1

Na osnovu člana 107. Zakona o radu (»Službene novine Federacije BiH« broj 43/99, 32/00 i

29/03), člana 90. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (»Službene novine Kantona Sarajevo«

broj:10/04 i 21/06), člana 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost osnovnog obrazovanja u Kantonu

Sarajevo (»Službene novine Kantona Sarajevo« broj 24/06 i 30/10) i člana 119. Pravila JU OŠ

«Šejh Muhamed ef.Hadžijamaković« Sarajevo, Školski odbor JU OŠ «Šejh Muhamed ef.

Hadžijamaković « na sjednici održanoj dana 15.03.2011. godine, d o n o s i

PRAVILNIK O RADU JAVNE USTANOVE OSNOVNE ŠKOLE

»Šejh Muhamed ef. Hadžijamaković«

I OPĆE ODREDBE Član 1.

Ovim Pravilnikom u JU OŠ "Šejh Muhamed ef.Hadžijamaković" (u daljem tekstu: Škola) regulišu

se prava i obaveze zaposlenika iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, a naročito: radni

odnos, radno vrijeme, odmori i odsustva, zaštita zdravlja i sigurnost na radu, plaće, naknade plaća i

nagrade, zaštita prava zaposlenika, stručno usavršavanje i osposobljavanje za rad, odgovornosti

iz radnog odnosa, prestanak ugovora o radu direktora, pomoćnika direktora, nastavnika, profesora,

pedagoga, bibliotekara, sekretara, računovodstveno-finansijskog radnika, domara, noćnog čuvara,

ložača, servirke, higijeničarke i drugih zaposlenika angažovanih na osnovu ugovora o radu, kao i

druga pitanja koja nisu regulisana Zakonom o radu, Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju,

Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine i Kolektivnim

ugovorom za djelatnost osnovnog obrazovanja u Kantonu Sarajevo.

Član 2.

Na prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa, koja nisu regulisana ovim Pravilnikom,

primjenjuje se Zakon o radu (»Službene novine Federacije BiH« broj: 43/09, 32/00 i 29/03),

Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju (»Službene novine Kantona Sarajevo« broj: 10/04, 21/06

i 26/08), Opći kolektivni ugovor za teritoriju Federacije BiH (»Službene novine Federacije BiH«

broj: 54/05), Kolektivni ugovor za djelatnost osnovnog obrazovanja u Kantonu Sarajevo

(»Službene novine Kantona Sarajevo« broj: 24/06 i 30/10), kao i bliži propisi koje iz određenih

oblasti (ocjenjivanje i napredovanje, program stručnog ispita i način polaganja, jedinstveni kriteriji

za iskazivanje prestanka potrebe za zaposlenicima koji su djelimično ili potpuno ostali bez radnih

zadataka i dr.) koje donosi Vlada Kantona Sarajevo ili ministar/ministrica, odnosno drugi pozitivni

propisi.

II RADNI ODNOS

a) Prijem u radni odnos i način prijema

Član 3.

U radni odnos u školu može biti primljeno lice koje ispunjava opće i posebne uslove utvrđene

Zakonom i ovim Pravilnikom.

2

Opći uslovi su:

- punoljetnost,

- opća zdravstvena sposobnost,

- državljanstvo Bosne i Hercegovine,

- da nije osuđivano za krivično djelo koje po zakonu predstavlja smetnju za zasnivanje

radnog odnosa u osnovnoj školi, odnosno da se protiv tog lica ne vodi krivični postupak.

Posebni uslovi su:

- stručna sprema za radna mjesta,

- drugi uslovi za pojedina radna mjesta utvrđeni Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i

sistematizaciji radnih mjesta.

Član 4.

O potrebi prijema zaposlenika, radi zasnivanja radnog odnosa na neodređeno ili određeno vrijeme,

odlučuje direktor škole u skladu sa Pedagoškim standardima i normativima za osnovno

obrazovanje.

Po pitanju prijema u radni odnos direktora i pomoćnika direktora škole, odlučuje Školski odbor u

sladu sa Pravilima škole i Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju.

Član 5.

Svi zaposlenici škole moraju obaviti odgovarajući ljekarski pregled do početka školske godine.

Ako se u toku godine ukaže potreba za prijemom novog zaposlenika, prijem u radni odnos ne može

se izvršiti bez odgovarajućeg ljekarskog uvjerenja.

U školi ne može raditi lice koje je alkoholičar ili ovisnik o narkoticima.

Zaposlenik koji, u toku trajanja radnog odnosa u školi oboli od zarazne ili duševne bolesti, ne može

obavljati odgojno-obrazovni rad sve dok bolest traje.

Član 6.

Direktor škole u okviru svojih nadležnosti vezanih za realizaciju Nastavnog plana i

programa, blagovremeno utvrđuje postojanje upražnjenog radnog mjesta u školi.

Na osnovu utvrđenog postojanja upražnjenog radnog mjesta, direktor škole dostavlja zahtjev

Ministarstvu obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo za popunu upražnjenog radnog mjesta sa liste

zaposlenika za čijim radom je djelimično ili potpuno prestala potreba koja se vodi u Ministarstvu.

Član 7.

Upražnjena radna mjesta u osnovnim školama prvo se popunjavaju preuzimanjem zaposlenika sa

liste zaposlenika za čijim radom je djelimično ili potpuno prestala potreba u odnosu na ugovor koji

su zaključili sa poslodavcem na osnovu javnog konkursa, koja se vode u Ministarstvu, odnosno na

osnovu javnog konkursa za koji je potrebna, prethodna pisana saglasnost Ministarstva.

Javni konkurs se istovremeno objavljuje u sredstvima javnog informisanja i na službenoj web

stranici Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo.

Član 8.

Na osnovu odluke direktora o potrebi prijema u radni odnos škola provodi postupak preuzimanja

lica sa odgovarajućom stručnom spremom i drugim općim i posebnim uslovima sa Liste

3

zaposlenika za čijim radom je djelimično ili potpuno prestala potreba, koja se vodi u Ministarstvu

obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo u skladu sa Pravilnikom sa kriterijima za iskazivanje

prestanka potrebe za zaposlenicima koji su djelimično ili potpuno ostali bez radnih zadataka i

postupak popune upražnjenih radnih mjesta u osnovnim i srednjim školama kao javnim

ustanovama na području Kantona Sarajevo (»Službene novine Kantona Sarajevo« broj: 34/09).

Član 9.

Direktor škole u okviru svojih nadležnosti vezanih za realizaciju Nastavnog plana i programa,

blagovremeno utvrđuje postojanje upražnjenog radnog mjesta u školi. Na osnovu utvrđenog

postojanja upražnjenog radnog mjesta, direktor škole dostavlja zahtjev Ministarstvu obrazovanja i

nauke Kantona Sarajevo za popunu upražnjenog radnog mjesta sa liste.

Član 10.

Ukoliko postupak preuzimanja zaposlenika sa Liste zaposlenika za čijim radom je potpuno ili

djelimično prestala potreba iz bilo kojeg razloga nije moguće realizovati, direktor škole, podnosi

pismeni prijedlog Školskom odboru za raspisivanje konkursa za prijem uposlenika u školu, te

predlaže Školskom odboru imenovanje Komisiju za izbor zaposlenika. Prije raspisivanja javog

konkursa, obaveza direktora škole je da za svako pojedinačno upražnjeno radno mjesto pribavi

prethodnu pisanu saglasnost Ministarstva.

Prijedlog direktora sadrži sljedeće podatke:

1. Naziv radnog mjesta;

2. Potreban broj uposlenika za prijem;

3. Uslovi u pogledu stručne spreme u skladu sa nastavnim planom i programom koji reguliše

profil i stručnu spremu nastavnika i stručnih saradnika, odnosno uslove u pogledu stručne

spreme u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta;

4. Naznaku prijema na neodređeno ili određeno vrijeme;

5. Naznaku (uz navođenje razloga) da nije realizovan postupak preuzimanja zaposlenika sa Liste

zaposlenika za čijim radom je djelimično ili potpuno prestala potreba koja se vodi u

Ministarstvu

6. Naznaku probnog rada ili bez probnog rada i trajanje istog.

U konkursu za prijem u radni odnos u skladu sa nastavnim planom i programom i u skladu sa

Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, utvrđuje se profil i stručna

sprema kao i drugi uslovi neophodni za prijem u radni odnos. Konkurs za prijem u radni odnos

raspisuje se u dnevnoj štampi i rok za objavu ne može biti kraći od 8 niti duži od 15 dana.

