SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

Pravopisni savjeti za izradu studentskih radova

v1.2.2

Zagreb, svibanj 2008.

Sastavio: doc. dr. sc. Gordan Gledec

Suraivala:

Greibachin oblik

Sadraj

Uvod ........................................................................................................................................... 1

1. Najee pogreke .............................................................................................................. 2

1.1. Ije ili je?...................................................................................................................... 2

1.2. ili ? ili?.............................................................................................................. 3

1.2.1. Kuite ili kuite? ............................................................................................. 3

1.3. S ili sa? ....................................................................................................................... 3

1.4. Mala i velika slova ..................................................................................................... 4

1.4.1. Hrvatska, hrvatski, engleski ............................................................................... 4

1.4.2. Fakultet elektrotehnike i raunarstva ................................................................. 4

1.4.3. Internet, internet i internetski ............................................................................. 4

1.5. Pisanje brojeva ........................................................................................................... 5

1.5.1. Toka.................................................................................................................. 5

1.5.2. Zarez................................................................................................................... 6

1.5.3. Dvotoka ............................................................................................................ 6

1.5.4. Crtica .................................................................................................................. 6

1.6. Veznici, zarezi i pleonazmi ........................................................................................ 6

1.6.1. ak tovie, no meutim, zato jer ...................................................................... 6

1.6.2. I, i, i, pa, te, ni, niti ali ve no............................................................................. 7

1.6.3. Ukoliko ... utoliko, ni ... niti ............................................................................... 7

2. Padei i sklanjanje.............................................................................................................. 8

2.1. Imena.......................................................................................................................... 8

2.2. Kratice ........................................................................................................................ 9

3. Strane rijei ...................................................................................................................... 10

3.1. Sklanjanje ................................................................................................................. 10

3.2. Prijevodi ................................................................................................................... 10

3.2.1. Pasiv i aktiv ...................................................................................................... 11

4. Ostale pogreke ................................................................................................................ 12

4.1.1. Koji / kojeg....................................................................................................... 12

4.1.2. Zbog / radi ........................................................................................................ 12

4.1.3. Bit e / biti e / e biti ...................................................................................... 13

4.1.4. Glede / s obzirom / budui da / poto............................................................... 13

4.1.5. Pomou / s pomou, vremenom / s vremenom ................................................ 14

4.1.6. Najoptimalnije, najprioritetnije ........................................................................ 14

4.1.7. Biti u mogunosti, na nain da, na taj nain, no meutim ............................... 15

4.1.8. Ako / ukoliko.................................................................................................... 16

4.1.9. Dalikanje .......................................................................................................... 16

4.1.10. Dakanje............................................................................................................. 17

4.1.11. Pisanje datuma.................................................................................................. 17

4.1.12. Tok i tijek ......................................................................................................... 17

4.1.13. Video, tele, foto i kino...................................................................................... 17

4.1.14. Naj laki ili najlaki.......................................................................................... 18

4.1.15. Visokopozicioniran i visoko obrazovan........................................................... 18

4.1.16. Djetetu djeje, maci maki maje................................................................... 18

4.1.17. Negacije............................................................................................................ 18

4.1.18. Neu, ne u, neemo, ne emo i ne e mo ....................................................... 19

4.1.19. BiH, bismo, biste.............................................................................................. 19

4.1.20. Brojevi i brojke................................................................................................. 19

4.1.21. Po prvi puta, prvi puta i prvi put ...................................................................... 20

4.1.22. Htio i htjeo........................................................................................................ 20

5. Stilski savjeti .................................................................................................................... 21

5.1. Poloaj enklitika....................................................................................................... 21

5.2. Poloaj apozicije ...................................................................................................... 21

5.3. Brojevi...................................................................................................................... 22

5.4. Znakovi interpunkcije .............................................................................................. 22

6. Strojna provjera pravopisa ............................................................................................... 24

Umjesto zakljuka .................................................................................................................... 25

Literatura .................................................................................................................................. 26

1

Uvod

Nastavnici na FER-u gotovo svakodnevno suoeni su sa seminarskim, zavrnim, diplomskim,

magistarskim ili doktorskim radovima. Prvi korak u veini je sluajeva ispravljanje

pravopisnih pogreaka i tipfelera, a onda i lektoriranje. To ba i nije posao koji bi trebao

obavljati nastavnik, zar ne?

Cilj je ovog teksta ukazati na najee pogreke do kojih dolazi prilikom pisanja studentskih

radova. Ovo nije pregled pravopisa i gramatike hrvatskog jezika tri su pravopisa sasvim

dovoljna da unesu potpunu zbrku. Ovdje nema teoretiziranja o jotaciji (nekad jotovanje, danas

se javlja i pod nazivom jotiranje; mada, ako je danas rotacija i rotiranje, ne sjeam se da je

ikad bilo rotovanje ), sibilarizaciji, palatalizaciji, jednaenju po zvunosti ili mjestu tvorbe. Sve je objanjeno primjerima.

Tekst nisu pisali jezikoslovci pa e vam stoga moda i biti itljiv, a vjerojatno e se u njemu i

potkrasti kakva pogreka. Molimo da je dojavite autoru.

Savjeti su prikupljeni uglavnom s kvalitetnih izvora na Internetu: tu posebno valja istaknuti

[1], [2] i [3]. Raznovrsni pravopisi nisu izravno koriteni, zbog bojazni da bi njihovi autori

mogli doi u sukob sami sa sobom (Babi, Mogu i Finka iz sedamdesetih mogli bi se

posvaati s Babiem, Finkom i Moguem iz devedesetih po pitanju ne u neu, strelica

strjelica ili bregovi brjegovi).

Prvo poglavlje opisuje najee pogreke: ije i je, i , s i sa, pisanje brojeva i upotrebu

veznika.

Drugo poglavlje pojanjava kako se sklanjaju kratice i osobna imena i prezimena.

Tree poglavlje ukazuje na najee pogreke do kojih dolazi pri prevoenju s engleskog

jezika i navodi jezina zvjerstva koja se najee ine.

etvrto poglavlje donosi konkretne primjere ostalih pogreaka.

Peto poglavlje daje nekoliko stilskih savjeta.

Zakljuak itatelju donosi izazov.

2

1. Najee pogreke

Za este i teke pogreke prekritelji obino nastoje okriviti tipfelere, no mi znamo da krivica

lei negdje drugdje. Osjetljivo oko tako e brzo i bez truda uoiti pogreke s ije i je, sa i ,

sa s i sa, s brojevima te s malim i velikim slovima.

