Predgovor Pošto je spomenica ove škole osnovana …...Predgovor Pošto je spomenica ove škole osnovana g. 1873. po g. učitelju Baltazaru Kovaču za adaptacije školske zgrade 1896

Predgovor

Pošto je spomenica ove škole osnovana g. 1873. po g. učitelju Baltazaru Kovaču za

adaptacije školske zgrade 1896. znatno oštećena bila (od) tj. izvansko lice sasma uništeno a

unutarnji nekoji listovi izderani, bijaše preka potreba da još se dade dostojna oprema a

sadržaj u koliko bijaše manjkav, da se dopuni toliko, da bi se prošlost škole kao i njezin

razvitak barem donekle razjasnio. Dopunjujući pribrani materijal služio sam se školskim

spisima u koliko su isti sačuvani, kao i ustmenim pričanjem onih osoba, kojih život teče

uporedo sa razvojem škole.

U Leskovcu 10. srpnja 1896.

M. Bosiljevac

učitelj

Povjest škole

Kada i čijim podicajem je osnovana škola u Leskovcu kao učevni zavod ne može se ustanoviti, samo nam predaja priča, da postanak njezin počima od godina 1830-1840. Djeca su se obučavala stranom u privatnim kućama, a većim dijelom u župnom uredu pošto su prvi učitelji bili ponajviše gospoda župnici, kako to u to doba bijaše dijelom Hrvatske i Slavonije.

Nastajanjem bivše 8.c.k, krajiške satnije u Bariloviću a troškom općine sagrađena je školska ograda g. 1845. Školsku obuku podijeljivali su i na dalje župnici ili izsluženi c. kr. podčasnici.

Godine 1852. premeštena je c.k. trivijalna škola iz općine Švarča u sv. Petru na Mrežnici u općinu Barilović k sv. Josipu na Leskovac. U to vrijeme opstojahu dvije državne škole u općini Švarča tj. u Rakovcu, pa pomenuta u sv. Petru na Mrežnici, dočini općina Barilović kao i cijeli bližnji okoliš naime općina Krnjak, Perjasica i Vojnić nijesu imale sličneškole, pa je toga radi ona od sv. Petra ukinuta a osnovana u Leskovcu. Prvi učitelj novo otvorene državne (trivijalne) škole u Leskovcu bijaše Mato Perak, koji službovaše u sv. Petru od godine 1830, pa onda u Leskovcu do 1853.

Do godine 1871./2. opstojahu u vojnoj krajini c.kr. trivijalne ili državne škole, i općinske ili elementarne. Trivijalne uzdržavaše država a elementarne općina svojim troškom. Obuka u državnim školama dijelila se u dva razreda, a svaki razred u dva odsjeka gornji i doljnji.

Godine 1871. izdalo je Njegovo veličanstvo car i kralj Franjo Josip prvi ustavni zakonza vojnu krajinu, kojim je i novo uređenje škola ustanovljeno, i kojim se narodnom hrvatskomjeziku potpuna ravnopravnost u učioni i u uredu podijeljuje -

%Školskim zakonom od g. 1871. je najviša školska oblast zemalj. školsko vijeće u

Zagrebu, a njemu podčinjena i odgovorna kotar. školska vijeća u svakoj pukovniji i mjestna školska vijeća u pojedinim općinama.

Prvi zemalj. školski savjetnik kod zemalj. školskog vijeća bijaše prečastni g. Stjepan Sabljak, a nasljednik mu veleučeni g. Živko Vukasović pravi član jugoslav. akademije u Zagrebu. Svaka pukovnija unađaše posebnog školskog nadzornika. U okružju slunjske pukovnije bijaše prvim nadzornikom Mijat Stojanović a uz njega bijahu članovi kr. Kotarskogškolskog vijeća Jergović i Grga Paulić učitelji četvero razredne škole u Rakovcu.

God. 1871. održalo je pučko učiteljstvo Hrvatske i Slavonije dna 23. 24. i 25. prvu opću hrvatsku učiteljsku skupštinu u Zagrebu pod predsjedanjem Ivana Filipovića učitelja na Kaptolskoj školi u Zagrebu. Prva učiteljska skupština u Zagrebu bijaše veoma znamenita za cjelokupni narod Hrvaški u za učiteljstvo napose. Ona je pokazala pred cijelom prosvjetlenom Europom da je narod Hrvatski znatno napredovao, a njegovo učiteljstvo svjestno i zauzeto svom dušom za boljak naroda te sposobno svojim znanjem stati uz bog svojih drugova drugih naprednijih naroda i da nije zaostalo za njima dok su u slobodi napredovali, a mi lomili svoje mišice sa ljutim dušmanom Turčinom za krst časni i slobodu cijelog zapada.

Godine 1873. spojeno je Slunsko pukovnijsko okružje sa Ogulinskim u jedno, naime u Ogulinsko – Slunjsko okružje sa sjedištem u Ogulinu, a usljed toga i jedno školsko okružje u Ogulinu. Nadzornikom istoga školsk. okružja bijaše g. Mijat Stojanović.

Školska obuka davala se sve do g. 1871. izključivo u njemačkom jeziku.Od godine 1852. – 1871. službovalo je na ovoj kao državnoj školi učitelja, i to:

- Mato Perak od 1852. – 1853.g. državni učitelj.

- Klobučar od 1853 – 1854 te kao pomoćni učitelj Kovačić- Škopac od 1854 – 1855 g.- Jugurčić od 1855 do 1857 g.- Baboselac od 1857 – 1870 te uz njega pomoćni učitelji i to

Obranović do g. 1863, a Perak do godine 1866, pa Baltazar Kovač podučitelj g 1869. a Božičević poduč. g. 1870. do mj. veljače.Tomašegović od veljače 1870 do konca godine kao učitelj, te uz njega kao poduč. Johan Frlan.Jelinić učitelj 1871. te podučitelj Baltazar Kovač. A od 1871. kao samostalni učitelj B. Kovač do godine 1895. Škol. godine 1895/6. bijaše g. B. Kovač bolesti radi na dopustu, a zamjenik mu bijaše kao namjesni učitelj veleč. g.Jerko Milković župe upravitelj. Početkom školske godine 1896/7. bi dekretom visoke kr. zemaljske vlade u Zagrebu br. 13.154 naimenovanMato Bosiljevac privr. učitelj u Sičama kot. Nova Gradiška u istom svojstvu, a dekretom Visoke vlade od 6/3. 1897. br. 3.601. pravim učiteljem ove pučke škole.

G. Mato Bosiljevac rodio se u Varošu opć. Barilović 29. ožujka 1874. od seljačkim roditelja. Pučku školu svršio je u sv. Petru na Mrežnici, a učitelj mu bijaše Marko Maričić, koji je kasnije premešten kao ravnajući na trorazrednu pučku školu u Josip-dolu kotar. Ogulin – Bosiljevac polazaše dalje 5 g. realnu gymnaziju u Rakovcu, a učiteljsKu školu svršio je u Petrinji. Nakon svršenih nauka bi namješten kao prIvremeni na dvorazrednoj školi u Oštarijama (Ogulin) akoncem god. 1894/5. premješten na vlastitu molbu na nižu pučku školu u Sičama opć. Nova Kapela – Batrina. Neprijatno podneblje pa ljubav prema kući i rodnom kraju, ponukala ga, da nakon razpisana natječaja moli premeštenje u Leskovac koje je mjesto i polučio, pošto nije bilo više nijednog natjecatelja. Došao u novo opredeljeno mjesto Leskovac oženio se 24. kolov. 1896. sa kčerkom ravnaj. Učitelja Đure Tomičića u sv. Petru na Mrežnici.Mjeseca rujna bi premješten g. Bosiljevac na dvorazrednu školu u Sv. Petar na Mrežnici. Na temelju raspisana natječaja izbaran je za učitelja u Leskovcu Tranjo Jendrašić, te je nastupio službu 15.I.1911. Rođen je u Sisku, a nauke je započeo i svršio u Zagrebu. Služio je od 14.1.1905. – 10.1.1911. u Blagaju kot. Slunj. Mjeseca prosinca 1912. premješten ovomjesni učitelj Franjo Jendrašić na novo ustrojenu školu u Belaju na vlastitu molbu, a ovamo je premješten ope na vlastitu molbu na temelju raspisanog natječaja Zvonimir Rožić ravnajući učitelj u Cvitoviću kotar Slunj. Z. Rožić je na ovoj školi nastupio službu 1. svibnja 1913. Rođen je u Sv. Jani, kotar Jastrebarsko. Pučku školu polazio je u rodnom mjestu, 3realna razreda u Rakovcu, a 2 gimanzijska razreda u gornjogradskoj gimnaziji u Zagrebu. Prva 2 tečaja ??? svršio je također u Zagrebu, a onda bio imenovan namj. Učiteljem u Cesarici u Hrv. Primorju, te je nakon toga kao externista položio ispit zrelosti u Zagrebu god 1902. Poslije je suplirao 2 mj. u Delnicama. 1.9.1903. počeo je služiti u Bilu, gdje je služio do I/II. 1908, tad je premješten ureda radi u Cvitović, gdje je služio do premještaja ovamo. Učitelj Zvonimir Rožić je započeo službu na ovoj školi prvoga svibnja 1913. Od 26./I. 1925 bio je na dopustu do 31.VIII. 1925 kada je umirovljen i odselio se u Karlovac. Mjeseca svibnja 1926. namješten je na ovu školu pravi učitelj Jakob Udjbinac rođen 20. svibnja 1901 u Pavlovcu.

Polazak škole

Od g. 1852 pa do novog zakona g. 1871 polazilo je državnu ovu školu

učenika kako slijedi.

1852. g. I. r. 57 uč. II. r. 11 učenika

1852/3 " I. r. 51 " II " 6 "

1853/4 " I. " 45 " II. " 35 "

1854/5 " I. " 45 " II " 27 "

1855/6 " I " 34 " II " 39 "

1856/7 " I. " 16 " II. " 13 " III. r. 31 učenika

1857/8 " I. " 40 " II. " 15 " III. r. 16 "

1858/9 " I. " 27 " II " 33 " III. " 19 "

1859/60 " I. " 12 " II. " 22 " III. " 36 "

1860/I. " I. " 25 " II. " 12 " III. " 28 "

1861/2 " I. " 25 " II " 21 " III " 16 "

1862/3 " I " 16 " II " 21 " III " 16 "

1863/4 " I. " 10 " II " 17 " III " 19 "

1864/5 " I. " 16 " II " 12 " III " 12 "

1865/6 " I " 21 " II " 13 " III " 11 "

1866/7 " I " 12 " II " 22 " III. " 13 "

1867/8 " I " 21 " II " 17 " III " 17 "

1868/9 " I " 18 " II " 22 " III " 15 "

Za g. 1869/70, 70/I. nije se mogao broj polaznika ustanoviti radi pomanjkanjaškolski spisa. Školu su polazila djeca bez razlike narodnosti vjere

i to samo muška djeca. Vjeroobuka je podijeljivana katolicima od mjesnih župnika ili njihovih duhovnih pomočnika.

Vjeroučitelji bijahu:Od g 1852 – 1854. Jagodič župnik. " " 1854 – Tomo Peraković administrator 1855 – 1866 Travenšćak župnik

1867 – 1894. Stjepan Žugčić župnik 1894 Janko Grgurić do 1895 ?????????

II.

Ljetopis školepočam od g. 1879. pa dalje-

1879.Ove godine polazilo je školu 52 učenika i 10 učenica. Od ovih se odliko„

valo 20. Škola postade ove godine članom sv. Jeronimskog društva u Zagrebu.Škola je sa djecom 24. travnja proslavila svečanom misom spomen

srebrna pira Njegova Veličan. cara i kralja Franje Josipa I. i carice Jeli„save.

1881.Školu su polazila 62 učenika. Odlikovalo ih se svojom marljivo„

šću 16.Ručnim pismom Njegova Veličanstva cara i kralja od 15. srpnja 1881.

spojena je vojna krajina sa materom zemljom kralj. Hrvatskom – školski ispit obavljen je 8. kolovoza.

1882.Polazilo je školu 65. učenika. Polazak bijaše opće marljiv.

Učenice u ženskom ručnom radu podučavaše gospođa Rozalija Kalan sestra mjes. župnika Stjepana Žugčića.

1883.

U sve razrede upisano je 65 muških i 11 djevojčica. Učiteljica ruč.rada bijaše R. Kalan, a mjesni školski nazornik St. Žugčić mj. župnik.Školu je pregledao 27. srpnja okružni nadzornik g. Pajo Orešković.Školska godina je završila 9. kolovoza, a ispit je obavljen 8. kolovoza.

1884.Obučavano je 55 dječaka 22 djevojčice.

1884./5.

Uškolano je 57 dječaka te 26 djevojčica. Polazak bijaše u opče marljiv, anapredak dobar. U ručnom radu podučavaše djevojčice i ove godine gđa Rozali„ja Kalan. Škola je pregledana pa kr. žup. Školskom nazorniku poglav. g.Franji Sguriću 18. lipnja 1885. Školski zaključni ispit obavljen je 12. kolo„voza. Učitelj bijaše g. B. Kovač, a vjeroučitelj veleč. g. Stjepan Žugčić mjesnižupnik.

1885/6.

Svagdanju obuku polazilo je 57 dječaka, 27 djevojčica. Učiteljskoje osoblje ostalo isto kao i prošle školske godine. Škola je po mjesnom škol.nadzorniku veleč. g. St. Žugčiću pregledana 20 puta. Dne 17. svibnja pregle„dana je škola po okružnom škol. nazorniku Franji Sguriću, a dne 3. svibnja pokralj. kotar predstojniku pogl. g. Bećiću. Školska godina je zaključena 27. srpnja.

1886/7.

Školu je polazilo 52 dječaka, 29 djevojčica. Polazak bijaše marljiv a uspjeh obuke dobar. Učiteljsko osoblje je nepromjenjeno. Ispit je obavljen 30.srpnja.

1887/8.

Opetovnicu je polazilo 9 dječaka i 9 djevojčica, a svagdanju 51 dječak19 djevojčica. Učiteljsko osoblje kao gore. Predsjednik škol. odbora bijašeg. Nikola Mataković opć. načelnik. Dne 23. svibnja pregledana ješkola po kralj. žup. škol. nadzorniku g. Fr. Dűrrn. Dne 19. lipnja pohodioje školu kralj. kotar. prestojnik Mraović. Škola je zaključena 30. srpnja –

1889/90.

Svagdanju školu polazaše 80 učenika a opetovnu 23. učiteljsko seosoblje nije promjenilo. Kralj. žup. škol. nadzornika Franjo Sgurić pregledaoje školu 14. travnja. Ispit je držan 28. srpnja, a školska godina zaključenazahvalnom misom 31. srpnja.

1890/91.

U sve razrede je upisano 77 učenika. Uspjeh obuke bijaše dobar, a polazakmarljiv. Opetovnicu je polazilo 10 učenika i 4 djevojčice. Mjesni školski nazornikStj. Žugčić ujedno župnik. Ženska djeca nisu obučavana u ručnom radu.

%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%

Kralj.žup. školski nazornik pregledao je školu 8.svibnja. Ispit je održan 29.srpnja, a škol. g. zaključena 31.srpnja.

1891 / 2.

Upisano je 66 dječaka, 6 djevojčica. Vjeroobuku je podavao Franjo Vugrinac mjesni župni duhovni pomočnik. Mjesni školski nadzornik bijaše Stj. Žugčić. Škola je pregledana 3 puta po kralj.kotarskoj oblasti, a 1 put po kralj. žup. oblasti.Godišnji škol. ispit obavljen je 16.srpnja, a škol. g. zaključena 31.srpnja.G. Dr. Ivan Banjavčić odvjetnik u Karlovcu darovao je 10 for. za nagradne knjige.

1892 / 3.

Školu je polazilo 74. učenika . Kateheta bio je Roko Kučas mj. rim. kat. kapelan. Škola je zaključena 31. srpnja. Za nagradne knjige darovalo je općinsko poglavarstvo 6 for., a veluč. g. dr. Ivan Banjavčić odvjetnik u Karlovcu 10 for.

1893 / 4.

Broj učenika kao i prošle godine . Učiteljsko osoblje kao i mjesni nadzornik ostadoše kao i prije. Školska godina zaključena 15.srpnja. I ove godine primila je škola za nagradne knjige dar od dr. Banjavčića od 10 for. a od općine 6 for.

1894 / 5.

