VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE - Rutgers Universitydalbello.comminfo.rutgers.edu/research/VBH_3-4 2005.pdf · vjesnik bibliotekara hrvatske godina xlviii. 2005. broj 3-4 kultura tiskarstva

UDK 02(497.5) (05) ISSN 0507 – 1925

VJESNIKBIBLIOTEKARA HRVATSKE

GODINA XLVIII.2005.

BROJ 3-4

KULTURA TISKARSTVA U HRVATSKOJKANON I POGRANI^JE

SPOMENICA [IMI JURI]U1915.-2004.

UredileMARIJA DALBELLO

TINKA KATI]

ZAGREBHRVATSKO KNJI@NIÂRSKO DRU[TVO

2006.

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE

Izdaje / Published byHrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo

Referirano u / Indexed and abstracted inLibrary and Information Science Abstracts (LISA)

Library/Information Science & Technology Abstracts (LISTA)PASCAL : Sciences de l'Information, Documentation

Uredni{tvo / Editorial boardMARIJA DALBELLOVEDRANA JURIÎ]

TINKA KATI]IVA MELIN[ÂK-ZLODI

TOMISLAV MURATIMARICA [APRO-FICOVI]

RADOVAN VRANAMIRNA WILLER

Glavna i odgovorna urednica / Editor-in-ChiefTINKA KATI]

Lektorica / Language editorANKA IVANJEK

Prijevod na engleski jezik / Translated into English byIVA [ROT

Oblikovanje teksta / LayoutDENONA d.o.o., Zagreb, Ivani}gradska 22

Elektroni~ko izdanje / Electronic versionhttp://www.hkdrustvo.hr/vbh

Adresa / AddressUredni{tvo i uprava

c/o Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica10000 Zagreb, Hrvatske bratske zajednice 4

hkdºnsk.hrBroj ìrora~una 2360000-1101451830

Rukopisi se ne vra}aju.Uredni{tvo ne odgovara za stru~na mi{ljenja i podatke koji su

izneseni u pojedinim prilozima.

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)Zagreb, 2005.

ISSN 0507-1925

SADR@AJ / CONTENTS

Predmetno kazalo / Jelica Le{~i} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . VUvodna rije~ / Tinka Kati} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XXVIIKako sam postao bibliotekar / [ime Juri} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XXIXBibliografija radova [ime Juri}a: 1950.-2002. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XXXIIIKultura tiskarstva u Hrvatskoj: kanon i pograni~je / Marija Dalbello . . . . XLIPrint culture in Croatia: the canon and the borderlands / Marija Dalbello XLVII

^LANCI – ARTICLES

Aleksandar Stip~evi}. Tiskari kao cenzori u Hrvatskoj: 1945.-1990.Printers acting as censors in Croatia: 1945-1990 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1

Milan Pelc. Od primanja do stvaranja: hrvatska grafika 15. i 16. stolje}aFrom acceptance to creation: Croatian prints from the 15th and 16thcenturies . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

Ennio Stip~evi}. Palta{i}, Dobri}evi}: bilje{ke uz najstarije hrvatskoglazbeno tiskarstvoPalta{i}, Dobri}evi}: notes on the oldest Croatian music typography . . . . . . 50

Mihaela Kova~i}. Ex libris Bajamonti u Sveu~ili{noj knji`nici u SplituEx libris Bajamonti at the University Library of Split . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59

Jelena Laku{. Izme|u govornog i pisanog jezika: vi{ejezi~nanakladni~ka slika dalmatinskog prostora prve polovice 19. stolje}aBetween written and spoken language: multilingual publishingactivity in Dalmatia during the first half of the 19th century . . . . . . . . . . . . . . 84

Vesna û~i}. Prvi tiskari u Dubrovniku: s popisom tiskane gra|eEarly printers in Dubrovnik: including the book inventory . . . . . . . . . . . . . . 108

Mirisa Kati}. Marina Battara, prva zadarska tiskarica: 1770.-1859.Marina Battara, the first woman printer in Zadar: 1770-1859 . . . . . . . . . . . . 159

Ivana Zeni}. Tiskarska djelatnost u [ibeniku od 1870. do 1948. godinePrinting activities in [ibenik from 1870 to 1948 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185

Nadia Bu`leta. Tiskarstvo i nakladni{tvo u Istri: 1859.-1941.Printing and publishing in Istria: 1859-1941 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208

III

Bruno Dobri}. Nakladni{tvo na njema~kom jeziku u Puli od drugepolovice 19. stolje}a do 1918. godinePublishing trade in German language in Pula from the secondhalf of the 19 th century to 1918 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233

Vid Lon~ari}. Tiskarska djelatnost Ivana Sangille u Vara`dinu: 1820.-1832.Printing activities of Ivan Sangilla in Vara`din: 1820.-1832 . . . . . . . . . . . . . 258

Nada Bezi}. Koncertni programi i plakati u Zbirci arhivske gra|eHrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu: 1852.-1918.Concert programmes and posters from the archive collectionof the Croatian Music Institute in Zagreb: 1852-1918 . . . . . . . . . . . . . . . . . . 272

IV

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Predmetno kazalo

A

Adelman, Karlo 171Agli amatori della lingua illirica (proglas,

1783.) 118Agronomska literatura (19. st.) 213Albrecht, Dragutin (Carl) 277, 281, 285,

291Alcati, Andrea. Emblematum liber (1531.)

38Alegretti, Domenico. Cantata 173Almanacco di Zara 168, 169Almanacco provinciale della Dalmazia

(godi{njak) 169, 173, 175, 176Almanacco zaratino... 169Almannus, Hans (sitnoslikar) 22Amblemi 38Andrea Schiavone 43Andreola, Francesco 123Androi}, M. 262Ani}, [ime ({ibenski i zadarski tiskar, 19.

st.) 188, 190-192, 195, 205Antico, Andrea 53Anton s Padove (slikar) 34Anzeiger für Pola 247L’Ape dalmatica (~asopis, 1816.) 171,

172Appendini, Francesco Maria. Notizie isto-

rico-critiche sulle antichità, storia eletteratura dei Ragusei 122, 124

Appendini, Urban 124, 125Appendini, Urban. Elegia 156-158L’Arena (novine, 1869.) 214Arheolo{ki muzej Split

Vidi: Split- Arheolo{ki muzej

Artale, [piro (zadarski tiskar, 19. st.) 192Artiko, Ivan 192Atti e memorie (~asopis) 213Auer, Robert 287Austriaco marittimo (~asopis) 171

Austrija- Carevinsko vije}e 210, 219- Dalmatinsko namjesni{tvo 191- Ministarstvo unutarnjih poslova 191

Austrijska Monarhija 214Austrijski gra|anski kodeks

(Codice civile) 174Austro-Ugarska Monarhija 220, 225L’Avvenire (tjednik, 1848.) 127

B

Bachov apsolutizam 211Badali}, Josip 109Bajamonti (obitelj) 59-83

- ekslibrisi 59-83Bajamonti, Antonio 59-83Bajamonti, Ivan Dominik 59-83Bajamonti, Jerolim 59-83Bajamonti, Julije 59-83

- rukopisna ostav{tina 61Bajamonti, Julije. Elegio del Padre Rug-

gero Giuseppe Boscovich (1789.) 65Bajamonti, Julije. La prima Stamperia in

Dalmazia (1783.) 65Bajamonti, Julije. Memorie della città di

Spalatro in Dalmazia 60Bajamonti, Karlo 62Bajamonti, Nikola 62Bakar 66Bakropis 19, 44, 45Bakrorez 19, 20, 261Banovac, Josip. Ubojstvo du{e razloìte

(1801.) 190Bar 19Barbali}, Fran. Pu~ke {kole u Istri (1918.)

222Barbali}, Ivan. Evandjeoska razmatra-

nja... (1887.) 216Baromi}, Bla` 24

V

Bassegli, Tomo 117Battara (zadarska obitelj, 19. st.) 88, 101,

159-184Battara, Antonio Luigi (zadarski tiskar,

19. st.) 66, 160, 189, 190, 199Battara, Marina (zadarska tiskarica,

18.-19. st.) 159-184Battara, Napoleone Francesco 180Battara, Pietro Antonio 178Bebi}, Bernardin 203Beccadelli, Lodovico 38Be~ 41, 43, 199

- Dvorska tiskara 191- Dvorski redarstveni ured 166- Hrvatski glazbeni klub Lisinski 276- tiskara A. Reiser 283- tiskara Gerold’s Sohn 252- Ured za reviziju knjiga (1810.) 165,166

Belamari}, Vinko 196Benedikt XIV, papa 76Benincasa, Bartolomeo 171Benussi, Bernardo. Manuale di geografia

storia... (1885.) 216Beograd 14, 111

- Dràvna {tamparija 200Beram 226

- crkva sv. Marije 19Beramske freske (1474.) 19, 20Berekin (humoristi~ki ~asopis) 14Bernardi}, Ivan 4Bersa, Josip 129Bezi}, Eva 285Biblia (1455.) 52Biblia pauperum 20, 21Bibliofilija 59-83Biblioteka duhovna ilirska (1850.) 101Bibliothèque Nationale Paris

Vidi: Pariz- Nacionalna knji`nica

Blaèkovi}, Tatjana 209Blaèkovi}, Zdravko 290Bobali, Sabo 38, 112, 116

Bobolin, Antonio (zadarski tiskar, 18. st.)189, 190

Boethius, Anicius Manlius Torquatus Se-verinus 55

Bogeti}, Mate 78, 79Bogi{i}eva knji`nica Cavtat

Vidi: Cavtat- Bogi{i}eva knji`nica

Bogovi}, Franjo 277, 282, 285Bollé, Herman 281Bollettino delle Leggi (zbirka zakona,

1928.) 177Bona, Speranza Vittoria di (pjesnikinja,

16. st.) 112, 113Bonifacio, Natale 42, 44, 45, 46Bontempo, Lodovico 216Borelli Vranski-Ala~evi}, Zoe 289Bori}, Gojko 6Bosan~ica 112Bosna 118, 205Bosna i Hercegovina 17Bo{kovi}, Ru|er 65, 97, 114Bo{njak, M. 24Boì}-Buàn~i}, Danica 60Boì}ne pjesme (1961.; 1962.; 1967.;

1971.) 14Brandt, Miroslav 8Bre~i}, Petar 6Breganze, Giuseppe 171, 172Breviarium secundum usum ecclesiae

Zagrabiensis... (1505.) 55Brevijar (1561.) 29Brioni Insel-Zeitung 248, 254Broccardo, Pelegrino 38Brosamer, Hans 30Bruerevi}, Marko (Bruère, Marc) 122,

126Budim

- Ugarsko namjesni~ko vije}e 262Budimpe{ta

- Orszagos Szechenyi Könyvtar 263Buki}, Albert 203Buljevi}, Bernard 204

VI


Buni} (Bona), Jakov. De vita e gestisChristi (ep, 1526.) 112

Bussoti, Nikola 69Buzet 53

C

Capogrosso (splitska obitelj, 18. st.) 62,63, 68

Capogrosso Kavanjin, Elena 62, 63Capogrosso, Jerolim 65Carrara, Franjo 69, 81, 104, 180Il Casino dei Nobili (osn. 1817.),

- Knji`nica 63Catalogo della Biblioteca Scolastica Di-

strettuale di Pola (1886.) 215Cavalca, Domenico. Pungi lingua (1494.)

28Cavtat

- Bogi{i}eva knji`nica 112Cecilija, sveta (za{titnica glazbe) 286Cella, Sergio 209, 210Cenzura 1-16

- Dubrovnik 113, 116- Europa 2- Hrvatska 1-16, 85, 166, 172, 197, 253- Jugoslavija 1-16- oporbenog tiska 4- ukinu}e (1848.) 85- vjerskog tiska 12, 13, 14- Zadar 166, 172

Ceti~i}, Matija 80Cipico, Koriolan 80Cipico, Koriolan. Petri Mocenici impera-

toris gesta (1477.) 26Cipiko, Lelio 66Clapis, M. (pulski tiskar, 20. st.) 253Coana, Antonio 211, 212Coana, Gaetano (rovinjski tiskar, 19. st.)

212-214Coana, Gaspare 211, 212Il Corriere dalmata (tjednik, 1803.) 168,

170, 176Costance Gradual (1472.) 52

Crijevi}, Ludovik. Commentaria suorumtemporum (1. izd. 1603.; 18. st.)120

Crkvena glazba 52Crkvene kulturne ustanove 226-227Crnica, Ante 204CROLIST 85Cukon, Mihovil. Dvije pjesme u spomen

mobilizacije istarskog narodnogustanka od 1914. (1914.) 219

^

âsopisi 64, 171, 173,176, 180, 185-207,241- znanstveniVidi: Znanstveni ~asopisi

êrina, Vladimir 197îkato, Nikola (grafi~ki majstor, 20. st.)

201, 202îtaonice

- Istra 210- [ibenik 186

]

]irili~ne knjige 30]uli}, Inocent 86

D

Dalmacija (do 20. st.) 17, 19, 22, 38, 39,185-207, 209- austrijska uprava 190- Austrijsko Carstvo (1815.-) 85- Austro-Ugarska Monarhija (1918.-) 85- bilingvalnost 95, 96- francuska uprava (19. st.) 62, 163- javne knji`nice (1706.-) 63- knjièvni rad (19. st.) 89- knji`na produkcija

- na hrvatskom jeziku 94- na latinskom jeziku 96, 97- na narodnom jeziku 100, 101, 102- na talijanskom jeziku 93, 94

VII

PREDMETNO KAZALO

- kulturna povijest 59-83, 159-184- mleta~ka uprava 66, 85- multikulturalnost 87-90- multilingvalnost 87-90- nakladni{tvo 84-107- Savez dalmatinskih u~itelja 195- Socijalno-demokratska stranka 197- {kolstvo 174- {trajk tipografskih radnika(1913.-1914.) 196

- tiskare (18. i 19. st.) 65, 84-107,185-207

- tiskarstvo 65, 84-107, 185-207- zemljovidi (16. st.) 43

Dalmatinski Hrvat (tjednik, 1923.-1924.)203

Dalmatinski radikal (novine) 199, 202Dalmatinski sabor 186Dalmatinsko namjesni{tvo 193, 196, 197La Dalmazia (~asopis, 1919.) 198Dandolo, Vicenzo 163, 164, 171Danica (kalendar) 226Darnton, Robert 87, 128De Franceschi, Carlo. L’Istria - note stori-

che (1879.) 213De Tipaldi, Emilio. Bibliografia degli Ita-

liani illustri (1838.) 127De~ak, Mirko 281Della Bella, Ardelio. Dizionario italia-

no-latino-illirico (1785.) 119, 120,122, 129

Demarchi, Ana Marija 181Demarchi, Giovanni (zadarski i splitski ti-

skar, 19. st.) 67, 160, 171, 172, 175,176, 177, 189, 190

Demokrat (novine, 1922.) 199Demokratska stranka 199Depolo, Josip (splitski tiskar, 20. st.) 197Diario per l’ anno bisestile (kalendar,

1783.) 127Il diritto Croato (tjednik) 215, 253Divni}, Frane 189Dje~ji vjesnik (1926.) 200

Dobri}evi}, Dobri} (Boninus de Bonini)18, 50-58, 110, 111, 123

Dobri}, Bruno 210Dobrila, Juraj (istarski biskup, 19. st.) 218Dom (list, 1906.-1941.) 4Dragani} Vran~i}, Franjo 66Dragi{i}, Juraj 111Drinkovi}, Mate 195, 198Dru{tvo knjièvnika Hrvatske,

- âsni sud 4Dru{tvo sv. Jeronima Zagreb

Vidi: Zagreb- Dru{tvo sv. Jeronima

Dru{tvo sv. Mohora za Istru (1924.)226-227

Drvorez 16-49Drvorezna knjiga 16-49Drvorezne ilustracije 16-49Dràvni arhiv Dubrovnik

Vidi: Dubrovnik- Dràvni arhiv

Dràvni arhiv Vara`dinVidi: Vara`din

- Dràvni arhivDràvni arhiv Zadar

Vidi: Zadar- Dràvni arhiv

Drì}, Marin: tiskana djela (od 19. st.) 113Dubrova~ka Republika 113, 116, 118,

127, 128- francuski konzuli 122

Dubrova~ki molitvenik (1512.) 112Dubrova~ki tiskari: izvan Dubrovnika

110-111Dubrovnik (18.-19. st.) 17, 65, 81

- cenzura 113, 116- Collegium Ragusinum 127- crkva Male bra}e 122- Dominikanski samostan 41, 42

- Knji`nica 55- Dràvni arhiv 109- francuska uprava 116- gimnazija: izvje{taji 127- i Europa 108-158

VIII


- Kneèv dvor 116- Vije}nica: Dundo Maroje

(izvedba, 1551.) 113- knjiàri (od 16. st.) 110- knji`ni~ari 113- kronike (11. st.) 121- kulturna povijest 108-158- Licej 127- nakladni{tvo 92, 93- novine (19. st.) 126, 127- pala~a Sponza 120- potres (1667.) 113- Prizivni sud (18. st.) 62, 65- prodaja knjiga (18. st.) 119- Samostan Male bra}e, Knji`nica 55- Senat 111, 114, 115, 119, 120- Stabilimento di R. Lainovi} (1867.)126

- tiskara Andreje Trevisana: popisizdanja (1788.-1801.) 138-145

- tiskara Antonija Martecchinija: popisizdanja (1802.-1835.) 88, 145-155

- tiskara Carla Antonija Occhija:popis izdanja (1783.-1788.) 88,134-138

- tiskare (od 1783.) 65, 85, 88, 108-158- tiskari 65, 85, 88, 108-158- tiskarstvo 65, 85, 88, 108-158- zlatari 19- Znanstvena knji`nica 111

Dubrovnik, cviet narodnog knjièvstva(almanah, 1849.) 127

Dudek, Hugo 249Dulibi}, Ante 190, 191, 192, 193, 194,

195, 197, 198, 203Dulibi}, Boò 187Duplan~i}, Arsen 60Dürer, Albrecht 29, 44

\

\ilas, Milovan 13, 14\odan, [ime 8

E

Ebert, Egon. Der Königstochter Laune(libreto) 215

Eco dell’Arena (~asopis, 1874.) 214L’eco di Pola (~asopis, 1887.-1897.) 214Ekonomski front (~asopis, 1930.) 203Emerik, knez 26Erdödy, Petar 31Estratto dall’ Osservatore austriaco...

(1815.) 169Estratto della Gazzetta privilegiata...

(1814.) 169Euharistijski glasnik (mjese~nik) 204Europa

- crkvena glazba 52- drvorezne knjige 19- fiziokratski pokret 63- renesansna grafika 16-49

Evans, Arthur 111

F

Fabrika i njiva (~asopis, 1923.) 203Fachinetti, Michele (istarski zastupnik u

Carevinskom vije}u, 1848.) 210Falzari, Felix. Kukuschka (libreto, 1896.)

215Feri}, \uro 122, 123, 126Feri} Gvozdenica, \uro. Paraphrasis

psalmorum poetica... (1791.) 65Filipovi}, Vladimir 7Finiguerra, Maso 19Firenca 35, 36Fiskovi}, Cvito 19Fiziokratski pokret 63Flori, Jozo 126Folium dioecesanum (1882.-1894.) 192,

193Fontana, Domenico. Della transportatione

dell’obelisco Vaticano (1590.) 44, 45Fortezza, Horacio 38, 43, 46Fortis, Alberto 73

IX

PREDMETNO KAZALO

Fortis, Alberto. Nuovo giornale enciclo-pedico 1(1784) 117

Fosco, Antun Josip ({ibenski biskup, vla-snik tiskare, 19. st.) 186, 188, 191,192, 193-194

Fosco, Ugo 193, 195, 206Fotografije glazbenih umjetnika (od

1903.) 288Fracasso, Domenico (zadarski tiskar, 18.

st.) 66, 160, 168, 189, 190Francuska

- Francusko carstvo 164- hrvatski tiskari 18

Franjeva~ka provincija Presvetog otkupi-telja 203

Franjeva~ka visoka bogoslovija MakarskaVidi: Makarska

- Franjeva~ka visoka bogoslovijaFranjeva~ki kalendari 177Franjo I., car 173, 176Freske 19, 20, 21Fruk, Marina 234Fu~i}, Branko 19, 20, 21

G

Gabr{ek, A. (slovenski tiskar, 19. st.) 253Gaffurio, Franchino 55Gaj, Ljudevit 277, 281, 285Gali}, Pavao 161Gali}, Pavao. Povijest zadarskih tiskara

(1979.) 190, 191, 192Galleria di Ragusei illustri (1849.) 127Galvani, Federico Antonio. In re d’armi

di Sebenico (1884.) 192Garanjin Fanfogna (trogirska obitelj, 18.

st.) 79, 88Garanjin, Ivan Luka 7Gazzeta del popolo (tjednik, 1899.) 216Gazzeta di Pola (tjednik, 1894.) 216Gazzetta di Zara (slu`beni list, 1832.-) 176Il Gazzetino di Pola (dnevni list, 1917.,

1918.) 220Getaldi}, Marin 112

Getaldi}, Vlaho. Componimenti (1818.)173

Giornale di Pisa 64Giornale e Lunario per l’anno bisestile

(kalendar, 1804.) 125, 127Giornale enciclopedico di Venezia 64Giornale enciclopedico d’Italia 68Gironale d’Italia 65Il giornaletto di Pola (dnevni list, 19. st.)

247Il giovine pensiero (novine, 1887.-1897.)

216Giunta, Luc’ Antonio 34Glagoljske knjige 29Glagoljski misali 24, 26Glas malog puka (1908.) 195Glas naroda (1919.) 197, 198Glas Privredno-kulturne matice za sjever-

nu Dalmaciju (1922., 1923.) 202Glas {ibenskog kremenjaka (tjednik,

1907.-) 194Glazbene inkunabule 50-58

- popis 54-55Glazbene publikacije 50-58Glazbeni kodeksi 50-58Glazbeni umjetnici: fotografije na koncer-

tnim programima (od 1903.) 288Glazbeni ìvot

- Hrvatska 272-299- reklamni oglasi 287

Glazbeno dru{tvo ZagrebVidi: Zagreb

- Glazbeno dru{tvoGlazbeno tiskarstvo 50-58Godeassi, Josip (zadarski nadbiskup,

19. st.) 101Gojanovi}, [piro 204Gorica

-Gori{ka tiskarna 253Gospa Sinjska (mjese~nik) 203, 204Gotovac, Vlado 8Grabi}, Petar 204Grabr{~ek, Andrej (slovenski tiskar,

19. st.) 217

X


Gradi}, Bazilije 112Gradi}, Stjepan 113Gradska biblioteka Split

Vidi: Split- Sveu~ili{na knji`nica

Gradska knji`nica Metel Oègovi}Vara`dinVidi: Vara`din

- Gradska knji`nica MetelOègovi}

Gradska knji`nica [ibenikVidi: [ibenik

- Gradska knji`nicaGradske knji`nice 163, 186, 188Gradski muzej Vara`din

Vidi: Vara`din- Gradski muzej

Gradski muzeji 201, 263, 291Graduale (1527.) 55Gra|a za hrvatsku retrospektivnu biblio-

grafiju knjiga 1835-1940.(1982.-1999.) 188, 235, 255

Grafi~ari- nizozemski 20- ’Schiavoni’ 42-46

Grafi~ki listovi 19Grafika 16-49, 79Granitz, Ignjat 277, 281, 289, 291Gra{i}, Josip 226Graveri 43Graz

- Joanneum 261- knjigotiskara Johanna Kinreicha 260- poglavarstvo 262

Grimm, J. 251Grisogono, Nikola 66Grotius, Hugo 75Gu~eti} (Gozza), Nikola Vitov 42, 113Gu~eti} (Gozza), Nikola Vitov. Discorsi

della penitenza... (1589.) 38Gunduli}, Ivan. Osman 100, 104, 125, 126

- i cenzura 113Gunduli}, Mara 113Gunduli}, Trojan 111Gutenberg, Johann 52

H

Habsbur{ka monarhija 87, 165, 209, 211,236

Harmonice musices Odechaton A (1501.)52

Hartmann, A. 249Hektorovi}, Petar. Ribanje i ribarsko pri-

govaranje (1568.; Battara, 1846.) 34,35, 103

Heraldika 192HGZ

Vidi: Zagreb- Hrvatski glazbeni zavod

Hidrografski zavod PulaVidi: Pula

- Hidrografski zavodHoffhalter, Rafael 39Hoffhalter, Rudolf 30, 39, 40, 41Hohenlohe, Konrad 248Horvat, Joà 6Ho{ko, Franjo Emanuel 7Hrastovlje 21Hrvati

- Jugoslavija 8- Vojvodina 8

Hrvatska 17- Banska Hrvatska 64, 127- cenzura tiska 1-16, 85, 113, 116,166, 172, 197, 253

- glazbene inkunabule 50-58- glazbeni ìvot 272-299- Hrvatsko prolje}e (1971.) 8, 11- knji`na ilustracija 16-49- kulturna povijest 1-299- tiskarstvo 1-16, 50-58, 65, 108-158,159-184, 185-207, 208-232, 233-257,258-271, 272-299

- Zakon o nacionalizaciji privatnihprivrednih poduze}a (1948.) 187, 203

- zakoni o tisku (1945.-) 2Hrvatska filozofija u pro{losti i sada{njo-

sti (zbornik, 1992.) 7, 8, 15Hrvatska misao (~asopis, 1913.-) 198Hrvatska pu~ka napredna stranka 197

XI

PREDMETNO KAZALO

Hrvatska rie~ (glasilo Stranke prava) 186,188, 195- [ibenik (1905.-) 194- Zadar (1906.-1907.) 194, 196

Hrvatska selja~ka stranka: HSS 4Hrvatska {kola (zbornik, 1916.) 224, 225Hrvatska zemaljska tiskara 64Hrvatske inkunabule 111, 189Hrvatski dràvni arhiv 4Hrvatski knjièvni list 8Hrvatski knjièvnici: cenzura tekstova

113, 197Hrvatski latinisti 112Hrvatski list 221

-zabranjen 1918. 253Hrvatski narodni preporod: Istra 228Hrvatski samobran (~asopis) 197Hrvatski strip-povijest 200Hrvatski tjednik (zabranjen, 1971.) 8, 9, 10Hrvatsko filozofsko dru{tvo 7, 8Hrvatsko grafi~ko glazbeno dru{tvo Sloga

291Hrvatsko katoli~ko tiskovno dru{tvo 282Hrvatsko pjeva~ko dru{tvo Kolo 274, 275,

285, 288, 289, 290Hrvatsko Primorje 119Hrvatsko trgova~ko dru{tvo Merkur 286Humski triptih (1533.) 34Hvar 61, 66

- Samostan Male bra}e, Knji`nica 68

I

Ilirske provincije 260Illustrierte Österreichische Riviera-

Zeitung 249Iluminirane knjige 16-49Iljadica, Vice 202, 206Inkunabule 16-49, 108-158

- glazbene 50-58- hrvatske 111, 189

Istarska rije~ (1923.-1929.) 226Istarska talijanska politi~ka stranka

(Società politica istriana) 228

Istarska ùpanija 209Istra (19-20. st.) 17, 19, 23

- hrvatske knjige 216-225, 229- Hrvatski narodni preporod 228- Istarski sabor 219- kulturna povijest 208-232- multikulturalnost 227- nakladni{tvo 208-232- {kolstvo 215, 218, 219, 222, 224- talijanska uprava 220- talijanske knjige 229- tiskari 53, 208-232- tiskarstvo 53, 208-232

Istranin (kalendar, 1922.) 226L’Istria (tjednik, 1882.-1903.) 213L’Istria agricola (~asopis, 19. st.) 213L’Istriano (tjednik, 1860.-1861.) 211Italija 19, 67

- bakrorez 19- glazbeno tiskarstvo (16. st.) 53- hrvatski tiskari 18- Kraljevina Italija 186- Talijansko kraljevstvo 163, 164- tiskanje hrvatskih knjiga 189

Ivan iz Kastva 21Ivan iz Resnika (donator) 27Ivanovna, Marija (operna primadona;

fotografija na koncertnom programu,1903.) 288

Ivekovi}, Oton: plakat za proslavu 40. ob-ljetnice Kola (1902.) 289

Izdava{tvo (19. st.) 185-207Izlo`ba Secesija u Hrvatskoj, Zagreb,

2003.: plakat 289

J

Jadranski samobran (novine, 1922.) 199Jaki}, Ante 215Jak{i}, Nikola 173, 174, 175, 176, 177Jankovi}, Petar 199Jansenisti 76Jasper, Friedrich 252JAZU Zagreb

XII


Vidi: Zagreb- Hrvatska akademija znanosti i

umjetnostiJoachim del Fiore (cistercitski opat,

12./13. st.) 32Jorgovan (kalendar) 219Jozefinski apsolutizam 259Juraj, opat 22Juri}, [ime 16, 51Jurina i Franina (kalendar, 1923.-) 226Jurjevi}, Bartol 42Jurkovi}, Toma. Za bratstvo i ravnoprav-

nost (~lanak, 1968.) 8Justinijan, car. Corpus iuris civilis 75

K

Ka~i} Mio{i}, Andrija 126, 203Ka~i} Mio{i}, Andrija. Razgovor ugodni

naroda slovinskoga (1846.) 103Kaer, Petar. Povjestne crte grada [ibeni-

ka i njegove okolice (1913.) 196Kalendari 125, 127, 177, 219Kandler, Pietro. Notizie storiche di Pola

(1879.) 213Kara|or|evo (1971.) 8, 9Karaman, Miho 126Karaman, Sre}ko 81Karnaruti}, Brne. Vazetye Sigetta grada

(1584.) 38Katalog der Bibliothek S.M. Kriegs-Mari-

ne (1871.-) 238Katalog knjiga i periodike zadarskih ti-

skara u fondu Nau~ne biblioteke u Za-dru (1988.) 161

Katan~i}, Ivan. Storia della Dalmazia(1834.-1835.) 103, 104

Katoli~ka crkva 13Katoli~ka sveu~ili{ta 112Katoli~ke tiskare 283Katoli~ki tisak 12, 13, 14, 23-31, 169,

177, 192, 203, 204, 216, 219, 226, 227Katoli~ko u~iteljsko dru{tvo 224Katolik (~asopis, 1930.-1934.) 203, 204

Kavanjin, Jerolim. Povijest Van|elska od{tete bogatstva a koristi ubo{tva...(1784.) 65

Kazali, Antun 127Kazali{ni oglasi 200Kazali{ni plakat 191, 192, 195, 200Kazna~i}, Antun 129Kazna~i}, Ivan August 127Ke~kemet, Du{ko 61Kinreich, Johann 260Klai}, Miho 127Klai}, Vjekoslav 189Klement VII., papa 112Klovi}, Julije 46Kneèvi}, Petar. Muka Gospodina na{ega

Isukrsta... (oratorij; oglas, 1927.) 200Knjige

- krijum~arenje 166- s notama (15. st.) 52

Knjigove{tvo 192, 201Knjigove`nice 192Knjiàre 159-184, 254Knjiàri 66, 84-107, 110, 119, 159-184, 254Knjiàrstvo 66, 84-107, 110, 119,

159-184, 254Knjièvni ~asopisi 8, 127, 171, 219, 225Knjièvni prilozi 173, 174, 219Knjièvni tisak 196, 250Knji`na ilustracija 16-49Knji`nica

- obitelji Bajamonti (Split) 59-83- nabava gra|e 67- rekonstrukcija fonda 80-81- sadràj knji`nice 69-79- uvez i oprema knjiga 79

- obitelji Capogrosso (Split) 62, 63, 68- obitelji Garanjin Fanfogna (Trogir) 88

Knji`nice- gradskeVidi: Gradske knji`nice

- javneVidi: Javne knji`nica

- obiteljskeVidi: Obiteljske knji`nice

XIII

PREDMETNO KAZALO

- povijest 59-83- privatneVidi: Privatne knji`nice

- sveu~ili{neVidi: Sveu~ili{ne knji`nice

- znanstveneVidi: Znanstvene knji`nice

Knji`ni~ari 63, 113Knji`ni~ni fondovi: stare i rijetke knjige

59-83Knji`ni~ni i ~itaoni~ki pokret

- Istra (19. st.) 210Koberger, Anton (15. st.) 41, 42Kodeksi: glazbeni 50-58Kokolj, Karlo. Grammatik, Lehrbuch,

Conversations… (ud`benik hrvatskogjezika, 1900.) 244

Kokolj, Karlo. Grammatik der kroati-schen... (1904.) 244

Kolo (hrvatsko pjeva~ko dru{tvo) 274,275, 285, 288, 289, 290

Kolo sre}e... (beramska freska, 15. st.) 20Kolo sre}e i smrt s lukom (bakrorez, 15.

st.) 21Koluni} Rota, Martin 35, 42, 43, 44, 45,

46Kombol, Mihovil. Kroatische Sprachleh-

re (1918.) 244Koncertni plakati 272-299

- pregled 293-299Koncertni programi 272-299

- pregled 293- grafi~ki dizajn 287-290

Konzul, Stjepan Istranin 30Ko{ta, Jako 116Kotor: tiskare 123Kotrulji}, Benko. De mercatura... (15. st.)

112Koì~i} Benja, [imun (biskup i tiskar, 16.

st.) 28, 42Kraglski Dalmatin - Il Regio Dalmata

(tjednik, 19. st.) 169, 171, 172Kraljevina Italija 198Kraljevina SHS 186, 198, 200

Kralji}, Josip A. 218, 219Kranj~evi} (omladinski mjese~nik, 1930.)

200Kritika (~asopis, 1954.) 6Krizmani}, Anka 290Krièvci

- Pjeva~ko dru{tvo Zvono: programsve~anog koncerta (1874.) 281

Krk- biskupska tiskara Kurykta 224

Krmpoti}, Josip 209, 216, 227, 248, 253,254

Krstelj, Ivo 194, 195, 198, 206Krsti}, Kruno 7Kukuljevi} Sakcinski, Ivan. Bibliografija

hrvatska (1860.) 263, 264Kulturna povijest

- Dalmacija 59-83, 159-184, 185-207- Dubrovnik 108-158- Hrvatska 1-299- Istra 208-232- Pula 233-257- Split 59-83- [ibenik 185-207- Vara`din 258-271- Zadar 159-184- Zagreb 272-299

Kuni}, Rajmund 97Kupelwieser, Paul 248Kuzmani} Dikli~i}, Ante (knji`ni~ar, 19.

st.) 63

L

La Maire, Alexandre 118Laginja, Matko 216, 219, 249Lau{i}, Jozo 10Lehar, Franz 215Leistikov, Gertrud (plesa~ica; crteì na

programima, 1917.; 1918.) 289, 290Libreta: tiskanje (19. st.) 215, 219Lichtenstein, Peter 26, 55Lije~ni~ke knjige 174Likovna umjetnost: povijest 16-49

XIV


Likovni umjetnici: izrada koncertnih pro-grama i plakata 289

Linardi}, Albert. Prve laste (pjesni~kazbirka, 1911.) 219

Lisinski (hrvatski glazbeni klub) Be~Vidi: Be~

- Hrvatski glazbeni klub LisinskiLisinski, Vatroslav. Porin (program,

1914.) 288, 289Lo{inj

- Dru`ba sv. ]irila i Metoda, {kola 218Luciani, Tomas. Mattia Flacio... (1869.)

214Luci}, Hanibal. Skladanje (1556.) 34Luka, zagreba~ki biskup (16. st.) 26, 55Lukarevi}, Jakov. Copioso ristretto degli

annali di Ragusa (1605.) 113, 121Luke`, Karlo 219Lukeì}, Irvin 210Luna~ek, Branka 276Lunario di Zara (godi{njak, 1804., 1805.)

