Embed Size (px)
Citation preview
PRAVILNIK O RADU
Djeĉjeg vrtića „Varaţdin“
Na temelju ĉlanka 125. stavka 1. Zakona o radu ( "Narodne novine" br. 149/09 i
61/11) i ĉlanka 38. Statuta Djeĉjeg vrtića "Varaţdin"(„Sluţbeni vjesnik Grada Varaţdina“
broj 2/98, 1/02 4/04, 2/06 i 12/11), a po prethodnom savjetovanju sa Radniĉkim vijećem
Djeĉjeg vrtića „Varaţdin“, Upravno vijeće Djeĉjeg vrtića "Varaţdin" na 23. sjednici odrţanoj
dana 12. prosinca 2012. godine donosi Pravilnik o radu Djeĉjeg vrtića "Varaţdin".
I. TEMELJNE ODREDBE
Ĉlanak 1.
Ovim se Pravilnikom ureĊuju plaće, organizacija rada i druga pitanja u vezi s radom,
koja su vaţna za zaposlenike u Djeĉjem vrtiću “Varaţdin” ( u daljnjem tekstu: Vrtić ).
Pravilnik se neposredno primjenjuje na sve zaposlenike Vrtića.
Ako je neko pravo iz radnog odnosa razliĉito ureĊeno ugovorom o radu, ovim
Pravilnikom, sporazumom sklopljenim izmeĊu Radniĉkog vijeća i Vrtića, kolektivnim
ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za zaposlenika najpovoljnije pravo, ako zakonom nije
drukĉije odreĊeno.
Ĉlanak 2.
U sluĉaju kad odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu pojedinih odredaba ovog
Pravilnika, te odredbe Pravilnika postaju sastavni dio ugovora o radu.
Ĉlanak 3.
Svaki zaposlenik obvezan je ugovorom o radu preuzete poslove obavljati savjesno i
struĉno, prema uputama ravnatelja, odnosno ovlaštenih osoba, u skladu s naravi i vrstom rada.
II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU
Zasnivanje radnog odnosa
Ĉlanak 4.
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.
Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. Pisani ugovor o radu mora sadrţavati
uglavke o:
1. strankama, te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,
2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu
da se rad obavlja na razliĉitim mjestima,
3. nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se zaposlenik zapošljava ili kratak popis ili
opis poslova,
4. danu poĉetka rada,
5. oĉekivanom trajanju ugovora, u sluĉaju ugovora o radu na odreĊeno
vrijeme,
6. trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji zaposlenik ima pravo,
7. otkaznim rokovima kojih se mora pridrţavati zaposlenik, odnosno Vrtić,
8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću, te razdobljima isplate primanja na koja
zaposlenik ima pravo,
9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.
Ĉlanak 5.
Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Vrtić je duţan zaposleniku prije
poĉetka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.
Ĉlanak 6.
Ako vrtić prije poĉetka rada ne sklopi sa zaposlenikom ugovor o radu u pisanom
obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je sa zaposlenikom
sklopio ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme.
Ĉlanak 7.
Potvrda o sklopljenom ugovoru o radu mora sadrţavati uglavke propisane ĉlankom 4.
ovog Pravilnika.
Ĉlanak 8.
Vrtić je obvezan u roku 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu ili uruĉenja pisane
potvrde o sklopljenom ugovoru o radu odnosno u roku 15 dana od poĉetka rada, zaposleniku
uruĉiti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Smatra se da je Vrtić ispunio obvezu iz prethodnog stavka ako zaposleniku uruĉi
presliku propisanog obrasca prijave ovjerenu od strane nadleţnog tijela mirovinskog odnosno
zdravstvenog osiguranja.
Donošenje odluke o zasnivanju radnog
odnosa s novim zaposlenicima
Ĉlanak 9.
Kada se u Vrtiću javi potreba za zasnivanjem radnog odnosa s novim zaposlenicima,
donosi se odluka o potrebi zasnivanja radnog odnosa.
Odluku iz stavka 1. ovog ĉlanka, za odgojitelje i struĉne suradnike na prijedlog
ravnatelja donosi Upravno vijeće Vrtića, a u ostalim sluĉajevima ravnatelj.
Uvjeti za sklapanje ugovora o radu
Ĉlanak 10.
Ugovor o radu moţe se sklopiti s osobom koja ispunjava opće uvjete za sklapanje
ugovora o radu i uvjete utvrĊene zakonom i propisima koji reguliraju predškolski odgoj.
Zaposlenici se primaju na rad u predškolsku ustanovu na temelju javnog natjeĉaja,
odnosno oglasa, sukladno Zakonu.
Za obavljanje poslova koji ne trpe odgodu zaposlenik se moţe primiti na rad bez
objavljivanja javnog natjeĉaja, odnosno oglasa, ali ne dulje od 90 dana.
Troškovi utvrĊivanja zdravstvene sposobnosti zaposlenika
Ĉlanak 11.
Prilikom sklapanja ugovora o radu zaposlenik je duţan obavijestiti Vrtić o bolesti ili
drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu,
ili koja ugroţava ţivot ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu zaposlenik
dolazi u dodir.
Radi utvrĊivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje odreĊenih poslova, Vrtić moţe
uputiti zaposlenika na lijeĉniĉki pregled.
Troškove lijeĉniĉkog pregleda snosi Vrtić.
Poslovi i uvjeti za obavljanje poslova
Ĉlanak 12.
Pojedine poslove zaposlenici obavljaju na radnim mjestima.
Ĉlanak 13.
Svako radno mjesto ima svoj naziv i potrebne uvjete za obavljanje poslova odreĊenog
radnog mjesta utvrĊene Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i naĉinu rada Djeĉjeg vrtića
„Varaţdin“.
Pod uvjetima potrebnim za obavljanje poslova radnog mjesta podrazumijevaju se
stupanj struĉne spreme, odnosno kvalifikacije, završeno visoko uĉilište ili škola, odnosno
potrebno znanje, potreban staţ u struci i posebna znanja i uvjeti.
Ĉlanak 14.
Popis radnih mjesta nalazi se u Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu i naĉinu rada
Djeĉjeg vrtića “Varaţdin”.
Mjesto rada
Ĉlanak 15.
Poslove radnih mjesta utvrĊenih Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i naĉinu rada
Djeĉjeg vrtića “Varaţdin” zaposlenici obavljaju na mjestima na kojima Vrtić obavlja svoju
registriranu djelatnost, sukladno organizacijskoj strukturi Vrtića.
Ĉlanak 16.
U sluĉaju potrebe posla ili zbog drugih vaţnih razloga, zaposlenik se moţe, sukladno
odluci ravnatelja, uputiti iz jednog na drugo mjesto rada gdje Vrtić obavlja djelatnost.
Nepostupanje zaposlenika sukladno odluci ravnatelja, smatra se razlogom za otkaz
ugovora o radu.
Probni rad
Ĉlanak 17.
Prilikom sklapanja ugovora o radu moţe se ugovoriti probni rad.
Probni rad se odreĊuje da bi se utvrdilo da li zaposlenik ima struĉne i radne
sposobnosti potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta za koje sklapa ugovor o radu.
Probni rad moţe trajati najviše :
- do mjesec dana za poslove za koje se traţi III. stupanj struĉne spreme
- do dva mjeseca za poslove za koje se traţi IV. stupanj struĉne spreme
- do ĉetiri mjeseca za poslove za koje se traţi V. I VI. stupanj struĉne spreme
- do šest mjeseci za poslove za koje se traţi VII. stupanj struĉne spreme
Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje 7 dana.
Ĉlanak 18.
Otkaz zbog neudovoljavanja na probnom radu mora biti u pisanom obliku i
obrazloţen.
Ako Vrtić zaposleniku otkaz iz stavka 1. ovog ĉlanka ne dostavi najkasnije
posljednjeg dana probnog rada, smatrat će se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu.
Nadleţno tijelo predškolske ustanove imenovat će ĉlanove komisije za praćenje rada
zaposlenika i provjere njegovih struĉnih i radnih sposobnosti za vrijeme probnog rada.
Komisija za praćenje rada zaposlenika u probnom radu broji 3 ĉlana, od kojih jednog
ĉlana predlaţe Sindikat.
Ĉlanovi komisije moraju imati najmanje isti stupanj struĉne spreme iste vrste struĉnog
i radnog iskustva kao zaposlenik ĉije se radne i struĉne sposobnosti provjeravaju.
Ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme
Ĉlanak 19.