Konkurs se istovremeno objavljuje na službenoj web stranici Ministarstva obrazovanja i nauke

Kantona Sarajevo. Nepotpune, neblagovremene i neuredne prijave na konkurs neće se razmatrati.

Član 11.

Komisija iz člana 11. ovog Pravilnika je privremeno radno tijelo Školskog odbora, a sastoji se od 3

do 5 članova, uključujući i predsjednika komisije i mandat joj traje do okončanja konkursnog

postupka.

Član 12.

Komisija za prijem zaposlenika, koju je imenovao Školski odbor, u roku od 3 dana od dana isteka

vremena za podnošenje prijave na konkurs, pristupa obradi prispjelih prijava.

4

Obrada prispjelih prijava na konkurs u smislu odredaba ovog Pravilnika podrazumijeva:

- razmatranje svih prispjelih prijave sa stanovišta blagovremenosti i potpunosti prijava,

- utvrđivanje koji kandidati ne ispunjavaju uslove konkursa u pogledu stručne spreme i

drugih traženih uslova,

- utvrđivanje liste kandidata koji u potpunosti ispunjavaju uslove konkursa, (lista se sačinjava

po redoslijedu prispijeća prijava na konkurs i ovako sačinjeni redoslijed ne obavezuje

Komisiju za utvrđivanje konačnog prijedloga za prijem u radni odnos,

- utvrđivanje konačnog prijedloga kandidata za prijem u radni odnos i dostavljanje istog

direktoru škole radi donošenja odluke o prijemu kandidata u radni odnos,

Nepotpunu i neblagovremenu prijavu na konkurs, Komisija ne može uvrstiti na listu kandidata za

prijem.

Član 13.

Komisija za izbor zaposlenika radi u sjednicama i odluke donosi većinom glasova ukupnog broja

izabranih članova.

Na prijedlog za izbor zaposlenika direktor škole vrši izbor i postavljanje zaposlenika.

Prijem u radni odnos vrši se rješenjem koje sadrži:

1. Ime i prezime kandidata koji se prima u radni odnos; 2. Naziv radnog mjesta; 3. Stručna sprema; 4. Vrijeme trajanja radnog odnosa (neodređeno ili određeno vrijeme); 5. Trajanje probnog rada (ako je predviđen konkursom); 6. Datum stupanja na posao.

Izabrani kandidat stupa na posao nakon što rješenje o prijemu u radni odnos postane konačno.

Kada je predviđen probni rad, kandidati koji nisu primljeni u radni odnos, a ispunjavaju sve uslove

javnog konkursa predstavljaju rezervnu listu uspješnih kandidata i ta lista se čuva do isteka

probnog rada za izabranog kandidata i koristi se pod uslovom da je zbog nezadovoljavajuće ocjene

rada, u toku trajanja probnog rada, donijeto rješenje o prestanku radnog odnosa izabranom

kandidatu.

Član 14.

Zaposlenici sa Liste zaposlenika za čijim je radom djelimično ili potpuno prestala potreba, koji su

Rješenjem ministra raspoređeni u određenu školu primaju se u radni odnos na neodređeno radno

vrijeme ili ga Škola angažuje na određeno vrijeme bez raspisivanja Javnog konkursa i sa njim

zaključuje Ugovor o radu, odnosno izdaje mu se rješenje o angažmanu.

Član 15.

Odluka o izboru kandidata sa Liste kandidata koji je utvrdila Komisija za izbor zaposlenika po

raspisanom konkursu, dostavlja se izabranom kandidatu i licima koja su učestvovala na konkursu

u roku od 3 (tri) dana od dana donošenja odluke.

Član 16.

U Odluci o izabranom kandidatu naglašava se pravna pouka i rok za podnošenje prigovora u

pismenoj formi lično ili putem pošte na adresu škole koji ne može biti kraći od 3 niti duži od 8

dana.

5

Izjavljena žalba na odluku o izboru kandidata za određeno radno mjesto zadržava odluku o izboru

do izvršenja.

Školski odbor, dužan je razmotriti žalbu, žalitelja i o tome donijeti odluku u roku od 8 dana od

dana prijema žalbe.

Odluka Školskog odbora po žalbi je konačna.

Član 17.

U odluci koja se dostavlja izabranom kandidatu naglašava se kada je isti dužan otpočeti sa radom u

školi. Ako izabrani kandidat ne otpočne sa radom u predviđenom roku smatra se da nije ni izabran.

U tom slučaju, direktor škole može donijeti odluku o izboru kandidata za upražnjeno radno mjesto

iz reda prijavljenih kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa sa Liste kandidata koji je utvrdila

Komisija za prijem zaposlenika ili predložiti da se raspiše novi konkurs.

Član 18.

Izuzetno nastavnici/nastavnice i stručni saradnici/saradnice, mogu biti angažovani na određeni

vremenski period u školi i bez javnog konkursa, a najduže do 3 (tri) mjeseca, a ostali zaposlenici u

skladu sa Zakonom o radu.

Konkurs za prijem u radni odnos ne mora se raspisati u slučajevima:

- izbora zaposlenika na određeni vremenski period usljed bolovanja, korištenja plaćenog i

neplaćenog odsustva i u drugim opravdanim iznenadnim odsutnostima zaposlenika,

- za obavljanje vanrednih, privremenih ili povremenih poslova čiji se opseg privremeno

povećao,

- u drugim sličnim slučajevima.

Odluku o izboru zaposlenika u smislu pethodnog stava, donosi direktor škole.

Član 19.

Nastavnici/nastavnice ili stručni saradnici/saradnice koji nemaju propisane kvalifikacije, mogu biti

angažirani u školi na određeno vrijeme, najduže do tri mjeseca, pod uslovom da se na javni

konkurs nije prijavio kandidat koji ispunjava uslove propisane Zakonom i drugim propisima.

Nastava koju izvode nastavnici/nastavnice iz prethodnog stava se verifikuje u skladu sa

Pravilnikom koji donosi ministar/ministrica.

b) Zasnivanje radnog odnosa

Ugovor o radu

Član 20.

Radni odnos zasniva se zaključivanjem ugovora o radu između izabranog zaposlenika i poslodavca.

Zaposlenik u smislu ovog Pravilnika je: direktor, pomoćnik direktora, nastavnik, stručni saradnik,

saradnik i zaposlenici za obavljanje drugih poslova osnovnih djelatnosti osnovne škole, tehničkih i

pomoćno - tehničkih poslova (u daljnjem tekstu: zaposlenik), u skladu sa općim i posebnim

uslovima. Poslodavac u smislu ovog pravilnika je Vlada Kantona Sarajevo i osnovna škola sa

svojim osnivačem kod koje je zaposlenik u radnom odnosu i obavlja određene poslove i zadatke i

po tom osnovu poslodavac izvršava obaveze iz radnog odnosa u skladu sa Zakonom, Kolektivnim

ugovorom i ovim Pravilnikom.

6

Član 21.

Osoba koja ima opću zdravstvenu sposobnost, utvrđenu od strane nadležne zdravstvene ustanove,

može zaključiti ugovor o radu u školi.

Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi i sadrži podatke propisane Zakonom.

Prilikom zaključivanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad, koji ne može trajati duže od 6

mjeseci.

Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok iznosi najmanje 7 dana.

Član 22.

Ugovor o radu zaključuje se na neodređeno vrijeme, ako zakonom, Kolektivnim ugovorom za

djelatnost osnovnog obrazovanja u Kantonu Sarajevo ili ovim Pravilnikom nije drugačije određeno.

Član 23.

Ugovor o radu se može zaključiti na određeno vrijeme u slijedećim slučajevima:

- zamjene odsutnog zaposlenika do povratka odsutnog zaposlenika, a najduže do dvije

godine;

- za obavljanje vanrednih, privremenih ili povremenih poslova čiji se obim privremeno

povećao, u skladu sa općim aktom poslodavca;

- do povratka zaposlenika sa izborne funkcije;

- do povratka zaposlenika sa rada u eksteritorijalnoj školi;

- drugim slučajevima utvrđenim Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu, u trajanju ne

dužem od dvije godine.

Pod povećanim obimom poslova u smislu ovog Pravilnika podrazumijeva se: povećani neposredno

odgojno - obrazovni rad u razrednoj ili predmetnoj nastavi u školskoj godini, usljed povećanog

broja upisane djece, ili povećana nastavna norma za određene predmete, koja je rezultat Nastavnog

plana i programa, a povećani obim (povećani časovi) nisu se mogli rasporediti na

nastavnike/nastavnice razredne ili predmetne nastave u okviru propisane norme nastavnih sati

sedmično. Pod povećanim obimom podrazumijeva se i povećani obim poslova direktora, sekretara

i stručnog saradnika i ostalih radnika, a koji je rezultat povećanog broja upisa djece, čime su se u

skladu sa pedagoškim standardima, stekli uslovi za prijem na određeno vrijeme pomoćnika

direktora, administrativnog radnika ili stručnog saradnika.