U sve razred upisano je 77 učenika. Predsjednik škol. odbora Gjuro Mihalić

pregledao je školu 12 puta. U vjeronauku obučavaše Janko Grgurić rimokatol. kapelan. Školska godina zaključena je 30.lipnja.

1895 / 6.

Školska godina odpočela je 1. rujna. 1995. sazivom duha svetoga . Radi dugotrajne bolesti g. učitelj B. Kovača bude obuka odmah 1. rujna povjerena veleč. g. Jerku Milkoviću župe upravitelju uz mjesečnu nagradu od 25 for. Učitelj Kovač bijaše na dopustu do konca mjeseca listopada 1896., a tad bje trajno stavljen u mirovinu.Godina je zaključena koncem lipnja. Preko školskih praznika zgrada je temeljito popravljena troškom od 2200 for. Škola jepregledana 1 puta po kralj. žup. škol. nazorniku. Dne 15. 16. 17. listopada 1895. boravilo je Njegovo Velič. car i kralj Franjo Josip I u Zagrebu . Odjelnog prestoj. I . Kršnjavra zamjenioje Otto pl. Krajčević Iločki.

1896 / 97.

Naredbom visoke kralj. zemalj. vlade odjela za bog. i nastavu br.13.154. 1896. imenovan je privremenim učiteljem Mato Bosiljevac u Siča ma kotar Nova gradiška s dekretom visoke vlade br. 3801.od 6 / 3.1897. pravim učiteljem ove škole.Školska godina započela je 1.rujna. Sazivom duha svetoga.U sve razrede upisano je 76 dječaka te 25 djevojčica. Grko istočne vjere polazilo je 5 učenika. Polazak škole bijaše uopće marljiv. Predsjednik školskog odbora te ujedno i vjeroučitelj bijaše vel.g. J.Milković župe upravitelj. Školu je pregledao pogl. g. Ciganović žup.školski nadzornik 16.lipnja 1897. Škol. godina je zaključena zahvalnom misom 30.lipnja 1897.

1897 / 8.

Obuka je započela 1.rujna. Školskim nadzornikom u mjestu imenovan je g. B. Kovač učitelj umiru za godinu 1897.99.1900. Obuhvačano je 81. dječak, 31 učenica u svagdanjoj , a u opetovnoj 8 učenika.Županijski škol. nadzornik g. Švacov pregledao je školu 11. svibnja.1899. U školskom vrtu zasađeno je nastojanjem i troškom učitelja 150 h cijepljene amerikanske loze.Učitelj je nabavio dva pčelca, ali racionalnom gojenju ne bijaše uspjeha radi pomanjkanja pčelinjaka, pa košnica sa pohvatnim sačem.Mladež je polazila obuku marljivo. Škol. godina je završena 29.lipnja zahvalnom misom.

1898 / 9.

Veni sanete odslužio je vjeroučitelj g. J. Milković župe upravitelj 1. rujna. Učitelj je bio početkom godine na svom službenom putu.U sve razrede upisano je 81 učenik i 45 djevojčica. Radi velikog broja polaznika održala se i ove godine poludnevna obuka kao 97.te 1898.Dne.11.rujna ovi se cijela monarhija u crni veo. Ubojnička ruka anarhiste Luchenija oduze turpijom život predobroj gospođi , majci svih državljana u Ženevi dne.10.rujna. Kroz 14 danavijala se na škol. zgradi crna zastava u znak tuge i žalosti . Dne. 20.rujna odslužio je mjesni župnik svečani rekvijem za neprežaljenu caricu., komu prisustvovaše mladež s učiteljem te sav školski odbor.

Dne 2. prosinca proslavila je škola tihom misom 50. godišnjicu srećna vladanja. Njegova Veličanstva cara i kralja Franje Josipa I. Na vječni spomen sadašnjem i kasnijem učiteljstvu sretne 50 godišnjice Njegova Veličanstva zasnovaše zemaljski pa županijski školski nazornicizakladu podporu ubogih i nemočnih učitelja svotom od 1000 for, koja se je svota prinosom učiteljstva te prijatelja njihovih kasnije znatno povećala.Previšnjim pučnim pismom Njegova Veličanstva imenovan je odjelnim prestojnikom presveti g. Armin Pavić sveučilištni profesor u Zagrebu. Školska godina bi zaključena 28. lipnja zahvalnom misom .Vinograd je u školskom vrtu nastojanjem učitelja proširen do 300 kom.Visoka kralj. zemalj. vlada darovala je potrebne ključiće i korenjake bezplatno.

1899 / 900.

Popis školskih sposobnjaka obavljen je 24.kolovoza. Od 460 sposobnjaka uškolovano je u svagdanju školu 84 dječaka i 36 djevojčica. Po vjeri bilo je 10 gr. istočnih dječaka, ostali rimokatolici. Radi premalena prostora zavedena je poludnevna obuka. Školska godina počelaje 1. rujna sazivom duha svetoga. Dne 10.rujna na godišnjicu smrti pokojne kreljice Jelisave prisustvovala je škol. mladež sa učiteljem zadušnicama. Misu je odslužio g. J. Milković te vjeroučitelj. Na zamolbu učione darovalo je ravnateljstvo kralj. gosp. šumar. učilišta u Križevcima 20 kom. divljih kestena, koji su zasađeni dijelom na sjevero-zapadnoj strani škole dijelom pred crkvom.Diplomom pedagoš. knjiž. zbora u Zagrebu od 1. prosinca 1899. postala je učiona utemiteljni član istog.Mladež je polazila svagdanju školu uopće marljivo, a opetovnu prekidno.Mjeseca svibnja pojavio se u većoj mjeri među djecom kašalj hripavac.Kralj. žup. školski nazornik pregledao je školu 8. svibnja. Ispit je održan 39. srpnja, a škol. g. zaključena 31.srpnja.

%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%% Visoka kraljevska zemaljska vlada darovala je školi zemljovid Europe te Palestine.Požrtvovnošću ponajviše učitelja Vjekoslava Klemena u Grubišnom polju zasnovana je u Zagrebu učiteljska štedna i predujamna zadruga, iz koje mogu učitelji podići zajam uz niske kamate. Škola je pregledana svakog tjedna jedanput ili dvaputa po mjesnom školskom nazorniku g.B. Kovaču umirovljenu učitelju; 3. travnja po kraljevskom kotarskom liječniku, 6. studena po županijskom školskom nadzorniku g. Švacovu, a 21. svibnja 1900. po nazorniku g. Josipu Ciganoviću.Tokom godine održao je odbor devet sjednica, te rešio 37 predmeta tičućih se probiti škole i djece.Ispit je obavljen 28., a godina zaključena zahvalnom misom 30. lipnja. Općinsko poglavarstvo doprinijelo je za nagradne knjige 10 forinti.

1900./1901.

Popis školske djece obavljen je zakonito. U svagdanju školu upisano je 85 dječaka te 34 djevojčice. Obuka je odpočela 1. rujna. Polazak bijaše u opće veoma marljiv. Školski odbor pod predsjedanjem mjesnog školskog nazornika održao je 10 sjednica i rešio 40 točaka spadajući u okrug škole i odbora. Županijski školski nadzornik pregledao je školu 18. lipnja.

Koncem školske godine imenovan je mjesnim školskim nazornikom općinski načelnik g. Nikola Špoljarić. Školska godina zaključena je 30. lipnja. Općinsko poglavarstvo je podupiralo rad škole i učitelja veoma dobro te je i ove godine valjanoj djeci podijeljeno njenim darom poučnih i zabavnih knjiga za 10 forinti.

1901/02

Školska godina počela je 1. rujna sa Veni sanete. Popis školske djece obavljen je 15. srpnja. Upisano je 62 dječaka i 28 djevojčica rimokatoličke vjere, te 12 dječaka i 1 djevojčica grčkoistočne vjere. Opetovnim polazilo je 12 učenika. Polazak koli svagdanje toli opetovne bijaše u opće marljiv. Školski odbor održao je devet sjednica, a rešio 30 točaka smjerajući naprobit škole i školskog polaza. Školski odbor držao je svoje sjednice u Bariloviću zajedno sa odborom škole Ladvenjak i Velemerić. Školski je vrt bio veoma dobro uređen, potporom općinskog poglavarstva. Najveća hvala za to pripada općinskom bilježniku g. Marku Tuškanu, koji je hvalevredno i preko preko općinskog proračuna znatno podupirao rad učitelja i napredak škole.Županijski školski nadzornik g. J. Ciganović pregledao je školu 6. svibnja. Tokom školskih praznika izvedeni su sledeći popravci kod škole troškom općine: radi vlage u učiteljskom stanu omazana je sjeverna strana zgrade iz vana i iz nutra katranom te na novo žbukana; zid oko dvorišta je popravljen te školska peć i jedna nova ploča nabavljena.

Školska godina je zaključena 30. lipnja.

U Leskovcu 20. srpnja 1902.

MBosiljevacUčitelj

Školska godina 1902/03

S sazivom duha svetoga počela je obuka dne 01. rujna 1902. Svagdanju obuku polazilo je 82 dječaka, 28 djevojčica, od tih grčkoistočnih 10 dječaka. Rimokatoličku mladež podučavaše u nauku vjere vel. g. J. Milković, a grkoistočnu vel. g. paroch Knežević iz Krnjaka. Polazak škole bijaše u opće marljiv.Početkom mjeseca listopada 1902. obnovljen je školski odbor i to: Veleč. g. J. Milković predsjednik, Stevo Spudić podpredsjednik te odbornici g. Bolto Kovač umirovljeni učitelj, Mijat Spudić, Marko Benković i Pero Dobrinić. Odbor je držao osam sjednica i rešio 30 točaka tičućih se boljka škole. Radi premalena prostora, a velika broja polaznika držala se i ove godine poludnevna obuka. Uskrsnih praznika 1903. izbeljene su školske prostorije, vrata i prozori na novo oličeni te postavljen u školskoj sobi jedan ormar, koji je postavljen u prazan otvor od prozora. Nadalje je tokom godine a troškom općine podignut u dvorištu svinjac, postavljena u učiteljskom stanu zemljana peć, pokrpan krov školske i nuz zgrade.Pošto je preuzvišeni g. gr. Dragutin Kuehen Hedervari imenovan ministrom predsjednikom, postavljen je manifestom Njegova veličanstva cara i kralja Franje Josipa I. banom velemojni g. Teodor Pejačević veliki župan županije Virovitičke. Kraljevski županijski školski nadzornik nije pregledao škole.

Njegova svetost papa Lav 13. preminuo je 20/VII. 1903. Njegovim namjesnikom izabran je kardinal Josip Sarto, uzevši ime Pio X.

Školska godina zaključena je 30. lipnja zahvalnom misom.

Leskovac 30. srpnja 1903.

MBosiljevacUčitelj

Školska godina 1903./4.

Popis školskih sposobnjaka obavljen je 15. srpnja 1903. zakonito. Od 476 sposobnih uškolano je u sve razrede 78 muške te 25 ženske djece. Po vjeri polazilo je svagdanju školu rimokatolika 91 te 12 grkoistočnih. Školska godina odpočela je 1. rujna. Polazak škole uz neznatne iznimke bijaše tijekom godinemarljiv, a uspjeh u naučih dobar. Rimokatoličku mladež podučavao je u nauku vjere veleč. g. J. Milković župe upravitelj, a grko istočnu prečasni g. J. Knežević paroh u Krnjaku.Radi premalena prostora u školskoj sobi držana je i ove godine poludnevna obuka. Naredbom visoke kralj. zemalj. vlade od 12./II. 1904. br. 2137 ustrojena je u Bariloviću škola. Iz područja ove škole op odpala su pod školu Barilović sela Barilović, Koranski breg, Kosirsko selo, Veliki i Mali Kozinac. Škola u Bariloviću odpočela je 1. ožujka te su toga danadjeca iz pomenutih sela odpuštena iz ove škole i upućena na polazak škole u Bariloviću.Škola je pregledana 5. listopada 1903. Po kralj. žup. škols. nadzorniku poglavitom g. Adolfu Vukoviću.Presvijetli g. Ivan Krapec biskup djelio je u ovoj župi dne 14. lipnja 1904. sv. potvrdu. Kod dočeka sudjelovala su školska djeca, a nakon blagdana ispitivao je sam presvijetli djecu vjeronauk. Za nagradu dobroj djeci ostavio je presvijetli gospodin znatan broj zabavnih pa nabožnih knjižica.Iz školskog vrta podijeljeno je sproljeća 1904. 300 komada jabukovih pa kruškovih cjepova, te 400 korenjaka američke loze. S proljeća cijepljeno je preko 300 kom. jabuka, krušaka pa trešanja. Uspjeh je bio roda veoma loš radi neprestane suše, pa radi toga, što se je moralo mnogo kalama uništiti, jer su bili zaraženi krvavim ušencem. Školska godina zaključena je 30. lipnja s zahvalnom misom.

Leskovac 1. srpnja 1904. M. Bosiljevac , učitelj

1904./5.

Upis djece za školsku godinu 904./5. obavljen je 27. lipnja 1904. nakon obavljenog ispita. Od278 obveznika uškolovano je muške 64 a ženske 29 djece. Po vjeri su upisana sva djeca rimokatolici.Obuka je odpočela 1. rujna. Za školskih praznika očišćene su i izbijeljene školske prostorije i namještaj, te podignuta ograda drvena na istočnoj strani dvorišta troškom od 84K.

Previšnjim rešenjem od 19. listopada 1904. imenovan je odjelnim predstojnikom presvjetli gosp. Levin pl Chavrak Letovanički.Polazak škole bijaše u opće prekidan radi bolesti. Od bolesti stradala su djeca na hripavcu, škrletu i dobracu. Jer su djeca mnogo izostajala bio je i uspjeh razmjerno vrlo slab.Školski je odbor držao redovito mjesečne sjednice te svjesno podupirao rad škole i učitelja, no slab odziv bijaše od strane opć. poglavarstva.Odbor za podignuće voćarstva u okolici Karlovačkoj darovao je školi 7 kom. odraslih plemenitih cjepova, te 1500 kom. šljivovih, jabukovih te kruškovih divljaka. U školskom vrtu cijepljeno je oko 400 komada različitih voćaka. Uspjeh cijepljenja bijaše veoma povoljan. Razdeljeno je 200 jabuka, 100 krušaka među narod. Školska godina zaključena je 30. lipnja 1905.

M. Bosiljevac, učitelj

1905./6.

Popis školskih sposobnjaka obavljen je 26. lipnja 1905. Uškolano je u sve razrede 113 učenika rimokatolika.Jeremin Milković žup. upravitelj premešten je koncem kolovoza za župnika u sv. Ivan Žabno, a tamošnji župe upravitelj veleč. g. Juraj Tomac narodni zastupnik primio je 2. rujna upravu ove župe. %%%%%%%%%% Naredbom od 24./III. br 589 uvedeno koso pismo u sve pučke škole. Školska godina odpočela je prvog rujna s zazivom Duha svetoga.U sve razrede upisano je 110 učenika i to rimokatoličkih 72 grkoistočnih 38. Polazak škole tekom godine bijaše u opće marljiv, a uspjeh povoljan. Školski odbor nije mogao držati sjednice pošto je ostao premještanjem g. Milkovića bez predsjednika. a pošto je Stjepan Spudić izselio u Ameriku i bez predsjednika. Novim predsjednikom imenovan je pod konac godine vel. g. Juraj Tomac, no on je tu čast otklonio, jer je zastupstvo uredovalo protuzakonito tj. već četvrtu godinu. Općina je veoma slabo podupirala rad škole radi osobnih nesuglasica učitelja i g. upravitelja M. Tuškana.Dne 3. 4. 5. svibnja obavljen je izbor za sabor Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije odsudiše ostanke Hedervarijeve samovlade , a posljedica bje da je iz narodnom voljom izabrana predstavništva proiztekla nova narodna vlada. Na čelu vlade ostaje sporazumno sa većinom sabora ban grof Teodor Pejačević, podbanom dr. Nikolić umir. vel. župan Ogulinski,prestojnik za pravosuđe dr. Gadaj, a za bogoštovlje dr. Roje odvjetnik.U školskom vrtu cjepljeno je oko 250 krušaka 200 jabuka, te oko 100 komada istog voća.Škola je pregledana 17. svibnja po kr. žup. škol. nadzorniku Draškoviću. Školska zgrada je veoma trošna, krov trul, voda curi kroz strop u sobe.Dne 9. rujna na sjednici odbora bi zaključeno da se škola proširi u dvorazrednu.