Ugovor o radu sklapa se na neodreĊeno vrijeme, osim ako Zakonom nije drukĉije
odreĊeno.
Ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkaţe
ili dok ne prestane na neki drugi naĉin predviĊen Zakonom.
Ako ugovorom o radu nije odreĊeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je
sklopljen na neodreĊeno vrijeme.
Ugovor o radu na odreĊeno vrijeme
Ĉlanak 20.
Ugovor o radu moţe se, kada za to postoji stvaran i vaţan razlog, iznimno sklopiti na
odreĊeno vrijeme, a osobito kada se radi o:
-zamjeni privremeno nenazoĉnog zaposlenika
-privremenom povećanju opsega posla
-privremenim poslovima za obavljanje kojih Vrtić ima iznimnu potrebu
-ostvarenju odreĊenog programa ograniĉenog trajanja ( pokusnog
programa predškolskog odgoja, programa predškole, kraćeg
programa predškolskog odgoja koji se provodi uz organizirani
prijevoz djece ili u prostoru iznajmljenom za vrijeme kraće od tri
godine).
-sezonskom poslu
-poslovima koji ne trpe odgodu, za koje se sklapa ugovor o radu na
odreĊeno vrijeme do zasnivanja radnog odnosa na temelju natjeĉaja,
odnosno oglasa, ali ne duţe od 90 dana
-poslovima za koje se ne raspisuje natjeĉaj, odnosno ako se na
natjeĉaj ne javi osoba koja ispunjava propisane uvjete. S osobom koja
te uvjete ne ispunjava sklapa se ugovor o radu na odreĊeno vrijeme
do zapošljavanja osobe koja ispunjava propisane uvjete, a najduţe
do kraja tekuće pedagoške godine
-drugim sluĉajevima utvrĊenim zakonom.
Ugovor o radu na odreĊeno vrijeme prestaje istekom roka utvrĊenog tim ugovorom.
Ĉlanak 21.
Vrtić moţe sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na odreĊeno vrijeme na
temelju kojih se radni odnos na istim poslovima zasniva za neprekinuto razdoblje duţe od tri
godine u slijedećim sluĉajevima :
-radi zamjene jednog ili više privremeno nenazoĉnih zaposlenika -
do njihova povratka na rad;
-radi obavljanja poslova za koje zaposlenik nema propisane uvjete -
dok se na natjeĉaj, odnosno oglase što se ponavlja svake pedagoške
godine, ne javi osoba koja ispunjava traţene uvjete;
-radi obavljanja poslova za koje zaposlenik nema propisane uvjete -
dok se na natjeĉaj, odnosno oglase što se ponavlja svake pedagoške
godine, ne javi osoba koja ispunjava traţene uvjete;
-radi obavljanja poslova na provedbi programa ograniĉenog trajanja
III. PRIPRAVNICI I VOLONTERI
Ĉlanak 22.
Status pripravnika ima osoba koja se prvi put zapošljava radi osposobljavanja za
samostalan rad u zanimanju za koje se školovala.
S pripravnikom se sklapa ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme ukoliko prema
predviĊenom planu postoji potreba za popunu odreĊenih poslova uz uvjet prethodnog
osposobljavanja.
S pripravnikom se moţe sklopiti ugovor o radu na odreĊeno vrijeme.
Ĉlanak 23.
Ako je struĉni ispit ili radno iskustvo utvrĊeno Zakonom ili drugim propisom kao
uvjet za obavljanje poslova odreĊenog zanimanja, Vrtić moţe osobu koja je završila
školovanje za takvo zanimanje primiti na struĉno osposobljavanje za rad bez zasnivanja
radnog odnosa (struĉno osposobljavanje za rad).
Ako zakonom nije drukĉije propisano, na volontera se primjenjuju odredbe o radnim
odnosima iz zakona, kao i odredbe ovog Pravilnika, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu,
plaći i naknadi plaće, te prestanku ugovora o radu.
Ĉlanak 24.
Pripravniĉki staţ struĉnog suradnika, odgojitelja i medicinske sestre provodi se po
posebnom programu koji donosi Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Program pripravniĉkog staţa za ostala radna mjesta odreĊuje ravnatelj Vrtića.
U sluĉaju da se program struĉnog osposobljavanja pripravnika ne moţe provesti u
Vrtiću, pripravnik se moţe privremeno uputiti na osposobljavanje kod drugog poslodavca.
Program pripravniĉkog staţa
Ĉlanak 25.
Program pripravniĉkog staţa obuhvaća:
-poslove koje pripravnik treba upoznati na pojedinim radnim mjestima
-trajanje struĉne prakse na pojedinim radnim mjestima
-naĉin provoĊenja struĉne prakse
-sadrţaj struĉnog ispita,ako je struĉni ispit propisan Zakonom.
O ostvarivanju programa pripravniĉkog staţa i provoĊenju struĉne prakse brine ravnatelj ili
druga struĉna osoba koju on odredi.
Trajanje pripravniĉkog staţa
Ĉlanak 26.
Ako posebnim propisima nije drukĉije utvrĊeno, pripravniĉki staţ moţe trajati najviše:
- do 6 mjeseci za poslove za koje se traţi IV. stupanj struĉne spreme
- do 12 mjeseci za poslove za koje se traţi V., VI. i VII. stupanj struĉne spreme
Za vrijeme pripravniĉkog staţa pripravniku pripada osnovna plaća u visini od 85%
najniţe osnovne plaće za radno mjesto njegove struĉne spreme.
Ĉlanak 27.
Nakon završetka pripravniĉkog staţa, pripravnik polaţe struĉni ispit , ako je to
propisano zakonom ili drugim propisom.
Pripravniku koji ne poloţi struĉni ispit, Vrtić moţe redovito otkazati.
Ĉlanak 28.
Naĉin i uvjete polaganja struĉnog ispita za odgojitelje i struĉne suradnike, kao i
program pripravniĉkog staţa propisuje ministar znanosti, obrazovanja i sporta.
IV. RADNO VRIJEME
Puno radno vrijeme
Ĉlanak 29.
Puno radno vrijeme zaposlenika je 40 sati tjedno.
Radno vrijeme rasporeĊeno je na pet dana u tjednu. Subotom se organizira deţurstvo u
jednom ili više objekata Vrtića.
Raspored radnog vremena za svaku pedagošku godinu utvrĊuje se Godišnjim planom i
programom rada koji donosi Upravno vijeće Vrtića na prijedlog ravnatelja.
Nepuno radno vrijeme
Ĉlanak 30.
Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sklopit će se kada priroda i opseg posla,
odnosno organizacija rada ne zahtijeva rad u punom vremenu.
Ĉlanak 31.
Zaposlenici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i zaposlenici s
punim radnim vremenom glede odmora izmeĊu dva uzastupna radna dana, tjednog odmora,
trajanja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.
Ĉlanak 32.
Ako ugovorom o radu nije drukĉije utvrĊeno, zaposlenicima s nepunim radnim
vremenom osnovna plaća odreĊuje se razmjerno vremenu na koje su zasnovali radni odnos.
Trajanje neposrednog rada u odgojnoj skupini
Ĉlanak 33.
Odgojitelji koji rade s djecom u odgojnim skupinama i struĉni suradnici, od ukupno
40-tjedne radne obveze neposredno rade s djecom u skladu s propisima koji reguliraju
predškolski odgoj, a u ostalo radno vrijeme do 40 sati obavljaju dnevne struĉne pripreme,
permanentno struĉno usavršavanje, kulturnu i javnu djelatnost, suradnju s roditeljima i sl.
Prekovremeni rad
Ĉlanak 34.
U sluĉaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sliĉnim
sluĉajevima prijeke potrebe, zaposlenik na zahtjev ravnatelja mora raditi duţe od punog,
odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad), ali najviše do osam sati tjedno.
Prekovremeni rad pojedinog zaposlenika ne smije trajati duţe od trideset dva sata
mjeseĉno, niti duţe od sto osamdeset sati godišnje.
O hitnom prekovremenom radu ravnatelj je obvezan zaposlenika izvijestiti najkasnije
jedan dan unaprijed.
Iznimno od odredbe stavka 3. ovog ĉlanka, u sluĉaju kada je prekovremeni rad prijeko
potreban radi nastupa elementarne nepogode, dovršenja posla ĉije se trajanje nije moglo
predvidjeti, zamjene odsutnog zaposlenika i drugim sliĉnim sluĉajevima, zaposlenik je
obvezan raditi prekovremeno bez prethodne obavijesti.
Ĉlanak 35.
