Ivna Dorić

Nenad PiskačU boj za sanak svojEkološki glasnikDonja Lomnica, 2009.

Životne krijesnice Kad se pojavila zbirka Rieči

su luknje su rieči Nenada Piskača, a bilo je to goto-

vo prije četiri godine, otkrili smo pjesnika koji je duboko vezan uz svoje ishodište, uz prostore koji su njemu najljepši i najdraži - Hr-vatsko zagorje. Na tim prostorima pjesnik je tražio motive i ljude koji su mu podarili ljubav, onu toplu rodbinsku ljubav, ali uvijek okrenutu prema zajedničkoj sve-općoj domovinskoj ljubavi. Na istovjetno razmišljanje ponukala me i najnovija Piskačeva knjiga u kojoj se i sada javlja pjesnikova ljubav, ali ona ljubav koja se po-klanja djetetu.

Književnik i novinar Nenad Pi-skač (Zagreb, 1962.), uz urednič-ki posao u Hrvatskom slovu, piše i prozu i poeziju (uz već spomenutu tu su još pjesničke zbirke Vatrom na rijeku, U trenutku apokalipse, Očevom šutnjom, Pogled s burze, te prozna djela Poražena Hrvat-ska, Između Hrvata i Hrvatske i Prvo računalo).

U boj za sanak svoj zbirka je od šesnaest pjesama u kojima prepo-znajemo dijete u njegovu najra-nijem djetinjstvu. To je vrijeme svakodnevne igre (pjesma Igra), vrijeme maštanja i snova (Krije-snica), vrijeme u kojemu je sve moguće i ništa nije teško. Djete-tov svijet nije svijet nas odraslih pa ni Molitva za nevjerne nije mo-litva za one koji ne vjeruju u Boga nego je to djetetovo obraćanje

Bogu, jer mu ljudi, njegova oko-lina, ne vjeruju ni jednu riječ. A ono može i sunce dohvatiti, i vje-tar uloviti i s lutkom pričati... Zar nije to preslik naše svakodnevice? I upravo će zato u pjesmi naći po-uku i stariji čitatelj i dijete.

Svaka od ovih pjesama nosi neku poruku djetetu i onome tko s njim živi. Zato je svakoj od ovih pjesama potrebno prići s ljubavlju, jer one su i pjesme ljubavi. Ljubav je u pjesmi darivana djetetu, ali u isto vrijeme ta je ljubav darovana i nama.

I tako korak po korak, stih za sti-hom i naš dječak razmišlja što će raditi kad odraste. Možda će i on jednoga dana, poput njegova tate, reći svome sinu: “Anđelek moj mali, anđelek moj mili!“ A upra-vo te anđeleke uspjeli su svojim umjetničkim ostvarenjima, knji-ževnik Nenad Piskač i ilustrator Ivica Antolčić razveseliti i pomoći im da krijesnica i dalje osvjetljava njihove životne staze. I upravo su ilustracije Ivice Antolčića, naprav-ljene njegovim osebujnim i prepo-znatljivim slikarskim rukopisom, posebno obogatile ovu pjesničku zbirku i pridonijele da pjesniko-vi stihovi djeluju još razigranije i da dodatno potaknu djetetovu maštu. Upravo zato slikovnica u kojoj Antolčić svojom ilustraci-jom snažno učvršćuje povezanost djeteta sa stihovima razvija ljubav djeteta prema knjizi.

Branko Pilaš

Zbirka u kojoj svaka pjesma nosi neku poruku i djeci i starijim čitateljima


iz proπlosti

Treba paziti na tajne grijehe učenika

Tkogod mi bude rekao: da nije moguće baciti i prognati iz učionice šibicu i svako tjelesno kaznenje, dokgod imade su-rove dječurlije, na zlo prignute i navadjenje deriščadi medju učenici. Znam! Učionica i dom moraju biti u podpunom spo-razumljenju, pak štogod učenik pustolov sgrieši u učionici krupnijega, zašto bi ga valhalo tjelesno kazniti, to neka dom saznade i neka dom izvrši eksekuciu. Djeca njekoja imadu i tajnih pogrešakah, koje kao crvi podgrizaju tjelesno i dušev-no zdravlje, i od kojih putenih zabludah ne samo da lice vene i bliedi, da živci i žile slabe, nego tupi se i razum, razslabljuje pamet, izopačava volja. Na takove tajne pogreške učenikah paziti mora učitelj višjih razredah kao vrtljar, štono brižljivo pazi na buvač i gusjenice, da mu gad taj neošteti bilinah i cvieća. (M. Stojanović)

NapredakBr. 18 / 15. lipnja 1860.

Statistika europskog školstva Švedski statističar Gustav Sundbarg izračunao je, da se u

Evropi troši na školstvo godišnje 1.700 milijona maraka. Tim se novcem izdržava 465.460 škola s 45,281.700 učenika i s 1,050 632 učitelja. Od ukupne svote za izdržavanje školstva otpada na Njemačku 500 milijona maraka, na Veliku Brita-niju 450, na Francusku 200, a na Rusiju 85 milijona maraka. Sjedinjene države Sjeverne Amerike troše na svoje pučko školstvo 740, britska Australija 58, a Japan 68 milijona ma-raka.

Obvezatnost za polazak škole traje u Norveškoj od 7.-15. godine, u Engleskoj 6.-14. godine; u Austriji i Švajcarskoj od 6.-15. godine; u Francuskoj 6.-13. godine; u Španjolskoj 9.-13. godine, u Portugalskoj 6.-10. godine, u Sjevernoj Americi 6.-14. godine, u Njemačkoj 6.-14. godine života. Prosječno imade u Evropi 30% analfabeta. U svakom razredu imade u Pruskoj na jednorazrednim školama 80, u školama s polud-nevnom obukom 70, a u višerazrednim školama 60 učenika. U Danskoj imade u jednom razredu najviše 35, u Norveškoj i Nizozemskoj 50 učenika. U Engleskoj obučava se u svakom razredu do 40 učenika. U Danskoj dužni su učitelji obučavati 36 sati na nedjelju, u Ugarskoj 35, u Španjolskoj 36, u Švaj-carskoj 28-36, u Sjedinjenim državama Sjeverne Amerike 24-30 sati, dok su u Engleskoj dužni učitelji obučavati 7 sati na dan.

Hrvatski učiteljski domBr. 13 / 5. srpnja 1910.

Prva hrvatska učiteljica za obuku gluhonijemih

Stručni ispit za obučavanje gluhonijemih položila je ovih dana učiteljica Minka Medved i to pred ispitnom komisijom u Gracu, gdje je rečena učiteljica ove cijele školske godine u svrhu studija boravila. Ovo je u Hrvatskoj prva učiteljica, koja je osposobljena za tu struku. Ona je još kao učiteljska pripravnica dvije godine hospitovala na našem zagrebačkom zavodu za gluhonijeme, kasnije pak je i 8 mjeseci kao po-moćna učiteljica službovala na tom zavodu.

