Predavanje 1

Uvod u makroekonomijuUvod u makroekonomiju

Pitanja za razmiljanje eka li vas posao iza svakog ugla ili ga je teko pronai?

Biljee li realne nadnice i ivotni standard porast ili gospodarstvo stagnira?

Poveava li sredinja banka kamatne stope kako bi Poveava li sredinja banka kamatne stope kako bi usporila rast cijena ili ublaava monetarne uvjete kako

izvukla gospodarstvo iz recesije?

Kakvi su uinci globalizacije i vanjske trgovine na zaposlenost u zemlji i domau proizvodnju?

to je makroekonomija? Makroekonomija je znanost koja prouava ponaanje

gospodarstva kao cjeline. Prouava sile koje istovremeno utjeu na tvrtke, potroae i radnike.

Makroekonomija se bavi prouavanjem nacionalne ekonomije kao cjeline i analizira slijedea podruja: ekonomije kao cjeline i analizira slijedea podruja:

nacionalnu proizvodnju;nezaposlenost;

inflaciju;ekonomski rast i razvoj;trgovinu izmeu zemalja.

Roenje makroekonomijeZaeci makroekonomije pojavili su se;

1930-tih godina kada je John Maynard Keynes pokuao razumjeti ekonomske mehanizme Velike krize.

Do Keynes-a ekonomisti tvrde da su;vrhovi i dna poslovnih ciklusa neizbjeni, te da nema efikasne

ekonomske borbe protiv njih.Keynes odbaciju navedene tvrdnje, te ukazuje kako je u trinoj

ekonomiji mogua visoka nezaposlenost i neiskoriteni kapaciteti.

Keynes tvrdi kako drava svojom makroekonomskom politikom moe utjecati na veliinu proizvodnje,smanjivati

nezaposlenost i skratiti ekonomske recesije.

Ciljevi i instrumenti u makroekonomijiCILJEVI INSTRUMENTI

1. Proizvodnja1.1. Visok nivo proizvodnje

1.2. Brza stopa rasta BDP-a

1. Fiskalna politika1.1. Dravna potronja

1.2. Oporezivanje2. Zaposlenost

2.1. Visok nivo zaposlenosti2. Monetarna politka

2.1. Kontrola novane ponude 2.2. Niska nedobrovoljna nezaposlenost 2.2 Stopa obvezne rezerve

3. Stabilnost cijena 3.1. Niska stopa inflacije

3.2 Nizak indeks potroakih cijena

3. Ekonomski odnosi s inozemstvom3.1 Trgovinska politika3.1. Devizna kontrola

4. Meunarodna razmjena4.1. Ravnotea izvoza i uvoza

4.2. Stabilan devizni teaj

4. Politika dohotka4.1. Stroga kontrola plaa i cijena

4.2 Dobrovoljno ogranienje plaa i cij.

Vlada svake zemlje postavlja si ciljeve:Ostvariti poveanje nacionalne proizvodnje;

Smanjiti nezaposlenost i poveati zaposlenost;Odrati stabilne cijene;

Ostvariti uravnoteenu razmjenu s inozemstvom;

Postavljene ciljeve prati kroz slijedee varijable: Bruto domai proizvod i njegovu stopu rasta;

Stopu nezaposlenosti;Stopu inflacije;

Vanjskotrgovinsku platnu bilancu;

BRUTO DOMAI PROIZVOD

Bruto domai proizvod BDP ili GDP (Gross Domestic Product) predstavlja trinu vrijednost cjelokupne proizvodnje jedne nacionalne

ekonomije tijekom jedne godine, tj. trinu vrijednost svih finalnih proizvoda i usluga.

Razlikujemo:

Nominalni BDP

Realni BDP

Potencijalni BDP

Nominalni BDP u stvarnim, trinim cijenama (tekue cijene)

Realni BDP u stalnim, nepromijenjenim cijenama (nominalni BDP umanjen za

inflaciju)

Potencijalni BDP predstavlja dugoroni proizvodni kapacitet nacionalne ekonomije ili

maksimalnu koliinu koju ekonomija moe proizvesti uz stabilne cijene. Praenje kretanja BDP-a kroz odreeno vremensko razdoblje mjeri se stopom

rasta BDP-a.Razlika izmeu stvarnog i potencijalnog BDP-a predstavlja jaz ili gap BDP-a.

REALNI I POTENCIJALNI BDPP

o

t

e

n

c

i

j

a

l

n

i

r

e

a

l

n

i

B

D

P

(

m

i

l

i

j

a

r

d

e

d

o

l

a

r

a

)

P

o

t

e

n

c

i

j

a

l

n

i

r

e

a

l

n

i

B

D

P

(

m

i

l

i

j

a

r

d

e

Potencijalni BDP

Realni BDP

Godina

Stopa rasta BDP-a u Hrvatskoj

-5

0

5

10

1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010%promjene -21,1 -11,7 -8 5,9 6,8 5,9 6,8 2,5 -0,9 2,9 4,4 5,6 5,3 4,3 4,3 4,8 5,5 2,4 -5,8 -1,2

-25

-20

-15

-10

Nominalni i realni BDPKako bi se neutralizirao utjecaj porasta trinih cijena

nacionalna se proizvodnja vrijednosno iskazuje u stalnim cijenama. Koliina proizvoda i usluga proizvedenih u 2008. godini mnoi se sa cijenama u baznoj godini, npr. 2001. i

dobiva se realni BDP.