Leskovac 20. srpnja 1906.

M. Bosiljevac, učitelj

%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%

. Školska god.1906./7.

Popis je obavljen 26. lipnja 1906.Od ukupno broja škol.sposobna 24Sposobna uškolano je 2 djevojčice te 56 dječaka.Školska godinaPočela je 1.rujna sa zazivom duha svetog.Od 1.rujna-30.rujna održala se u Zagrebu gospodarska(stočarska,voćarska, živad, riba pa gospodarski strojevi).Da se olakoti učiteljimaposjet izložbi upriličena je sporazumno sa visokom vladom učiteljskaglavna skupština.Na skupštini se uime predmeta raspravljalo omaterijalnom položaju učitelja(povišici)Školska mladež je marljivo polazila školu.U vjeronauci podučavaoje mjesni župnik veleč.g.Juraj Tomac.Školska godina zaključena je 30.lipnja zahvalnom misom.

Škol.g.1907/8.

Nakon obavljena popisa dne 24.lipnja 1907.upisano je u sve razrede70 učenika 47 djevojčicaŠkolska godina počela je 1. Rujna no već sledeći dan radi bolestiučitelja prekinuta.Obuka je nastavljena usled podijeljenja dopustaučitelju radi bolesti po visokoj vladi 1. listopada.

Naredbu kr. žup. Oblasti od 2. listopada br. 17196 postavljena jenamjesnom učiteljicom svršena pripravnica Ljubica Vrbančićnamjesnom učiteljicom te joj povjerava obuku 1. i 2. razreda. Dekretom kr. žup. oblasti br.1631 od 19/1-909 imenovana je namjesnomučiteljicom Ljubica Kovačević. Koncem mjeseca studenog 1907. Postao je banom KraljevineHrvat. Slavonije i Dalmacije presvijetli ban Pavao Bauak,a odjelnim predstojnikom g.pl.Mikšić. Škola je pregledana u jesenskom rokupo g.nagov.Knegoviću u proljeće po g. nagov. Drakuliću.Uspjeh u školskom vrtu bio je veoma slab radi dugotrajne suše.Škola je pohađana,a uspjeh bješe dobar.Sa zahvalnom misomObavljen je zaključak šk.god. 29.lipnja.

U Leskovcu 30. Lipnja Bosiljevac učitelj

Školska god. 1908/9.

Popis školskih sposobojaca obavljen je 2.srpnja od izaslanika kr.kot.Od 287sposobne djece poslano je u svagdanju školu 126 učenika,a uopetovanu 6 učenika.

Školska godina odpočela je 1.rujna. Mjesni učitelj kao i mjesna učiteljicaLjuba Kovačević bjehu te škol. godine.

Dne 2.rujna nastupila je učiteljica 8 dnevni dopust radi pristupudefinitivnom ispitu u Zagrebu. Koncem mjeseca veljače 1909. imenovanje zapisnikom upravitelj A. Jaurka a početkom ožujka i predsjednikomškolskog odbora za godinu 1909 i 910.Svagdanju školu polazilo je 70 dječaka i 52 djevojčice,a opetovanu 6djece: 4 djevojčicePolazak škole bijaše marljiv,a uspjeh dobar. Školska godinazaključena je 30. lipnja.

U Leskovcu Bosiljevac učitelj

%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%

Školska godina 1909/10.

U prisutnosti kralj. kotarskog prestojnika obavljen je popis dne 10. srpnja 1909. Usvagdašnju

školu upisana su 64 učenika, pa 72 djevojčice. Tekom školski praznika očiščene su školske prostorije, te prekriven krov staje sa lijepom svotom od 300 k. Školska obuka počela je sazivom duha svetoga 1. rujna. Radi malena prostora a velika broja uškolane djece dodijelilaje kr. žup. oblast i za ovu god. namj. učiteljicu Ljubicu Kovačević kao pripomoćnicu. Dekretom županijske oblasti u Zagrebu premeštena je gdica Kovačević u istom svojstvu na pučku školu u Pisarovini, a ovoj školi dodijeli žup. oblast u Ogulinu dekretom od 5. siječnja gđicu Lilli Jendrešić namj. učit. iz Barilovića.

Ubuduće ljetopis treba pisati propisno i po danoj uputi! 28/5 1910

___________________________________________________________________________Naredbom kr. žup. oblasti u Ogulinu od 25.III. 910. br 6070. imenovana je ?????? namj. učiteljica gđica Jandrešić učiteljicom u Zagorju kraj Ogulina, dočim se kod ove škole ukida mjesto namjesne učiteljice s razloga, što općina ne radi o tome, da se ova škola proširi u dvorazrednu – U nauku vjere obećavao je mjesni župnik Adolfo Jonke- Školski odbor bje sastavljen: Predsjednik ????,Jonke, podpr.Tomo Šeketa te odbornici Mijo Spudić i Marko Benić. Školski je odbor brižno podupirao materijalne prilike, u koliko su to dopuštala novčana sredstva općine.Školski vrt je bio dobro uređen-Školska godina zaključena je 30. lipnja sa zahvalnom misom- U Leskovcu , 30. lipnja 1910.

Školska godina 1910. – 1911.

Školska godina započela je svečanom sv. misom dne 1. rujna. Gosp. učitelj Mato Bosiljevac premješten je po svojoj molbi u Sv. Petar na Mrežnici ; školska uprava je predana gđici. Rašpici namj. učiteljici, koja je imenovana dekretom br. 16494./1910. od 20. kolovoza 1910. Sa III. I IV. raz. držao je obuku vlč. g. Adolfo Jonke, mj. župnik do 14. I. 1911; . Na temelju natječaja došao je učitelj F. Jendrašić, na temelju naredbe br. 29.476/1910. od 8. XII.1910. Škol.vrta nije bilo u pravom smislu riječi, već ga je počeo uređivati potpisani. Tako je jedva izmoljena žica za ogradu, a stupce i radnike dao je sam učitelj od svoga, trećina vrta nije ograđena. Ove je škol. god. izabran novi škol. odbor, i to ovako: mj. šk. nadz. i predsjednik vlč. gosp. Adolfo Jonke, podpr. Mijo Spudić, a odbornici Petar Dobrinić, Tomo Spudić, Marko Benković, te zamj. Mate Šušlje. Početkom školske god. bilo je upisano u:

I. r. 36 uč. 18 učenica II. r. 20 ״ 14 ״ III. r. 15 ״ 7 ״ IV. r. 12 ״ 8 ״ V. r. 3 ״ 1 ״ 86 48

u opetovnicu u I. t. 7 dječ. 9 djev. II. t. 4 ״ 3 ״ __________________

11 12____________________________________________________________________________Ne odgovara propisima i……kr.žup.obl._________________________________________________________________________

Cijepljenje škol. djece obavljeno 1. lipnja, zdravstveno stanje bilo je povoljno. Dne 8. lipnja, pregledana je škola po kr. žup. šk. nadz. g. Janekoviću,Dne 16. lipnja inspicarao je školu glede učenja u vjeri vlč. g. Karlo Tepser dekan. Školska godina je završena 28. lipnja svečanom službom Božjom. Na koncu škol. godine bilo je upisano u

I. raz. 32 učenika te 17 učenica II. ״ 10 ״ 18 ״ III. ״ 6 ״ 13 ״ IV. ״ 6 ״ 12 ״ V. ״ 1 ״ 3 ״

A u opetovnoj školi u I. teč. 5 dječ. 7 djev. 12 uč. II. ״ 7 ״ 3 ״ 4 ״ ________________________ Ukupno 9 ״ 19 ״ 10 ״ Leskovac 30. lipnja 1911. Frane Jendrašić učitelj.

Školska godina 1911. – 12.

Školska godina započela je 3. rujna svečanom sv. misom u 71 sati. Popis škol. sposobnjaka obavljen je 19. srpnja. Obučavanje je imala u nižim godištima namj. učit. gđica. Sofija Rašpica, a u višim godištima učitelj Jendrašić; no usljed naredbe kr. žup. oblasti u Ogulinu br. 8556 –1911. od 21. 10. ista je premještena u Ogulin, a dalje obučava sam učitelj – naravno uz poludnevnu obuku – jer je školska soba premalena. Odredbom kr. žup. oblasti određeno je; da se suvišna djeca iz I. god. otpuste iz škole. Naredba je od 13. X. 1911. br. 9161. Istoj je udovoljeno jer inače nije mogao g. župnik obučavati u vjeri, kako se iz spisa razabire. Za I. polugodište bijahu djecu zdrava. Školskoj knjižnici poklonjena je do-

%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%

pisom opć..pogl. u Bariloviću pod br. 1854-17.VI.knjiga :Izvori za povjest Hrvatske „od Srkulja. Školski vrt ne može se nikako urediti radi otpora kod opć. Poglavarstva. Mjesni školski odbor je isti kao i prošle godine. Početkom škol. godine bilo je upisano u I.raz 43 uč. 23 djev.=66 II.raz.22 uč. 6 djev.= 28 III.raz.11 uč. 8 djev.=19 IV.raz 10 uč.5djev.= 15 V. raz 5 uč. - =5Ukupno 91 uč. 42djev.=133 učenika,U opetovnu školu u I.tec 14 dječ. 3 djev.= 17 II. „ 2 „ 5 „ = 7 III. „ 3 „ 2“ = 5 19 dječ. 10 djev.=29

Predao 9 siječnja 1913.

Primili:Mjes.Šk.nadz. Školski odbor:Adolfa Jonke Mijo Spudić župnik Tomo Spudić

Školska godina 1912 – 13

O početku godine, pa do 1. svibnja ne može se ništa znati, jer do doba skoro da i nije bilo gotovo nikake obuke. Prvog svibnja je primio školu učitelj Rožić.U ova dva mjeseca pse je tek par učenika moglo spremiti za prelaz u više godište, dok su drugi ostali u istim godištima. Obuka je završena na koncu lipnja službom božjom i sa „Te

%%%%%%%%


Obuka je započela 1.rujna sa svetom misom i sazivom Duha svetoga.Popis za ovu školsku godinu dne.21/7, te je uškolovano I. god.56 djece; u II.g. 15

djece; u III g. 11 djece; u IV.g. 4,a u V. 1djete. Svega 87 djece. Sposobnjaka je bilo 158.Učila su u srednjem stanju. Knjižnica se po malo povećaje, što edicijama „Matice Hrvatske“;„Pedag. Knjiž. Zbora“ i društva „Sv.Jeronima“ što nabavom knjižničnog doprinosa. Tim knjižničkim doprinosom se je ove godine upotpunilo ogromno djelo „Povjest školstva“.

Izabran je novi školski odbor i to : Mjesni škol.nadz. i predsje. Škol. Odbora je Veleč.. g. Adolf Jonke, župnik, a odabranici su Mijo Spudić, Jandre Spudić,, Mijo Car, Jure Halovanić, a zamjenici su Vid Marčac i Joso Bilović. Važnijih sjedničnih zaključaka nije bilo.Dobrotvora škole i škol. mladeži:Dr. Ivan Banjavčić, sin ovog kraja, a i učenik ove škole, ostavio je oporučno ovoj školi 1200 kr.(hiljadu dvjesto), od kojih se kamate imadu djeliti među dva učenika i dvje učenice siromašnim ali naprednim znancima.Slava Dr. Ivanu Banjavčiću!Škola je u ovoj škol. godini dvaput pregledana. Prvi put 3 listopada 1913 i 7 svibnja 1914, a pregledao žup. škol. nadz. g. Mile Gjurić.

Baš na završetku školske godine 28/VI počinjen je nečuvena ----- u Sevher - Sarajevu na našem blagopokojnom prestoljonasljedniku nadvojvodi Franji Ferdinandu i na njegovoj krasnoj supruzi Sofiji Hohnberg. Počinjen je atentat brzokresom i te oboje poginu. Antentator je bio Gavrilo Princip ( srbin)-. Ovaj atentat bi povodom velikom – svjetskom ratu.


Školska obuka je započela 1. rujna sa „Vemisaucte Spiritus“, a 11.rujna prisustvovalaje škol.mladež zadušnicama za blagopokojnu kraljicu Jelisavu.

Promjene kod ove škole i učitelja ove godine nije bilo nikakove.Zdravlje školske mladeži i učitelja: Tijekom škol.godine vlado je među školskom mladeži dobrac u vrlo velikoj mjeri.Važnije naredbe: Naredaba svisoka kralj. zem. vlade obilo je ove godine dosta, tako n.pr.. izdana je naredba o podupiranju ratne spreme, o pletenju tople odjeće za vojsku, o sabiranju kupinova lišća; kod ove naredbe o prikupljanju kupinova lišća spomenuta mi je okružnica i vl. Povjerenica i vel. župana pusoj. g. banina. V.Zmajića u kojoj zahvaljuje učiteljstvu o neumornom i svestranom patriotičnom radu za našu vojsku. ( Vidi urč.zap.broj 121/914.) Osobito je važna naredba visoke zem.vlade o ukudanju ćirilice u svim srednjim, stručnim, učiteljskim, višim i nižim pučkim školama. (Vidi uruč.zap.br.130/914.)U isto vrijeme izdana je naredba i o ukudanju ćirilice u svim službenim poslovima, a i naredba o označivanju jezika u školi ima biti samo hrvatski. O naj rep.“ ili upski „ ima otpasti R.i.p.Izdana je naredba o zabrani nekojih knjiga iz škole, koje dišu srpskim duhom kao u pr.“Mali zbornik molitava pobožnim pravoslavnim srpskim kristjanima“od Vitojevića. „Zbornik molitava i pesama“ od Živanovića.

Dne. 27.11.1914. izdana je naredba bana o provedbi zakoma o uređenju ----učiteljstva od 6.VIII.1914.Naredba od 9.II.1915.br.5042. promjenjen je naziv ove škole u Barilovi ć ki Leskovac.Naredbom od 7.VI.1915.br.17264 izdane su ove tiskanice za školske svedodžbe , koje se jedine imaju upotrebaljavati.Izdano je više naredaba vlade odjela za narodno gospodarstvo. Tako na pr. o nakani pučanstva u ratno doba; o organizaciji polj.radova; obavljanju gospodarskih radnji po škol.mladeži.

%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%

Posjet škole. Školu kroz čitavu godinu nije nitko posjetio van kr. žup. škol. nadzornik prigodom inspekcije dne 8.lipnja 1915.g. Franjo Deželić.Školski odbor je isti kao i školske godine.Školski vrt je ove godine obrađivan i polučen je dobar uspjeh u povrćarstvu, dok je voćarstvuslabije sađeno, jer nema divjaka.Popis škol. sposobnjaka obavljen je 8.srpnja, te je uškolano i I.god. 39 djece, u II.g. 39, u III.g. 14 u IV.g. 7 i u V.g. 1 djete, a u I.god. opetovnice 4. u II.g. 6. III.g. 1 učenik.Prema tome je uškolano u svagdanju školu 100 učenika, a u opetovnicu 11 učenika. Sposobnjaka je bilo u svemu 155.Važniji događaji:Na koncu lanjskog ljetopisa spomenuto je o nečuvenom atentatu na našeg prestolja nasljednika Franju Ferdinanda i na njegovu suprugu Sofiju Hohenberg, koji je pokosio dva mlada života, te potresao sva srca naroda prostrane Habsburške monarhije, a napose Hrvata, koji gorko plaču nad ljubljenim nasljednikom prestolja, jer im je on spremao sjajnu budućnost. Ma da je cio svjet osudio ovaj strašan zločin, ipak je došlo radi njega do strašnoga evropejskoga rata. Tragovi ovog atentata vodili su u kraljevinu Srbiju, kako je to ustanovljeno istragom. Monarhija je tražila da Srbija povede istragu i da krivce kazni. Srbija je taj pravedni zahtjev odbila. Dne 28.srpnja 1914. navjestila joj je Austro-Ugarska r at. Na obranu Srbije se diže Rusija, a za njom Engleska i Francuska, pa če im se priključio i Japan.Uz monarhiju je ostala Njemačka io Turska. Ispocetka se činilo da će bit pobjeda na strani naših neprijatelja. Masa Ruskih vojska provalila je u Galiciju i u istočnu Prusku, a Francuske čete provališe u Alzaciju. Njemačka srećno istjera Francuze preko granice, a rusku vojsku potuče kod mazurskih jezera hametice. Rusi se još dugo držaše i njoj dođe dan odmazde.Saveznike iste Njemačke i Austro-Ugarske, udariše na njih, te ih ganjajuć protjerajupreko granice. I tu se Rusi ne mogahu održati već moraše napustiti grad za gradom, tvrđavu za tvrđavom. Italija bivši naš „saveznik“ iz početka pomagala nas svojom „neutralnošću“. No gle čuda i taj „saveznik“ prometnuo se u našeg dni dušmana i navjesti nam rat na koncu svibnja. Sa svojim svježim četama zaletao se preko granice na umorne, al u vatri prokušane čete. Zalud mu sve, ta tu granicu brane Hrvati i Slaveni. Hrvati odoliše 400godišnjoj borbi sa Osmanlijama, pa će odolit vjerolomcima i banditima. Pravda ja na našoj strani, a gdje je pravda tu je i Bog, a gdje Bog, tu je pobjeda. S ponosom čitamo rekao bi dnevno, kako se Hrvati proslavljuju svojim junaštvom. U par navrata su Hrvati pohvaleni i sa najvišeg mjesta. Hrvat je izvojevao prijelaz preko Drine i osvojio Crni Vrh u Srbiji, Hrvat je branio Duklu u Karpatima, a danas brani Goricu u Krasu.Brani viđenim junaštvom, kakovu nema primjera u svjetskoj povjesti.Očekujemo, da će narod koji daje takove junake, dobiti vrijednu nagradu i da će djeca tog naroda brati plodove, koji će niknuti iz krvi njihovih otaca!Zaključak:

Godišnji ispit održan je 27. lipnja 1915. u jutro, a zaključeno je ??? 30.lipnja 1915. sa sv. misom zahvalnicom.