1.1. Ije ili je?

Ukratko, osnovno je naelo da se u dugome slogu pojavljuje ije, a u kratkome je, no to

pravilo ima podosta iznimaka. Zainteresirani itatelj mazohistikih sklonosti te e iznimke

pronai na [10], dok od nezainteresiranog oekujemo da ne pravi sljedee pogreke:

nije redosljed, nego redoslijed, nije promijena, nego promjena, jest zvijezda, ali je i zvjezdica, nipoto zvijezdica, nije uvijet, nego je uvjet, zadatak ete rijeiti i dobiti rjeenje zadatak e tada biti rijeen; ako ne znate

dovoljno, rjeavat ete ga dugo,

nastavnici se nee diviti vaem dijelu, ve vaem djelu (osim ako im donesete naroito lijep komad sebe).

I dakako, oekujemo da student namjernik zna razliku izmeu sljedei i slijedei: sljedei je

pridjev koji znai: koji slijedi, koji je idui na redu. Slijedei je glagolski prilog sadanji koji

odgovara na pitanje "na koji nain", kako. Dakle:

Pogreno: Tko je slijedei? Tono: Tko je sljedei? (Tko je idui na redu?) Pogreno: Sljedei link, pronaao je zanimljivu stranicu. Ispravno: Slijedei link, pronaao je zanimljivu stranicu. (na koji nain: pratei)

Slijedei ove savjete nauit ete razliku izmeu ove dvije rijei, tako da sljedei put neete

pogrijeiti. Isto vrijedi za par svijetlei i svjetlei, ali koje su anse da ete ove rijei koristiti

u svom radu?

3

1.2. ili ? ili?

Kako kae jedan bloger [7], ako izbjegavate toke i zareze, to je OK, iako nije cool. Neki

kau da je to stil. Ako ne volite zagrade, dvotoke i sline alatke i to je OK, iako nije cool.

Ako ne zna ije i je - to jo moe proi, moda! Ali ako ne zna i - stvarno nisi cool.

Dobar sluh moe pomoi, zemljopisno porijeklo isto, kao i kod dobrog vina. Priznat emo,

neki jednostavno ne uju razliku. No, zar je tako teko nauiti da:

nije ovjek (niti ovijek), ve ovjek, nije ve, ve ve, nije mogunost, nego mogunost, nije plaanje, nego plaanje, nije mi emo, nego mi emo; ak nije ni mi e mo (premda e lijenine rei

mi neemo, oni e, dok e jezini istunci rei mi ne emo, oni e)

postoji razlika izmeu vraanja i vraanja, zar ne? moe biti i prenje i prenje, ali nije svejedno na to mislite.

Dakako, i ovdje naglaavamo laureata:

1.2.1. Kuite ili kuite?

Pokuajmo ovako [6]. Psi, tj. kue, jedno je od prirodnih stanita za buhu.

Ako buha ivi na psu, moe nazivati svoj stan psetite. Ako ivi na psiu, pa prilino je

nezgodno rei - psiite. Nekako uhu bolje zvui - kuite. Izvedeno od izraza "kue" za

psia.

Kakve sad to ima veze?

Stanite dolazi od rijei "stan". Od rijei "kua" moe doi samo izraz "kuite".

Za osobno raunalo, "kua" je okvir u kojem se nalaze bitni elementi, pa otuda dolazi i izraz

"kuite" za tu kutiju.

Dakle, kuite!

1.3. S ili sa?

Jedna od najeih pogreaka s kojom se studenti bore, pisanje je prijedloga "s" u duem

obliku "sa" kada to ne treba initi. Mnogi uope ne upotrebljavaju krai oblik drei se stare

narodne to due - to bolje [3], ali u ovome sluaju sigurno nije tako, a pravila su logina i

4

malobrojna (sva se svode na jedno naelo - tekou izgovora) pa se isplati upamtiti barem

jedno:

dui oblik sa upotrebljavamo ispred rijei koje poinju suglasnicima s, , z, , sa sestrom, sa ogoricom, sa zlobnicom, sa enom...

Jednostavno, zar ne? Prijedlog s/sa inae se koristi u instrumentalu, no o njemu e jo biti

rijei na drugom mjestu.

1.4. Mala i velika slova

O koritenju velikih i malih slova dao bi se napisati udbenik, o njihovom pogrenom

koritenju i kakav kazneni zakon. Znatieljnici se mogu obratiti na bilo koji od brojnih

pravopisa ili na Wikipediju [8], a mi emo se obrecnuti na pogreke koje unitavaju duh i

tijelo tankoutnog itatelja.

1.4.1. Hrvatska, hrvatski, engleski

Hrvatska je drava, a ime drave pie se velikim slovom. U Hrvatskoj ive i Hrvati, koji su

narod ime naroda pie se velikim slovom, odatle H. Hrvatski se pie velikim poetnim

slovom samo kad je na poetku reenice, zato to reenicu valja zapoeti velikim slovom.

Zato se i zove veliko poetno slovo. No, Hrvati govore hrvatski, a ne Hrvatski. To je zato

to se pridjevi piu malim nepoetnim slovom. Zato je logino da i Englezi govore engleski,

a ne Engleski. Hm, a je li logino da Hrvati govore engleski? However, the English (people)

speak English (language).

1.4.2. Fakultet elektrotehnike i raunarstva

Fakultet na kojem (jo uvijek) studirate zove se Fakultet elektrotehnike i raunarstva.

Nismo Nijemci (a ni Njemci) pa taj naziv neemo pisati Fakultet Elektrotehnike i

Raunarstva ("neemo" moemo pisati i "ne emo", ako hoemo, ali neemo pisati "ho

emo"). U engleskom se jeziku takav nain pisanja zove Title Case, a jo ga nijedan pravopis

nije uveo u hrvatski jezik. Isto naelo vrijedi i za pisanje naziva predmeta (dakle, nisu

Algoritmi i Strukture Podataka, ve su Algoritmi i strukture podataka), naslova knjiga

(Osnovne arhitekture mrea, a ne Osnovne Arhitekture Mrea) i slinog.

1.4.3. Internet, internet i internetski

Ako ete se ravnati prema medijima i onome to kau lektori, naziv ove svjetske mree pisat

ete pogreno malim slovom. Naime, Internet je ime mree, a znamo da se imena piu

5

velikim poetnim slovom. Lektori e rei da je Internet poprimio karakteristike medija koje

je donedavno imala npr. televizija, a televiziju piemo malim slovom. Bilo bi to tono, kad ne

bi bilo pogreno. Nije svaki internet Internet, ali je Internet internet. Naime, internet je

bilo koja mrea koja je sastavljena od meusobno povezanih mrea. Internet pisan velikim

slovom tono je odreena mrea (internet) koja je temeljena na jedinstvenom adresnom

prostoru i komunikacijskim protokolima iz skupa protokola TCP/IP. Radi se, dakle, o dva

pojma: otprilike kao Crkva i crkva. Ako u ovo uvjerite bar jednog lektora, bit emo vam

zahvalni. No, onaj koji se odnosi na Internet je internetski, a ne Internetski! Primjerice,

internetski protokoli, nikako internet protokoli ili Internet protokoli.