168, 169Lunario Trevisan del Schiesoncin per

l’anno 1798. 123Lunario zaratino (1813., 1815.) 169Luther, Martin 29, 30, 32Luther, Martin. Expositio in libram Beati

Cirilli (1516.) 32Luther, Martin. Novi zavjet (prijevod) 29, 30Lyon 56, 61, 110

- hrvatski tiskari 53

LJ

Ljekarni~ke knjige 174Ljubi}, Niko 196Ljubljana 14, 41, 203, 252

- Glazbena matica, zbor: knjiìcakoncerta u Zagrebu 288

- Katoli{ka tiskarna 283- knjigotiskara Kleinmayer 260- Ljubljanska tiskara 252- tiskara Kleimayer i Bamberg 217- tiskara Ljudska pravica 8

Ljubljanski misal 24

M

Ma|arovi}, @ivko ({ibenski tiskar, 20. st.)201

Magjarujsag (list, 1945.) 4, 6Mahni~, Antun biskup 224Mainz 52Majstor Berlinske pasije 23Majstor iz 1464. (nizozemski grafi~ar) 20Majstor iz Zwollea 22Majstor sa svicima 20Makale, Adolf 197Makarska

- Franjeva~ka visoka bogoslovija 203Mandi}, Josip. Petar Sva~i} (opera,

libreto, 1902.) 219Manger, Ivan 79, 81Manger, Petar 69Manlius, Joannes (Mandelc, Janez/Ivan)

30, 39, 40, 41, 259Mantegna, Andrea 24, 29Manuzio, Aldo ml. 36, 37, 38, 113Maravi}, Mile 281, 291Marija Terezija, carica 62Marinkovi}, Niko 197Marinovi}, Sebastijan 119Marjanovi}, Stanislav 11Markovi}, Ambrozije 100Marmont, Auguste 164, 165Martecchini, Antonio (dubrova~ki tiskar,

19. st.) 123-126, 128Martecchini, Petar (dubrova~ki tiskar,

19. st.) 126-128Martinolich, Carlo 215, 216, 217, 253Maruli}, Marko 42, 60Maruli}, Marko. Judita (1521., 1522.,

1523.) 32, 35Ma{trovi}, Vjekoslav 190, 194, 195, 196Ma{trovi}, Vjekoslav. Jadertina Croati-

ca... (1954.) 188Mata~i}, Jerolim 202, 203Mata~i}, Vjekoslav 202, 203Matheo da Treviso (Matija Treviànin) 28Matica hrvatska 4, 6, 8, 10, 11Medo, Antun (filozof, 16. st.) 112

XV

PREDMETNO KAZALO

Medaljoni sa slikama pjeva~a 289Medicinska literatura 252

- hrvatski prijevodi 200Meduli}, Andrija (Andrea Meldolla) 42,

43, 45, 46Me|imurje-povijest tiskarstva 41Meissner, Ignazio 174Men~eti}, Vladislav 62Meteorologie und magnetische Beobac-

htungen... (~asopis) 241Meteorolo{ki ~asopisi 241Metropolitana

Vidi: Zagreb- Metropolitanska knji`nica

Micalovi}, Franjo Ratkov 112Michelangelo 38Mihalovi}, Ladislav-Lato 276Miklau{i}-]eran, Snjeàna 286, 291Miklau{i}-]eran, Snjeàna. Glazbeni

ìvot Zagreba u XIX stolje}u... (2001.)273, 274

Milan (dubrova~ki zlatar, 14. st.) 19Milanovi}, Boò 226Mil~eti}, Ivan 61, 67Milecije (dubrova~ki kroni~ar, 11. st.) 121Mio~evi}, Franjo. Ode (1821.) 174Mirkovi}, Jerolim 32Mirkovi}, Mijo (Mate Balota) 217, 220, 221Misal (1494.) 24Misal hrvacki (1531.) 28Misal Jurja iz Topuskog (1495.) 22, 23Misal Pavla Modru{anina (1528.) 28Misal Zagreba~ke crkve/Missale Zagra-

biense (1511.) 26, 27Misale secundum chorum em rubricam

almi episcopatus Zagrabiensis eccle-siae (1511.) 55

Misali 22, 23, 24-31, 51, 53, 55, 56Missale Bellicence (1503.) 51, 53, 56Missale Cabilonense (1500.) 51, 56Missale Ordinis Carmelitanum (1490.)

51, 56Missale Romanum (1485./1486.) 51, 56Mi{e, Jeronim 197

Mittheilungen aus dem Gebiete des See-wesens (~asopis) 238-241, 252

Mladi Istran (mjese~nik, 1908.) 218Mleta~ka Republika 62, 123, 163, 168, 189Moderne, Jacques 53Mögel, Franz. Syritha (opera, libreto,

1891.) 215, 250Molitvenik (1512.) 29Moller, Ivan 63Monaldi, Miho 112, 116Moretti, Nikola 189Morovi}, Emilija Maddalena 181Morovi}, Hrvoje 60Morovi}, Josip 166Motovun 53Mravak, Josip (grafi~ki majstor, 20. st.)

201, 202Mrnavi}, Tomko 193Müer, Johannes 26, 55Mulja~i}, @arko 120Muzej grada [ibenika

Vidi: [ibenik- Muzej grada [ibenika

Muzej grada ZagrebaVidi: Zagreb

- Muzej grada ZagrebaMuzeji

- gradskiVidi: Gradski muzeji

Muzikalije (19. st.) 215, 250, 285

N

Nabava gra|e: obiteljske knji`nice 67Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica Zagreb

Vidi: Zagreb- Nacionalna i sveu~ili{naknji`nica

Nakladni zavod Hrvatske 4, 6, 10Nakladni{tvo 1-16, 45, 50-58, 159-184,

185-207, 208-232, 233-257- i jezik 84-107

Nalje{kovi}, Augustin 112Naprednjak (tjednik, 1911.-1921.) 197

XVI


Naratovich, Pietro 192Narodna prosvjeta (knjièvni ~asopis,

1906.) 219, 225Narodna stranka 186, 205Narodna straà (tjednik, 1921.-1918.)

198, 199Narodna tribuna (novine, 1933.-1941.)

200Narodni glas - ~ovje~nosti, slobode i pra-

vice (list) 4Narodni list (Zadar, 1863.-) 191, 199Na{a sloga (list, 1870.) 217, 218, 221Nazor, Vladimir. Krvava ko{ulja... (zbirka

poezije, 1905.) 222Nazor, Vladimir. Veli Joè (1. izd., Ljub-

ljana, 1908.) 222NDH 4Nedeli{}e

- tiskare (16. st.) 30, 39Neptun (tjednik, 1871., 1872.) 214Nezavisna radni~ka partija 203Nijemci

- Pula 236-237Nikolajevi}, \or|e 102, 103Nin 62Nizozemska

- grafi~ari (15. st.) 20Notna izdanja 285Nova revija (dvomjese~nik, 20. st.) 203,

204Novak (zagreba~ki tiskar, 19. st.) 276Novak, Josip, nadbiskup: poslanice 175,

177Novi zavjet (Lutherov prijevod) 29, 30Novine 126, 127, 185-207

- na njema~kom jeziku 233-257Novo i pèrvo pe~atenje izabrane bibliote-

ke dìlah izvornieh... (1846.) 103NSK Zagreb

Vidi: Zagreb- Nacionalna i sveu~ili{naknji`nica

Nuovo giornale d’Italia (1790.-1792.) 65Nürnberg 29, 40, 41

NJ

Njema~ka 19, 24, 67- glazbeno tiskarstvo (15. st.) 52- ilustratori knjiga (16. st.) 30

O

Obitelj Bajamonti (Split) 59-83Obitelj Battara (Zadar) 159-184Obitelj Capogrosso (Split) 62, 63, 68Obitelj Garanjin Fanfogna (Trogir)79, 88Obitelj Mata~i} ([ibenik) 202-203, 205Obitelj Platzer (Vara`din) 264Obiteljske knji`nice 59-83, 88Obvezni primjerak (Zadar, od 1840.) 86Occhi, Carlo Antonio (dubrova~ki tiskar,

18. st.) 65, 66, 88, 114-121, 127, 128Odbor za unapre|ivanje komorne glazbe

ZagrebVidi: Zagreb

- Odbor za unapre|ivanjekomorne glazbe

Odbrana (list, 1937.-) 201Odsjek za muzikologiju Muzi~ke akade-

mije ZagrebVidi: Zagreb

- Muzi~ka akademija, Odsjek zamuzikologiju

Ofi~je svete dieve Marie... ili Dubrova~kimolitvenik (1512., bosan~ica) 112

Omi{- tiskara Franjo Kluz 14

Omnibus (list, 1904.-1912.) 218Opatija

- ~asopisi 218- tiskara V. Tomi~i} (1906.) 249

Ordo pro divinis persolvendis... (1808.)169

Ordo pro divinis persolvendis iuxta ri-tum... (1813.-1816.) 169

Österreicher, Tobias von. Die österrreichi-sche Küstenaufnahme... (1873.) 241

XVII

PREDMETNO KAZALO

Österreichischer Beobachter (list, 19. st.)171

Osvald, zagreba~ki biskup (15. st.) 22, 26Ovidije. Ars armandi 64Oxford

- All Saints College, CodringtonLibrary

- Dubrova~ki molitvenik (1512.) 112Oznanjenje o po~etku katastarskih mje-

renja (1824.) 176

PPadova 62

- Sveu~ili{te: hrvatski studenti 64- tiskari 64

Palta{i}, Andrija 50-58, 110, 123Pariz

- Nacionalna knji`nica- Dubrova~ki molitvenik (1512.) 112

Partiture 250Pa{tri}, Ivan 63Pa{tri}eva knji`nica (Biblioteca Pastritia,

1706.) 63Il patriota (~asopis, 1889.) 215Pazin

- Carsko-kraljevska velika dràvnagimnazija 222, 225

- tiskara Tiskovnog dru{tva 216,224-225

- Zborna crkva sv. Nikole 21Pederin, Ivan 6, 334La penna (~asopis, 1886.) 216Pergo{i}, Ivan 39Peri~i}, Boò 200Peri~i}, [. 162Periodi~ke publikacije 125, 127, 168, 169,

170, 171, 172, 176, 177, 180, 185-207- Istra 208-232- na njema~kom jeziku 233-257- Vara`din 263, 264

Petrinja- Benkova tiskara 291- HPD Slavuj: programi 291

Petrucci, Ottaviano 52

Pierini, Gaetano 66, 119Piperata Petrini, Marija 191Pisani, Paul 163Pisani, Stjepan 43, 45Pjeva~ko dru{tvo Zvono Krièvci

Vidi: Krièvci- Pjeva~ko dru{tvo Zvono

Plan~i}, Juraj. Saggio d’idee tendenti amagliorare... (19. st.) 174

Platzer (obitelj) 264Platzer, Josip (vara`dinski tiskar) 261,

285, 291Platzer, Stjepan 291Pola (tjednik, 1883.-1885.) 214, 216, 247,

254Polaer Morgenblatt (dnevnik,

1906.-1918.) 247, 248Polaer Tagblatt (list, 1906.) 221Polemi~ki spisi (19. st.) 191Il poligrafo dalamata (tjednik, 1816.) 171Politi~ki tisak 4, 8, 9, 10, 127, 171, 186,

188, 194, 195, 196, 197, 198, 199,202, 217, 218, 221, 226, 253

Popovi}, Vladimir 200Pore~

- Società Istriana di Archeologia eStoria Patria-Istarsko dru{tvo zaarheologiju i zavi~ajnu povijest(1884.) 213

- tiskara Gaetano Coana-TipografiaGaetano Coana 212-214

Posavac, Zlatko 7Povijest izdava{tva

Vidi: Izdava{tvoPovijest nakladni{tva

Vidi: Nakladni{tvoPovijest {kolstva

Vidi: [kolstvoPovijest tiskarstva

Vidi: TiskarstvoPovijest umjetnosti 16-49Pozza, Niko 127Praga, Giuseppe 19

XVIII


Pravila îtaonice u Pulju (1870.) 215,251, 253

Pravila Dru`be sv. ]irila i Metoda zaIstru (1894.) 215

Praxis (~asopis) 7, 11, 12, 15Preradovi}, Paula 241Preradovi}, Petar 241Pretner, Dragutin 126Pribojevi}, Vinko 38Prigodni~arske pjesme (19. st.) 192Primojevi}, Luka 110Primorska rije~ (glasilo, 1931.-1932.) 200Privatne knji`nice 59-83, 86Proglasi (19. st.) 191Protestantski tisak 29, 30, 40Psalmi Davidovi (prijevod, 18. st.) 65Puci}, Medo 127Pu~ka stranka 198Pu~ki prijatelj (gospodarski list, 1920.-)

224, 226Pula (19.-20. st.)

- Austrougarska Mornarica 214-215,220

- izdanja 233-257- Buchhandlung F. B. Schrinner (osn.1869.) 254

- îtaonica 251, 253- Pravila (1870.) 215, 251, 253

- Hidrografski zavod 233-257- nauti~ke publikacije 242, 243- peljari Jadranskog mora 242- prognosti~ke karte (do 1914.) 241

- knjiàre 254- kulturna povijest 233-257- Mornari~ka knji`nica 238, 241, 259- Mornari~ki kasino: izdanja 250-251- nakladni{tvo na njema~kom jeziku233-257

- Narodna tiskara 217- novine (na njema~kom jeziku)233-257

- Sveu~ili{na knji`nica 255- tiskara Boccasini & C.o. 216,223-224

- tiskara Bontempo 215-216, 228- tiskara Francesco Rocco 220, 227- tiskara Fratelli Niccolini 227- tiskara Josip Krmpoti} i dr. 217, 218,220-223, 225, 228, 249, 250, 251, 253

- tiskara Laginja i dr. 217, 218-219,221, 225, 228

- tiskara Rocco e Bontempo 247- tiskara Schrinner 249- tiskara Seraschin (1869.) 214-215,228, 252, 253

- tiskare 214-215, 216, 217, 218,220-223, 225, 227, 228, 233-257

- tiskarstvo 214-215, 216, 217, 218,220-223, 225, 227, 228, 233-257

- tiskari 214-215, 216, 217, 218,220-223, 225, 227, 228, 233-257

Putopisi 180, 181

Q

Quarantotto, Giovanni. Soneti istriani(1908.) 214

Quentell, Heinrich 42

R

Raccolta delle leggi... (zbirka zakona,1823.) 175, 176, 177, 178

Raccolta di canzonette... (1897.) 215Radakovi}, Nià (Nikola Radakov) 19Radi}, Marija 4Radi}, Stjepan 4, 199Radikalna stranka 202Radovanovi}, Luka 110Ranjina, Dinko 112Ranjina, Dinko. Piesni razlike (1563.) 35,

38Rapporto sanitario per la citta di Pola

(1887.) 215Ratdolt, Erhard 26Ratkovi}, Franjo 29Razkovani (novine, 1921.) 199Renesansa 16-49

XIX

PREDMETNO KAZALO

Renesansna grafika 16-49Renesansna umjetnost 16-49Renier Michiel, Giustina. Origine... 211Resnik

- crkva blaène Djevice Marije 27Re{etar, Milan 110Re{eto (humoristi~ki tjednik, 1921.,

1922.) 200Rije~ Bo`ja (dvomjese~nik) 204Rije~ki misal (1531.) 28, 29Rije~ko-liburnijski okrug 209Rijeka 66

- tiskare (16. st.) 28Rim 44, 45

- hrvatski tiskari 53Rimembranze della settimana (tjednik,

1848.) 126Il risorgimento (~asopis, 1878.-1879.) 214Rogo{i}, Mirko 6Rougier, Elena 181Rovinj

- Industrijska i trgova~ka komora-Camera di commercio e d’industriad’Istria 211

- Tipografia istriana (1859.) 211- tiskara Coana (1859.) 211, 212

Rudtorffer, F. S. Trattato sul migliora-mento... 1822.) 174

Rukopisne ostav{tine 59-83Rup~i}, Ivo 6

S

Sangilla, Ivan (vara`dinski tiskar, 19. st.)258-271

Saraj~i}, Ivo 6Savez dalmatinskih u~itelja 195Schedel, Hartmann. Kronika svijeta

(1493.) 42Schematismo provinciale (1825.-1829.)

176Schön, Erhard 29Schongauer, Martin 26, 27

Schrinner, F. W. (pulski nakladnik iknjiàr, 19. st.) 247, 254

Schulz, Mira 289Secesija u Hrvatskoj, izlo`ba, Zagreb,

2003.: plakat 289Sedak, Eva 274Sekelez, Ante 14Selja~ko zvono (~asopis, 1931.) 203Senj 24, 66Senjski misal (1494.) 24La settimana (tjednik, 1887.) 216Siena

- Biblioteca Comunale 113Siksto V., papa 38, 45Sisak

- Grafi~ko izdava~ko poduze}e JoàRoànkovi} 12

- tiskar Jünker 285Sitnoslikarstvo 22Skali}, Pavao 42Skarpa, Vicko. Hrvatske narodne poslovi-

ce (1909.) 196Skup slovinskieh spjevagnaa-Parnaso Illi-

rico (1826.) 125Slavensko bogoslu`je u Istri (1913.) 219Slavonija 17Sloboda tiska (1848.) 85Soardi, Lazaro 32-33Socijalno-demokratska stranka 197So~a (novine, 1924.) 199Sok izvadjen iz naredbenih knjigaa...

(1809.) 169Sorko~evi} (Sorgo), Miho 65, 73, 121Soye, Philipp de 46Spin~i}, Vjekoslav 219Spin~i}, Vjekoslav. Raspust op}inskoga

zastupstva u Kastvu (1900.) 219Split (18.-20. st.) 6, 66

- Arheolo{ki muzej 80, 81, 180- Knji`nica 60

- Berekin 14- Dioklecijanova pala~a 62- Gospodarska akademija (19. st.) 62

XX


- Gospodarsko dru{tvo (osn. 1767.)62, 63, 66, 79

- Knji`nica 63- javne knji`nice (1706.-) 63- knji`ni~ari (19. st.) 63- kulturna povijest 59-83- nadbiskupsko sjemeni{te (osn.1700.) 62, 63, 72

- nakladni{tvo 91, 92, 93- obitelj Bajamonti 59-83- obiteljske knji`nice 59-83- privatne knji`nice 59-83- Samostan sv. Frane 55- sjemeni{na gimnazija (18. st.) 71- Slobodna Dalmacija (tiskara) 11- Splitska dru{tvena tiskara 195- Sveu~ili{na knji`nica 69, 81

- zbirka Rara 61, 67- knji`nica obitelji Bajamonti 59-83

- talijansko kulturno dru{tvoGabinetto de lettura (osn. 1861.),knji`nica 63, 69

- Teatro Bajamonti 63- tiskara Demarchi 189, 190- tiskara Olivetti 88- tiskara Piperata 191- tiskare 59-83, 85, 120- tiskari 59-83, 85, 120- tiskarstvo 59-83, 85, 120

Spongia, Federico 211Srbija

- Blagovesti (pravoslavni list) 14- Srbobran (tiskara) 14- tiskanje hrvatskih knjiga 14- Vesti (tiskara, Bele Zemlje) 14

Srebrenica 111Stahuljak, Milan 276Stara na{a sloga (~asopis, 1922.-1923.)

226Star~evi}, [ime. Homelije iliti Tuma~enje

svetoga evangjelija (19. st.) 102Stare i rijetke knjige: popisi 108-158Statut Kazali{nog dru{tva [ibenik (1870.)

191

Stay, Benedikt 97Stazi}, Andrija 103Stepanek, F. 249Stifler, Ivan B. 285Stip~evi}, Aleksandar 189Stöhr, Ante (vara`dinski skladatelj) 285Stör, Niklas 29Storti, Giacomo 64, 67Sto{i}, Krsto 187, 192, 193, 194, 195,

196, 198, 204Sto{i}, Krsto. Povijest [ibenika

(rukopisno djelo) 187Stranka prava 186, 194, 195, 197Stratiko, Grgur (biskup, 18. st.) 66, 73Str~i}, Mirjana 210Str~i}, Petar 210Strip 200Strossmayer, Josip Juraj 289Stulli, Joachim. Vocabolario... (1810.) 125Stulli, Joakim. Lexicon... (1801.) 125, 129Stulli, Joakim. Rje~oslo`je... (1806.) 125Suboti}, Nikola 201Sv. pismo Novog zavjeta (1562.-1563.) 29Svaljinac, Ivan ({ibenski tiskar, 19. st.)

192, 194-195, 205La sveglia (tjednik, 1876.) 213Sveu~ili{na knji`nica Split

Vidi: Split- Sveu~ili{na knji`nica

Sveu~ili{ne knji`nice 59-83, 85, 225, 243,275, 291

Svjetovne knjige: drvorezne knjige(15.-16. st.) 31-42

[

[aban, Ladislav 274, 286[abi}, Stipan 203[antel, Sa{a 222[ibenik (19.-20. st.) 46, 65, 66

- Arhivski sabirni centar 188, 191- crkva Gospe vanka Grada 204- crkva sv. Ivana 194- ~asopisi (od 1882.) 185-207

XXI

PREDMETNO KAZALO

- Demokratska stranka 199- Dru{tvo za tjeranje tiskarskog obrta197

- Gradska knji`nica 186, 188- Gradski muzej 201- heraldika 192- Hrvatska rie~ 195, 196- Hrvatska tiskara (1907.) 194,195-196, 198, 201, 206

- knjige hrvatskih autora 196- Hrvatska zadru`na tiskara (osn.1913.) 187, 195, 198, 202, 203, 206

- katedrala sv. Jakova193- Kazali{no dru{tvo 191- kazali{te (izgra|eno 1870.) 186, 191- kinematografsko poduze}e TheEdison kinematograf (1908.) 195

- knjigove{tvo 201- knjigove`nica (19. st.) 192- knji`nica Pavlinovi} 187- kulturna povijest 185-207- Muzej grada [ibenika 187, 188- nakladni{tvo 185-207- Narodna slavjanska ~itaonica (osn.1866.) 186

- Narodna stranka 186, 205- Narodno vije}e 197, 198- Nezavisna radni~ka partija 203- Nova {tamparija 201- novine (od 1882.) 186- Okru`ni Narodni sud 205- Pjeva~ko dru{tvo Kolo (osn. 1899.)186

- Pu~ka stranka 198- Pu~ka {tedionica 197- Pu~ka tiskara 197, 199, 201, 202, 206- Radikalna stranka 202- Samostan sv. Lovre 188, 190, 203,205

- srpske tiskare 202- srpski tisak 205- Stranka prava 186, 195, 197- [ibenka narodna glazba 202- [ibenska biskupija 198

- Arhiv 188

- [tampa 205, 206- [tamparsko, novinsko i knjigove-

àrsko dru{tvo [TANIK 201- talijanska uprava 198- Tipografija: {tamparsko-novinsko-

knjiàrski zavod 201- tiskara Ani} (1870.) 190-192, 205- tiskara Fosco 193-194- tiskara Ka~i} 187, 188, 203-205, 206- tiskara Mata~i} 202-203, 205, 206- tiskara Nikole îkata 206- tiskara Svaljinac 194-195, 197- tiskara Vitaliani 198-201, 206- tiskare 66, 185-207- tiskari 66, 185-207- tiskarstvo 66, 185-207- vjerski tisak (19. st.) 192- Zadru`na tiskara (20. st.) 195- zlatari i graveri 43

[ibenska biskupija 192, 193[ibenske novosti (tjednik, 1930.) 200[ibenski list (1954.-) 206[ibenski statut (1608.) 189[ipan (otok) 38[ipu{, Marta 276[i`gori}, Juraj. Elegiarum... (1477.) 189[kolska izvje{}a 251[kolske publikacije 251[kolstvo 215, 218, 219, 222, 224

- ~asopisi 195[tambuk, Zdenko 4, 6[vicarska 67

T

Tamaro, Marco 213Tartaglia, Oskar 197Tentor, Ante. Iz zapadne strane (1914.) 219

- romani 223, 250Tiskare

- Dalmacija (18. i 19. st.) 108-158,159-184, 185-207

- Kotor 123- Zagreb 272-299

XXII


Tiskari- cenzori 1-16- Dubrovnik 108-158- Istra 208-237- koncertnih programa 272-299- muzikalija 50-58- Pula 233-257- [ibenik 66- Vara`din 258-271- Zadar 159-184- Zagreb 272-299

Tiskarice 159-184Tiskarstvo 1-16, 50-58, 65, 108-158,

159-184, 185-207, 208-232, 233-257,258-271, 272-299- Dubrovnik 108-158- glazbeno 50-58- Istra 208-232- Pula 233-257- Split 189- [ibenik 185-207- Vara`din 258-271- Zadar 159-184, 189, 190

Toma{i}, Franjo 165Tomi~i}, Zlatko 8Tommaseo, Nikola 192Topusko

- cistercitska opatija 22Trevisan, Andrea (dubrova~ki tiskar, 18.

st.) 65, 66, 119, 121-123Trevisan, Antonio 65Tribuna (list, 1937.-) 201Tridentski koncil (1545.-1563.) 73Trogir 65, 66, 79, 81, 88Trst 209, 213, 215

- tiskara austrijskog Lloyda 191- tiskara Weis 190

Tübingen 29, 30, 40Tu|man, Franjo 8Turisti~ki tisak 249

U

Uberti, Luc’ Antonio de 26U~iteljski glas (1906.) 195

U~iteljski list (1921.) 226UDK shema 274Uj~i}, Josip 14Ujevi}, Tin. Borba nacionalisti~ke omla-

dine (cenzurirani ~lanak, 1912.) 197Ungnad, Ivan 29, 31Urach

- tiskara 29, 30- hrvatske knjige 30

V

Vaccari, Andrea 45Vaccari, Michelangelo 45Vara`din (19. st.) 39, 41

- crkva sv. Florijana 261- Dràvni arhiv 262- Gradska knji`nica Metel Oègovi}

- Sangilline tiskovine: dostupnost263

- Gradski muzej 263- kulturna povijest 258-271- poglavarstvo 262- tiskara Ivana Sangille 258-271

- popis tiskovina 266-271- tiskovine 263-264

- tiskara Trattner, podru`nica 259- tiskare 30, 258-271- tiskari 30, 258-271- tiskarstvo 30, 258-271

Vasari, Giorgio 19Vatikan 13

- Bazilika sv. Petra 45Vatikanska knji`nica 113Ve~ernji list 9Venecija 211

- hrvatski tiskari 53- hrvatski znanstvenici 64- tiskanje knjiga na hrvatskom jeziku189

- tiskara Ginami 189- tiskara Moretti 189- tiskara Naratovich 192

XXIII

PREDMETNO KAZALO

- tiskara Occhi 189- tiskari 24, 25, 26, 29, 32, 34, 35, 37,43, 44, 61, 50-58, 64, 98, 108-158,163

Vernice, Gaetano 64Vincent iz Kastva 20, 21Vitaliani, Ernest 198-201Vitaliani, Hamilkar ({ibenski tiskar,

20. st.) 201Vitaliani, Luka 199Vitaliani-Jankovi} (tvrtka) 181Vjerske knjige 23-31

- cenzura 12, 13, 14Vjerski tisak 12, 13, 14, 23-31, 169, 177,

192, 203, 204, 216, 219, 226, 227Vla~i} Ilirik, Matija 42, 214Vladislav II. Jagelovi} 27La voce dalmatica (list, 1919.) 198Vojvodina 8, 119Vramec, Antun. Kronika (1578.) 39, 40Vramec, Antun. Postilla (1586.) 39, 41,

259Vran~i}, Antun 43, 44, 45Vran~i}, Faust 42Vran~i}, Faust. Dictionarium quinque no-

bilissarum Europae linguarum...(1595.) 189

Vrbni~ki misal (1456.) 24Vrhovac, Maksimilijan, zagreba~ki nadbi-

skup 65Vuka{inovi}, Pave 110

W

Washington- Catholic Univeristy of America,Mullen Library-Dubrova~kimolitvenik (1512.) 112

Weingartner, J. 174Werböczy, Istvan. Decretum tripartitum

(1574.) 39Wittasek, Josip 281Woditzka, Adelaide 181

Z

Zadar (18.-19. st.) 6, 19, 65, 66, 81- austrijska uprava 165, 170- cenzura knjiga 166- cenzura tiska 172- ~asopisi 198- Dràvni arhiv 159-184, 188, 206

- Knji`nica 85, 161, 173- zbirka [tampe 85, 173

- Ekonomsko-poljoprivrednaakademija 163

- francuska uprava 170- gimnazija

- knji`nica: katalog 86- program 175

- Gradsko vije}e 163- Hrvatska rie~ (1907.) 196- Ilirsko sjemeni{te 174- Katoli~ka hrvatska tiskara 194, 195- knjiàri (16. st.) 32, 159-184- knjiàrstvo 159-184- kulturna povijest 159-184- nakladni{tvo 90, 91, 93- Namjesni~ka knji`nica 85- obitelj Battara 88, 101, 159-184- Okru`no poglavarstvo (1817.) 172- periodi~ke publikacije (19. st.) 168,169, 170, 171, 172, 176, 177, 180

- posjet Franje I. 173- Preparandija (1821.) 174- Primaljska {kola (1821.) 174- Rougier (tiskara) 88- Samostan sv. Marije 55- tiskara Ani} 191- tiskara Battara 88, 101, 159-184,189, 190, 192, 199

- djela na narodnom jeziku 102,103, 104

- tiskara Bobolin 189- tiskara Demarchi 188, 190- tiskara Demarchi-Rougier 88, 181, 190- tiskara Fracasso 189, 190- tiskara Vitaliani 59, 199

XXIV


- tiskare (od 17. st.) 59, 66, 85, 88,101, 102, 103, 104, 159-184, 189,190, 191, 192, 199

- tiskari (od 17. st.) 59, 66, 85, 88,101, 102, 103, 104, 159-184, 189,190, 191, 192, 199- tiskarstvo (od 17. st.) 59, 66, 85, 88,101, 102, 103, 104, 159-184, 189,190, 191, 192, 199

-Vi{i gimnazijski filozofski zavod(1822.) 174

- Vitaliani-Jankovi} (tvrtka) 181- vjerski tisak 169, 177- zlatari 19- Znanstvena knji`nica 85, 161

ZAG HGZVidi: Zagreb

- Hrvatski glazbeni zavod,Zbirka arhivske gra|e

Zagreb (19.-20. st.)- Dioni~ka tiskara 282, 285, 291- Dru{tvo sv. Jeronima 226- glazbeni ìvot 272-299- Glazbeno dru{tvo (osn. 1827.) 273- Gradec (vedute) 27- grafika (15. st.) 22- Hrvatska akademija znanosti iumjetnosti, Tiskara 7

- Hrvatski dràvni arhiv 4- Hrvatski glazbeni zavod (1827.-)272-299

- Glazbena {kola: program ispitnogkoncerta (1852.) 281

- povijest koncerata 287- Sbirka razli~itih hèrv. napjevah

(prvo notno izdanje, 1865.) 285- Zbirka arhivske gra|e 272-299

- Hrvatsko narodno kazali{te 289- Hrvatsko trgova~ko dru{tvoMerkur 286

- Kaptol (vedute) 27- kaptolska tiskara 64- koncert za Strossmayerov spomenik(1914.) 289

- Kraljevska akademija 285- kulturna povijest 272-299- Liber 7- Litografija V. Roànkowski i drug289

- Metropolitanska knji`nica 22, 26- Muzej grada Zagreba 291- Muzi~ka akademija, Odsjek za

muzikologiju 274- Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica

263, 275, 291- CROLIST 85

- Narodna tiskarnica dra. LjudevitaGaja 286

- Odbor za unapre|ivanje komorneglazbe 281

- Odbor zagreba~kih gospo|a 288- papirnica Roberta Auera 287- pivnica Odeon 287- Secesija u Hrvatskoj (izlo`ba, 2003.)289

- Sve~ana ve~er u spomen Josipu JurjuStrossmayeru (1906.) 289

- [kolska knjiga 7- tiskara D. Albrechta 281, 289, 291- Tiskara Industrijski radnik 7, 12- vedute 27- Vjesnik 8, 9, 10, 14- Zadru`na {tampa 7- Zagreba~ka katedrala

- oltar sv. Katarine 27- Riznica 22

Zagreba~ki brevijar (1505.) 26Zagreba~ki kodeksi 22, 23Zagreba~ki misal (1511.) 26, 27Zajc, Ivan 285Zajc, Ivan. Nikola [ubi}-Zrinjski (pro-

gram sve~ane izvedbe, 1895.) 288Zajednica samostalnih pisaca TIN 8Zbirka [ipu{-Luna~ek 274, 285Zbirka zakona potrebnih u javnom ìvotu

u Istri i druguda (1911.) 222Zbirke amblema 38

XXV

PREDMETNO KAZALO

Zborov~i}, Benedikt. Stvmacenia od sve-tich pistuo i Euangelgi (1543.) 29

Zeitschrift des Vereins zur Pflege der Wis-senschaft (1869.) 246

Zidi}, Igor 8Zlatari 19, 43Zlatari}, Dominko 112Zlatari}, Dominko. Elektra... (1597.) 35,

36, 38Zlatari}, Dominko. Ljubmir 37, 38Zlatarske radionice 19, 43Zlatar

- tiskara 217Znameniti Dubrov~ani 127Znameniti [iben~ani 186Znanstvena knji`nica Dubrovnik

Vidi: Dubrovnik- Znanstvena knji`nica

Znanstvena knji`nica ZadarVidi: Zadar

- Znanstvena knji`nicaZnanstvene knji`nice 85, 111Znanstveni ~asopisi (18. st.) 64

Znanstveni skup Hrvatska filozofija upro{losti i sada{njosti, Zagreb, 1968. 7

Zora dalmatinska (~asopis, 1844.-1849.)180, 190

Zorani}, Petar. Planine (1569.) 34, 35Zrinski, Juraj 31, 38, 39Zuallart, Jan. Il devotissimo viaggio di

Gerusalemme (1587.) 44Zuccon, Ivan 221, 222Zuzori}, Cvijeta 113Zuzzeri, Bernardo 65Zuzzeri, Bernardo. Besjede duhovne...

(1793.) 66

@

@ene: u tiskarstvu 159-184@ic, Nikola. Antropogeografija Istre

(1909.) 222@ivkovi}, [piro 205@upanija vara`dinska 262

Izradila:Jelica Le{~i}

XXVI


UVODNA RIJE^

Ovaj dvobroj Vjesnika bibliotekara Hrvatske posve}ujemo uspomeni na [i-mu Juri}a, znamenitog bibliotekara, bibliografa, inkunabuliste, knjièvnog i kul-turnog povjesni~ara, a ponajprije po{tovanog kolege i plemenitog ~ovjeka.

O ìvotu i radu [ime Juri}a pisano je na stranicama ovog ~asopisa u razli~itimprigodama i na razli~ite na~ine.1 Me|utim, gomila podataka {to ih nude biografskitekstovi, otkriva nam o pojedincu samo ono {to ga veè za javno djelovanje.Nema u tim zabilje{kama mnogo jedinstvenih i neponovljivih fragmenata koji bise mogli povezati tako da opi{u jedinstven ìvot. Stoga smo odlu~ili, umjesto jo{jednog manje-vi{e konvencionalnog ìvotopisa, prenijeti iz Cetinskih vrila2 kra}iautobiografski tekst [. Juri}a “Kako sam postao bibliotekar”. U tom tekstu znako-vita naslova autor skicira vlastiti portret, otkrivaju}i nam pojedinosti o svojoj obi-telji, djetinjstvu, {kolovanju, prvim namje{tenjima, neuobi~ajenim mladena~kimhobijima koji su odredili njegov profesionalni put. Dok }e istinski njegove ostatiupravo te neobi~nosti, brojna djela nastala na tom putu sada su na{a zajedni~kasvojina na kojoj svoje prinose povijesti knjige, knji`nica i tiskarstva grade pripad-nici razli~itih nara{taja, te znanstvenih i stru~nih interesa. Dokaz je tomu i ovajdvobroj u kome u spomen velikome [imi Juri}u, a okupljeni oko teme “Kultura ti-skarstva u Hrvatskoj: kanon i pograni~je” koju je osmislila Marija Dalbello, pi{uetablirani znanstveni istraìva~i (A. Stip~evi}, E. Stip~evi}, M. Pelc), bibliotekari(M. Kova~i}, V. û~i}, M. Kati}, I. Zeni}, N. Bu`leta, B. Dobri}, V. Lon~ar, N.Bezi}) i povjesni~ari (J. Laku{).

P. S.Kao {to je u pro{lom broju najavljeno, obavje{tavamo ~itateljstvo da se Vje-

snik bibliotekara Hrvatske ponovno indeksira u jednoj od najva`nijih baza poda-taka u podru~ju knji`ni~arstva i informacijskih znanosti, a to je LISA (Library andInformation Science Abstracts). U dogovoru s urednikom LISA-e, uvr{teni susaèci ~lanaka iz brojeva 3/4(2002) do 1(2005). U elektroni~koj ina~ici LISA-e(preko CSA Illumina) dostupni su od prosinca 2005., a u tiskanoj }e se ina~ici po-javiti u prvom broju za 2006. LISA je besplatno dostupna korisnicima Nacionalnei sveu~ili{ne knji`nice, ali samo preko Knji`ni~nog intraneta (http://www.nsk.hr/usluge/katalozi.html).

Tinka Kati}

XXVII

1 U povodu umirovljenja: D�raèn� B�udi{a�. [ime Juri}. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 24,1/4(1979-1980), 313-316; u povodu promocije 2. sveska Bibliografskih zabilje{ki o Sinju i Cetin-skoj krajini, kao posljednjeg djela objavljena za njegova ìvota: Gr~i}, Marko. Profesor [ime Juri},nevidljivi bibliotekar. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 45, 3/4(2002), 209-211.; u povodu smrti:Kati}, Tinka. [ime Juri}: 1915.-2004. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 47, 3/4(2004), 244-245.

2 Uredni{tvu Cetinskih vrila zahvaljujemo na dopu{tenju za pretisak toga teksta.

KAKO SAM POSTAO BIBLIOTEKAR

[ime Juri}

Na zamolbu Uredni{tva “Cetinskihvrila” da za taj doma}i ~asopis sastavimbibliografiju svojih va`nijih tiskanih ra-dova i usput zabiljeìm poneku uspome-nu iz svoga mladena~kog boravka u Sin-ju, nabacujem ovdje neke podatke, iakonisam siguran da su to neke naro~ito va-`ne pojedinosti vrijedne da budu zabi-ljeène.

Rodio sam se 18. svibnja 1915. uSinju, u njegovu najuèm centru, tada-{njoj Splitskoj ulici, od oca [pira Juri}a imajke Marije [eri} kao sedmo po redudijete, a bilo nas je ukupno 14. Na{a obi-telj nije starinom sinjska, iako se to pre-zime (Juri}) spominje u Sinju (“Cetini”)jo{ u prvoj polovici 15. stolje}a. Roditeljisu se naime doselili u Sinj po~etkomovoga stolje}a iz tzv. Trogirske zagore(sela Bogdanovi} i Trolokve). Do{li suna poziv o~eva strica [imuna, koji se ve}bio nastanio u Sinju. Budu}i da nije imao djece, zatraìo je iz roda kojega okretni-jeg mla|eg ro|aka da mu do|e pomo}i voditi ove}i posjed i du}an, jer je sam ve}bio ostario. Tako je otac, koji se ba{ u to doba bio oènio, prispio u Sinj, pa smosvi mi djeca postali ro|eni Sinjani.