Kako je u nas na stotine gluhonijeme djece u jadnom polo-žaju bez ikakove obuke, veseli nas taj primjer, a još nas više veseli, što je gđica Minka Medved hrvatskim učiteljicama u tuđini osvjetlala lice, jer je taj ispit položila s veoma dobrim uspjehom.

Domaće ognjište Lipanj / 1910.

Zabava umjesto ispitaGlazbenu i deklamatornu zabavu priredila je škola u Ko-

privnici na 5. lipnja o. g. s preobilnim programom. Ovakove zabave općinstvo veoma voli i rado posjećuje, pak bi po-željno bilo, da se zavedu u mjesto dasadnih ispita, kojima se muči mladež i učiteljstvo.

ŠkolaBr. 7 / srpanj 1910.

PrIje 150 GODINA

PrIje 100 GODINA

obLjetNICe

Pedagoške akademije umjesto učiteljskih škola

U srpnju 1960. godi-ne Hrvatski je sabor donio Zakon o peda-

goškim akademijama kojim se obrazovanje učitelja pri-marnog obrazovanja podiže na razinu više škole te se tako, nakon više od jednog stoljeća postojanja, ukidaju učiteljske škole kao instituci-je za izobrazbu učitelja. Po-sljednja generacija učenika upisana je u učiteljske škole školske godine 1960./1961. Isto je bilo i s upisima u po-stojeće više pedagoške škole (u Zagrebu i Splitu) na ko-jima su se obrazovali pred-metni nastavnici. One će biti pretvorene u pedagoške aka-demije koje će se početkom šezdesetih godina osnivati u gotovo svim mjestima u ko-jima su postojale učiteljske škole. Od prvotnih 14, po-stupno su od 1965. godine ukinute pedagoške akademi-je u Karlovcu, Šibeniku, Du-brovniku, Pakracu i Slavon-skom Brodu, a nastavile su s radom akademije u Zagrebu, Čakovcu, Petrinji, Gospiću, Rijeci, Puli, Zadru, Splitu i Osijeku.

Nakon uvođenja obvezno-ga visokoškolskog obrazova-nja za predmetne nastavnike 1978. godine pedagoške su akademije, kao ustanove obrazovanja učitelja razred-ne nastave i odgajatelja u

Pedagoške su akademi-je odigrale važnu ulogu na učitelj-skom putu do akademske zajednice, jer su omogućile ulazak učiteljskog obrazovanja u sustav visokog školstva

predškolskim ustanovama, prolazile različite organiza-cijske oblike. Prijelomna je bila 1992. godina, kada se učiteljsko obrazovanje podi-že na visokoškolsku razinu te konačno 2006. godina, kada se učiteljski studiji usklađuju s općim načelima Bolonjske deklaracije te postaju znan-stveni sveučilišni studiji.

Pedagoške su akademije odigrale važnu ulogu na uči-teljskom putu do akadem-ske zajednice, jer su, među ostalim, omogućile ulazak učiteljskog obrazovanja u sustav visokog školstva. Pre-ma elaboratu koji je izradila skupina stručnjaka na čelu s docentom Filozofskog fakul-teta u Zagrebu Dragutinom Frankovićem, direktorom II. učiteljske škole u Zagre-bu Bogdanom Svilokosom i prosvjetnim savjetnikom Zavoda za unapređivanje školstva Đurom Fučijašom, pedagoška će akademija “vršiti i istraživački rad u oblasti pedagogije radi una-pređivanja nastave i odgoja“, što znači da treba pratiti do-stignuća pedagoške prakse i razvoj pedagoških disciplina te pridonositi njihovu razvo-ju. Svršeni studenti pedagoš-ke akademije imali su pravo, uz ispunjavanje potrebnih dodatnih uvjeta, nastaviti studij na odgovarajućim fa-kultetima.

Zakonom su propisani osnovni zadaci pedagoške akademije da:

razvija kod studenta takvo stručno i pedagoško znanje i osobine, koje će im omo-gućiti, da uspješno i stvara-lački mogu vršiti odgojno-obrazovni rad i ostvarivati sve ostale zadatke osnovne škole;

kod studenata razvije viso-ke moralne osobine nastav-nika i odgajatelja na princi-pima socijalističke društvene svijesti;

razvije kulturu rada svojih

studenata i pobudi kod njih interes i potrebu za stalnim usavršavanjem, kako bi se u praksi razvijali usporedo s napredovanjem nauke te sa-moinicijativno i stvaralački prilazili odgojnim i i obra-zovnim zadacima i rješavali ih;

upoznaje studente s dosti-gnućima suvremene peda-goške teorije i prakse i da ih uvodi u metodologiju istraži-vačkog rada u oblasti odgoj-no-obrazovne djelatnosti;

osposobljava studente za kulturni i drugi društveni rad u sredini, u kojoj djeluje osnovna škola, na poslovima povezanim s ostvarivanjem zadataka osnovne škole.

Težnja hrvatskih učitelja za akademskim obrazovanjem prisutna je još od sedam-desetih godina 19. stoljeća. Prvi je puta javno iznesena 1874. godine na II. općoj hrvatskoj učiteljskoj skup-štini u Petrinji, a aktualna je bila i početkom 20. stoljeća. “Zašto su pučki učitelji u na-obraženom svietu većinom zametala, pepeljuge?“ pita se 1883. godine Ivan Filipović te odgovara: “Samo zato, jer su manje naobraženi nego li su ostali naobraženi stališi.“ Stoga on umjesto tadašnjih srednjih trogodišnjih učitelj-skih škola predlaže dvogo-dišnje strukovne zavode u kojima bi se učile pedagogij-ske i njima srodne znanosti, a u koje bi se moglo upisati nakon završene gimnazije. Sličan je koncept učiteljskog obrazovanja bio predlagan i u nekim kasnijim razdoblji-ma, ali je do njegove reali-zacije došlo tek donošenjem Zakona o pedagoškim aka-demijama. Bio je to mali, nedovoljan, ali važan pomak u sustavu obrazovanja učite-lja, započetom 1849. godine s Učiteljnom učionom za-grebačkom, prvom javnom učiteljskom školom u Hrvat-skoj.