1.5. Pisanje brojeva

U brojevima se upotrebljavaju toka, zarez, dvotoka (lirski nazvana i dvotoje), crtica i jo

neki, ali nije uvijek jasno kada bi trebalo upotrijebiti koji znak. Ne pomae previe ni to

pravopisi nude razliita rjeenja [3].

1.5.1. Toka

Toka se pie na kraju rednih brojeva kako bi se razlikovali od glavnih brojeva, a to pravilo

vrijedi i za arapske i za rimske brojke koje imaju oblik velikih latininih slova pa bi izostanak

toke mogao stvarati nesporazume [3].

Mato je roen 13. 6. 1873. ili 13. VI. 1878. Prvi meuispit pisali smo 19. oujka.

Posebno je okantno pisanje rednog broja s tokom, crticom i padenim nastavkom:

Pogreno: Drugi meuispit pisat emo 13-tog travnja. Jo gore: Drugi meuispit pisat emo 13.-tog travnja. Ispravno: Drugi meuispit, predvien za 13. travnja, otkazan je.

Toka se iza rednih brojeva pie i kada slijedi koji drugi pravopisni znak (zarez, spojnica,

zagrada i sl.)

Ren Descartes (31. oujka 1596. 11. veljae 1650.) [11] volio je dobru kapljicu, ali lou nije [12].

Toka se pie iza brojeva koji znae koliinu vremena u satima, minutama i sekundama.

Njegov je rezultat na toj dionici bio 2.45.03. (2 sata, 45 minuta i 3 sekunde) U takvim se situacijama umjesto toke moe pisati i dvotoka. (2:45:03)

6

Ako se vrijeme mjeri u desetinkama, sekunde i desetinke odvajaju se zarezom bez razmaka.

Neko je 10,9 bilo dobro vrijeme na 100 metara. (10 sekundi i 9 desetinki)

1.5.2. Zarez

Zarez se pie u decimalnim brojevima i to bez razmaka. (35,4, 22,14%)

1.5.3. Dvotoka

Dvotoka se upotrebljava kad se eli izraziti omjer.

FER je pobijedio rezultatom 4 : 1. (etiri prema jedan) Izgledi da proe ispit su ti 1 : 1000. (jedan prema tisuu)

Jedan pravopis u tom sluaju ostavlja razmak ispred i iza dvotoke, a drugi ne (4:1, 1:1000)

pa imate pokrie u svakom sluaju.

1.5.4. Crtica

Crtica se upotrebljava kao zamjena za prijedlog do.

Svakoga dana uim 4 5 sati. (4 do 5 sati svakako premalo!) Crtica se tu ne smije zamijeniti zarezom jer se mijenja znaenje:

Svakoga dana uim 4,5 sati. (4 sata i 30 minuta) Ako se ispred broja napie od, onda se izmeu brojeva treba napisati i do.

Pogreno: Studirala je na FER-u od 1999. 2007. Ispravno: Studirala je na FER-u od 2003. do 2007.

1.6. Veznici, zarezi i pleonazmi

Kao to im samo ime govori, veznici slue meusobnom povezivanju pojedinih rijei, skupina

rijei i reenica. Ima ih sastavnih (i, pa, te, ni, niti), suprotnih (a, ali, nego, ve, no),

iskljunih (samo, samo to, jedino, jedino to, tek, tek to), zakljunih (dakle, zato, stoga),

a tu je i jedan rastavni (ili) [9].

1.6.1. ak tovie, no meutim, zato jer

Ne koristite dva veznika s istim znaenjem [9]:

No, meutim, ipak je odluio pristupiti meuispitu. Nije proao prag, ak tovie dobio je negativne bodove.

7

Doao je zato jer je mislio da e uspjeti prepisati. Veznici no i meutim imaju isto znaenje, samo se stilski razlikuje njihova uporaba.

Veznici ak i tovie takoer imaju jednako znaenje.

Veznici zato to i jer imaju isto znaenje, nemojte stvarati nov i suvian skup rijei.

1.6.2. I i i, pa, te, ni, niti ali ve no

Zarezi se uvijek mogu pisati radi isticanja, no budui da niste Krlea, nemojte to raditi. U

pravilu kod sastavnih i rastavnih reenica ne dolaze zarezi, ali su oni poeljni ako se koriste

pri nabrajanju ili se neto eli istaknuti [1].

Ni na prvom, ni na drugom, niti na treem blicu nisam dobio vie od jednog boda. I Neven i Marko i Marina i Iva i Ivica bili su u kui Velikog brata.

Kod suprotnih reenica (a, ali, nego, ve, no) zarez ne mora uvijek doi.

1.6.3. Ukoliko ... utoliko, ni ... niti

Veznici koji dolaze u paru nazivaju se vezniki parovi [9]. Primjeri su:

ukoliko i utoliko Ukoliko bude vie uio, utoliko e lake proi ispit.

ne samo i nego (ispred nego ne dolazi zarez!) Ne samo da je prepisao zadau nego ju je i zaboravio predati!

ni i niti (ispred niti ne dolazi zarez!) On nije ni muko niti ensko.

Pogreno je veznik ukoliko koristiti umjesto ako (o ovom neto kasnije!).

Veznik niti ne moe sam stajati kao jedina negacija u reenici:

Pogreno: Nije niti pogledao zadatke za domau zadau. Ispravno: Nije ni pomislio prepisati zadatke!

8

2. Padei i sklanjanje

2.1. Imena

Jedan od veih uasa u pisanim djelima dekliniranje je stranih imena dodavanjem spojnice

ispred padenoga nastavka [3]. Sadisti e pritom ime ostaviti u nominativu pa e tako World

Wide Web nakaradno postati ivotno djelo Tim Berners-Lee-a.

Pravila, istina, jesu brojna i donekle sloena jer se ponekad stapaju strana i naa jezina

obiljeja, a esto je potrebno i poznavanje izgovora i rasporeda naglasaka, ali svaka je

pogreka bolja (ili bar manje loa) od dekliniranja imena spojnicom ispred padenog nastavka

ili dekliniranja samo pola imena [3].

Evo osnovnih kratkih pravila:

1. imena i prezimena ljudi nikada se ne dekliniraju dodavanjem spojnice ispred

padenoga nastavka. (John John-a, Maurice Maurice-a, Tim Tim-a); tako se dekliniraju samo sloene kratice (FER FER-a, ZPR ZPR-a) koje ete prepoznati po tome to su im svi dijelovi ispisani velikim slovima, dakle:

nije Mealy-jev automat, niti je Mealy-ev, nego je Mealyjev automat, 2. ako skupa stoje muko ime i prezime, deklinira se i ime i prezime (osim u sluaju

kineskih, korejskih i slinih imena),

teorija relativnosti nije djelo Albert Einsteina, niti Albert-a Einstein-a, nego je djelo Alberta Einsteina, isto kao to je Bolonja na FER-u djelo Vedrana

Mornara, a ne Vedrana Mornar ili Vedran-a Mornar-a,

3. kod enskih se imena sklanja samo ime, prezime tek iznimno:

Bio je to jo jedan odlian skok Blanke Vlai. Svakog petka gledamo spektakularni nastup Antonije ola. Svakog petka gledamo spektakularni nastup Antonije ole.