Ugovor o radu zaključen na određeno vrijeme prestaje istekom roka utvrđenog tim ugovorom.

Član 24.

Škola može, u skladu sa Zakonom, Ugovorom o sufinasiranju zapošljavanja osoba sa VSS i VŠ ili

drugim propisom Kantona, sa pripravnikom zaključiti ugovor o obavljanju pripravničkog staža.

Ugovor se zaključuje u pisanoj formi i to na onoliko vremena koliko traje priravnički staž

propisan za zanimanje na koje se odnosi, odnosno na onoliko vremena koliko je propisano

Ugovorom o sufinasiranju zapošljavanja osoba sa VSS i VŠ.

Ako se zapošljava lice u skladu sa ugovorom o sufinasiranju osoba sa VSS i VŠ, pripravniku

pripada osnovna plaća u skladu sa tim Ugovorom.

7

Član 25.

Status pripravnika ima osoba sa odgovarajućom stručnom spremom koja se prvi put zapošljava radi

osposobljavanja za samostalan rad u struci.

Zaposlenici škole koji nemaju radno iskustvo, a imaju VŠS i VSS spremu, a primljeni su u radni

odnos, imaju status pripravnika.

Pripravnički rad u školi traje najmanje šest mjeseci, a najviše godinu, i po završetku pripravničkog

staža pripravnik/pripravnica je obavezan/obavezna položiti stručni ispit.

Do položenog stručnog ispita pripravniku pripada osnovna plaća odgovarajućeg radnog mjesta,

umanjena u iznosu od 10%.

Član 26.

Škola je dužna pripravniku koji se osposobljava za poslove nastavnika/nastavnice, stručnog

saradnika/saradnice izdati rješenje o pripravničkom stažu sa rokom polaganja stručnog ispita i

odrediti mentora koji će ga pripremati za ispit.

Član 27.

Nakon završenog pripravničkog staža pripravnik polaže stručni ispit u skladu sa posebnim

Pravilnikom o polaganju stručnog ispita koji donosi Ministar obrazovanja i nauke Kantona

Sarajevo.

Ako pripravnik/pripravnica u školi ne položi stručni ispit u roku nazanačenom u rješenju, prestaje

mu pripravnički rad u školi.

Ako pripravnik u roku od 12 mjeseci ne položi stručni ispit prestaje mu radni odnos.

Član 28.

Način osposobljavanja pripravnika, način i vrijeme polaganja pripravničkog ispita, uređuju se

propisima koje donosi Ministar obrazovanja i nauke.

Član 29.

Stručni ispit za zaposlenike na poslovima za podršku osnovnoj djelatnosti, a koji imaju najmanje

SSS polaže se u skladu sa posebnim programom, pod uslovom da je drugim propisom predviđeno

polaganje stručnog ispita za ova radna mjesta.

Član 30.

Troškove prvog polaganja stručnog ispita snosi Škola, a u ponovljenom slučaju zaposlenik.

c) Volonterski rad

Član 31.

Osobama bez radnog iskustva škola može omogućiti volonterski rad, a da ih pritom ne zaposli.

Ugovor o volonterskom radu se zaključuje u pismenom obliku.

Volonterski rad može trajati najduže godinu dana, koliko i pripravnički staž, ako to zakonom nije

drugačije regulisano.

8

Licu, za vrijeme obavljanja volonterskog rada, osigurava se odmor u toku rada kao i za zaposlenike

u radnom odnosu i prava po osnovu osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti, u

skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

d) Razredništvo, sekcije i aktivi

Član 32.

Direktor škole, u skladu sa potrebama rada, na osnovu odluke Nastavničkog vijeća, donosi

Rješenje o rasporedu poslova nastavnika/nastavnica u okviru radne sedmice za svaku školsku

godinu.

Rješenju o rasporedu poslova iz prethodnog stava treba da sadrži: ime i prezime nastavnika,

predmet koji predaje, broj časova redovne nastave, broj časova za pregled pismeniha zadataka, broj

časova za pripremu, broj časova za ostale oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada, kao i broj

časova za stručno usavršavanje, za rad u stručnim organima, za inovacije, za saradnju sa

roditeljima, za rad na pedagoškoj dokumentaciji, za dežurstvo i za ostale poslove.

Ovako utvrđen raspored poslova nastavnika/nastavnica, i pod uslovom da je isti u toku mjeseca i

realizovan, (kako je rasporedom utvrđeno), služi kao osnov za obračun plaće.

e) Izmjenjene okolnosti

Član 33.

Direktor škole, u skladu sa potrebama rada u toku trajanja radnog odnosa, odlukom raspoređuje

nastavnike sa jednog na drugo nastavničko radno mjesto.

Ako je zbog izmijenjenih okolnosti (smanjenja nastavne norme i slično) došlo do izmijenjenih

okolnosti u odnosu na ranije potpisani ugovor o radu, otkazuje se ugovor o radu i istovremeno

nudi zaposleniku, u skladu sa kvalifikacijama i potrebama škole zaklljučivanje ugovora o radu pod

izmijenjenim okolnostima.

Ako nastavnik/nastavnica, stručni saradnik/saradnica odbije da potpiše ugovor o radu pod

izmijenjenim okolnostima, prestaje mu radni odnos.

f) Ocjenjivanje i napredovanje zaposlenika

Član 34.

Rad nastavnika/nastavnica i stručnih saradnika/saradnica se prati i ocjenjuje u skladu sa

Pravilnikom koji donosi Ministar obrazovanja i nauke uz obavezne konsultacije sa predstavnicima

sindikata.

Zaposlenici napreduju prema iskazanoj stručnoj sposobnosti, uspjehu u radu i godinama staža.

Stručna sposobnost i uspjeh u radu iskazuju se kroz ocjenu rada zaposlenika.

Zaposlenici napreduju u više zvanje u okviru istog stepena školske spreme.

Zaposlenici koji su u toku nastavne godine radili manje od 6 mjeseci ne ocjenjuju se za tu godinu,

bez obzira na razloge.

U slučajevima kada je protiv zaposlenika pokrenut postupak za utvđivanje odgovornosti zbog teške

povrede dužnosti ili je zaposlenik udaljen sa dužnosti, zaustavlja se računanje vremena za

unapređivanje zaposlenika, dok traje postupak za utvrđivanje odgovornosti.

Ukoliko nakon provedenog postupka za utvrđivanje odgovornosti zbog teške povrede dužnosti,

zaposlenik bude oslobođen od odgovornosti ili teška povreda dužnosti bude prekvalifikovana u

lahku povredu dužnosti, prethodno zaustavljeno vrijeme za napredovanje zaposlenika uračunava se

u vrijeme za unapređivanje zaposlenika u viši platni razred.

9

Član 35.

Službena zvanja zaposlenika iz osnovne djelatnosti škole su osnovna i posebna.

Osnovna zvanja su utvrđena Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,

a posebna zvanja utvrđuju se rješenjem direktora škole u skladu sa Pravilnikom o ocjenjivanju,

napredovanju i sticanju stručnih zvanja, koji donosi ministar obrazovanja i nauke.

Član 36.

Rad zaposlenika na poslovima sekretara i računovodstvenog radnika (u daljem tekstu: službenik)

ocjenjuje direktor škole.

Ocjena rada utvrđuje se rješenjem. Službenik se ocjenjuje jednom u dvije godine na osnovu

redovnog praćenja rada i rezultata postignutih u realizaciji poslova predviđenih opisom radnog

mjesta na kojem se nalazi, s tim da se ne ocjenjuje službenik koji je u kalendarskoj godini radio

manje od šest mjeseci bez obzira na razloge.

Službenici se unapređuju u više službeno zvanje prema iskazanoj stručnoj sposobnosti i uspjehu u

radu i godinama službe, u okviru istog stepena školske spreme.

Službenik u toku službe ne može biti vraćen u niže službeno zvanje od onog koje je stekao.

Na ocjenu o svom radu zaposlenik ima pravo žalbe Školskom odboru u roku od 8 (osam) dana od

dana prijema rješenja o ocjenjivanju.

Školski odbor je dužan donijeti rješenje u roku od 15 (petnaest) dana nakon prijema prigovora.

Član 37.

