Pravilnik o tehničkim propisima gromobrana (vrijedio do 30.09.2009.).pdf

  • View
    48

  • Download
    2

Embed Size (px)

Text of Pravilnik o tehničkim propisima gromobrana (vrijedio do 30.09.2009.).pdf

  • Pravilnik o tehnikim propisima o gromobranima Zbirni podatciSlubeni list SFRJ 13-161/1968, 53-1311/1991, 55-1068/1996, 158-2261/2003Vrijedi/Primjena: od 15.10.2003 do 30.9.2009Ne vrijedi na dan: 03.04.2015Poveznica do dokumenta na portalu IUS-INFO

    Sadraj prilogaTEHNIKI PROPISI O GROMOBRANIMA 1 Tekst

    lan 1.Pri projektiranju, graenju i odravanju gromobrana primjenjivat e se tehnike mjere sadrane u Tehnikim propisima o gromobranima, koji su odtampani uz ovaj pravilnik i ine njegov sastavni dio.

    lan 2.Izgradnja gromobrana zapoeta prije dana stupanja na snagu ovog pravilnika moe se nastaviti odnosno zavriti prema ve odobrenoj tehnikoj dokumentaciji za njihovu izgradnju u skladu sa do sada postojeim propisima za graenje gromobrana.

    lan 3.Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju vaiti: Pravilnik o Tehnikim propisima za graenje i odravanje gromobrana (Slubeni list FNRJ, br. 7/57) i Tehniki propisi za graenje i odravanje gromobrana, koji ine njegov sastavni dio, a objavljeni su u dodatku Slubenog lista FNRJ, br. 7/57.

    lan 4.Ovaj pravilnik stupa na snagu po isteku trideset dana od dana objavljivanja u Slubenom listu SFRJ.

    TEHNIKI PROPISI O GROMOBRANIMA

    1 PREDMET PROPISA

    Ovim propisima odreuje se koje objekte treba tititi gromobranom i nain izgradnje i odravanja gromobrana.

    2 PODRUJE PRIMJENE

    Gromobranom se moraju zatititi:

    2.1 visoke kue, tvorniki dimnjaci, silosi, osmatranice i drugi objekti koji znatno nadvisuju okolinu;

    2.2 objekti za preradu drveta, mlinovi, tvornice skladita boja, lakova, eksploziva, zapaljivih tekuina i plinova, kao i drugi objekti koji su lako zapaljivi ili u kojima lako moe doi do poara ili eksplozije:

    2.3 kazalita, kinematogra, sportske i druge dvorane, cirkusi, sajamske hale, robne kue, bolnica, domovi zdravlja, kole, kasarne, luke, pristanine i aerodromske zgrade, eljeznike i druge saobraajne stanice, bogomolje, velike stambene zgrade i drugi objekti u kojima se skuplja ili boravi vei broj ljudi;

    2.4 muzeji, biblioteke, spomenici, arhivi, elektrane, transformatorske stanice sa transformatorima pojedinane snage preko 1000 kVa, pogonske zgrade vodovoda, tvornice i drugi objekti koji predstavljaju osobitu kulturnu, historijsku ili ekonomsku vrijednost;

    2.5 objekti za koje se posebnim propisima odredi da moraju biti zatieni gromobranom.

    3 OBJANJENJE POJMOVA

    Nie navedeni izrazi u smislu ovih propisa znae, i to:

    3.101 Grom je direktno elektrino atmosfersko udarno pranjenje, ili niz takvih pranjenja prouzrokovanih razlikom izmeu elektrinog potencijala atmosferskog elektriciteta i zemlje odnosno objekta na zemlji, a koja su pranjenja dovoljna da otete objekte ili ugroze ljude.

    3.102 Udarno pranjenje je strujno pranjenje pri emu struja pranjenja najprije poraste od nule do maksimalne jaine (eono vrijeme) i zatim, iza odreenog vremena (vrijeme polovine vrijednosti), dobije polovinu maksimalne jaine.

    3.103 Normalno atmosfersko udarno pranjenje je ono pranjenje ije eono vrijeme, zatim vrijeme polovine vrijednosti i maksimalna jaina struja (tjemena vrijednost) odgovaraju krivulji na slici 1.