50 godina od početka više izobrazbe učitelja u Hrvatskoj

Priredila Štefka Batinić

Elektronički nastavnici u ruskim i američkim školama

Nastavnicima stranih jezika u SSSR-u uskoro će u njihovu radu pomagati strojevi. Elektroničkog “nastavnika“ stranih jezika konstruirali su nedavno u Visokoj pedagoškoj školi u Gorkom. Taj će stroj zamijeniti djelomično nastavnika stra-nog jezika, koji neće morati više ponavljati gradivo nekoli-ko puta različnim grupama studenata. To će umjesto njega vršiti stroj. Elektronički “nastavnik“ kontrolirat će umjesto živoga nastavnika i domaće zadaće i usmene odgovore uče-nika u školi. U isto će vrijeme stroj provjeravati, da li su studenti ispravno shvatili pređeno gradivo i uspoređivat će njihove odgovore s odgovorima, koje će prethodno dati na-stavnik. Stroj će registrirati i griješke studenata u njihovim

pismenim i usmenim odgovorima. Na temelju registriranog znanja slušalaca stroj će samostalno “odlučiti“, da li student treba da ponovi zadano gradivo. Na kraju će nastavnika in-formirati o tome, kakav su uspjeh pokazali slušaoci.

Elektronički strojevi nailaze na sličnu primjenu i u američ-kim školama. Oni služe za provjeravanje znanja. Postoje u SAD dvije vrste takvih strojeva. Prvi, jednostavniji tip, funk-cionira na način, da učenik otkuca na specijalnom kartonu pitanje, koje ga interesira i odgovor, koji smatra točnim. Za-tim ubacuje ovaj karton u stroj, a stroj izbacuje drugi karton s točnim odgovorom.

Složenija vrsta ovih strojeva sadrži znatno veći broj od-govora na pitanja iz većeg broja područja. Ovaj stroj omo-gućuje učenicima da daju na postavljena pitanja i po ne-koliko alternativnih odgovora, u čiju točnost nisu sigurni. Osim toga, u davanju točnih odgovora stroj pruža i potrebna objašnjenja.

Školske novineBr. 23 / 3. lipnja 1960.

PrIje 50 GODINA

Prof. Stjepko Težak uručuje diplome svršenim studenti-ma zagrebačke Pedagoške akademije početkom sedamdesetih godina


πkolski æivot nekoÊ

Dragi Dobriću!Po svom obećanju evo me, da, iako ne-

što pokasno, održim ipak svoju riječ, te u debelim potezima, da ti istaknem nešto od onoga, što sam primijetio u tvojoj školi dva mjeseca nazad, kad si me bio pozvao, da dogjem k tebi, i zamolio da ti zabilježim ono, što mi u tom prilikom udari oči. […]

Oveća mana, koju sam po svome na-činu mišljenja u tvojoj školi zabilje-žio, jest osamljenje pojedinih nau-

ka, dosljedno tome nespajanje njihovo on-dje, gdje se oni po srodnosti svojoj mogu, a i moraju da spoje, i što se osniva na tebi dobro poznatoj apercepciji spoznaja. Ja ne poričem, da ti jednako u svakom pojedinom nauku, uzetu samu po sebi, možeš da stečeš povoljnih uspjeha, ali ne mogu nikako da te ne upozorim, kako djeca tvoje škole gube ovim postupkom puno i puno od onoga, što bi prigodomice, učeći jedan nauk, sasvim lako mogla da od drugoga srodnog mu na-uče. Da ti to jednim praktičnim primjerom razjasnim, uzmimo čitanje, i to n. p. čitanje jednoga povjesničkoga štiva. U učitelja, koji svaki nauk o sebi obragjiva, djeca će isključivo biti u stanju, da ono štivo dobro pročitaju, i na tome će svršiti sve; u učitelja naprotiv, koji se u učenju umije na svaku stranu da okrene, i svaku priliku, koja mu se pruži, da valjano uhvati, djeca će uz pra-vilno čitanje doći i do spoznanja mnogih riječi, koje su im do onda nepoznate bile; doći će do toga, da otkriju pravilnost ovoga ili onoga izraza, koji im je do tada jedino u nepravilnom obliku bio poznat; doći će do toga, da će dobre hrane za uzgoj svoga srca naći; doći će do toga, da će se osposobiti za cijenjenje vrlina, a za preziranje ljudskih nedjela; doći će do toga, da će se duhom svojim umjet da povuku u odaljenija vre-mena i u odaljenja mjesta, a nego li su ona, u kojima žive. Prednost jednoga postupka na prama drugom, cijenim, da je jasna, te da bi sasvim izlišno bilo, da ti o ovome na dulje govorim. Ograničit ću se s toga jedino na to, da ti preporučim, da se u školi tvojoj kaniš jednostranosti, koja je sestra površ-nosti, te da svaki predmet što uže s drugim spajaš ondje, gdje megju njima može da bude veza. […]

I ako srcem punim zadovoljstva mogu da istaknem, da sam u tebi, u koliko se na-stojanja i ljubavi za radom tiče, otkrio

podlogu, s koje bi ti jednom mogao valja-nim učiteljem postati, ipak sam, dobri moj prijatelju, imao prilike da uvidim, kako u radu svome lutaš sad tamo, sad amo; ili da ti jasnije rečem, spoznao sam, da se malo obazireš na svrhu, za koju radiš, da malo paziš na pravac pučke škole. Nemoj se me-gjutim, dragane moj, radi ovoga niti naj-manje poništiti, jer je ovo jedino posljedica mladosti tvoje, a dobar način i praktičnost u poučavanju vještina je, za koju se više vre-mena hoće, te koja se s toga ne može od danas do sutra steći.

Ti nijesi još, mladi moj prijatelju, kako mi se čini, ozbiljno promislio na jednu veo-ma zlamenitu okolnost za pučkoga prosvje-titelja, na tu naime, da ogromna većina one djece, što pred tobom na klupama sjedi, i u tebe svoje oči upire, dolazi tu da se za život pripravi, dolazi tu da prikupi najpotrebitija znanja za praktični svoj život, u koji će stu-piti netom otpusnu svjedodžbu u svoje ruke uzimu. Kao što većina mladih učitelja, tako i ti, Dobriću moj, upireš još jedino u teori-ju, suhoparnu, dosadnu teoriju; ali iz puste teorije kakove koristi hoćeš da naš čovjek crpe; tim postupanjem kako hoćeš da se sa školom ljudski sprijatelji, te da se u nju za-ljubi; ako ne ćeš da se o njemu, može biti, i samo nehajstvo uvriježi za školom, koja mu o svemu i o svačemu govori, samo ga za život ne pripravlja koliko bi se htjelo?