U Barilovićkom Leskovcu, 15.kolovoza 1915.

Zvonimir RauchUčitelj


Školska obuka je započela 1.rujna sv.misom i sa „Veni sante Spiritus“.Popis školskih sposobnjaka obavljen je 2.srpnja 1915. Od 155 sposobnjaka uškolano je uI.god 45 djece, u opet. I.god 8 djeceII.god 21 djete, u opet. II.god 3 djeceIII.god. 25. djece, u opet. III.god 4 djeceIV.god. 11 djece,_____________________Svega 102 djece, u opet. 15 djece

Školsku općinu sačinjavaju slijedeća sela:Barilovićki Leskovac, Carevo selo, Križ, Novaki i Bošt.Dne 4.listopada og. na imeni dan Njegovog Veličanstva kralja bio je praznik, te je učitelj sdjecom prisustvovao sv.misi. Promjene kod škole i učitelja ne bijaše nikakove.Školska knjižnica se povećala knjigama društva sv. Jeronima i nabavom knjiga knjižničkogdoprinosa. Ove godine nabavilo se djelo od Klaića „Povjest Hrvata“.Ova je vrlo oskudjevala sa učilima. Ove godine na bavljene su po opć. Poglavarstvu raznemetričke mjere i više fizikalnih aparata.Knjižnica se povećala i darom Visoke kralj.zem. vlade „Bosna i Hercegovina“ od R. barunaMaldinia. Zdravlje školske mladeži bilo je dosta povoljno.U mjesecu studenome obolila su 4 djaka na kozicama (Variolla), a jedan djak na pošalini.Školski odbor i važniji zaključci:Školski odbor je isti kao i prošle godine. Svoje sjednice je obdržavao redovito.Polazak škole bio je dosta loš, osobito u jeseni i proleću te ljeti radi upotrebe djece kodgospodarstva.Važnije naredbe bana i visoke vlade.%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%

Naredbom visoke kr. Zemaljske vlade od 4. kolovoza 1915. br. 1.718 izdane su nove čitanke za sva godišta, a i početnica.

Promjena u tim knjigama je znatna, osobito u gajenju rodoljublja. Bog dao bilo od štoveće koristi.

Naredba visoke vlade od 28. ožujka 1916. br. 8566. nadopunjuje se naredba od 9. studenoga 1910. br. 27.874 o molbenicama za imenovanje pravih pučkih učitelja.

Naredbom visoke kr. zem. vlade od 4. travnja 1916. br. 28.756. izdaje se popis o ispitima za učiteljsku službu na nižim pučkim školama.

Naredbom visoke kralj. zemalj. vlade od 19. veljače 1916. br. 1973. dopitovano je učiteljstvu jednokratna ratna potpora od 400kr.

Okružnicom visoke kralj. zemalj. vlade od 25. srpnja 1916. br. 19.508 određuje se kako se imaju oblagati molbenice kandidata pučkog učiteljstva i namjesni učitelji koji mole imenovanje (…..) ili pravim učiteljem.

Posjeti škole:Ovu školu gotovo nitko ne posjećuje van županijski školski nadzornik prilikom

godišnje inspekcije i kot. liječnik, ako se pojavi kakova zarazna bolest. Dne 24. studenoga posjetio je ovu školu kr. kot. liječnik Dr Šaeffer, jer se pojaviše kozice i pošarina.

Dobrotvora škole i škola. mladeži ove godine nije bilo.Važniji događaji u mjestu, okolici i u domovini.Važnijih događaja u mjestu i okolici nije bilo. Strašni rat, koji evo bjesni dvje godine

svom žestinom zadaje udarac za udarcem našim neprijateljem. S ponosom moram spomenuti, da se u ovoj giganstskoj borbi svjeta,

%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%


Školska obuka je započela 1. rujna sv. Misom i sazivom Duha svetoga.Popis škola. sposobnjaka obavljen je 29. srpnja 1916. Od 150 sposobnjaka

uškolovano je u I. godište: …………..35 djece u opet I. g. 10 dj. II. // …………… 25 // II. 7 //

III. // …………… 14 // III. 3 //IV. // …………… 20 // 20 //V. //

94 //Školsku općinu sačinjavaju ista sela, kao i prošle godine.Na imendanu Nj. Veličanstva kralja dne 4. listopada bio je praznik, te je učitelj s

djecom prisustvovao sv. misi. Promjene kod škole i učitelja ne bijaše nikakove.Zdravlje djece bijaše povoljno.Školski odbor je isti; svoje sjednice je obdržavao redovito.Polazak škole je loš jer su djeca potrebna bila kod poljskog rada osobito u početku

jeseni, te u proljeće.Važnije naredbe:

Naredbom Kralj. zem. vlade od broj 25764/916 dopitana je učitelju ratna od 600 kr.

U mjesecu srpnju dopitana je učiteljima jednokratna nabavna pripomoć za odijelo od 500 kr.

Na 21. studenoga 1916. potresla je cijelu Austro-ugarsku monarhiju tužna vijest da je u visokoj starosti od godina u vjeri preminuo vladar i kralj Franjo Josip I., a u najburnijih dana revolucije g. 1848. zasio je na prestolje, a u najnovije doba, što ga je zapamtila historija čovječanstva, ostavio je svijet da nađe mir, koji je kroz 40 god. svojim narodima čuvao. Za vladanja blagopokojnog kralja i hrvatski je narod napredovao u svim granama života, prosvjete, gospodarstva i t.d. Za njegova vladanja ukinuto je kmetstvo, pripojena Hrvatskoj vojna krajina, uveden je u sve urede i škole hrv. jezik mjesto latinskoga, podignuto

je pod njegovim imenom sveučilište, osnovana je i Jugoslavenska akademija; izgrađeno i hrv.kazalište i osnovani mnogi kulturni zavodi. Slava Franji Josipu I.!!

Na prestolje Austro-ugarske monarhije zasio je Karlo Franjo ( ) i uzvišena mu supruga Zita. Narodi monarhije su opet dobili vladaricu, bez koje su bili od tragične smrti kraljice ( ). Novi kralj Karlo rodio se 17. VIII. 1887. Vjenčao se princesom Zitom od Bourbon-Parme 21. 10. 1911. te 30. prosinca 1916. u starodrevnoj crkvi sv. Matije u Budimu obavljeno krunisanje Njegova veličanstva cara Austrije Karla I. te kralja Ugarske, Hrvatske, Slavonije i Dalmacije Karla IV.

Živio nam naš kralj Karlo IV. I naša kraljica Zita!!!!Na dan sprovoda blagopokojnog kralja djeca su praznovala, a nakon sprovoda

prisustvovala su sa učiteljem zadušnicama. Na dan krunisanja Njeg. Velič. kralja Karla IV. bio je praznik, a djeca i učitelji prisustvovala sv. misi zahvalnici. Na imendan 27. IV. 1917. tena rođeni dan 9. 5. 1917. Njezinog veličanstva kraljice Zite bio je praznik i učitelj je s djecomprisustvovao sv. misi kao i na rođeni dan Njegovog Veličanstva kralja dne 17. VIII. 1917.

Važnijih događaja u mjestu i okolici nije bilo, u svijetu i previše. Svjetsko klanje, koje je započelo srpnja 1914. nije stalo, već kao da se i dalje širi.

Školska godina je završena dne 30. Lipnja 1917. sa misom zahvalnicom.

Školska godina 1917. 1918.

Školska godina započela je 1. listopada 1917. sa sv. misom i Veni Sancte.Kod uškolivanja uškolovano je uI. god ……………………………… 36 djece

II. // ……………………………… 19 djece

III. // ……………………………… 11 djece

IV. // ……………………………… 8 djece

V. // ……………………………… 3 djece

Školsku općinu sačinjavaju ista sela, kao i prošle godine.Promjena kod škole i učitelja ne bijaše nikakovih. Školski odbor je isti, svoje sjednice obdržavao je redovno. Polazak škole bio je loš, zbog ratnih neprilika. Važnije naredbe i otpisi: Naredba kr. zemalj. vlade od 4. III. 1918. br. 5855 o proslavistote godišnjice rođenja Petra Preradovića.Naredba bana od 17. VI. 1918. br. 2638 o ponovnoj jednokratnoj pripomoći javnim namještenicima. Važnijih događaja u mjestu i okolici nije bilo; a u svijetu mnogo, vrlo mnogo! Ratu se Ne vidi kraj! Hrvatski narode, kako ćeš proći u tom hrvanju? Što li te još čeka? Školska godina je završena 30. lipnja 1918. sa sv. misom zahvalnicom.

Školska godina 1918. 1919.

Školska godina je počela 1. rujna sa sv. misom zahvalnicom zazivom „Duha Svetoga“.Dan 29. listopada 1918. bit će zlatnim slovima upisan u historiju našega naroda. Taj

dan se je Hrvatska riješila stoljetnih okova švabskih i madžarskih. Hrvatski sabor je

jednoglasno taj dan zaključio, da se ocjepljuje od Austrije i Madžarske i proglašuje jedinstvo naroda Srba, Hrvata i Slovenaca, te svu vlast prenaša na Narodno vijeće S. H. S.

Na 1. prosinca proklamirana je jedinstvena država kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca pod žezlom Njeg. Velič. kralja Petra I. Karađorđevića i Nj. Visočanstvom prestoljanasljednikom Aleksandrom I. Živili!!!

Važnije naredbe:Naredba predsjedništva Narodnog Vjeća S. H. S. od 16. listopada 1918. kojom se

obzirom na neodgodivu potrebu uređuju službeni odnosi učitelja u javnim nižim i višim pučkim školama.

Promjena u školi ove godine nije bilo.Ove godine izabran je školski odbor kako slijedi: Adolf Jonke, predsjednik, Tomo

Spudić, Mijo Car, Tomo Marčac odbornicima.Školski odbor je redovno držao svoje sjednice i svoje dužnosti marljivo vršio osobito

gledom na nemarni polaz.Škola je pregledana dne 24. svibnja 1919. po žup. ??? nadzorikom Radi Uzelcu.

%%%%%%%%%%%%%%


Školska obuka je započela 1. rujna sa sv. misom Duha svetoga.Od 145 školskih sposobnjaka uškolovano za ovu školsku godinu dne 8. VII. T. g. 98

djece i to:I. godište …………………………… 61 djete

II. // …………………………... 15 //

III. // …………………………… 13 //

IV. // ……………………………. 8 //

V. // ……………………………. 1 //

Svega …………. 98 djece

U opetovnicuI. godište …………………………….. 9 djece

II. // …………………………….. 3 //

III. // …………………………….. 10 //

Svega ……… 22 djeceŠkolsku općinu sačinjavaju ista sela, kao i prošle godine. Školski odbor je isti kao i

prošle godine, a svoje sjednice je obdržavao redovito. Dne 29. listopada 1919. prisustvovala je školska mladež službi božjoj zahvalnici, kao na godišnjicu oslobođenja ??? ropstva i proglašenja nezavisnosti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, a dne 1. prosinca t. g. proslavljen je državni praznik Sv. misom i govorom škol. mladeži o značenju toga dana.

Na dan Krsne slave 13. prosinca 1919. Nj. Veličanstva kr. Petra I. prebivala je školska mladež s učiteljom sv. misi; kao i na dan (17. Prosinca) rođenju Visočanstva princa Aleksandra.

Naredbom povjerenika za prosvjetu i vjere od 29. VII. 1919. br. 24.237. proširena je ova škola u dvorazrednu i ustrojeno mjesto za učitelja rimokatoličke vjeroispovjesti.

Kraljevska županijska oblast u Ogulinu imenovala je učiteljicom na ovoj školu Štefaniju Biff. %%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%

naredbe:

Naredbom od 27. XII. 1919. br. 36290 uređuje se službenii učitelja u javnim pučkim školama.Naredbom od 15. XI. 1919. br. 41846 osnovana je u Zagrebu pedagoška škola.Naredbom od 10. III. 1920. br. 11921 uređen je zemalj. odbor i zemalj. školsko vjeće.Naredbom od 30. VI. 1920. br. 23790 određuje se kako se doznačivati dospjele dvogodišnje periodske povišice.

Polazak škole bio je ove školske godine prekidan.30. travnja bio je školski praznik i održano spomen ??? narodnih mučenika bana Petra Zrinjskoga i Krste Frankopana. Naime bila i taj dan i sv. misa.

Naredbom povjereništva za prosvjetu i vjere od 29. III. br. 13590 premještena je mjesna učiteljica Štefanija Bifflin sa ove škole u Sirovu Katalenu; a ovdje imenovanja dekretom od 30. IV. br. 17026. privre. učiteljicom Marija Marčić.Školski vrt je kao i prošle godine u pogledu voćaka slabo rodan zbog pomanjkanja cjepilnog voska.

Školska knjižnica je povećana knjigama Matice Hrvatske i doprinosom knjižnjičara.Škola je pregledana dne 20. svibnja po župskom nadzorniku g. Radi Uzelcu.Školska je završena 30. lipnja sa sv. misom zahvalnicom.

U Baril. Leskovcu 15. srpnja 1920. ????

Školska godina 1920 - 1921.

Školska godina je započela 1. rujna sa sv. misom i sazivom Duha svetoga. Obaučiteljska lica su bila taj dan na svom mjestu.Od 139 škol. sposobnjaka uškolano je 6. srpnja 1920.u I. god. 52 djece U opetovnicu II. -//- 31 -//- I. godište 2 djece III. -//- 9 -//- II. -//- 10 -//- IV. -//- 12 -//- III. -//- 2 -//- V. -//- 4 -//-___________________________Svega 106 -//- 14 -//-

Školski odbor je isti kao i prošle godine i svoje sjednice održavao je redovno.Kao svake tako i ove godine proslavljeni državni praznici 29. listopad i 1. prosinac govorom itumačenjem o značenju tog dana.19. listopada o. g. pregledana je škola po žup. škol. nadzorniku Đuri Momčilović.Polazak ove škol. godine bio u opće prekidano i to radi nemarnosti roditelja, a i općine, kojanikako ne riješava predloge kazni ove škole.

Prvo polugodište je završeno 31. siječnja.Dan 30. travnja proslavljen je sv. misom i tumačenjem pogibiji dviju najslavnijih hrvatskihporodica Zrinjskih i Frankopana.Promjena u školi i učiteljstvu nije bilo nikakvih. Školska godina je završena sv. misom zahvalnicom 30. lipnja i proslavom vidovdana.

U Leskovcu, 30.lipnja 1921.

Školska godina 1921 – 1922.