Predmet ocjenjivanja i broj bodova utvrđuje se prema rezultatima rada koje je službenik postigao u

dvije godine na blagovrmenom, pravilnom, zakonitom i stručnom obavljanju svih poslova svog

radnog mjesta i to:

1. kvalitetno, efikasno, stručno i blagovremeno obavljanje poslova, do 25 bodova,

2. predanost i marljivost u službi, korektan odnos prema sredstvima

za rad, racionalno korištenje radnog vremena i prisutnost na poslu, do 15 bodova,

3. iskazivanje ličnih osobina na poslu kao što su odnosi i ponašanje

prema strankama i radnim kolegama, do 10 bodova.

4. obavezno stručno obrazovanje i usavršavanje (kursevi, seminari i sl.) do 10 bodova.

Član 38.

Opisne ocjene rada su:

1. naročito uspješan (broj bodova 45-50)

2. uspješan (broj bodova 30-44)

3. dobar (broj bodova 20-29)

4. adovoljava (broj bodova 10-19)

5. nezadovoljava. (broj bodova 0- 9)

Ocjena nezadovoljava mora biti posebno obrazložna.

Član 39.

Postupak za napredovanje u više zvanje sekretara i računovodstvenog radnika može

se pokrenuti najranije 5 godina nakon izbora u prethodno zvanje.

Posebna službena zvanja službenika su, u okviru istog stepena školske spreme, mogu biti:

10

- samostalni stručni saradnik

- viši stručni saradnik

- stručni saradnik savjetnik.

III RADNO VRIJEME I RASPORED RADNOG VREMENA

1. Radno vrijeme

Član 40.

Puno radno vrijeme u školi iznosi 40 sati sedmično. Četrdesetsatna radna sedmica

nastavnika/nastavnica i stručnih saradnika/saradnica utvrđuje se godišnjim programom rada škole,

a u skladu sa nastavnim planom i programom i Pedagoškim standardima i normativima.

U okviru 40-satne radne sedmice zaposlenici u neposrednom odgojno-obrazovnom radu u

osnovnoj školi imaju broj nastavnih sati za realizaciju redovne nastave, sedmično vrijeme za

pripremu nastave, pregled pismenih radova, ostale oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada

(razredništvo, sekcije, dopunska, dodatna, fakultativna nastava...), stručno usavršavanje, rad u

stručnim organima škole, inovacije, rad na pedagoškoj dokumentaciji, saradnja sa roditeljima,

dežurstvo, individualni rad sa učenicima i ostali poslovi u skladu s utvrđenim Pedagoškim

standardima i normativima i Pravilnikom o radu.

Zaposlenik može imati najviše 6 sati dnevno neposredno odgojno-obrazovnog rada u kontinuitetu.

U skladu sa obavezama utvrđenim ugovorom o radu te godišnjim planom i programom rada i na

osnovu pedagoških standarda i normativa, zaposleniku se izdaje pojedinačni akt (Rješenje o

rasporedu poslova nastavnika/nastavnica u okviru 40-satne radne sedmice) najkasnije 15 dana po

usvajanju godišnjeg programa rada.

Nastavnik/nastavnica u okviru radne sedmice može imati najviše 25 časova svih vrsta i oblika

neposrednog odgojno-obrazovnog rada koji se ostvaruje u školi.

Član 41.

Časove koje zaposlenik koji učestvuje neposredno u odgojno-obrazovnom radu ima preko nastavne

norme utvrđene pedagoškim standardima i normativima, ako su po nalogu direktora, smatraju se

prekovremenim radom.

U slučaju iznenadnog povećanja obima poslova ili kada se do određenog roka treba izvršiti neke

poslove koje nije moguće izvršiti u redovnom vremenu zaposlenik je, na zahtjev direktora škole,

obavezan raditi duže od punog radnog vremena, u skladu sa odredbama člana 76. Zakona o

osnovnom odgoju i obrazovanju Kantona Sarajevo.

Prekovremeni rad za zaposlenike u neposrednom odgojno-obrazovnom radu ne može trajati više od

10 sati nastave sedmično iznad nastavne norme, dok ne prestanu razlozi za takav rad, a najduže dok

traje nastavna godina, o čemu je poslodavac dužan pribaviti mišljenje Sindikata i obavjestiti organ

nadležan za poslove inspekcije rada Kantona.

Prekovremeni rad za neposredno-odgojni rad uvodi se u sljedećim slučajevima:

- povećanje fonda nastavnih sati koji je nastao promjenom plana upisa ili povećanjem broja

sati koji je nastao promjenom nastavnog plana,

- zamjena iznenadno odsutnog nastavnika,

- zamjena nastavnika koji se nalazi na službenom putu,

- nadoknade nastavnih sati za nastavnike koji koriste plaćeno odsustvo,

- nedostatka nastavnika određenom profila do, u toku i nakon provođenja konkursne

- procedure.

11

Direktor škole dužan je uposleniku koji realizuje prekovremeni rad izdati rješenje kojim se utvrđuje

vrijeme trajanja prekovremenog rada, te način isplate uvećanja plaće za prekovremeni rad.

U prekovremeni rad održanog nastavnog sata, u skladu sa nedjeljnim zaduženjem, obračunava se i

pripadajuća količina vremena stručno-metodičke pripreme.

Prekovremeni rad za ostale uposlenike rješava se u skladu sa zakonom, općim aktima škole i ovim

kolektivnim ugovorom.

Osnov za izračunavanje sata prekovremenog rada predstavlja proizvod koeficijenata platnog

razreda zaposlenika i osnovice za obračun plaće podijeljen sa prosječnim brojem sati mjesečno.

Dobijena vrijednost prekovremenog sata uvećava se prema odredbama ovog Kolektivnog ugovora.

Uvećanje plaće za prekovremeni rad isplaćuje se mjesečno uz isplatu plaće za prethodni mjesec.

Prekovremeni rad za vannastavno osoblje ne može trajati više od 10 sati sedmično.

2. Raspored radnog vremena

Član 42.

Raspored radnog vremena nastavnog osoblja utvrđuje direktor škole na osnovu godišnjeg

programa rada i putem rasporeda časova.

Raspored radnog vremena vannastavnog osoblja utvrđuje direktor škole svojom odlukom.

Odlukom direktora, a kada se ukaže potreba, može se uvesti preraspodjela radnog vremena, koje ne

može biti duže od 40 sati u sedmici.

3. Noćni rad

Član 43.

Rad u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro smatra se noćnim radom.

IV ODMORI I ODSUSTVA

1.Odmori

Član 44.

Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu, ima pravo na dnevni odmor u toku radnog dana u

trajanju od najmanje 30 minuta, koji ne ulazi u dnevno radno vrijeme.

Zaposlenik ima pravo na:

- dnevni odmor između dva radna dana 12 sati

- sedmični odmor 24 sata.

Nastavnici i stručni saradnici odmor u toku rada koriste za vrijeme odmora između časova.

Odmor u toku rada koji se ne priznaje u redovno radno vrijeme za vannastavno osoblje određuje

direktor škole svojom odlukom.

Član 45.

Dužina i vrijeme korištenja godišnjeg odmora se utvrđuje u skladu sa Zakonom, Kolektivnim

ugovorom za djelatnost osnovnog obrazovanja u Kantonu Sarajevo i ovim pravilnikom.

Pri utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote i nedjelje i dani u koje se po

zakonu ne radi.

12

Član 46.

Zaposlenik u neposrednom odgojno - obrazovnom radu, godišnji odmor koristi u vrijeme ljetnog

raspusta učenika.

Ostali zaposlenici koriste godišnji odmor u skladu sa Zakonom o radu i ovim pravilnikom, uz uslov

da njihovo korištenje godišnjeg odmora ne remeti nesmetano odvijanje odgojno-obrazovnog

procesa.

Član 47.

Zaposlenik u neposrednom odgojno - obrazovnom radu ima pravo na godišnji odmor u trajanju

od najmanje 30 radnih dana, a ostali zaposlenici imaju pravo na godišnji odmor u trajanju najmanje

od 18 radnih dana.