Po stri~evoj smrti otac je uba{tinio polovicu imanja i du}an i nastavio je sa-mostalno voditi svoj dio. Ali nastala su vrlo te{ka vremena – buknuo je I. svjetskirat i trebalo se ozbiljno pobrinuti za brojnu obitelj koja se iz godine u godinu stal-no pove}avala. Na svu sre}u otac nije bio dignut u vojsku. Kako je u ovo ratno vri-jeme u gradu bilo malo prodavaonica, o~ev je du}an dobro radio. K nama su dola-zili kupci gotovo iz svih sela Cetinske krajine. Roditelji su bili izuzetno radini i{tedi{ni ljudi, jednostavni, uvi|avni, korektni u poslu, pa su ih ljudi kao takve uve-like cijenili i po{tovali.

Otac se nije bavio dnevnom politikom, ali je bio potpuno izgra|en i svjestanHrvat. Kad je trebalo, bio je uvijek spreman da pomogne narodnu stvar. Majka jeopet sa svoje strane u punom smislu rije~i bila anima candida. Kao dijete koje je unajranijoj mladosti ostalo bez svoje majke, imala je razumijevanje za tu|e nevo-lje, pomagala je svakomu koliko je mogla, nije se petljala ni u ~iji ìvot, ìvjela je

XXIX

[. Juri}

za svoju djecu i obitelj, ibila je uz to izuzetnoiskrena vjernica. To jebila atmosfera u kojojsam proveo svoje dje-tinjstvo. Kad je do{lodoba {kolovanja, nakonpet godina pu~ke {koletrebalo je odabrati u koju}u srednju {kolu polazi-ti. U Sinju su tada posto-jale dvije gimnazije:Franjeva~ka klasi~nagimnazija i Dràvna re-alna gimnazija. Klasi~naje gimnazija slovila kaovrlo dobra {kola, pa samse upisao u nju i tu za-vr{io ~etiri nià razreda.Nisam to nikada poàlio,jer sam u tom razdobljudobio vrlo solidne te-melje posebice iz jezikakoji su se tada u~ili u toj{koli (gr~koga, latinskog, talijanskog, francuskog i naravno – hrvatskog). Sa zah-valno{}u se jo{ i sad sje}am nastavnika kao {to su bili o. B. Radoni}, o. K.Kràni}, i jedinstveni o. S. Petrov.

Po zavr{etku niìh razreda odlu~io sam prije}i na mjesnu Realnu gimnazijubudu}i da je ona bila javna {kola. No taj je prijelaz bio veoma mu~an. Trebalo je,naime, ponovno polagati sve predmete iz svih razreda koje sam ve} zavr{io u Kla-si~noj gimnaziji, da bih se mogao upisati u novu {kolu. (Jednu godinu ~ak sam pu-tovao svakodnevno vlakom iz Sinja u Split da bih poha|ao tamo{nju Realnu gim-naziju.) Ipak sam uspio {kolu redovito zavr{iti i 1934. godine maturirati u Sinju.

Unato~ svih iznesenih neprilika i izuzetnih napora, ja sam tijekom srednje{kole osobno mnogo napredovao. Kao nezasitni ~italac uspio sam u to doba pro-~itati gotovo sve va`nije doma}e i strane pisce, do ~ijih sam djela mogao do}i uSinju. Nije to bila samo beletristika, ve} i razne druge struke, brojna djela iz do-ma}e i op}e povijesti, iz povijesti umjetnosti, geografije, iz prirodnih znanosti itd.

Intenzivno ~itanje potaklo me je da se i sam “oku{am na literarnom polju”, ida te svoje stvari po~nem objavljivati. Kad bih dobio priznanje urednika ili drugih~italaca, to mi je bio poticaj da i dalje nastavljam. Druga jedna neuobi~ajena crtaza srednjo{kolca bila je da sam ve} u to doba imao poseban uìtak prelistavati raz-ne cjenike i kataloge doma}ih i stranih knjiàra i ozna~avati u njima knjige koje

XXX


Ku}a obitelji Juri} u Sinju

bih èlio nabaviti “kad bih imao novaca”. U tu svrhu obra}ao sam se svake godineraznim knjiàrama mole}i ih da mi po{alju svoje besplatne kataloge. Imena: S.Kugli, M. Mreyer, G. Kon, Sonzogno, G. C. Sansoni, A. Mondadori, Laterza, U.Hoepli, Leo S. Olschki – Firenze, Bottega d’Erasmo – Torino, Larousse, Garnier,Delagrave, F. Alcan, Gilhofer et Ranschburg i dr. postali su moji znanci jo{ uovim srednjo{kolskim danima. Taj moj hobi kasnije mi je vrlo dobro do{ao, kadsam se zaposlio u biblioteci. Po uspje{nom zavr{etku mature, predvi|eno je biloda stariji brat Du{an i ja, kao dobri |aci, nastavimo studij na Sveu~ili{tu. Naàlost,upravo u to doba izmijenile su se financijske prilike u obitelji. Zbog posljedicaop}e svjetske krize, razduènja seljaka ({to je izvedeno na {tetu vlasnika), valut-nih oscilacija koje su pogodile trgovce koji su poslovali sa stranim tvrtkama, zbognastalih politi~kih pretumbacija u zemlji, politiziranog razrezivanja poreza,ku}nih nekih pogre{nih investicija, novaca naprosto vi{e nije bilo. Brat Du{anupisao se na pravo s time da }e ispite spremati kod ku}e. Ja sam, me|utim, odlu~iopo}i u Zagreb, makar se morao izdràvati “u vlastitoj reìji”. U Zagrebu sam upi-sao jednu od rijetkih, neprebukiranih struka, grupu staroklasi~ne filologije (pred-meti: gr~ki i latinski, povijest staroga vijeka i filozofija i pomo}ni predmet povi-jest jugoslavenskih knjièvnosti). Diplomirao sam u velja~i 1940. Kako je strukabila deficitarna, ve} kroz kratko vrijeme dobio sam mjesto profesora na II. realnojgimnaziji u Zagrebu. Zbog ratnih neprilika potkraj 1942. napustio sam Zagreb i

XXXI

[. JURI]: KAKO SAM POSTAO BIBLIOTEKAR

[. Juri} (prvi slijeva u drugom redu) s majkom, sestrama i bra}om u vrtu obiteljske ku}e uSinju 1943.

obreo se u Bolu na otoku Bra~u, zaposliv{i se tamo kao nastavnik na mjesnoj Kla-si~noj gimnaziji. No i to je sve kratko trajalo – samo godinu dana. A onda su se naBra~ sru~ila najteà ratna isku{enja: svakodnevna strahovanja, glad, talijanska ra-strellamenta, njema~ko “~i{}enje” otoka i ostale popratne strahote. Zajedno sbrojnim doma}im ljudima, prisilno sam bio odveden i iseljen s otoka. Neko vrije-me sklonio sam se u Ka{tela i bio odgojitelj u jednom Dje~jem domu. U me|uvre-menu je do{lo do smirenja Splita i mogao sam se kona~no vratiti ku}i. Na samomzavr{etku te godine (1944.), na poticaj dr. Stjepana Gunja~e, po{ao sam s njime uZadar da mu pomognem u svojstvu kustosa Arheolo{kog muzeja, u rje{avanjutamo{njih neodgodivih poslova (spa{avanju spomenika u poru{enom gradu, sa-kupljanju podataka za na{a potraìvanja od Italije i dr.). Moj boravak u Zadru tra-jao je jednu godinu dana (1945.). Kako su najpre~i poslovi bili obavljeni, zamoliosam da budem premje{ten u Zagreb. Uz veliko razumijevanje moga dobrog znan-ca, Sinjanina êde Maji}a, to se i zbilo, {tovi{e, dospio sam u Nacionalnu isveu~ili{nu biblioteku! Tu sam ubrzo postavljen za voditelja njezina Trezora(Zbirke rijetkih knjiga i rukopisa). Time se ostvarila moja davna velika èlja.Smatrao sam uvijek da bih najvi{e mogao dati ba{ na bibliotekarskom polju, jerbih na tim poslovima mogao zadovoljiti svojim uro|enim istraìva~kim sklonosti-ma kao i domoljubnim osje}ajima za ~uvanjem i promicanjem hrvatske kulturneba{tine. Na novome mjestu radio sam neumorno i zdu{no sve poslove koji su mibili povjereni. Mislim da sam kroz dugi niz godina marljivim radom ipak u~inione{to korisno za hrvatsku knji`nu ba{tinu, ali o tome neka drugi govore. Stanovitusliku moè pruìti i ovaj popis tiskanih radova koji se ovdje objavljuje.1 On po-svjedo~uje uglavnom moje radove objavljene nakon dolaska u NSB. (One iz raz-doblja prije toga nisam smatrao da bi bilo potrebno popisivati.) Godine 1979.-80.oti{ao sam u mirovinu.

(Cetinska vrila 4, 1(7)(1996), 44-47)

XXXII


1 Umjesto tog popisa, u nastavku donosimo znatnije dopunjenu bibliografiju radova [imeJuri}a, objavljenih od 1950. do 2002. godine.

BIBLIOGRAFIJA RADOVA [IME JURI]A1950.-2002.

Pierre Louÿs: Etudes sur les livres anciens. Préface de Paul Chaponière. Paris, E.de Boccard, 1947. 8º 91 str., s faks. �Prikaz� // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 1,4(1950), 339-340.

Proslava 500-godi{njice ro|enja Marka Maruli}a u Splitu. // Vjesnik bibliotekaraHrvatske 1, 4(1950), 294-297.

Transkripcijske metode i bibliotekarstvo. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 1,1/3(1950), 109-118.

Transliteracija }irili~kih azbuka. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 1, 4(1950),225-244.

300-godi{njica trogirskog kodeksa Petronijeve “Trimalhionove ve~ere”. // Vje-snik bibliotekara Hrvatske 1, 4(1950), 344.

Dopisivanje Petra Stankovi}a s bra}om Appendinijima. // Anali Historijskog in-stituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku 1, 1(1952),417-422.

Najstarije {tampane knjige – inkunabule. // Savremena tehnika 4(1953), 322-323.

Jedan glas iz Istre god. 1843. // Rije~ka revija 3, 1/2(1954), 34-36.

Kodeksi Urbinske knji`nice va`ni za hrvatsku, napose zadarsku povijest. // Rado-vi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru 1(1954),311-331.

Filozof Petris na Cipru. // Republika 12, 6(1956), 46-47.

Hircus in civico carcere Hisicza dicto inclusus : latinska burleska zagreba~kogstudenta iz 18. st. �Prikaz.� // @iva antika 6, 2(1956), 337-431.

Pregled povijesti knji`nica : s kratkim prikazom razvoja pisma i knjige. Zagreb :Kultura, 1956. (Biblioteka Saveza knji`nica NR Hrvatske)

I za bibliofilski odnos prema knjigama. // Narodna knji`nica 1, 1(1957), 9-13.

Lenjinova knji`nica u Moskvi. // Narodna knji`nica 1, 3(1957), 7-8.

Rimske brojke u knjigama. // Narodna knji`nica 1, 2(1957), 9-12.

Mali leksikon bibliotekarskih izraza / D�ana� ^�u~kovi}� i [�ime� J�uri}�. // Na-rodna knji`nica 2(1958), 109-123 i 189-192; 3(1959), 29-36, 109-114 i 171-174;4(1960), 52-62, 113-120 i 200-203; 5(1961), 28-34, 125-136.

Katalozi rukopisa dviju velikih slavenskih biblioteka. // Vjesnik bibliotekaraHrvatske 6, 1/2(1960), 67-69.

XXXIII

Nepoznata dubrova~ka inkunabula. // Republika 16, 9(1960), 20.

Novi katalog rukopisa Austrijske nacionalne knji`nice. // Slovo 9/10(1960),211-219.

O inkunabulistici i njezinim zadacima u Hrvatskoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvat-ske 6, 1/2(1960), 1-37.

P. O. Kristeller: Latin manuscript books before 1600. A list of the printed catalo-gues and unpublished inventories of extant collections. New ed. rev. New York,Fordam University Press, 1960. v8º 234 str. �Prikaz� // Vjesnik bibliotekara Hrvat-ske 6, 3/4(1960), 53-55.

Sinjska alka prema sredovje~nim vite{kim igrama. // Kalendar Matica iseljenika1960, 188-194.

Va`na nova tekovina Sveu~ili{ne knji`nice u Zagrebu. // Vjesnik bibliotekaraHrvatske 6, 1/2(1960), 87-88.

C. Göllner: Turcica. Die europäischen Türkendrucke des XVI. Jahrhunderts. I.Bd. 1501-1600. Bucuresti, Ed. Academiei R.P.R; Berlin; Akademie-Verlag,1961. 8º 458 str. + table. �Prikaz� // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 7, 3/4(1961),222-226.

O razli~itom datiranju po~etka godine u na{oj eri. // Narodna knji`nica 5,3/6(1961), 119-122.

Razli~ite ere i njihovo prera~unavanje. // Narodna knji`nica 5, 1/2(1961), 15-20.

A. Vernet: Les manuscrits grecs de Jean de Raguse (+1443). Sonderdruck aus Bd.61 der “Basler Zeitschrift” 1961. 8º str. 75-108. �Prikaz� // Vjesnik bibliotekaraHrvatske 8, 3/4(1962), 155-157.

Andrija Jamometi} hrvatski intelektualac 15. st., `rtva rimske kurije. // Republika18, 10(1962), 484-486.

Demeter, Dimitrija. Gr~ke lirske pjesme Dimitrija Demetra / �priredio� [imeJuri}. // Gra|a za povijest knjièvnosti hrvatske 28(1962), 463-534.

Hvar – kolijevka poljskog naroda! // Prilozi povijesti otoka Hvara 2(1962), 5-8.

L. Mezey: Codices latini medii aevi Bibliothecae Universitatis Budapestiensis.Budapest, Akadémiai kiadó, 1961. v8º 319 str. �Prikaz� // Vjesnik bibliotekaraHrvatske 8, 3/4(1962), 157-159.

Natjecanje Homera i Hesioda / obradio i preveo s gr~kog: [. Juri}. // Republika18, 10(1962), 400-401.

Novi primjerak Pribojevi}eva “Govora”. // Prilozi povijesti otoka Hvara 2(1962),31-32.

Prilozi biografiji Ivana Gazuli}a. // Anali Historijskog instituta Jugoslavenskeakademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku 8/9(1962), 447-479.

XXXIV


Tri pisma Mo{e Pijade. // Republika 18, 2/3(1962), 112-113.

Zbirka inkunabula Metropolitanske knji`nice u Zagrebu. // Vjesnik bibliotekaraHrvatske 8, 3/4(1962), 107-132.

E. Hankiss – A. Berczeli: A magyarországon megjelent színházi zsebkodnyvek bi-bliográfiája XVIII-XIX. század. Budapest, Országos Széchényi kodnyvtár, 1961.v8º 481 str. �Prikaz� // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 9, 1/2(1963), 51-53.

Hrvojev misal opet na svom starome mjestu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 9,1/2(1963), 63-64.

Rad na popisivanju inkunabula u SR Hrvatskoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske9, 1/2(1963), 63.

Nekoliko slu~ajeva starijih fingiranih impresuma s imenima mjesta uzetim s po-dru~ja Jugoslavije. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 10, 1/2(1964), 22-36.

Z. Pipics: A Kodnyvtáros gyakorlati szótára. Dictionarum bibliothecarii practicum.20 nyelvú szakszótár a kodnyvtári feldolgozó munkahóz magyar és nemzetkodzi ha-sználatra. (Ad usum internationalem in XX linguis.) Budapest, Kiadja a Gondolat�1963�. �Prikaz� // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 10, 1/2(1964), 52-55.

Andrija Palta{i}. // Enciklopedija Jugoslavije. Zagreb : Izd. i nakl. Leksikografskizavod FNRJ, 1954-1971. Sv. 5(1965), 420.

Demeter, Dimitrija. Tà ’Elleknikà lýrika poiekmata toum Dekmektrek Dekmektriou / �pri-redio� [ime Juri}. Thessalonikek, 1965. (’Etaireía MakedonikûMn spoudûMn. ’IdrymameletûMn Hersoneksou toum Aimoum ; 76)

F. R. Goff: Incunabula in American Libraries. A third census of fifteenth-centurybooks recorded in North American collections. New York, Publ. by The Biblio-graphical Society of America, 1964. 4º LXII + 798 str. �Prikaz� // Vjesnik biblio-tekara Hrvatske 11, 3/4(1965), 176-178.

Je li 1543. godine u Puli tiskana jedna knjiga? // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 11,1/2(1965), 42-44.

Katalog starijih datiranih latini~kih rukopisa koji se ~uvaju u pari{kim biblioteka-ma. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 11, 3/4(1965), 172-176.

O. L. Kapsner: A benedictine bibliography. An author-subject-union list. 2nd ed.Collegeville, Minnesota, St. John’s Abbey press, 1962. Vol. 1. 4º 664 str. �Prikaz�// Vjesnik bibliotekara Hrvatske 11, 3/4(1965), 178-180.

Sinjska alka : informativni vodi~ po Cetinskoj krajini. Sinj : Odbor za proslavu250. godi{njice Sinjske alke, �1965�.

Specijalni katalozi sa “skra}enim opisom” knji`nice Britanskog muzeja. // Vje-snik bibliotekara Hrvatske 11, 3/4(1965), 180-183.

XXXV

BIBLIOGRAFIJA RADOVA [IME JURI]A: 1950.-2002.

Thompson, A. Rje~nik bibliotekarskih stru~nih izraza = Vocabularium bibliothe-carii / preveli dr. Dana û~kovi}, prof. [ime Juri}. Zagreb : [kolska knjiga, 1965.

Izlo`ba u Nacionaloj i sveu~ili{noj biblioteci. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 12,1/2(1966), 54-56.

Gra|a za bibliografiju Markantuna De Dominisa. // Encyclopaedia moderna 2,5/6(1967), 133-140.

Neue Angabe über die Inkunabeln GW 592a und C 5946. // Beiträge zur Inkuna-belkunde 3(1967), 187-188 + table.

O Knji`nici Samostana franjevaca konventualaca sv. Frane u [ibeniku s posebnimosvrtom na njezinu zbirku inkunabula. // Radovi Instituta Jugoslavenske akademi-je znanosti i umjetnosti u Zadru 13/14(1967), 309-334.

Opera scriptorum Latinorum natione Croatarum usque ad a. MDCCCXLVIIItypis edita. Zagrabiae : Institutum historicum Academiae scientiarum et artiumSlavorum meridionalium, 1968-1971. T. I : Index alphabeticus. 1968. ; T. II :Index systematicus, 1971. (Iugoslaviae scriptores Latini recentioris aetatis ; P. I)

Malo poznati hvarski knjièvnik XV stolje}a. // Prilozi povijesti otoka Hvara 3,4(1969), 58-67 + table.

O djelovanju Dobri}a Dobri}evi}a u Padovi. // Dubrovnik 12, 4(1969), 121-126.

Kajkavski vojni “Obu~evnik” iz 18. stolje}a / �priredio [ime Juri}�. // Kaj 4,12(1971), 46-55; 5, 1(1972), 63-81.

“Najvi{e{i patent od lova” : prvi lova~ki zakon na hrvatskom jeziku / [priredio[ime Juri}]. // Kaj 4, 12(1971), 56-66.

Opera scriptorum Latinorum natione Croatarum usque ad a. MDCCCXLVIIItypis edita : bibliographiae fundamenta / coll. et. dig. prof. [ime Juri} ; adiuvantedr. Dana û~kovi} ; editione curavit dr. Zlatko Herkov. Zagrabiae : Institutum hi-storicum Academiae scientiarum et artium Slavorum meridionalium, 1971. (Cro-atiae scriptores Latini recentioris aetatis)

Vite{ke igre i alke. // Knjiga o sportu. Zagreb : Mladost, 1971-1972. Knj. 2, str.152-160.

Getaldi}, Marin. Sabrana djela / komentare i predgovore djelima napisao, prijevodrevidirao i izdanje uredio @arko Dadi} ; �s lat. prev.: Jakov Stipi{i}, [ime Juri}…�. Zagreb : Institut za povijest prirodnih, matemati~kih i medicinskih naukaJAZU, 1972 – . Sv. 1.

Jo{ jedna gr~ka lirska pjesma Demetrova. // Croatica 4(1973), 151-152.

Dvije nove hrvatske inkunabule. // Prilozi povijesti otoka Hvara 4(1974), 32-41.

Djela Matije Vla~i}a Ilirika u knji`nicama Socijalisti~ke Republike Hrvatske :izlo`ba, Zagreb, 16-30. XII 1975. Zagreb : �s. n.�, 1975.

Humanist Franjo Niger. // Senjski zbornik 6, 6(1975), 285-296.

XXXVI


Problematika bibliografije djela Matije Vla~i}a. // Istra 14, 6/7(1976), 35-40.

Neobjavljena listina cetinskoga kneza Ivana Nelipi}a. // Arhivski vjesnik19/20(1976-1977), 233-236.

Hessel, A. Povijest knji`nica : pregled od njihovih po~etaka do dana{njih dana / �snjema~kog prevela [tefanija Halambek ; bilje{ke uz tekst napisao [ime Juri}�. Za-greb : Hrvatsko bibliotekarsko dru{tvo, 1977.

Nazor, Anica. Zagreb : riznica glagoljice : katalog izlo`be / �obrada katalo{kih je-dinica: A. Nazor … [. Juri} … �. Zagreb : �s. n.�, 1978.

Nepoznato izdanje “Logike i etike” Fausta Vran~i}a. // Prilozi za istraìvanjehrvatske filozofske ba{tine 11, 7/8(1978), 289-294.

Die Inkunabelkatalogisierung in Jugoslawien. // Zentralblatt für Bibliothekswe-sen 10(Oktober 1979), 465-467.

Maruli}, Marko. Saèti prikaz slavnih muèva Starog zavjeta / priredio, latinskipredgovor i indeks sastavio [ime Juri} ; uvod na hrvatskom jeziku napisao RafoBogi{i}. Zagreb : Nacionalna i sveu~ili{na biblioteka ; Sveu~ili{na naklada Liber,1979. (Biblioteka Liber Croaticus)

Nekoliko rije~i o piscu. // Petri}, Frane. Nova sveop}a filozofija. Zagreb :Sveu~ili{na naklada Liber, 1979.

13 pisama Didaka Dubravice Pietru Francescu Poggiju iz god. 1753-1757. // Ana-li Zavoda za povijesne znanosti Istraìva~kog centra Jugoslavenske akademijeznanosti i umjetnosti u Dubrovniku 17(1979), 215-227.

Rukopisna gra|a u Nacionalnoj i sveu~ili{noj biblioteci u Zagrebu koja se ti~eIstre, Kvarnerskih otoka, Hrvatskog primorja, Podgorja i Gorskog kotara. // Vje-snik historijskog arhiva u Rijeci i Pazinu 21/22(1980), 215-223.

Tri kodeksa zna~ajna za kulturnu povijest Trogira. // Mogu}nosti : knjièvnost,umjetnost, kulturni problemi 27, 10/11(1980), 1107-1114.

Pjesma o Sinjskoj alci iz 1827. godine. // Zbornik Cetinske krajine 2(1981),187-192.

Volti}, Josip. Be~ka pisma ; Ri~oslovnik / �1. rad preveo Mate Maras ; redakcijaprijevoda i bilje{ke [ime Juri} ; prijevod bilje{ke na talijanski jezik GiacomoScotti�. Pula : âkavski sabor : Istarska naklada ; Rijeka : “Otokar Ker{ovani” :Liburnija : Edit ; Rovinj : Centro di ricerche storiche ; Zagreb : Mladost, 1981.(Istra kroz stolje}a ; kolo 3 ; knj. 18)

Opera scriptorum Latinorum natione Croatarum usque ad annum MDCCCXLVIItypis edita : ad tomos I et II additamentum I. Zagrabiae : Bibliotheca nationalis etuniversitaria Zagrabiensis et Academia scientiarum et artium Slavorum meridio-nalium, 1982. (Iugoslaviae scriptores Latini recentioris aetatis ; P. I)

XXXVII


Pismo Rafaela Levakovi}a Kasparu Schoppeu iz 1636. godine. // Arhivski vjesnik25(1982), 37-46.

Aus der Geschichte des kroatischen Wiegendrucks. // Beiträge zur Inkunabelkun-de 3(1983), 86-90 + table.

Gra|a za bibliografiju Cetinske krajine : I dio. Povijesni spomenici prvoga reda. //Zbornik Cetinske krajine 3(1983).

Odli~an izdanak drevnoga sinjskog roda (Andrija Dudi}). // Vjesnik Cetinske kra-jine 4, 55(1983), 6-7.

80 godina Nau~ne biblioteke u Splitu : �1903-1983� / �autor uvodnog teksta Du-bravka Bo{njak ; izbor gra|e izvr{ili Nevena Radovi} … �et al.� ; stru~ni konzul-tanti [ime Juri}, Frano Baras ; fotografije Ivan Peri{i}�. Split : Nau~na biblioteka,1983. (Izdanja Nau~ne biblioteke Split ; 5)

Pet stolje}a knjige u Slavonskom Brodu i Brodskom Posavlju / katalog sastaviliVatroslav Frkin i [ime Juri}. Slavonski Brod : Organizacijski odbor izlo`be “Petstolje}a knjige u Slavonskom Brodu”, 1983.

Zbornik knjièvnih radova Kor~ulanina Nikole Petrovi}a. // Anali Zavoda za po-vijesne znanosti Istraìva~kog centra Jugoslavenske akademije znanosti i umjet-nosti u Dubrovniku 21(1983), 161-198.

Katalozi inkunabula crkvenih ustanova u Hrvatskoj : I. Zbirka inkunabula Metro-politanske knji`nice u Zagrebu. // Croatica Christiana periodica 8, 13(1984),154-215.

Inkunabule u zadarskim knji`nicama. Zadar : Dru{tvo bibliotekara ; Zagreb : Na-cionalna i sveu~ili{na biblioteka, 1985.

Katalozi inkunabula crkvenih ustanova u Hrvatskoj : II. Zbirka inkunabula domi-nikanskih knji`nica u Hrvatskoj / [ime Juri}, Franjo [anjek. // Croatica Christianaperiodica 9, 15(1985), 123-199.

Katalozi inkunabula crkvenih ustanova u Hrvatskoj : III. Zbirka inkunabula uknji`nicama Hrvatske franjeva~ke provincije sv. ]irila i Metoda / [ime Juri}, Va-troslav Frkin. // Croatica Christiana periodica 11, 20(1987), 130-172.

Dokumenti i knjièvna gra|a o Sinjskoj alki. Sinj : Vite{ko alkarsko dru{tvo ;Split : Logos, 1988.

Katalozi inkunabula crkvenih ustanova u Hrvatskoj : IV. Zbirka inkunabula uknji`nicama Franjeva~ke provincije sv. Jeronima : dio 1-2 / [ime Juri}, VatroslavFrkin. // Croatica Christiana periodica 14, 26(1990), 121-204; 15, 27(1991),182-261.

Inkunabule u isusova~kim knji`nicama u Hrvatskoj. // Vrela i prinosi : zbornik zapovijest isusova~kog reda u hrvatskim krajevima 18(1990-1991), 88-131.

XXXVIII


Katalog rukopisa Nacionalne i sveu~ili{ne biblioteke u Zagrebu / obradio [imeJuri}. Zagreb : Nacionalna i sveu~ili{na biblioteka, 1991-2000.

Inkunabule u isusova~kim knji`nicama u Hrvatskoj. // Isusovci u Hrvata : zbornikradova me|unarodnog znanstvenog simpozija “Isusovci na vjerskom, znanstve-nom i kulturnom podru~ju u Hrvata” / �ur. Vladimir Horvat�. Zagreb : Filozof-sko-teolo{ki institut Dru`be Isusove ; Be~ : Hrvatski povijesni institut, 1992. (Bi-blioteka Vrela i prinosi za povijest isusova~kog isusova~kog reda u hrvatskom na-rodu ; knj. 3.) Str. 195-199.

A few words about the Croatian philosopher Frane Petri}. // Studia historiae phi-losophiae Croaticae : �journal of the Institute of Philosophy in Zagreb� 2, 2(1993),7-16.

Stara i rijetka gra|a. // Seminar Standardiziranje katalo`ne obrade stare i rijetkegra|e. Zagreb, 10-11. prosinca 1992. / ur. Tinka Kati}. Zagreb : Nacionalna isveu~ili{na biblioteka, 1993. Str. 1-6.

Kako sam postao bibliotekar. // Cetinska vrila : glasilo Ogranka Matice hrvatske,Sinj 4, 1(7)(1996), 44-47.

Demeter, Dimitrija. Izabrana djela / priredio Nikola Batu{i} ; �prijevod s no-vogr~kog [ime Juri}�. Zagreb : Matica hrvatska, 1997. (Stolje}a hrvatske knjièv-nosti)

Prilog za [i`gori}a. // Mogu}nosti : knjièvnost, umjetnost, kulturni problemi 44,10/12(1997), 287-289.

Inkunabule franjeva~kog samostana u Zaostrogu / [ime Juri}, Pavao Knezovi}. //Ka~i} : zbornik Franjeva~ke provincije Presvetog Otkupitelja 30/31(1998-1999),11-27.

Bibliografske zabilje{ke o Sinju i Cetinskoj krajini : knj. 1. Sinj : Matica hrvatske,�Ogranak� ; Split : Muzej hrvatskih arheolo{kih spomenika, 1999.

Blago Knji`nice Ka~i}eva samostana u Zaostrogu : inkunabule i rijetke knjigeXVI. stolje}a / [ime Juri}, Pavao Knezovi}. Split : Zbornik Ka~i} ; Zaostrog :Franjeva~ki samostan Uznesenja Marijina, 1999. (Knji`nica Zbornika Ka~i} : mo-nografije, dokumenti, gra|a ; 33)

Hrvatske inkunabule. // Hrvatska i Europa – kultura, znanost i umjetnost : Sv. 2.Srednji vijek i renesansa (XIII-XVI. stolje}e) / ur. Eduard Hercigonja. Zagreb :[kolska knjiga, 2000. Str. 495-524.

Incunabula in Croatian Jesuit libraries. // Jesuits among the Croats : proceedingsof the international simposium: Jesuits in the Religious, Scientific and CulturalLife among the Croats, October 8-11, 1990 / ed. by Valentin Pozai}, S.J. Zagreb :Institute of Philosophy and Theology, S.J. ; Vienna : Croatian Historical Institute,2000. Str. 243-248.

XXXIX


Iz muzeja hrvatske knjige : izbor knjièvnih i kulturno-povijesnih rasprava, bi-bliografskih i bibliotekarskih ~lanaka i prikaza knjiga. Zagreb : Matica hrvatska,2000.

Bibliografske zabilje{ke o Sinju i Cetinskoj krajini : knj. 2 / [ime Juri}, Josip AnteSoldo. Sinj : Matica hrvatske, �Ogranak� ; Split : Muzej hrvatskih arheolo{kihspomenika, 2002.

Priredila: Tinka Kati}

XL


KULTURA TISKARSTVA U HRVATSKOJKANON I POGRANI^JE

Sada kada ovaj dvobroj ide u tisak, èljeli bismo se podsjetiti kako je nastao ikoje je njegovo zna~enje kao tematske cjeline u {irem kontekstu teorije pograni~jai historiografije knjige i tiskarstva. Pojam pograni~ja nije nov u hrvatskoj historio-grafiji. Oblikovanje te ideje, utemeljeno na studiji Silvija Ferija o provincijalnojumjetnosti Rimskog Carstva, pronalazimo kod Ljube Karamana.1 Zdravko Blaè-kovi} pak ispituje pojam periferije kroz analizu hrvatske glazbene kulture.2 Pojamperiferije dopu{ta tuma~enje jedinstvenih kulturnih oblika koje nalazimo u pro-vincijskim sredinama. U skromnim dru{tveno-ekonomskim prilikama tih sredina,stvarala{tvo ovisi o opona{anju dominantnih kulturnih oblika sredi{ta te o doma-}oj inovativnosti. Kulturni su oblici periferije proturje~ni – istodobno su izrazErsatz kulture i djela jedinstvena umjetni~kog izraza. Ja~anje intenziteta kulturnihoblika i suprotnosti zamje}uje se kao obilje`je kulture perifernih sustava.

Pograni~je i periferija razlikuju se po tome {to je pojam periferije zavisan inegativan, dok je pojam pograni~ja nezavisan i afirmativan. Periferija uklju~ujeudaljenost od sredi{ta (jezgre), a takvo odre|enje nosi sa sobom negativna zna-~enja minornog i marginalnog. Odnos jezgre i periferije jedna je od temeljnihpretpostavki analize svjetskih sustava Immanuela Wallersteina.3 U novije vrije-me, i pojam semiperiferije utjecao je na pozitivno definiranje i preoblikovanje dis-kursa marginalnih europskih regija. U svojoj analizi europske periferije, AnnaKlobucka4 predlaè uvo|enje pojma mno{tva kulturnih zajednica u tuma~enje po-vijesnog razvoja u kontekstu Wallersteinovih svjetskih sustava. Drugim rije~ima,“mno{tvo me|usobno povezanih kulturnih zajednica – jezi~nih zajednica, vjer-skih zajednica, etni~kih zajednica, plemenskih i statusnih skupina, klasnih zajed-nica,” omogu}uje neutralnije razumijevanje kulturnih i nacionalnih sustava kao“kompleksnih kulturnih oblika koji se razvijaju u mno{tvu ~esto kontradiktornih iraznorodnih dru{tvenih sredina, da bi se izmije{ali i stopili s isto tako velikom raz-noliko{}u oblika politi~koga kulturnog izraza”.5

Ako prepoznavanje preklapaju}ih kulturnih sustava u sklopu jedinstvena na-cionalnog ethosa primijenimo na istraìvanje nacionalne povijesti knjige i tiskar-

XLI

1 Karaman, Ljubo. O djelovanju doma}e sredine u umjetnosti hrvatskih krajeva. Zagreb :Dru{tvo histori~ara umjetnosti, 1963. Str. 27.

2 Blaèkovi}, Zdravko. Glazba osjenjena politikom. Zagreb : Matica hrvatska, 2002. Str.10-13.

3 Wallerstein, Immanuel. World-systems analysis : an introduction. Durham : Duke UniversityPress, 2004.; Wallerstein, Immanuel. The modern world-system : vol. 1. New York : AcademicPress, 1974.

4 Klobucka, Anna. Theorizing the European periphery. // Symploke 5, 1/2(1997), 119-135.5 Klobucka, Anna. Nav. dj., str. 121-122.

stva, ono dovodi do stvaranja veza prema van, prema (multikulturalnoj) globalnojknjièvnosti koja odgovara pojmu Weltliteratur koji je predloìo Wolfgang Goet-he (1827.), a prema kojem se pojedina~ne “knjièvnosti mogu izravno prepoznatikao one koje postoje i razvijaju se u sklopu neprestanog ja~anja uzajamnog djelo-vanja”.6 Takav pristup ukazuje na osobitosti koje se preklapaju i grani~ni identitets kojim je onda mogu}e ponovo teoretizirati o “malom i velikom u odnosu naodre|ivanje statusa pojedinih nacionalnih kultura i njihov odnos prema Europi”.7

Vrlo utjecajna analiza “male knjièvnosti” koju su predloìli Gilles Deleuze i Fé-lix Guattari8 podsje}aju na te`nje kulturnih diskursa da se odrede prema onome{to je izvana. Devenir-majeur (“postati velikima”) jedan je od na~ina na koji sekulturno male knjièvnosti postavljaju prema vanjskom svijetu, “traè}i izraz zazone malog unutar sebe: svoj jezik, svoje regionalne podjele, statusne i spolne raz-like”.9 U suprotnosti s time, jedinstvenost semiperiferije nastaje kroz obrnuti po-stupak devenir-mineur (“postajanja malim” prihva}anjem malog, a time i druk-~ijeg) – kao na~ina za reorganizaciju odnosa jezgre i ruba, a time i uspostavljanjezna~enja perifernog u europskom kontekstu.

^lanci prikupljeni u ovom svesku pokazuju kako pojam pograni~ja moèpruìti okvir za analizu hrvatske kulture knjige u sklopu dvojnosti i mnogostruko-sti – jezika, politi~kih sustava i kultura. Nekoliko autora izravno istraùje dimen-ziju pograni~ja (Milan Pelc, Jelena Laku{) dok se to kod drugih podrazumijevakroz bavljenje tiskarstvom i izdava{tvom ograni~enih krugova ili putem istra-ìvanja povijesnog kontinuiteta hrvatske kulture knjige i knjiàrstva kao povijestikoja sadrì diskontinuitet (na primjer, mnogojezi~no izdava{tvo) u sklopu hrvat-ske nacionalne kulture. Primjeri uklju~uju istraìvanje njema~kog jezi~nog tiska uPuli (Bruno Dobri}) kao i sveprisutno izdava{tvo na talijanskom jeziku (NadiaBu`leta i drugi) kao konstitutivne, a ne marginalne pojave za hrvatsku nacionalnupovijest knjige i tiskarstva.