Samo uz pisanu izjavu zaposlenika o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad,
moţe raditi prekovremeno trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani
roditelj s djetetom do šest godina starosti i zaposlenik koji radi u nepunom radnom vremenu.
Preraspodjela radnog vremena
Ĉlanak 36.
Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme moţe se preraspodijeliti
tako da tijekom jedne kalendarske godine u jednom razdoblju traje duţe, a u drugom
razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena.
Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duţe od
punog ili nepunog radnog vremena, ukljuĉujući prekovremeni rad, ne smije biti duţe od
ĉetrdeset osam sati tjedno.
Odluku o preraspodijeli radnog vremena donosi ravnatelj Vrtića.
Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do
šest godina starosti i zaposlenik koji radi u nepunom radnom vremenu moţe raditi u
preraspodijeljenom punom ili nepunom radnom vremenu samo ako dade pisanu izjavu o
dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Korištenje radnog vremena
Ĉlanak 37.
Rad treba toĉno zapoĉeti i ne smije se prije vremena završiti.
Kontrolu poĉetka i završetka radnog vremena odreĊuje ravnatelj.
Napuštanje radnog prostora zbog osobnih potreba dopušteno je samo uz izriĉitu
dozvolu ravnatelja.
V. ODMORI I DOPUSTI
Ĉlanak 38.
Odluku o korištenju odmora i dopusta donosi ravnatelj Vrtića.
U sluĉaju prijeke potrebe ravnatelj moţe zatraţiti da zaposlenik odgodi ili prekine
korištenje odmora.
Stanka
Ĉlanak 39.
Zaposlenici koji rade u punom radnom vremenu imaju svakoga radnog dana pravo na
odmor ( stanku ) u trajanju od 30 minuta, koja se ubraja u radno vrijeme.
Stanka se ne smije koristiti na poĉetku niti na kraju radnog vremena.
Dnevni odmor
Ĉlanak 40.
Dnevni odmor traje najmanje 12 sati neprekidno.
Tjedni odmor
Ĉlanak 41.
Nedjelja je dan tjednog odmora.
Zaposlenici koji zbog prirode posla rade nedjeljom, kao dan tjednog odmora mogu
koristiti neki drugi dan u tjednu uz suglasnost ravnatelja ili osobe koju on ovlasti.
Godišnji odmor
Ĉlanak 42.
Zaposlenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u
trajanju od najmanje ĉetiri tjedna.
Ĉlanak 43.
U dane godišnjeg odmora ne uraĉunavaju se subote, blagdani i neradni dani odreĊeni
Zakonom i razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni lijeĉnik.
Ĉlanak 44.
Godišnji odmor u najmanjem trajanju od ĉetiri tjedna uvećava se prema pojedinaĉno
odreĊenim mjerilima kako slijedi :
a) prema duţini radnog staţa :
- do 5 godina 1 radni dan
- od 5 do 10 godina 2 radna dana
- od 10 do 15 godina 3 radna dana
- od 15 do 20 godina 4 radna dana
- od 20 do 25 godina 5 radnih dana
- od 25 do 30 godina 6 radnih dana
- od 30 do 35 godina 7 radnih dana
- od 35 godina i više 8 radnih dana
b) prema sloţenosti poslova:
- poslovi VSS 4 radna dana
- poslovi VŠS 3 radna dana
-ostali poslovi 2 radna dana
c) s obzirom na ostvarene rezultate rada:
- ostvaren izvrstan rezultat 3 radna dana
- ostvaren vrlo uspješan rezultat 2 radna dana
- ostvaren uspješan rezultat 1 radni dan
d) prema posebnim socijalnim uvjetima :
- roditelju, posvojitelju i staratelju
s jednim malodobnim djetetom 2 radna dana
- roditelju, posvojitelju i staratelju
za svako daljnje malodobno dijete još po 1 radni dan
- samohranom roditelju djeteta do 15
godina 2 radna dana
- roditelju, posvojitelju ili staratelju
hendikepiranog djeteta bez
obzira na ostalu djecu 3 radna dana
- invalidu 2 radna dana
e) prema navršenim godinama starosti:
- od 40 do 45 godina 1 radni dan
- 45 i više godina 2 radna dana
Ukupno trajanje godišnjeg odmora odreĊuje se na naĉin da se trajanje godišnjeg
odmora od najmanje ĉetiri tjedna uvećava za zbroj svih dodatnih dana odreĊenih podstavcima
a) do e) prethodnog stavka, tako da ukupni broj dana godišnjeg odmora u jednoj godini ne
moţe biti veći od 30 dana.
Ĉlanak 45.
Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeĊu dva radna odnosa
duţi od osam dana, stjeĉe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
Privremena nesposobnost za rad, vršenje duţnosti graĊana u obrani i drugi zakonom
odreĊeni sluĉaj opravdanog izostanka s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1.
ovoga ĉlanka.
Ĉlanak 46.
Zaposlenik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni
mjesec dana rada u sluĉajevima :
- ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos zbog neispunjenja
šestomjeseĉnog roka iz ĉlanka 45. stavka 1. ovog Pravilnika, nije stekao pravo na godišnji
odmor,
- ako radni odnos prestane prije završetka šestomjeseĉnog roka iz ĉlanka 45. stavka 1.
ovog Pravilnika,
- ako radni odnos prestane prije 1. srpnja,
- ako je u kalendarskoj godini radio kod više poslodavaca, pod uvjetima odreĊenim
zakonom.
Pri izraĉunavanju trajanja godišnjeg odmora na naĉin iz prethodnog stavka, najmanje
polovica dana godišnjeg odmora zaokruţuje se na cijeli dan godišnjeg odmora.
Ĉlanak 47.
Godišnji odmor koristi se radi potrebe organizacije posla, u pravilu u mjesecu srpnju i
kolovozu.
Godišnji odmor koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je steĉen
zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, zaposlenik ima
pravo koristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
Ĉlanak 48.
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrĊuje ravnatelj Vrtića.
Zaposlenik se mora najmanje 15 dana prije korištenja obavijestiti o rasporedu i
trajanju godišnjeg odmora.
Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora po ţelji, uz obvezu da o
tome izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti najmanje tri dana prije njegovog korištenja.
Ĉlanak 49.
Radi potrebe organizacije rada iz opravdanih razloga, zaposlenik je duţan prekinuti
godišnji odmor i vratiti se na rad na zahtjev ravnatelja Vrtića.
Plaćeni dopust
Ĉlanak 50.
Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust tijekom kalendarske godine do najviše 7
radnih dana za slijedeće sluĉajeve:
- sklapanje braka 2 radna dana
- roĊenje djeteta 3 radna dana
- smrti supruţnika, djeteta,
roditelja, unuka 3 radna dana
- smrt braće i sestara, djeda ili bake
te roditelja supruţnika 1 radni dan
- selidba 1 radni dan
- elementarnih nepogoda 1 radni dan
- teške bolesti ĉlana uţe obitelji(roditelja,
i djece) izvan mjesta stanovanja 3 radna dana
- za dobrovoljne davaoce krvi,
za svako davanje 1 radni dan
- za sudjelovanje na sindikalnim susretima,
seminarima, obrazovanju za sindikalne
aktiviste i dr. 2 radna dana
Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni sluĉaj naveden u stavku 1.
ovog ĉlanka, neovisno o broju radnih dana koji je tijekom iste godine iskoristio po drugim
osnovama.
Ĉlanak 51.
Zaposlenik za vrijeme struĉnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja
na koje je upućen od strane ravnatelja ustanove, ima pravo na plaćeni dopust u slijedećim
sluĉajevima:
- za svaki ispit po predmetu 2 radna dana
- za završni rad 5 radnih dana
Zaposlenik za vrijeme struĉnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja
za vlastite potrebe, ima pravo na plaćeni dopust u slijedećim sluĉajevima:
- za svaki ispit po predmetu 1 radni dan
- za završni rad 2 radna dana.
Školovanje i struĉno usavršavanje iz stavka 1. i 2. ovog ĉlanka treba biti u vezi s
poslovima koje zaposlenik obavlja ili njegovom profesijom, odnosno s djelatnošću
poslodavca.
Neplaćeni dopust
Ĉlanak 52.
Zaposleniku se moţe, na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust, ukoliko izbivanje
radnika s posla neće štetno utjecati na organizaciju rada u Vrtiću.