Zadnja dva pravila uglavnom masakriraju pravnici i od studenata FER-a do sada im nije

prijetila vea opasnost. elite li biti poput pravnika?

Ostala pravila odreuju kako se sklanjaju imena Mario, Charles, Henry, Nagy, Dante,

Spinoza, de Luca, Laplace, Tasso, Hugo, Dumas, Kim Il Sung, Gina, Oprah, Sofia, Ingrid,

9

Jeannette, Utah, Kennedy, Boccaccio ili Hemingway. No, budimo realni kad ete o njima

pisati?1

Kao saetak: ako katkad i promaite pa zaboravite ubaciti j gdje treba ili napiete "Tima

Berners-Leea" umjesto "Tima Berners-Leeja", bit e to daleko manja pogreka nego da u

papir utisnete grozotu od "Tim Berners-Lee-a". Jer, sigurno tako ne biste napisali ime Vedran-

a Mornar-a.

2.2. Kratice

HTTP se na transportnom sloju oslanja na TCP, na mrenom na IP, a za pretvaranje imena u

IP-adresu koristi DNS-sustav. HTTP, TCP, IP, DNS... UDP, SMS, SGSS, SGSN, NGN, PGP,

GPG, GNU... Kako ih sklanjati? Vano je znati da kratica moe oznaavati neto enskoga

roda (u "stvarnosti"), ali sama je mukoga roda i tako se u reenici ponaa.

Bez pretjerane teorije, evo ispravno napisanih primjera [15]:

sloene kratice piu se svim velikim slovima bez toke: FER, ASP, PIPI;

kad se takve kratice dekliniraju, padeni nastavak odvaja se spojnicom (dakle, radi se ono to se smatra zvjerstvom nad imenima i stranim rijeima):

FER FER-a FER-u, ASP ASP-a ASP-u;

kratice sa zavrnim samoglasnikom i ili e (ZARI, OE) mogu se deklinirati (s umetnutim -j- po potrebi), ali ne moraju:

ZARI ZARI-ja ZARI-ju, OE OE-a OE-u;

izvedenice od kratica mogu se pisati sa spojnicom, ali strunjaci preferiraju pisanje po izgovoru:

FER-ovac ferovac, PMF-ovac peemefovac.

Toliko o kr.

1 Rjeenje za nadobudne: Marija, Charlesa, Henryja, Nagya, Dantea, Spinoze, de Luce, Laplacea, Tassoa, Hugoa, Dumasa, Kim Il Sunga, Gine, Opre, Sofije, Ingrid, Jeanette, Ute, Kennedyja, Boccaccia i Hemingwaya.

10

3. Strane rijei

Izrazito veliki kamen spoticanja strane su rijei. Neki studenti previe su revni pri pokuaju

prevoenja pa im se dogodi da pretjeraju (ultimate nije ultimativan, ba kao to ni eventually

nije eventualno), drugi zaziru od hrvatskih rijei (zar bookmark da straninikom

nazovem?!), trei se izgube u milijardama i bilijunima (billion je milijarda, a ne bilijun, ako

koristite ameriku literaturu), etvrti se izgube u strukturi reenice jer prijevod preputaju

Babelfishu (was done by nije bio je uinjen od strane) [17]. Pogledajmo to je ispravno!

3.1. Sklanjanje

Pisanje svega mogueg i nemogueg s crticom postalo je nacionalni sport. A stvar je tako

jasna: strane se rijei pri sklanjanju ponaaju kao i domae, a ne ponaaju se kao kratice.

Staviti crticu iza rijei u nominativu i na nju nalijepiti padeni nastavak jednako je grozno kao

gledati film s Tom-om Cruise-om [3]. Dakle:

surfate webom i Internetom, a ne web-om i Internet-om, programirate Java-applete, a ne Java applet-e, koristite Microsoftovu programsku podrku ili programsku podrku Microsofta, a

ne Microsoft-a ili Microsoft-ovu; nipoto ne koristite Microsoft podrku,

rjeenje svog problema neete pronai na Google-u, nego na Googleu, premda vam i Yahoov pretraivaki mehanizam moe pomoi (Yahoo-ov ili Yahooov nee!),

s prijateljima razgovarate putem Facebooka, a ne Facebook-a, ako ne volite Microsoft, moda ste ljubitelj Linuxa, nikako Linux-a, ali moda

Mac OS-a.

3.2. Prijevodi

S obzirom na to da su gotovo sve strane rijei u podruju u kojem radite zavrni rad

engleskog podrijetla, one se u tekstu koriste ovako:

Ureaj koji povezuje lokalne mree na fizikom sloju je obnavlja (engl. repeater). U lokalnim mreama koje koriste parino kabliranje za tu se svrhu koristi parini

obnavlja (engl. hub). Umjesto hubova sve se ee koriste komutacijski LAN-

vorovi (engl. LAN switch).

11

Dakle, rije koju student ne moe odgovarajue prevesti s engleskog na hrvatskog jezik

doputeno je ostaviti u izvornom obliku, ali tada rije valja pisati kurzivom (italic). Naravno,

obaveza je studenta da u suradnji s mentorom, odnosno voditeljem, prevede to je mogue

vie izraza:

U nekim se LAN-ovima koristi asinkroni nain prijenosa (engl. Asynchronous Transfer Mode, skraeno ATM). Trei sloj ATM mree je prilagodbeni sloj ATM-a

(engl. ATM Adaptation Layer, skraeno AAL).

Ako student eli istaknuti neki dio teksta, moe proizvoljno koristiti masno otiskivanje slova

(opcija Bold). Takoer, ako autor eli naglasiti da odreeni skup rijei ini cjelinu, moe te

rijei pisati nakoeno (npr. asinkroni nain prijenosa).

Ako stranu rije ne moete ili ne znate prevesti, piite je ukoeno. Nikako je, zaboga, ne

prevodite koristei Englezko-hrvatski i hrvatsko-englezki rjenik obavjstnkga nazivlja

[16].

3.2.1. Pasiv i aktiv

Kad autor nakani prevoditi s izvora na engleskom jeziku, pronaenih na Internetu, a nevian

je materinjem jeziku, itatelj mora biti spreman na jednu od veih grozota:

Grozno: Beini prijenos energije otkriven je od strane Marconija. Razumljivo: Nikola Tesla otkrio je beini prijenos energije. Grozno: Napad uskraivanjem usluge pokrenut je od strane hackera. Razumljivo: Hackeri su pokrenuli napad uskraivanjem usluge.