U pozivu upu}enu autorima prije ne{to vi{e od godinu dana, ta je ideja pre-do~ena kao suprotnost konvencionalnim historiografijama koje se bave uteme-ljenjem kanona. To je bio poziv za stvaranje nove historiografije i programa zaistraìvanje pograni~ja kao povla{tenog pristupa za razumijevanje i raspravu odvozna~nosti i diskontinuitetu u hrvatskoj povijesti knjige i tiskarstva. Poziv auto-rima privukao je brojne priloge koji se bave temom pograni~ja kroz prizmu regio-nalnog tiska (posebno dihotomijom sjever-jug) i nenarodnog jezika (hrvatski na-rodni jezik u odnosu na kulturu tiskarstva na drugim jezicima), oblika pismenosti(tekstualni, vizualni) i tiskarskih ànrova (novina, nota) kao i kultura isklju~enosti

XLII


6 Berman, Antoine. The experience of the foreign : culture and translation in the romantic Ger-many / tr. S. Heyvaert. Albany : SUNY Press, 1992. Str. 55.

7 Klobucka, Anna. Nav. dj., str. 129.8 Deleuze, Gilles; Félix Guattari. Kafka : toward a minor literature / trans. Dana Polan. Minne-

apolis : University of Minnesota Press, 1986.9 Klobucka, Anna. Nav. dj., str. 130.

(kroz cenzuru, spol i kolekcionarsku praksu elite). Ve}ina ~lanaka bavi se ju`nimdijelom Hrvatske, odnosno povijesnim regijama Dalmacije, Istre i Dubrova~kogprimorja. Zna~ajno je da se ti prilozi bave izdava{tvom umreènim oko urbanih~vori{ta, koji su osnovno organizacijsko na~elo hrvatske povijesti knjige i tiskar-stva u postoje}oj morfologiji povijesti knjige i tiskarstva. Oni istraùju sljede}a~vori{ta: Dubrovnik (Vesna û~i}), Split (Mihaela Kova~i}), [ibenik (IvanaZeni}), Zadar (Mirisa Kati}), Pulu (Bruno Dobri}) i Vara`din (Vid Lon~ari}), {toje o~igledno uvjetovano strukturom arhiva i zbiljom produkcije.

Me|utim, prema vrlo utjecajnom predlo{ku za analizu povijesti knjige koji jerazvio Robert Darnton,10 proizvodnja je samo jedna od tri faze u komunikacij-skom procesu. Idu}e dvije faze – kolanje te kori{tenje ili usvajanje, jednako suva`ne za razumijevanje knjige i knjiàrstva odre|ene sredine, kao {to je to poka-zala Mihaela Kova~i} u ~lanku objavljenom u ovom svesku, koriste}i materijalnukulturu kao gra|u. Tuma~enje kulture kolanja i primanja (recepcije) u odnosu nasredi{te, kao i mimo sredi{ta kona~ni je cilj razumijevanja dinamike prometa knji-ge i knjiàrstva.

Naglasak na znanstvenoj aparaturi te popisi gra|e uz neke objavljene prilogepoticaj su budu}im istraìva~ima povijesti knjige da se vrate izvorima, ponovo ihispitaju i iznesu nove interpretacije o prometu knjige i tiskarstvu u Hrvatskoj.Takva transparentnost neophodna je u primjeni povijesne metodologije, te osigu-rava ulazak novih istraìva~a u podru~ja koja ina~e ostaju zatvorena onima izvanelitnih struktura. Da je istraìvanje na izvorima temelj historiografije, svojim jejedinstvenim doprinosom hrvatskoj znanosti knjige pokazao [ime Juri}, kojemuje ovaj dvobroj posve}en. Ustanoviv{i takav aparat za istraìvanje ranog tiska tije-kom svojega predanog rada, otvorio je put budu}im istraìva~ima povijesti knjigeu Hrvatskoj. Povijesno-bibliografska metodologija koristi se u ve}ini ~lanaka uovome svesku. Bibliografska analiza vi{ejezi~nog izdava{tva u Dalmaciji JeleneLaku{ vaàn je prvi korak prema razumijevanju vi{ejezi~nih sklopova prometaknjige i tiskarstva u toj regiji te predstavlja model za sli~na istraìvanja onima kojiulaze u podru~je povijesti knjige drugih regija. Bibliografska bilje{ka EnnijaStip~evi}a i popisi izvora u ~lancima Vida Lon~ari}a, Mirise Kati}, MihaeleKova~i}, Nade Bezi} i Vesne û~i}, izraz su toga na~ela u prezentiranju izvorakao osnove za budu}a istraìvanja. âk i u ovom dvobroju, istraìvanje kulturnogpograni~ja ograni~eno je vremenski i regionalnim podru~jem koje pokriva. Naprimjer, Slavonija i sredi{nja Hrvatska, kao i silnice koje povezuju i vode premaistoku i zapadu, nisu temeljito istraène. Dakle, ovu tematsku cjelinu moèmosmatrati samo prvim korakom sveobuhvatnijeg istraìva~kog plana.

Sloènost povijesti pograni~ja, koja proizlazi iz sloènosti povijesti knjige itiskarstva koje se odvijalo na nekoliko jezika i u nekoliko politi~kih sustava, ~ini

XLIII

KULTURA TISKARSTVA U HRVATSKOJ: KANON I POGRANI^JE

10 Darnton, Robert. “What is the history of books?” // The kiss of Lamourette : reflections incultural history. New York ; London : W. W. Norton & Company, 1990. Str. 107-138.

istraìvanje pojava koje se ne uklapaju u kanon, kao i diskontinuitet hrvatske knji-ge i knjiàrstva te{kim zadatkom. Odre|ivanje smjera za programatsko istraìva-nje hrvatskog pograni~ja teì povezivanju hrvatskog sa srednjoeuropskim i europ-skim tradicijama u istraìvanju povijesti knjige kroz te sloènosti. Prepoznavanjetakvih veza tako|er pomaè interpretaciji kulture kolanja knjige u {irem kontekstueuropskih tradicija (devenir-majeur kroz devenir-mineur). Kroz takav pristupva`no je njegovati zasebnu deskriptivnu povijest pojedinih pojava, ali ih primje-nom usporednih metoda treba sagledavati kao povezane. To zahtijeva poveziva-nje empirijskih i teorijskih pristupa, koji su ukorijenjeni u povijesnu deskripcijupredo~enu kroz suvremenu znanost povijesti knjige. Ne treba niti napominjati daje to golem zadatak koji jednako ovisi o bibliografskoj kontroli i pristupu izvori-ma kao i poznavanju drugih znanstvenih tradicija. Jedan od smjerova od kojeg semoè mnogo o~ekivati istraìvanje je preklapaju}ih kultura tiskarstva i rukopisnetradicije, primjeri kojih se mogu na}i u knjièvnoj proizvodnji Dubrovnika koja jekonstitutivna za hrvatsku nacionalnu knjièvnost. Istraìvanje fenomena rukopi-snih tradicija i njihova usporedba s tradicijama dru{tvene knjièvnosti i autor-skom funkcijom koja se oformila u doba romantizma, moè otvoriti nove putoveza razumijevanje hrvatske jedinstvenosti u odnosu na {iru europsku sredinu.

Zaklju~it }u ovaj predgovor programatskim razmi{ljanjima o kulturi knjigehrvatskog pograni~ja u srednjoeuropskom kontekstu, a koja proizlaze iz mogistraìvanja kalendara hrvatske dijaspore11 i analize tiskarskog koncerna J. Stein-brenera s kraja devetnaestog i po~etka dvadesetog stolje}a.12

Istraìvanju povijesti knjige ~esto se pristupa kroz perspektivu nacionalnepovijesti knjige i tiskarstva, u kojoj nacionalni jezik odgovara nacionalnoj kulturi.To je pojava koju Benedict Anderson naziva zami{ljenim zajednicama.13 Paradig-ma prema kojoj je nacionalni jezik glavna odrednica kulture tiskarstva predstavljapote{ko}e u istraìvanju nacionalnih povijesti knjige i tiskarstva u srednjoeurop-skom okru`ju jer previ|a zbilju vi{ejezi~nog ~itateljstva. Nasuprot tome, nacio-nalne povijesti knjige i knjiàrstva bave se vi{e-manje homogenom populacijom.Iz te su paradigme isklju~ene netipi~ne pojave kolanja tiska, te one koje obuh-va}aju nekoliko jezi~nih sfera ili multietni~ke sredine. Prema tome, ucrtavanjegranica unutar kojih se odvija promet knjigama prvi je korak prema shva}anjuusporednih tokova {irenja tiska na marginama geo-politi~kih entiteta, ànrova i

XLIV


11 Dalbello, Marija. Croatian diaspora almanacs : a historical and cultural analysis : Ph.D. the-sis. University of Toronto, 1999.; Dalbello, Marija. Architectures of knowledge and literary tradi-tion : a history of the almanac in Croatia. // Slavic and East European information resources 4,1(2003), 25-74.

12 Dalbello, Marija. Franz Josef’s time machine : images of modernity in the era of mechanicalphotoreproduction. // Book history 5(2002), 67-103.

13 Anderson, Benedict. Imagined communities : reflections on the origin and spread of nationa-lism. Rev. ed. New York : Verso, 1991.

~itateljskih navika. Istraìvanje povijesti knjige u srednjoeuropskom kontekstu(kao devenir-majeur kroz devenir-mineur) zahtijeva pristupe koji uklju~uju:

– istraìvanje utjecaja vi{ejezi~nog izdava{tva (ponekad i na vi{e pisama)kao i vi{ejezi~nog ~itateljstva na nastajanje pojedinih kultura tiskarstva;

– ispitivanje politike pismenosti i uloge obrazovanih slojeva i pojedinacakoji su koristili pismenost u procesu nacionalne diferencijacije, ili na utje-caj cenzure (venecijanske, austrijske i komunisti~ke) u pojedinome kultur-nom podru~ju;

– uspostavljanje kontinuiteta nacionalne kulture tiskarstva u razdoblju Hab-sbur{ke Monarhije te komunisti~kog i postkomunisti~kog razdoblja;

– ispitivanje utjecaja emigracije i unutra{njih migracija unutar pojedinih po-dru~ja kultura tiskarstva;

– istraìvanje rubnih pojava kulturne raznolikosti, kulturnog i jezi~nog pre-vo|enja, te primanja (recepcije) pojedinih djela;

– identifikacija modela izdava{tva koji su se razvili pod slu`benim pokrovi-teljstvom ili u dinamici trì{ta.

Prema tome, fragmentacija srednjoeuropske povijesti knjige moè biti prigo-da za primjenu sveobuhvatnih i usporednih pristupa, koji uzimaju kulturno po-dru~je kao jedinicu istraìvanja uspore|uju}i je prema sli~nosti dokumentarnihkultura, a ne jezi~nih kriterija (nacionalnog jezika) koji su bili razlogom isklju-~ivanja perspektive pograni~ja. Istraìvanja koja bi slijedila spomenuta na~elamogla bi se baviti problemima specifi~nim za pojedine nacionalne povijesti, uztransnacionalnu perspektivu koja je trenuta~no od velikog interesa za povje-sni~are knjige. Europski identitet klju~an je dio hrvatskog identiteta, {to moè bitibitan {iri okvir za rje{avanje problema devenir-majeur. Ako europska periferijaèli prona}i svoj vlastiti diskurs, ona mora obaviti teàk, kontroverzni i ideologi-zirani zadatak kulturnog revizionizma u kojem }e trebati sebe eksteritorijalizirati,odbaciti san u kojem nacionalni vernakular ima glavnu funkciju definiranja jezikai dru{tva. Drugim rije~ima, trebat }e traìti ostvarenje sna postajanja malim (deve-nir-mineur). To nije mogu}e bez razumijevanja pograni~ja i prihva}anja vlastitejedinstvene uloge u kojoj }e dualitet biti prihva}en kao epistemologija rubnih po-vijesti koje dobivaju zna~enje u dominantnom diskursu nacionalne kulture. Udualnosti i mnogozna~nosti pograni~ja ra|aju se interpretacije koje nisu hegemo-nisti~ke, a periferija se moè potvrditi tako da istodobno odraàva obrasce sre-di{ta, veze s drugim tradicijama, kao i svoju vlastitu jedinstvenost. Unato~ tomu,pojam pograni~ja ne uklapa se u postoje}e paradigme nacionalnih kultura knjige itiskarstva koje èle zauzeti uloge dominantnih kultura, pa je pristup kroz prizmupograni~ja programatski.

Nastavljaju}i se na bibliografski rad Ivana Kukuljevi}a Sakcinskog, hrvatskiznanstvenici – ponajprije Mladen Bo{njak, [ime Juri}, Josip Badali}, Mirko Bre-yer, Ivo Herge{i}, Vladoje Dukat, a u novije vrijeme Mirjana Gross, RadoslavKati~i}, Slobodan P. Novak, Aleksandar Stip~evi}, Draèn Budi{a, Divna Ze~e-vi}, Daniela @ivkovi}, Milan Pelc i mnogi drugi, bave}i se povije{}u knjige i ti-

XLV

KULTURA TISKARSTVA U HRVATSKOJ: KANON I POGRANI^JE

skarstva u kontekstu povijesti knji`nica, povijesti, povijesti umjetnosti, knjièv-nosti, pismenosti i usmenosti, kao i kulture tiskarstva, u svojim su se radovimaizri~ito ili implicitno bavili i fenomenom pograni~ja. Izazov budu}imistraìva~ima sastoji se u tome da nastave razvijati takvu nacionalnu povijest kroztransnacionalni pristup (prate}i veze koje nadilaze granice nacionalnog), te da jerazvijaju kroz teorijske pristupe povijesti knjige kao interdisciplinarnog podru~jaistraìvanja; da se bave primjerenim slu~ajevima koji pokazuju preklapaju}e kul-ture tiskarstva; te da se bave komparativnim istraìvanjima.

Izrada ovog dvobroja predstavljala je pozama{an zadatak za Uredni{tvo Vje-snika bibliotekara Hrvatske. Kao go{}a-urednica, iskreno zahvaljujem na preda-nom radu i podr{ci koju sam dobila od suurednice ovog dvobroja, Tinke Kati}, teanonimnim recenzentima ~lanaka.

Marija DalbelloRutgers University (New Jersey)

XLVI


PRINT CULTURE IN CROATIATHE CANON AND THE BORDERLANDS

As this issue goes to press, let us rethink how it came about and what it meansas a thematic collection in a broader context of theorizing the borderlands and hi-storiography of the book trade. The concept of the borderlands is not new to Croa-tian historiography. An early articulation of this idea as applied to art of the perip-hery is found in the work of Ljubo Karaman, who builds on Silvio Ferri’s study ofprovincial art of the Roman Empire.1 Zdravko Blaèkovi} applies the notion ofperiphery to his analysis of Croatian musical culture.2 The concept of peripheryallows for an interpretation of unique cultural forms found in provincial contexts.In these contexts, modest socio-economic means result in creativity dependentupon the imitation of dominant forms of the center and upon local innovation. Pe-riphery implies a contradiction – being at the same time an ersatz culture, and pro-ducing works of high artistic originality. Intensification of culture at the bounda-ries has also been noted as belonging to the culture of peripheral systems.

Borderlands and periphery are significantly distinct in that the concept of pe-riphery is relational while that of borderlands can be seen as affirmative andnon-relational. Periphery implies a distance from the center (the core), thus car-rying negative connotations of minor and marginal. The relational character of co-reness and peripherality is one of the basic tenets of world-system analysis.3 Re-cently, a notion of semiperiphery has also become influential in positively defi-ning and reshaping discourses of marginal regions of Europe. In her insightfulanalysis of the European periphery, Anna Klobucka4 proposes to consider a multi-plicity of cultural communities in understanding world historical development.Accordingly, “multiplicity of interrelated cultural communities – language com-munities, religious communities, ethnic communities, races, status groups, classcommunities, and so forth,” can provide a more neutral understanding of culturalsystems and national systems as “complex cultural artifacts, deployable in multi-ple and often contradictory ways in a great variety of social contexts, to merge andbe merged with a correspondingly wide variety of political cultural manifesta-tions”.5

XLVII

1 Karaman, Ljubo. O djelovanju doma}e sredine u umjetnosti hrvatskih krajeva. Zagreb :Dru{tvo histori~ara umjetnosti, 1963. P. 27.

2 Blaèkovi}, Zdravko. Glazba osjenjena politikom. Zagreb : Matica hrvatska, 2002. Pp.10-13.

3 Wallerstein, Immanuel. World-systems analysis : an introduction. Durham : Duke UniversityPress, 2004.; Wallerstein, Immanuel. The modern world-system : vol. 1. New York : AcademicPress, 1974.

4 Klobucka, Anna. Theorizing the European periphery. // Symploke 5, 1/2(1997), 119-135.5 Klobucka, Anna. Ibid., pp. 121-122.

Applied to national book trades, an acknowledgment of overlapping culturalsystems within a national ethos produces connections outward, toward a (multi-cultural) global literature, corresponding to Goethe’s notion of Weltliteratur(1827), in which literatures “explicitly conceive their existence and their unfol-ding in the framework of an incessantly intensified interaction”.6 Such studies po-int to overlaps and borderline identities, in which it is then possible to re-theorize“minor and major in accounting for the respective national cultures’ relationshipto Europe”.7 The influential analysis of “minor literature” proposed by Gilles De-leuze and Félix Guattari8 suggests aspirations of cultural discourses to relate itselfto an outside. Devenir-majeur is a way that cultural minor literatures positionthemselves to the outside world, “while seeking expression for the zones of theminor within itself: its language, regional divisions, class and gender differen-ces”.9 However, the uniqueness of semiperiphery emerges through devenir-mine-ur (embracing the minor and with this, otherness) – as a way for the re-articulatingcentrality and marginality and establishing the significance of the peripheral in theEuropean context.

The articles collected in this volume reflect how the notion of borderlandsprovides an analytical framework for the study of cultural expressions of Croatianbook culture in terms of dualities and multidimensionality – of language, politicalframeworks, and cultures. Several contributors explore the borderlands perspecti-ve explicitly (Milan Pelc, Jelena Laku{). Others do so implicitly by focusing uponniche publishing or by discussing the historical continuity of the Croatian booktrade as a history that integrates discontinuities (such as multilingual production)within the framework of Croatian national culture. The phenomenon of the Ger-man-language press in Pula (Bruno Dobri}) and the ubiquitous presence of Ita-lian-language publishing (Nadia Bu`leta, and others) can be seen as constitutiverather than marginal aspects of the Croatian national book trade.

In the call for papers for this thematic collection, in comparison to conventio-nal historiographies a programmatic framework for the study of the borderlandswas suggested as a preferred approach for discussing dichotomies and discontinu-ities of the Croatian book trade. The call for papers attracted explorations of theborderlands theme through a focus on regional publishing (especially addressingNorth-South dichotomy) and non-vernaculars (Croatian vernacular and the circu-lation of print cultures in other languages), modes of literacy (textual, visual) andgenres of print culture (newspapers, music), as well as cultures of exclusion (thro-ugh censorship, gender, and élite collection practices). Most of the contributions

XLVIII


6 Berman, Antoine. The experience of the foreign : culture and translation in the romantic Ger-many / tr. S. Heyvaert. Albany : SUNY Press, 1992. P. 55.

7 Klobucka, Anna. Ibid., p. 129.8 Deleuze, Gilles; Félix Guattari. Kafka : toward a minor literature / trans. Dana Polan. Minne-

apolis : University of Minnesota Press, 1986.9 Klobucka, Anna. Ibid., p. 130.

focus on the southern region of Croatia (encompassing the historical provinces ofDalmatia, Istria, and the Dubrovnik region). What is significant is that these con-tributions address networks of circulations originating from regional urban cen-ters, reflecting that as a basic organizing principle for the Croatian book trade: Du-brovnik (Vesna û~i}), Split (Mihaela Kova~i}), [ibenik (Ivana Zeni}), Zadar(Mirisa Kati}), Pula (Bruno Dobri}), and Vara`din (Vid Lon~ari}). That is appa-rently related to the structure of archives and the realities of production.

Nevertheless, production is just one stage in the communications circuit, aninfluential model developed by Robert Darnton.10 Circulation and appropriation(use) are equally constitutive for a given book trade, as demonstrated in an articlepublished by Mihaela Kova~i}, using material culture as evidence. Interpretingthe cultures of circulation and reception in relation to those and beyond those cen-ters of production is an ultimate goal of understanding the dynamics of the booktrade.

The emphasis on scholarly apparatus, including lists of primary sources inmany of the contributions published in this volume, arises from a desire to encou-rage entrants into the field of book history to go back to the sources and offer no-vel interpretations of the book trade. This transparency is a requirement of the hi-storical method. Likewise, emphasis on source material as a basis for a historio-graphy affirms the unique contribution to Croatian book scholarship of [ime Juri}to whom this collection is dedicated. Single-handedly, he has established such anapparatus for the study of early print. A combination of historical and bibliograp-hic methodology is found in most of the articles in this volume. The bibliographicanalysis of multilingual publishing in Dalmatia by Jelena Laku{ establishes an im-portant first step in understanding the overlapping frameworks of the multilingualbook trade in that region and acts as a model for research studies for those who areentering the field of book history. The bibliographic note by Ennio Stip~evi}, andextended lists of sources added to articles by Vid Lon~ari}, Mirisa Kati}, MihaelaKova~i}, Nada Bezi} and Vesna û~i}, are witness to this principle, presentingsources as basis for future research. Even with a double issue, an exploration ofcultural borderlands remains limited in time frame and regional coverage. Slavo-nia and Central Croatia, and the trajectories that lead to the East and the West, arenot explored in these works. Therefore, this collection can be seen as the first stepin a greater research agenda.

The complexity of the history of the borderlands – originating from the com-plexities of the history of a book trade that evolved within several linguistic fra-meworks of circulation and political infrastructures – has made the study ofnon-canonical phenomena and the discontinuities of the Croatian book trade a dif-ficult task. Mapping the course for a programmatic study of the Croatian border-

XLIX

PRINT CULTURE IN CROATIA: THE CANON AND THE BORDERLANDS

10 Darnton, Robert. “What is the history of books?” // The kiss of Lamourette : reflections incultural history. New York ; London : W. W. Norton & Company, 1990. Pp. 107-138.

lands aims to connect the Croatian book trade to Central European and Europeantraditions by means of these complexities. The recognition of such trajectorieshelps to interpret these cultures of circulation in a broader context of Europeantraditions (devenir-majeur by devenir-mineur) as well. In this approach, it is ne-cessary to cultivate the particular and descriptive histories of individual phenome-na seen contiguously, and to frame research questions comparatively. This requi-res an approach that integrates empirical with theoretical perspectives, firmly roo-ted in transparent historical description refracted through current scholarship onthe book. Needless to say, such a task is daunting – and it depends upon biblio-graphic control and access to sources, as well as upon familiarity with other tradi-tions of scholarship. One such fruitful direction that I could point to would be thatof the study of the overlapping circulation of manuscript and print cultures, exem-plified in the literary production of Dubrovnik and constitutive for the Croatiannational literary canon. Studying the scribal phenomenon in comparison to cultu-res of circulation in coterie circles, and related to the construction of authorship,may open new trajectories for understanding Croatian uniqueness in relation to abroader European context.

I will conclude this introduction with programmatic reflections about thebook culture of the Croatian borderlands in the context of a Central European fra-mework that arises from my own research on the diaspora almanacs11 and a casestudy of an industrial multilingual publishing firm, J. Steinbrener, at the turn ofthe nineteenth and the twentieth centuries12 that is presented next.

Book history is often approached through the perspectives of national booktrades, treating established print languages as coterminous with national cultures –what Benedict Anderson calls imagined communities.13 The paradigm that uses(national) language as the prime determinant presents difficulties in studying na-tional book trades in the Central European context because it ignores the realitiesof multilingual readership. In contrast to this, national histories of the book tradedeal with an idea of a more or less homogenous population. This paradigm exclu-des anomalous trades and those that span several linguistic spheres and multiet-hnic contexts for the book trade. Therefore, mapping the boundaries of variousbook trades is the first step toward a realization of how many parallel trades canemerge on the margins of geo-political entities, genres, and reading realms. The

L


11 Dalbello, Marija. Croatian diaspora almanacs : a historical and cultural analysis : Ph.D. the-sis. University of Toronto, 1999.; Dalbello, Marija. Architectures of knowledge and literary tradi-tion : a history of the almanac in Croatia. // Slavic and East European information resources 4,1(2003), 25-74.

12 Dalbello, Marija. Franz Josef’s time machine : images of modernity in the era of mechanicalphotoreproduction. // Book history 5(2002), 67-103.

13 Anderson, Benedict. Imagined communities : reflections on the origin and spread of nationa-lism. Rev. ed. New York : Verso, 1991.

study of book history in the Central European context (as devenir-majeur by deve-nir-mineur), calls for a multiplicity of approaches:

– Studying the effects of multilingual (sometimes multiscript) publishingand multilingual audiences on the growth of particular book trades;

– Examining the politics of literacy, including the role of traditional intellec-tuals in using literacy to build national identity, or the effects of censorship(Venetian, Habsburg, Communist) within a particular cultural realm;

– Establishing the continuity in particular national book trades through theHabsburg, Communist, and post-Communist eras;

– Examining the effects of emigration and internal migrations within the areaof the book trade;

– Exploring the boundaries of diversity, cultural and linguistic translation,and reception of works;

– Identifying publishing models that evolved as a combination of patronageand purely commercial interests.

Thus, a fragmentation of Central European book histories could be turnedinto an opportunity to apply comprehensive and comparative approaches, usingcultural area and comparing isomorphism of documentary practices rather thancommonly used linguistic criteria (the national vernacular), which has been a po-werful source for the exclusion of a borderlands perspective. Such studies couldfocus on issues relevant to particular national histories, while they assume a tran-snational framework that is now being explored by book historians as a new fra-mework. European identity has been central to the Croatian construction of iden-tity, and this can provide a broader framework for resolving the problem of deve-nir-majeur. If the European periphery is to claim its own cultural discourse, thiswill have to be through the controversial, ideological, and difficult task of culturalrevision in which it will have to ex-territorialize itself and abandon a dream inwhich the national vernacular assumes a major function in language and society.In other words, it will have to seek the dream of devenir-mineur. This will not bepossible without understanding the borderlands and an acceptance of its uniquerole in which dualities need to be accepted as an epistemology for boundary histo-ries to assume significance within the dominant discourses of culture. In the duali-ties and multiplicities of the borderlands there arise counter-hegemonic interpreta-tions, and the periphery can be validated by revealing the patterns of the center,connection to other traditions, and its own uniqueness at the same time. Neverthe-less, the concept of boundary culture does not fit into the existing paradigms ofnational book trades that seek to assume the roles of dominant cultures.

In their pioneering work, Croatian scholars – notably Mladen Bo{njak, [imeJuri}, Josip Badali}, Mirko Breyer, Ivo Herge{i}, Vladoje Dukat, and more re-cently Mirjana Gross, Radoslav Kati~i}, Slobodan P. Novak, AleksandarStip~evi}, Draèn Budi{a, Divna Ze~evi}, Daniela @ivkovi} and Milan Pelc aswell as many others, perhaps starting with Ivan Kukuljevi} Sakcinski – have stu-died the Croatian book trade in the context of library history, art history, literary

LI

PRINT CULTURE IN CROATIA: THE CANON AND THE BORDERLANDS

culture, literacy, orality, and the cultures of print, implicitly or explicitly also ad-dressing the phenomena of the borderlands. The challenges for future researchersare to continue to develop this history in trans-national and connective frame-works in addition to a national one, informed through theoretical concerns of bookhistory as an established interdisciplinary field; to choose exemplary case studiesthat allow for study of overlapping cultures of circulation; and to think comparati-vely.

Acknowledgment:Production of this double issue presented a considerable challenge for the

staff of Vjesnik bibliotekara Hrvatske. As guest editor, I am truly appreciative ofall the hard work and support received from the co-editor of this issue, TinkaKati}, as well as the anonymous reviewers of the articles.

Marija DalbelloRutgers University (New Jersey)

LII


TISKARI KAO CENZORI U HRVATSKOJ1945.-1990.

PRINTERS ACTING AS CENSORS IN CROATIA1945-1990

Aleksandar Stip~evi}Zagreb

UDK / UDC 098.1(497.5)"1945/1990"655.1/.3:351.751.5:070.13

Pozvani rad / Invited paperPrimljeno / Received: 15. 3. 2005.

Saètak

U vrijeme komunisti~ke vladavine razvio se u Hrvatskoj poseban oblik cenzure kojisu provodili radnici u tiskarama. Nijedan zakon ili propis nije predvi|ao, niti dopu{taoradnicima da odlu~uju ho}e li tiskati ponu|eni rukopis ili ne. No, unato~ toj ~injenici ve}od samog po~etka komunisti~ke vladavine radnici u nekim tiskarama odbijaju tiskati knji-ge, ~asopise i novine vjerskog, ’protunarodnog’, ’subverzivnog’ i sli~nog sadràja, ne~ekaju}i da o tome svoj pravorijek donese nadle`ni sud. Tako su 1945. godine radnici od-bili tiskati list Narodni glas – ~ovje~nosti, slobode i pravice {to ga je po~ela izdavati opo-zicijska Hrvatska selja~ka stranka. Uslijedile su brojne druge takve ’samoupravne’ odlukegrafi~kih radnika. Tako su radnici odbili tiskanje splitskog ~asopisa Kritika (1954.), pa li-stove Hrvatski knjièvni list (1968.), Hrvatski tjednik (1971.), filozofski ~asopis Praxis(1975.), roman Samostan Joze Lau{i}a (1972.) itd. Mnoge publikacije koje su radnici od-bili tiskati nisu nikada bile sudskim putem zabranjene. Takvih je primjera bilo mnogo, po-sebice kada se radilo o vjerskim knjigama i drugim publikacijama u prvim desetlje}ima’samoupravnog socijalizma’.

Ustvari, radnici u tiskarama nisu nikada i ni o ~emu odlu~ivali, niti bi im to partijski or-gani dopustili. Odluke o netiskanju neke publikacije donosile su se na zatvorenim sastanci-ma vi{ih partijskih komiteta, a potom su se proslje|ivale (naj~e{}e telefonskim putom) par-tijskim komitetima u samim tiskarama, a ovi su onda sazivali skup radnika, odnosno samou-pravna tijela tiskare na kojima su se ’donosile’ odluke o odbijanju nekog rukopisa.

Klju~ne rije~i: cenzura, tiskari, Hrvatska

Summary

During the 45 years of Communist regime in Croatia a very particular form of cen-sorhip had been devised and practised by employees of printing houses. No law or regula-

Vjesnik bibliotekara Hrvatske 48, 3/4(2005), 1-15ISSN 0507-1925

© VBH 2005.

tion had presupposed or allowed the workers to have a say on whether a particular manu-script should be published or not. However, despite that fact, from the early onset of Com-munist ruling, the workers in some printing houses refused to print books, magazines andnewspapers of religious, ’counter-state’, ’subversive’ and similar contents, without wai-ting for an official court ruling against the publication of such materials. Thus in 1945 theworkers refused to print the magazine entitled The Voice of the People – of Humanity, Fre-edom and Justice issued by the regime-opposed Croatian Farmers’ Party. Next followednumerous other ’self-governed’ decisions of typographers and graphic workers. Thusworkers refused to publish a Split-based magazine The Criticism (1954), as well as maga-zines such as Croatian Literary Journal (1968), Croatian Weekly (1971), philosophy se-rial Praxis (1975), a novel by Jozo Lau{i} entitled The Monastery (1972) etc. Many of thepublications rejected by the workers had never been officially censored by the court ru-lings. There had been many such examples, particularly during the first decades of the’self-governing socialism’ in the cases where publications contained religious topics andsimilar ’undesirable ideas’.

In fact, workers of the printing houses had never been allowed by their superiors to ma-ke any form of decisions, nor would the Communist Party allow such incentives. The deci-sions on not printing a particular publication had been made behind the closed doors duringthe meetings of the higher party committees, to be proceeded down (in the form of a phonecall) to the party committees operating within the printing houses, and who were then obli-ged to call a workers’ meeting, i.e. a meeting of the self-governing bodies of the printing-ho-use, where the actual decisions on refusing a manuscript would in turn be ’made’.

Keywords: censorship, printers, Croatia

Jugoslavenski ’samoupravni’ socijalizam nije prvi izumio cenzuru u tiskara-ma. U ranim vremenima razvitka tiskarstva (15. i 16. st.) tiskari su ujedno bili inakladnici, pa su sami odlu~ivali ho}e li neku knjigu tiskati ili ne, ali su i samisnosili posljedice ako se kasnije pokazalo da su tiskali protucrkvenu ili pro-tudràvnu knjigu. No, kada se posao tiskara odvojio od nakladni~kog i kada je ti-skara postala tehni~ki servis nakladnicima, nitko vi{e nije pozivao tiskara na od-govornost za ono {to je izlazilo iz njegove tiskare, ve} je sva odgovornost pala naizdava~a, odnosno nakladnika.

U hrvatskim zemljama }e dugo, sve do polovice 20. st., neke tiskare obavljatii poslove nakladnika, no ta neprirodna tiskarsko-nakladni~ka simbioza uglavnom}e nestati u drugoj polovici toga stolje}a – uz rijetke izuzetke.

Uspostavom komunisti~ke vladavine nakon Drugoga svjetskog rata pojavlju-ju se novi oblici cenzure pisane rije~i, savr{eniji negoli su ikada bili u povijesti, nomi }emo se ovdje ograni~iti samo na jedan specifi~an oblik cenzure, nezabiljeènu dugoj povijesti cenzure u Europi, na cenzuru samih radnika u tiskarama. Nesamo da je to bio nezabiljeèni oblik cenzure u Europi, ve} nije postojao ni u za-konima o tisku koje su sami komunisti donijeli u Jugoslaviji, tako da je cenzurakoja se provodila u tiskarama bila nezakonita. Ni u jednom zakonu o tisku koji sudoneseni nakon 1945. godine nije tiskarima dano pravo da sami cenzuriraju ruko-

2


pise koje su im nakladnici dostavili i da odlu~uju ho}e li neke rukopise tiskati ili}e ih odbiti iz politi~kih, vjerskih, ideolo{kih ili bilo kakvih drugih razloga.

Ipak, ~im su komunisti uspostavili svoju vlast, radnici u tiskarama ’odlu~uju’ho}e li ili ne}e tiskati rukopis za kojega su neki drugi (javni tuìtelj, sud) tvrdili daugroàva dru{tveni poredak, interese ’radni~ke klase’ i sl. Stavili smo pod navod-nike rije~i ’odlu~uju’ i ’radni~ka klasa’ jer radni~ka klasa, u ovom slu~aju radniciu tiskarama, nisu odlu~ivali o bilo ~emu kada je trebalo neki rukopis odbiti. Odlu-ku o tome donosili su partijski komiteti izvan tiskare, a te su odluke u tiskaramaprovodili partijski komiteti.

Vrlo dobro nam je poznat mehanizam ’samoupravnih’ odluka u tiskarama.Kada je nakladnik ili sam autor donio neki ’sumnjiv’ rukopis i nudio ga tiskari daga tiska, partijski sekretar osnovne organizacije Saveza komunista u tiskari odno-sio je rukopis u nadle`ni partijski komitet (op}inski, gradski). Redovito su u timkomitetima sjedili ljudi koji nisu bili previ{e u~eni, pa su angaìrali provjerene ilojalne stru~njake izvan tih komiteta da analiziraju rukopis i da svoje mi{ljenje do-stave partijskom komitetu. Tek po primitku stru~nog mi{ljenja op}inski, gradskiili neki drugi partijski komitet donosio bi odluku o sudbini rukopisa. Katkada ko-miteti nisu ni trebali nikakve savjete, odnosno prijedloge stru~njaka jer je bilo do-voljno da pisac ili izdava~ rukopisa bude na crnoj listi (to~nije, popisu), pa da ko-mitetima bude dovoljno da narede odbijanje rukopisa.

O odluci tih vi{ih partijskih komiteta obavije{ten je tada sekretar osnovne orga-nizacije SK u tiskari, koji je dobivao jasne naputke kako treba postupiti. Tek tada bitaj sekretar sazvao sastanak partijskog aktiva, a ako je bilo potrebno i samoupravneorgane u tiskari, i tada su oni donosili odluku, koja je ranije ve} bila donesena u na-dle`nim komitetima, da se rukopis odbije i da se ne tiska u toj tiskari.

O cijelom tom postupku obi~no nije ni{ta zapisivano. Sve direktive vi{ih par-tijskih organa su bile usmene, odnosno diktirane preko telefona, tako da se do da-nas sa~uvalo vrlo malo pismenih tragova na temelju kojih bismo mogli to~noidentificirati imena onih koji su stvarno odlu~ivali o sudbini ponu|enog tiskopi-sa.1 Ipak, o nekim slu~ajevima cenzure u tiskarama znamo, jer se radilo o pozna-tim piscima kojima su tiskare odbijale tiskati rukopise, ili se oko te vrste cenzuredigla u javnosti pra{ina, pa je o nekim slu~ajevima javnost saznala da su ’radnicitiskare’ odbili tiskati neku knjigu, ~asopis ili list.