Zaposleniku se moţe odobriti dopust bez naknade plaće do 30 dana tijekom jedne
kalendarske godine u slijedećim sluĉajevima:
- njega ĉlana uţe obitelji
- izgradnja ili popravak kuće ili stana
- lijeĉenje na vlastiti trošak
- obrazovanje, osposobljavanje, usavršavanje ili specijalizacija na vlastiti trošak te u drugim
opravdanim sluĉajevima.
Kad to opravdane okolnosti zahtijevaju, neplaćeni dopust u sluĉajevima iz stavka 2.
ovog ĉlanka moţe se odobriti zaposleniku u trajanju duljem od 30 dana.
Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim
odnosom miruju, ako Zakonom nije drukĉije odreĊeno.
VI. ZAŠTITA ŢIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA
ZAPOSLENIKA
Ĉlanak 53.
Svaki zaposlenik odgovoran je za vlastitu sigurnost i zdravlje, kao i sigurnost i
zdravlje drugih zaposlenika.
Zaposlenik je obvezan obavijestiti ravnatelja o svakom dogaĊaju koji predstavlja
moguću opasnost za ţivot i zdravlje zaposlenika, te provoditi druge propisane ili od ravnatelja
utvrĊene mjere zaštite i sigurnosti.
Zaposlenik koji u sluĉaju ozbiljne, prijeteće i neizbjeţne opasnosti napusti svoje radno
mjesto ili opasno podruĉje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji poloţaj zbog takvog postupka
u odnosu na druge i mora uţivati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je
po posebnim propisima ili pravilima struke bio duţan izloţiti se opasnosti radi spašavanja
ţivota i zdravlja ljudi i imovine.
Ĉlanak 54.
Vrtić je duţan su osigurati uvjete zdravlja i sigurnosti zaposlenika na radu.
Vrtić će poduzet mjere nuţne za sigurnost i zdravlje zaposlenika ukljuĉujući mjere za
spreĉavanje rizika na radu, pruţanje informacija i osposobljavanje zaposlenika za rad na
siguran naĉin.
Vrtić je duţan osigurati dodatne uvjete sigurnosti na radu osoba s invaliditetom, a u
skladu s posebnim propisima.
Ĉlanaka 55.
U svrhu zaštite zdravlja, svake godine Vrtić moţe sukladno osiguranim financijskim
sredstvima organizirati sistematski pregled svih radnika.
Zaštita privatnosti zaposlenika
Ĉlanak 56.
Prilikom sklapanja ugovora o radu zaposlenik je duţan ravnatelju ili osobi koju on
ovlasti dostaviti sve osobne podatke utvrĊene propisima o evidencijama u oblasti rada radi
ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa , podatke za obraĉun poreza i odreĊivanje
osobnih odbitaka iz plaće, podatke o školovanju i odreĊenim specijalistiĉkim znanjima,
zdravstvenom stanju i stupnju invalidnosti, o ugovornoj zabrani utakmice s prethodnim
poslodavcem, podatke vezane uz zaštitu majĉinstva i dr.
Izmjenjeni podaci moraju se pravodobno dostaviti ovlaštenoj osobi.
Zaposlenici koji ne dostave utvrĊene podatke snose štetne posljedice tog propusta.
Ĉlanak 57.
Podatke o zaposlenicima smiju prikupljati, koristiti i dostavljati trećim osobama
ravnatelj, tajnik, voditelj raĉunovodstva i radnik na obradi plaća i to samo radi ostvarivanja
prava i obveza iz radnog odnosa , odnosno u svezi s radnim odnosima.
Zaštita dostojanstva zaposlenika
Ĉlanak 58.
Ravnatelj je duţan štititi dostojanstvo zaposlenika za vrijeme obavljanja posla, tako da
osigura uvjete rada u kojim neće biti izloţen uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju.
U cilju zaštite dostojanstva zaposlenika, ravnatelj će naroĉito voditi raĉuna pri
donošenju odluka o ureĊenju radnih i sanitarnih prostorija, izboru obvezne radne odjeće,
naĉinu kontrole zaposlenika i imovine, te pri odluĉivanju o svim pitanjima uvjeta rada koja
izravno ili neizravno mogu uzrokovati izloţenost zaposlenika razliĉitim oblicima
uznemiravanja.
Ĉlanak 59.
Ravnatelj će primati i rješavati prituţbe vezane uz zaštitu dostojanstva zaposlenika.
Ravnatelj je obvezan što je moguće prije, a najkasnije u roku 8 dana od dostave
prituţbe, ispitati navode zaposlenika koji je podnio prituţbu.
U postupku rješavanja prituţbi zaposlenika, ravnatelj moţe, ako ocijeni potrebnim,
zatraţiti izjašnjavanje osoba u odnosu na koje je podnesena prituţba.
Ravnatelj je obvezan paţljivo ispitati svaki navod zaposlenika, pazeći da postupak
provjere i ispitivanja ne povrijedi dostojanstvo tog i drugih zaposlenika.
Zaposlenik moţe zahtijevati da pri davanju izjave bude prisutan sindikalni povjerenik
ili predstavnik radniĉkog vijeća.
Ravnatelj je obvezan odmah poduzeti potrebne radnje radi spreĉavanja daljnjeg
uznemiravanja zaposlenika. Sadrţaj poduzetih radnji i mjera ovisi o okolnostima sluĉaja
(prijedlog drugaĉijeg rasporeda rada odreĊenih zaposlenika ako to priroda posla omogućava,
razmještaj zaposlenika u poslovnim prostorijama, usmeno upozorenje, pisano upozorenje uz
najavu prestanka ugovora o radu, otkaz ugovora o radu i dr.).
Spolno uznemiravanje zaposlenika od strane osoba koje su hijerarhijski nadreĊene,
predstavlja tešku povredu obveza iz ugovora o radu.
U odnosu na prikupljene podatke i ĉinjenice, te u odnosu na poduzete i predloţene
mjere zaštite dostojanstva radnika, ravnatelj je obvezan štititi privatnost i dostojanstvo svih
sudionika i doprinositi atmosferi meĊusobnog uvaţavanja i poštovanja zaposlenika, nezavisno
od njihovog hijerarhijskog poloţaja u radnoj sredini. Svi prikupljeni podaci i ĉinjenice
predstavljaju poslovnu tajnu. Povreda odredbi o tajnosti podataka od strane ravnatelja,
predstavlja tešku povredu ugovora o radu.
VII. PLAĆE, NAKNADE PLAĆA I DRUGI NOVĈANI I NENOVĈANI PRIMICI
ZAPOSLENIKA
Plaća za izvršeni rad zaposlenika
Ĉlanak 60.
Za izvršeni rad zaposlenik ima pravo na plaću.
U smislu ovog Pravilnika, plaćom se smatra plaća koja ukljuĉuje zakonom propisane
doprinose iz plaće, porez i prirez na porez na dohodak i dio plaće koji se isplaćuje
zaposleniku.
Osnovna plaća radnog mjesta
Ĉlanak 61.
Plaću zaposlenika ĉini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.
Osnovna bruto plaća je umnoţak koeficijenta sloţenosti poslova radnog mjesta na koje
je zaposlenik rasporeĊen i osnovice za izraĉun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu
godinu radnog staţa.
Osnovica za obraĉun plaće zaposlenika istovjetna je osnovici za obraĉun plaće
sluţbenika i namještenika u upravnim tijelima Grada Varaţdina.
Ĉlanak 62.
Plaća se isplaćuje jedanput mjeseĉno za protekli mjesec, najkasnije do 5. u mjesecu, a
iznimno do 10. u mjesecu.
Od jedne do druge isplate plaće ne smije proći više od 30 dana.
Kada se isplata vrši u iznimnim okolnostima, tada od jedne do druge isplate plaće
moţe proći i više od 30 dana, a maksimalno do 35 dana.
Dodatak na osnovnu plaću
Ĉlanak 63.
Osnovna plaća zaposlenika uvećat će se:
- za rad noću 40%
- za prekovremeni rad 50%
- za rad subotom 25%
- za rad nedjeljom, blagdanom ili
nekim drugim danom za koji je
zakonom odreĊeno da se ne radi 30%
-za smjenski rad (kad zaposlenik radi
u dvije smjene) 10%
Umjesto povećanja plaće, zaposlenik moţe koristiti slobodne dane.
Za obavljanje poslova voditelja objekta pripadajući koeficijent zaposlenika odreĊen
ĉlankom 65. Pravilnika uvećat će se za 2% za svaku odgojnu skupinu.
Kad zaposlenik radi poslove odgovornijeg radnog mjesta u zamjeni, pripada mu plaća
tog radnog mjesta.