Ne koristite pasiv, on je svojstven engleskom jeziku, premda se i tamo nastoji izbjei u

pisanom formalnom obliku. U hrvatskom je jeziku prirodnije koristiti aktiv. Sreom, ne

koristimo njemaku literaturu pa se neemo suoavati s rijeima kao to je

Donaudampfschiffahrtgesellschaftskapitnwitwenrentengesetzzusatzparagraph2.

2 Dodatni paragraf zakona koji regulira mirovine udovica kapetana parnih brodova na Dunavu. Ili tako neto.

12

4. Ostale pogreke

Dakako, popis estih pogreaka neogranien je. Evo jo nekih, bez posebnog redoslijeda:

4.1.1. Koji / kojeg

Odnosna zamjenica koji u akuzativu (odgovara na pitanja koga, to?) ima dva oblika [3]. Kad

se odnosi na neto ivo (ovjeka ili ivotinju), akuzativ glasi kojeg, a kad se odnosi na neto

neivo (ili biljku), akuzativ glasi koji.

Neivo: Pogreno: Rijeio je zadatak kojeg mu je zadao nastavnik. Ispravno: Rijeio je zadatak koji mu je zadao nastavnik.

ivo Pogreno: Zapamtio je studenta koji je vidio. Ispravno: Zapamtio je studenta kojeg je vidio.

4.1.2. Zbog / radi

Mijeanje prijedloga "zbog" i "radi" jedna je od najeih pogreaka, ali bar nije nerazumljiva

jer postoje sluajevi kada doista nije jasno koji bi gdje trebalo upotrijebiti [3]. Pravilo je

jednostavno:

Prijedlogom zbog izriemo uzrok. Zakasnio je na spoj zbog meuispita. (zato to je pisao meuispit)

Prijedlogom radi izriemo namjeru (elju, cilj, svrhu). Doao je radi pisanja meuispita. (da bi pisao meuispit)

Pogrenom upotrebom moemo dobiti sulude reenice:

ovjek je uhien radi ubojstva. (uhien je da bi nekoga ubio!) ovjek je uhien zbog ubojstva. (zato to je nekoga ubio)

Ili, ako emo jednim udarcem ubijati dvije muhe [1]:

Zubaru sam otiao zbog zubobolje, a radi lijeenja. Ali, nipoto:

Zubaru sam otiao zbog radi zubobolje.

13

4.1.3. Bit e / biti e / e biti

Kako bismo izbjegli dugaku priu o tvorbi futura prvog (ja u proi, ti e pasti), posluit

emo se ilustrativnim primjerima:

Pogreno: Sutra u pisat ispit. Pokuati u prepisivati, ali u to init tako loe, da e me asistenti odmah otkrit. Pasti u kao kruka.

Ispravno: Sutra u pisati ispit. Pokuat u prepisivati, ali u to initi tako dobro, da me asistenti nee otkriti. Proi u bez problema! (Samo probajte!)

Sjetite se da niste Tanja Torbarina i da je ispravno:

u gledati i gledat u, nipoto u gledat, gledati u ili gledau, e doi i doi e, nipoto e do, do e (pokuajte to izgovoriti!) ili

doe.

4.1.4. Glede / s obzirom / budui da / poto

Uzroni veznik budui da ne smije se upotrebljavati bez drugoga dijela, a tako okljatren

moe i izazvati zabunu [3].

Pogreno: Budui je zabrljao, pao je na usmenom ispitu. (budui mu?) Ispravno: Budui da je zabrljao, pao je na usmenom ispitu.

Kada zavisna reenica dolazi iza glavne, veznik budui da bolje je zamijeniti veznicima zato

to ili jer (ali ne zato jer).

Ispravno: Pao je na ispitu zato to je zabrljao. Ispravno: Pao je na ispitu jer je zabrljao. Pogreno: Pao je na ispitu zato jer je zabrljao.

Izraz obzirom da uvijek treba zamijeniti punim izrazom s obzirom na to da koji slui kao

veznik u uzronim reenicama.

Pogreno: Obzirom da u dvorani nema kisika, otvorit u prozor. Ispravno: S obzirom na to da u dvorani nema kisika, otvorit u prozor.

Izraz suprotan izrazu s obzirom na to je bez obzira na to, a ne bez obzira to:

Pogreno: Bez obzira to niste uili, pisat emo blic. Ispravno: Bez obzira na to to niste uili, pisat emo blic. Ispravno: Iako niste uili, pisat emo blic. Ispravno: Premda niste uili, pisat emo blic.

14

4.1.5. Pomou / s pomou, vremenom / s vremenom

Instrumental s prijedlogom s/sa upotrebljava se kad se izrie:

nain, S uitkom uim Algoritme i strukture podataka.

vrijeme, S godinama studiranja postao sam imun na hranu u menzi.

drutvo, Druim se iskljuivo s virtualnim likovima.

Instrumental s prijedlogom s/sa ne upotrebljava se kad se izrie:

sredstvo, Pogreno: Na faks sam doao s tramvajem. Ispravno: Na faks sam doao tramvajem.

indirektni objekt, Pogreno: Bavio sam se s izradom alabahtera. Ispravno: Bavio sam se izradom alabahtera dok me nisu uhvatili.

Dakle, vrijeme, pomo i obzir nisu sredstvo pa ih ne moete uzeti i njima raditi neto:

Pogreno: Danas ne znam nita, ali vremenom u nauiti. Pogreno: Nisam uio, ali u proi pomou alabahtera. Ispravno: Danas sam pao, ali u s vremenom nauiti i proi. Ispravno: S pomou genetskog inenjeringa doivjet u stotu.

Pazite i na jezinu ekonominost:

Pogreno: Rijeit u problem s pomou raunala. Ispravno: Rijeit u problem raunalom. Pogreno: Ispit iz C-a piemo s pomou olovke. Ispravno: Ispit iz C-a piemo olovkom.

4.1.6. Najoptimalnije, najprioritetnije

Problem je pridjeva optimalno to da u svom znaenju ve ima superlativ. Naime, optimus na

latinskom znai najbolji. to je onda najoptimalniji? Najnajbolji? Isto vrijedi za rije

15

najprioritetniji. Prioritet je samo jedan. I alternativa je samo jedna. Nema nekoliko

alternativa, to su mogunosti!