Razloge te tajnosti nije te{ko razumjeti. U Jugoslaviji slu`beno nije postojalacenzura. Cenzuru su poznavali nenarodni, reakcionarni reìmi, dok je Jugoslavija

3

A. STIPÊVI]: TISKARI KAO CENZORI U HRVATSKOJ: 1945.-1990.

1 Pisac ovih redaka poku{ao je u razgovorima s ljudima u tiskarama, koji su kao sekretariOsnovnih organizacija Saveza komunista (OOSK) sudjelovali u tim samoupravnim igrama, saznatikako su se donosile odluke o odbijanju tiskanja neke knjige. Svi upitani uvjeravali su me da }e te{kobiti prona}i bilo kakvu dokumentaciju o tijeku sastanaka u tiskarama, o ljudima koji su predlagali ikoji su provodili partijske direktive. Ipak, kako }emo vidjeti iz daljnjeg izlaganja, o ’samoupravnim’se odlukama pisalo u tada{njem tisku, a neki su se dokumenti ipak sa~uvali tako da je mogu}e na te-melju postoje}e gra|e rekonstruirati mehanizam cenzure u tiskarama.

bila slobodna, demokratska itd., zemlja kao i sve druge komunisti~ke dràve. Unjima je, prema slu`benoj promid`bi, vladala apsolutna sloboda tiska, i to takvasloboda kakvu nikada ~ovje~anstvo ranije nije poznavalo. Sve je to, naravno, bilou potpunoj suprotnosti sa stvarno{}u i sa zdravim razumom, ali su svi, uklju~uju}itu i vrlo mudre intelektualce, uvjeravali svijet da je, npr., Staljinov Ustav uSSSR-u, u kojem je jam~ena najve}a sloboda tiska ikada zabiljeèna u pro{losti,najbolji i najnapredniji u povijesti ~ovje~anstva.

Sude}i po primjerima koji su doprli u javnost, prvi slu~aj cenzure u tiskari do-godio se u Hrvatskoj u studenom 1945. godine. Marija Radi}, èna pokojnogaStjepana Radi}a, o~igledno nije razumjela {to se oko nje doga|a. Polaze}i od neo-sporne ~injenice da Hrvatska selja~ka stranka (HSS) nije bila formalno zabranje-na, vjerovala je da moè obnoviti strana~ki list Narodni glas – ~ovje~nosti, slobo-de i pravice, koji je kao glasilo stranke izlazio od 1906. do 1941. godine pod nazi-vom Dom. Trebao je to biti oporbeni list koji bi zastupao interese hrvatskoga naro-da u razdoblju vladavine komunista na isti na~in kako je taj list ~inio u monarhi-sti~koj Jugoslaviji. Vlasnica lista Marija Radi} i glavni i odgovorni urednik IvanBernardi} pripremili su rukopis i 20. listopada 1945. poslali ga u tiskaru. Prvi brojlista bio je otisnut i u vrlo kratkom roku rasprodan. Trebalo ga je zato dotiskati, alije, intervencijom javnog tuìtelja, list zabranjen. Zabrana je izdana zato {to se u li-stu tvrdilo da tada{nji marionetski Izvr{ni odbor stranke, koji je pristao na surad-nju s vlastima, nije legitiman. Osim toga, listu se prigovaralo da je pisao protivulaska ~lanova HSS-a u organe nove, komunisti~ke vlasti. Uredni{tvo je, usprkostim neprilikama, pripremilo za tisak drugi broj lista koji je trebao iza}i 4. studeno-ga 1945., no radnici u tiskari odbili su ga tiskati, pa je tako ovaj prvi oporbeni listu komunisti~koj Hrvatskoj uga{en u samom za~etku. Glavni i odgovorni urednikzavr{io je na sudu i osu|en je na deset godina zatvora.2

Potkraj 1945. godine registrirana je jo{ jedna intervencija tiskara protiv ti-skanja ’neprijateljskog’, ’nenarodnog’, ’kontrarevolucionarnog’ itd., lista Magja-rujsag. Nije se o tome mnogo znalo sve dok nisu arhivski dokumenti isplivali napovr{inu nakon propasti komunizma. U Hrvatskome dràvnom arhivu na{lo setako izvje{}e s nadnevkom od 10. prosinca l945. {to ga je potpisao Zdenko [tam-buk, politi~ar, diplomat i neuspjeli pjesnik, koji }e ostati zapam}en po ulozi kojuje odigrao kao ~lan âsnog suda Dru{tva knjièvnika Hrvatske (Slika 1). Tajâsni sud utvr|ivao je koliko je koji pisac bio ’kolaboracionist’ tijekom trajanjaNDH, ali }e ostati zapam}en i kao direktor Nakladnog zavoda Hrvatske koji je, uzsvoju direktorsku du`nost, protuzakonito obavljao i ulogu cenzora, protuzakonito

4


2 O tom slu~aju pisalo se u razli~itim zgodama, ali uglavnom na temelju sje}anja i novinskihprepri~avanja. Vidjeti: Zagorac, \uro. Profesija : novinar privatnik. // Danas 6, 273(10. svibnja1987), 17; Tkalec, Dragutin. Politi~ke i ìvotne dileme. // Vjesnik (14. oùjka 1990), 5; Novakovi},Nikola; Nikola T. Jugovi}. Uz obnovljeni “Dom”. // Dom 1=84, 1/2(1990), 2-3. Precizniji podaci u:Grbelja, Josip. Cenzura u hrvatskom novinstvu 1945-1990. Zagreb : Naklada Jur~i}, 1998. Str.100-101.

5


Slika 1. Izvje{taj Z. [tambuka Agitpropu CK KPH od 10. 12. 1945.

zato {to nijedan zakon nije direktore izdava~kih poduze}a ovlastio da obavljajuulogu cenzora. A [tambuk je upravo to radio. Uostalom, on sam opisuje u spome-nutom dokumentu, za koji je posve sigurno bio uvjeren da nikada ne}e ugledatisvjetlost dana, slu~aj zabrane tiskanja lista na ma|arskom jeziku Magjarujsag. Uspomenutom izvje{}u upu}enom Agitpropu Centralnoga komiteta Komunisti~kepartije Hrvatske (CK KPH) pi{e kako je uspje{no sprije~io tiskanje toga lista u ti-skari koja se nalazila u okviru Nakladnog zavoda Hrvatske: “Ugovor o {tampanjuMagjaruj{aga u NZH potpisao je dne 26. rujna t.g. drug Joà Horvat kao direktorNZH. Ugovorom se predvi|a i smje{taj redakcije toga lista u prostorijama NZH.Kad sam preuzeo Zavod u njemu se ve} {tampao list i postojala je redakcija. Upo-zoren sam negdje polovinom mjeseca novembra t.g. da list zastupa politi~ku linijupotpuno suprotnu interesima na{ih naroda i o tome sam izvjestio odmah druga IvuSaraj~i}a preko telefona s prijedlogom da se izlaènje lista u na{oj {tampariji obu-stavi. Drug Saraj~i} je to prihvatio. Istovremeno sam o tome obavijestio drugaNinu Rup~i}a u Odjeljenju za {tampu koji nije o tome ni{ta jo{ bio konkretno oba-vije{ten. Napokon obavijestio sam i OZNU za Hrvatsku koja je preko OZN-e zaZagreb poduzela korake. U samom zavodu odmah sam naredio da se vi{e ne moè{tampati kod nas niti jedan redak toga lista i dao da se obavijesti redakcija da imasmjesta da se iseli iz na{e zgrade”.3

Razvidno je iz tog izvje{}a da [tambuk nije pro~itao taj list. Mo`da ga nije nimogao pro~itati, jer je bio na ma|arskom jeziku, no umjesto da se pozabavisadràjem lista i da na temelju toga podnese prijavu nadle`nom javnom tuì-teljstvu ili nekoj drugoj slu`bi koja bi kompetentno mogla donijeti mi{ljenje otome {to u listu pi{e, a onda i pokrene sudski postupak protiv uredni{tva, on jesmjesta, ’revolucionarno’ naredio da se obustavi tiskanje premda list nikakvomsudskom presudom nije bio zabranjen.

Sli~an je i slu~aj zabrane tiskanja nekomunisti~kog ~asopisa 1954. godine,koji je trebao imati, za ono vrijeme, nimalo bezazlen naslov Kritika. Htjela ga jepokrenuti grupa mladih splitskih intelektualaca (Petar Bre~i}, Ivan Pederin, GojkoBori}, Mirko Rogo{i} i dr.) koji su ~ak uspjeli osigurati potreban novac za tiskar-ske tro{kove od raznih splitskih poduze}a. Predali su rukopis jednoj splitskoj ti-skari, no kada su radnici u tiskari vidjeli da su predani ~lanci proèti nacionali-sti~kom ideologijom, odbili su tiskati ~asopis. Uredni{tvo je potom poku{alo ti-skati ~asopis u drugoj splitskoj tiskari, ali su budni tiskari saznali {to se s rukopi-som dogodilo u prvoj tiskari, pa su i oni odbili preuzeti posao. U nadi da }e preva-riti cenzore, poku{ali su ~asopis tiskati u nekoj maloj tiskari u Zadru. Ne slute}inikakvo zlo, tiskari su zapo~eli rad na slaganju teksta. Uspjeli su sloìti slog i oti-snuti prve {palte, no na vrijeme su za tu ideolo{ku subverziju saznali uvijek budni

6


3 Ovaj je dokument bio pohranjen u Institutu za suvremenu povijest u Zagrebu, a potom je pre-ba~en u Hrvatski dràvni arhiv, gdje se i sada ~uva u fondu Agitprop CK KPH, 1945/II, 10. Na tajdokument upozorio me Josip Grbelja.

zadarski skojevci, koji su nenajavljeno upali u tiskaru i razbili slog. Zanimljivo je,da nisu uspjeli do}i do otisnutih {palti, koje su tako izbjegle bijes skojevaca. Spa-sili su ih sami radnici u tiskari i tako dokazali da nisu oni ni najmanje krivi za ono{to se tom ~asopisu dogodilo. âsopis, naravno, nije ugledao svjetlost dana, prem-da se nijedan sud uop}e nije pozabavio njime, a niti ga je zabranio. Zbog mogu}ihrepresalija neki su ~lanovi uredni{tva odmah ilegalno napustili zemlju i oti{li uemigraciju.4

Kakvu su mo} imali tiskari u ideolo{koj borbi protiv knjiga koje su ugroàva-le samoupravni socijalizam, pokazuje slu~aj zbornika Hrvatska filozofija u pro-{losti i sada{njosti. Znanstveni skup pod tim naslovom odràn je u Zagrebu 1968.godine u organizaciji Hrvatskoga filozofskog dru{tva. Po zavr{etku skupa, pri-op}enja su bila redakcijski pripremljena za tisak pa je urednik zbornika Zlatko Po-savac u ime uredni{tva i Hrvatskoga filozofskog dru{tva zapo~eo razgovore s ti-skarom “Industrijski radnik” u Zagrebu za tiskanje zbornika, no tiskara ga je odbi-la tiskati. Ova je tiskara ina~e bila “trajni tiskarski servis filozofskog ~asopisaPraxis”, no upravo grupi filozofa oko ovoga ~asopisa, ina~e tada vrlo utjecajnojzbog uskih veza s politi~arima i policajcima, bilo je stalo do toga da se o hrvatskojfilozofiji {to manje zna i {to manje govori. U tom su pak zborniku sura|ivalive}inom, po njihovoj terminologiji, sve sami reakcionari i nacionalisti (VladimirFilipovi}, Kruno Krsti}, Franjo Emanuel Ho{ko, Zlatko Posavac i dr.). U to vrije-me praxisovcima nije bilo te{ko, uz pomo} ljudi u spomenutoj tiskari, sprije~iti ti-skanje zbornika. Urednik se tada obratio tiskari JAZU, no i tu je odbijen sobja{njenjem da su ’pretrpani poslom’. Tre}a tiskara kojoj je urednik Posavac nu-dio rukopis bila je zagreba~ka “Zadru`na {tampa”. Ali ni taj poku{aj nije uspio, anije uspio ni poku{aj da zbornik objelodani i tiska “[kolska knjiga”.

Vrijeme je prolazilo, a burni politi~ki doga|aji potkraj 1971. i po~etkom 1972.godine onemogu}ili su svaku pomisao da bi se taj zbornik negdje mogao tiskati. Sa-moupravlja~ima u tiskarama i nakladnim poduze}ima sâm naslov zbornika bio jevi{e nego dovoljan da podvostru~e svoj oprez. Kada se malo sti{ala bura, urednikPosavac nudi rukopis “Liberu”, nakladnom poduze}u koje je imalo i malu tiskaru. Itaj je poku{aj propao. Tada se rodila ideja da se zbornik u ograni~enom broju prim-jeraka umnoì ciklostilom. Zatim se (1972. godine) pojavio neki privatnik koji jeobe}ao da }e tiskati 600 primjeraka zbornika. Pripreme za tiskanje su obavljene, no-vac je privatniku upla}en, a onda je taj navodni privatni tiskar – nestao!

Bilo je jo{ nekoliko poku{aja da se, makar i primitivnom tehnikom, zbornikumnoì, ali su i ti poku{aji propali. Snage kojima je pridjev ’hrvatski’ smetao, bilesu jo{ uvijek prejake, a oni kojima taj pridjev nije smetao bili su preslabi da bi mo-gli natjerati tiskare da ga tiskaju.

7


4 Podatke o ovom slu~aju objelodanili su dvojica sudionika poku{aja izdavanja oporbenog~asopisa Kritika. Vidjeti: Pederin, Ivan. Protiv komunisti~ke cenzure. // Hrvatska obzorja 2,2(1994), 397-398. i Bori}, Gojko. Iza kulisa emigrantske politike. // Vjesnik (7. velja~e 2005), 17.

Tek sa stvaranjem neovisne hrvatske dràve, 25 godina nakon {to je rukopisbio zgotovljen za tisak, zbornik Hrvatska filozofija u pro{losti i sada{njosti ugle-dao je svjetlost dana 1992. godine u izdanju Hrvatskoga filozofskog dru{tva.5

Veliku pozornost javnosti izazvala je pojava Hrvatskoga knjièvnog lista naknjiàrskom trì{tu. List je bio izrazito oporben i beskompromisan prema reìmu.Izdavala ga je Zajednica samostalnih pisaca “TIN”, a urednik je bio knjièvnikZlatko Tomi~i}. U listu su u vi{e navrata izlazili za onda{nje vlasti vrlo neugodni~lanci, pa se list ubrzo na{ao na meti cenzora. [esti broj ovoga mjese~nika tiskanje 6. rujna 1968. U njemu je objavljen prilog “Za bratstvo i ravnopravnost” TomeJurkovi}a gdje se iznose podaci o neravnopravnosti Hrvata u Vojvodini, kao ineki drugi isto tako izazovni ~lanci. Me|u tiskarima i u javnosti pronijela se vijestda je list zabranjen, no on je ipak tiskan, ali ne vi{e u Zagrebu, nego u Ljubljani(tiskara “Ljudska pravica”). Drugi put su, navodno, tiskari u “Vjesnikovoj” tiskariu Zagrebu odbili tiskati 29. broj lista. Ipak su ga ti isti tiskari po~eli tiskati, a tadaje tajna policija upala u tiskaru i zatraìla trenuta~ni prekid tiskanja. Policija jedala spaliti sve dotad tiskane primjerke. Tek nakon toga, Sekretarijat za unu-tra{nje poslove zabranio je daljnje izlaènje lista, jer se “bavio politi~ko-socio-lo{kom raspravom, iako za to nije bio registriran”.6 Policija je ujedno po~etkom1970. raspustila i Zajednicu samostalnih pisaca “TIN”,7 a urednik Tomi~i} je1972. osu|en na vi{egodi{nju robiju.

U jeku burnih doga|aja tijekom 1971. po~ela je Matica hrvatska izdavati listHrvatski tjednik koji je imao podnaslov “novine za kulturu i dru{tvena pitanja”.Iza{la su 33 broja od 26. travnja do 3. prosinca. U njemu su protagonisti “Hrvat-skog prolje}a” (Igor Zidi}, Vlado Gotovac, [ime \odan, Miroslav Brandt, FranjoTu|man i dr.) tiskali rasprave u kojima su vehementno iznosili ideje o potrebi osi-guranja ravnopravnosti hrvatskog naroda u okviru tada{nje Jugoslavije, o ~uvanjusamostalnosti hrvatskoga jezika, o gospodarskoj eksploataciji Hrvatske od straneBeograda itd. List je vrlo brzo postigao ogromnu popularnost u narodu. Prvi jebroj tiskan u 15.000 primjeraka, a naklada se brzo pove}avala sa svakim novimbrojem. Posljednji broj (33) tiskan je u 148.000 primjeraka!

List je od po~etka bio izrazito oporben, a s vremenom je postajao sve radikal-niji. Savez komunista nije mogao dalje trpjeti ja~anje utjecaja ovoga lista u hrvat-skom narodu, a niti sve ono {to se doga|alo u Hrvatskoj u to vrijeme, pa je do{lodo poznate 21. sjednice Predsjedni{tva Saveza komunista Jugoslavije u Kara|or-

8


5 Podrobno o peripetijama sa “samoupravlja~kim” tiskarima oko tiskanja ovog zbornika pisaoje urednik Zlatko Posavac u uvodu naslovljenom “Uskra}ivanje prava na povijest hrvatske filozofi-je”. Vidjeti u: Hrvatska filozofija u pro{losti i sada{njosti : zbornik iz 1968. / priredio Zlatko Posa-vac. Zagreb : Hrvatsko filozofsko dru{tvo, 1992. Str. 7-31.

6 Grbelja, Josip. Nav. dj., str. 101. O neprilikama ovog lista s tiskarima vidjeti u: Tomi~i}, Zlat-ko. Plamen u sebi i pred sobom : HKL u povijesti hrvatskog naroda. // Republika Hrvatska 42,175(1992), 5-19.

7 Lopu{ina, Marko. Crna knjiga : cenzura u Jugoslaviji 1945-91. Beograd : Fokus, 1991. Str. 56.

|evu (30. studenoga – 1. prosinca l971.) na kojoj je do{lo do obra~una Saveza ko-munista Jugoslavije (SKJ) s reformnim snagama unutar Saveza komunista i osude’maspoka’ kao kontrarevolucionarnog pokreta, koji je ugroàvao temelje ne samoPartije, ve} i Jugoslavije kao dràvne tvorevine. Uredni{tvu lista uspjelo je tiskatijo{ jedan broj nakon te sjednice, ali je daljnja sudbina lista bila zape~a}ena. Partijanije dràla oportunim sudski zabraniti izlaènja lista, ve} je preko partijske orga-nizacije u tiskari “Vjesnika” sprije~ila njegovo tiskanje. Radnici su, naime, doni-jeli ’samoupravnu odluku’ kojom odbijaju tiskanje lista. Zagreba~ki Ve~ernji listdonio je 10. prosinca u cijelosti “Saop}enje NIP Vjesnik o tiskanju Hrvatskogtjednika”. Evo kako glasi to ’saop}enje’: “Na sastanku izvr{nih organa dru{tve-no-politi~kih organizacija, tj. sekretarijat Osnovne organizacije SK, Tvorni~ki od-bor sindikata i Tvorni~ki komitet saveza omladine NIP Vjesnik odrànom dana 9.prosinca 1971. g. razmatrana je situacija oko daljnjeg tiskanja lista Hrvatski tjed-nik. U toku rasprave ustanovljeno je slijede}e:

Tokom no}i od 8. na 9. XII. 1971. g. no}na smjena radnika tiskare, pogon ro-tacije, odlu~ila je na svom sastanku da ne}e {tampati broj Hrvatskog tjednika {tose nalazio u radnom postupku, a potom su radnici no}ne smjene dali o tome i svojejavno saop}enje. Ovome je prethodio stav sindikata grafi~ara o obustavi {tam-panja listova s nacionalisti~kim sadràjem, kao i istovjetan stav rukovodstva NIPVjesnik. Na osnovu rasprave doneseni su slijede}i zaklju~ci:

1. Izvr{ni organi dru{tveno-politi~kih organizacija NIP Vjesnik pozdravljajuodluku o odbijanju tiskanja Hrvatskog tjednika za koju su rukopisi bilipredati u posljednji ~as, pa je tako Hrvatski tjednik trebao biti {tampan nasvega 4 stranice koje su sadràvale tekst {to odbija zaklju~ke 21. sjednicePredsjedni{tva SKJ i stavove druga Tita na toj sjednici. U~esnici ovog sa-stanka potpuno stoje iza te odluke. (Tokom srijede 8. XII. redakcijaHrvatskog tjednika obavijestila je tiskaru da se Hrvatski tjednik ne}e ni{tampati “jer nema dovoljno materijala”).

2. Izvr{ni organi dru{tveno-politi~kih organizacija NIP Vjesnik, njegovi sa-moupravni organi i rukovodstvo ku}e Vjesnik preuzimaju svoj dio odgo-vornosti da ne dozvole tiskanje i raspa~avanje bilo kojih nacionalisti~kih,separatisti~kih i {ovinisti~kih listova.

Ovi zaklju~ci politi~ka su obaveza za sve radne ljude a posebno za komunisteVjesnika.

Ujedno ovom odlukom pozivamo sve radne ljude novinsko-izdava~kih podu-ze}a {irom Jugoslavije da se suprotstave {tampanju bilo kakvih listova i edicija {tosadrè nacionalisti~ke, {ovinisti~ke i antisocijalisti~ke i antisamoupravne stavo-ve.” Slijedi potpis: Izvr{ni organi dru{tveno-politi~kih organizacija NIP Vjesnik.

Sastavlja~i ovog ’saop}enja’ ni za trenutak nisu pomislili da kr{e zakone ukojima je jasno pisalo tko pokre}e sudski postupak protiv ’zlouporabe’ tiska. Onise ne pozivaju ni na zakone, pa ~ak ni na interne ’samoupravne akte’ na kojima sutemeljili svoju odluku. Ne samo da su protuzakonito odbili tiskati list, ~ime suprekr{ili ugovor s izdava~em Hrvatskog tjednika, ve} su pozivali i druge tiskare

9


diljem Jugoslavije da i one kr{e ugovore i pozitivne zakone te da odbiju tiskati svelistove i knjige za koje oni, tj. radnici, ocijene da su u suprotnosti sa stavovimaPartije.

Zanimljivo je, da je 9. prosinca dnevnik Vjesnik dao vrlo {krtu bilje{ku otome da su radnici rotacije iz no}ne smjene odbili tiskati list.

No, za{to bi radnici smjene u no}i izme|u 8. i 9. prosinca trebali uop}e ra-spravljati o odbijanju tiskanja lista, kada je ve} “tijekom srijede, tj. 8. XII. ured-ni{tvo obavijestilo tiskaru da list ne}e ni tiskati jer nema dovoljno materijala”?Ustvari, materijal je ipak stigao u tiskaru i radnici no}ne smjene ve} su po~eli ti-skati list, pa je iz te ~injenice razvidno da oni nisu tek tijekom tiskanja otkrili ’di-verziju’ koja se pripisuje uredni{tvu. S obzirom na uhodanu praksu da radnici u ti-skarama samoupravno ’odlu~uju’ o tome {to }e tiskati, a {to ne, ne treba gubiti vri-jeme u dokazivanju da niti su radnici donijeli odluku o prekidu tiskanja lista, nitisu to smjeli u~initi s obzirom na zakone o tisku koji ne predvi|aju takvu mo-gu}nost. Naravno, odluku o prekidu tiskanja Hrvatskog tjednika donio je partijskivrh, a ta je odluka proslije|ena osnovnoj organizaciji SK, koja je potom naredilada odmah prekinu tiskanje lista. Zanimljiva je pojedinost u toj pri~i da su radnici uno}noj smjeni (oni koji su, navodno, odbili tiskati list!) ipak otisnuli 200 primjera-ka Izvanrednog izdanja lista (br. 34 od 10. prosinca 1971.) i da su ti radnici izvr{ilistvarnu diverziju tiskav{i usprkos zbrci koja je nastala u tiskari. Ne samo da su ti-skali tih 200 primjeraka, ve} su neke od njih uspjeli ~ak i prokrijum~ariti iz tiskarei tako ih spasiti od uni{tenja.8 Glavni urednik lista Vlado Gotovac }e 1987. godineu jednom intervjuu slikovito opisati ulogu tiskara u toj aferi: “Bio sam glavniurednik Hrvatskog tjednika od 13. do 30. (ustvari 33!) broja, s kojim je tjednikprestao izlaziti. Kad su radni~koj klasi Vjesnikove tiskare objasnili koga i {to tiska,ona je, zaprepa{tena, s indignacijom odbila da to i dalje ~ini; osudiv{i jednoglasnoi samokriti~ki i ono {to je prije obja{njenja u tjedniku tiskala i marljivost s kojomje to ~inila. Zato Hrvatski tjednik nije bio zabranjen, on je jednostavno prestao iz-laziti.”9

Posljedice te afere bile su vi{e nego surove. Neki su ~lanovi uredni{tva i nekisuradnici osu|eni na vi{egodi{nju robiju, a nakon {to su odsluìli zatvorsku kaznugodinama nisu nigdje mogli na}i zaposlenje.

Hrvatski romanopisac Jozo Lau{i} napisao je roman Samostan i predao gaNakladnom zavodu Matice hrvatske za objavljivanje potkraj 1970. ili po~etkom1971. godine. Nakladnik je rukopis proslijedio osje~koj tiskari “[tampa” i tiska-nje je ve} bilo pri kraju kada je odràna 21. sjednica Predsjedni{tva SKJ, koja je

10


8 Podatke o burnim doga|ajima u svezi s tiskanjem “Hrvatskog tjednika” donio je list “Hrvat-sko slovo” od 10. prosinca 2001., u posebnom broju lista u kojem su preslikani svi prilozi rubrike“Karte na stol”, koji su izlazili u “Hrvatskom tjedniku”. U tom izdanju “Hrvatskog slova” preslikanaje i prva stranica izvanrednog izdanja posljednjeg broja “Hrvatskog tjednika” kojega su radnici“no}ne smjene” ipak uspjeli otisnuti, prokrijum~ariti izvan tiskare i tako sa~uvati za povijest.

9 Gotovac, Vlado. Moj slu~aj. Zagreb ; Ljubljana : Cankarjeva zalo`ba, 1989. Str. 153.

dala zeleno svjetlo za èstoki obra~un s hrvatskim prolje}em, posebice s Maticomhrvatskom kao najva`nijem sredi{tu nacionalno-reformnog pokreta u Hrvatskoj.Tiskara je telefonom upozorena od nekoga lokalnoga partijskog komiteta da knji-gu ne smiju tiskati. Nakon toga, uslijedila je odluka radnika tiskare kojom odbija-ju tiskati roman, jer da su, ~itaju}i ga, do{li do zaklju~ka da je uperen protiv samo-upravnog socijalizma itd. Naravno, smijemo sumnjati da je ijedan radnik taj ro-man pro~itao, a da je to i u~inio, te{ko je da bi razumio o ~emu se tu radi jer je rad-nja romana puna skrivene simbolike o tu`nim protagonistima jednoga mra~nograzdoblja novije hrvatske povijesti. No, {to su radnici u tiskari mogli u~initi osimonoga {to im je nare|eno? Rasturili su slog jer su to morali, ali su u~inili jo{ ne{to:spasili su otisnute {palte i predali ih osje~kom profesoru Stanislavu Marjanovi}u,a ovaj ih je potom predao autoru.

Nakladnik, me|utim, nije odustao od tiskanja romana. Poslao je rukopis ti-skari “Slobodna Dalmacija” u Splitu, a kako tamo{nji radnici nisu dobili nikakvenaredbe u svezi s Lau{i}evim romanom, knjiga je 1973. ugledala svjetlost dana.

No, Partija je znala kako kazniti autora i nakladnika. U tisku se nije pojavilani najmanja obavijest o tome da je ta knjiga iza{la, a Mati~ini distributeri nisu seusu|ivali prodavati knjigu zbog mogu}ih neugodnosti s vlastima.10 Tek 2002. go-dine Matica hrvatska tiska drugo izdanje knjige i ona postaje pristupa~na svimakoji su je èljeli ~itati.

Sudbina filozofskog ~asopisa Praxis nije ni po ~emu posebna, ali je indikati-vna s obzirom da se radi o ~asopisu koji je igrao prili~no kontroverznu ulogu napoliti~koj sceni u Hrvatskoj. Ustvari, slu~aj Praxisa tipi~an je primjer ideolo{kezbrke koja je zahvatila SKJ sedamdesetih godina i jasan simptom burnih i krvavihdoga|aja koji }e pomesti s povijesne pozornice i SKJ i Jugoslaviju.

Kada su filozofi okupljeni oko ovoga ~asopisa do{li pod udar Saveza komu-nista Hrvatske (SKH), doìvjeli su ono {to su ranije ti isti filozofi namijenili svo-jim politi~kim protivnicima. Urednici i suradnici ovoga ~asopisa progla{eni su na-cionalistima, ultraljevi~arima, agentima ameri~kog imperijalizma i sl. Svi su tiepiteti bili, zapravo, to~ni bar toliko koliko su bili to~ni onda kada su ih praxisovcilijepili svojim protivnicima. Najto~nije je ipak bilo to, da su praxisovci, koji su semnogo vi{e bavili dnevnom politikom negoli filozofijom, do{li u sukob sa SKH,to~nije s dijelom te Partije, i to s onim dijelom koji se odlu~io braniti hrvatske na-cionalne interese. Taj dio SKH smogao je snage da sprije~i izlaènje ~asopisa. Pi-tanje je za rukovodstvo SKH bilo kako sprije~iti daljnje izlaènje ~asopisa, a da tone izazove reakciju njihovih mentora iz Beograda i njihovih ultraljevi~arskih pri-jatelja u Europi? Ni{ta lak{e od toga. Radnici u tiskari }e i ovaj put ’samoupravno’rije{iti i to pitanje.

11


10 Urednik prvog izdanja ove knjige (iz 1973. godine) Branimir Donat ispri~ao je pri~u o tomromanu u ~lanku: Paralelne povijesti : sudbina romana Samostan Joze Lau{i}a. // Oko 21(18. listo-pada l990), 33. Vidjeti i: Donat, Branimir. Crni dossier : o zabranama u hrvatskoj knjièvnosti. Za-greb : Nakladni zavod Matice hrvatske ; Globus, 1992. Str. 204-207.

Kada su radnici u tiskari otkrili kako je taj ~asopis opasan za daljnji razvitak sa-moupravnog socijalizma nakon {to su pa`ljivo pro~itali ~lanke koje je trebalo tiska-ti, odlu~ili su da ga vi{e ne tiskaju u svojoj tiskari. âsopis se trebao tiskati u “Gra-fi~kom izdava~kom poduze}u Joà Roànkovi}” u Sisku. O odluci radnika da gadalje ne tiskaju obavije{teno je uredni{tvo ~asopisa dopisom od 19. oùjka 1975.godine. Evo kako su radnici ove tiskare formulirali odluku o prekidu daljnje surad-nje s uredni{tvom ~asopisa: “Na{im dopisom br. 90/75 od 13. III. 1975. godine, kaoi ranijim osobnim kontaktiranjem sa predstavnicima “Industrijski radnik”, Zagreb,upoznali smo “Industrijski radnik” da je politi~ki aktiv na{eg OUR-a i organi samo-upravljanja donio odluku da se ne vr{i usluga {tampanja ~asopisa Praxis. Shodnotim odlukama, izvr{ili smo povrat materijala “Industrijskom radniku”, Zagreb. Dru-garski Vas Pozdravljamo!” (Slika 2). Ubrzo nakon toga uskra}ena je financijskapodr{ka uredni{tvu i time je Praxis bio osu|en na smrt.

Bilo je takvih slu~ajeva mnogo, no ovdje }emo se zaustaviti na pitanju vjer-ske literature i na na~inima kako su komunisti spre~avali tiskanje vjerskih knjiga,~asopisa i listova.

12


Slika 2. Dopis tiskare "Joà Roànkovi}" iz Siska uredni{tvu ~asopisa "Praxis"iz 1975. godine

Tiskanje vjerske literature zadavalo je velike muke vlastima ponajvi{e zato{to je Crkva u Hrvata bila ~vrsto vezana s Vatikanom i {to je uìvala podr{kumnogih utjecajnih me|unarodnih ~imbenika. To je komunisti~ku vlast u Hrvat-skoj stavljalo u delikatne, a ~esto ambivalentne situacije u pogledu vjerskog tiska.Po zakonima o tisku objelodanjenim 1945., 1960. godine i dalje, u Jugoslaviji jebila zajam~ena potpuna sloboda tiska, uklju~uju}i tu i vjerskog. Vlastima su,me|utim, vjerske knjige, ~ak i onda kada su se bavile najuìm vjerskim pitanjima,bile vrlo opasne, uz ostalo i zato {to su te publikacije izazivale ìvo zanimanje jav-nosti, pa samim tim razbijale agitpropovsku ’monolitnost’ ili jednostavnije re~e-no, jednoumlje. Kako sprije~iti tiskanje vjerskih publikacija, to je bilo pitanje kojeje mu~ilo agitpropovce. U pozitivnim zakonima, koje su sami donijeli, komunistinisu mogli na}i upori{te za njihovu zabranu, posebno ako se radilo o molitvenici-ma, katekizmima, misalima i sli~nim knjigama koje nisu zadirale u ’opasne’dru{tvene probleme. Vlasti su dopu{tale umnaànje ciklostilom ovih knjiga i li-stova pod uvjetom da novine ne donose vijesti o doga|ajima i problemima kojinisu, po mi{ljenju agitpropovaca, spadali u vjersku, odnosno crkvenu domenu.

U prvim godinama poslije Drugoga svjetskog rata partijski sekretari u tiskara-ma dobivali su usmene upute o tome {to smiju tiskati, a {to ne. Upori{te za odbijanjetiskanja vjerskih knjiga nisu oni mogli na}i ni u Ustavu, a niti u zakonima o tisku,no to partijskim sekretarima nije nimalo smetalo da postupaju onako kako su imnare|ivali nadle`ni partijski komiteti, odnosno da postupaju po uputama koje su do-bivali od vrhova Agitpropa. Javnost o tim uputama nije ni{ta znala, ali je popona{anju partijskih sekretara u tiskarama itekako znala za njihovo postojanje.

Svemo}ni Agitprop Centralnog komiteta Komunisti~ke partije Jugoslavije(CK KPJ) na ~elu kojega je stajao ratoborni staljinist Milovan \ilas, donio je nasvojoj sjednici potkraj 1947. godine ovaj zaklju~ak: “Po pitanju crkvenih izdanjanajvi{e knjiga je izdala katoli~ka crkva. Tu treba sprije~iti propagandnu literaturu.Najefikasnije sredstvo je da radnici ne {tampaju takva djela”.11

Sekretari osnovnih organizacija SK u tiskarama nisu se trebali brinuti {to teinstrukcije Agitpropa nisu na zakonu utemeljene. Oni su slijedili te upute i one na-redbe i odluke koje su im telefonom ili na sastancima partijskih komiteta pri-op}avali vi{i partijski forumi. Svim partijskim komitetima jedna je stvar bila pot-puno jasna, a to je da vjersku knjigu treba proganjati kadgod je to mogu}e i opor-tuno. Sekretari partijskih komiteta u tiskarama ipak nisu htjeli na svoju ruku dono-siti odluke o odbijanju rukopisa vjerskih knjiga jer su se bojali da bi ih netko mo-gao pozvati na odgovornost – ~im se odnos Partije prema Crkvi promijeni iliublaì. Zato su oni uvijek konzultirali vi{e partijske instancije i prepu{tali njimaodluku o prihva}anju ili odbijanju vjerskih rukopisa.12

13


11 Ka{i}, Biljana. Zna~ajke partijske ideologije u Hrvatskoj (1945-1948). // âsopis za suvre-menu povijest 23, 1/3(1991), 256-257.

12 O neprilikama {to su ih doìvljavali vjerski pisci i crkvene ustanove u godinama poslije Dru-goga svjetskog rata vidjeti u: Grbelja, Josip. Nav. dj., str. 105-106, 134-136.

Neki crkveni pisci, odnosno neke crkvene ustanove otkrile su da knjige kojese ne mogu tiskati u Hrvatskoj, po{alju u Srbiju, jer je tamo odnos vlasti premapravoslavnoj crkvi bio mnogo blaì, negoli {to je u Hrvatskoj bio prema kato-li~koj crkvi. Tako je fra Ante Sekelez priredio za tisak knjiìcu Gospi od Zdravlja:mali molitvenik i poslao ga nekim tiskarama u Hrvatskoj. Nakon {to je bio odbi-jen, sjetio se Srbije i 1957. poslao rukopis tiskari “Srbobran”, a izabrao je upravotu tiskaru zato {to se u njoj tiskao pravoslavni list Blagovesti. U~inio je to na pre-poruku beogradskog nadbiskupa Josipa Uj~i}a. Ni tamo nije sve i{lo lako. Trebaloje ~ekati tri godine da taj molitvenik bude objelodanjen.13

Ohrabren tim uspjehom {alje fra Sekelez istoj tiskari jo{ jedan rukopis podnaslovom Boì}ne pjesme. Ova je knjiga tiskana 1961. godine, a drugo izdanjeve} 1962.

Vremena su se u me|uvremenu mijenjala. Vlast je dopu{tala tiskarama da ti-skaju vjerske knjige, naravno, samo one koje su bile potrebne za bogoslu`je, zavjerske {kole i sl. Bilo je tako mogu}e da tre}e izdanje Boì}nih pjesama bude ti-skano 1965. u tiskari “Franjo Kluz” u Omi{u, i da se u toj tiskari tiska i ~etvrto(1967.) i peto izdanje (1971.).