Ĉlanak 64.
Za ostvarene natprosjeĉne rezultate rada zaposleniku će se isplatiti nagrada jedanput
godišnje, a ista moţe iznositi najviše dvije plaće dotiĉnog zaposlenika.
Mjerila za vrednovanje rezultata rada, te mjerila o visini nagrade utvrdit će ravnatelj
ustanove.
Za natprosjeĉne rezultate rada moţe biti nagraĊeno najviše 10% zaposlenika.
Iznos iz stavka 1. i 2. mogu se isplatiti ukoliko za to postoje osigurana financijska
sredstva.
Koeficijenti sloţenosti poslova
Ĉlanak 65.
Za zaposlenike Djeĉjeg vrtića "Varaţdin" utvrĊuju se slijedeći koeficijenti:
I. POLOŢAJI I RADNA MJESTA I. VRSTE (VSS)
Ravnatelj 2,00
Struĉni suradnik - savjetnik 1,55
Struĉni suradnik - mentor 1,50
Struĉni suradnik - pedagog 1,40
Struĉni suradnik - psiholog 1,40
Struĉni suradnik - logoped 1,40
Defektolog - odgojitelj 1,40
Vjerouĉitelj - odgojitelj 1,40
Tajnik 1,35
Voditelj raĉunovodstva 1,35
II. POLOŢAJI I RADNA MJESTA II. VRSTE (VŠS)
Ravnatelj 1,80
Odgojitelj - savjetnik 1,25
Odgojitelj - mentor 1,20
Odgojitelj 1,16
Glavna medicinska sestra 1,16
Medicinska sestra 1,16
Tajnik 1,16
Voditelj raĉunovodstva 1,16
III. POLOŢAJI I RADNA MJESTA III. VRSTE (SSS)
Odgojitelj 1,05
Medicinska sestra 1,05
Glavni knjigovoĊa 1,05
Raĉunovodstveni referent 1,05
KnjigovoĊa - blagajnik 1,05
Tajnik 1,05
Ekonom 1,00
Glavna kuharica 1,00
Domar-loţaĉ-djelatnik za poslove zaštite od poţara 1,00
Kuharica 0,90
Vozaĉ 0,90
Domar - loţaĉ 0,90
IV. POLOŢAJI I RADNA MJESTA IV. VRSTE (NSS)
Pomoćna kuharica 0,70
Pralja - švelja 0,70
Spremaĉica 0,62
Ĉlanak 66.
Zaposlenik ima pravo na postotno povećanje vrijednosti koeficijenta sloţenosti
poslova ovisno o ukupnom broju godina radnog staţa i to :
- s navršenih 15 godina radnog staţa - za 4 %
- s navršenih 20 godina radnog staţa - za 6 %
- s navršenih 25 godina radnog staţa - za 8 %
- s navršenih 30 godina radnog staţa - za 10%
- s navršenih 35 i više godina radnog staţa - za 12 %
Naknada plaće
Ĉlanak 67.
Za razdoblje kada zaposlenik iz opravdanih razloga odreĊenih zakonom ili drugim
propisima koji obvezuju Vrtić, ne radi, ima pravo na naknadu plaće.
Naknada plaće isplaćuje se u visini prosjeka plaće koju je zaposlenik ostvario u
prethodnom mjesecu.
Ĉlanak 68.
Za vrijeme godišnjeg odmora zaposlenik ima pravo na naknadu plaće najmanje u
visini njegove prosjeĉne mjeseĉne plaće u prethodna tri mjeseca prije korištenja godišnjeg
odmora.
Ĉlanak 69.
Za dane kada ne radi zbog privremene sprijeĉenosti za rad u sluĉaju bolesti, njege
ĉlana obitelji i drugih sluĉajeva utvrĊenih propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom
osiguranju, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće prema odredbama propisa o zdravstvenoj
zaštiti i zdravstvenom osiguranju.
Naknada plaće za vrijeme bolovanja
Ĉlanak 70.
U sluĉaju odsutnosti zaposlenika s posla zbog bolovanja do 42 dana zaposleniku
pripada naknada plaće najmanje u visini 85% od njegove plaće ostvarene u mjesecu
neposredno prije nego je poĉeo s bolovanjem.
Naknada u 100% iznosu plaće pripada zaposleniku za sluĉaj bolovanja zbog
profesionalne bolesti ili ozljede na radu.
Za vrijeme bolovanja duţeg od 42 dana, tj. nastavno od 43-eg dana bolovanja,
naknada plaće isplaćuje se na teret Hrvatskog Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Ĉlanak 71.
Vrtić je obvezan na svoj teret osigurati zaposlenike od ozljede na radu i profesionalnog
oboljenja.
Naknada troškova prijevoza
Ĉlanak 72.
Zaposlenik koji stanuje na podruĉju Grada Varaţdina ima pravo na naknadu troškova
prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema
cijeni mjeseĉne karte.
U sluĉaju kad ne postoji mogućnost kupnje mjeseĉne karte već samo dnevne karte,
zaposlenik iz stavka 1. ovog ĉlanka ima pravo na isplatu naknade troškova u visini cijene
pojedinaĉne(dnevne) karte, za svaki dolazak i odlazak s posla.
Kad se isplaćuje naknada troškova prijevoza sukladno odredbama iz stavka 2. ovog
ĉlanka zaposlenici imaju pravo na naknadu troškova javnog prijevoza razmjerno broju dana
koji su radili tijekom mjeseca.
Zaposlenik koji stanuje izvan podruĉja Grada Varaţdina ima pravo na naknadu
troškova prijevoza na posao i s posla meĊumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih
izdataka, prema cijeni mjeseĉne karte ukoliko je meĊumjesni javni prijevoz organiziran, a
ukoliko meĊumjesni javni prijevoz nije organiziran zaposlenik ima pravo na mjeseĉnu
naknadu prijevoza koja se utvrĊuje u visini cijene mjeseĉne karte meĊumjesnog javnog
prijevoza za istu udaljenost na tom podruĉju.
Ako zaposlenik koji koristi meĊumjesni javni prijevoz mora od stanice meĊumjesnog
javnog prijevoza do mjesta rada koristiti i mjesni javni prijevoz, ima pravo i na naknadu
troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka,
sukladno odredbama stavka 1., 2. i 3. ovog ĉlanka. O korištenju mjesnog javnog prijevoza
zaposlenik se osobno izjašnjava potpisivanjem izjave.
Zaposlenici koji ostvaruju pravo na isplatu naknade prijevoza u visini mjeseĉne karte
nemaju pravo na naknadu troškova prijevoza samo u sluĉaju ako u mjesecu nisu radili niti
jedan dan.
Zaposlenik svoje pravo na naknadu troškova prijevoza dokazuje ispravom o
prebivalištu/uobiĉajenom boravištu.
Naknada troškova prijevoza na posao i s posla isplaćuje se unatrag, zajedno s plaćom i
iskazuje se kao posebna stavka na obraĉunskoj listi.
Za svaku promjenu cijene prijevoza iz prethodnih stavaka, zaposlenik mora
poslodavcu predoĉiti potvrdu. Poslodavac ne odgovara za posljedice promjena cijena
mjeseĉnih i dnevnih karata na vrijeme.
Dnevnica za sluţbeni put
Ĉlanak 73.
Zaposlenik koji je po nalogu ravnatelja upućen na sluţbeni put u mjesto koje je
udaljeno najmanje 30 km od mjesta rada, ima pravo na dnevnicu, naknadu troškova prijevoza
na sluţbenom putu i naknadu troškova noćenja.
Zaposlenik je duţan u roku od tri dana od povratka sa sluţbenog puta ispostaviti
ravnatelju obraĉun troškova sluţbenog putovanja.
Ĉlanak 74.
Dnevnica za sluţbeni put utvrĊuje se u maksimalnom neoporezivom iznosu, sukladno
vaţećim propisima u trenutku svake pojedine isplate.
Ĉlanak 75.
Zaposleniku se priznaje jedna cijela dnevnica u sluĉaju kada sluţbeno putovanje traje
manje od 24 sata, ali duţe od 12 sati.
Ako sluţbeno putovanje traje duţe od 8 sati, ali ne duţe od 12 sati, zaposleniku se
priznaje pola dnevnice.
Ako je zaposlenik upućen na sluţbeno putovanje s djecom iz vrtića koje traje najmanje
8 sati, bez obzira na osiguranu prehranu, isplaćuje mu se iznos pune dnevnice.