Na 1. rujna ova je godina započela sa Veni sancte i misom. Oba učiteljska lica taj dan su bilana svom mjestu. Na dan uškolivanja 5. srpnja 1921. uškolano je od 151 sposobnjaka usvagdanju školu 101 djete, a u opetovnicu 23 djece.Školski odbor je održavao svoje sjednice redovno, te je manjak redovno predlagao na kaznu iopažalo se, da se polazak prema prijašnjim godinama popravio i to usljed pritiska višihoblasti na općinu.I ove godine proslavljeni su narodni i državni blagdani prigodnim govorima i tumačenjima ipraznovanjem.Prvo polugodište je završilo 30. siječnja.30. travnja proslavljen je sv. misom i prigodnim govorom o tragičnoj smrti dviju najslavnijihhrv. porodica Zrinjski i Frankopan.Školska godina je završena kao obično svake godine 30. lipnja sv. misom zahvalnicom. Leskovac, 30. lipnja 1922. Zvonimir R.

P.S. Škola je pregledana 21. lipnja 1922. po Kralj. žup. nadz. Đuri Momčiloviću.

Školska godina 1922˗1923.

Školska godina započela je tačno 1. rujna t. g., te su na taj dan oba učiteljska lica bila na svom službovnom mjestu, te s djecom prisustvovala misi i sazivu Duha svetoga.Uškolivanje je obavljeno dne 12. srpnja, pa je od 143 sposobnjaka uškolano u svagdanju školu 110 djece, a u opetovnicu 17 djece.Školski odbor je isti, kao i prošle godine, držao je svoje sjednice, te je nemarnjaka redovno predlagao na kazan. Unatoč toga polazak nije bio onakav, kakav je trebao, da bude, jer općina nije dosta energična, a narod usljed siromaštva, a i usljed suše posljednijeh dviju godina, sve indolentniji prema školi. I ove godine, kao što su i prošlih, proslavljani su državni i narodni praznici, ne održavanjem obuke, polaženjem crkve, te prigodnim govorima. Prvo polugodište završeno je 31. siječnja 1923.U mjesecu travnju obolio je mjesni učitelj Zvon. Rožić, pa je na temelju liječničkog nalaza nastupio dopust 12. IV. pa do konca školske godine. Mjeseca svibnja imenovana mjesna privremena učiteljica M. Marčić, ???. Školska godina je završena sv. misom zahvalnicom, a dan prije proslavljen je Vidovdan.

Leskovac, 8. rujna 1923. P. S. Škola je pregledana 16. lipnja 1923. po kralj. žup. škol. nadzorniku M. Bubalo.


Školska godina započela kao i svake godine 1.rujna sazivom Duha svetoga. Oba učiteljska lica bila su taj dan na svom mjestu.Uškolavanje za ovu godinu obavljeno je 29. lipnja 1923. te je od 26 sposobnjaka uškolano u I. god. 21. djete; II. god. 21 djete; III. god. 22. djece; IV. god. 20. djece; V. god. 5; a u opetovnicu I. tečaj 14; II. teč. 5 i III. tečaj 3 djece.Zabilježit nam je ovdje radosnu vjest, da Njezino veličanstvo naša kraljica Marija srećno rodila u noći 6. rujna sina; nama prestolja nasljednika. Učiteljstvo je taj dan sa škol. mladeži prisustvovalo sv. misi zahvalnici. Živio prestolja nasljednik sa svojim uzvišenim roditeljima!!!Školsku općinu sačinjavaju ista sela, kao i prije. Školski odbor je isti.29. 10. te 1. XII. proslavljeni su praznovanjem, te prigodnim govorima; školska mladež sa svojim učiteljstvom prisustvovala je sv. misama zahvalnicama.Vidio, 14/6. 1924.

Manojlo Bubalo,kr. žup. škol. nadzornik


Školska godina je započela 1. rujna sa svetom misom i sazivom Duha svetoga.Popis školskih sposobnjaka obavljen je 8. jula 1925.

UkupnoU prvi razred je upisano 7 dječaka 8 djevojčica 15„ drugi „ „ „ 14 „ 7 „ 21„ treći „ „ „ 9 „ 7 „ 16„ četvrti „ „ „ 11 „ 8 „ 19„ peti „ „ „ 4 „ 2 „ 6Svega 45 dječaka 32 djevojčica 77

U opetovniciU prvom razredu je upisano 5 dječaka 1 djevojčica 6„ drugom „ „ „ 6 „ 8 „ 14„ trećem „ „ „ 6 „ 9 „ 15Svega 17 18 35

Ministarstvo Prosvjete rešenjem od 16. oktobra 1925. O. N. Br. 64.502 postavilo je na ovoj školi svršenog učenika učiteljske škole g. Josipa Kućica za pomoćnoga učitelja osnovne školeu Baril. Leskovcu, gdje je nastupio službi 23. oktobra 1926. Školska mladež je proslavila dan 29. oktobra kao dan oslobođenja i 1. decembar kao dan ujedinjenja.

17. decembra je proslavljen imendan Njegova Veličanstva kralja Aleksandra I.Prvo polugodište je završeno 30. januara.Dekretom Ministarstva Prosvjete od 18. aprila 1926. broj 44.659./II. premješten je Jakob Udjbinac pravi učitelj iz Ladislava, sreza Garešnica, a oblasti osječke, u Barilovački Leskovac po molbi, gdje je nastupio službu 29. maja 1926. a sama predaja škole i inventara obavljena je 31. maja u prisutnosti općinskog izaslanika Marka Marčaca.Svi su se nastavnici više puta mijenjali, zato je napredak u školi zapinjao.Školska godina je završena 28. lipnja sa službom Božjom zahvalnicom.

Jakob Udjbinac,pravi učitelj

Škol. godina 1926./27.

Obuka ove godine je počela 6. rujna sa svečanom misom. 1. rujna nije obuka mogla početi, jer se je škola bijelila i ribao pod. Uškolivanje djece obavljeno je 30. lipnja 1926. svegaI. razred je upisano 6 dječaka, 11 djevojčica I 17 II. razred je upisano 8 dječaka, 8 djevojčica I 16III. razred je upisano 12 dječaka, 4 djevojčica I 16IV. razred je upisano 7 dječaka, 9 djevojčica I 16V. razred je upisano 5 dječaka , 4 djevojčice_ I__ 9____________svega 38 dječaka 36 djevojčica I 74 I 91 opetovnici: I I svegaI. razred je upisano 8 dječaka, 5 djevojčica I 13II. razred je upisano 3 dječaka, 3 djevojčice I 6III: razred je upisano 2 dječaka, 5 djevojčica I 7___________ svega 13 dječaka 13 djevojčica I 26

Odmah 1. rujna bio je učitelj na svome mjestu, a učiteljica je bila na dopustu, pa je sam učitelj obučavao sve razrede i to III. IV. I V. prije podne, a I. I II. poslije podne.Piso – risaći materijal je došao polovicom rujna, ali bilježnice za diktat i nekoje pisanke nijesu stigle. Školski odbor je isti kao i prošle godine, te se sastoji od članova: Adolf Janke kao predsjednik škol. odbora i članovi: Tomo Marčac, Mijo Car i Tomo Spudić.

%%%%%%%%%%%%%%%%%%% Učiteljica je imala do 4.XI. dopust. Nije joj uspjelo da ga dalje produlji pa je 17. XI. nastupila kod ove škole svoju dužnost. Dekretom Ministarstva Prosvjete O. N. broj 19.379 od 4. XI. premješta se učiteljica M. Šunko rođ. Marčić u školu sv. Petra Mrežnici, a rešenjem Ministarstva Prosvjete O. N. broj 20.170 od ??? namješta se ovdje kao privremena učiteljica Katica Čavčićsvršena kandidatkinja iz Podvinja. Danom 30.XI. rešava se učiteljica Marija Sunko rođena Marčić svoje dužnosti i upućuje na novo svoje mjesto. Brzojavnim naređenjem Ministarstva Prosvjete O. N. broj 39.288 obustavljaju se premještenja te se učiteljica Marija Šunko ima povratiti u Bar. Leskovac, dok se učiteljica Katica Čavčić upućuje na novo svoje mjesto u Cvitavić srez Slunj. Učiteljica M. Šunko ima

opet do 15./3. dopust te to sve vrijeme obučava u školi sam učitelj Jakob Udjibinac premda sam bolestan ipak mora da radi od 8 – 12 sa višim godištima a od 1 – 3 sa mižim razredima. Učiteljica si je našla u Leskovcu jednu sobu i dala urediti, ali se nije doselila nego svaki dan ide pješice iz Dugarese i natrag, jer je privatno obaviještena da je premještena u Zvečaj. Općinsko zastupstvo je 29. XII: 1926. izabralo za ovu školu novi školski odbor. Predsjednikje Marko Benković, kuć. broj 2 iz Bošta, a članovi su Tomo Marčac, kuć. broj 2 iz Križa i Mijo Car iz Carevog sela. Zamjenici su Marko Spudić kuć. broj 2 i Tomo Šeketa kuć. broj 23 oba iz Leskovca. U mjesecu veljači pojavila se u ovom kraju bolest „gripa” pa je školu pohodio sres sanit. referent Dr. S. M. Kosanović. On je školu pohodio 29.I. ali nije našao bolest. Poslije je bilo par slučajeva gripe ali je to rješeno. Premještena je učiteljica Marija Šunko u Donji Zvečaj na ovoj školi 20. III. 1927. rješena dužnosti. Dopisom sreskog poglavara u Vojniću od 15. V. 1927. 3211 upućena je na ovu školu MarijaMijatović namjesna učiteljica u Bariloviću, jer je ondje bila prekobrojna. Službu kod ove škole je nastupila 23. V.

Vidio: 14. VI: 1927. Sres škol.

Prigodom djeljenja Sv. potvrdeU Leskovcu 3. Lipnja 1929.

Škol.godina 1927/28

Obuka ove godine je počela 12. rujna sa svečanom sv.misom.1.rujna nije mogla obuka početijer nije bilo učitelja na ovoj školi. Uškolavanje djece obavljeno je 27.lipnja 1927 god.

I. razred je upisano 19 dječaka, 20 djevojčica II. -║- 5 -║- 7 -║-

III. -║- 8 -║- 7 -║-

IV. -║- 11 -║- 5 -║-

V. -║- 6 -║- 3 -║-______________________________________________________svega 49 dječaka 42 djevojčica

U opetovnici:

I. razred je upisano 4 dječaka, 12 djevojčica II. -║- 5 -║- 8 -║-

III. -║- 3 -║- 3 -║-______________________________________________________svega 12 dječaka 23 djevojčica

Bivši učitelj Jakov Udjbinac premješten je sa škole za vrijeme vel.škol.praznika u Donje Dubrave pa je škola bila zatvorena dok nije došla ovamo učiteljica.Dekretom ministarstva Prosvjete od 17. ogusta broj …premještena je na školu učiteljica Marija Mihalić iz Barilovića gdje je do tada službovala. Učiteljica je obučavala sva godišta do 7. novembra 1927 god. U novembru iste godine namještena je ugovorom…. privremena učiteljica Anica Volović dekretom ministarstva Prosvjete.Učiteljica Anica Volović podučavala je I. i II. raz. dok učiteljica M.Mihalić obučavala 3.4.i 5.raz.

%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%

Školska godina 1928.29

Na ovoj školi službovale su u prošloj školskoj godini Marija Mihalić kao upraviteljica i Ana Volović kao pomoćna učiteljica.Obuka se obavljala u prošloj godini tako: učiteljica Mihalić obučavala je viša godišta a Anica Volović I. i II. raz. Ukazom Nj.Vel.kralja Aleksandra br.54582 od 12./VIII. postavljen po molbi učiteljem Mato Bosiljevac učitelj u susjednom Cerovcu.Dužnost je nastupio kod ove škole 29.kolovoza.Učiteljica Volović premještena je u Donji Skrad.Broj polazeće djece u svagdanju školu u svih pet godišta iznosio je 105 polaznika.a opetovne u oba godišta 17. Škola je odpočela na 1. rujna. Dne 15. XI. nenadano je razbolila učiteljica M.Mihalić,pa se morala zavesti poludnevna obuka ,učitelj je podučavao III. IV. i V. raz.prijepodne, a I. i II. poslijepodne.Takovo stanje trajalo je do 8.III.kada se učiteljica Marija Mihalić sa svog lagodnog bolovanja povratila na dužnost.Škola je pregledana po sreski školskom nadzorniku g. Nikoli Saiću na 20.marta.Uspjeh rada upisan je u kontrolnoj knjizi.Dolazak bješe veoma povoljan a epidmičkih bolesti nije bilo.Za mladež pod vodstvom učitelja učinjena su 6 izleta uobližoj okolini.

Školska godina završena je na 28.VI.t.j. na Vidovdan,proslavom

Leskovac,30.VI.1929

Školska godina 1929-30

Školska godina otpočela je redovito prvog rujna.Učiteljska lica i to Mato Bosiljevac r.učiteljte privremena učiteljica Marija Mihalić bili su na svojim službenim mestima.Za polazak školesvagdanje bijaše upisano 56 učenika i 56 učenica,a u produžnu 7 učenika i 5 devojčica.Koncem meseca rujna otpuštena je iz državne službe Marija Mihalić.Školsku obukuvršio je do 10 prosinca sam učitelj. Dne 11 prosinca namještena je kao učiteljica Vlasta Liculemigrantica iz okupirane po Talijane Istre.Zdravstveno stanje škol.mladeži bilo je veoma povoljno a i polazak škole posve povoljno.

Školska godina završena je dne 28 lipnja tj.na Vidovdan sa svečanom proslavom

U Leskovcu 1.srpnja 1930.

%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%% 1930/31

Obuka je počela redovito 1. rujna. Učitelj Bosiljevac, kao i učiteljica Vlasta Licul preuzešesvoju dužnost. Kroz školske praznike izgrađen je stan za učiteljicu u jednom dijelu zgrade za privatno gospodarstvo učitelja tj. drvarnica koja je zidana od kamena, a bješe suvišna za učitelja. Trošak je iznosio 6,800 D. te je sagrađena jedna soba dosta zračna, sa postranom kuhinjom. U isto doba izvedeni su i drugi popravci na zgradi i oko zgrade. Dvorišni zid iz vana i unutra nabačen je, a djelomično prezidane školske prostorije izbijeljene i očišćene, te pribor za djecu nabavljen:

U svagdanju školu upisano je:Muške 57 ženske 54 djece

U produžnu višu narodnu školuMuš. 10 ženske 15 učenika.

Svečano je proslavljen dan: Ujedinjenja, rođendan kralja- prestoljonasleda Petra.Polazak škole je u glavnom posve dobar uz neznatne iznimke.Sreski ljekar N. Rosanović pohodio je školu i mladež pregledao u dva navrata. Prenosnih bolesti ne bješe, pa sa zdravstvenih pogleda ne bješe razloga izostancima.Dne 10/II. pregledao je rad učiteljstva, kao i uspjeh mladeži sreski školski nadzornik g. L. Varda. Njegova opažanja ubilježena su u kontrolnoj knjizi.Prvo polugodište zakljućeno je dne 28 veljače 1931.

28/II 1931.M. Bosiljevac

r. učitelj

1931/32

Obuka je počela, po običaju 1 septembra. Upisano je 139 djece. 1 septembra preuzeše dužnost upravitelj škole Mato Bosiljevac i učiteljica Licul Vlasta. G. Bosiljevac obučavao je

III i IV razred, a Liculova I i II. Dne 1 listopada 1931 preuzela je sve razrede učiteljica Licul,budući je učitelju Bosiljevcu odobreno 6 mjesečno bolovanje.

Od 139 djece u svagdanju školu upisano je 58 muških i 55 ženskih, a u produžnu školu 10 muške i 16 ženske djece.

Polaz je škole dobar, a težih bolesti kod djece nije bilo.Narodni blagdani: Ujedinjenje i Kraljev rođendan svečano su proslavljeni, prisustvovanjem

službi Božjoj i održanim predavanjima djeci o velikoj važnosti spomenutih blagdana.Članovi školskog odbora ostali su isti kao i prošle godine i redovito, najmanje jedamput

mjesečno se sastaju da vijećaju o važnim pitanjima škole.Dne 7 II ´32 osnovano je žensko Sokolsko društvo. Sabranim djevojkama rastumačena je

ideja sokolstva i izabrali se članovi odbora.Prvo polugodište zaključeno je dne 31 I i ujedno ispunjeno je ispitno izvješće za to

polugodište.

U Baril. Leskovcu, dne 10 veljače 1932.%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%

Školska godina 1932/33.Posjetio školu kao nadzornik Kršćanskog nauka dne 28. septembra 1932.

Mile Vučetić ______________

Vidio:11/X 1932

_______________ z. srez. škol. nadzor.

Školska godina 1932/33.