Jesi li ikada, iskreno mi reci, otkad si uči-teljem postao, stao ozbiljno da promišljaš o pravoj svrsi, za koju si u to selo bio postav-

ljen; jesi li ikada stao da proučavaš njegove običaje, njegove naklonosti, zanimanje nje-govo, da tako prema tome udesiš spasono-sni svoj rad? Nijesi, dobri moj Dobriću! A to je ipak glavni uvjet, da netko valjanim učiteljem postane. Nije dosta da se mladi pitomci, dok učiteljište polaze, napune sva-kovrsnim lijepim znanjem, nego je velika potreba, kad u javnost kao učitelji stupe, da u stanju budu da se stečenim znanjem prema prilikama služe. A učiteljište, koje nema, niti može da ima pred očima samo ovaj, ili samo onaj kraj naše zemlje, nego svu nju, ne može da na to mlade učitelje pripravi; ono može da ih samo uopće izo-brazi, ili još bolje, da ih uputi, kako da se dalje izobražavaju, a do njih je poslije, da stečeno znanje – kako prije rekoh – upora-be na prilike mjesta, u kome žive, i u kome djeluju.

Kad bi ti djelovao prama prilikama mjesta, u kojemu služiš; kad bi ti nastojao, da ti uvijek pred očima

lebdi prava svrha pučke škole, onda ja ne bih bio opazio gdje ubogu dječicu glaviš i priglavljivaš koliko je jedno brdo Azije više od drugoga, koliko je treće niže od obadva, a da ih ni sjetio, može biti, nijesi na glavicu, što im se povrh sela diže, da im ni spome-nuo, može biti, nijesi u kojoj općini žive; ne bih ja bio čuo, kako ti djeca uprav vješto opisuju dalekoga kita, a dupina, koji im se svakog dana pred njihovom lukom valja, da im ni spomenuo nijesi; ne bih bio čuo, kako baš divno opisuju toplomjer, kako i najsitnije stvarce o ovoj danas veoma obič-noj spravici znadu, a zapinju u najglavnijoj, u najpraktičnijoj strani, u čitanju stupnja topline. Čudnovato je, ali istinito, milane moj, kako čovjek, dok do nekih godina ne dopre, više cijeni tugje, nego li svoje; voli ono, što je od njega dalje, nego li ono, što mu je bliže; više se zanosi za sjajem, nego li za onim, što mu je od praktične koristi! Pa kad smo na ovome, ne zaboravi, dragi moj, nikada, dok si u školi, istinitu onu Filipovi-ćevu: „Što je više sjaja u školi, to je manje pravoga znanja i uzgoja“. […]

Evo ti me sada na posebno, a povraćam se opet na hrvatski, nastavni jezik, jer po mojim bilješkama treba da se s tobom još o ovome porazgovorim.

Tebi je, mili moj, prosto, mehanično či-tanje glavnom, reklo bi se, svrhom. Sasvim sam malo puta čuo, da si djeci protumačio značenje ove ili one manje im poznate ri-ječi; sasvim sam malo puta mogao opaziti da si s djecom poveo razgovor o sadržaju štiva. Ama, čovječe Božji, kako sada hoćeš da dijete, u granicama mogućnosti, izuči je-zik? Kako hoćeš da nauči riječ, kad joj zna-čenja ne pozna; kako hoćeš da se izvježba u razumnu i pravilnu govoru, ako od njega ne zahtijevaš da razumno i pravilno govori? Jesi li ikada promislio na ne mali broj riječi nepoznata značenja, na koje si tada naišao, i kojima si značenje morao tražiti u kakvu rječniku? Pa ono što je tebi potrebito, misliš li da je maloj djeci suvišno; misliš li da i mala djeca nemaju potrebe rječnika, a taj njihov rječnik da si glavom ti?

Zašto se u pouci o jeziku ne držiš ma-terina, naravnoga, pravca? Zašto u ovom pogledu točno ne slijediš obiteljske stope, ako hoćeš da do željnoga uspjeha pouzda-no dogješ? Vidiš, ono šestogodišnje dijete, koje se je sada u tvoju školu upisalo, bilo je u stanju da progovori kojim mu drago jezikom. Ipak ono je progovorilo jezikom matere svoje, jezikom oca svoga, svoje

braće, svojih sestara. Ono sada pozna ne-koliko riječi, a pozna i predmete, koje te riječi naznačuju; njegova mati, njegov otac, braća, sestre, svi ukućani te su mu predme-te prigodomice pokazivali, ili su mu riječi prostim načinom tumačili, kad je gogj to njegova ljubopitnost iziskivala, te dijete, i ako više ili manje nepravilno, ali je ipak progovorilo.

Obitelj je učinila koliko je mogla; tvoj je zadatak sada da to obiteljsko djelo isprav-ljaš, popunjaš i nadostavljaš. Način je prost, uspjeh stalan, uzdržiš li se samo kućnjega pravca, ne zaboraviš li nikada u svome radu, da se onom malom stvoru hoće rije-či, puno riječi, koje treba da nauči iz živog rječnika, - od učitelja svoga.

Otvori mu dakle, dragane moj, otvori mu taj rječnik, svestrano mu ga otvori, a uz to neka ti nijedan sat jezične pouke ne progje, a da se s djecom do mile volje ne izrazgo-varaš; tim ćeš im s jedne strane jezik razvi-ti, s druge čevrljavu njihovu narav s dobit-kom zadovoljiti; gledaj samo da čevrljaju bistro, da čevrljaju pravilno, a pri tome pazi uvijek na zlatnu onu Diesterwegovu rečeni-cu: „Najlošija je ona škola, u kojoj učitelj više nego li djeca govori“, pa ne zabora-vi ni onu Tommaseovu: „L’insegnamento della cattedra ha non so che di burbanzo-so o d’insipido, che rintuzza l’acume de-lla mente i fa l’uomo pedante. La scuola dovrebb’essere un dialogo“. […]

Po mome shvatanju, i po svrsi, koja je slovnici namijenjena u pučkoj školi, kad se radi o materinskom jeziku,

učitelj i ovdje treba da se pomljivo obazire na mjesne prilike, i prama tome da izvagja nastavnu osnovu. Sve ono, što je naznačeno u nastavnoj osnovi, nije potrebito – to je ba-rem moje mnijenje – da se u svakom kraju izvede. Koliko će se izvesti, i što će se izve-sti, to zavisi o mjestu, u kome je netko uči-teljem. U ovom kraju više nego li u onom; ovamo, manje nego li onamo. Ali se za to, prijane moj, hoće pomlje, hoće se proma-tranja, hoće se prisluškivanja. Kad dijete s djetetom, ili s tobom u školi govori, kad se žena sa ženom na putu razgovara, kad čovjek s čovjekom pred kućnim vratima ra-spravlja, napni dobro tvoje uho, pazi im na govor, pa bilježi ono što primjetiš. Jesi li to marljivo izveo, eto ti u rukama pregje. U to sad upri, na toj podlozi sad radi. Trijebi što je nevaljalo, liječi što je nezdravo, a u zdravo ne diraj; nema tome razloga, tim bi samo ti i djeca dangubila.