Ĉlanak 76.
Zaposlenik ima pravo na terenski dodatak kad mu je ugovorom o radu odreĊeno
mjesto rada na terenu.
Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li zaposleniku osigurani smještaj, prehrana
i drugi uvjeti boravka na terenu.
Puni iznos terenskog dodatka iznosi dnevno prema odredbama ĉl. 23. Pravilnika o
porezu na dohodak.
Terenski dodatak isplaćuje se unaprijed, najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za
idući mjesec.
Ako zaposlenik ispunjava uvjete iz stavka 1. ovog ĉlanka, a potreba posla iznimno
zahtjeva odlazak na sluţbeni put, ispunjen je uvjet za isplatu dnevnice.
Terenski dodatak isplaćuje se i za dane tjednog odmora, blagdane i neradne dane
propisane zakonom uz uvjet da zaposlenik stvarno u to vrijeme radi na terenu.
Naknada za korištenje privatnog automobila
Ĉlanak 77.
Ako zaposlenik po nalogu ravnatelja svojim automobilom obavlja poslove za potrebe
Vrtića, isplatit će mu se naknada za korištenje privatnog automobila u iznosu od 2,00 kune po
prijeĊenom kilometru.
Regres
Ĉlanak 78.
Zaposlenicima se moţe isplatiti regres za korištenje godišnjeg odmora, sukladno
financijskim mogućnostima, pod istim uvjetima i u istom iznosu koji se isplaćuje za
sluţbenike i namještenike u upravnim tijelima Grada Varaţdina.
Regres će se isplatiti jednokratno, u pravilu, najkasnije do dana poĉetka korištenja
godišnjeg odmora.
Novoprimljeni zaposlenici koji su koristili djelomiĉno, ili u potpunosti godišnji odmor
kod bivšeg poslodavca nemaju pravo na regres za godišnji odmor.
Zaposlenik koji ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, nema pravo na
cjelokupni iznos regresa za godišnji odmor iz ovog ĉlanka, već na njegov razmjerni dio, a koji
se izraĉunava na isti naĉin kao i razmjerno trajanje godišnjeg odmora.
Nagrade za blagdane
Ĉlanak 79.
Prigodom Dana Sv. Nikole mogu se, sukladno financijskim mogućnostima, isplatiti
sredstva za poklon djeci zaposlenika, mlaĊoj od 15 godina i koja navrše 15 godina u tekućoj
godini u kojoj se isplaćuje dar.
Visina neto iznosa sredstava za poklon djeci zaposlenika moţe se odrediti najviše do
iznosa za koji se, sukladno propisima, ne plaća porez na dohodak.
Ĉlanak 80.
Zaposlenicima se moţe, sukladno financijskim mogućnostima, isplatiti prigodna
godišnja nagrada za boţićne i uskrsne blagdane pod istim uvjetima i u istom iznosu koji se
isplaćuje za sluţbenike i namještenike u upravnim tijelima Grada Varaţdina.
Pravo na potpore
Ĉlanak 81.
Zaposlenik ili njegova obitelj imaju pravo na potpore u sluĉaju :
- smrti zaposlenika do visine maksimalnog neoporezivnog iznosa
- invalidnosti zaposlenika do visine maksimalnog neoporezivog iznosa
- smrti ĉlana uţe obitelji do visine maksimalnog neoporezivog iznosa
- neprekidnog bolovanja zaposlenika duţeg od 90 dana do visine maksimalnog
neoporezivog iznosa
- nastanka teške invalidnosti djece i supruţnika zaposlenika
- potpore djeci zaposlenika poginulog u Domovinskom ratu
-roĊenja djeteta zaposlenika do visine maksimalnog neoporezivog iznosa
- radi nabave medicinskih pomagala i pokrića participacije pri kupnji prijeko
potrebnih lijekova u inozemstvu
Pod teškom invalidnošću podrazumijeva se invalidnost utvrĊena od nadleţne
lijeĉniĉke komisije koja prelazi 70%.
Jubilarna nagrada
Ĉlanak 82.
Zaposlenik ima pravo na isplatu jubilarne nagrade za neprekidni staţ u Djeĉjem vrtiću
«Varaţdin» i njegovim pravnim prednicima (vjernost sluţbi), ako su osigurana sredstva, kad
navrši:
- 5 godina radnog staţa,
- 10 godina radnog staţa,
- 15 godina radnog staţa,
- 20 godina radnog staţa,
- 25 godina radnog staţa,
- 30 godina radnog staţa,
- 35 godina radnog staţa,
- 40 godina radnog staţa.
Visina jubilarnih nagrada odreĊuje se do visine neoporezivog dijela za tu namjenu
prema vaţećem Pravilniku o porezu na dohodak, dok visina jubilarne nagrade za 5 godina
radnog staţa iznosi 1.000,00 kuna neto.
Otpremnina za mirovinu
Ĉlanak 83.
Kad zaposlenik odlazi u mirovinu, Vrtić će mu isplatiti otpremninu u visini tri
prosjeĉne plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj u tri mjeseca prije odlaska u mirovinu,
sukladno propisima vaţećim u trenutku svake pojedine isplate.
Pravo iz prethodnog stavka ima radnik koji odlazi u starosnu, prijevremenu starosnu ili
invalidsku mirovinu.
Prilikom odlaska u mirovinu, zaposleniku koji ispunjava uvjete za ostvarenje prava na
starosnu ili prijevremenu mirovinu, prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju,
moţe se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena odreĊena starosna dob ili
navršen odreĊeni mirovinski staţ.
Otpremnine vezane uz prestanak sluţbe
Ĉlanak 84.
Zaposleniku kojem sluţba prestaje primjenom odredaba o stavljanju na raspolaganje,
sukladno zakonu, pripada pravo na otpremninu u iznosu od jedne trećine prosjeĉne mjeseĉne
plaće koju je zaposlenik ostvario u tri mjeseca prije prestanka rada za svaku navršenu godinu
rada, a najviše šest prosjeĉnih plaća isplaćenih tom zaposleniku u posljednja tri mjeseca.
Kod raĉunanja visine otpremnine iz stavka 1. ovog ĉlanka u sluĉajevima privremene
sprijeĉenosti za rad, za izraĉun neto prosjeĉne plaće zaposlenika uzimaju se zadnje neto plaće
koju je primao prije poĉetka privremene sprijeĉenosti za rad.
Otpremnina iz stavka 1. ovoga ĉlanka isplatit će se posljednjeg dana rada.
Radnim staţem zaposlenika za primjenu ovog ĉlanka smatra se neprekidni radni staţ u
Vrtiću sukladno ĉlanku 82. ovog Pravilnika.
Višak zaposlenika
Ĉlanak 85.
Ako Vrtić namjerava u razdoblju od 6 mjeseci otkazati sluţbu odnosno rad za
najmanje 5 zaposlenika, duţan je izraditi program zbrinjavanja viška zaposlenika. Na program
se primjenjuju odredbe Zakona o radu.
Prilikom izrade programa zbrinjavanja zaposlenika ravnatelj ili osoba koju on ovlasti
duţan je savjetovati se sa Sindikatom.
Zaposlenicima se moţe otkazati rad ako im mjerama iz programa zbrinjavanja viška
zaposlenika nije moguće osigurati zaposlenje u roku dva mjeseca od dana donošenja
programa.
Ĉlanak 86.
Zaposleniku starijem od 60 godina ne moţe prestati sluţba, odnosno rad bez prethodne
suglasnosti Sindikata.
Zaposlenik , iz prethodnog stavka za kojeg ne postoji mogućnost rasporeda, stavlja se
na raspolaganje do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, s time da do umirovljenja ima
pravo na naknadu plaće u visini koju je ostvario u mjesecu koji je prethodio mjesecu u kojem
je stavljen na raspolaganje.
VIII. PRESTANAK UGOVORA O RADU
Naĉin prestanka ugovora o radu
Ĉlanak 87.
Ugovor o radu prestaje :
1.smrću zaposlenika,
2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreĊeno vrijeme,
3. kada zaposlenik navrši 65 godina ţivota i 15 godina staţa osiguranja, ako se Vrtić i radnik
drukĉije ne dogovore,
4. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće
nesposobnosti za rad,
5. sporazumom zaposlenika i Vrtića,
6. otkazom,
7. odlukom nadleţnog suda .
Ĉlanak 88.
Neovisno o razlogu prestanka ugovora o radu, Vrtić je obvezan u roku osam dana od
dana prestanka radnog odnosa, zaposleniku vratiti sve njegove osobne isprave i uruĉiti mu
primjerak odjave s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.