Rujan. Obuka je započela 1 septembra nakon zaziva Duha Svetog. 1 i 2 razred polazi poslije podne, a 3 i 4 ujutro. Oba odelenja obučava učiteljica Licul Vlasta, budući da se upravitelj škole g. M. Bosiljevac nalazi još uvijek na bolovanju. Bolovanje mu je bilo odobreno do 31 lipnja, al je isti zamolio ponovno lječničku pregledbu i produženje bolovanja. Upravu škole vodi također Licul Vlasta. Djeca polaze marljivo školu, samo veoma je nezgodno to što nema još ništa šk. materijala budući da opština ne isplaćuje nikako dvanajstina šk. odboru i nema izgleda da će se do novca skoro doći, prema sadanjim lošim prilikama, i prema tome ni do materijala školskog.Kod djece nema za sada nikakvih%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%Upisani……………: I ……muških 14 ženskih 21 II „ „ 11 „ 6 III „ „ 7 „ 17 IV „ „ 7 „ 20

S opetovnicom se još nije započelo, jer je i u razredu za jednu osobu prenaporan posao.

Dne 28 septembra posjetio je školu g. Mile Vučetić, dekan, kao nadzornik kršćanskog nauka. Dne 6 IX prisustvovala je šk. mladež svečanoj službi ….. …. …. …………., radi proslave rođenja Njeg. Visočanstva Prestolonaslednika ………..

Listopad 1932 Još uvijek nema školskog materjala, čega radi postaje rad u školi svakim danom sve teži. Drva se polagano voze, te još nijesu sva dovezena. Dne 10 o. mj. Posjetio je školu g. nadzornik te je ujedno obavio pregled za drugo polugodište g 1931/32, jer je u ovo vrijeme kad i g. nadzornik posjećivao ostale škole, učiteljica Denil Vlasta bila u bolnici DugaResa od 15/6 do 27/6, a g. Bosiljevac također na bolovanju u Dugoj Resi, te se pregled nije obavio. Ujedno je 10 X obavljen pregled za prvo polugodište 1932/33. –Dne 26 listopada osnovan je pomladak Crvenoga krsta, 10 ???? je javljeno glavnom i Oblasnom odboru. Upisano je 75 školske djece, a naknadno se i dalje upisuju i marljivo plaćaju članarinu. Odlukom g Min. Prosvete broj 71405 od 13 X odobreno je g. Mati Bosiljevcu bolovanje od 1 IX –

%%%%%%%%%%Studeni 1932 Već je prošao i mjesec studeni, a općinsko poglavarstvo ne uplaćuje baš ništa ovomjesnom šk. odboru, te šk. materjal nije naručen. Djeca upotrebljavaju stare knjige, kojima fale mnoge ???? te je veoma teško raditi. Nastavnici je otežan rad, a djeca će također biti mnogo uskraćena. Sa pismenim radnjama se još nije započelo.

Dne 25 XI posjetio je našu školu sanitetski referent g. Rosanović te pregledao djecu I i II r. Djeca su uglavnom zdrava. Tu i tamo pojavi se kakva bolest lakše naravi, koja dođe i prođe.Dne 6 XI održana je proračunska sjednica, te novi račun odobren po šk. odboru …….28966 d, prijašnji zaostaci jesu 20.585 d.Članovi C. Krsta marljivo plaćaju članarinu.Dne 13 o mj održano je marodu predavanje o Štednji o prodajnim cijenama voćnog i ??? materjala. Predavanje o Štednji održano je i djeci ???mj.

Prosinac 1932 Još uvijek nije općinsko poglavarstvo ništa isplatilo ovomjesnom šk. odboru, prema tome šk. materijala nema i sa djecom se radi koliko se može. Uprava ove škole moraćeponovno podnijeti prijavu na ??? radi nemarnosti općinskog poglavarstva.1 prosinca proslavljeno je ujedinjenje svečanom službom ???našoj ???predavanjem u školi o važnosti toga dana ????trga pjevala su djeca narodnu himnu. Na isti način

%%%%%%%%%%%%%

danom počeli su Božićni praznici, koji će trajati do 10 I 1933

Siječanj 1933. U tom mjesecu nabavljeno je nešto šk.materijala, za onu svotu što je opština Barilović isplatila ovomjesnom šk. odboru. Ukazom Njeg. Veličanstva Kralja OH br.4257 od 30 novembra 1932 g. Mato Bosiljevac upravitelj ove škole, koji se već godinu i pol nalazio na bolovanju, penzioniran je. ??? načelstvo u Vojniću rešilo je g. Bosiljevca dužnosti danom 22 januara 1933 ??? aktom broj 136 od 10 I 3 prava ove škole zamolila je odmah ????, jer je rad mjesto g. Bosiljevca upražnjeno. Odlukom Min. Prosvete premeštena je ovomesna učiteljica Vlasta Licul na Nar. osnov. školu u ????, a na njezino mjesto nameštena je učiteljica Jelena Vorkapić, koja je pre služila ??? Premeštenja su uslijedila na njihovu uzajamnu molbu te su izrazile zamenu mesta.

Školskog materijala nije nabavljeno ništa. Školski odbor sastojeći se od članova Marka Benkovića, Tome ????, Tome Marčaca i ???je svoj dužnosti protuzakonito na uštrb škole, te se je ogrešio o postojeće propise zbog??? što je teškom mukom od općine Barilović odobrenasvota od 2000 Din za nabavu materijala, a školskiodbor ne shvaćajući važnost nastave, zaključio je, da se ne nabavlja ništa, a novac je zadržao kod sebe. Zbog toga je školski odbor predložen za smjenjivanje i podnijeta je protiv istih ???Školska djeca ???su par izleta na susjednim ???

%%%%%%%%%

Djeca su bila zdrava. Zarazni bolesti nema. Polaz škole bio je marljiv.Inspekciju škole ???? je g. Dne juna 1933.

Školska godina završena je 28 Juna

Jelena Vorkapićuprav. škole


Odlukom Ministarstva prosvete bvB 511172 od septembra 1933 premeštena je u učiteljski ??? Rubeša V. Nevenka iz Ogulina i Rubeša. Ropar Helena iz Ogulinskog Hreljina za ovu ??? osnovnu školu. Dužnost su nastupili 12. oktobra 1933. Dosadašnja učiteljica Jelena Tomić-Vorkapić razrešena je dužnosti kod ove škole dana 16. oktobra 1933. te je primopredaja izvršena 15. oktobra 1933.Upravu škole vodi učitelj Rubeša V. Nevenko koji ujedno obučava II odelenje 3. i 4. razred dok učiteljica Rubeša V. Helena obučava I odelenje 1. i 2. razred.

Broj polaznika:

I razred – muških 22, ženskih 23 = 45II razred – muških 9, ženskih 13 = 22III razred – muških 15, ženskih 11 = 26IV razred – muških 3, ženskih 12 = 15Svega: muških 49, ženskih 69 = 108

???? državni praznici Ujedinjenje, kao i 17. decembar su proslavljeni dostojno. Nakon službeBožje održana su predavanja o važnosti ovih dana. Polazak škole bio je veoma marljiv. Prvu inspekciju škole izvršio g. ???? a završni godišnji pregled izvršio je g. Tomislav Rukavina, te su oba unesene u kontrolne knjigu.

%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%??? lakih i prolaznih bolesti.

Bilo je izmena nekih članova Mjestnog školskog odbora, koji su ?????unutarnji popravak stana za upravitelja škole, koji je u svojoj režiji temeljito popravio stan, te je ???? novaca.

Školska je godina završena na dan 28. lipnja, sa svečanom službom Božjom, na kojoj su prisustvovala sva školska djeca sa nastavnicima. Taj je dan posvećen spomenu palih boraca za ovu državu, koji se i održava i školska misa.

Usled teških ekonomskih vremena a analogno tome i financijske krize našeg naroda, upravitelj je ove škole zaveo ???? štednju u pogledu trošenja školskog materijala, to na taj način da je oduzeo svoj deci učenicima njihov pribor koga će oni ponovno rabiti na početku iduće školske godine.

U Barilovačkom Leskovcu 28. rujna 1934.

Upravitelj škole:Rubeša

%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%

1934-35

I Uređenje škole:

Broj razreda bio je četiri, dok odelenja bila su dva. U prvom odelenju radio je na prvim i četvrtim razredima Rubeša V. Nevenko, koji je ujedno vodio upravu a u drugom odelenju radila je nastavnica Rubeša V. Helena treći i drugi razred.

II Školski izdatci:

Školski budžet za ovu godinu: 32.333,40 Din.Primljeno na račun ½ 15.691,50 Din.Utrošeno 14.955,99 Din.Za prenos u iduću budžetsku god. 735,51 Din.

Plate nastavnika koji se primaju preko ??? primale su se jako uredovito.

III Odnois škole prema:

1) Opštini:Na stalna urgiranja ove škole kao i njenog školskog odbora zbog davanja ???? budžeta bilo je veoma oštećeno naročito motivacijom ekonomske krize i neplaćanja poreza opštinara pa prema tome da se nje moglo u većim razmerima uplatiti školi.

2) Srezu:

Dobili smo novog ??? načelnika, ???? današnjeg državnog poretka, i ??? će u mogućnosti zaštićivati taj stalež u opravdanim slučajevima.

3) Državi: Ceo ovaj kraj koji gravitira prema Karlovcu, Duga Resi ??? je ????i idejama pučke stranke,odnosno pok. Stjepana Radića kako je poredak od šestog januara 1929. _______________. Međutim ????????? „Jugoslavija“ – To mora da u srcu svakog Jugoslavena bude preče, da bude ??????.%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%

Jugoslaveni plačite, jer Veliki Kralj je mrtav. „Čuvajte mi Jugoslaviju“ Smrt falsifikatorima i unitaristima Smrt jugonacionalistimacrtež kralja

Kralj naš još uvek živi!

Umuknite legije tužne! Stišajte srca svoja!Budite snažni, gordi, ko kameni neslomivi divi!Spustite zastave Vaše žalobnih mrtvačkih boja.Znajte: Kralj nije mrtav! Kralj naš još uvek živi!

Ne plačite, nije On umro. Jer netko kao On što je Sa kraljevskim rukama oro na njivama Slobode i Časti,Tko je sa golemom žrtvom zasjenio mnoge, herojeI umro za svetost mira … taj nikada ne može pasti.

Nema te sile na svijetu, koja bi mogla da srušiSve što je On sazdo i za što je život svoj dao._Njega će narod večno u svojoj nositi duši.Naš Kralj još živi, ma da je ko mučenik pao.

Posluhnite legije tužne… Čut ćete u vekovnoj tamiBojovni poklik vojnika ko silno, razbješnjelo more;Čut ćete topot njihov i znajte da niste sami.Sa vama su legije mrtvih sa Kosova i Petrove gore.

Ne dirajte mačeve svoje Vi deco, Slobode i Slave,Jer mi smo ponosan narod i danas u svojemu bolu;Za svete ideje Vladara, ustreba li, dat ćemo glaveI umreti za našu Slobodu, za Mir naš, za Istinu golu.

Umuknite legije tužne! Stišajte srca svoja!Budite snažni, gordi, ko kameni neslomivi divi!Spustite zastave Vaše žalobnih mrtvačkih boja.Znajte Kralj nije mrtav! Kralj naš još uvek živi!

Dan 9 oktobra 1934 god. biće upisano crnim slovima u historiji našega naroda. Kralj ujedinitelj je mrtav. Pao je pogođen mecima ???? ruke ????,kojima je bilo trn u oku naše blagostanje i akcija oko ujedinjenja svih Južnih Slavena, kao i akcija oko stvaranja Balkanskoga Saveza.

Pao je Kralj. Pao je ???? no njegov duh, Njegov ideal, i Njegov Amanet „Čuvajte mi Jugoslaviju“ ima biti amanet i za svakog Jugoslavena, kojemu je na srcu dobrobit naše države koja je stvorena – nikla iz kostiju hiljada idealnih boraca sa ????Na kosti tih mučenika moramo da se setimo, da se sete i oni koji danas likuju. Danas kad je pao Veliki Kralj pogođen tanetom iz njihove ruke. –Oni ima da shvate koliko je žrtava položilo svoj život na oltar Otadžbine koja je toliko vekovastenjala pod jarmom tuđinaca.

Ako još uvek ne mogu i neće da računaju na većinu iskrenih Jugoslavena kojima u duši još uvek leži misao na potpuno oslobođenje ostale braće – neka veruju da će i njima kucnuti čas razračunjanja. A mi koji smo već proslavili 15 godišnjicu oslobođenja i ujedinjenja mi ćemo tim danom, kada primimo pod našu plavo-belo-crvenu zastavu i ????? podjarmenu braću, potpomognuti njihovom ??????????, stisnuti još jače redove naših legija,koje će znati obračunati sa našim ????? neprijateljima.

Jugoslaveni! Ustrajte do svetog signala:

Zdravlje učenika bilo prilično osim nekoliko obolenja lakših slučajeva.Polazak škole je također priličan.U ovoj školskoj god. učenika po razredima i spolu bilo je:

I razred. – m 27; ž 26 = 53II razred – m 15; ž 13 = 28 I odel. 53 učenikaIII razred – m 15; ž 10 = 25 II odel. 73 uč.

________________IV razred – m 8; ž 12 = 20 126 učenika________________________

M 65 i ž 61 = 126

Proljetni pregled škole ???? prvu inspekciju obavio je 2 aprila v.d. sr. škol. nadz. g. Branko N. Radošević. ????- završni pregled – obavljena je 12 juna 1935 po istom nadzorniku.

Njegova opažanja ubilježena su u kontrolnoj knjizi dok ocena nastavnika u „Listu ocenjivanja“.-

Školska je godina završena danom 28 juna 1935 god. svečanom službom božjom kao i parastosom za izginule žrtve za našu otadžbinu.

U Baril. Leskovcu, dna 28 juna 198?

Upravitelj škole

Crtež crkve

U Barilovačkom Leskovcu, dne 28. lipnja 1935.

Školska god. 1935/36

Školska je godina započela sa 1 septembrom. Toga su dana sva školska deca sa nastavnicima prisustvovala službi Božjoj.

Na rođendan Njeg. Veličan. Kralja Petra II. Također se prisustvovalo svečanoj službi Božjoj.

Dan Oslobođenja; kao i Ujedinjenja tj. 1 decembra bile su mise iza kojih je škol. deci ???? istačena važnost tih datuma i događaja u istoriji našeg naroda.-

Važnijih promena u nastavi i radu nastavnika nije bilo.Škol. budžeta ???? zbog toga nije se moglo pravovremeno da kupi materijal za škol.

decu. To je jedan od glavnih uzroka, što se nije moglo da u potpunosti izvrši nastavni plan učenja:

Školu pohađaju:I razr. 20 m 27 ž. = 47 uč.II -//- 21 m 16 ž = 37 uč I odelenje sa 84 uč.

_______________________________III -//- 11 m 17 ž. = 28 učIV -//- 10 m 10 ž. = 20 uč II odelenje sa 48 uč.

_________________________________________________62 m 70 ž svega 132 uč.

Pregled škol. rada izvršio je za I polugodište v.d. ???? škol. nadz. u Vojniću g. Radošević M. Branko da ???? isti vršilac dužnosti ??? škol. nadzornika g. Radošević M. Branko.

Zdravstveno stanje učenika bilo je zadovoljavajuće. Zaraznih bolesti nije bilo. Polaz škole je primerni.

Ove je godine popravljen plot – ograda oko školske – dotično pred škol. zgradom. Usled ???? i štedljivog manipuliranja blagajnom škole, uštedio je škol. odbor izvesnu sumu novca na nekim budžetskim partija i na inicijativu upravitelja škole, podigla se ograda, i uredio se cvetnjak pred zgradom. U taj rad investirao je i materijalne žrtve i sam upravitelj, kao što je i lično betonirao – jasno uz pomoć učenika viših godišta.

Nadalje, jer škol. deca nisu imala igrališta – uredi je upravitelj škole i igrališta. Dotrajali plot pred zgradom preuredio se – odnosno premestio, kao ograda igrališta.

Zavažanje zemlje – peska i td. izvršili su radnici kao i roditelji kažnjeni zbog neurednog slanja svoje dece u školu.-

Školska se je okolina donekle zazorno poboljšala što je u prvom momentu našem seljaku neradko – troši se njihov novac - .

Ipak, hram Prosvete, mora da dominira nad selom, ako ne sa svojom monumentalnošću, već barem ukusnošću objekta – ograde, čistoće i konačno pristojnim pristupu k njemu.