Godišnji odmor duži od 18 radnih dana utvrđuje se u skladu sa sljedećim kriterijima i

mjerilima:

1. Po osnovu staža:

- za svake tri godine radnog staža 1 radni dan

2. Po osnovu složenosti poslova i zadataka:

- zaposlenici koji obavljaju poslove VSS spreme 4 radna dana

- zaposlenici koji obavljaju poslove VŠS i VKV spreme 3 radna dana

- zaposlenici koji obavljaju poslove SSS 2 radna dana

- zaposlenici sa KV spremom 2 radna dana

- ostali zaposlenici 1 radni dan

3. Po osnovu uslova rada:

- za otežane uvjete rada 3 radna dana

- rad u smjenama i u neradne dane 2 radna dana

4. Po osnovu socijalnih i zdravstvenih uslova:

- roditelj ili staratelj sa djetetom do sedam godina starosti

za svako takvo dijete 1 radni dan

- samohrani roditelj ili staratelj sa djetetom do deset

godina starosti, za svako dijete po 2 radna dana

- samohrani roditelj ili staratelj sa hendikepiranim

djetetom, za svako dijete po 2 radna dana

- invalid 2 radna dana

5. Po osnovu rezultata rada:

- za uspješne rezultate u radu (ocjena ističe se) 1 radni dan

- za naročito uspješne rezultate u radu (ocjena

naročito se ističe) 2 radna dana

Zaposlenik ima pravo u toku godine koristiti jedan dan godišnjeg odmora prema vlastitoj potrebi,

uz obavezu da o tome obavijesti diretkora najmanje tri dana prije

korištenja tog dana odmora.

Trajanje godišnjeg odmora po svim osnovama ne može iznositi duže od 36 radnih dana.

Član 48.

Na osnovu plana korištenja godišnjih odmora, škola je dužna zaposleniku uručiti rješenje o

godišnjem odmoru najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

13

Član 49.

Korištenje godišnjeg odmora se može privremeno prekinuti na zahtjev direktora škole u slučaju

kada je to neophodno radi izvršenja neodložnih službenih poslova. O prekidu godišnjeg odmora

direktor je dužan izdati rješenje.

U slučaju iz stava 1. ovog člana uposlenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova nastalih

prekidom korištenja godišnjeg odmora, a visina troškova se dokazuje odgovarajućim dokazima

(vozne karte, računi o korištenju pansiona i sl.).

Zaposleniku kome je odgođeno ili privremeno prekinuto korištenje godišnjeg odmora, mora se

omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Član 50.

Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8

dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada.

Ako zaposlenik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stava 1. ovog člana, ima pravo na

najmanje dva radna dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.

Član 51.

Godišnji odmor nastavnici i stručni saradnici koriste u jednom dijelu i to u vrijeme ljetnog odmora

učenika, a ostali zaposlenici mogu koristiti godišnji odmor u dva dijela.

Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od

najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne

godine.

Nastavnici i stručni saradnici koji zbog bolovanja u vrijeme ljetnog odmora učenika ili drugih

opravdanih razloga (stručnog usavršavanja, seminara, plaćenog odsustva uz naknadu plaće na

teret škole i sl.), ne iskoriste godišnji odmor u toku ljetnog odmora učenika, mogu koristiti godišnji

odmor u trajanju od 30 radnih dana do 30. juna naredne godine.

Zaposlenik /zaposlenica koji/ koja je iskoristila godišnji odmor za prethodnu kalendarsku godinu,

a započela je koristiti porodiljsko odsustvo u toku tekuće kalendarske, mora prije isteka tekuće

kalendarske godine nastaviti sa radom u školi, u suprotnom gubi pravo da koristi godišnji odmor

po ovom osnovu.

2. Odsustva sa rada

Član 52.

Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće od ukupno sedam radnih dana u

kalendarskoj godini u slučaju:

- stupanja u brak............................................................................... 5 dana

- porođaja supruge............................................................................ 5 dana

- teže bolesti ..................................................................................... 5 dana

- sklapanje braka djeteta zaposlenika................................................ 2 dana

- smrti supružnika, djeteta, roditelja i unuka..................................... 5 dana

- smrt roditelja supružnika................................................................. 3 dana

- smrt brata ili sestre......................................................................... 2 dana

- smrt roditelja po ocu i majci........................................................... 1 dan

- otklanjanje težih štetnih posljedica elementarnih nepogoda........... 3 dana

14

- aktivno sudjelovanje na sportskim, kulturnim i drugim stručnim

i naučnim manifestacijama po odobrenju direktora do.................. 5 dana

- selidba i izgradnja vlastite stambene kuće-stana............................ 2 dana

- regulisanje prava na penziju........................................................... 2 dana

- dobrovoljno darivanje krvi............................................................. 1 dan

- za teške bolesti člana porodice ...................................................... 2 dana

- u slučaju rastave braka................................................................... 2 dana

- za zadovoljenje vjerskih odnosno tradicijskih potreba ................. 2 dana

i u drugim sličnim slučajevima što se određuje općim aktima škole.

Ukoliko je u toku jedne kalendarske godine iskorišteno pravo na plaćeno odsustvo u trajanju od 7

dana, a stekao se nanovo jedan od uslova za korištenje plaćenog odsustva, direktor škole će odlučiti

o pravu uposlenika u skladu sa ovim pravilnikom.

Uposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju od 5 radnih dana za pripremanje stručnog

ispita ili drugog ispita koji predstavlja uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je

raspoređen.

Izuzetno u slučaju smrti člana uže obitelji, odnosno domaćinstva, zaposlenik koji je u toku

kalendarske godine već iskoristio do sedam dana odsustva, po drugim osnovama, ima pravo na

odgovarajući broj plaćenih dana, u skladu sa ovim članom kolektivnog ugovora.

Zaposlenik koji koristi plaćeno odsustvo u smislu ovog člana za dane koje koristi dobija naknadu

plaće i nije dužan da nadoknađuje izgubljene časove.

Za vrijeme korištenja odsustva, iz slučajeva definisanih ovim članom, direktor je dužan da

organizuje adekvatnu zamjenu. Ako zamjenu nije moguće obezbijediti, zaposlenik će nadoknaditi

časove, ali mu se onda plaća svaki čas nadoknade.

Član 53.

Zaposleniku pripada pravo na odsustvo od dva plaćena i dva neplaćena radna dana u jednoj

kalendarskoj godini, za zadovoljavanje vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, u skladu sa

Godišnjim programom rada osnovne škole.

Član 54.

Zaposleniku se može odobriti plaćeno odsustvo i u drugim slučajevima prema propisima

Kantona i Kolektivnom ugovoru i odlukom direktora u skladu sa tim propisima.

3. Neplaćeno odsustvo

Član 55.

Škola može zaposleniku na njegov obrazložen zahtjev odobriti odsustvo bez naknade plaće -

neplaćeno odsustvo u trajanju do 30 dana u slijedećim slučajevima:

- za pripremanje i polaganje ispita;

- za gradnju ili popravak kuće ili stana;

- za njegu bolesnog člana uže porodice ili domaćinstva;

- za sudjelovanje u kulturnim i sportskim aktivnostima;

- u drugim opravdanim slučajevima.

Odsustvo iz prethodnog stava škola će odobriti zaposleniku samo pod uslovom da se ne ometa

normalno odvijanje nastavnog procesa.

Za vrijeme neplaćenog odsustva prava i obaveze zaposlenika iz rada i po osnovu rada miruju.

15

V PLAĆE, DODACI NA PLAĆU, NAKNADE I NAGRADE

Član 56.

Plaće zaposlenika, dodaci na plaću, naknade i nagrade, utvrđuju se Pravilnikom o plaćama koji

donosi Školski odbor u skladu sa Kolektivnim ugovorom za djelatnost osnovnog obrazovanja u

Kantonu Sarajevo.

Plaće zaposlenika koje se utvrde u skladu sa koeficijentima iz člana 31. Kolektivnog ugovora

svrstavaju se u platne razrede, i na osnovu toga direktor škole donosi rješenje.

U okviru svakog platnog razreda koji se odnosi na nastavnike/nastavnice, stručne

saradnike/saradnice i službenici (sekretar škole i računovodstveni radnik) moguće je napredovanje

u viši stepen.

Član 57.

Koeficijente, kao polazni osnov za obračun plaće dogovaraju Sindikat i Vlada Kantona Sarajevo

putem Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo.

Osnovica za plaće utvrđuje se sporazumno između Sindikata budžetskih korisnika i Vlade Kantona

Sarajevo, jednako za sve budžetske korisnike. U usaglašavanju sporazuma učestvuju i Ministarstvo

obrazovanja i nauke i Ministarstvo finansija.

Član 58.

Zaposlenik škole ima pravo na uvećanu osnovnu plaću i naknade plaće (pravo na regres, ishranu u

toku rada, prijevoz na posao i sa posla, dnevnice, naknadu u slučaju smrti zaposlenika i člana uže

porodice, teške invalidnosti i teže bolesti, na otpremninu za odlazak u penziju i druge naknade.