    IUS SOFTWARE Ispisano: 3.4.2015 Stranica 1 od 21

  • Pri tome prosjeno eono vrijeme pranjenja iznosi 2 s, vrijeme polovine vrijednosti 50 s, a maksimalna jaina struje 60 kA.

    3.104 Direktni udar groma je onaj udar pri kome struja groma prolazi u zemlju kroz graevinske objekte, drvee, ljude ili ivotinje.

    3.105 Indirektni udar groma je onaj udar koji djeluje indirektno na elektrine vodove i metalne dijelove na zgradi i u njoj, izazivajui pojave prenapona u elektrinoj mrei i na tim metalnim dijelovima.

    3.106 Preskok je nepoeljno preskakanje groma izmeu pojedinih taaka gromobrana odnosno sa gromobrana na dijelove zatienoga objekta.

    3.107 Specini otpor zemlje (jedinica m) je otpor 1 m3 zemlje izmjeren izmeu dvije naspramne strane kocke iji je rub 1 m.

    3.108 Provodnost zemlje (jedinica S/m) je reciprona vrijednost specinog otpora zemlje.

    3.109 Otpor rasprostiranja Rr (jedinica ) je otpor zemlje izmeu uzemljivaa i referentne zemlje.

    3.110 Udarni otpor rasprostiranja Ru (jedinica ) je otpor koji se suprotstavlja udarnoj struji stranog ela pri prolazu kroz uzemljiva.

    3.111 Otpor uzemljenja je zbroj otpora rasprostiranja uzemljivaa i otpora zemljovoda.

    3.112 Referentna zemlja je podruje zemljita a osobito njegova povrina koja je od pripadajueg uzemljivaa udaljena toliko da se izmeu ma kojih taaka tog podruja ne pojavljuju znaajnije potencijalne razlike.

    3.2 Dijelovi gromobranske instalacije

    3.201 Gromobran je elektrina instalacija izvedena tako da mogunost udara groma u zatieni objekt bude svedena na minimum. Ta instalacija je sastavljena od: hvataljki, odvoda, uzemljivaa i dopunskog pribora (prema potrebi).

    3.202 Hvataljke su metalni tapovi, vodovi na krovu (krovni vodovi), kao i metalni dijelovi krova uope, iji je zadatak da prihvate grom odnosno atmosfersko pranjenje.

    3.203 Odvod je dio instalacije gromobrana, koji spaja hvataljku sa uzemljivaem odnosno sa zemljovodom, a sastoji se od metalnog voda ili metalnih masa (dijelova) zatienog objekta.

    Glavni odvodi su odvodi koji po materijalu i dimenzijama odgovaraju odredbama take 4.21 ovih propisa.

    Pomoni odvodi su ostali odvodi, naroito odvodi premalenog presjeka, ljebovi i sl.

    3.204 Spoj, stezaljka, var itd. su dijelovi koji slue za meusobno provodno spajanje dijelova gromobrana, kao i za spajanja gromobrana sa metalnim masama zatienog objekta.

    IUS SOFTWARE Ispisano: 3.4.2015 Stranica 2 od 21

  • Mjerni spoj (rastavna spojnica) je spoj u odvodu, koji se moe rastaviti radi mjerenja otpora rasprostiranja.

    3.205 Prikljuni vodovi su vodovi koji spajaju hvataljke ili metalne mase u zgradi i na njoj, meu sobom ili sa krovnim vodovima.

    3.206 Uzemljivai su u zemlju ukopani metalni dijelovi koji su s njom u provodnoj vezi. Dijelovi dovoda do uzemljivaa, koji lee neizolirano u zemlji, smatraju se dijelovima uzemljivaa.

    3.207 Zemljovodi su vodovi koji povezuju odvode (od mjernog spoja) sa uzemljivaem ili sabirnim zemljovodom, i poloeni su izvan zemlje ili izolirano u zemlji.

    3.208 Sabirni zemljovod je podzemni vod koji spaja najmanje dva uzemljivaa prikljuena na glavne odvode.

    3.209 Uzemljenje je skup uzemljivaa spojenih provodno meu sobom pomou zemljovoda ili sabirnih zemljovoda.

    3.210 Dopunski pribor je pribor specijalnih gromobranskih instalacija koji u normalnim pogonskim prilikama elektrino odjeljuje elektroenergetske instalacije od gromobranske instalacije, ali ih dobro spaja s njom prilikom atmosferskih pranjenja (odvodnik prenapona, iskrite i sl.).