U sluĉaju smrti zaposlenika , Vrtić je obvezan isprave iz prethodnog stavka uruĉiti
ĉlanovima obitelji zaposlenika.
Smatra se da je Vrtić ispunio obvezu uruĉivanja primjeraka odjave s obveznog
mirovinskog i zdravstvenog osiguranja ako zaposleniku uruĉi presliku propisanog obrasca
odjave ovjerenu od strane nadleţnih tijela mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.
Na zahtjev zaposlenika, Vrtić je obvezan zaposleniku izdati potvrdu o vrsti poslova
koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.
Sporazum o prestanku ugovora o radu
Ĉlanak 89.
Ponudu za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o radu mogu dati zaposlenik i
Vrtić.
Sporazum o prestanku ugovora o radu zakljuĉuje se u pismenom obliku i sadrţi osobito :
- podatke o strankama i njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu
- datum prestanka ugovora o radu.
Otkaz ugovora o radu
Ĉlanak 90.
Ugovor o radu mogu otkazati Vrtić i zaposlenik.
Kad otkazuje zaposlenik, otkazni rok ne moţe biti duţi od 30 dana, ako se zaposlenik i
Vrtić drugaĉije ne dogovore.
Redovni otkaz
Ĉlanak 91.
Vrtić moţe otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti
otkaz) ako za to ima opravdani razlog, u sluĉaju :
- ako prestane potreba za obavljanjem odreĊenog posla zbog
gospodarskih, tehniĉkih ili organizacijskih razloga (poslovno
uvjetovani otkaz),
- ako zaposlenik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze
iz radnog odnosa zbog odreĊenih trajnih osobina ili sposobnosti
(osobno uvjetovani otkaz),
- ako zaposlenik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim
ponašanjem zaposlenika).
Ĉlanak 92.
Poslovno ili osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako Vrtić ne moţe zaposliti
zaposlenika na nekim drugim poslovima ili ako Vrtić ne moţe obrazovati ili osposobiti
radnika za rad na nekim drugim poslovima.
Ĉlanak 93.
Pri odluĉivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, Vrtić mora voditi raĉuna o
trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdrţavanja koje terete zaposlenika.
Ĉlanak 94.
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanoga ponašanjem zaposlenika, Vrtić je duţan
zaposlenika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u
sluĉaju nastavka povrede obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano
oĉekivati od Vrtića da to uĉini.
Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem zaposlenika,
Vrtić je duţan omogućiti zaposleniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti
zbog kojih nije opravdano oĉekivati od Vrtića da to uĉini.
Ĉlanak 95.
Zaposlenik moţe otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok
navodeći za to razlog.
Izvanredni otkaz
Ĉlanak 96.
Vrtić i zaposlenik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na
neodreĊeno ili odreĊeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog
roka ( izvanredni otkaz ), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke
druge osobito vaţne ĉinjenice, uz uvaţavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih
stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.
Ĉlanak 97.
Osobito teškim povredama obveza iz radnog odnosa smatraju se :
1. namjerno i grubo odbijanje izvršavanja obveza iz ugovora o radu uslijed
kojih su za Vrtić mogle nastati ili su nastale teţe posljedice, znatnija
materijalna šteta, narušen ugled ustanove,
2. zlouporaba privremene sprijeĉenosti za rad zbog bolesti,
3. konzumiranje alkohola za vrijeme rada, ili dolazak na rad u pijanom stanju,
4. neopravdani izostanci s posla dva ili više dana u toku jednog mjeseca,
5. otuĊenje ili uništavanje imovine Vrtića u iznosu 5.000,00 kuna,
6. izazivanje nereda, grub i neciviliziran odnos prema drugim zaposlenicima
ili strankama,
7. nemaran i nepravilan odnos prema djeci koja su na ostvarivanju programa i
dr.
Ĉlanak 98.
Ugovor o radu moţe se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana
saznanja za ĉinjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Ĉlanak 99.
Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem ili radom zaposlenika, Vrtić je
duţan omogućiti zaposleniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih
nije opravdano oĉekivati od Vrtića da to uĉini.
Redoviti otkaz ugovora o radu na odreĊeno vrijeme
Ĉlanak 100.
Ugovor o radu sklopljen na odreĊeno vrijeme moţe se redovito otkazati samo ako je
takva mogućnost otkazivanja predviĊena ugovorom.
Oblik, obrazloţenje i dostava otkaza te tijek otkaznog roka
Ĉlanak 101.
Otkaz mora biti u pismenom obliku.
Vrtić mora u pismenom obliku obrazloţiti otkaz.
Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.
Otkazni rok poĉinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu..
Otkazni rok ne teĉe za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog i posvojiteljskog
dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog
pojaĉane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u
skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s teţim smetnjama u razvoju prema
posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta,
vršenja duţnosti graĊana u obrani, te u drugim sluĉajevima nenazoĉnosti zaposlenika na radu.
Otkazni rok
Ĉlanak 102.
U sluĉaju redovitog otkaza otkazni rok je najmanje:
- dva tjedna, ako je zaposlenik u radnom odnosu u Vrtiću proveo neprekidno manje od godinu
dana,
- mjesec dana, ako je zaposlenik u radnom odnosu u Vrtiću proveo neprekidno godinu dana,
- mjesec dana i dva tjedna, ako je zaposlenik u radnom odnosu u Vrtiću proveo neprekidno
dvije godine,
- dva mjeseca, ako je zaposlenik u radnom odnosu u vrtiću proveo neprekidno pet godina,
- dva mjeseca i dva tjedna, ako je zaposlenik u radnom odnosu u Vrtiću proveo neprekidno
deset godina,
- tri mjeseca, ako je zaposlenik u radnom odnosu u Vrtiću proveo neprekidno dvadeset i više
godina.
Zaposleniku koji je u Vrtiću proveo u radnom odnosu neprekidno 20 godina, otkazni
rok iz prethodnog stavka povećava se za dva tjedna ako je zaposlenik u trenutku otkazivanja
ugovora o radu navršio 50 godina ţivota, a za mjesec dana ako je navršio 55 godina ţivota.
Zaposleniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveza iz radnog odnosa
(otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrĊuje se otkazni rok u duţini polovice
otkaznih rokova utvrĊenih u stavku 1. i 2. ovog ĉlanka.
Ĉlanak 103.
Za vrijeme otkaznog roka, zaposlenik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada
najmanje ĉetiri sata tjedno radi traţenja novog zaposlenja.
Ĉlanak 104.
Ako zaposlenik na zahtjev Vrtića prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog
otkaznog roka, Vrtić mu je duţan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je
radio do isteka otkaznog roka.
IX. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA
Ĉlanak 105.
Zaposlenik koji smatra da mu je povrijeĊeno neko pravo iz radnog odnosa moţe u
roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeĊeno pravo, odnosno od dana
saznanja za povredu prava, zahtijevati od ravnatelja ostvarenje toga prava.
Ako ravnatelj u roku petnaest dana od dostave zahtjeva zaposlenika iz stavka 1. ovoga
ĉlanka ne udovolji tom zahtjevu, zaposlenik moţe u daljnjem roku od petnaest dana
zahtijevati zaštitu povrijeĊenog prava pred nadleţnim sudom.
Zaštitu povrijeĊenog prava pred nadleţnim sudom ne moţe zahtijevati zaposlenik koji
prethodno ravnatelju nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovog ĉlanka.
Ĉlanak 106.
Ako je zakonom ili drugim propisom koji obvezuje Vrtić predviĊen postupak mirnog
rješavanja nastalog spora, rok od petnaest dana za podnošenje zahtjeva sudu teĉe od dana
okonĉanja toga postupka.
Ĉlanak 107.
Rokovi iz ĉlanka 103. i 104. ne odnose se na potraţivanja naknade štete ili druga
novĉana potraţivanja iz radnog odnosa.
Ĉlanak 108.
Sve odluke u svezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s
radnim odnosom donosi ravnatelj ili Upravno vijeće , prema ovlastima koje su definirane u
Statutu Vrtića.
Odluke iz stavka 1. ovog ĉlanka dostavljaju se radniku izravno, uz potpis kojim
zaposlenik potvrĊuje primitak odluke.
Ako zaposlenik odbije primiti odluku ili ako se ne nalazi na poslu, odluka se
zaposleniku dostavlja preporuĉenom poštanskom pošiljkom na kućnu adresu.