Pravilnkom o plaćama, koji donosi Školski odbor, bliže se uređuju dodaci na plaću, pravo na

povećanu plaću, naknade, nagrade i stimulisanje zaposlenika u skladu sa Kolektivnim ugovorom za

djelatnost osnovnog obrazovanja u Kantonu Sarajevo i u skladu sa raspoloživim sredstvima.

VI ODGOVORNOST ZAPOSLENIKA

Član 59.

Zaposlenik/zaposlenica će odgovarati za svaku povredu radne dužnosti koja je nastala na radu i u

vezi sa radom, kada je povreda rezultat njegove/njene vlastite krivice.

Zaposlenik/zaposlenica odgovara samo za povredu radne dužnosti koja je u vrijeme izvršenja bila

utvrđena Zakonom ili općim aktima škole.

Član 60.

Povrede radnih dužnosti su lakše i teže.

Član 61.

Lakše povrede dužnosti su:

1. učestalo kašnjenje na posao ili raniji odlazak sa posla bez odobrenja;

2. napuštanje radnog mjesta tokom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga;

16

3. neuredno čuvanje spisa, podataka, vođenje pedagoške dokumentacije i evidencije i radnog

prostora;

4. neobavještavanje nadređenog rukovodioca o spriječenosti dolaska na rad u roku od 24 sata

prije spriječenosti;

5. neprimjereno ponašanje pred učenicima, roditeljima učenika i zaposlenicima škole;

6. neobavještavanje nadređenog rukovodioca ili lica koje on ovlasti o promjeni rasporeda

rada;

7. neblagovremeno, neuredno i nekvalitetno izvršavanje radnih zadataka uslijed nemarnosti

zaposlenika;

8. nepravilan i nemaran odnos prema školskoj imovini;

9. odbijanje potrebne saradnje sa drugim zaposlenicima škole zbog lične netrpeljivosti ili

drugih neopravdanih razloga;

10. prouzrokovanje imovinske štete u školi i manjoj mjeri;

11. nepridržavanje općih akata koji su doneseni u školi.

Član 62.

Teške povrede radnih dužnosti su:

1. neizvršenje i nesavjesno, neblagovremeno i nemarno izvršavanje obaveza utvrđenih

Godišnjim programom rada škole;

2. nezakonito raspolaganje sredstvima Škole;

3. necjelishodno i neodgovorno korištenje sredstava Škole;

4. zloupotreba položaja i prekoračenje datog ovlaštenja;

5. ometanje jednog ili više zaposlenika u procesu rada kojima se otežava izvršavanje njihovih

radnih obaveza;

6. izazivanje tuče ili učestvovanje u tuči za vrijeme radnog vremena;

7. nepristojno ponašanje u školi pred učenicima ili nastavnicima koje ne dolikuje nastavničkoj

profesiji, odnosno koje ne dolikuje poslovima koje zaposlenik obavlja, a naročito:

a) vulgarno i nepristojno psovanje učenika, njihovih roditelja, ili ostalih zaposlenika

škole,

b) vulgarno i nepristojno psovanje članova stručnih organa, škole, članova organa

upravljanja, rukovođenje i kontrole poslovanja ili nadzora,

8. zloupotreba ili davanje lažnih podataka prilikom prijema u radni odnos ili drugih netačnih

podataka ako je to bitno za donošenje odluka;

9. neopravdan izostanak sa posla duže od 2 dana;

10. konzumiranje alkohola ili drugih narkotičkih sredstava u toku radnog vremena;

11. psiho-fizičko maltretiranje učenika i tuča učenika;

12. diskriminacija učenika po bilo kom osnovu;

13. nedolično ponašanje pred učenicima prilikom izvođenja nastave;

14. nedolično ponašanje pred roditeljima prilikom održavanja roditeljskih sastanaka i druge

saradnje sa roditeljima;

15. propuštanje izvršenja radnje čime se ometa ili onemogućuje proces rada;

16. neizvršavanje službenog naloga od strane direktora.

Član 63.

U skladu sa Zakonom o radu i Pravilima škole, škola (direktor/direktorica) može zaposleniku

koji/koja čini lakšu ili težu povredu radne dužnosti izreći disciplinsku mjeru i to:

17

1. za lakšu povredu radne dužnosti pismeno upozorenje s izjavom o namjeri da će mu se

otkazati ugovor o radu za slučaj da se takav prijestup u toku školske godine ponovi.

2. za težu povredu radne dužnosti može se izreći i mjera otkaza ugovora o radu .

Član 64.

Direktor škole, na osnovu saznanja da je zaposlenik učinio lakšu povredu radne dužnosti propisanu

ovim pravilnikom, dužan je u pismenoj formi dostaviti prijavu zaposleniku na odgovor. Nakon

prijema prijave, zaposlenik je dužan u roku od 3 (tri) dana dostaviti odgovor na prijavu.

U odgovoru na prijavu zaposlenik će se izjasniti o prijavi. Ako zaposlenik osporava prijavu,

odgovor na prijavu mora sadržavati i razloge iz kojih se prijava osporava, te činjenice na kojima

zaposlenik zasniva svoje navode.

Direktor škole, u daljem postupku odlučit će o prijavi na način:

a) uvažiti navode zaposlenika iz odgovora ili

b) odbaciti navode iz odgovora i izreći upozorenje zaposleniku s izjavom o namjeri da će mu

se otkazati ugovor o radu za slučaj da se takav prijestup u toku školske godine ponovi.

Član 65.

Direktor škole, na osnovu saznanja da je zaposlenik učinio težu povredu radne dužnosti propisanu

ovim pravilnikom, dužan je u pismenoj formi dostaviti prijavu Disciplinskoj komisiji na okolnosti

učinjene teže povrede radne dužnosti.

Disciplinska komisija obavezna je u roku od tri dana od dana prijema prijave od strane direktora,

dostaviti prijavu na odgovor zaposleniku, te u daljem postupku izvesti dokaze o učinjenoj težoj

povredi radne dužnosti.

U odgovoru na prijavu zaposlenik će se izjasniti o prijavi. Ako zaposlenik osporava prijavu,

odgovor na prijavu mora sadržavati i razloge iz kojih se prijava osporava, te činjenice na kojima

radnik zasniva svoje navode - odbranu.

Prilikom izvođenja dokaza, komisija iz prethodnog člana mora saslušati tog uposlenika ili mu

omogućiti odbranu.

Prilikom izvođenja dokaza Disciplinska komisija dužna je na zahtjev uposlenika, protiv koga se

postupak vodi, obezbijediti prisustvo predstavnika sindikata škole.

Predstavnik sindikata u postupku zbog povrede radne dužnosti ima položaj izjednačen položaju

branioca.

Disciplinska komisija u postupku povrede radne dužnosti može:

1. zaključkom obustaviti postupak za povredu radnih dužnosti zbog nedostatka dokaza o

učinjenoj povredi,

2. zaključkom odbaciti prijavu kao neosnovanu navodeći razloge odbacivanja,

3. predložiti mjeru prestanka radnog odnosa zbog povrede radne dužnosti.

Direktor škole, na prijedlog komisije, donosi rješenje o izrečenoj mjeri zbog povrede radne

dužnosti. Na prvostepeno rješenje o izrečenoj mjeri zbog povrede radne dužnosti, kao i na

zaključak o obustavljanju postupka , može se izjaviti žalba Školskom odboru u roku od 8 (osam)

dana od od dana prijema prvostepenog rješenja. Odluka Školskog odbora donesena po žalbi je

konačna.

Član 66.

Zaposlenik škole protiv kojeg je pokrenut istražni postupak ili određen pritvor zbog krivičnog

djela, odnosno koji izdržava kaznu zatvora do 6 mjeseci, udaljit će se iz službe za vrijeme trajanja

istražnog postupka ili pritvora odnosno za vrijeme izdržavanja kazne zatvora.

18

Zaposlenik škole može biti udaljen iz škole i ako je protiv njega pokrenut postupak zbog teže

povrede radne dužnosti, a povreda je takve prirode da bi ostanak u školi dok traje disciplinski

postupak zbog teže povrede radne dužnosti mogao štetiti interesima škole.

Član 67.

Rješenje o udaljenju zaposlenika iz škole donosi direktor škole. Protiv rješenja o udaljenju iz škole,

može se izjaviti žalba školskom odboru u roku od 5 (pet) dana od dana prijema.

Izjavljena žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

Školski odbor obavezan je odlučiti o žalbi najkasnije u roku od 5 (pet) dana od primitka žalbe.

Odluka školskog odbora donesena po žalbi je konačna.

Udaljenje iz škole može trajati do okončanja postupka, odnosno do završetka istražnog postupka,

isteka pritvora, ili isteka kazne zatvora do šest mjeseci.