U Hrvatskoj, ali i u cijeloj Jugoslaviji, do{lo je do dvije usko povezane poja-ve. S jedne strane, popustio je rigorozni staljinisti~ki Agitprop (sâm ~elnik te zlo-glasne institucije Milovan \ilas strpan je u zatvor budu}i da je do{ao u sukob sPartijom), a s druge strane, tiskare su se morale brinuti da posluju rentabilno. Jed-no i drugo iskoristila je Crkva. Crkveni su ljudi, naime, uz rukopis donosili u ti-skare i novac u torbi s kojim su unaprijed pla}ali tiskarske tro{kove. Rezultati subili vi{e nego dobri. Upravo {ezdesetih godina crkvena izdava~ka djelatnostdoìvljava velik uspon tako da }e ve} potkraj tog desetlje}a broj crkvenih knjiganadma{iti one s dru{tveno-politi~kim i marksisti~kim sadràjem.

Poku{aji tiskanja knjiga i listova iz Hrvatske u drugim jugoslavenskim repu-blikama nisu uvijek uspijevali, jer su i tamo{nji tiskari bili budni i znali kako trebaza{tititi samoupravni socijalizam od narodnih neprijatelja. Tako je tiskara “Vesti”na Belim Zemljama pokraj Uìca u Srbiji, gdje se tiskao splitski humoristi~ki sati-ri~ki list Berekin, nakon {to je br. 18 sudski zabranjen, odbila tiskati broj 19. Krat-ku vijest o tome donio je zagreba~ki Vjesnik 7. prosinca 1987. No, takvi slu~ajevinisu bili nikakva rijetkost. Ipak, ~injenica jest da su se u Ljubljani, Beogradu idrugdje mogle neke knjige tiskati, koje se tiskari u Hrvatskoj nisu usudili tiskati.

O ’ulozi tiskara u klasnoj borbi’ u Hrvatskoj znamo samo ono {to je bilo regi-strirano u dnevnom tisku i u drugim publikacijama, kao i po kazivanju samih autorakoji su bili `rtve cenzure u tiskarama. Zapisnici s raznih sjednica partijskih komitetauglavnom se nisu sa~uvali, ako su uop}e ikada postojali. Zanimljivo je da ni nakonuspostave demokracije u Hrvatskoj 1990., kada su isplivali na povr{inu dokumentiiz tajnih policijskih arhiva, nije na|eno mnogo o ovoj cenzorskoj praksi.

14


13 Kapitanovi}, Vicko. Kristu suobli~en : ìvot i vrline fra Ante Anti}a (1893.-1965.). Split :Katoli~ki bogoslovni fakultet ; Zagreb : Vicepostulatura o. fra Ante Anti}a, 2004. Str. 275-276.

Moramo se zapitati za{to se nisu vodili zapisnici o sjednicama u kojima su sedonosile odluke da se neki rukopis ne tiska, za{to je trebala takva konspiracija okone~ega {to se jednostavno moglo ustavom i raznih zakonima legalizirati i pona{atise onako kako se pona{aju sve dràve u kojima su doneseni restriktivni zakoni oslobodi tiska. No, u tom slu~aju cijelom svijetu bilo bi jasno kako je u Hrvatskoj,kao i u Jugoslaviji u cjelini, pri~a o slobodnom tisku tek propagandna izmi{ljotina.

Moèmo zaklju~iti s konstatacijom da je samoupravni socijalizam dao izvorandoprinos cenzorskoj praksi u svjetskim razmjerima. Ta je izvornost poja~ana jed-nim komi~nim dodatkom: pripisivalo se, naime, radnicima da su sâmi, ~itaju}i ru-kopise koje su trebali tiskati, zaklju~ili da su opasni po tada{nji dru{tveni poredak.Samo po sebi to ne bi moralo biti smije{no, ali je to bilo nemogu}e bar u dva od spo-menutih slu~ajeva. Radi se o filozofskim tekstovima u zborniku Hrvatska filozofijau pro{losti i sada{njosti i o ~asopisu Praxis. Ne bez zluradosti, mnogi komentatorispominju upravo ta dva slu~aja kao bjelodane potvrde da radnici u tiskarama nisu ninajmanje krivi za ulogu koja im se pripisivala u odbijanju tiskanja.

LITERATURA

Bori}, Gojko. Iza kulisa emigrantske politike. // Vjesnik (7. velja~e 2005), 17.

Donat, Branimir. Crni dossier : o zabranama u hrvatskoj knjièvnosti. Zagreb : Nakladnizavod Matice hrvatske ; Globus, 1992. Str. 204-207.

Donat, Branimir. Paralelne povijesti : sudbina romana Samostan Joze Lau{i}a. // Oko21(18. listopada l990), 33.

Gotovac, Vlado. Moj slu~aj. Zagreb ; Ljubljana : Cankarjeva zalo`ba, 1989.

Grbelja, Josip. Cenzura u hrvatskom novinstvu 1945-1990. Zagreb : Naklada Jur~i}, 1998.

Kapitanovi}, Vicko. Kristu suobli~en : ìvot i vrline fra Ante Anti}a (1893.-1965.). Split :Katoli~ki bogoslovni fakultet ; Zagreb : Vicepostulatura o. fra Ante Anti}a, 2004.

Ka{i}, Biljana. Zna~ajke partijske ideologije u Hrvatskoj (1945-1948). // âsopis za su-vremenu povijest 23, 1/3(1991), 256-257.

Lopu{ina, Marko. Crna knjiga : cenzura u Jugoslaviji 1945-91. Beograd : Fokus, 1991.

Novakovi}, Nikola; Nikola T. Jugovi}. Uz obnovljeni “Dom”. // Dom 1=84, 1/2(1990), 2-3.

Pederin, Ivan. Protiv komunisti~ke cenzure. // Hrvatska obzorja 2, 2(1994), 397-398.

Posavac, Zlatko. Uskra}ivanje prava na povijest hrvatske filozofije. // Hrvatska filozofijau pro{losti i sada{njosti : zbornik iz 1968. / priredio Zlatko Posavac. Zagreb : Hrvatsko fi-lozofsko dru{tvo, 1992. Str. 7-31.

Tkalec, Dragutin. Politi~ke i ìvotne dileme. // Vjesnik (14. oùjka 1990), 5.

Tomi~i}, Zlatko. Plamen u sebi i pred sobom : HKL u povijesti hrvatskog naroda. // Repu-blika Hrvatska 42, 175(1992), 5-19.

Zagorac, \uro. Profesija : novinar privatnik. // Danas 6, 273(10. svibnja 1987), 17.

15


OD PRIMANJA DO STVARANJAHRVATSKA GRAFIKA 15. I 16. STOLJE]A1

FROM ACCEPTANCE TO CREATIONCROATIAN PRINTS FROM THE 15th AND 16th CENTURIES

Milan PelcInstitut za povijest umjetnosti, Zagrebmpelcºhart.hr

UDK / UDC 096::761"14/15"655.1/.3(091)(497.5)"14/15":76

Pozvani rad / Invited paperPrimljeno / Received: 30. 6. 2005.

Saètak

Recepcija grafike kao novoga vizualnog medija koji se pojavljuje i razvija gotovousporedno s tiskarstvom, ostvaruje se u Hrvatskoj od druge polovice 15. st. putem gra-fi~kih listova koji sluè kao predlo{ci lokalnim majstorima, slikarima odnosno iluminato-rima. Tijekom renesansnog razdoblja grafi~ka slika udoma}uje se me|u hrvatskom publi-kom zahvaljuju}i knji`nim ilustracijama, u prvom redu u nabo`nim i liturgijskim knjiga-ma, posebice u knjigama na hrvatskom jeziku koje se tiskaju u Veneciji, te u malobrojnimdoma}im tiskarama (Senj, Rijeka, Nedeli{}e, Vara`din). Osobito je sna`na prisutnost mle-ta~ke drvorezne ilustracije toga vremena u nizu izdanja na glagoljici, ne{to rje|e na }irilicii na latinskom jeziku i pismu. Od Marka Maruli}a (koji nije bio autor ilustracija u spjevuJudita, kako se to uglavnom misli), do Dominka Zlatari}a, mleta~ka je drvorezna ilustraci-ja obiljeìla recepciju grafi~ke slike u jadranskoj Hrvatskoj 16. st. U mnogim slu~ajevimagrafi~ke su slike bile inspiracija ili izvor motiva i likovnih predloàka doma}im umjetnici-ma, dav{i zamjetan doprinos {irenju renesansnoga likovnog ukusa, povezanog s intelek-tualnim ozra~jem humanizma. Oko sredine 16. st. dolazi do ja~eg prodora grafi~kih slikaiz sjeverne Europe, u prvom redu zahvaljuju}i izdanjima hrvatskih protestanata u Urachukraj Tübingena.

Nakon prikaza navedenih oblika prete`no pasivne recepcije grafi~kih slika, na krajurada istaknut je kreativni doprinos povijesti europske grafike nekolicine umjetnika Schia-


© VBH 2005.

1 Ovaj rad posve}ujem uspomeni [ime Juri}a koji mi je prije dvadeset godina ustupio svojebilje{ke o Martinu Roti Koluni}u i Nataleu Bonifaciju.

vona, majstora podrijetlom iz hrvatskih krajeva, koji su djelovali izvan uè domovine:Andrije Meduli}a (Andrea Meldolla Schiavone), Martina Rote Koluni}a, Natalea Bonifa-cija i Jurja Julija Klovi}a.

Klju~ne rije~i: grafika, knji`na ilustracija, Hrvatska, renesansa

Summary

As a new visual medium, prints appeared almost at the same time as printing industryand started gaining recognition in Croatia in the second half of the 15th century owing tothe use of printed materials which provided the local craftsmen, painters and illuminatorswith the models to be copied. During the Renaissance, prints became fairly commonplaceamong the Croatian people, largely due to the illustrations found in religious books, espe-cially those written in the Croatian language which were printed either in Venice or in oneof the few local printing-houses (Senj, Rijeka, Nedeli{}e, Vara`din). Particularly strong atthe time was the impact of the Venetian woodcuts found in a number of publications writ-ten in Glagolitic script and less frequently in those written in Cyrillic script or Latin. Jud-ging by the works of Marko Maruli} (who, contrary to a common belief, was not the aut-hor of the illustrations published in his epic poem Judita) to those of Dominko Zlatari},Venetian woodcuts exerted an important influence on the acceptance of prints along theCroatian Adriatic Coast during the 16th century. Prints frequently provided a source of in-spiration for the local artists, thus making a significant contribution to the spreading of theRenaissance style within the intellectual context of Humanism. Around the middle of the16th century, North-European prints became more widely available, primarily due to thepublications of Croatian protestants from Urach near Tubingen.

After giving an outline of the above-mentioned, largely passive acceptance of prints,the paper concludes with an emphasis on the creative contribution to the European historyof printmaking by some “Schiavone” masters who were of Croatian origin but were activeoutside the boundaries of present-day Croatia. Those artists include Andrija Meduli}(Andrea Meldolla Schiavone), Martin Rota Koluni}, Natale Bonifacio and Juraj JulijeKlovi} (Giorgio Giulio Clovio).

Keywords: prints, book illustration, Croatia, Renaissance

Na zemljopisnom prostoru {to ga danas zauzima Republika Hrvatska, a koji seu ranom novom vijeku dijelio na pokrajine Slavoniju, Dalmaciju, Hrvatsku, Istru iDubrovnik, u 15. i 16. st., koliko je poznato, nije bilo proizvodnje grafika. Isto vrije-di za susjedne krajeve, u prvom redu za Bosnu i Hercegovinu. Me|utim, iako uHrvatskoj nije nastajala, grafika je u Hrvatskoj ’djelovala’ ve} u ranom razdobljusvojega {irenja Europom. Premda su grafi~ki listovi u na{im krajevima mogli biti uoptjecaju jo{ ranije, potvr|ene po~etke recepcije grafike pouzdano biljeìmo u dru-goj polovici 15. st. Od tada grafika je kao glavni vizualni medij novoga vijeka kon-tinuirano prisutna u hrvatskoj kulturnoj sredini sa svim svojim funkcijama. Njezinaprisutnost me|u hrvatskim naru~iteljima i primateljima usporedna je s pojavom i{irenjem tiskane knjige, a jedan i drugi fenomen bitni su nositelji kulturolo{kih

17

M. PELC: OD PRIMANJA DO STVARANJA: HRVATSKA GRAFIKA 15. I 16. STOLJE]A

promjena u okvirima humanisti~kog svjetonazora i renesansne umjetnosti, odnosnonovovjekog sustava komuniciranja slikom i tekstom uop}e.

Oblici funkcionalne prisutnosti grafike mogu se razvrstati u nekoliko skupi-na. Koliko znamo, najstarija je skupina grafika koje kao predlo{ke koriste umjet-nici u Hrvatskoj, a mogu se identificirati na temelju usporedbe sa~uvanih djela(fresaka, slika, minijatura, zlatarskih ukrasa i gravura) i odgovaraju}ih grafi~kihlistova. Druga, gotovo istodobna s prvom, jest skupina ilustriranih knjiga nahrvatskom jeziku, namijenjenih isklju~ivo hrvatskim primateljima. Koliko se natemelju sa~uvane gra|e moè razabrati, ilustrirane knjige bile su naj~e{}i nositeljigrafike u Hrvatskoj renesansnoga doba. Me|utim, u ovom prikazu osvrnut }emose samo na knjige tiskane hrvatskim jezikom. Zbog ograni~enosti prostora izo-stavljamo ilustracije u knjigama hrvatskih autora objavljenim na stranim jezicima,prije svega na latinskom, ~ija je ciljana publika bila i doma}a i ’internacionalna’.Sli~no je s obilno ilustriranim knjigama Dobri}a Dobri}evi}a (Boninus de Boni-nis), tiskara i nakladnika hrvatskoga podrijetla koji u kasnom 15. st. djeluje u Itali-ji, potom i u Francuskoj. Premda se i njegova izdanja s drvorezima u {irem smislumogu smatrati hrvatskim doprinosom povijesti renesansne kulture, osvrt na nji-hov nastanak i recepciju znatno bi pro{irio ovaj prikaz.2 Osim spomenutih oblika ina~ina {irenja grafi~kih slika postojala je jo{ jedna va`na skupina nositelja koju~ine grafi~ki listovi i tiskane ilustrirane knjige ’uvezene’ za doma}e korisnike izItalije i drugih europskih zemalja. Kao {to su se donosile slike i drugi predmetiumjetni~kog obrta, donosile su se i knjige i grafike razli~itih autora i izdava~a.Neke od tih knjiga i grafika sa~uvane su u doma}im knji`nicama, no to~nijeutvr|ivanje vremena njihova dolaska u hrvatsku sredinu zahtijevalo bi pomnoistraìvanje zapisa na marginama knjiga i drugih pokazatelja vlasni{tva. Ovajsaèti prikaz ograni~ava se stoga samo na najva`nije to~ke sloène povijesti ~iji sumnogi elementi jo{ uvijek nedovoljno rasvijetljeni.

Hrvatska je sredina u razdoblju {to ga obi~no nazivamo renesansnim (oko1450. do oko 1600.) bila uglavnom ’pasivni’ primatelj grafi~kih proizvoda. Me-|utim, kako u kulturi jedna pojava uvijek moè utjecati na niz drugih, tako je i re-cepcija grafike u Hrvatskoj utjecala na oblikovanje u drugim granama umjet-ni~kog stvarala{tva, pa se u tom pogledu njezina recepcija moè smatrati aktiv-nom i poticajnom. Sredinom 16. st., kad grafika potpuno osvaja zapadnoeuropskimedijski prostor, pojavljuje se nekoliko majstora hrvatskoga podrijetla koji dajuizravan kreativni doprinos europskome grafi~kom stvarala{tvu.

Magloviti po~eciU europskim krajevima drvorezi su posvjedo~eni ve} po~etkom 15. st., a neki

smatraju da ih je bilo i ranije. Te jednostavne slike nudile su se publici u obliku

18


2 Usp.: Pelc, Milan. Ilustracije u tiskopisima Dobri}a Dobri}evi}a (Boninus de Boninis). // Ra-dovi Instituta za povijest umjetnosti 24(2000), 135-154.

pojedina~nih listova, uglavnom s nabo`nom tematikom, ili u obliku tzv. drvorez-nih knjiga, u kojima su i slika i tekst bili prire|eni na drvenim plo~ama, otisnuti,kolorirani i uvezani u sve{~i}e nalik bro{urama. U to doba cvjetala je proizvodnjaigra}ih karata i sli~nih grafi~kih listova zabavnoga karaktera. @ari{ta proizvodnjebila su uglavnom na podru~ju Njema~ke i Nizozemske, manje u Italiji i Francu-skoj. Zasad nije otkriven nijedan primjerak grafi~kog lista ili drvorezne knjige uHrvatskoj iz 15. st. Njihov je broj i u europskim razmjerima malen, pa nije ~udoda u nas od njih nije preostalo ni{ta, no kako }emo vidjeti, oni su sigurno kolalina{im krajevima.

U starijoj literaturi pojavila se pretpostavka o izradi grafike u Dalmaciji ve}sredinom 15. st. Naime, podrijetlo bakroreza i bakropisa obi~no se traì u zlatar-skim radionicama toga doba, jer graviranje kovine, zlata, srebra, mjedi, bio je sa-stavni dio zlatarskog posla. Osim zlatara, kao prvi mogu}i grafi~ari spominju se ioruàri koji su gravirali oklope i oru`je, sluè}i se ~esto jetkanjem. Prema GiorgijuVasariju, izumitelj bakroreza u Italiji bio je sredinom 15. st. zlatar i nijelist Maso Fi-niguerra. I kod nas se, kao mogu}i grafi~ar, spominje jedan zlatar koji je umro u Za-dru 1451., a zvao se Nià Radakovi} (Nikola Radanov), podrijetlom iz Bara. O nje-mu je, kao prvom na{em bakrorescu, starijem i od Masa Finiguerre, pisao GiuseppePraga 1934. godine. Naime, u popisu ostav{tine toga zlatara zabiljeèna je “unastampa cum un stampadur”, {to je Praga protuma~io kao valjak i podlogu za otiski-vanje grafika. Me|utim, kako je kasnije primijetio Cvito Fiskovi}, najvjerojatnije jerije~ o zlatarskom alatu za utiskivanje sitnih ukrasa. Fiskovi}, primjerice, pronalazi’stampe’ kod nekoga dubrova~kog zlatara Milana 1381. godine.3 îni se, dakle, dalaskava titula prvoga grafi~ara-bakroresca ipak ne pripada na{em majstoru iz Zadra.

Grafi~ki predlo{ci kasnoga 15. stolje}aPremda je grafika kao mobilni medij u na{e krajeve sigurno do{la mnogo rani-

je, izravna svjedo~anstva o njezinoj prisutnosti i ispunjavanju konkretne kulturno-umjetni~ke misije potje~u tek iz posljednje tre}ine 15. st. Naime, u to doba slikari sepo~inju sluìti grafi~kim listovima kao predlo{cima za vlastite kompozicije. Naj-poznatiji primjeri zabiljeèni su u Istri, pokrajini koja je bila najblià tada{njimàri{tima grafi~ke proizvodnje: Ju`noj Njema~koj i Sjevernoj Italiji. Pi{u}i o fre-skama u grobljanskoj crkvi sv. Marije u istarskom gradi}u Bermu, B. Fu~i} navodi:“Usto su (majstori) nosili i svezak pun crteà i nalijepljenih listova s drvorezima ibakrorezima. Rasklopili su ga pred beramskim plovanom (ùpnikom) i bratov{tin-skim gastladom (predstojnikom bratov{tine) i pokazivali im stranicu za stranicom slikovima svetaca, s ilustracijama iz ìvota Kristova i ìvota Marijina, s biblijskim

19


3 Praga, Giuseppe. Oreficerie e incisione in Dalmazia a mezzo il Quattrocento. // Archivio sto-rico per la Dalmazia 16(1934), 477-480; Fiskovi}, Cvito. Dubrova~ki zlatari od XIII. do XVII. sto-lje}a. // Starohrvatska prosvjeta 1(1949), 149; Fiskovi}, Cvito. Zadarski sredovje~ni majstori. Split :Pododbor Matice hrvatske, 1959. Str. 114.

zgodama i mukom Gospodnjom, srajskim slavama i vje~nim mukama, sornamentima i uzorcima svake vrste.Pokazivali su svoj album na ogledkao slikovnicu, koja je i njima inaru~iteljima bila putokazom i koja jesluìla predlo{kom za ono, {to je ima-lo izrasti na `buki crkvenoga zida.”4

Za neke beramske freske, slikane1474., prona|ene su paralele odnosnopredlo{ci u tada{njoj grafici. B. Fu~i}pedantno ih dokumentira u svojoj mo-nografiji o glavnom beramskom sli-karu, Vincentu iz Kastva, pokazuju}ida je slikareva radionica posjedovalaniz grafika njema~kih majstora i pri-mjerak drvorezne Biblije pauperum.5

Slikari nisu doslovno kopirali grafike,ve} su preuzimali motive i uklju~ivaliih u vlastite kompozije prema zahtje-vima posve druga~ijeg medija, zidnihslika. Primjerice, za prikaz Kola sre-}e, o{te}en zbog probijanja prozora,Vincent iz Kastva posluìo se bakro-rezom nizozemskog grafi~ara, tzv.Majstora iz 1464., poznatog i kao“Majstor sa svicima” (Meister derBanderollen) (sl. 1, 2). Istarski slikar preuzeo je samo lijevu stranu predlo{ka na ko-joj je prikazan lik Fortune zavezanih o~iju kako okre}e kolo, ispod njega mrtvac ugrobu i natpisi. Desna strana grafike s prikazom Stabla ìvota i smrti, nije mu ovajput bila potrebna. I sam lik kostura s grafike vrlo je sli~an kosturima na njegovomPlesu smrti. Jedan bakrorez “Majstora iz 1464.” sluìo je kao predloàk beramskomslikaru za sliku Uhi}enja Isusa.6 Iz Biblije pauperum Vincent iz Kastva i njegovi

20


4 Usp.: Fu~i}, Branko. Me{tri u Bermu. // Bulletin Zavoda za likovne umjetnosti Jugoslavenskeakademije znanosti i umjetnosti 6, 1(1959), 115-118; Pa{kvan, Fedora. Prilog prou~avanju beram-skih zidnih slikarija. // Bulletin Zavoda za likovne umjetnosti Jugslavenske akademije znanosti iumjetnosti 7, 2(1958), 53-58.

5 Fu~i}, Branko. Vincent iz Kastva. Zagreb : Kr{}anska sada{njost ; Pazin : Istarsko knjièvnodru{tvo “Juraj Dobrila”, 1992. Str. 118 i d.

6 Prelog, Milan. Neki grafi~ki predlo{ci zidnih slikarija u Bermu. // Radovi Odsjeka za povijestumjetnosti 3(1961), 3-8; ~lanak ponovno objavljen u: Prelog, Milan. Studije o hrvatskoj umjetnosti.Zagreb : Institut za povijest umjetnosti ; Naklada Prelog, 1999. Str. 113-116.; Fu~i}, Branko. Istar-ske freske. Zagreb : Zora, 1963. Str. 27.

Slika 1. Vincent iz Kastva. Kolo sre}e, freska,1474.; Beram, crkva sv. Marije na groblju

pomo}nici tako|er preuzimaju pojedine prizore, kombiniraju}i ih u skladu s potre-bama ikonografskog programa fresaka. Motive iz Biblije pauperum B. Fu~i} pro-na{ao je i na freskama u sveti{tu Zborne crkve sv. Nikole u istarskom Pazinu, nasta-lim oko 1470. godine.7 Primjeri takva postupka gdje se umjetnici pri osmi{ljavanjuzidnih slika sluè grafikom, poznati su i u sjevernoistarskom Hrastovlju (danas Slo-venija), ~iju crkvu oko 1490. oslikava Ivan iz Kastva sa suradnicima sluè}i se gra-fi~kim listovima ve} spomenutog “Majstora sa svicima”.8

Doma}i slikari poznavali su, dakle, u to doba grafi~ke listove i sluìli se nji-ma. Poznavali su ih i njihovi naru~itelji, a vjerojatno i drugi, osobito obrazovanijisuvremenici. O tome B. Fu~i} pi{e: “Ne moèmo tvrditi nego samo naga|ati da jetih sli~ica bilo i po beramskim ku}ama. Pouzdano znamo da one nisu bile nepoz-nate glagolja{kim popovima, a izravno vidimo da su ih imali u rukama i njima sesluìli ne samo Vincent iz Kastva nego i drugi slikari njegova vremena.”9 Koliko

21


7 Fu~i}, Branko. Biblia pauperum i istarske freske. // Zbornik za umetnostno zgodovino13(1977), 143-151.

8 Za podatke i literaturu usp.: Fu~i}, Branko. Biblia pauperum i istarske freske, str. 143. Vidjetii: Fu~i}, Branko. Grafi~ki listovi “Majstora sa svicima” u kastavskoj radionici. // Bulletin Zavoda zalikovne umjetnosti Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 3(1962), 177-186.

9 Fu~i}, Branko. Vincent iz Kastva, str. 118.

Slika 2. Majstor sa svicima (Meister der Banderollen). Kolo sre}e i smrt s lukom, bakrorez

se iz sa~uvane gra|e moè ustanoviti,u to rano vrijeme grafike su vjerojatnonajvi{e kolale u sjevernim hrvatskimkrajevima, a manje u Dalmaciji iju`noj Hrvatskoj. Kasnije, u 16. st., bit}e obrnuto. O razmjerima njihova ut-jecaja na doma}e kasnogoti~ko slikar-stvo moèmo samo naga|ati jer je naj-ve}i dio te slikarske ba{tine nestao.

I u Zagrebu kasnoga 15. st. evi-dentna je prisutnost grafike. Tu je udoba biskupa Osvalda, prelata s rene-sansno-humanisti~kim svjetonazorom,djelovao skriptorij u kojemu je nastalonekoliko najljep{ih kodeksa izra|enihu Hrvatskoj. Likovnim bogatstvomosobito se isti~u dva misala, ~iji je na-ru~itelj opat Juraj, predstojnik tada jo{mo}ne i bogate cistercitske opatije uTopuskom, koju }e nekoliko desetlje}akasnije opusto{iti Turci. Jedan misalopata Jurja ~uva se danas u zagreba-~koj Metropolitanskoj knji`nici, a dru-gi u Riznici zagreba~ke katedrale.10

Oba su misala pisana i oslikavanaoko 1495., onaj drugi dovr{en je kasni-je, mo`da u Budimu po~etkom 16. st.11

Me|utim, u njemu se kao sitnoslikar najednom mjestu potpisao Hans Almannus pictor. Njegov sitnoslikarski rukopis pre-poznatljiv je u oba misala, a uz njega opaà se i rad drugih majstora. Zaobilaze}iatribucijske probleme i analizu rukopisa sitnoslikara, u ovom kontekstu valja istak-nuti da je taj njema~ki minijaturist sa sobom donio grafi~ke listove s kojih je preuzi-mao pojedine motive ili ~itave kompozicije i prenosio ih u svoje minijature. Primje-ra je vi{e, no osobito je dojmljiva cjelostrana minijatura u misalu iz Riznice katedra-le s prikazom Sv. Jurja kako ubija zmaja (sl. 3, 4). Taj je prikaz izravno preuzet sbakroreza tzv. “Majstora iz Zwollea”.12 Osim toga, Hans Almannus posluìo se i

22


10 Opisani u: Badurina, An|elko. Iluminirani rukopisi u Hrvatskoj. Zagreb : Kr{}anska sada-{njost ; Institut za povijest umjetnosti, 1995. Br. 230 (Riznica) i 253 (Metropolitana), s literaturom.

11 Njegovo oslikavanje iz te druge faze pripisivano je Jurju Klovi}u, no za to nema ~vrstih do-kaza.

12 Usp.: Quien, Enes. Minijature goti~koga stila u misalima Zagreba~ke nadbiskupije : magi-starski rad. Zagreb : Filozofski fakultet, 2002. Str. 116 i d.; Schneider, Artur. Hans pictor Alemanus :ein deutscher Maler in Zagreb von 1503.-1526. // Neue Ordnung 42(1942), 10-11.

Slika 3. Misal Jurja od Topuskog. Sv. Jurajubija zmaja, minijatura, oko 1495.; Zagreb,Riznica zagreba~ke katedrale

brojnim {aljivim motivima s listovanjema~kih i nizozemskih grafi~ara, teih prenio u svoje minijature u zagre-ba~kim kodeksima. Tako, primjerice,motiv lovca sa samostrelom potje~e sbakropisa tzv. “Majstora Berlinske pa-sije”, a u gotovo identi~nom obliku po-javljuje se u jednom nizozemskom ko-deksu iz istoga vremena, danas u Man-chesteru.13 Isti grafi~ki list posluìo je,dakle, kao svojevrsna kulturna povez-nica dvaju geografski vrlo udaljenihumjetni~kih àri{ta! Zagreba~ki MisalJurja od Topuskog ozna~ava jednu odrubnih to~aka europskog kulturnogzemljovida do kojih su u to doba prijeprovale Turaka dopirali grafi~ki listovikao univerzalni i omiljeni prenositeljimotiva i uzoraka s najrazli~itijim tema-ma. Me|u njima bilo je i takvih koji supridonijeli uno{enju elemenata profa-nosti u podru~je sakralne likovnosti.

Navedeni primjeri pouzdano po-kazuju da je hrvatska sredina u Istri ina kontinentu poznavala ranu grafikuu njezinim karakteristi~nim formama,tehnikama i {arolikoj lepezi njezine tematike. Njima ujedno po~inje povijest grafi-ke kao motivskoga vrela u koje }e posizati slikari u Hrvatskoj u razdoblju ~itaverenesanse i baroka. Ta umjetni~ka, aktivna recepcija grafike u hrvatskom ranomnovom vijeku pridonijela je uklju~ivanju hrvatske likovne umjetnosti u europskestilske tokove. Takva uloga grafi~kih listova istraèna je u nizu pojavnih oblika iprimjera, no jo{ uvijek nije prikazana u svoj svojoj raznolikosti i vremenskoj pro-te`nosti.14 Pored nje, postojala je, dakako, mnogo {ira ’pasivna’ recepcija gra-fi~kih listova, nabo`nih sli~ica, igra}ih karata i sl., namijenjenih svakodnevnojku}noj i osobnoj uporabi suvremenika, no o njoj nemamo povijesnih podataka nikonkretnih pokazatelja. Dakako, nemogu}e je povu}i o{tru razdjelnicu izme|u

23


13 Usp.: Grössinger, Christa. Humour and folly in secular and profane prints of Northern Euro-pe, 1430-1540. London : Harvey Miller Publishers, 2002. Str. 24 i d. Kodeks se ~uva u John RylandsLibrary, Dutch MS 15, fol. 54 v.

14 Za barokno slikarstvo i grafiku usp., primjerice: Repani} Braun, Mirjana. Barokno slikarstvou Hrvatskoj franjeva~koj provinciji sv. ]irila i Metoda. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti ;Hrvatska franjeva~ka provincija sv. ]irila i Metoda, 2004. Str. 36, 115, 200, 205, 206, 207, 212.

Slika 4. Majstor iz Zwollea. Sv. Juraj ubijazmaja, bakrorez

pasivne i aktivne recepcije, jer svaka slika moè pobuditi impulse koji se ne o~itu-ju kao njezin izravni odjek, ali mogu doprinijeti stvaranju kulturnog ozra~ja. Tozasigurno vrijedi i za nabo`ne slike u liturgijskim i drugim vjerskim knjigama,naj~e{}im nositeljima grafike u Hrvatskoj toga doba.

Tiskani misali i druge vjerske knjigeU izravan doticaj s grafikom hrvatski su primatelji dolazili putem ilustriranih

tiskanih knjiga, u prvom redu misala bez kojih je nezamislivo odvijanje liturgije.Statisti~ki gledano, misal je naj~e{}a rukom prepisivana i tiskom objavljivanaknjiga za potrebe hrvatskih naru~itelja u 15. i 16. st. Nekoliko je izdanja misalaobjavljeno na glagoljici hrvatskim jezikom, a jedan, za potrebe Zagreba~ke crkve,na latinskom.

Tiskani su misali slikovnom opremom opona{ali rukopisne misale kasnoga15. st., a ovi su, osim kalendara, oslikanih inicijala i pojedinih minijatura, vrlo~esto imali i prikaz tzv. kanonskog raspe}a na po~etku teksta misnoga kanona. Odglagoljskih misala slikana kanonska raspe}a imaju primjerice Ljubljanski misal iVrbni~ki misal.15 Me|utim, umjesto rukom slikanoga kanonskog raspe}a u tiska-nim se misalima uglavnom otiskivao drvorez s istim prizorom. O~ekivali bismoda }emo taj prikaz prona}i u primjercima na{ega prvotiska. Me|utim, taj Misal,od kojeg poznajemo jo{ 11 primjeraka u razli~itom stanju o~uvanosti, nema izvor-no otisnut drvorez s kanonskim raspe}em, ve} je odgovaraju}a stranica ostavljenapraznom, jednako kao {to su prazna mjesta po~etnih slova, inicijala, koji su trebalibiti uneseni ru~no.16 Tiskari o~igledno nisu imali potreban drvorez ve} su prepu-stili budu}im vlasnicima da sami ulijepe ili daju naslikati èljenu ilustraciju. Pre-ma opisima M. Bo{njaka, tri primjerka Misala imaju naknadno ulijepljene drvo-rezne slike, svaka je od njih razli~ita (Sl. 5).17 Drvorezi potje~u iz umjetni~kogakruga ju`nonjema~kih grafi~ara, ~iji radovi kolaju Venecijom zahvaljuju}i, izme-|u ostalog, tamo{njim tiskarima podrijetlom iz Njema~ke. U Misalu tiskanomglagoljicom u prvoj potvr|enoj tiskari na hrvatskom tlu, u Senju 1494., ostavljenaje tako|er prazna stranica za sliku kanonskoga raspe}a, {to zna~i da senjski tiskarBla` Baromi} i njegovi suradnici nisu bili pribavili drvorez kao sastavni dio ti-skarske opreme potrebne za tiskanje misala.18 Me|utim, u petrogradskom prim-jerku Misala (Sl. 6) naknadno je zalijepljen list s raspe}em. Ovaj put, rije~ je odrvorezu sjevernotalijanskoga podrijetla, iz kruga bliskog slikaru Andrei Mante-

24


15 Badurina, An|elko. Iluminirani rukopisi u Hrvatskoj, sl. 83, br. 182, sl. 73.16 U primjerku koji se ~uva u Nacionaloj i sveu~ili{noj knji`nici u Zagrebu (sign. RI-4°-62) tu i

tamo je ucrtan pokoji inicijal, a nedostaje upravo list (prvi u kvaternionu n) na kojem bi trebala bitislika raspe}a.

17 Usp.: Bo{njak, Mladen. Drvorezi u primjercima prve hrvatske tiskane knjige. // Bulletin Za-voda za likovne umjetnosti Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 10, 1/2(1962), 54-62, sreprodukcijama; Bo{njak, Mladen. Slavenska inkunabulistika. Zagreb : “Mladost”, 1970. Str. 57.

18 Bo{njak, Mladen. Slavenska inkunabulistika, str. 162.

gni. Budu}i da tiskari nisu otisnuli drvorez, za njegovu nabavu morali su se pobri-nuti korisnici, ùpnici iz pribli`nog vremena nastanka misala, o ~emu svjedo~i stildrvoreznog prikaza. Mo`da su te drvoreze nabavljali u Veneciji, a mo`da ih jebilo i u na{im gradovima.19

25


Slika 5. Misal po zakonu Rimskoga dvora.1483., Kanonsko raspe}e, drvorez; Wa-shington, Kongresna knji`nica

Slika 6. Misal. Senj, 1494., Kanonsko raspe-}e, drvorez; Sankt Petersburg, Knji`nicaSaltykova-[~edrina

19 Zanimljivo svjedo~anstvo njihova odraza u likovnoj kulturi ranoga novog vijeka prepoznat-ljivo je u Franjeva~kom samostanu na Ko{ljunu kod Krka. Na ~eonoj stijeni refektorija samostana,koji je gra|en po~etkom 16. st., naslikano je veliko raspe}e s likovima Bogorodice i sv. Ivana u {tu-rom kamenom pejsaù s vedutama utvr|enoga grada u pozadini. Likovi su slikani na jednostavan,plo{an na~in s nagla{enim obrisnim crtama i {ablonskim koloritom. Premda je te{ko odrediti vrijemenastanka slike (s jasnim zahvatima kasnije restauracije), ~ini se kao da je prikaz nadahnut drvorezomnekoga kanonskog raspe}a s kraja 15. ili po~etka 16. st. Jo{ jedan od brojnih primjera: u Muzeju gra-da Splita (inv. MGS 1011) sa~uvao se prikaz raspe}a s Isusovim likom u drvenom reljefu, dok suostali dijelovi – pejsa`, lik Bogorodice, Ivana i Marije Magdalene, slikani. Cjelina ostavlja dojamkao da se majstor nadahnuo prikazom nekoga kanonskog raspe}a. Usp.: [ari}, Elvira. Muzej gradaSplita : vodi~. Split : Muzej grada Splita, 2003. Str. 78.