Ako dostavu odluke na kućnu adresu nije moguće provesti na naĉin iz st. 3. ovog
ĉlanka, odluka će se istaknuti na oglasnoj ploĉi Vrtića. Istekom roka od osam dana od dana
isticanja odluke na oglasnoj ploĉi, dostava se smatra izvršenom.
X. NAKNADA ŠTETE
Odgovornost zaposlenika
Ĉlanak 109.
Zaposlenik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepaţnje uzrokuje
štetu Vrtiću, duţan je štetu nadoknadi.
Ĉlanak 110.
Ako štetu uzrokuje više zaposlenika, svaki zaposlenik odgovara za dio štete koji je
uzrokovao.
Ako se za svakog zaposlenika ne moţe utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra
se da su svi zaposlenici podjednako odgovorni i štetu nadoknaĊuju u jednakim dijelovima.
Ako je više zaposlenika uzrokovalo štetu kaznenim dijelom s umišljajem, za štetu
odgovaraju solidarno.
Ĉlanak 111.
Visina štete utvrĊuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako
ovih nema, procjenom vrijednosti oštećenih stvari.
Procjena vrijednosti oštećenih stvari vrši se putem vještaĉenja.
Ĉlanak 112.
Zaposlenik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepaţnje
uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je nadoknadio Vrtić, duţan je Vrtiću nadoknaditi iznos
naknade isplaćene trećoj osobi.
Odgovornost Vrtića
Ĉlanak 113.
Ako zaposlenik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Vrtić je duţan zaposleniku
nadoknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.
Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovog ĉlanka odnosi se i na štetu koju je Vrtić
uzrokovao zaposleniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.
Naknada plaće koju zaposlenik ostvari zbog nezakonitog otkaza ne smatra se
naknadom štete.
XI. ODNOS SA SINDIKATOM, DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA
Ĉlanak 114.
Poslodavac odnosno ustanova se obvezuje da će osigurati provedbu svih prava iz
podruĉja sindikalnog organiziranja i zaštite prava zaposlenika.
Ĉlanak 115.
Poslodavac se obvezuje da neće svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji naĉin
onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo zaposlenika da postane ĉlanom
sindikata.
Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat će svaki pritisak od strane
poslodavca na ĉlanove sindikata da istupe iz sindikalne organizacije.
Ĉlanak 116.
Sindikat je duţan obavijestiti poslodavca o izboru, odnosno imenovanju sindikalnog
povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.
Ĉlanak 117.
.
Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti
i to tri sata po ĉlanu sindikata godišnje.
Pod brojem ĉlanova sindikata smatra se broj zaposlenika u Vrtiću kojima se vrši
ustega ĉlanarine.
Poslodavac je duţan sindikalnom povjereniku, pored prava iz stavka 1. ovog ĉlanka,
omogućiti i izostanak iz sluţbe, odnosno s rada uz naknadu plaće zbog pohaĊanja sindikalnih
sastanaka, teĉajeva, osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencije, kako u zemlji, tako i
u inozemstvu.
Ĉlanak 118.
Kada sindikalni povjerenik dio svoga radnog vremena posvećuje sindikalnim
zadaćama, a dio svojim redovnim radnim obvezama, tada se njegove obveze iz sluţbe
odnosno radnog odnosa ureĊuju pisanim sporazumom zakljuĉenim izmeĊu sindikata i
ustanove.
Ĉlanak 119.
.
Sindikalni povjerenik ne moţe zbog obavljanja sindikalne aktivnosti biti pozvan na
odgovornost niti doveden u nepovoljni poloţaj u odnosu na druge zaposlenike.
Ĉlanak 120.
.
Za vrijeme obnašanja duţnosti sindikalnog povjerenika i šest mjeseci po isteku te
duţnosti, sindikalnom povjereniku a bez suglasnosti Sindikata,nije moguće:
1. otkazati ugovor o radu
2. na drugi naĉin staviti ga u nepovoljniji poloţaj u odnosu na njegove dotadašnje uvjete
rada i u odnosu na ostale radnike
Ĉlanak 121.
Prije donošenja odluka vaţnih za poloţaj zaposlenika, Poslodavac mora o tome
obavijestiti sindikalnog povjerenika ili drugog ovlaštenog predstavnika Sindikata i mora mu
priopćiti podatke vaţne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na poloţaj
zaposlenika.
Vaţnim odlukama iz stavka 1. ovoga ĉlanka smatraju se osobito odluke o:
- donošenju, izmjeni i dopuni akata kojima se reguliraju prava iz rada i po osnovi rada
zaposlenika
- planu zapošljavanja, premještaju i otkazu sluţbe, odnosno rada,
- mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu,
- promjene u organizaciji i naĉinu rada,
- planu godišnjih odmora,
- rasporedu radnog vremena,
- noćnom radu,
- donošenju programa zbrinjavanja viška zaposlenika.
Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni predstavnik Sindikata moţe se o dostavljenom
prijedlogu odluka iz stavka 1. ovog ĉlanka oĉitovati u roku osam dana.
Poslodavac, prije donošenja odluke iz stavka 1. ovog ĉlanka, duţan je razmotriti
dostavljene primjedbe sindikalnog povjerenika.
Ĉlanak 122.
.
Poslodavac je duţan razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata u
svezi s ostvarenjem prava, obveza i odgovornosti iz rada i po osnovi rada, i o zauzetim
stajalištima duţan je u roku od osam dana od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i
zahtjeva izvijestiti Sindikat.
Poslodavac je duţan, na zahtjev sindikalnog povjerenika, primiti ga na razgovor i s
njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku zaposlenika,
najkasnije 8 dana od primitka pisanog zahtjeva za prijem.
Ĉlanak 123.
Poslodavac je duţan, bez naknade, osigurati za rad Sindikata najmanje sljedeće uvjete:
- prostoriju za rad u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za
odrţavanje sindikalnih sastanaka,
- pravo na korištenje telefona, telefaksa te drugih raspoloţivih tehniĉkih pomagala,
- slobodu sindikalnog izvješćivanja i podjelu tiska,
- obraĉun i ubiranje sindikalne ĉlanarine, a, po potrebi, i drugih davanja preko
isplatnih lista u raĉunovodstvu odnosno prilikom obraĉuna plaća doznaĉiti ĉlanarinu na raĉun
Sindikata, a temeljem pisane izjave ĉlanova Sindikata (pristupnica i sl.).
Ĉlanak 124.
U provoĊenju mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i obvezu osobito:
- sudjelovati u planiranju mjera za unapreĊivanje uvjeta rada,
- biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje zaposlenika,
- primati primjedbe zaposlenika na primjenu propisa i provoĊenje mjera zaštite na
radu,
- biti nazoĉan inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svim zapaţanjima
zaposlenika,
- pozvati inspektora zaštite na radu kada ocijeni da su ugroţeni ţivot i zdravlje
zaposlenika, a poslodavac to propušta ili odbija uĉiniti,
- školovati se za obavljanje poslova zaštite na radu, stalno proširivati i unapreĊivati
svoje znanje, pratiti i prikupljati informacije odgovarajuće za rad na siguran naĉin,
- staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,
- svojom aktivnošću poticati ostale zaposlenike za rad na siguran naĉin.
XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Ĉlanak 125.
Ovaj Pravilnik je usvojen kada ga prihvati Upravno vijeće Vrtića većinom glasova
prisutnih ĉlanova.
Ĉlanak 126.
Ovaj Pravilnik dostavit će se sindikalnom povjereniku Sindikata odgoja i obrazovanja
Hrvatske, Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske i Radniĉkom
vijeću Vrtića.
Ĉlanak 127.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana njegove objave na oglasnoj ploĉi
Vrtića.
Ĉlanak 128.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika, prestaje vaţiti Pravilnik o radu Djeĉjeg vrtića
“Varaţdin” od 30. srpnja 2007. godine, Izmjene i dopune Pravilnika o radu od 28.veljaĉe
2008. godine i Izmjene i dopune Pravilnika o radu od 15.listopada 2008. godine.
PREDSJEDNIK
UPRAVNOG VIJEĆA
DJEĈJEG VRTIĆA “VARAŢDIN”
Enriko Parlaj
Klasa: 601-02/12-01/8
Urbroj: 2186-380-12-5
Varaţdin,12.12.2012
Ovaj Pravilnik objavljen je na oglasnoj ploĉi Vrtića
31.12.2012, a stupio je na snagu 08.01.2013.