Realni BDP mjeri ono to je stvarno proizvedeno u nekoj zemlji i iskljuuje utjecaj rasta cijena.

Realni BDP je nominalni prilagoen za inflaciju.

Nominalni BDP je izraunat po tekuim cijenama.

BDP DEFLATORRealni BDP se dobije kada se nominalni podijeli

sa BDP deflatorom.

BDP deflator = 100* ( BDPnom / BDPrea )Primjer:

100* (60400/50300)=120

To znai da su cijene izmeu dvije razliite godine porasle za 20%.

IZRAUNAVANJE BDP-A

Izraun BDP-a zahtijeva zbrajanje milijuna proizvoda i usluga zajedno. Svi proizvodi i usluge proizvedeni u jednoj zemlji moraju imati svoju

koliinu. Svaki proizvod i usluga mnoi se sa njegovom cijenom kako bi se dobila vrijednost proizvoda (usluge).Razlozi za poveanje nominalnog BDP-a:

poveanje koliine proizvodnje proizvoda i uslugapoveanje cijene proizvoda i usluga

poveanje i cijene i koliine proizvoda i usluga

Razlog za poveanje realnog BDP-a:

poveanje koliine proizvoda i usluga(utjecaj cijena je iskljuen)

IZRAUNAVANJE BDP-A

BDP ne mjeri sve transakcije u nacionalnoj ekonomiji;BDP ukljuuje proizvodnju finalnih proizvoda, a iskljuuje proizvodnju

intermedijarnih proizvoda.

Finalni proizvodi; proizvodi i usluge za finalnu, krajnju potronju ili investicije.

Intermedijarni proizvodi;proizvodi koji se koriste kao inputi u proizvodnji nekog drugog proizvoda (u izraun BDP-a se ukljuuje kruh, ali ne i penica; ukljuuju se automobili, ali

ne i elik!)

Istodobno praenje proizvodnje finalnih proizvoda i intermedijarnih proizvoda dovelo bi do dvostrukog, odnosno viestrukog zbrajanja nekih

proizvoda i time neopravdano poveavalo ukupnu proizvodnju jedne zemlje.

ISKLJUIVANJE INTERMEDIJARNIH PROIZVODA

Postoje dva naina kako da se izbjegne dvostruko knjienje, odnosno da se ne ukljue intermedijarna dobra:

1. da se uzima samo vrijednost finalnog proizvoda;2. da se koristi princip dodane vrijednosti.

Dodana vrijednost je poveanje vrijednosti proizvoda i usluga koje je ostvarilo neko poduzee.

Dodana vrijednost je onaj iznos za koliko je uveana vrijednost nekog proizvoda i usluge za vrijeme procesa obrade u nekom

poduzeu. Izraunava se tako da se od ukupne prodaje oduzmu trokovi svih materijala i intermedijarnih proizvoda kupljenih od drugih poduzea.

METODE IZRAUNA BDP-a

Dva su naina mjerenja BDP-a:

1) Potroni pristup - BDP je jednak zbroju etiri kategorije potronje:

BDP = C + I + G + (X - M)

C osobna potronjaC osobna potronjaI - bruto privatne investicije

G dravna potronjaX izvozM - uvoz

2) Dohodovni pristup - BDP predstavlja ukupnost dohotka koje su graani i poslovni sektor ostvarili u jednoj zemlji unutar godine dana. To su naknade radnicima, rente, kamate i profiti. Dohodovni i potroni pristup moraju dati

jednak iznos BDP-a.

NEZAPOSLENOSTDrugi makroekonomski cilj lociran je u domeni zaposlenosti i svaka

vlada nastoji ostvariti to niu stopu nezaposlenosti. Ostvarivanje ovoga cilja prati se kroz kretanje stope nezaposlenosti.

Stopa nezaposlenosti - definira se kao udio nezaposlene radne snage u ukupnom kontingentu radno aktivnog stanovnitva; snage u ukupnom kontingentu radno aktivnog stanovnitva;

Osobe koje ne trae posao (dobrovoljna nezaposlenost) iskljuuju se iz popisa nezaposlenih!!!

Koja je formula?Stopa nezaposlenosti = (Nezaposleni / radna snaga ) x 100

Nedobrovoljno nezaposleni

STABILNOST CIJENA I INFLACIJAUspjenost ostvarivanja treeg makroekonomskog cilja, stabilnosti cijena,

mjeri se stopom inflacije.

Stopa inflacije mjeri pad ili rast ope razine cijena u odnosu na odabrano obraunsko razdoblje. Stopa inflacije je postotak promjene ope razine

cijena u godini dana.