Ne smatraj nikada slovnicu nekakvim po-sebnim, možda, naukom pučke škole, nau-kom, koji se mora ili sȃm o sebi izvagjati, ili s jednim čitanjem spajati. Nije to istina, milane moj; slovnica u onim granicama, u kojima se ima pružati u pučkoj školi, jed-nako se dobro stapa s čitanjem kao što s računanjem; jednako sa zemljopisom kao s povješću; jednako s prirodopisom kao s prirodoslovljem, znade li se samo učitelj poslužiti s prilikom, kad mu se ona pruži. […]

Kao što pri tumačenju stvarnih nauka uopće, tako i pri obragjivanju ze-mljopisa i povjesti napose, osobita

skrb neka ti bude, da djecu prije i poglavito spoznaš sa svojim, s bližnjim, pa tek onda s tugjim, s daljim. Uza sve to ti bi se ipak zadatku svome iznevjerio, kad bi jedino na-stojao okolo prostog opisa, dotično okolo nabrajanja dogogjajȃ, a uz to bi zanema-rio glavnu stranu, koja, bez ikakve sumlje,

mora uzgojna da bude. Povjest, koja djecu suhoparno jedino s nekim dogogjajem spo-znava, a zapušta da iz njega uzgojna, i za život korisna pravila izvodi, vrijedi uprav toliko, koliko dogogjaj o susjedovoj mački, što Spencer sasvim duhovito spominje.

Ako hoćeš da povjest svoju lijepu svrhu u školi postigne, nikada ne propusti ni naj-manju priliku a da vješto ne djeluješ na srce i na značaj povjerene ti djece, te im kao u zrcalu ne prikažeš uzorne vrline, koje su nasljedovanja dostojne, i kojih na pretek imaš toliko, u domaćoj, koliko u austrijskoj povjesti.Povjest, koja se drukčije uči, nema smisla da u pučkoj školi opstoji.

Ako ima nauka, koji treba da što zor-nije bude izveden, to je zanago ze-mljopis. Bez neprestana motrenja,

uzalud je na zemljopis i pomisliti. Pa ako je – kako ti dobro znadeš – neophodno potre-bito da djeca svojim očima prisvoje već one prve zemljopisne pojmove, što im je u oko-lišu njihovu crpiti, koliko potrebitiji nema da bude pomoćni zor za krajeve, koji se sve više i više od njihova kruga odalečuje?

Nego da se djeca uzmognu valjano po-moći sa zemljopisnim zorom, a to je u najvećemu broju slučajeva zemljovid, ne-umjesno je, mili moj, s djecom od časa do časa nenadano, i bez ikakve priprave, na nj proći. Kako ćeš da te dijete uspješno prati i da zemljovid shvati, ako ga za to nijesi prije valjano pripravio? Čini li ti se stvar prosta i laka za maleno dijete, koje prije nikada sa zemljovidom nije posla imalo, da ti se ko-risno pred njim snagje, i uspješno da se s njim posluži, ako pomljivo i ustrpljivo nije prije za to pripravljeno bilo? Ako tako mi-sliš, krivo misliš.

Kineći se i trudeći okolo uzgoja i obrazbe mladoga naraštaja, ne zaboravi, prijatelju moj, nikada na glavno svojstvo pravoga uzgojitelja, na ustrpljivost; ne zaboravi na veliku razliku u godinama, koja opstoji izmegju tebe i učenika tvojih; ne zaboravi da onu školu koju si ti odavna svršio, tvoju učenici tekar sada započinju; ne zaboravi da je neumjesno iziskivati da maleno dijete ima onoga i onoliko umnoga razvoja, koli-ko ga ima već zrio čovjek.

Tim sam s tvojom školom svršio, dok se opet vidimo. Nastavi svoj rad zauzetno kao što si počeo; radi, neumorno radi na po-lju pučke prosvjete, koje je jedno izmegju najuzvišenijih. Radi, a pri svom radu spo-meni se češće Osman-Azizove „Bez nade“ u kojoj stoji: „Čovjek je stvoren da radi, a tko više i vještije uzradi, onoga je megdan, onoga je pobjeda. Jest, koji radi, može na-vući na se časomično ljutnju, zavist ljudi slabića, al’ pametnih nikada. Pa i oni, koji ne radišu viču, koji mu zavide, jednom će ušutiti, pa se za njih ne će znati, kao ni za njihovu mržnju“.

U književnim djelima, memoarskim i bele-trističkim, česti su opisi doživljaja i scena iz školskog života. Da se makar dio tih tekstova okupi na jednom mjestu, mogla bi to biti po-zamašna i vrijedna antologija o školi kakva je nekoć bila i kako je individualno doživljavana.

Priređuje Anđelko Jelin

Miho Zglav, prosvjetni i javni djelatnik, rođen oko 1857. godine, bio je profesor Muške preparandije u Arbanasima i kotarski školski nadzornik u Zadru, potom profesor Ženske preparadije u Dubrovniku te ravnatelj Preparandije u Arbanasima (1911. – 1915.). S Vickom Danilom pokrenuo je i uređivao Zoru, prvi dalmatinski pedagoški časopis (1885. – 1889.), o školstvu je pisao i u Smotri dalmatinskoj (1888. – 1918.), bio je autor/suautor nekoliko školskih udžbenika.*

Koristeći se epistolarnim književnim oblikom (obraćanje mlađem kolegi), Zglav je o didaktičkim načelima (aktualnim i danas) pisao 1899. godine, u nekoliko bro-jeva splitskog Učiteljskog glasa, lista za pouku i interese učiteljstva.

* Dostupnih i pouzdanih podataka o autoru je malo, ni njegovu fotografiju nismo uspjeli pronaći. Možda tko od čitatelja ŠN može pridonijeti da život i djelo Miha Zglava dobiju primjere-nije mjesto u hrvatskoj školskoj hi-storiografiji?

Pisma mladom učitelju Petru Dobriću[Ulomci]

Miho Zglav


pisma

ANALIZA

Kritički o našoj školiUkoliko se u svjetskim, ali i našim regionalnim razmjerima, ne dogodi nešto radikalno i kvaliteno životno vrijedno, dugo nam se ne piše dobro

Kao osnovnoškolka, srednjoškolka i studentica (1952. - 1967.) živjela sam i prolazila petnaest godina u kontinuitetu kroz sustav naše škole. Nikada se nisam na bilo čiji račun provlačila. Sva su me po-dručja veoma zanimala, uz ono: Uzdaj se u se i u svoje kljuse. Zatim sam sljedećih trideset pet godina bila angažirana prak-tičarka koja paralelno s radom u razredu prati i istražuje pedagošku teoriju, kao i suvremenu praksu radi unaprjeđivanja nastavnog procesa i rada s djecom. Zato se odgovorno usuđujem ponešto i kritički reći o našoj školi radi djece radi koje ško-la i postoji, radi škole kao važne ustano-ve u društvu te radi nas kao učitelja koji nismo bili tek i samo puki službenici. Jer učitelj koji nije zalutao u školu - svoj je na svome u razredu i može mnogo toga učiniti vrijednoga ma kako god politički bila obojena vremena. Opći kriteriji traj-nih ljudskih vrijednosti nisu roba prolazne kvalitete.