    3.211 Vanjske ili unutranje metalne mase su vee metalne mase na zatienom objektu ili u njemu, koje po svojoj prvobitnoj namjeni nisu sastavni dio gromobranske instalacije (eline konstrukcije, metalni krovovi i dimnjaci, cijevi za ventilaciju itd., odnosno dizalice, strojevi, rezervoari, cjevovodi, elektrini vodovi itd.).

    4. OPE ODREDBE O GROMOBRANIMA

    4.1 Ope

    4.11 Gromobran mora biti izveden tako da atmosfersko praenjenje moe odvesti u zemlju bez tetnih posljedica.

    4.12 Gromobran mora biti takav da pri odvoenju atmosferskog udarnog pranjenja ne doe do preskoka. Pri tome treba imati u vidu da su za vrijeme udara groma ljudi i predmeti u neposrednoj blizini odvoda uvijek ugroeni.

    4.13 Hvataljke treba da budu postavljene na onim stranama odnosno dijelovima objekta na kojima postoji najvea vjerojatnost da e doi do udara groma, a krovni vodovi odnosno odvodi poloeni tako da oko objekta koji se zatiuje stvaraju zatvoren kavez sa to vie odvoda.

    4.2 Materijal za vodove

    4.21 Za gromobranske vodove moe se upotrebljavati slijedei materijal i slijedeih dimenzija:

    IUS SOFTWARE Ispisano: 3.4.2015 Stranica 3 od 21

  • Materijal Izvan zemije U zemljipocinana elina ica 8 mm 10 mm pocinana elina traka 60 mm2 ali ne tanja od 3,0 mm 100 mm2 ali ne tanja od 3,5 mmbakarna ica 6 mm ne preporuuje sealuminijska ica 10 mm nije doputenaaluminijska traka 100 mm2 ali ne tanja od 3,5 mm nije doputena4.22 Glavni odvodi i hvataljke treba da odgovaraju presjecima u koloni Izvan zemlje. Kad se metalni dijelovi zgrade upotrebljavaju kao hvataljke ili odvodi, treba da imaju presjek najmanje 50 mm2 a debljinu najmanje 0,5 mm, ako ovim propisima nije odreeno drukije za pojedine sluajeve.

    4.23 Na objektima iji su vodovi jako izloena koroziji zbog plinova i drugih sastojaka u zraku, potrebno je vodove posebno zatititi premazivanjem ili na neki drugi ekvivalentni nain.

    4.24 U zemlju mogu se polagati samo vodovi od masivnog materijala (obino od pocinanog elika). U zemlju se ne smiju polagati aluminijski vodovi.

    4.25 Ako su krov na zgradi, obloga krova ili lijeb od bakra, eline i aluminijske vodove treba poloiti tako da kinica ne tee sa bakarnih dijelova na eline ili aluminijske vodove. Ako to nije mogue, treba upotrijebiti bakarne vodove.

    Na krovovima od pocinanog elinog lima ili aluminija nisu doputeni odvodi od gole bakarne ice.

    4.26 Na spojevima bakarnih i aluminijskih vodova potrebno je umetnuti uloak od dvostrukog materijala (Al-Cu).

    Pocinani elik i aluminij mogu se spajati neposredno.

    4.27 Za potpore vodova upotrebljava se pocinani elik.

    Na bakarnim vodovima potrebno je izmeu potpora i bakarnog voda umetnuti uloak od olova odnosno nekog drugog materijala otpornog prema atmosferskim utjecajima, ili treba upotrijebiti bakarne ili bronane potpore.

    4.28 Radi zatite od korozije doputeno je premazivati vodove poloene u zemlju.

    Na ulazu vodova u zemlju potrebno je vodove zatititi od korozije premazivanjem na duini od 0,3 m u zemlji i 0,3 m iznad zemlje. Isto to vrijedi i za meusobne spojeve vodova ili za spojeve vodova sa cjevovodima u zemlji il

Recommended

View more >