4.1.7. Biti u mogunosti, na nain da, na taj nain, no meutim

Vie nije uvijek i bolje! Kao to tekstove neete pisati slovima veliine 18 piksela zato da

biste napisali vie stranica teksta, nemojte podlijegati ni administrativno-poslovnom stilu

pisanja. Vodite rauna o jezinoj ekonominosti i zamijenite sve izraze s lijeve strane onima s

desne strane [1]:

Loe Dobro

imati mogunost moi

biti u mogunosti moi

biti u stanju moi

ukazati pomo pomoi

dati do znanja upozoriti

staviti do znanja upozoriti

biti suglasan slagati se

donositi zakljuke zakljuivati

rijeiti pomou raunala rijeiti raunalom

na nain da tako da

na taj nain tako

na nain kako onako kako

druga alternativa alternativa

trea alternativa trea mogunost

na sljedei nain ovako

potrebno je treba

U isti ko spadaju i pleonazmi (izraavanje istog sadraja dvjema ili s vie rijei):

Loe Dobro Zato

no meutim no ili meutim no = meutim

kako i na koji nain kako kako = na koji nain

oko stotinjak stotinjak -ak = oko

neophodno potrebno neophodno ili potrebno neophodan = prijeko potreban

zato jer zato to zato = jer

16

Loe Dobro Zato

cirka oko oko ili otprilike cirka = oko

esto puta esto, mnogo puta esto = mnogo puta

iz razloga to zato to razlog = zato to

ja osobno ja ili osobno ja = osobno

javno objaviti objaviti objava je javna

i/ili ili i je ve ukljueno u ili

iza njega slijedi iza njega dolazi / slijedi iza = slijedi

servisi i usluge usluge servisi = usluge

u mjesecu rujnu u rujnu rujan = mjesec

u lipnju mjesecu u lipnju lipanj = mjesec

4.1.8. Ako / ukoliko

U posljednje se vrijeme veznik ukoliko pogreno poeo koristiti umjesto veznika ako. Naime,

kako je spomenuto u [1], za veznik ukoliko vrijedi da se ne moe koristiti bez svog veznikog

para utoliko. Dakle:

Pogreno: Ukoliko uz stalni napon poveamo otpor, struja e porasti. Ispravno: Ako uz stalni napon poveamo otpor, struja e se smanjiti.

Pravilna je uporaba para ukoliko-utoliko, primjerice, ovakva:

Ukoliko vie ui, utoliko e vie nauiti.

4.1.9. Dalikanje

est je problem u hrvatskom jeziku tzv. dalikanje. O emu se radi? Kod nas se pitanja

postavljaju ovako:

Je li vam jasan tekst zadatka? elite li dodatne bodove iz aktivnosti na nastavi? Biste li izali iz predavaonice?

a ne ovako:

Da li vam je jasan tekst zadatka? Da li elite dodatne bodove iz aktivnosti na nastavi? Je li vam je jasan tekst zadatka?

Oito je da gore nijednom nije upotrijebljeno notorno da li.

17

4.1.10. Dakanje

Slian je problem s tzv. dakanjem:

Pogreno: Idem da uim. Kad nauim, ii u da se igram. Pogreno: Ulogirao sam se na raunalo bez da sam morao upisati lozinku. Ispravno: Idem uiti. Kad nauim, ii u se igrati. Ispravno: Ulogirao sam se na raunalo bez upisivanja lozinke.

4.1.11. Pisanje datuma

Ne vjerujte Windowsima! Oni koji su lokalizirali taj operacijski sustav ne razmiljaju o

finesama hrvatskoga jezika pa ispada da se neki mjesec ponavlja vie puta u godini. Tako ete

tamo, primjerice, vidjeti datum 12. oujak 2008. kao da oujaka u godini ima u izobilju, a

ovaj je 12. po redu. Dakle:

12. oujka, a ne 12. oujak! I ako ve datum piete brojano, ne piite vodee nule - 12. 03. 2008. nismo vojska, ali

pazite na razmak iza toke: ispravno je 12. 3. 2008.

4.1.12. Tok i tijek

Tok je kretanje u prostoru (vodeni tok, rijeni tok, potok, krvotok, kruni tok, dijagram

toka, tok novca, pritok kapitala, tok podataka ili informacija, protonost ceste, magnetski tok,

tok elektrine struje). Tijek je kretanje u vremenu (The Beat Fleet: "I ludilo uvik promijeni

tijek povijesti, i ispie novu krvavu stranu...") [5].

Dakle:

Dolo je do prekida u toku prijenosa podataka tijekom spajanja na Internet.

4.1.13. Video, tele, foto i kino

Sloenice kojima su tvorbene osnove potekle iz latinskih i grkih rijei (i nekih naih, dodue

nastalih iz pridjeva, npr. brodo-, poljo-, vodo-) piu se zajedno, bez crtice ili razmaka.

Pojednostavljeno, sve to poinje s audio-, elektro-, euro-, fono-, foto-, geo-, kino-, meta-,

mikro-, mini-, mono-, radio-, samo-, tele-, termo-, ili npr. video- pie se zajedno [1]:

videokonferencija, metafizika, radiokomunikacije, telekomunikacije, fotoaparat, kinoprojektor, mikroskop, antiteza, teletina.

Isto vrijedi za rijei koje poinju s meu-, iznad-, ispred-, samo-, protu- i slinima:

18

meuspremnik, meuispit, protutea, samopomocija...

4.1.14. Naj laki ili pre lagan

Superlativ se tvori dodavanjem prijedloga naj na komparativ pridjeva [11]. Dakle:

Pogreno: Ovo je naj laki blic dosad. Ispravno: Ovo je najtei blic dosad.

Isto vrijedi za pisanje prijedloga pre i nad ispred pridjeva:

Pogreno: Ovaj ispit bio je pre teak. Ispravno: Ovaj ispit bio je prelagan. Pogreno: Osjeam se tako nad mono. Ispravno: Osjeam se tako nadmono.

4.1.15. Visokopozicioniran i visoko obrazovan

Sloenice u kojima je prvi dio pridjevska oznaka koliine ili mjesta ponekad zbuni autore

nevine jeziku. Stoga se esto mogu proitati reenice:

Pogreno: Kandidat je visoko obrazovan. (Pohaao je nastavu na 12. katu?) Ispravno: Kandidat je visokoobrazovan.

Takve rijei treba pisati zajedno: visokopozicioniran, gorepotpisan ili niepotpisan (premda

je dovoljno napisati potpisan), visokooptimiziran, visokoobrazovan. To to se u engleskom

pie highly qualified ili highly educated nikako ne utjee na hrvatski jezik.

4.1.16. Djetetu djeje, maci maki maje

Posvojni pridjevi (oni koji odgovaraju na pitanje ije je to) esto se iskasape do granica

podnoljivosti:

Pogreno: Ovaj zadatak za mene je maiji kaalj. Sve je to djeija igra. Ispravno: Ovaj zadatak za mene je maji kaalj. Sve je to djeja igra.

4.1.17. Negacije

Neznam. Ne mogue. Ne dostaje mi. Ne, ne i ne!

Negacija se pie odvojeno od glagola. Osim kod nemam, nemoj, nedostaje. Mlai narataji

pisat e i neu. Stariji e pisati ne u. Vaei pravopisi svima daju za pravo.