Škol. odbor – koji je ipak donekle razumio težnje svoga ????To nije ni čudo jer naš seljak još uvek ne zna da ceni potrebe škole – kao i njezinu važnost za buduću njegovu decu ????? pokolenja.

Pokušavao sam zgodskim načinom da im to metnem na srce, da svoju školu drže na visini, da je potpomažu, kao i da potpomažu par nas – učitelja, koji dajemo – njima seljaka – sve , i svoje znanje, i ljubav = čak i život, ali vidim tragediju – da je to sve uzalud.Slušaju naše reči, vide naša dela, koja su kudikamo veća od njihovih karteša, pogotovo njihovih političara, ali on im veruje. Veruju, seljaci, više njima – nego nama, učiteljima. Zašto?

O tome dalo bi se pisati mnogo. Verujem, čak i čitave knjige. Međutim ova knjiga – Spomenica ograničava pisanje, i ako po mom sudu trebala bi da bude zrcalo, historija ne samo službenog života škole i okoline , već života svega.

Čak i ljude – pojedince, koji rade protiv interesa škole trebalo bi ožigovati ovom knjigom, da moj – i naši mlađi kolege, koji dolaze iza nas, da preko ove knjige upozna ambijent okoline, društva činjenicu, koja je danas veoma važna..

________ . ________

Kako je ova škola u derutnom stanju, stara je oko 100 god., potrebne su veće preinakeda bude prikladnija za obuku; podesnija za učenike, čiji se broj godišnje povećava.

Pokušavao sam da zaigram i budžetom opštine izvesne svote, koja bi se godinama osigurala (anuitet) i da konačno, kad se pribere veća suma, da se izgradi.

%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%Također i predlog i molba škole, da se ???? svota od 300 dinara za osnutak ?????I to je brisano. Motivacija: „Pa to ne treba. Deca se mogu i sama učiti“.Po tome vidimo očajnu birokraciju naših uprava, što o seljaku, neću --- govorim odnosno pišem, koja bi morala da u prvom redu vodi računa, da nas podupre, dapače i prisili, ona naprotiv povlađuje neinteligentnom seljaku.

Jasno da u takvim prilikama nije moguće da se ambiciozan učitelj posveti bilo kakvomradu pogotovo van škole, kad ga susreću ovakvi ???????.

Škola je završila rad u odelenjima danom 28. lipnja – svečanom misom zahvalnicom kao i spomenom za izginule žrtve u minulim ratovima za naše oslobođenje i ujedinjenje.-

28.06.1936.U Baril. Leskovcu Upravitelj škole:

-----------------------Učitelj

1936 – 7 Školska godina


Početak školske godine kao obično počeo je ranom 1. septembra misom i sazivom

duha svetoga. Prisustvovali su nastavnici ove škole sa škol. mladeži.

Na dan rođenja Njegovog Veličanstva Kralja Petra II. također prisustvovalo se

svečanoj službi Božjoj i koje je bio ????Po završetku školska djeca svih godišta sa nastavnicima u škol. učionici otpjevali su

himnu nakon održanog kratkog predavanja o našem Mladom Kralju.

Dan ujedinjenja kao i dan Oslobođenja proslavljeni su dostojno predavanjima i

službom Božjom kod koje su prisustvovali mladež sa nastavnicima.Učenici su preko predavanja upoznati sa veličinom žrtava koje su pridonete i slavom?????Kralja Petra I Velikog Oslobodioca i Blaženopočiva--- Viteškog kralja Aleksandra I

Ujedinitelja ?????historija našeg mučeničkog naroda dostojno mesto.

Kod uškolivanja kao i tekućem škol. godine trajno stanje učenika bilo je:

I razred 22 m 29 ž = 51II razred 14 m 21 ž = 35 I.odel. 86 učenika

______________________III razred 19 m 14 ž = 33IV razred 12 m 14 ž = 26 II odel. 59 učenika

67 m 78 ž Svega 145 učenika

Nastava je izvođena redovito. Polaz bio je priličan. Nastavna sredstva bila su nedovoljna iz razloga što opštinska vlast nije uredno isplaćivala svoje dvanajstine koje su odobrene budžetom za ovu godinu.

Potrebna je bila živa akcija u narodu da oni sami saberu novac, koji je bio upotrebljen za kupovanje piso-risaćeg materijala.

Zdravstveno stanje bilo je odlično.

Prvi pregled učenika i rada nastavnika pregledao je dne 3. decembra 1936. ?????U toku ove godine stupila je na snagu uredba o izvršavanju škols.opština od strana Kr. Banskih uprava.

Izrađeni su i budžeti. Iako je navedena apsolutna štednja ipak su sume predloženih budžeta bile velike obzirom na derutno stanje škole. Potreban je jedan plan po kome bi se kroz izvesnibroj godina dovelo u ispravno stanje škols.zgrade i njihova okolica koja bi bila potrebna.

Novo osnovana škola i ????opština u Mihalić – Selu rasteretila je i ovu školu u pogledu škol.djece.Tako su prema zaključku Mjesnog škol.odbora ( zbog apsolutne blizine) otpali ovi kućni brojevi sela Novaki pod škole u Mihalić – Selu.

Porodica Šlat- kbr: 6,7 Kosturić – kbr. 9,15,17,41,44,45 Belavić – kbr. 10,21 Polović – kbr. 22,13 Halovanić – kbr.11,12,18,32,33 Matešić – kbr. 14,37

Time da u budućoj škol.god 1937/ 38., polazi školu u Mihalić – Selu.

Po razredima otpala su ova djeca – učenici.I razred 3 m 4ž = 7 učenikaII razred 4 m 4 ž = 8 učenikaIII razred 3 m 3 ž = 6 učenika IV razred 1m 2ž = 3 učenika

God. 1941/1942.

Od god. 1936/37 nije se u Spomenicu ništa bilježilo. Do konca šk.g. 1940/41. ostali su nastavnici isti. Pod konac, a i ranije obolila nastavnica g.Helena Rubeša i umrla,te je kratko vrijeme obuku vršio u oba odjeljenja g.Nevenko Rubeša. Početkom rujna je po molbi premješten u Bosanec kraj Bosiljeva,a na njegovo mjesto došla nastavnica Golob Emica. Dvamjeseca iza toga premješten je i Golob Ferdo. Oba nastavnika su prije bila u Siči.

Zbog bolesti nastavnice Helene Rubeša djeca su vrlo zapuštena. Polazak djece je vrlo slab.Trebalo bi dignuti duh škole što se već pred par decenija naglašavalo. Vidi se nemar roditeljai djaka. U god 1940/41. bilo je 99 polaznika u pučkoj školi i 11 polaznika u produžnoj školi.

U g. 1941./42. upisano je u I.r 22 ž. 19m. II.r. 9 ž 12m III r. 9 ž 9. m IVr.12 ž. 12 m ______________ Ukupno: 53 ž 52 m = 105 djece

Polazak se nešto poboljšao. Bio bi i bolji,ali je bila vrlo duga i oštra zima. Zbog ratnih prilika djeca su bila slabo obučena te su zimi dosta izostajala. U proljeće su djeca mnogo izostajala,pogotovo ona iz II.odjeljenja,jer su morala kod kuće pomagati pošto su im ukućani u vojsci.

%%%%%%%%%(8.600Kn),te se njime ne može nabaviti ni najvažniji materijal, a kamo li, da bi se izvršili popravci. Tokom god. je ipak učinjen jedan korak napred,jer je na škol.igralištu izgrađena cisterna.

2.VII.1942 Golob Emica

ŠKOLSKA GODINA. 1943-44.

Poslije odlaska učiteljice Emice Golob na Pedagošku školu u Zagreb,ostala je škola bez učitelja i bez obuke i to od listopada 1942 god.do travnja 1944 god. U to doba bila je neko vrijeme u školi okupatorska vojska, koja je školu dosta oštetila. Uništene su 3 školske klupe,odnešena 2 stolca na kojem stoji voda,odnesen škaf za vodu i oštećeno računalo.Nestalo je sve gospodarsko oruđe. Iz knjižnice nestalo oko 150 knjiga i Brošura. Popaljen sav plot oko dvorišta i vrta. Uništena sva vrata od gospodarskih zgrada. Nestala je peć iz stana za drugoga učitelja. Otkinjene daske s četvrtine tavana školske zgrade i štale. Ukupna šteta se cijeni na predratnih 45.000 Din.

14.travnja 1944 dodijeljen je na školu učitelj Miloslav Václavek,koji je do 1941 god.radio na češkim školama u Hrvatskoj. Školska god.1943/44 počela je 17.travnja 1944 god i završila je 30.srpnja 1944 god.

Upisano je bilo u I.razred 18 m 18ž = 36 đakaII.razred 16 m 17 ž = 33 đaka …69 đaka- I.odjeljenjeIII.razred 10 m 8 ž = 18 đakaIV. razred 8 m 9 ž = 17 đaka …..35 đaka- II.odjeljenje _____________________________________ 52 m 52ž = 104 đaka

Obuka je bila poludnevna. Polazak škole je bio dobar.

U Baril. Leskovcu, dne 30.kolovoza 1944.

Miloslav Václavekuprav.škole

%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%

ŠKOLSKA GODINA 1944-45

Ova školska godina počela je 1. rujna 1944 godine.Među učiteljima ove škole nije bilo promjene.

U školu je bilo upisano :

I raz. 15 m. 28 ž. = 43 đaka II raz. 17 m. 14 ž. = 31 đaka - 74 đaka I odjaljenje III raz. 13 m. 20 ž. = 33 đaka IV raz. 9 m. 3 ž. = 12 đaka - 45 đaka II odjeljenje

Ukupno 54 muška I 65 ženska = 119 đaka

Prekid obuke bio je u mjesecu siječnju i veljači radi nestašice drva i velike zime i to mjesec i pol dana . Radi ratnih operacija trajao je prekid od 2. mjeseca i to od 15. travnja do 15. lipnja 1945 godine. Pošto je bio slomljen otpor Nijemaca i ustaša , došla je 2. svibnja 1945 god. Narodna Oslobodilačka vojska , te oslobodila ovaj kraj od mrskog okupatora.

Ovu školu pregledali su kot. školski referenti Josip Gener i Antun Barlović i to 26. lipnja 1945 god. Tog dana održana je radna sjednica sa stručnim predavanjem učitelja Miloslava Vàcvaleka .

Školska godina 1944/45 završena je 5 srpnja 1945 god.

Smrt fašizmu sloboda narodu.

U Barilovačkom Leskovcu , dne. 30 kolovoza 1945 god.

Miloslav Vàclavek upravitelj škole

Vidio 14. III. 1946. GENER

ŠKOLSKA GODINA 1945-46

Ova školska godina počela je 15 rujna 1945. Učitelj Miloslav Vàclavek zahvalio se na službi 1. listopada 1945 god. i pošto je bio rodom Čehoslovak otišao je u Republiku Čehoslovačku. Na ovu školu došla je 15. listopada 1945 god. B. Vaclavek . Dana 25. X. održana je na ovoj školi radna zajednica. Na dan 11. XI. Održani su svečani izbori za Republiku. Narod je svijesno i ponosno išao na izbore i izabrao i potvrdio Narodnu Republiku. Uoči toga dana paljeni su krijesovi , a oko krijesa omladina igrala je i pjevala rodoljubne pjesme. Svakih mjesec dana , sastaju se iz svih škola bivše općine Barilović ( tj Osnovne škole Barilović , Barilovački Leskovac , Belaj , Ladvenjak , Cerovac , Siča , gornje Bukovlje i Mihalić selo ) na svojim Radnim zajednicama. Svrha spomenutih zajednica je stručno usavršavanje nastavnika. U tu svrhu održava se svaki puta 1.) praktično predavanje koje drži nastavnik mjesne škole na kojoj se održava radna zajednica.

2.) stručno predavanje3.) politički referat

Nastavnica ove škole radi sa Omladinom i Pionirima. Omladina sa veseljem dolazi na sastanke , gdje im nastavnica održava obrazovna predavanja. Omladina uvježbava razne igrokaza za Omladinske priredbe. Dane 20. XI. Održana je omladinska priredba , koju je rukovodila nastavnica ove škole . Raspored je uspio, a omladina se veselila svome uspjehu i imala dalji poticaj za rad. Dane 8. marta proslavljen je Međunarodni dan žena. Uoči tog dana zapaljen je krijes , oko kojeg je Omladina i Pionori igrali kolo: pjevali . Nakon toga nastavnica je sakupljenom narodu u školi održala prigodno predavanje. Dane 26. veljače održala je Omladina drugu priredbu sa razredom. I ova im je priredbalijepo uspjela. Uoči 1. maja blagdana rada i svega radnoga naroda zapaljeni su krijesovi. Oko krijesova skupio se narod Omladina , koja je pjevala narodne i borbene pjesme. Poslije sakupljeni dođoše u školu koja je bila svečano okićena, a nastavnica im je održala predavanje o značaju tog dana. Narod je klica našoj Narodnoj vlasti i svome velikomvođi voljenom Maršalu Titu ! 9.maj dan pobjede i oslobođenja proslavljen je na isti način. Narod je išao na svečanu manifestaciju u Dugu Resu. Omladina je 21. maja davala i treću priredbu koja je osobito lijepo uspjela. 25. maja proslavili smo opet rođendan Maršala Tita s predavanjem narodu, koji se je sakupio u školi. Na masovnim, sastancima održala je nastavnica ove škole nekoliko opće obrazovnih i političkih predavanja. Pregled škole izvršen je 14. III. 1946 godine po kotarskom referentu Josipu Generu. Druga “ Radna zajednica “ održana je na ovoj školi dne. 20. VI. 1946. godine. Školska godina 1945.-46 završena je 30. lipnja sa Pionirskom priredbom.

U Barilovačkom Leskovcu 30. lipnja 1946. godine.

smrt fašizmu sloboda narodu

B.Vàclavek Učiteljica

3.VI.947.Barlovićprof. ref.


Škol. godina 1946/47 započela je redovito t.j. 1.rujna 1946.- Na školi radi sama nastavnicaVaclavek B. U mjesecu studenom 1946. održani su izbori za hrvatski Sabor. Narod jemasovno dolazio na glasovanje da dade svojim glasom povjerenje najboljim sinovimanaroda, koji će ga znati pravilno zastupati u Saboru18. veljače održana je Radna zajednica na ovoj školi. Održano je praktično predavanje uIII.raz. 18. ožujka održali su Pioniri ove škole vrlo smjelu priredbu, a isto tako dali suPioniri izvedbu s lijepim rasporedom i 8.travnja 1947 god. Proslavljen je narodni praznik 1.Maj. Omladina Leskovca uoči 1. Maja palila je krijes. Oko krijesa igralo se narodno kolo,pjevale se borbene pjesme i klicalo Maršalu Titu! Na proslavu 9.maja Dan oslobođenja išao je narod u Dugu Resu, gdje je održanamanifestacija. Dana 25.maja proslavljen je rođendan Maršala Tita!Omladinska organizacija radi te se održavaju nedjeljno Omladinski sastanci u školi.Pregled škole izvršen je u mjesecu lipnju po dolaskom prosvjet. ref. druga Barlovića.Škol. god. 1946/47 završena je 30.lipnja pionirskom priredbom.

S.f.-S.n!

Barilovački Leskovac 3. srpnja 1947.