Dobro pamtim da su se otkad sam po-čela raditi do dana današnjega nepresta-no događale neke nove stvari. Međutim, gledajući pedesetak godina unazad svje-dočim da se uglavnom otkrivala pedagoš-ka topla voda već davno negdje otkrivena. Pojedincima je više ili manje to i bilo novo, primjerice metoda rada prema učenikovu pitanju s veoma zahvalnim rezultatima, ali to je već bila nečija individualna praksa. Učinkovita. Teorija obiluje mnogim ispro-banim, provjerenim i potvrđenim peda-goškim istinama, samo treba kopati.

Zatim, prenosila su se tu i tamo vanjska (s truloga Zapada) dobra iskustva koja su ubrzo kod nas potonula (npr. opisno ocje-njivanje, pravilnije rečeno: opisno praće-nje) i to najčešće zato što se usvaja samo forma bez srži. Na kraju svake godine (ne-kad manje, nekad više) od nas su zahti-jevali pismena izvješća s prijedlozima što bismo u praksi mijenjali radi uspješnijega rada u školi, ali nikada, doslovno niti je-dan jedini put naše prijedloge nisu bile bilo gdje službeno i povratno objelodanile pro-svjetne vlasti, a kamoli i primijenile. Zbog toga su mnogi među nama jednostavno dignuli ruke od toga i zapali u neko sivi-lo nereagiranja. Nadzornu su službu prije svega zanimali papiri (kao i danas), jedi-no si zbog njih mogao biti miran ili imati problema. Sam istinski rezultat, živa djeca u razredu, nisu bila u prvom planu naših savjetnih i inspektorskih moderatora (čast iznimkama), iako se javno upravo time mahalo.

Naglašenije nastojanje da se nešto po-duzme radi poboljšanja uspjeha u školi pojavilo se nakon osamostaljenja Republi-ke Hrvatske. Uočljivije se to osjetilo za vri-jeme mandata naših prosvjetnih ministara Vladimira Strugara i Dragana Primorca, u smislu rasterećenja učenika od teške tor-be i enciklopedijskoga školskoga formaliz-ma. A onda, jer je to putem informatičke tehnike moguće dobro pratiti, uglavnom se krenulo u formalističko smanjivanje sadržaja. Tek da se nešto i učini po tom pitanju. Jer, praksa pokazuje da nema ve-ćih željenih pomaka. Učenici uglavnom i dalje ne vole ovakvu školu. Torba je i dalje preteška. Sve je više djece s prilagođe-nim programom, iako ta ista djeca dolaze u prvi razred s urednim liječničkim nalazi-ma. U osnovnoj je školi i dalje inflacija od-likaša s nesagledivim poraznim učincima. Da se i ne govori o problemima ponašanja i nasilja među djecom.

Sve su to ozbiljni problemi koji zahtije-vaju konstruktivna i učinkovita rješenja. Pri tome učitelji uopće ne mogu riješiti mnogo toga važnoga, jer je škola tek dio društva, koje svojom teškom materijalnom i moralnom krizom izrazito negativno utje-

če na školu. Ali mogu od sebe dati ono što mogu: ne sudjelovati pilatski u ono-me neka bude kako bude. Citirat ću grafit napisan rukom školarca u šinobusu: Ako škola znači život, živjela smrt! Ovo je zvo-no-alarm našem školstvu i cijelom druš-tvu, čuli mi to ili ne. Sada, danas!

Zapravo, ništa se fundamentalno živo-tvorno nije promijenilo u školstvu u vre-menu o kojem govorim. Uz sva uspješna dosadašnja nastojanja i rješenja ka bo-ljem, sve se može u cijelini svesti na ono: nije šija nego vrat s atributima obojenim jednom ili drugom bojom. Postoje hvale-vrijedne dvije ili tri iznimke od tog pravila: prije svega pojava brojnih audio-vizual-nih pomagala i nastavnih sredstava koja nastavu osvježuju i kvalitetno pomažu u radu. Kruna je informatički bum. Nada-lje, u zadnje vrijeme poplava udžbenika i priručnika autora učitelja praktičara. To je zaista dobro, iskristalizirat će se s vre-menom najbolje, ali u sadašnjoj katastro-falnoj materijalnoj situaciji zemlje to je, na žalost, više luksuz. Napokon, jedino što je zaista bila radikalna i kvalitativna novina za 180 stupnjeva to je nova likovna kultu-ra u sastavu jezično-umjetničkog područ-ja sredinom osamdesetih godina prošloga stoljeća.

Onaj tko je zaista ušao bitno u ono što je istinski novo sa sadržajnoga likovnoga i psihološkoga stajališta, uz neprocjenjivu vrijednost integracije sa svim nastavnim područjima kad se i gdje to može učinko-vito realizirati, taj zna o čemu se radi. Na-ravno, to nije bilo lako, ali je imalo i daje istinski kvalitetnu uspješnost u radu. Na sveopću radost i korist, posebno djece.

Ukoliko se u globalnim svjetskim raz-mjerima, kao i u našim regionalnim, ne dogodi nešto radikalno i kvalitetno životno vrijedno, dugo nam se ne piše dobro. Ško-la će i dalje biti brojnima crna mora, a ne-kima će i nadalje u moru toga lijepoga biti moto: Uzmi sve što ti život pruža ne libeći se ni najprljavijih sredstava. Na um mi padaju proročanske misli onoga davnoga indijanskoga poglavice, koji je proročanski rekao da će se bijeli čovjek ugušiti u svo-jem smeću. To se već sada obistinjuje u velikoj mjeri. O tome škola govori jedno, život živi drugo. Sve bi bilo lakše da bar toliko ne caruje ljudska pohlepa, sujeta i sofisticirani primitivizam.

Nadajmo se da će doći vrijeme kad će učiteljski posao biti cijenjen i učinkovit, da će većina djece s radošću ići u školu, a ne markirati iz nje. Nadajmo se da će i ma-tematika biti većini pjesma jer će, između ostaloga, netko u nju unijeti novu kvalitetu za sto osamdeset stupnjeva, da neće biti negdje između rimskoga i pozicionoga su-stava. Jer matematika i jest lijepa za onu manjinu koja je imala sreću u prvom i dru-gom razredu osnovne škole dobiti istinske temelje za nju, bar za ovu kakva je nama poznata sada.