Član 68.

Za vrijeme udaljenja iz Škole, zaposleniku se isplaćuje naknada plaće koja iznosi 70%, a ako

izdržava porodicu 85% osnovne mjesečne plaće koju je imao u vrijeme donošenja rješenja o

udaljenju iz Škole.

Puna plaća pripada zaposleniku Škole od dana vraćanja u Školu, odnosno ako Školski odbor uvaži

njegovu žalbu protiv rješenja o udaljenju iz Škole, od prvog dana udaljenja.

VII PRESTANAK RADNOG ODNOSA

Član 69.

Zaposleniku škole, prestaje radni odnos i to:

1. smrću zaposlenika,

2. sporazumom zaključenim između Škole i zaposlenika, na dan utvrđen sporazumom,

3. kad zaposlenik navrši 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja, odnosno navrši

40 godina staža osiguranja, ako se zaposlenik i poslodavac drugačije ne dogovore,

4. kad nadležni organ penzijsko-invalidskog osiguranja utvrdi da je trajno i potpuno nesposoban

za rad - na dan dostave pravosnažnog rješenja o utvrđivanju gubitka radne sposobnosti,

5. otkazom ugovora od strane poslodavca zaposleniku, na dan utvrđen u otkazu,

6. otkazom ugovora zaposlenika poslodavcu, na dan utvrđen u otkazu,

7. istekom vremena na koji je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,

8. ako zaposlenik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca -

danom stupanja na izdržavanje kazne,

9. ako zaposleniku bude izrečena mjera bezbjednosti, odgojna ili zaštitna mjera u trajanju dužem

od tri mjeseca - početkom primjene te mjere,

Takvo lice ostaje u školi najduže šest mjeseci, sa svim pravima iz radnog odnosa,

10. odlukom nadležnog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa,

11. kad se neopravdano ne javi na posao u roku od 2 dana od dana nedolaska na posao,

12. kad je izrečena disciplinska mjera zbog teže povrede radne dužnosti,

13. kad izgubi pravo na dalji odgojno - obrazovni rad u školi, a ne bude raspoređen na

odgovarajuće radno mjesto, po isteku šest mjeseci od dana udaljenja iz nastave,

14. kad se sazna da je u vrijeme prijema u radni odnos postojala zapreka za prijem u radni odnos,

danom saznanja za tu smetnju,

15. kad pripravnik ne položi stručni ispit u roku od 12 mjeseci, istekom posljednjeg dana,

19

16. ako odbije da radi na poslovima na koje je raspoređen u skladu sa ovim pravilnikom - istekom

8 dana od dana kad pismeno izjavi da odbija taj raspored,

17. ako ne zadovolji na probnom radu, ako je on ugovoren i preciziran ugovorom o radu,

18. nastavniku kojem je prestalo pravo da radi u nastavi, ako odbije da obavlja poslove odnosno

radne zadatke koji mu se ponude, a koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi,

19. ako je dva puta uzastopno ocjenjen ocjenom »nezadovoljava«,

20. ako je zaposlenik proglašen zaposlenikom za čijim radom je u potpunosti prestala potreba i nije

zasnovao radni odnos u drugoj odgojno-obrazovnoj ustanovi.

Prekidom ugovora o radu ne smatraju se prekidi nastali zbog:

- godišnjeg odmora;

- bolovanja;

- porođajnog odsustva;

- odsustva sa rada u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili

ugovorom o radu;

- periodu između otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto na osnovu odluke

suda ili drugog organa, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili

ugovorom o radu;

- odsustva s posla uz suglasnost poslodavca;

- vremenskog perioda od 15 dana između ugovora o radu sa istim poslodavcem, osim ako

kolektivnim ugovorom nije drugačije utvrđeno.

1. Otkazni rok

Član 70.

Škola može otkazati ugovor o radu uz propisani otkazni rok, u slučaju ako

1. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga ili

2. zaposlenik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa.

Škola može otkazati ugovor o radu u slučajevima iz stava 1. ovog člana ako se, s obzirom na

veličinu, kapacitet i ekonomsko stanje škole i mogućnosti zaposlenika, ne može osnovano

očekivati od škole da zaposli zaposlenika na druge poslove ili da ga obrazuje odnosno osposobi za

rad na drugim poslovima.

Član 71.

Škola može otkazati ugovor o radu zaposleniku, bez obaveze poštivanja otkaznog roka, u slučaju

da je uposlenik odgovoran za teži prijestup ili za težu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu, a

koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od poslodavca da nastavi radni odnos.

Član 72.

Zaposlenik može otkazati ugovor o radu bez davanja predviđenog otkaznog roka u slučaju da je

poslodavac odgovoran za prijestup ili povredu obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode

da ne bi bilo osnovano očekivati od uposlenika da nastavi radni odnos.

U slučaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog člana uposlenik ima sva prava u skladu sa

Zakonom, kao da je ugovor nezakonito otkazan od strane poslodavca.

Član 73.

Zaposlenik kome se otkazuje ugovor o radu u skladu sa Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom,

za čijim je radom u potpunosti prestala potreba, te ne bude raspoređen na druge poslove i zadatke

ili ne zasnuje radni odnos u drugoj odgojno-obrazovnoj ustanovi ili kod rugog pravnog lica ili na

20

drugi način ne osigura zaposlenje, ima pravo na otkazni rok zavisno od godina penzijskog staža,

kako slijedi:

- do 5 godina penzijskog staža …………….............. 1 mjesec;

- od 5 do 10 godina penzijskog staža………............ 2 mjeseca;

- od 10 do 20 godina penzijskog staža……............. 4 mjeseca;

- preko 20 godina penzijskog staža………….......... 6 mjeseci.

U slučaju da zaposlenik otkazuje ugovor o radu otkazni rok iznosi 1 mjesec.

Otkazni rok počinje da teče od dana uručenja otkaza zaposleniku, odnosno poslodavcu.

Član 74.

Ne može se otkazati ugovor o radu zaposleniku koji je na radu proveo najmanje 30 godina, osim u

slučaju da je zaposlenik odgovoran za teži prijestup ili težu povredu radnih obaveza, a koji su takve

prirode da bi bilo neosnovano očekivati da kod istog poslodavca nastavi radni odnos.

2. Otpremnina u slučaju otkaznog roka

Član 75.

Zaposlenik koji je sa Školom zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem Škola

otkazuje ugovor o radu bez njegove krivice, nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim

ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz

ugovora o radu od strane zaposlenika, ima pravo na otpremninu u skladu sa Zakonom o radu.

Otpremnina iz prethodnog stava se utvrđuje na slijedeći način:

- sa dvije ili tri godine neprekidnog rada zaposlenik ima pravo na otpremninu u iznosu od

najmanje tri mjesečne plaće,

- zaposlenik sa radnim stažom dužim od tri godine ima pravo na otpremninu u visine

mjesečne plaće za svaku dodatnu godinu radnog staža, a najviše do 12 takvih plaća ukupno.

Otpremnina se isplaćuje zaposleniku najkasnije posljednjeg dana rada u školi.

U obračun za utvrđivanje visine otpremnine u obzir se uzima plaća zaposlenika koju je imao u

posljednja tri mjeseca prije donošenja konačnog rješenja o prestanku radnog odnosa zbog

tehnološkog viška-prekobrojnosti.

VIII ZAŠTITA PRAVA Član 76.

Škola je dužna da omogući zaposleniku da se upozna sa ovim pravilnikom u roku od 30 dana od

dana stupanja zaposlenika na rad.

Škola je dužna odluke, rješenja i druge akte koji se odnose na ostvarivanje prava, obaveza i

odgovornosti zaposlenika dostaviti zaposleniku u pismenom obliku s obrazloženjem i poukom o

pravnom lijeku, u rokovima određenim zakonom i ovim Pravilnikom.

Član 77.

.

Prilikom razmatranja prigovora podnesenih na rješenje, odluke i akte iz predhodnog člana ovog

Pravilnika, Škola je dužna razmotriti mišljenje Sindikata škole.

21

Član 78.

U slučaju povrede nekog prava iz radnog odnosa zaposlenika, može se pokrenuti postupak mirnog

rješavanja spora, prije ostvarivanja prava putem suda.

Za rješavanje spora može se imenovati komisija od tri člana koju čine direktor škole, pedagog

škole i član Školskog odbora iz reda nastavnika. Komisija je obavezna zatražiti posredovanje

Sindikata s ciljem traženja zaštite od nadležnih inspekcijskih službi i drugih nadležnih organa.