Prvi tiskani Misal Zagreba~ke crkve (Missale Zagrabiense) iz 1511. otisnut jeu Veneciji u oficini njema~kog tiskara Petera Lichtensteina.20 Znatno ranije, 1484.zagreba~ki je biskup Osvald kod Erharda Ratdolta, tiskara podrijetlom iz Aug-sburga koji tada djeluje u Veneciji, dao tiskati prvo izdanje Zagreba~koga brevija-ra, ali bez ilustracija. Na po~etku svoga djelovanja u Veneciji Ratdolt je 1477. ti-skao i knjigu Koriolana Cipica Petri Mocenici imperatoris gesta, ~ija je posvetnastranica ukra{ena ornamentalnim drvoreznim okvirom.21 U tekstu je nekoliko or-namentiranih drvoreznih inicijala sa svijetlim motivom na tamnoj podlozi, dakle,u istom stilu kao i okvir, u ~ijem se oblikovanju kasnogoti~ka koncepcija dekora-tivnosti stapa s renesansnom. U Ratdoltovoj, Lichtensteinovoj i nekim drugimmleta~kim oficinama proìmaju se dva kulturna kruga, prekoalpski odnosno nje-ma~ki, i jadranski odnosno talijanski, a s njima se putem tiskanih ilustriranih knji-ga povezuje i hrvatska kulturna sredina.

O njezinoj polikulturalnosti svjedo~i ~injenica da je nakladnik zagreba~kogMisala bio zagreba~ki gra|anin njema~kog podrijetla Johannes Müer iz Kopfstei-na, koji je svoje ime zabiljeìo u kolofonu.22 Zagreba~ki Misal rasko{no je oprem-ljen drvoreznim ukrasima i sli~icama. Za razliku od skromnih glagoljskih misala,njegov je naru~itelj bila razmjerno imu}na Zagreba~ka crkva na ~ijem je ~elu u todoba humanisti~ki obrazovan biskup Luka (1500.-1510.). Ve}ina drvoreza u Mi-salu pripisana je venecijanskom grafi~aru Luc’Antoniju de Ubertiju, a tiskar PeterLichtenstein ve} ih je upotrijebio u izdanju Biblije na ~e{kom jeziku, objavljenomu Veneciji 1506. godine.23 Me|utim, kanonski dijelovi teksta u svim primjercimaMisala nisu imali posve identi~nu slikovnu opremu. Tako ljubljanski i tri zagre-ba~ka primjerka u Metropolitanskoj knji`nici (M 20245 a, b, d) imaju drvoreznokanonsko raspe}e kojemu je predloàk bio bakropis Martina Schongauera (Sl. 7),dok druga dva primjerka u Metropolitani koji pripadaju drugoj tiskovnoj varijanti(M 20245 c, e) imaju druga~ije kanonsko raspe}e, vjerojatno djelo nekog talijan-skog majstora iz prvih desetlje}a 16. st.24

26


20 Usp.: Pelc, Milan. Tiskane liturgijske knjige. // Sveti trag : devetsto godina umjetnosti Za-greba~ke nadbiskupije : katalog izlo`be. Zagreb : MGC – Muzej Mimara, 1994. Str. 471-480, pose-bice 478; Germ, Tine. “Missale Zagrabiense” iz Narodne in univerzitetne knji`nice u Ljubljani. //Zbornik za umetnostno zgodovino 38(2002), 107-123.

21 Usp.: Belamari}, Jo{ko. Tesori della Croazia restaurati da Venetian Heritage Inc. Venezia :Multigraf, 2001. Str. 197 i d.; primjerak u Nacionaloj i sveu~ili{noj knji`nici u Zagreb, sign. RI-8°-32. Ratdolt djeluje u Veneciji od 1476. do 1486, usp.: Lewis, John. Anatomy of printing : the in-fluence of art and history on its design. London : Faber, 1970. Str. 41 i d.; vidjeti i: Prince d’Essling.Livres a figures Vénetiens de la fin du XVe siècle et du commencement du XVIe. Florence ; Paris : L.S. Olschki, 1907. P. 1, T. 1. Osobito str. 244.

22 U tu svrhu Müer je uzeo zajam od Kaptola. O pote{ko}ama s finaciranjem tiska Misala vid-jeti: Tkal~i}, Ivan. Tisak bogoslu`nih knjigah staroga zagreba~kog obreda. // Katoli~ki list 46,39(1895).

23 Usp.: Prince d’Essling. Livres a figures Vénetiens de la fin du XVe siècle et du commence-ment du XVIe. Florence ; Paris : L. S. Olschki, 1909. P. 2, T. 2, no. 140; 1914. P. 3. Str. 246.

24 [estom zagreba~kom primjerku, onom u NSK-u (sign. RIIF-4°-91), istrgnut je list sa slikomraspe}a, {to je vrlo ~esta sudbina tih listova visoke umjetni~ke vrijednosti.

Slikovna oprema Misala imala je nesamo vjersku i dekorativnu, ve} i poli-ti~ku funkciju va`nu za lokalnu sredinu:na prednjoj strani naslovnoga lista oti-snuti su jedan pored drugog grbovi svje-tovnog i crkvenog poglavara, ugar-sko-hrvatskog kralja Vladisalava II. Ja-gelovi}a i zagreba~kog biskupa Luke.Na pole|ini prednje stranice veliki cjelo-strani drvorez, nastao upravo za tu prili-ku, prikazuje Bogorodicu na prijestoljusa svetim ugarskim vladarima, kraljemLadislavom i knezom Emerikom. Za pri-matelje u lokalnim sredinama te su vi-zualne poruke objedinjavale svjetovnu icrkvenu vlast, prizivaju}i nebesku za{ti-tu ’doma}ih’ svetaca, koji su ujedno iugarsko-hrvatski vladari. Me|utim, po-sve je neutemeljena pretpostavka da bina slici kanonskoga raspe}a nastaloj pre-ma predlo{ku Martina Schongauera upozadini bila prikazana veduta tada{njegZagreba (Kaptol i Gradec).25 MartinSchongauer (1430.-1491.) kao autor pre-dlo{ka nije imao nikakve vremenske niprostorne veze sa Zagrebom niti se u pri-kazanim gra|evinama moè iole pouzdano identificirati bilo koja iz Zagreba togadoba.

Da su misali itekako bili u uporabi, svjedo~e zapisi u nekim primjercima. Nadonjoj margini prve stranice kanonskoga teksta u najrasko{nijem metropolitan-skom primjerku (M 20245 d), ~iji je kanonski sve`nji} tiskan na pergameni, adrvorez koloriran, sa~uvan je natpis donatora, Ivana iz Resnika, koji je 10. svibnja1516. taj primjerak Misala darovao crkvi Blaène Djevice Marije u Resniku zaspas svoje du{e i du{a svojih ro|aka u ~istili{tu. Na naslovnoj stranici drugogametropolitanskog primjerka (M 20245 a) sa~uvan je kratki zapis o vlasni{tvu:Missale ARAE s. Khaterinae 1579, a na marginama kalendara pojavljuju se brojnizapisi datirani izme|u 1569. i 1588. godine. Misal je, dakle, bio u uporabi uz oltarsv. Katarine u zagreba~koj katedrali.26

27


Slika 7. Zagreba~ki misal. Venecija, 1511.,Kanonsko raspe}e, obojeni drvorez; Za-greb, Knji`nica Nadbiskupije zagreba~ke

25 O tome: Slukan-Alti}, Mirela. Prvi tiskani misal Zagreba~ke biskupije (1511.) s najstarijimpoznatim prikazom grada Zagreba. // Tkal~i} : godi{njak Dru{tva za povjesnicu Zagreba~ke nadbi-skupije 8(2004), 297-310.

26 Usp.: Deanovi}, Ana; @eljka ôrak. Zagreba~ka katedrala. Zagreb : Globus ; Kr{}anskasada{njost, 1988. Str. 68.

Razumije se da slike u knjigama toga do-ba, pa i u misalima, nisu bile namijenjene samoklericima, ve} i vjernicima koji su ih mogligledati, {tovati i upijati njihove vizualne poru-ke. Premda je njihov tekst otisnut goti~kom ro-tundom, drvorezi u tim misalima, osobito onivelikog, cjelostranog formata s bogatom deko-racijom all’antica, uglavnom ve} zra~e duhomnovog, renesansnog stila. Na njima se ~estoprepoznaje mje{avina kasnogoti~kog i rene-sansnog ukusa, ~ime se besprijekorno uklapajuu kulturni profil sjeverne Hrvatske s kraja 15. ipo~etka 16. st.27

Formatom i brojem sli~ica znatno skromni-ji nasljednik Zagreba~kog misala bio je je gla-goljski Misal hrvacki, tiskan 1531. u Rijeci, u ti-skari biskupa [imuna Benje Koì~i}a. BiskupKoì~i} nastojao je u svom izdanju odràti raz-mjerno visoku razinu grafi~ke opremljenosti,kakva je bila uobi~ajena u susjednim talijan-skim tiskarama. Podrijetlo njegovih drvorezakao i sveukupne tiskarske opreme valja tako|er traìti u Veneciji. Na drvorezu s pri-kazom navje{tenja nalazi se monogram M. F., a na drvorezu s kanonskim raspe}emmajstor se potpisao: matio fecit (Sl. 8). Rije~ je o plodnom grafi~aru-ilustratoru poz-natom pod imenom Matheo da Treviso28 (Matija Treviànin).29 Glagolja{koj publicii sve}enstvu Istre i Primorja Misal je pruào makar i skromni doticaj s vjerskom ilu-stracijom i ukrasnim motivima toga doba, jednako kao i ne{to skromnije opremljenglagoljski Misal Pavla Modru{anina objavljen u Veneciji 1528. godine.30 Osimmanjih drvoreza i drvoreznih inicijala, u njemu se sa~uvao vrlo lijep drvorez kanon-skoga raspe}a s ukrasnim okvirom.31 Drvorez je, me|utim, nastao tridesetak godinaranije, te je jo{ 1494. bio otisnut u djelu Pungi lingua Domenica Cavalce.32 Njegov

28


27 Usp.: Dobroni}, Lelja. Renesansa u Zagrebu. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 1994.Str. 64 i d.

28 Vidjeti: Prince d’Essling. Livres a figures Vénetiens de la fin du XVe siècle et du commen-cement du XVIe. Florence ; Paris : L. S. Olschki, 1914. P. 3. Str. 250.

29 Breyer, Mirko. O starim i rijetkim jugoslavenskim knjigama. Zagreb : Izdava~ki zavodJAZU, 1952. Str. 13.

30 Usp.: Nazor, Anica. Zagreb : riznica glagoljice. Zagreb : Nacionalna i sveu~ili{na biblioteka,1978. Br. 121.

31 Primjerak u NSK (sign. RIIA-8°-9) i u Franjeva~kom samostanu na Ko{ljunu kod Krka.32 Prince d’Essling. Livres a figures Vénetiens de la fin du XVe siècle et du commencement du

XVIe. Florence ; Paris : L. S. Olschki, 1908. P. 1, T. 2, no. 750.

Slika 8. Matheo da Treviso. Raspe-}e, drvorez u: Misal hrvacki. Rijeka,1531.; Zagreb, Nacionalna i sve-u~ili{na knji`nica

jednostavan konturni crte` posreduje oblikovne zna~ajke sjevernotalijanske rane re-nesanse koju obiljeàva utjecaj Mantegne i njegove {kole. îtaocima ju`ne Hrvat-ske sli~na su vizualna iskustva prenosila djela poput Molitvenika i Oficija sv. Brigite{to ih je u Veneciji 1512. }irilicom izdao Dubrov~anin Franjo Ratkovi}.33

Drvorezne ilustracije razmjerno jednostavnog, katkad i priprostog oblikova-nja (dakako, ako ga se mjeri sa stajali{ta elitne renesansne umjetnosti), otiskivanesu u brevijarima, molitvenicima, zbirkama propovjedi, tzv. postilama, evan|eli-starima i drugoj vjerskoj literaturi. Nakon rije~koga Misala me|u sustavnije ilu-strirana vjerska djela namijenjena doma}im primateljima u 16. st. ubraja se knjigaobjavljena u Veneciji 1543. pod naslovom Stvmacenia od svetich pistuo y Euan-gelgi. Tu je zbirku komentara uz evan|elja i poslanice priredio kanonik BenediktZborov~i} prema prvom izdanju franjevca Bernardina Spli}anina, objavljenom uMlecima 1495. godine.34 Poslije nje slijedi glagoljski Brevijar za ~ije se izdavanjepobrinuo omi{aljski ùpnik i notar Nikola Brozi}, tiskan tako|er u Veneciji 1561.godine.35

Iz navedenih je primjera vidljivo da slikovna oprema misala i ve}ine na-bo`nih knjiga za hrvatske naru~itelje kasnoga 15. i ~itavoga 16. st. potje~e iz Ve-necije i njezina kulturnog okru`ja, na koje, zahvaljuju}i tiskarima njema~kog po-drijetla i raznim kulturnim i gospodarskim kontaktima, utje~e prekoalpska gra-fi~ka produkcija.36 Tim slikovnim ’importima’, prete`no ’talijanskog karaktera’,valja pribrojiti znatno opse`niji korpus ilustracija izravne njema~ke provenijenci-je uklju~en u izdanja hrvatskih protestanata, tiskana u {vapskom gradu Urachukod Tübingena. Tamo je od 1561. do po~etka 1565. pod pokroviteljstvom izbje-glog protestanta Ivana Ungnada djelovala tiskara koja je objavila za ono doba ve-lik broj knjiga, oko 30.000 primjeraka razli~itih naslova.37 Knjige su trebale {iritiprotestantski nauk me|u Hrvate i druge ju`ne Slavene, pri ~emu je objavljivanjeSv. pisma na narodnom jeziku imalo primarno zna~enje.38 Stoga je, osim nizamanjih djela, najva`niji izdava~ki pothvat hrvatskih protestanata bilo cjelovito iz-

29


33 Breyer, Mirko. Nav. dj., str. 16.; Drei Schriften, drei Sprachen : kroatische Schriftdenkmälerund Drucke durch Jahrhunderte. Zagreb : Erasmus, 2002. Kat. br. 010, str. 121 i d.; Prince d’Essling.Livres a figures Vénetiens de la fin du XVe siècle et du commencement du XVIe. Florence ; Paris : L.S. Olschki, 1907. P. 1, T. 1, no. 478. Jedini primjerak nalazi se u Parizu u Francuskoj nacionalnojknji`nici.

34 Breyer, Mirko. Nav. dj., str. 12.35 Usp.: Nazor, Anica. Nav. dj., br. 128; Drei Schriften, drei Sprachen : kroatische Schrif-

tdenkmäler und Drucke durch Jahrhunderte, kat. br. 018, str. 124 i d.36 Usp.: Bratuli}, Josip. Venecija – sredi{te hrvatskog tiskarstva (od 16. do 19. stolje}a). // Na{a

knjiga 13/14(1985), 32-35.37 Usp.: Jembrih, Alojz. Hrvatsko protestantsko tiskarstvo od ideje do ostvarenja. // Hrvatske

protestantske knjige XVI. i XVII. stolje}a u Nacionalnoj i sveu~ili{noj knji`nici / uredio Ivan Kosi}.Zagreb : Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, 2005. Str. 35-58.

38 O njihovim ilustracijama usp.: Pelc, Milan. Biblija priprostih : ilustracije hrvatskih i sloven-skih protestantskih knjiga 16. stolje}a. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 1991.

danje Sv. pisma Novog zavjeta na gla-goljici i }irilici 1562.-1563. godine.Glagoljski i }irilski Novi zavjet ilustri-ran je ciklusom drvoreza uz Apokalip-su prema uzorima iz njema~kih izdanjaLutherova prijevoda Novoga zavjeta(Sl. 9). Drvorezi su pribavljeni uNürnbergu, a djelo su dvojice manjepoznatih tamo{njih grafi~ara iz Dürero-va kruga, Erharda Schöna i NiklasaStöra. Pri kraju svoga kratkog djelo-vanja, 1564., tiskara je objavila i staro-zavjetne knjige proroka pod naslovomVsih prorokov stuma~enje hrvatsko,opremljene drvorezima istaknuta nje-ma~kog ilustratora Hansa Brosamera iz1549. (Sl. 10).39

Ura{ka tiskara, za koju je tiskarskepotrep{tine pribavljao njezin voditelj,Stjepan Konzul Istranin, otisnula je naj-ve}i broj ilustriranih knjiga na hrvat-skom jeziku u 16. st. Sve su ilustracijedrvorezi njema~kih grafi~ara, no njihovodjek u Hrvatskoj nije mogao biti velikzbog o{tre katoli~ke reakcije. Ilustraci-je ipak, zajedno s knjigama u kojima suotisnute, hrvatsku sredinu izravno po-vezuju s najva`nijim europskim vjer-skopoliti~kim i kulturnoumjetni~kimzbivanjima u 16. st. Zahvaljuju}i knjigama iz Uracha, a potom kratkotrajnom dje-lovanju tiskara Rudolfa Hoffhaltera i Johannesa Manliusa u Nedeli{}u i Va-ra`dinu, sjeverna je Hrvatska s Istrom i Primorjem bila izloèna protestantskojknji`noj grafici. Vrbni~ki su glagolja{i upotrebljavali protestantski Novi zavjet,istrgnuv{i mu naslovnu stranicu, posvetni tekst i predgovor.40 Recepcija prote-stantske literature bila je, me|utim, u Hrvatskoj kratkoga vijeka i neujedna~ena

30


39 Usp.: Proroczi MDLXIIII : prvotisak, studija i preslik / priredio Borislav Arapovi}. Mostar :Sveu~ili{te, 2002.

40 Bratuli}, Josip. Reformacija i po~eci katoli~ke obnove. // Hrvatska i Europa : kultura, zna-nost i umjetnost : srednji vijek i renesansa. Zagreb : HAZU ; AGM, 2000. Str. 465-479, osobito 471 id., 478; Bratuli}, Josip. Zna~aj i zna~enje hrvatskoga protestantskog pokreta. // Hrvatske prote-stantske knjige XVI. i XVII. stolje}a u Nacionalnoj i sveu~ili{noj knji`nici / uredio Ivan Kosi}. Za-greb : Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, 2005. Str. 7-19.

Slika 9. Erhard Schön. Jaha~i Apokalipse,drvorez u: Novi zavjet, glagoljsko izdanje.Urach, 1562.; Zagreb, Nacionalna i sveu~i-li{na knji`nica

intenziteta. Pristalica protestantizma bilo je me|u glagolja{kim sve}enstvom,gra|anima, vojnima ~asnicima i plemstvom – uz izrazito zauzimanje pojedinihvelika{a poput spomenutog Ivana Ungnada i Petra Erdödyja, odnosno Jurja Zrin-skog. No, nepopustljivi stavovi austrijskih i mleta~kih vlasti, te zagreba~kih bi-skupa i banova ubrzo su onemogu}ili {irenje nepo}udnih knjiga. S druge strane,slavonskim prostorom pod turskom vla{}u ra{irio se iz ugarske kalvinizam koji sena~elno protivi uporabi slika kao vjerskih pomagala.41

Svjetovne knjigeHrvatska je sredina kasnoga 15. i ranoga 16. st. grafiku, u prvom redu drvore-

ze (bakrorezi nisu potvr|eni), upoznavala putem knjiga gotovo isklju~ivo na-bo`nog, odnosno liturgijskog sadràja tiskanih na hrvatskom ili latinskom jezikuza doma}e autore i naru~itelje. S njima po~inje povijest hrvatske drvorezne ilu-

31


41 Usp.: Jambrek, Stanko. Reformacija i pisana rije~. // Hrvatske protestantske knjige XVI. iXVII. stolje}a u Nacionalnoj i sveu~ili{noj knji`nici / uredio Ivan Kosi}. Zagreb : Nacionalna isveu~ili{na knji`nica, 2005. Str. 21-42, osobito 29.

Slika 10. Hans Brosamer. Mihejevo proro~anstvo, drvorez u: Vsih prorokov stuma~enjehrvatsko. Urach, 1564.; Schlägl, Premonstrantenserstift

stracije, koja tijekom 16. st., koliko jebilo mogu}e s obzirom na sku~enemogu}nosti naru~itelja i primatelja,prati zbivanja u europskoj produkciji.

Svjetovna izdanja rijetko su ilu-strirana. Me|u prvim nositeljima gra-fi~ke ilustracije svjetovnog sadràja,bio je znameniti ep Marka Maruli}a,Judita, ujedno i prvo tiskano knjiè-vno djelo na hrvatskom jeziku latin-skim pismom. O popularnosti Juditegovori podatak da su u kratkom vre-menskom razmaku objavljena tri iz-danja u Veneciji: 1521., 1522. i 1523.godine.42 Prvo izdanje ima dva drvo-reza na po~etku prve knjige (Libroparuo) na kojima je prikazan sukobvojski i izlazak Judite sa slu{kinjom izgrada. Drugo izdanje znatno je boga-tije ilustrirano. Njegova naslovnicanosi ime Zadranina Jerolima Mirko-vi}a, njegova nakladnika i vjerojatnozadarskog knjiàra (Sl. 11).43 Knjigaje opremljena s devet drvoreza jedno-stavnog, robustnog crteà, na kojimasu uglavnom prikazane bitke kojenisu nu`no povezane sa sadràjem uz koji su otisnute. Odnos slike i teksta vi{e jena razini asocijativne srodnosti i sugestivnosti nego izravne sadràjne podudarno-sti. Sa sadràjem je izravno povezan jedino prikaz Judite i njezine slu{kinje ispred{atora umorenoga Holoferna. Prikazi bitaka i sukoba vojnika uklapaju se u op}eraspoloènje djela, izraàvaju}i na vizualan na~in tjeskobnu ugroènost, ali isr~anu spremnost stanovnika Betulije da se obrane. Me|utim, teza da ilustracijeposreduju “odraz Maruli}eva shva}anja Lutherova nastupa” ipak ne stoji, jednakokao ni teza da je autor predloàka za drvoreze sam Maruli}.44 Rije~ je, naime, odrvorezima koji su ve} bili upotrijebljeni u knjizi znamenitoga cistercitskog opataJoachima del Fiorea (oko 1135.-1202.) {to ju je, jo{ prije Lutherova istupa, podnaslovom Expositio in librum Beati Cirilli 1516. u Veneciji objavio tiskar Lazaro

32


42 Tomasovi}, Mirko. Jedan prilog europskom humanizmu. // Hrvatska i Europa : kultura, znano-st i umjetnost : srednji vijek i renesansa. Zagreb : HAZU ; AGM, 2000. Str. 421-435, osobito 430 i d.

43 Klai}, Vjekoslav. Knjiàrstvo u Hrvata. Zagreb : Kugli, 1922. Str. 6.44 Usp.: Kuì}, Kre{imir. Nazivi oru`ja u “Juditi”i zna~enje drvoreza iz drugog izdanja. //

Mogu}nosti 48, 7/9(2001), 58-73, osobito 69.

Slika 11. Marko Maruli}. Judita. Venecija,1522., drvorez s prikazom progona crkvenihdostojanstvenika; Zagreb, Nacionalna i sve-u~ili{na knji`nica

Soardi (Sl. 12).45 Rije~ je o zbirci pro-ro~anstava koja, izme|u ostalog, pred-vi|aju dolazak Antikrista, te{ke ku-{nje i borbe me|u kr{}anima, nesmil-jene progone Crkve i njezinih slu`be-nika.46 Tom sadràju izvorno odgova-raju drvorezi, no oni su jednako tako,mutatis mutandis, primjenjivi uz sad-ràj Maruli}eva spjeva. O tome da jeMaruli} poznavao djelo Joachima delFiorea i da ga je tiskar pitao zami{ljenje kad je odlu~ivao o umetanjudrvoreza, moè se samo naga|ati. Usvakom slu~aju, monogram M koji sepojavljuje na drvorezu s progonomcrkvenih slu`benika ne pripada Maru-li}u, kako se ~esto spekulira u doma-}oj literaturi, ve} plodnom mleta~komgrafi~aru Matiji Treviàninu, ~iji sudrvorezi, kako smo vidjeli, u{li urije~ki Misal iz 1531. godine.47 Drvo-rezi nisu dodatno tuma~enje odnosno‚’ilustracije’ teksta, ve} svojevrsna vi-zualna potpora sadràju spjeva, koji je

doma}im ~itaocima imao pruàti odre|enu utjehu i nadu u njihovoj vlastitojugroènosti.

Osim Maruli}eve Judite, ~iji sadràj potje~e iz vjerske tradicije, ali se zbogslobodne preradbe teme smatra svjetovnim knjièvnim spjevom, drugih svjetov-nih ilustriranih knjiga na hrvatskom jeziku za doma}u publiku u 16. st. gotovo inije bilo. Jedna od rijetkih, zasigurno je najstarija sa~uvana glagoljska po~etnicatiskana u Veneciji 1527. godine (Sl. 13). Na njezinoj su naslovnici otisnuti deko-rativni drvorezi s renesansnim motivima all’antica, dvije sli~ice s nabo`nimsadràjem i osobito zanimljiv drvorez s prizorom ka`njavanja neposlu{nog u~eni-ka.48 Ta sli~ica iz ìvota u~enika u doba ranoga novog vijeka najstariji je ànr pri-

33


45 Prince d’Essling. Livres a figures Vénetiens de la fin du XVe siècle et du commencement duXVIe. Florence ; Paris : L. S. Olschki, 1909. P. 2, T. 1, no. 1895. Str. 311 i d.

46 Usp.: Theologische Realenzyklopädie. Berlin ; New York : de Gruyter, 1988. Sv. 17, str. 84 i d.47 Prince d’Essling. Livres a figures Vénetiens de la fin du XVe siècle et du commencement du

XVIe. Florence ; Paris : L. S. Olschki, 1914. P. 3. Str. 250.48 Breyer, Mirko. Nav. dj., str. 13; Drei Schriften, drei Sprachen : kroatische Schriftdenkmäler

und Drucke durch Jahrhunderte, kat. br. D-016, str. 188. (pretisak iz 1933. u NSK-u, sign.RIIA-8°-15).

Slika 12. Joachim del Fiore. Expositio in li-brum Beati Cirilli. Venecija, 1516., drvorez;Be~, Austrijska nacionalna knji`nica

zor u grafici namijenjen hrvatskoj pu-blici. Ornamentalni drvorezni okvirpo~etne stranice prekriven je ukra-snim motivima izrazito renesansnogkaraktera: puttima, kandelabrima, mi-tolo{kim bi}ima i sl. Me|utim, ni tajdrvorezni okvir nije bio izvorno nami-jenjen glagoljskoj po~etnici. Isti mle-ta~ki tiskar, Luc’Antonio Giunta, upo-trijebio ga je 1526. kao ilustraciju u iz-danju Donatove gramatike, dakle dje-lu koje je sadràjem srodno hrvatskomabecedariju.49 Svojom ukrasnom mo-tivikom i na~inom oblikovanja i ovajdrvorezni sklop doma}im primatelji-ma iz niìh i vi{ih dru{tvenih slojeva,u~enicima i u~iteljima, pribliàva ti-pi~nu renesansnu dekorativnost, ~ijemotive (vaze iz kojih se okomito pru-àju vegetabilni ukrasi itd.), nalazimoi na drugim premetima likovne umjet-nosti i umjetni~kog obrta, primjericena okvirima tzv. Humskog triptiha iz1533. godine, ~iji je autor doma}i sli-kar Anton s Padove.50 Triptih je izra-

|en po narud`bi humskoga ùpnika Ivana Pe~ani}a, koji je mo`da djecu svojihùpljana podu~avao iz spomenute glagoljske po~etnice. Rije~ je, dakle, o karakte-risti~nom primjeru dekorativne srodnosti koji potvr|uje ve} poodmaklu infiltraci-ju renesansnoga ukusa u vizualnu kulturu doma}ih krajeva.

Premda u to doba nisu prire|ena bogato ilustrirana svjetovna djela na hrvat-skom, u 16. st. tiskaju se knjige s drvoreznim naslovnicama, koje tako|er pridono-se recepciji grafike u doma}im krajevima. Ukrasni drvorez s alegorijskim figura-ma ili bez njih pojavljuje se kao standardna grafi~ka oprema na naslovnicama,primjerice, Luci}evih Skladanja iz 1556., Hektorovi}eva Ribanja i ribarskog pri-govaranja iz 1568. (Sl. 14), njegove Robinje iz 1585., djelima redom tiskanim umleta~kih tiskara. Zanimljivo je da Zorani}eve Planine, tiskane u Veneciji 1569.,godinu dana poslije Hektorovi}eva Ribanja, ali kod drugog tiskara, na naslovniciponavljaju isti drvorez koji je otisnut na naslovnici Ribanja. U usporedbi s drvore-

34


49 Prince d’Essling. Livres a figures Vénetiens de la fin du XVe siècle et du commencement duXVIe. Florence ; Paris : L. S. Olschki, 1908. P. 1, T. 2, no. 443. Str. 392 i d.

50 Fu~i}, Branko. Humski triptih. // Bulletin Instituta za likovne umjetnosti Jugoslavenske aka-demije 3(1957), 208-212.

Slika 13. Glagoljska po~etnica. Venecija,1527., drvorez naslovnice; Zagreb, Nacional-na i sveu~ili{na knji`nica (faksimil)

zima u Maruli}evoj Juditi na svima ovima opaà se bitan pomak prema ’klasicizi-raju}em’ oblikovanju i intelektualnoj slikovnoj simbolici tipi~noj za poodmaklurenesansu. Dok drvorezi u Juditi odraàvaju umjetni~ki stil ranorenesansne mle-ta~ke ilustracije, dotle drvorezi u djelima Hektorovi}a, Zorani}a i Zlatari}a pripa-daju njegovoj zreloj, odnosno kasnoj, maniristi~koj fazi. Na spomenutim je na-slovnicama, kojima valja pribrojiti i Zlatari}evu Elektru, objavljenu 1597., rije~ oalegorijsko-dekorativnim sklopovima s obilje`jima zrelorenesansnog odnosnomaniristi~kog oblikovanja (Sl. 15). To je vrijeme kad se autori grafika i crta~i sneobuzdanim uìtkom upravo razme}u crta~kim bravurama. Recepciji takva obli-kovnog ukusa doprinijela je i naslovnica poetske zbirke Piesni razlike Dinka Ra-njine, objavljene u Firenci 1563. godine s alegorijskim figurama mudrosti i poezi-je na ukrasnom okviru (Sl. 16). Na narednom listu otisnut je veristi~ki bakrorezniportret dvadesettrogodi{njeg pjesnika u dekorativnom ovalnom okviru s motivompauka kao simboli~kom aluzijom na pjesnikovo prezime (Sl. 17). Portret je obli-kovan prema tada uobi~ajenim standardima grafi~kog portretizma {to ih, primjeri-ce, otprilike u isto vrijeme zastupa Martin Rota Koluni}. Iza lista s portretom slije-di list na ~ijoj su prednjoj strani objavljene pohvale pjesniku, a na njegovojpole|ini otisnuta je njegova simboli~ka iskaznica, impresa s motivom pauka izmije i s motom Ingenio non viribvs (Sl. 18). Tako grafi~ka oprema Ranjinine

35


Slika 14. Petar Hektorovi}. Ribanje i ribar-sko prigovaranje. Venecija, 1568., drvoreznaslovnice; Zagreb, Knji`nica Hrvatskeakademije znanosti i umjetnosti

Slika 15. Dominko Zlatari}. Elektra Trage-dia. Venecija, 1597., drvorez naslovnice;Zagreb, Knji`nica Hrvatske akademije zna-nosti i umjetnosti

knjige, nastala u Firenci, me|u hrvatskim ~itaocima toga doba na reprezentativanna~in udoma}uje moderan, spekulativan i zaku~asto intelektualan duh kasnog hu-manizma koji se pro{irio Italijom i drugim europskim zemljama. U tom pogleduosobito je bogat drvorez naslovnice sa simboli~kim, heraldi~kim i amblemskimmotivima, no on je vjerojatno prire|en za neku drugu knjigu, a ovdje je prigodnoiskori{ten. Portret i amblem na~injeni su, me|utim, namjenski, a rije~ je o prvimbakrorezima otisnutim u nekoj knjizi na hrvatskom jeziku.

Najbogatije ilustrirana hrvatska knjiga s kraja 16. st., objavljena u Veneciji,jest zbirka poetskih djela dubrova~koga pjesnika Dominka Zlatari}a.51 Zbirka jepod naslovom Elektra Tragedia. Glivbmir pripovies pastirska. I glivbav, i smartPirama, i Tisbe ... objavljena 1597. kod Alda Manuzija Mla|eg, unuka znameni-toga mleta~koga humanisti~kog tiskara. Na posljednjoj stranici knjige otisnut jedrvorezni portret Alda Starijeg kao za{titni znak tiskare. Me|utim, tekstovi suizda{no ilustrirani malim drvorezima s ukrasnim okvirima u maniristi~kom stilu.U Elektri ilustracije prikazuju tipi~ne kazali{ne scene s odgovaraju}im arhitektur-nim kulisama, uz Pirama i Tizbu otisnut je odgovaraju}i drvorez s prikazom Pira-

36


51 O njemu usp.: Zlatari}, Dominko. Djela Dominka Zlatari}a / priredio za {tampu P. Budmani.Zagreb : JAZU, 1899. Primjerak u Knji`nici HAZU (sign. R579).

Slika 16. Dinko Ranjina. Piesni razlike. Fi-renca, 1563., drvorez naslovnice; Zagreb,Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica

Slika 17. Dinko Ranjina. Piesni razlike. Fi-renca, 1563., portret pjesnika, bakropis; Za-greb, Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica

move smrti. Najzanimljivije supak drvorezne ilustracije u Ljub-miru jer su namjenski prire|eneupravo za taj tekst s kojim sepotpuno podudaraju (Sl. 19).Njihove se radnje odvijaju u ot-vorenoj prirodi, a junaci su pa-stiri i pastirice iz Zlatari}evaspjeva. Zlatari}ev Ljubmir prvoje sustavno, svjesno i dosljednoilustrirano hrvatsko knjièvnodjelo u kojem slika prati i vi-zualno dopunjuje tekst.

Zlatari}eva knjiga, oprem-ljena figuralnim i dekorativniminicijalima, ukrasnim trakama ivinjetama, zavr{ava popisomdjela koja se nude na prodaju uAldovoj knjiàri u Veneciji. U

37


Slika 18. Dinko Ranjina. Piesni razlike. Firenca,1563., pjesnikova impresa, bakropis;

Slika 19. Dominko Zlatari}. Elektra Tragedia. Glivbmir pripovies pastirska. Venecija,1597., drvorez s prikazom pastira pored anti~ke grobnice; Zagreb, Knji`nica Hrvatske

tom se katalogu nalaze knjige jo{ trojice hrvatskih autora {to ih je osamdesetih idevedesetih godina objavio Aldo: Dubrov~ana Nikole Vita Gu~eti}a i Saba Boba-lija te Hvaranina Vinka Pribojevi}a. U ovom kontekstu posebno je zanimljivoGu~eti}evo djelo Discorsi della penitenza, sopra i sette salmi penitenziali di Da-vid, objavljeno kod Alda 1589. godine. U njemu su tako|er drvorezne ilustracije,izme|u ostalog i portret pape Siksta V. kojemu je djelo posve}eno. Drvorezi su fi-noga maniristi~kog crteà s ukrasnim okvirima sli~noga stila kao oni u Zlata-ri}evim djelima. Premda je knjiga u~enoga filozofa Gu~eti}a objavljena na tali-janskom, ona je zacijelo imala mnogo ~italaca me|u obrazovanim Dubrov~animai drugim intelektualcima jadranske Hrvatske kojima je posredovala likovne vri-jednosti kasnorenesansne drvorezne ilustracije.

Upravo knjige Ranjine, Zlatari}a i Gu~eti}a pokazuju kako se u sklopu stva-ranja i {irenja renesansne kulture u Hrvatskoj grafi~ka slika pojavljuje kao neizo-stavan ~imbenik ~ije puno zna~enje tek treba sagledati u sklopu suodnosa s osta-lim oblicima likovnog stvarala{tva, arhitekture, umjetni~koga obrta i intelektual-nog ìvota op}enito. Ilustrativne primjere nalazimo u opusu najistaknutijeg zlata-ra druge polovice 16. st. u Dalmaciji, [iben~anina Horacija Fortezze, koji se priizradi gravura na mjedenim posudama sluìo grafi~kim listovima zrelorenesan-snog i maniristi~kog oblikovanja dekorativne, povijesne i mitolo{ke tematike.52

Drugi nam primjer pruàju àlosni ostaci zidnih slika u ljetnikovcu dubrova~kogabiskupa Lodovica Beccadellija na otoku [ipanu. Salon na katu biskupova ljetni-kovca oslikao je 1558. slikar Pelegrino Broccardo freskama na kojima su prikaza-ni znameniti muèvi staroga i novoga vijeka, primjerice Vergilije, Sannazaro, Mi-chelangelo i niz drugih.53 Izme|u njih, prikazi su sa simboli~kim sadràjima. Ko-liko se jo{ moè razabrati, jedan je preuzet iz tada vrlo popularne ilustrirane zbirkeamblema Andreje Alcatija Emblematum liber, prvi put objavljene 1531. s brojnimkasnijim izdanjima (sl. 20, 21).

Dva navedena primjera recepcije grafike u umjetni~kim i intelektualnim kru-govima jadranske Hrvatske u drugoj polovici 16. st. jesu vrh sante koji je ostaovidljiv i sa~uvao se tijekom kasnijih razdoblja. Ne treba zaboraviti da su se knjigespomenutih dalmatinskih autora ~itale i u sjevernoj Hrvatskoj. Zlatari} je svojuElektru posvetio Jurju Zrinskome, pa nema sumnje da su neki primjerci zavr{ili usjevernim krajevima, jednako kao i spjev Zadranina Brne Karnaruti}a Vazetye Si-getta grada iz 1584., s drvorezom na naslovnici. Utjecaji grafi~ke slike na kultururenesansnoga doba u Hrvatskoj tek bi trebali postati predmetom podrobnijegistraìvanja.