Elvira Ančić, Dragonožec

STVARALAŠTVO

Boja mijenja svijetTaj su dan učenici bili slikari, novi-nari, planinari, istraživači, kuhari, predavači, šetači, ali i spužve koje zajedno sa svojim učiteljima upijaju nova znanja i iskustva

Svi ćete se složiti da naš planet Zemlja, na kojem svatko od nas ostavi svoj trag, zaslužuje mrvicu pažnje i nekoliko riječi više. Tako joj je naša ekološka Osnovna škola Vukomerec darovala na njezin dan (22. travnja) ono što najbolje zna i može: stvaralaštvo i slobodu izbora radionica za sve naše učenike. Radionica ovisi o ma-šti i volji učitelja voditelja, a toga, vjerujte, u našoj školi ima mnogo. Projektni dan, Dan planeta Zemlje, sliči u nas velikom, šarenom balonu punom ideja koji putuje od učionice do učionice pa čak odleti u visine Medvednice, zelenoga Maksimira, zaroni u vode Jaruna i potoka Blizneca te prošeta Botaničkim vrtom i vodozaštitnim područjem Sašnak.

Taj su dan učenici bili slikari, novinari, planinari, istraživači, kuhari, predavači, šetači, ali i spužve koje zajedno sa svojim učiteljima upijaju mnoga znanja i iskustva. Pripreme počinju tjedan dana ranije kada pedagoginja naše škole prikupi popise radionica i izloži ih učenicima na zanimlji-vom, šarenom panou. Na učenicima je da prema interesima, volji i zanimanju, oda-beru ono u čemu žele sudjelovati. Ovo-godišnja je tema projektnoga dana bila hrana.

Što smo sve radili? Proučavali smo ljudsku prehranu od biblijskih vremena do McDonaldsa, nastale su piramide zdrave prehrane, pekle su se palačinke, na sport-skim terenima mjerila se potrošnja vode pri različitim sportskim naporima (rolanje, badminton, nogomet). Učenici su imali priliku naučiti puno o prehrambenim navi-kama različitih naroda.

Kako je nastala radionica Mi bojama mi-jenjamo svijet? Učiteljica likovne kulture Tatjana Haber pronašla je u osmišljavanju te radionice inspiraciju u ljekovitim mirisi-ma kamilice, perunike i nevena. Moja je želja kao knjižničarke bila ostvariti druže-nje učenika sa slikaricom i ilustratoricom te uz njezinu pomoć oslikati predvorje naše škole. Zeleno svjetlo i podršku dali su nam pedagoginja Jasminka Botinčan i ravnatelj Zdravko Dominik. To je bilo do-voljno da se ideje stope u jednu i nasta-ne radionica Mi bojama mijenjamo svijet. Brojila je 20 učenika, a trajala je dva dana. U goste nam je došla slikarica Nikolina Manojlović Vračar te zajedno s nama osli-kala predvorje škole.

Svi smo uživali s kistom u ruci, a naše umjetnice savjetovale su nas i osmišlja-vale svaki kutak zida. Učenice slikarice ozbiljno su i predano slagale boje dok su potezi kista mijenjali predvorje i činili ga ljepšim i svježijim. Bilo nam je posebno zadovoljstvo to što su želju za suradnjom i simpatije prema ovakvim događanjima po-kazali svi ostali naši učenici promatrači.

Tako je u našoj školi u Vukomercu izra-sla šarolika perunika i nježna kamilica koja širi svoje blago i umirujuće djelovanje na sve nas. One su naš svakodnevni podsjet-nik da dobra ideja mora biti naša vodilja u kreativnost i promjene. Boja mijenja svijet, dopustite da promijeni vaš. Vjerujte, osje-ćaj je jedinstven i neponovljiv.

Ljiljana Radovečki, Vukomerec

SEMINAR

Pestalozzi program Tema tjednodnevnoga rada bila je multikulturalnost, interkulturni dija-log, prihvaćanje razlika te migracijski procesi i njihov utjecaj na društvo

Nizozemski antropolog Geert Hofste-de daje sliku šačice porotnika, socijalno i kulturalno različitih, čija je zadaća među-sobnom komunikacijom donijeti presudu. Pritom izdvaja urara i vozača budući da je između njih došlo do svađe. Vozaču je, naime zasmetalo neprestano ispriča-vanje urara, točnije započinjanje svake rečenice riječju oprostite. Tijekom svađe, vozač je upitao urara o razlogu njegova stalnog ispričavanja. Ovaj mu je odgo-vorio da se ispričava iz razloga iz kojih se on ne ispričava, odnosno jer je tako programiran.

Hofstedu je navedeni primjer trebao biti oslonac u definiranju kulture, dok je meni ovdje u službi predstavljanja seminara Li-ving together: Citizenship and community cohesion, koji je održan u Velikoj Britaniji pod pokroviteljstvom Vijeća Europe i or-ganizacije British Council, a u sklopu Pe-stalozzi programa. Seminaru je prisustvo-valo 35 prosvjetnih djelatnika iz Albanije, Andore, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Cipra, Češke, Francuske, Gru-zije, Hrvatske, Litve, Moldove, Njemačke, Poljske, Rumunjske i Slovenije, a organi-

zirali su ga i vodili Amanda Brodale, Lou-isa Cowper, Chloa Ewing, Ariela Wosner. Oni su priopćili da je za skup u Brimin-gtonu u Velikoj Britaniji pristiglo mnogo prijava pa su sudionici odabrani pomnom selekcijom.

Tema tjednodnevnoga rada bila je mul-tikulturalnost, interkulturni dijalog, prihva-ćanje razlika te migracijski procesi i njihov utjecaj na društvo u cjelini. Organizatori su iznosili svoja, britanska iskustva, po-sebno britanskih škola s tom tematikom. U uvodnim predavanjima propitivala se uloga škola i njihovo sudjelovanje u životu zajednice. Britanski su kolege pokazivali na koji je način etnička, kulturna i rasna pripadnost zastupljena u kurikulumu te pritom naglasili da su najveće teme reli-gija, etnicitet, kultura, socio-ekonomski status.

Nadalje, istaknuli su da su ankete prove-dene u školama pokazale sklonost učeni-ka stvaranju stereotipa. Nadalje, zaključili su da bi škole trebale biti srce zajednice, odgajati aktivne i odgovorne građane, sla-viti različitost, ali promicati sličnosti. Napo-menuli su da je značajna uloga ravnatelja škole koji se, napominju, mora usmjeriti na život u zajednici te aktivno u njemu su-djelovati, a istodobno poticati i stimulirati učitelja.