Vaclavek B


U glavnim crtama prikazat ću događaje, koji su se zbili na teritoriju Osnov.škole BarilovačkiLeskovac od dolaska okupatora u našu zemlju pa sve do oslobođenja i junačke pobjede nadmrskim okupatorom. Narod je mirno i hladno dočekao okupatora čekajući što će se daljedogađati i što će ovo burno vrijeme donijeti sa sobom. Nasilje okupatora i njihovih vjernihslugu na naš narod bilo je jako te su silom prilika i pod pritiskom pristupali u neprijateljskitabor. Tko je došlo do osnutka ustaških formacija. Narod znajući da će lakše ostajati u blizinisvojih domova pristupa u neprijateljske redove. Napredni elementi sela gledali su neprijatelja

nepovjerenjem i nisu se dali zavesti u tabor koji je radio za neprijatelja i okupatora tenjegove porobljivačke ciljeve. Počele su strahote rata. Proganjanje naše srpske braće,palenje sela i ubijanja muških, ženskih i djece u našem susjednom Kordunu. Nastali su užasnidani za narod Korduna. Glasovi o tim zlodjelima stizali su k našim seoskim ljudima. Sve jesamo šaputalo bojeći se osvete neprijatelja i njihovih vjernih slugu. Neprijatelj je nastojao dase istina sakrije i da zaniječe svoja zlodjela. No na drugoj strani na našem Kordunusakupljali su se junački i koji su se goloruki stavljali na otpor protiv neprijatelja. Junačkihboraca bivalo je svakim danom sve više. Na ovoj školi t.j. na početku god.1942 obučavala jeučiteljica Emica Golob, kao i učitelj Ferdo Golob koji je bio pozvan u vojsku kaodomobranski poručnik. Njega je zamijenio 20.godišnji učitelj Ivica Filjak. U listopadu istegod. otišla je učiteljica Emica Golob na pedagošku školu u Zagreb. Škola je ostala s jednimučiteljem Ivicom Filjakom koji je isti bio pozvan u vojsku i otada škola nije više radila sve dotravnja 1944. god. U tom razdoblju u školi je bila neko vrijeme okupatorska vojska koja ješkolu uništila. U travnju 1942 god. odlazi bivši učitelj ove škole Filjak. Drug Ivica Filjakodlazi u jurišnu brigadu u Bosnu gdje je nabrzo poginuo. Drug Ferdo Golob borio se jejunački po gorama slavnog Korduna i Banije.__Vidjevši svjetao primjer svoga učitelja odlaze u Partizane seljani Spudić, Ivan Laskač, JandreSpudić, Jure Spudić. Stalne neprijateljske posade u ovom selu nije bilo. Za cijelo ovo vrijeme dolaze u selo Partizanski odredi , a došlo je i do borbe,jer su u selo dolazile ustaške patrole iz susjednog Barilovića. Dolaskom Partizana u seloljudi počinju sve više shvaćati NOB koji dobiva svoje pristaše i simpatizere. Ljudi sve višepomažu, daju potrebne stvari našim hrabrim borcima. No mnogima još nije bila istina opravom rodoljublju poznata i prihvatljiva. Dolazi do toga da su mnogi seljani bili zatvaranipo ustaškim bunkerima posade u Belaju. Narodni borci bore se junački ustaju dok nisupostigli svoj cilj : „ Osloboditi zemlju od zakletih neprijatelja i potpuno uništiti okupatora. A mjesec svibanj god. 1945 pun sunca topline i svjetlosti, s njime i sloboda našoj domovini inarodu. Slobodu donesoše borci Nar. oslob. vojske.Neprijatelj povlačeći se uništava sve oko sebe, kako bi sprečio nar. borce da ga stignu i dadumu zasluženu kaznu za višegodišnja zlodjela počinjena u našoj zemlji. Leskovacoslobođeno je 5.V.1945. god.Neprijatelj je otjeran, zemlja porušena i opustošena, ali sretna slobodna.Počelo je doba obnove i izgradnje naše zemlje. Ljudi s ljubavi obnavljaju svoju ispaćenudomovinu. Obnova se izvršava nevjerojatnom brzinom, koja zadivljuje ostali svijet.Nar. vlast slavna Kom. Partija Jugoslavije na čelu s drugom Titom, masovne organizacije isav narod nastavlja na planskoj izgradnji zemlje koju predviđa I. Petogodišnji plan. Radninarod daje sve svoje snage izvršavajući i znajući da se time ide u sretniji i bolji život usocijalističkoj i snažnoj F. N. R. Jugoslaviji. Sve uspjehe koje gradimo zahvaljujemo našojnarodnoj revoluciji i N.O.B Kom. Partiji i Maršalu Titu, koji je vodio naše narode u ratu, asada u izgradnji zemlje, socijalizma i boljeg života.__

S.f.- S.n.!Vaclavek B.


God.1947/48 započela je redovitim radom 1.rujna 1947. Na školi radi učit. Vaclavek B. kojaobučava sva 4 razreda. Škola je dva puta pregledana po Kot. Instruktorima. Sa škol. djecomproslavljeni su važni dani kao 29.XI.1947., 27.III. međunarodni dan žena. Zimski prazniciodržani su od 1.- 15. II. Dalje proslavljen je 1.V. Praznik rada, te 9.V. dan oslobođenja.__

Škol. godina završena je dne 27.VI. 1948 sa završnom svećanosti i rasporedom kao proslavaPionirskog dana. Mnogi roditelji prisustvovali su proslavi.

Baril.Leslovac 30.VI.1948.

S.f.-S.n.!Vaclavek B.

učit.

Škol.god. 1948/49

Rad na ovoj školi počeo je redovito 1. IX. 1948.U ovoj školi radi na sva 4 razreda učiteljica Vaclavek B...dna zajednica održana je na ovoj školi dne 19. IX. 1948 god.…prisustvu članova radne grupe i instruktora druga ..e..a.Školska svečanost održana je 29. XI. Oslobođenje i Praznik rada 1. V.1949. Zimski praznici trajali su od 16. I. – 31. I.

1.II. Nastavljen je redovan rad škole.… vrijeme zimskih praznika učiteljstvo je prisustvovalo…ejno političkom kursu koje je organinizovalo Min.…prosvete N.R. Hrvatske. Učiteljica i Pioniri pomagali su….jabora za odbore N.F. i za mjesne N.O.-eŠkol.god. završena je 20.VI. ove god. Završna školska svečanost odr-žana je 26.VI. kao i podjela svjedodžba IV. razredu.…(izvršen) u školu izvršen je dne 24. VI. -49 Škola je…peta pregledana po Kotar.instruktorima. S.F. – S.n!Baril.Leskovcu, 30.VI.1949.

Vaclavek B.učit.


Škol.god. počela je redovito 1.rujna 1949.Ova škola je ove škol. god. postala opet dvorazredna.Rješnjem Kot.Nar.odbora Karlovac prosvjetno odjeljenjeod 16/VII 1949. Premješten je na ovu školu iz ZorkovcaHadrović Dragutin učitelj, koji je nastupio dužnost na ovoj školi 6….1949.Podjela rada na ovoj školi bila je i to: Iodj. I. i III. razr. Hadrović Dragutin,a II odjelj. II. I IV razr. Vaclavek Branka učit.Radna zajednica održana je 21.IX na ovoj školi.Dan Republike je svećano proslavljen i nastavnici su održalipredavanje o značenju tog dana.Rješenjem Kot. Nar.odbora Karlovac prosvjetno odjeljenje od 13.IX 1949. premještena je sa ove škole učiteljica Vaclavek Branka u Zvečaj. Od toga dana pa sve do konca škol.god.radio je na ovoj školi sam učitelj Hadrović.

Dne 1919. III. 1950 priređena je „Priredba“ pod rukovodstvom mjesnog učitelja i njegove supruge. Ta priredba je bila u čast izboraza Nar. skupštinu F.N.R.J. kojoj je prisustvovalo mnogo mještana,a i dosta naroda iz okolnih sela.Praznik „Rada“ t.j. 1.maj svečano je proslavljen rano ujutrou školi, a oko 7h krenula su djeca sa učiteljem na izletna brdo sv.Jelena, gdje je tog dana imala S.R.Z. „Polović“proslavu 1.maja. Druga priredba održana je 13.svibnja.Obje priredbe održane su u škol. dvorištu.Škol.godina završila je 24.VI.kao i završna škol.svečanost.Isti dan podijeljene su svjedodžbe IV razreda.

S.F. – S.N.Baril. Leskovac, 30. VI.1950.

Dragutin Hadrović

Školska godina 1950.-1951.

Škol. godina počela je redovito 1.rujna.U svagdanju školu je upisano 91 djece, a u produžnu 9 djece. 4.IX.održana je priredba, na kojoj su nastupila i škol.djeca. Dana 5.X. javio se na ovu školu mladi učitelj drug Tuškan Antun, kojeg je Min. prosvjete od 16.IX. 1950. po molbi dodijelilo Nar.odboru kotara Karlovac na raspoloženje, a isti odborsvojim rješenjem od 4.X. 1950 dodijelio ga na rad ovoj školi.Mladi drug nastupio je dužnost 13.X.1950. Od tog dana podijeljen je rad na ovoj školi i to:I.odjelj. I.i III.razr. obučava drug Tuškan, aII odjelj. II. i IV.razr. obučava drug Hadrović. Dan Republike proslavljen je svečano.O značenju tog dana govorio je pionirima učit.Hadrović, a o zadaći pionira lijepo je govorio omladinac Peraković Pero iz Križa. Rješenjem Kot.N.O.u Karlovcu, prosvjetno odjeljenje dodjeljen Tuškan Antun učitelj na zamjeničnu službu na školu Barilović, gdje je nastupio dužnost 20. IV. 1951. i ostao do konca škol.god. i natrag na dužnost ove škole nije se povratio. Završna škol.svećanost održana je 1.VII. 1951. sa priredbom, te je prisustvovalo 35 roditelja. S.F.S.N. U Leskovcu, 2.VII. 1951. Dragutin Hadrović Učitelj

Školska godina 1951-1952.

Nastava je počela redovno 1. rujna.Do I.ožujka 1952. radio ja na sva 4. razreda učitelj Hadrović Dragutin.1. ožujka 1952. dodjeljena je na ovu školu učiteljica Zidarević Ankica koja je radila do 31.ožujka a 1.travnja t.j. nakon jednomjesećnog rada na ovoj školi, premještena je u zamjeničnu službu u Svet.Hrašće gdje je ostala na radu do konca školske godine 1951./52.

Dan Republike proslavljen je Pionirskom priredbom, a o značenju tog dana govorio je …???? učitelj. Zimski praznici bili su od 16.I. do 31.I. 1952. godinePočetak škole u ovoj godini bio je dobar, jer od svih obveznika nije školu polazio samo 1.(jedan).Školska godina završena je kao i obićno 28.VI. s Pion. priredbom.

Smrt fašizmu- Sloboda Narodu Leskovac 30.VI.1952

učitelj:


Rad na ovoj školi počeo je redovno 1.rujna.Ove godine su na poćetku 2 nastavnika i to:Zidarević Ankica i D.Hadrović.Broj djece u ovoj šk.god. u sva 4.razreda jest 63 i to:I.12,II.-12,III.20,IV.19.Dana 19.XII.održana je na ovoj školi radna zajednica. Dana 31. XII. su iznenada ???? darovi od Tekstilne industrije Dugaresa školskoj djeci za dan dječje radosti i.to.5 kg.bonbona, 70 naranća, 62 kom.ćokolada. Isti dan su djeci darovi podjeljeni, a tom prigodom je djeci napominjano koliko brige za naš Radni narod za svoje najmlađe, jer se sjetio poslati darove za djećji dan radosti. Djeca su se srdaćno zahvalila za darove.I ove godine bili su zimski praznici od 16.I. do 31.I.1952.godine.


Nastava je na ovoj školi počela redovno t.j. 1. rujna školske godine 1953-54. radi na ovoj školi i 5. razred, a ove školske godine radi na ovoj školi šest razreda i to: 1. razred 8 učenika 2. -//- 7 -//- 3. -//- 13 -//- 4. -//- 15 -//- 5. -//- 13 -//- 6. -//- 19 -//-Ukupno 75 učenika

Od početka školske godine radio je ućitelj Hadrović Dragutin koji je bio već duže vremena teško bolestan i na koncu 19. veljače morao u bolnicu Klc. Kasnije je iz Karlovačke bolnice prešao u Zagreb, međutim kako je bolest uzela maha, nije se mogao spasiti i koncem ožujka je umro. Od 21. ožujka na školi počinje raditi učitelj Rade Ivan. Do tog vremena se rad odvijao ovako 2. 5. 6. razred do podne, a 1. 3. i 4. poslije podne. Kasnije je rad preinaćen tako da 4. 5. 6. razred rade do podne, a 1. 2. 3. razred poslije podne. Formiran je novi školskisavjet kojeg sačinjavaju sljedeći drugovi: Car Anton presdjednik, Spudić Jure blagajnik, Rade Ivan (ućitelj) tajnik, te ostali članovi: Petrunić. Marčac Jandre, Šeketa Tomo, Marčac Tomo, Car Mika, Polović Ivan. Do konca godine održano je 5 sjednica školskog savjeta. Povodom 63. rođendana druga Tite Pioniri su trebali 12. 5. predati štafetnu palicu

Pionirima škole Barilović, međutim koje vrijeme s kišom je onemogućilo djeci da idu u Barilović te je učitelj odnio štafetnu palicu koju su izradila djeca pionira Barilovića. Školska godina je trajala do 20. lipnja, i iduće nedjelje čitamo ocjene ućenicima uz malu priredbu.

Smrt fašizmu-Sloboda narodu

U Baril Leskovc 3. 7. 1955. god Rade Ivan ućitelj

Školska godina 1956 -57.

Školska godina započela je 5 rujna. Na školi postoje četiri razreda sa dva odjeljenja. U sva četiri razreda ima 25 učenika. Prema tome na školi radi samo jedna učiteljica, dok je druga učiteljska sila koja je do sada bila premještena na školu Cerovac. Škola je pretvorena u četverogodišnju jer su otpala djeca iz sela: Bošt i Novaki, pošto je otvorena škola u Belavić selu. Pošto su djeca sa ovog školskog centra obavezna pohađati osam razreda, ostale razrede tj. više polaze u školu Barilović.

Broj djece po razredima izgledao bi ovako:

I. raz. 10 učenika

II. –„- 5 - „ –

III. – „ - 6 - „ –

IV. – „ - 4 - „ – ______

Ukupno: 25 učenika

Odjeljenja su kombinirana ovako: I. i II. raz. – III. I IV. raz.

Nastava se odvijala redovito, a polazak vrlo dobar. U nastavi nije bilo većih problema, jedinošto škola posjeduje dosta malo nastavnih pomagala. Pošto je škola dosta stara inventar je već gotovo neupotrebljiv trebalo bi dosta popravaka. Tako su klupe u vrlo strašnom stanju isto i podovi na učionici i stanovima. Peći koje su postojale u učiteljskom stanu popucale su i nisu za upotrebu, te su izbačene iz stanova.

Ove godine elektrificira se selo Leskovac, Križ, Carevo Selo i Barilović, pa je prvi put zasjalaelektrična sijalica 24. XII 56. Bila je to velika senzacija za ova sela. U školu je uvedeno također električno osvjetljenje uz trošak općine Duga- Resa. Još 1955 god. Spojene su neke općine u jednu tj. komunu Duga-Resa. Tako je i općina Barilović, Generalski Stol, Zvečaj i druge došla u sastav Duga-Resa. Znači kotar Karlovac je proširio svoj teritorij te su u njegov

sastav došli bivši kotari: Slunj, Vojnić, Vrginmost i Jastrebarsko, a isti su pretvoreni u općinekotara Karlovac. Sve većim razvojem industrije i tehnike, vidjelo se da znanje naše seoske omladine daleko zaostaje te su u tu svrhu osnovane dvogodišnje dopunske škole za obrazovanje odraslih. Tu školu polazili su omladinci od navršenih 15-20 godina, koji su završili četiri razreda osnovne škole. Škola je počela 1. XI. 56. godine, a nastava se održavala tri puta tjedno po tri sata. Polaznici su polazili dosta redovito, osim ako je bilo loše vrijeme. U početku je bilo teško održavati nastavu jer nije bilo dosta lampi, koje je kasnije N. O. O. - e nabavio za sve škole. Školu je polazilo 32 polaznika, a završena je 15 ožujka 1957 godine. Obuka je trajala samo za vrijeme zime. 15. III. Zadesila je našu Republiku velika žalost. Na povratku iz Londona, umro je u ….. drug Mošo Pijade, gdje je bio na službenom putovanju kao vođa jugoslavenske parlamentarne delegacije. Tijelo pokojnika dopremljeno je u Beograd gdje je sahranjeno. Oproštajni govor nad dragim nam pokojnikom održao je drug Tito, koji je između ostalog rekao i ovo; „ Bio si jedan od najomiljenijih boraca naše Partije, i najomiljenijih sinova naših naroda. Takav lik ostat će u vječnoj uspomeni naših naroda i služit će kao uzor mladim generacijama kako treba raditi i boriti se za slobodu i napredak svoje domovine, ?????

Škola je pregledana po kotarskom inspektoru Frampetić Krešimiru, te je školska godina završila 20. VI. uz malu pionirsku svečanost.

Uprav. škole:Kos Zora

Documents

Predgovor Pošto je spomenica ove škole osnovana …...Predgovor Pošto je spomenica ove škole osnovana g. 1873. po g. učitelju Baltazaru Kovaču za adaptacije školske zgrade 1896