Kad cijene padaju, stopa inflacije je negativna pa kaemo da se radi o deflaciji.

Indeks potroakih cijena (CPI) mjerilo ope razine cijena, prati cijene fiksne koare dobara.

Stopa inflacije = ((CPI ove godine CPI prole godine) / CPI prole godine) * 100

MEUNARODNA RAZMJENAetvrti makroekonomski cilj je uravnoteena meunarodna razmjena, to

podrazumijeva ravnoteu izvoza i uvoza te stabilan devizni teaj.

Izmeu ekonomskog rasta i meunarodne razmjene postoji visoka meuovisnost. Bri rast izvoza nad uvozom moe doprinijeti gospodarskom

rastu i razvoju svake zemlje.

Neto izvoz;je razlika izmeu izvoza i uvoza.

Kad je neto izvoz pozitivan prisutan je trgovinski suficit, a kad je negativan govorimo o trgovinskom deficitu.

Devizni teaj;predstavlja cijenu valute odreene zemlje izraenu u valutama drugih

zemalja.

MAKROEKONOMSKI INSTRUMENTIKoji su makroekonomski instrumenti jedne drave?

Fiskalna politika;

Monetarna politika;Monetarna politika;

Trgovinska politika;

Politika dohotka.

MAKROEKONOMSKI INSTRUMENTIFiskalna politika

politika oporezivanja i dravne potronje. Rast dravne potronje utjee na poveanu proizvodnju i veu zaposlenost. Visoki porezi nestimulativno djeluju na ekonomsku aktivnost i mogu smanjiti razinu zaposlenosti, a

fiskalna politika kroz regulaciju potranje ima utjecaj i na stopu inflacije.

Monetarna politika Monetarna politika politika upravljanja novcem, kreditom i bankarskim sustavom. Za monetarnu

politiku odgovorna je centralna banka zemlje. Mijenjanjem ponude novca centralna banka moe utjecati na brojne financijske i ekonomske varijable, a

naroito na kamatnu stopu. Utjee na cijene dionica, cijene stanovanja i devizni teaj. Manja ponuda novca rezultira rastom kamatne stope, to

utjee na pad investicija, a sve zajedno ima za posljedicu smanjenje proizvodnje, pad bruto domaeg proizvoda i niu zaposlenost.

MAKROEKONOMSKI INSTRUMENTI

Trgovinska politikaje ui dio politike ekonomskih odnosa s inozemstvom.Trgovinska politika predstavlja sveukupnost instrumenata i mjera koje drava poduzima radi ostvarivanja ciljeva u podruju trgovinskih odnosa

s inozemstvom, odnosno, kojima utjee na vanjsku trgovinu i odvijanje meunarodnih plaanja. Trgovinska politika definirana odvijanje meunarodnih plaanja. Trgovinska politika definirana

je kroz carine, kvote ili neke druge mjere ograniavanja uvoza, ali i poticanja izvoza, direktno utjee na ravnoteu trgovinske

razmjene s inozemstvom.

Politika dohotka je politika nadzora nadnica i cijena. Moe biti stroga i

dobrovoljna, te je noviji instrument u suzbijanju visoke inflacije.

AGREGATNA PONUDA I POTRANJAAgregatna ponuda (AS agregate supply)

predstavlja ukupnu koliinu proizvoda i usluga koje poduzea neke drave proizvode u odreenom vremenskom razdoblju. Agregatna ponuda ovisi o:

Razini cijena koje poduzea mogu zaraunatiPotencijalnoj proizvodnji

Raspoloivim faktorima proizvodnjeRaspoloivim faktorima proizvodnjeTehnikoj efikasnosti

Agregatna potranja (AD - agregate demand )predstavlja ukupnu koliinu proizvoda i usluga koju su razliiti sektori u

ekonomiji spremni potroiti u odreenom razdoblju. Agregatna potranja ovisi o:

Cijenama po kojima se proizvodi i usluge nude Ekonomskim politikama drave

MEUDJELOVANJE AGREGATNE PONUDE I POTRANJE

Meudjelovanjem agregatne ponude i agregatne potranje odreuje se agregatna proizvodnja i

razina cijena u nekoj zemlji.

Makroekonomska ravnotea;razina cijena i koliine proizvoda pri kojoj niti kupci,

niti prodavatelji ne ele mijenjati svoje kupovine, prodaje ili cijene.

AGREGATNA PONUDA I POTRANJA

Monetarna politika

Fiksalnapolitika

Drugesile

Zaposlenosti

nezaposlenost

Proizvodnja(realni BDP)

Meudjelovanjeagregatne

Agregatnapotranja

Razina cijena itrokovi

Kapital, rad itehnologija

Potencijalna proizvodnja

Vanjskatrgovina

Cijene i

inflacija

agregatneponude i potranje

Agregatna ponuda

KRIVULJA AGREGATNE PONUDE I POTRANJE

C

i

j

e

n

a

C

i

j

e

n

a

Koliina