Svaka je radionica redovno bila kreativ-no usmjerena te su pritom nastavnici, rav-natelji i članovi agencija za obrazovanje imali prilike raditi sve što bi i sami učenici radili na satu. Pritom je tematska radioni-ca pod nazivom Migracija istražila razloge migracijskih procesa, utjecaj migranata na stanovništvo zemlje u koju su došli i obr-nuto te njihovu međusobnu prilagodbu i mogućnosti daljnjih napetosti.

U istom su danu sudionici upoznali školu za djecu s posebnim potrebama te nekoliko polaznika učenika. Tako su vidje-li izniman rad i trud učenika, učitelja, po-magača te roditelja. Škola je svakako za svaku pohvalu te je istodobno, moglo bi se reći, izložbeni primjerak kako bi trebala izgledati svaka škola za djecu s posebnim potrebama. Isto tako, pokazala se primje-rom odlične suradnje zajednice, roditelja djece i same škole.

Osim toj školi, organizatori su omogu-ćili i posjet drugim školama i prisustvova-nje predavanjima, a potom i uvid u njihov školski sustav. On se razlikuje od hrvat-skoga, ali i od ostalih europskih sustava, kako su me obavijestili pojedini sudionici u međusobnoj kominikacijskoj razmjeni o izgledu školskih sustava. Posjet školama ostavio je na sve sudionike snažan dojam te je to rezultiralo kasnijim međusobnim razgovorom sudionika koji su o posjetu govorili samo koristeći superlative.

Čini se, iz razgovora, da je pojedine sudionike ugodno šokirala odlična organi-zacija i pripremljenost te drugačiji pristup učenika radu, kao i drugačiji rad nastav-nika, budući da za početak svaki razred od kojih 20 učenika ima dva nastavnika - jednoga predavača i jednoga pomaga-ča. Radionice koje su uslijedile dotakle su se definiranja kulture i identiteta što je vodilo razgovoru u grupama gdje su sudi-onici mogli izmijeniti različita mišljenja o kulturi te vidjeti kako njihova razmišljanja i definiranja kulture utječu na edukaciju učenika.

Razmatrano je i upoznavanje učenika s pojmom političkoga života, ljudskih prava te sudjelovanje u javnom životu zajedni-ce, odnosno kako sudjelovanje u javnom životu može pridonijeti ili nepridonijeti sudjelovanju na političkim izborima, gla-sanju. Britanski su kolege ostavili za sam kraj raspravu o sličnostima i različitostima u obrazovnim sustavima svake zemlje, individulanom planiranju ovakvih satova te u određivanju daljnjega rada. Iznimno velik trud uložen je u samu organizaciju i nikakav prigovor nije upućen organiza-torima koji su, nastavničkim rječnikom, zaslužili sve petice i pohvalu razrednog učiteljskog vijeća.

Aleksandra Đurić

Objavljeni tekstovi ne izražavaju gledišta uredništva. Zadržavamo pravo njihova kraćenja, lektoriranja i redigiranja.


oglasi

ZA NAsTAVU I PROVjERU NAsTAVNIH POsTIGNUĆAKATALOZI ZNANJA

✁

Narudæbe slati na adresu: ©kolske novine d.o.o.; Andrije Hebranga 40, 10001 Zagreb, ili na faks 01/48 55 712

NARUDÆBENIcAkojom neopozivo naruËujem(o) katalog znanja:

primjeraka

primjeraka

primjeraka

Cijena polugodiπnje pretplate:

za πkole i ostale institucije... 300 knza pojedince ..................... 160 knza studente i umirovljenike ..130 kn

Poπtovani odgajatelji, uËitelji, profesori, struËni suradnici, studenti, umirovljenici

ovime se neopozivo pretplaÊujem(o) na ...................... primjeraka školskih novina

...........................................................................................................................

...........................................................................................................................

.............................................. ................................................... M. P. (potpis)

Školske novine jedini su hrvatski tjednik koji donosi aktualne in-formacije o odgoju i obrazovanju, podupire stručno usavršavanje prosvjetnih djelatnika i afirmira dobru odgojno-obrazovnu praksu, uvijek na strani struke i svojih čitatelja. Imajte i Vi svoj primjerak Školskih novina.

Poziv na pretplatu

Ispunjeni listiÊ poπaljite na adresu: školske novine d.o.o., Hebrangova 4010000 Zagreb ili na faks 01/4855-712

(ime i prezime / naziv ustanove, MB i oIB)

(adresa)

(mjesto i datum)

✁

NaruËitelj:(ime i prezime / naziv ustanove)

(potpis naruËitelja)

OIB:

Adresa:

Datum: M.P.

Katalozi znanja iz matematike (autori: B. Jagodić, I. Mrkonjić, R. Svedrec i B. Čebin) izrađeni su prema aktualnom nastavnom planu i programu i uskla-đeni su s HNOS-om.

Katalozi znanja, s riješenim zadatcima, mogu korisno poslužiti učiteljicama/učiteljima matematike u ostvarivanju ciljeva i zadaća nastave. Služeći se kata-lozima znanja, učenici će ovladati znanjima i vještinama potrebnim za daljnje učenje matematike i drugih predmeta, a nužnima za primjenu pri rješavanju raznih problema.

U katalozima znanja iskazane su teme nastavnog programa, istaknuti ključni pojmovi, navedena željena obrazovna postignuća te dani brojni primjeri i za-datci, poredani po složenosti, zajedno s uzorcima pismenih ispita znanja.

Format: 16 x 23,5 cm Cijena: Matematika 5 ‡ 66 kn Opseg: 139 ‡ 248 str. Matematika 6 ‡ 83 kn Matematika 7 ‡ 77 kn Matematika 8 ‡ 83 kn

Matematika 5. - 8. razreda O©

Ovime naruËujem ogledne brojeve Školskih novina

................................................................................................................

................................................................................................................

.............................................. ....................................... M. P. (potpis)

Ispunjeni listiÊ poπaljite na adresu: školske novine d.o.o.Hebrangova 40;10000 Zagreb ili na faks 01/4855-712

(ime i prezime / naziv ustanove, MB i oIB)

(adresa)

(mjesto i datum)

✁

www.skolskenovine.hr

ogla

s

✁

NARUDÆBENIcAkojom neopozivo naruËujem(o):

NaruËitelj:(ime i prezime / naziv ustanove)

(potpis naruËitelja)

OIB:

Adresa:

Datum:

Narudæbe slati na adresu: ©kolske novine d.o.o.Andrije Hebranga 40, 10001 Zagreb, ili na faks 01/48 55 712

primjeraka

primjeraka

primjeraka

primjeraka

M.P.

Izdanja Školskih novinawww.skolskenovine.hr

Documents

PredškoLSkI odGoj Bez ljetnih praznika Učenje i …Karmen Hans Jalšovec, dr. Ante Vukasović, Silvano Simčić, Maja Škraba, Olivera Marinković, Azra Rađenović, Sanja Režek