Prilozi i pridjevi koji se tvore od negacije i obinog pridjeva i priloga, piu se zajedno:

19

Pogreno: Pao sam?! Ma, to je ne mogue! Ispravno: Proao sam! To je nevjerojatno!

Dakle: ne znam, nemogue, nedostaje mi.

4.1.18. Neu, ne u, neemo, ne emo i ne e mo

Petljanje s neu i ne u u kombinaciji s neznanjem i nepoznavanjem vlastitog jezika

prouzroilo je kroninu nesigurnost u pisanju glagola htjeti:

Pogreno: Ako zakasnite, ne e mo vas ekati! Ispravno: Ako zakasnite, neemo otii bez vas! Hm, ispravno: Ako zakasnite, ne emo otii bez vas! Pogreno: Ako zakasnim, ne moj te me ekati.

4.1.19. BiH, bismo, biste

Pogodbeni nain (kondicional) tvori se s pomou aorista pomonoga glagola biti, a on ne glasi bi u svim licima [3]:

Pogreno: ja bi, ti bi, on bi, mi bi, vi bi, oni bi, Ispravno: ja bih, ti bi, on bi, mi bismo, vi biste, oni bi.

Dakle:

Kad bi znao iznos otpora, mogao bi izraunati napon. (Ti ili on?) Kad bih znao iznos otpora, mogao bih izraunati napon. (Ja!) Kad bi znali iznos otpora, mogli bi izraunati napon. (Oni!) Kad bismo znali iznos otpora, mogli bismo izraunati napon. (Mi!) Kad biste znali iznos otpora, mogli biste izraunati napon. (Vi!)

4.1.20. Brojevi i brojke

Broj je rije ili simbol za izraavanje koliine jedinica, odnosno neke vrijednosti [1]. Kaemo

cijeli broj, neparan broj, decimalan broj; broj tramvaja, kuni broj. Brojka je znak za tu

koliinu, grafem; brojeve moemo pisati arapskim ili rimskim brojkama: broj pet

oznaavamo brojkama 5 i V.

Nepravilno je stoga rei da emo neto oduzeti od neke brojke ili da toj brojci treba neto

dodati. Zbrajati i oduzimati moemo samo brojeve, znai konkretnu vrijednost, koliinu. to

znai da smo smanjili brojku studenata na ASP-u, ako ih je bilo 650? Samo ovo:

20

650 650 650 650 650 650 650 650 650 650

I ne kae se brojati nego brojiti, pa tako i izbrojiti, nabrojiti, ubrojiti, prebrojiti, pribrojiti,

zbrojiti...

4.1.21. Po prvi puta, prvi puta i prvi put

Jedna je od estih pogreaka u naem jeziku sintagma po prvi puta [1]. Najprije, ako se neto

dogodilo prvi put, jasno je da je prijedlog viak, jer nije rije o ponavljanju. Osim toga, nije

puta nego put: prvi put, (po) drugi put, (po) trei put... (po) stoti put.

Tako je i u sloenicama (prilozima) kojima izriemo koliinu: jedanput (ita se kao

jedamput), dvaput, triput... stoput, ali: jedan puta, dva puta, tri puta... sto puta.

Takoer, pogreno je rei esto puta, jer to je pleonazam. esto, naime, znai mnogo puta pa

posljednja rije nije potrebna, dovoljno je kazati (samo) esto.

4.1.22. Htio i htjeo

Zar ima sumnje? Iskljuivo:

Ja sam htio! I:

Ti si htjela. Pa zato nismo?

21

5. Stilski savjeti

ak i kad pomno pazite na pravopis i zatipke (tipfelere), moe vam se potkrasti kakva stilska

pogreka. Evo estih, bez nekog posebnog reda.

5.1. Poloaj enklitika

O proklitikama i enklitikama moda do sada niste ni uli i zacijelo sad nije trenutak da se s

njima poblie upoznate. Vjerujemo da e nekoliko primjera ilustrirati o emu se radi i to

valja, a to moe i bolje:

Moe proi: Zavrni rad je napokon gotov. Uhu ugodnije: Zavrni rad napokon je gotov. Uhu ugodnije: Zavrni je rad napokon gotov. Moe proi: Profesor Vedran Mornar je dekan FER-a. Uhu ugodnije: Profesor Vedran Mornar dekan je FER-a.

Bit svega je da nenaglaena rije ne smije stajati na naglaenom ili istaknutom mjestu u

reenici. Proitajte naglas gornje primjere i ut ete kako je neke reenice prirodnije itati.

No, nitko nee klonuti duhom ako ovdje pogrijeite.

5.2. Poloaj apozicije

Otvorimo novine i proitajmo to pie: Apple kompjutori, Renault automobili, PEZ bomboni,

GEO magazin, Zippo upalja, 095 mobilna mrea, VIP mrea, T-Com Internet korisnici,

Internet mrea, plazma televizor... [2]

to se dogodilo s pridjevima, to se dogodilo s poretkom rijei u reenici prvo apozicija pa

subjekt?

Treba: raunala Apple (ili Appleova raunala), automobili Renault (Renaultovi automobili),

bomboni PEZ, magazin GEO, upalja Zippo (Zippov upalja), mobilna mrea 095 (ili Tele2

kao tvrtka), VIP-ova mrea (ili mrea VIP-a), T-Comovi internetski korisnici (ili internetski

korisnici T-Coma), internetska mrea, plazmatski televizor!

Govorite li da ljetujete na Cres otoku? ivite u Zagreb gradu? Likovi iz bajke su Ivica djeak i

Marica djevojica? Gradski prijevoz plaate ZET kartom ili tramvaj kartom? E, pa onda

nemojte pisati HTTP protokol, Internet korisnik. Protokol HTTP, internetski korisnik ili

22

korisnik Interneta! Ako ba morate pisati o adresi koja identificira raunala na Internetu,

stavite izmeu spojnicu (crticu): IP-adresa, DNS-posluitelj, web-posluitelj, web-stranica.

Evo jo jednog primjera: u internetskom izdanju (ne Internet izdanju) jednih dnevnih novina

osvanuo je naslov: kolu gaali jajima i toalet papirom. to ne valja? Iz ovako sroenog

teksta proizlazi da su kolu gaali jajima i da su toalet gaali papirom. Rjeenje?

Malo bolje: kolu gaali jajima i toalet-papirom; Najbolje: kolu gaali jajima i toaletnim papirom.

Ovo nasilje toliko je sveprisutno da se lektori na nj vie i ne obaziru; engleski je jezik sa

svojom analitikom konstrukcijom reenice uzeo prvu rtvu.

5.3. Brojevi

Reenice nikada ne bi trebalo poinjati brojevima ispisanim brojkama:

Loe: 10 bodova je minimum za prolaz na ispitu. Bolje: Deset bodova minimum je za prolaz na ispitu. Loe: 2005. je bila povijesna godina za FER. Bolje: Godina 2005. bila je povijesna za FER.