Član 79.

U slučaju spora u realizaciji prijedloga komisije iz prethodnog člana, za rješavanje nastalog spora

stranke mogu povjeriti arbitraži. Strane u sporu formiraju tročlano Arbitražno vijeće u koje po

jednog člana arbitražnog vijeća imenuje zaposlenik i poslodavac, a trećeg člana imenuju

sporazumno obje strane. Rad arbitražnog vijeća se reguliše poslovnikom radu arbitražnog vijeća.

Protiv odluke arbitražnog vijeća žalba nije dopuštena.

Član 80.

Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo u trajanju od

jedne godine neprekidno. Na osnovu nalaza ovlaštenog liječnika žena može da otpočne porođajno

odsustvo 28 dana prije očekivanog datuma poroda.

Žena može koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije poroda.

Član 81.

Nakon isteka porođajnog odsustva žena sa djetetom, najmanje do jedne godine života, ima pravo

da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete ima pravo da

radi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta, ako propisom

Kantona nije predviđeno duže trajanje ovog prava.

Pravo iz stava 1. ovog člana može koristiti i zaposlenik otac djeteta, ako žena za to vrijeme radi u

punom radnom vremenu.

Član 82.

Nakon isteka jedne godine života djeteta jedan od roditelja ima pravo da radi polovinu punog

radnog vremena do tri godine života djeteta, ako je djetetu prema nalazu nadležne zdravnstvene

ustanove potrebna pojačana briga i njega.

Zaposlenik ima pravo da odsustvuje sa rada do tri godine života djeteta, bez naknade plaće, uz

prethodno podnesen pismeni zahtjev poslodavcu i dokaz da to pravo ne koristi drugi bračni drug.

Član 83.

Ako žena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka porođajnog odsustva, ima pravo da

produži porođajno odsustvo za onoliko vremena koliko je po nalazu ovlaštenog ljekara, potrebno

da se oporavi od porođaja i psihičkog stanja prouzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45

dana od porođaja odnosno od smrti djeteta, za koje joj vrijeme pripadaju sva prava po osnovu

porođajnog odsustva.

22

Član 84.

Zaposlenica za vrijeme korištenja porođajnog odsustva ima pravo naknade plaće u visini razlike

između plaće koju bi primala da radi i naknade koju ostvaruje u skladu sa kantonalnim Zakonom o

socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava i zaštiti porodica sa djecom.

Član 85.

Zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok

je privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu.

Član 86.

Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno uticati na ostvarivanje prava

zaposlenika iz radnog odnosa.

Zaposlenik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog povrede ili povrede na radu, bolesti ili

profesionalne bolesti, a za koga nakon liječenja i oporavka nadležna zdravnstvena ustanova ili

ovlašteni liječnik utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio

prije nastupanja privremene nesposobnosti za rad ili na druge odgovarajuće poslove.

Zaposlenik je dužan u roku od 3 dana od nastupanja nesposobnosti za rad obavijestiti poslodavca o

privremenoj nesposobnosti za rad.

IX OBAVLJANJE RADA BEZ ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA

Član 87.

Za obavljanje privremenih i povremenih poslova može se zaključiti ugovor o obavljanju

privremenih i povremenih poslova, pod uvjetima:

- da su privremeni i povremeni poslovi utvrđeni u Kolektivnom ugovoru ili ovim

Pravilnikom,

- da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o

radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i da

vremenski ne traju duže od zakonom dozvoljenog.

Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim

uvjetima kao i za zaposlenike u radnom odnosu i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i

invalidskom osiguranju.

Član 88.

Kao poslovi iz člana 87. ovog Pravilnika smatraju se:

- poslovi na otklanjanju i okončavanju zastoja dijela neodložnog radnog procesa,

- rad u ispitnim komisijama i drugim stručnim komisijama,

- poslovi prijepisa,

- izrada elaborata, ekspertiza i studija,

- izrada skripta i udžbenika za internu upotrebu,

- davanje stručnih mišljenja i analiza,

- verifikacija ispita kod neadekvatno zastupljene nastave,

23

- prijevod strane stručne i druge literature i tehničke dokumentacije,

- stručno obučavanje i školovanje zaposlenika,

- povremeno izvođenje nastave na kursevima ili seminarima,

- radu u povremenim ili stalnim komisijama koje se obrazuju na osnovu zakona ili drugih

propisa,

- otklanjanje kvarova, servisiranje opreme i slično.

Za obavljanje poslova iz prethodnog stava zaključuje se ugovor u pismenoj formi koji u ime škole

potpisuje direktor. Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova sadrži vrstu, način, rok

izvršenja poslova i iznos naknade za izvršeni posao.

Član 89.

U skladu sa odredbama Zakona o autorskom pravu između škole kao naručioca i određenog autora

zaključuje se ugovor o autorskom djelu, koji u ime škole potpisuje direktor.

X STRUČNO USAVRŠAVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Član 90.

Škola je dužna omogućiti zaposleniku, u toku radnog odnosa, obrazovanje, osposobljavanje i

usavršavanje za rad kako slijedi:

- upućivanjem na stručno usavršavanje;

- upućivanjem na školovanje ili specijalizaciju;

- prisustvo organizovanim seminarima i kursevima.

Za vrijeme odsustvovanja sa posla radi obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja, zaposleniku

pripada pravo na naknadu plaće i naknadu putnih troškova.

XI ODGOVORNOST ZA ŠTETU

Član 91.

Poslodavac je dužan nadoknatiti štetu zaposleniku, koju on pretrpi na poslu ili u vezi sa poslom, po

općim propisima o radu i Zakona o obligacionim odnosima. Kada zaposlenik na poslu ili u vezi sa

poslom, namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokuje štetu poslodavcu, nadležni organ upravljanja,

u skladu sa zakonom, utvrdit će visinu i način naknade štete.

Zaposlenik škole je dužan naknaditi materijalnu štetu koju na radu u školi ili u vezi sa radom,

namjerno ili krajnjom nepažnom nanese školi.

Ako štetu učini više zaposlenika, svaki zaposlenik je odgovoran za dio štete koju je prozurokovao.

Član 92.

Postojanje štete, njenu visinu i okolnosti pod kojim je šteta nastala utvrđuje komisija koju

rješenjem obrazuje direktor škole.

Ako se šteta ne može utvrditi tačno, ili bi utvrđivanje štete proizvelo nesrazmjerne troškove, šteta

se može utvrditi u paušalnom iznosu, koji utvrđuje Školski odbor na prijedlog Komisije. Ako je

šteta nastala na stvari, poslodavac može dozvoliti da se šteta nadoknadi

24

uspostavljanjem prijašnjeg stanja stvari, u određenom roku, o trošku zaposlenika. Poslodavac može

zaposleniku, na njegov zahtjev, zavisno od nejgovog materijalnog stanja, omogućiti plaćanje

naknade štete u mjesečnim ratama. Poslodavac može iznos štete umanjiti ili osloboditi zaposlenika

obaveza plaćanja štete, u zavisnosti od imovinskog stanja i odnosa prema radu zaposlenika.

Član 93.

Ako zaposlenik odbije da naknadi štetu utvrđenu rješenjem od strane komisije iz prethodnog člana

postupak za naknadu štete pokreće se pred nadležnim sudom.

XII ŠTRAJK Član 94.

Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i ostvarivanja ekonomskih i

socijalnih prava i interesa svojih članova.

Štrajk se može organizovati samo u skladu sa Zakonom o radu, Zakonom o štrajku, Pravilima o

štrajku i Kolektivnim ugovorom za djelatnost osnovnog obrazovanja u Kantonu Sarajevo.

XIII OVLAŠTENJA, OBAVEZE I ODGOVORNOSTI

Član 95.

Direktor škole predstavlja školu, organizuje i osigurava zakonito i efikasno obavljanje poslova u

školi, donosi akte za koje je ovlašten i poduzima druge mjere iz svoje nadležnosti, te odlučuje u

skladu sa Zakonom, Pravilima škole i ovim Pravilnikom o pravima, obavezama i odgovornostima

zaposlenika u vršenju povjerenih poslova.

Član 96.

Direktoru škole u rukovođenju u području osnovne djelatnosti pomaže pomoćnik direktora i

pedagog, a u području radno-pravnih odnosa sekretar škole.

XIV PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 97.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o radu škole broj: 213/06, od

27.06.2006. godine.

Član 98.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnoj tabli Škole.

U Sarajevu,15.03.2011. godine

Broj: 52/11

PREDSJEDNIK ŠKOLSKOG ODBORA

Azemina Bogdanović