Brojeve do deset trebalo bi ispisivati slovima, ali ako neto izraavamo mjernim jedinicama,

osobito kad je mjerna jedinica izraena kraticom, broj treba pisati brojkama.

Loe: Pjeaio je est km. Zdravije: Pjeaio je devet kilometara. Dobro: Pjeaio je 9 km.

5.4. Znakovi interpunkcije

Ispred interpunkcijskih znakova (toka, dvotoka, zarez, toka-zarez, upitnik, usklinik...) ne

dolazi razmak, dok nakon njih dolazi. Ispred otvorene zagrade dolazi razmak, iza zatvorene

zagrade dolazi razmak. Iza otvorene i ispred zatvorene zagrade razmaka nema:

Pogreno: Ovo je reenica . Ovo je druga reenica ( ima i zagrade ) . Ispravno: Ovo je reenica. Ovo je druga reenica (ima i zagrade).

To vai i za titule iza toke dolazi razmak:

Pogreno: Bista prof.dr.sc. Josipa Lonara nalazi se u auli FER-a. Ispravno: Bista prof. dr. sc. Josipa Lonara nalazi se u auli FER-a.

23

Ako vie znakova interpunkcije dolaze jedan za drugim, bolje je pisati sve:

U redu: Diplomirao je godine 1996, magistrirao 2000, a doktorirao 2004. Bolje: Diplomirao je godine 1996., magistrirao 2000., a doktorirao 2004.

Jedan je usklinik dovoljan, tri su izuzetna srea. Dva su zatipak, jer kao znak interpunkcije

ne postoje. etiri ili vie su besprizorno urlanje:

Pogreno: Pao sam ispit!! Ubit u se!!!!!!!!!!!!!!!! Ispravno: Proao sam ispit! Dobio sam 2!!!

Jedan je upitnik dovoljan, tri su veliko iznenaenje, dva su zatipak, etiri ili vie su ok:

Ispravno: Pao sam??? Kako to misli? Pogreno: Zato me ne voli???????????????? Ispravno: Zato sam pao?!

24

6. Strojna provjera pravopisa

Ne zaboravite da (gotovo) svaki ureiva teksta ima ugraen mehanizam provjere pravopisa,

a neki su u stanju provjeriti i gramatiku. Na ove potonje ba se i nemojte oslanjati. Primijetite

da spell checker nee otkriti pogreke kao to su slijedei i sljedei, vraanje i vraanje i

sline (ali bi trebao otkriti da ste pogrijeili napisavi slijedee), s obzirom na to da su sve ove

rijei doputene, ali ovise o znaenju i kontekstu.

Ako ne elite koristiti provjeru pravopisa koju nude ureivai teksta (Word, OpenOffice),

svoj tekst moete dati na provjeru Haschecku [4], prvom (i jedinom) hrvatskom akademskom

spell checkeru. Njegovo se suelje nalazi na adresi http://hascheck.tel.fer.hr/.

Ako niste sigurni kako se koja rije pie ili to koja rije znai, pogledajte Hrvatski jezini

portal [13] odnedavno je opet svima dostupan na adresi http://hjp.srce.hr/.

I ne predajte neprovjeren tekst nastavniku, jer nastavnik nije lektor! Ako vam tekst bude

neitljiv i prepun pogreaka, lako je mogue da e vam ga nastavnik vratiti dok ga ne

popravite i da uope nee sadrajno procijeniti rad.

25

Umjesto zakljuka

Sad kad ste savladali sve zamke koje su nesebino postavljale generacije jezikoslovaca,

pronaite pogreku u ovoj reenici:

"Kada funkcija napisana u programskom jeziku C vraa rezultat, ini to preko stoga."3

3 Funkcija pozivajuem programu ne vraa rezultat preko stoga, nego preko registra.

26

Literatura

[1] BLOG JEZINI SAVJETNIK 1, http://stitch.blog.hr/, oujak 2008. [2] BLOG JEZINI SAVJETNIK, http://jezicnisavjetnik.mojblog.hr/, oujak 2008. [3] BLOG KORININA KLITOTEKA RUBRIKA SAVJETI, http://kawai.bloger.hr/, oujak

2008.

[4] HRVATSKI AKADEMSKI SPELLING CHECKER, http://hascheck.tel.fer.hr/, oujak 2008. [5] BLOG CHOMSKY UPA KOSU OD JADA, http://greibachin_oblik.bloger.hr/, oujak 2008. [6] BLOG MINISTARSTVO SMIJENOG HODA, http://www.cell.bloger.hr/blog_23829.aspx,

oujak 2008.

[7] FORUM.HR: Kuite ili kuite, http://forum.hr/archive/index.php/t-51857.html, oujak 2008.

[8] WIKIPEDIA: Pravopis hrvatskoga jezika, http://hr.wikipedia.org/wiki/Pravopisna_pravila, oujak 2008.

[9] WIKIPEDIA: Veznici, http://hr.wikipedia.org/wiki/Veznici, oujak 2008. [10] WIKIPEDIA: Refleksi jata, http://hr.wikipedia.org/wiki/Refleksi_jata, oujak 2008. [11] WIKIPEDIA: Pridjevi, http://hr.wikipedia.org/wiki/Pridjev, oujak 2008. [12] WIKIPEDIA: Ren Descartes, http://hr.wikipedia.org/wiki/Ren_Descartes, oujak 2008. [13] NOVI LIBER, SRCE: Hrvatski jezini portal, http://hjp.srce.hr/, oujak 2008. [14] MONTY PYTHON: Bruces Philosophers Song, http://www.lyricsdepot.com/monty-

python/bruces-philosophers-song.html, oujak 2008.

[15] BLOG KORININA KLITOTEKA, http://kawai.bloger.hr/post/queer-dnk-sdpovca-u-fbiu/294819.aspx, oujak 2008.

[16] KILJAN, ZDENKO: Englezko-hrvatski i hrvatsko-englezki rjenik obavjstnkga nazivlja, http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm, oujak 2008.

[17] ALTAVISTA: Babel Fish Translation, http://babelfish.altavista.com/, oujak 2008.

/ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 300 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile () /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False

/Description > /Namespace [ (Adobe) (Common) (1.0) ] /OtherNamespaces [ > /FormElements false /GenerateStructure true /IncludeBookmarks false /IncludeHyperlinks false /IncludeInteractive false /IncludeLayers false /IncludeProfiles true /MultimediaHandling /UseObjectSettings /Namespace [ (Adobe) (CreativeSuite) (2.0) ] /PDFXOutputIntentProfileSelector /NA /PreserveEditing true /UntaggedCMYKHandling /LeaveUntagged /UntaggedRGBHandling /LeaveUntagged /UseDocumentBleed false >> ]>> setdistillerparams> setpagedevice