38


52 Usp.: Pelc, Milan. Horacije Fortezza : {ibenski zlatar i graver 16. stolje}a. Zagreb : Institutza povijest umjetnosti ; [ibenik : Gradska knji`nica “Juraj [i`gori}”, 2004. Str. 43 i d.

53 Usp.: Prijatelj, Kruno. Za biografiju Pellegrina Brocarda, slikara nadbiskupa Ludovica Bec-cadellija. // Radovi Instituta za povijest umjetnosti 8(1984), 89-93; Aksamija, Nadja. Between hu-manism and the counter-reformation : Villa and Villeggiatura in Renaissance Ragusa : �disertacija�.Princeton : University, 2004. Str. 78-145.

Unato~ fluktuaciji knjiga, ponuda svjetovne literature u sjevernoj Hrvatskojtoga doba mnogo je oskudnija nego u Dalmaciji. Znamenito pravno djelo ugar-skog pravnika Istvana Werböczyja, Decretum tripartitum u prijevodu vara`din-skog notara Ivana Pergo{i}a, tiskao je 1574. godine u Nedeli{}u, pod patronatomgrofa Jurja Zrinskog, austrijsko-ugarski tiskar Rudolf Hoffhalter. Knjiga je dobiladrvoreznu naslovnicu oblikovanu u lokalnom stilu srednjoeuropske renesanse sodgovaraju}im dekorativnim i simboli~kim motivima, posebice likovima pravde sma~em i vagom, koji odgovaraju sadràju pravnog priru~nika (Sl. 22). Ista drvo-rezna plo~a ve} je ranije upotrijebljena pri tiskanju ma|arskog izdanja Wörbec-zyijevog djela u Debrecinu 1565., u tiskari Rudolfova oca Rafaela Hoffhaltera.54

Nezaobilazne su potom Kronika Antuna Vramca, tiskana kod ljubljanskogatiskara Janeza Mandelca (Manliusa) 1578. godine (Sl. 23) i njegova Postilla {to juje Manlius 1586. tiskao u Vara`dinu (Sl. 24). Na drvoreznoj naslovnici Kronike

39


Slika 20. Pelegrino Broccardo. Freska u ljetnikovcu biskupa Beccadellijana [ipanu, 1558.

54 Usp.: Pergo{i}, Ivanu{. Decretum 1574. : hrvatski kajkavski editio princeps / priredio Zvoni-mir Bartoli}. âkovec : Matica hrvatska, 2003. Osobito str. 427 i d.

simboli~ki su najva`niji likovi dvojice anti~kih u~enjaka, Euklida i Ptolomeja,koji zna~enjski barem donekle odgovaraju sadràju knjige.55 Vram~eva Postilla,osim prikladne drvorezne naslovnice sa simbolima eva|elista, ima i niz jednosta-vnih drvoreza malog formata uz pojedina poglavlja svetopisamskih tekstova. Tisu drvorezi sli~ni onima u protestantskim izdanjima vjerskih knjiga toga vremena,primjerice u Postili hrvatskih protestanata iz 1562.-1563. godine, za koju su drvo-rezi ve}im dijelom pribavljeni u Nürnbergu, a manjim u Tübingenu.56 Stoga se,uza sve ograde, ipak moè pretpostavljati o njihovoj recepciji u sjevernim hrvat-skim krajevima. Zanimljivo je da su i Manlius i Hoffhalter bili tiskari-bjegunci

40


Slika 21. Andrea Alciati. Emblematum li-ber. Lyon, 1550., drvorezni amblem na te-mu Amor filiorum

Slika 22. Istvan Werböczy. Decretum tri-partitum (preveo Ivan Pergo{i}). Nedeli-{}e, 1574., drvorez naslovnice; Zagreb,Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica

55 Za Vram~evu Kroniku usp. faksimile: Vramec, Antun. Kronika / �za tisak priredio AlojzJembrih�. Vara`din : HAZU, Zavod za znanstveni rad ; Zagreb : Kr{}anska sada{njost, 1992. Onog slijeve strane, koji predstavlja Euklida, Z. Kulundì} tuma~io je kao portret Johannesa Gutenberga,za {to nema nikakva opravdanja.

56 Usp.: Milan Pelc, Biblija priprostih : ilustracije hrvatskih i slovenskih protestantskih knjiga16. stolje}a, str. 73 i d.

pred protureformacijom. Hoffhalter je 1564. pobjegao iz Be~a u sigurniju Ugar-sku, odnosno u Me|imurje. Manlius je pak ne{to kasnije, 1581., morao napustitiLjubljanu, prije}i nakratko u Vara`din (1586./1587.) i naposljetku u Ugarsku.57

Zajedno sa srodnim, vi{e priprostim nego rafiniranim ilustracijama u zbirkamasvetopisamskih tekstova u izdanjima Zborov~i}a i Brozi}a, tiskanih glagoljicom uVeneciji, ilustracije Vram~eve kajkavske Postille zastupaju priru~nu, skromnu,ali vjerojatno omiljenu slikovnu riznicu za razmjerno {irok ’pu~ki’ krug klerika ilai~kih primatelja u tada{njoj Hrvatskoj.

Dakako, osim ilustriranih knjiga na hrvatskom jeziku, u doma}e su krajeveod druge polovice 15. st. stizala izdanja stranih i doma}ih autora na latinskom, ta-lijanskom i njema~kom opremljena ilustracijama. Samo jedan primjer iz najrani-jeg razdoblja: u dubrova~kom Dominikanskom samostanu sa~uvan je fragmentletka s popisom izdanja znamenitoga nürnber{kog tisakara 15. st., Antona Kober-gera, koji je u Dubrovnik mo`da dospio s nekom od kupljenih knjiga.58 Na tom se

41


57 Usp.: Isto, str. 31 i d.58 Usp.: Badali}, Josip. Inkunabule u Narodnoj Republici Hrvatskoj. Zagreb : JAZU, 1952. Br.

668; Stip~evi}, Aleksandar. Socijalna povijest knjige u Hrvata : knjiga I : srednji vijek. Zagreb :[kolska knjiga, 2004. Str. 177.

Slika 24. Antun Vramec. Postilla. Vara`din,1586., drvorezna ilustracija u knjizi; Zagreb,Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica

Slika 23. Antun Vramec. Kronika. Ljublja-na, 1578., drvorezna naslovnica; Ljublja-na, Narodna in univerzitetna knji`nica

popisu iz oko 1480., me|u djelima teolo{kog sadràja, spominju “prekrasno tiska-ne biblije” (Biblias amenissime impressas), vjerojatno primjerci latinske Biblije iz1477. godine. Ne{to kasnije, 1483., Koberger je tiskao njema~ku Bibliju s drvore-zima {to ih je posudio od kölnskog tiskara Heinricha Quentella.59 Ta Biblijamo`da nije bila zanimljiva doma}oj publici, no bilo je drugih Kobergerovih tisko-vina s ilustracijama koje su sigurno ~itane u na{im krajevima, u prvom redu zna-menita Kronika svijeta Hartmanna Schedela iz 1493., opremljena stotinama drvo-reza, objavljena na latinskom i njema~kom. U hrvatskim knji`nicama sa~uvano jenekoliko primjeraka te rasko{ne inkunabule, jedan upravo u Dominikanskom sa-mostanu u Dubrovniku.60 Takva se djela spominju i u popisima onodobnih ostav-{tina i u drugim svjedo~anstvima toga vremena. Njihove ilustracije bogata su mje-{avina kasnosrednjovjekovnih i ranorenesansnih obilje`ja ~ije sadràjne i estetskevrijednosti i poruke recipiraju i ~itaoci u Hrvatskoj. Od ’doma}ih’ autora iz 16. st.,moèmo im pribrojiti latinska djela Marka Maruli}a, [imuna Benje Koì~i}a,Bartola Jurjevi}a, Pavla Skali}a, potom njema~ka i latinska Matije Vla~i}a Ilirika,talijanska i latinska Nikole Vita Gu~eti}a, Fausta Vran~i}a i drugih. Neka od njihimaju samo drvorezne naslovnice, a neka su sustavnije ilustrirana.

Grafi~ari “Schiavoni”Nakon ovoga kratkog osvrta na ilustracije u knjigama koje svjedo~e o raz-

li~itim oblicima pasivne i kreativne recepcije grafike u Hrvatskoj, valja se osvrnu-ti na trojicu grafi~ara podrijetlom iz na{ih krajeva koji su u 16. st. dali autorski do-prinos povijesti europske renesansne grafike. To su Andrija Meduli} Schiavone,Martin Rota Koluni} i Natale Bonifacio. Zahvaljuju}i njima moè se govoriti oaktivnoj participaciji hrvatskih autora u onodobnom grafi~kom stvarala{tvu. Pre-mda su ti majstori radili izvan Hrvatske, svoje formativne godine oni su barem di-jelom proveli u rodnom kraju, gdje su vjerojatno stjecali prva umjetni~ka isku-stva. Zato ih pridruùjemo nacionalnoj povijesti umjetnosti, premda ne èlimotvrditi da je u njih, kao i u drugih Schiavona, postojala nacionalna svijest u moder-nom smislu ili da njihovu nacionalnu pripadnost poimamo u isklju~ivom ili be-zuvjetnom smislu. Njihovi su talenti potekli iz doma}e sredine, ali su se razvili ipotvrdili izvan nje, u mjestima u kojima su za to postojali bolji uvjeti.

Od njih trojice najstariji je Andrija Meduli}, talijanskim imenom Andrea Mel-dolla (oko 1500.-1563.), koji se sam potpisivao kao Schiavone. O njemu se mnogovi{e pisalo kao o slikaru nego kao o grafi~aru. Usprkos tome, njegov grafi~ki opusubraja se me|u najzanimljivije u Italiji 16. st.61 Naime Schiavone je usvojio tehniku

42


59 Usp.: Wendland, Henning. Die Buchillustration von den Frühdrucken bis zur Gegenwart.Aarau ; Stuttgart : AT – Verlag, 1987. Str. 68.

60 Badali}, Josip. Nav. dj., br. 1003.61 O Schiavoneu usp.: Richardson, Francis. Andrea Schiavone. Oxford ; New York : Oxford

University Press, 1980. Osobito str. 75 i d.

bakropisa u kombinaciji sa suhomiglom, u Italiji tada jo{ vrlo rijetku.Njezin prvi veliki protagonist iSchiavoneov u~itelj bio je Parmi-gianino. Pretpostavlja se da je oko1547. Schiavone bio u kontaktu sParmigianinom u Bologni ili Par-mi. Schiavoneov grafi~ki rukopislako je prepoznatljiv. Pun je ek-spresivnih kontrasta svijetlog itamnog, sa sve`njevima linija neu-jedna~ene gusto}e, s izduljenim,gumenastim likovima bez dosljed-no provedene anatomske pravilno-sti, s tajnovitim prostorima. Nje-gov naoko bezbriàn grafi~ki duk-tus ne po{tuje ni zahtjeve realizmani idealizacije. Svojim osebujnim,individualnim maniristi~kim sti-lom koji korespondira s njegovimslikarskim rukopisom, Meldollastvara izrazito artisti~ku, autorskugrafiku vjerske i mitolo{ke temati-ke koja odaka~e iz tada{nje svera{irenije merkantilne grafi~keproizvodnje (Sl. 25).

Bakrorezac Martin Rota Ko-luni} (oko 1540.-1583.) vjerojatnoje osnovna znanja o tehnici gravi-ranja stekao u radionici {ibenskog zlatara i gravera Horacija Fortezze. Od oko1565. do kraja 1572. Rota je boravio u Veneciji, gdje se uklju~uje u razgranatu’industriju’ grafi~kih listova, ponajprije popularne informacijske namjene, kojupoti~u tamo{nji nakladnici. Izradio je zemljovide Dalmacije u tri dijela, bakrorez-ne vedute gradova, reprodukcije slikarskih djela velikih majstora renesanse, ilu-strirane letke koji slikom i tekstom izvje{tavaju o kr{}anskoj pobjedi kod Lepanta1571. itd.

Rota je u svojevrsnom kontaktu s domovinom ostvario preko svojih uglednihsugra|ana u inozemstvu, u prvom redu biskupa Antuna Vran~i}a, ugarskog pri-masa i carskog savjetnika, kojeg je portretirao oko 1571. godine (Sl. 26). Vjerojat-no je biskupovim posredovanjem majstor 1573. postao dvorskim portretistom nahabsbur{kom dvoru u Be~u, gdje izra|uje mno{tvo grafi~kih portreta. Izme|uostalog, portretirao je jo{ jednog svog sunarodnjaka, Stjepana Pisanija [iben~ani-na, be~kog kanonika koji je jo{ 1541. zabiljeèn kao student u matrikuli be~kog

43


Slika 25. Andrea Schiavone. Bogorodica sa sveci-

ma, bakropis; Zagreb, Kabinet grafike Hrvatske

akademije znanosti i umjetnosti

sveu~ili{ta.62 Iz pera biskupa Vran~i}apotje~e i prva poznata pohvala graficijednoga hrvatskog autora, svojevrsnosvjedo~anstvo o recepciji grafike uelitnom intelektualnom krugu toga do-ba, kojemu je biskup pripadao. Naime,Vran~i} je jedan svoj sonet odnosnoelogiju posvetio znamenitom Melan-chthonovu bakroreznom portretu {toga je 1526. na~inio Albrecht Dürer.63

Njegovo divljenje grafi~arevoj spo-sobnosti da u crtama lica izrazi ìviduh svoga modela, svjedo~i o visokimkriterijima {to ih je zacijelo postavljaoi pred svoga vlastitog portretistu i su-gra|anina, Martina Rotu. Premda nijebio tako vrstan majstor kao Dürer,Rota je, sude}i prema sa~uvanim gra-fi~kim portretima, te kriterije u velikojmjeri uspio zadovoljiti.

Visoko cijenjen me|u upu}enimsuvremenicima bio je i Natale Bonifa-cio, (1537.-1592.) grafi~ar tako|er ro-dom iz [ibenika. Premda je bio Rotinvr{njak, nema dokaza da su se pozna-vali. Oko 1570. i Bonifacio stiè u Veneciju, gdje sli~no Roti izra|uje bakropisepopularne informacijske namjene. Oko 1575. odlazi u Rim i uklju~uje se utamo{nju razgranatu grafi~ku i nakladni~ku djelatnost. Postaje ugledan majstor zaizradu zemljovida i veduta gradova prema predlo{cima talijanskih kartografa i je-dan je od najplodnijih ilustratora toga doba u Rimu. Kad bismo htjeli izdvojiti nje-gove najpopularnije radove, ne bismo mogli zaobi}i bakropisne ilustracije u knjiziJana Zuallarta, Il devotissimo viaggio di Gerusalemme, objavljene u Rimu 1587. sportretom autora knjige i brojnim vedutama gradova, prikazima krajolika, crkvi irelikvija u Svetoj zemlji. Gotovo istodobno priredio je velike bakropisne table zaknjigu arhitekta Domenica Fontane, Della trasportatione dell’ obelisco Vaticano..., objavljene u Rimu 1590., tako|er s portretom autora knjige i s prikazima

44


62 Usp.: Pelc, Milan. @ivot i djela {ibenskog bakroresca Martina Rote Koluni}a : (oko1540-1583). Zagreb : Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica ; [ibenik : Gradska knji`nica “Juraj[i`gori}”, 1997. Str. 204; Pelc, Milan. Martin Rota Koluni} – addenda et corrigenda. // Radovi Insti-tuta za povijest umjetnosti 25(2001), 119-124. Usp. i: Pelc, Milan. Martin Rota Koluni}, Natale Bo-nifacio : djela u hrvatskim zbirkama. Zagreb : Kabinet grafike HAZU, 2003.

63 Usp.: Pelc, Milan. Koluni}evi portreti biskupa Antuna Vran~i}a. // Mogu}nosti 40,1/2(1993), 161-169, osobito 168.

Slika 26. Martin Rota Koluni}. Biskup AntunVran~i}. 1571., bakrorez; Cavtat, Bogi{i}evazbirka Hrvatske akademije znanosti i umjet-nosti

gra|evina {to ih je Domenico Fontana projektirao za papu Siksta V. Osobito subili traèni njegovi bakropisi plakatnog formata kao slikovni izvje{taji o jednomod medijski najrazgla{enijih doga|aja u Rimu osamdesetih godina 16. st.: prem-je{tanju Vatikanskog obeliska na trg ispred novopodignute bazilike sv. Petra (Sl.27). Opremljen odgovaraju}im tekstom, svaki je od tih bakropisa svojevrsna ilu-strirana reportaà i propagandni plakat. Ve}inu je bakropisa Bonifacio izra|ivaoprema predlo{cima razli~itih autora i crta~a, a zatim ih prepu{tao nakladnicimaodnosno tiskarima. Kao specijalist bakropisac uklju~io se u podjelu rada tipi~nuza proizvodnju grafike u novom vijeku.64

Za razliku od Andrije Meduli}a, koji je bio inventivni grafi~ar-slikar (pein-tre-graveur) s izrazito artisti~kim pretenzijama, Rota i Bonifacio bili su, pojedno-stavljeno re~eno, grafi~ari-informatori. Njihovi su grafi~ki listovi uglavnom preno-sili vizualne obavijesti o doga|ajima, krajevima, ljudima, umjetni~kim djelima. Ro-tino je grafi~ko umije}e bilo na vi{oj razini od Bonifacijeva, no zato je Bonifaciokoli~inom proizvedenih grafika, osobito knji`nih ilustracija, znatno nadma{io Rotu.U svakom slu~aju, djela Meldolle, Rote i Bonifacija zastupaju najva`nije vrste i ti-pove grafike kao umjetni~kog i informacijskog medija ranoga novog vijeka. Isto-dobno njihova su djela bila vrlo {iroko recipirana. Primjerice, Bonifacijevi su listovibili namijenjeni hodo~asnicima koji su dolazili u Rim i odnosili ih natrag u svojekrajeve. Rimski nakladnici Andrea i Michelangelo Vaccari prodavali su ih jo{ vi{eod dva desetlje}a nakon majstorove smrti.65 Sigurno je da su stizali i u Dalmaciju,jednako kao {to su Rotini portreti biskupa Vran~i}a i Stjepana Pisanija stizali u

45


64 Usp.: Pelc, Milan. Natale Bonifacio. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti ; [ibenik : Grad-ska knji`nica “Juraj [i`gori}”, 1997. Osobito str. 16 i d.

65 Isto, str. 162.

Slika 27. Natale Bonifacio. Priprema Vatikanskoga obeliska za transport. 1586., bakro-pis; Cavtat, Bogi{i}eva zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

[ibenik jer su, izme|u ostalog, bili na-mijenjeni prijateljima i rodbini portre-tiranih. Na taj na~in, grafika se kaolako pokretan medij vra}ala u sredinuiz koje su potjecali njezini stvaratelji. U[ibeniku za to postoji primjer u opusuve} spomenutog zlatara i gravera Hora-cija Fortezze, koji je na svojim posuda-ma od mjedi gravirao iste motive kojise pojavljuju na Koluni}evim grafika-ma, primjerice, poprsja rimskih impe-ratora. Preuzimao ih je vjerojatno sgrafi~kih listova, mo`da ~ak i Roti-nih.66

Zaklju~akOvim kratkim pregledom nastojao

sam u najva`nijim crtama, na temeljudosada{njih saznanja, pokazati kakohrvatska kulturna sredina putem speci-fi~nih procesa pasivne i aktivne recep-cije tijekom 15. i 16. st. dolazi u doticajs europskom grafikom. Pojavom troji-ce talentiranih grafi~ara, Andrije Me-duli}a Schiavonea, Martina Rote i Na-talea Bonifacija hrvatski doprinos europskoj grafi~koj proizvodnji poprima kreati-van karakter. Spomenutim majstorima valja pribrojiti i Julija Klovi}a koji nije biografi~ar, ali je kao sitnoslikar sura|ivao s nizom eminentnih grafi~ara svoga doba.Za majstore poput Eneje Vica, Philippa de Soyea i Corneliusa Corta pripremao jecrta~ke predlo{ke koji su preno{enjem u grafi~ki medij postali dostupni {irokomkrugu primatelja.67 Na jednom od svojih najpoznatijih bakroreza, s prikazom Juditei Holoferna iz oko 1570., ~iji je autor Philipp de Soye, Klovi} se potpisao kao DonIulio Clovio de Crouacia, isti~u}i svoje podrijetlo u duhu tada{njih autorskih uzusa(Sl. 28). To Klovi}evo, odnosno Rotino, Bonifacijevo, Schiavoneovo itd. isticanjepodrijetla kao bitne odrednice umjetnikova prepoznavanja u internacionalnomokruènju dodatno opravdava isticanje hrvatskoga doprinosa povijesti europske re-nesansne grafike i vizualne kulture uop}e.

46


66 Usp.: Pelc, Milan. Horacije Fortezza : {ibenski zlatar i graver 16. stolje}a, str. 43 i d.67 Usp.: Pelc, Milan. Juraj Julije Klovi} u grafici. Zagreb : Kabinet grafike HAZU, 1998. Oso-

bito str. 102 i d.

Slika 28. Philippe de Soye. Judita i Holofer-no, bakrorez prema crteù Jurja Julija Klo-vi}a; Dresden, Staatliche Kunstsammlungen,Kupferstichkabinett

LITERATURA

Aksamija, Nadja. Between humanism and the counter-reformation : Villa and Villeggiatu-ra in Renaissance Ragusa : �disertacija�. Princeton : University, 2004.

Badali}, Josip. Inkunabule u Narodnoj Republici Hrvatskoj. Zagreb : JAZU, 1952.

Badurina, An|elko. Iluminirani rukopisi u Hrvatskoj. Zagreb : Kr{}anska sada{njost ;Institut za povijest umjetnosti, 1995.

Belamari}, Jo{ko. Tesori della Croazia restaurati da Venetian Heritage Inc. Venezia : Mul-tigraf, 2001.

Bo{njak, Mladen. Drvorezi u primjercima prve hrvatske tiskane knjige. // Bulletin Zavodaza likovne umjetnosti Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 10, 1/2(1962),54-62.

Bo{njak, Mladen. Slavenska inkunabulistika. Zagreb : �Mladost�, 1970.

Bratuli}, Josip. Reformacija i po~eci katoli~ke obnove. // Hrvatska i Europa : kultura, zna-nost i umjetnost : srednji vijek i renesansa. Zagreb : HAZU ; AGM, 2000. Str. 465-479.

Bratuli}, Josip. Venecija – sredi{te hrvatskog tiskarstva (od 16. do 19. stolje}a). // Na{aknjiga 13/14(1985), 32-35.

Bratuli}, Josip. Zna~aj i zna~enje hrvatskoga protestantskog pokreta. // Hrvatske prote-stantske knjige XVI. i XVII. stolje}a u Nacionalnoj i sveu~ili{noj knji`nici / uredio IvanKosi}. Zagreb : Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, 2005. Str. 7-19.

Breyer, Mirko. O starim i rijetkim jugoslavenskim knjigama. Zagreb : Izdava~ki zavodJAZU, 1952.

Deanovi}, Ana; @eljka ôrak. Zagreba~ka katedrala. Zagreb : Globus ; Kr{}anska sa-da{njost, 1988.

Dobroni}, Lelja. Renesansa u Zagrebu. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 1994.

Drei Schriften, drei Sprachen : kroatische Schriftdenkmäler und Drucke durch Jahrhun-derte. Zagreb : Erasmus, 2002.

Fiskovi}, Cvito. Dubrova~ki zlatari od XIII. do XVII. stolje}a. // Starohrvatska prosvjeta1(1949), 149.

Fiskovi}, Cvito. Zadarski sredovje~ni majstori. Split : Pododbor Matice hrvatske, 1959.

Fu~i}, Branko. Biblia pauperum i istarske freske. // Zbornik za umetnostno zgodovino13(1977), 143-151.

Fu~i}, Branko. Grafi~ki listovi “Majstora sa svicima” u kastavskoj radionici. // BulletinZavoda za likovne umjetnosti Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 3(1962),177-186.

Fu~i}, Branko. Humski triptih. // Bulletin Instituta za likovne umjetnosti Jugoslavenskeakademije 3(1957), 208-212.

Fu~i}, Branko. Istarske freske. Zagreb : Zora, 1963.

Fu~i}, Branko. Me{tri u Bermu. // Bulletin Zavoda za likovne umjetnosti Jugoslavenskeakademije znanosti i umjetnosti 6, 1(1959), 115-118.

47


Fu~i}, Branko. Vincent iz Kastva. Zagreb : Kr{}anska sada{njost ; Pazin : Istarskoknjièvno dru{tvo “Juraj Dobrila”, 1992.

Germ, Tine. “Missale Zagrabiense” iz Narodne in univerzitetne knji`nice u Ljubljani. //Zbornik za umetnostno zgodovino 38(2002), 107-123.

Grössinger, Christa. Humour and folly in secular and profane prints of Northern Europe,1430-1540. London : Harvey Miller Publishers, 2002.

Jambrek, Stanko. Reformacija i pisana rije~. // Hrvatske protestantske knjige XVI. i XVII.stolje}a u Nacionalnoj i sveu~ili{noj knji`nici / uredio Ivan Kosi}. Zagreb : Nacionalna isveu~ili{na knji`nica, 2005. Str. 21-42.

Jembrih, Alojz. Hrvatsko protestantsko tiskarstvo od ideje do ostvarenja. // Hrvatske pro-testantske knjige XVI. i XVII. stolje}a u Nacionalnoj i sveu~ili{noj knji`nici / uredio IvanKosi}. Zagreb : Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, 2005. Str. 35-58.

Klai}, Vjekoslav. Knjiàrstvo u Hrvata. Zagreb : Kugli, 1922.

Kuì}, Kre{imir. Nazivi oru`ja u “Juditi” i zna~enje drvoreza iz drugog izdanja. // Mo-gu}nosti 48, 7/9(2001), 58-73.

Lewis, John. Anatomy of printing : the influence of art and history on its design. London :Faber, 1970.

Nazor, Anica. Zagreb : riznica glagoljice. Zagreb : Nacionalna i sveu~ili{na biblioteka,1978.

Pa{kvan, Fedora. Prilog prou~avanju beramskih zidnih slikarija. // Bulletin Zavoda za li-kovne umjetnosti Jugslavenske akademije znanosti i umjetnosti 7, 2(1958), 53-58.

Pelc, Milan. Biblija priprostih : ilustracije hrvatskih i slovenskih protestantskih knjiga 16.stolje}a. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 1991.

Pelc, Milan. Horacije Fortezza : {ibenski zlatar i graver 16. stolje}a. Zagreb : Institut zapovijest umjetnosti ; [ibenik : Gradska knji`nica “Juraj [i`gori}”, 2004.

Pelc, Milan. Ilustracije u tiskopisima Dobri}a Dobri}evi}a (Boninus de Boninis). // Rado-vi Instituta za povijest umjetnosti 24(2000), 135-154.

Pelc, Milan. Juraj Julije Klovi} u grafici. Zagreb : Kabinet grafike HAZU, 1998.

Pelc, Milan. Koluni}evi portreti biskupa Antuna Vran~i}a. // Mogu}nosti 40, 1/2(1993),161-169.

Pelc, Milan. Martin Rota Koluni} – addenda et corrigenda. // Radovi Instituta za povijestumjetnosti 25(2001), 119-124.

Pelc, Milan. Martin Rota Koluni}, Natale Bonifacio : djela u hrvatskim zbirkama. Zagreb :Kabinet grafike HAZU, 2003.

Pelc, Milan. Natale Bonifacio. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti ; [ibenik : Gradskaknji`nica “Juraj [i`gori}”, 1997.

Pelc, Milan. Tiskane liturgijske knjige. // Sveti trag : devetsto godina umjetnosti Zagre-ba~ke nadbiskupije : katalog izlo`be. Zagreb : MGC – Muzej Mimara, 1994. Str. 471-480.

Pelc, Milan. @ivot i djela {ibenskog bakroresca Martina Rote Koluni}a : (oko 1540-1583).Zagreb : Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica ; [ibenik : Gradska knji`nica “Juraj [i`gori}”,1997.

48


Pergo{i}, Ivanu{. Decretum 1574. : hrvatski kajkavski editio princeps / priredio ZvonimirBartoli}. âkovec : Matica hrvatska, 2003.

Praga, Giuseppe. Oreficerie e incisione in Dalmazia a mezzo il Quattrocento. // Archivio sto-rico per la Dalmazia 16(1934), 477-480.

Prelog, Milan. Neki grafi~ki predlo{ci zidnih slikarija u Bermu. // Radovi Odsjeka za povi-jest umjetnosti 3(1961), 3-8.

Prelog, Milan. Studije o hrvatskoj umjetnosti. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti ; Nak-lada Prelog, 1999.

Prijatelj, Kruno. Za biografiju Pellegrina Brocarda, slikara nadbiskupa Ludovica Beccadelli-ja. // Radovi Instituta za povijest umjetnosti 8(1984), 89-93.

Prince d’Essling. Livres a figures Vénetiens de la fin du XVe siècle et du commencement duXVIe. Florence ; Paris : L. S. Olschki, 1907-1914.

Proroczi MDLXIIII : prvotisak, studija i preslik / priredio Borislav Arapovi}. Mostar :Sveu~ili{te, 2002.

Quien, Enes. Minijature goti~koga stila u misalima Zagreba~ke nadbiskupije : magistarskirad. Zagreb : Filozofski fakultet, 2002.

Repani} Braun, Mirjana. Barokno slikarstvo u Hrvatskoj franjeva~koj provinciji sv. ]irila iMetoda. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti ; Hrvatska franjeva~ka provincija sv. ]irila iMetoda, 2004.

Richardson, Francis. Andrea Schiavone. Oxford ; New York : Oxford University Press,1980.

Schneider, Artur. Hans pictor Alemanus : ein deutscher Maler in Zagreb von 1503.-1526. //Neue Ordnung 42(1942), 10-11.

Slukan-Alti}, Mirela. Prvi tiskani misal Zagreba~ke biskupije (1511.) s najstarijim poznatimprikazom grada Zagreba. // Tkal~i} : godi{njak Dru{tva za povjesnicu Zagreba~ke nadbisku-pije 8(2004), 297-310.

Stip~evi}, Aleksandar. Socijalna povijest knjige u Hrvata : knjiga I : srednji vijek. Zagreb :[kolska knjiga, 2004.

[ari}, Elvira. Muzej grada Splita : vodi~. Split : Muzej grada Splita, 2003.

Theologische Realenzyklopädie. Berlin ; New York : de Gruyter, 1988. Sv. 17.

Tkal~i}, Ivan. Tisak bogoslu`nih knjigah staroga zagreba~kog obreda // Katoli~ki list 46,39(1895).

Tomasovi}, Mirko. Jedan prilog europskom humanizmu. // Hrvatska i Europa : kultura, zna-nost i umjetnost : srednji vijek i renesansa. Zagreb : HAZU ; AGM, 2000. Str. 421-435.

Vramec, Antun. Kronika / �za tisak priredio Alojz Jembrih�. Vara`din : HAZU, Zavod zaznanstveni rad ; Zagreb : Kr{}anska sada{njost, 1992.

Wendland, Henning. Die Buchillustration von den Frühdrucken bis zur Gegenwart. Aarau ;Stuttgart : AT – Verlag, 1987.

Zlatari}, Dominko. Djela Dominka Zlatari}a / priredio za {tampu P. Budmani. Zagreb :JAZU, 1899.

49


PALTA[I], DOBRI]EVI]BILJE[KE UZ NAJSTARIJE HRVATSKO GLAZBENO

TISKARSTVO

PALTA[I], DOBRI]EVI]NOTES ON THE OLDEST CROATIAN MUSIC TYPOGRAPHY

Ennio Stip~evi}Odsjek za povijest hrvatske glazbeHrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagrebestipºhazu.hr

UDK/UDC 093::78"14/15"655.1/.3(091)"14/15":78

Znanstvena bilje{ka / Scientific notePrimljeno / Received: 14. 4. 2005.

Saètak

Andrija Palta{i} (Kotor, oko 1450. – Venecija, oko 1500.) i Dobri} Dobri}evi} (Bo-ninus de Boninis, B. Raguseus) (Lastovo, 1457. – Treviso, 1528.) najstariji su hrvatski ti-skari koji su ugled stekli izvan domovine. U ovom radu prikazuje se manje poznati seg-ment njihove djelatnosti – tiskanje misala. Missale Romanum (Venezia, 1485./1486.) jedi-na je poznata Palta{i}eva glazbena publikacija, dok je Dobri}evi} tiskao tri glazbene knji-ge, dvije inkunabule i jednu cinquecentinu: Missale Ordinis Carmelitanum (Brescia,1490.), Missale Cabilonense (Lyon, 1500.) i Missale Bellicence (Lyon, 1503.). Zna~enjePalta{i}eve i Dobri}evi}evih glazbenih tiskovina istraùje se u kontekstu najranijega eu-ropskoga glazbenog tiskarstva i isti~e njihova vrijednost za hrvatsku renesansnu glazbu.Donosi se popis sa~uvanih glazbenih inkunabula u Hrvatskoj.

Klju~ne rije~i: glazbeno tiskarstvo, inkunabule, renesansa, Hrvatska, Andrija Pal-ta{i}, Dobri} Dobri}evi}

Summary

Andrija Palta{i} (b. around 1450, Kotor �Croatia� – d. around 1500, Venice �Italy�)and Dobri} Dobri}evi} (Boninus de Boninis, B. Raguseus) (b. 1457, Lastovo �Croatia� –d. 1528, Treviso �Italy�) are the oldest Croatian typographers who earned their reputationoutside Croatia. This paper presents the less familiar segment of their printing activities –the printing of missals. Missale Romanum (Venice, 1485/1486) is the only known music


© VBH 2005.

publication by Palta{i}, while Dobri}evi} printed three music books, two incunabula andone cinquecentina: Missale Ordinis Carmelitanum (Brescia, 1490), Missale Cabilonense(Lyon, 1500) and Missale Bellicence (Lyon, 1503). The true value of Palta{i}’s and Do-bri}evi}’s music publications is discussed within the context of the earliest European mu-sic publications, emphasizing their impact on Croatian Renaissance music. The articlealso offers a list of preserved music incunabula in Croatia.

Keywords: music typography, incunabula, the Renaissance, Croatia, Andrija Pal-ta{i}, Dobri} Dobri}evi}

Polazi{ta: kontekstAndrija Palta{i} (Kotor, oko 1450. – Venecija, oko 1500.) i Dobri} Dobri}evi}

(Boninus de Boninis, B. Raguseus) (Lastovo, 1457. – Treviso, 1528.) najstariji suhrvatski tiskari koji su ugled stekli izvan domovine. Manje je poznato da su Palta{i}i Dobri}evi} dali skromni doprinos glazbenom tiskarstvu. Missale Romanum (Ve-nezia, 1485./1486.) jedina je poznata Palta{i}eva glazbena publikacija, dok je Do-bri}evi} tiskao tri glazbene knjige, dvije inkunabule i jednu cinquecentinu: MissaleOrdinis Carmelitanum (Brescia, 1490.), Missale Cabilonense (Lyon, 1500.) i Mis-sale Bellicence (Lyon, 1503.). Tim tiskanim misalima nisu dosad bile posve}ene za-sebne studije.1 Zna~enje Palta{i}eve i Dobri}evi}evih glazbenih tiskovina bit }e ja-snije pruìmo li pogled na po~etke europskoga glazbenog tiskarstva.

Najstarije hrvatsko glazbeno tiskarstvo uop}e je slabo istraèno. Va`nost ti-skarstva nisu u punoj mjeri prepoznali hrvatski muzikolozi, pa ne ~udi da su nekebitne ~injenice ostale slabo poznate i stru~njacima za povijest hrvatske knjige. Sva-ka rasprava o najstarijemu hrvatskome glazbenom tiskarstvu ima upori{ta u studija-ma [ime Juri}a, znalca hrvatske knjige, kojemu posve}ujem ovaj neveliki rad.2

51

E. STIPÊVI]: PALTA[I], DOBRI]EVI]: BILJE[KE UZ NAJSTARIJE HRVATSKO ...

1 O Palta{i}evu misalu, ali samo s obzirom na minijature, pisao je Donati, Lamberto. Sull’uni-co libro illustrato di Andrea Paltassichis da Cattaro : Missale Romanum M.CCCC.LXXXC.iij.idusFebruarij. // Archivio storico per la Dalmazia 9(1934), XVII/12, 210-231. O Dobri}evi}u usp.: Do-nati, Lamberto. Bonino de Boninis stampatore. // Archivio storico per la Dalmazia 2(1927), III/14,58-64; Donati, Lamberto. Alcuni libri sconosciuti di Bonino de Boninis da Ragusa. // Archivio stori-co per la Dalmazia 6(1931), XII/67, 315-326; 7(1932), XIII/75, 138-143. Vidjeti i: Juri}, [ime. Odjelovanju Dobri} Dobri~evi}a u Padovi. // Dubrovnik 12(1969), 121-126; Juri}, [ime. Iz muzejahrvatske knjige. Zagreb : Matica hrvatska, 2000. Str. 50-59; Pelc, Milan. Ilustracije u tiskopisimaDobri}a Dobri}evi}a (Boninus de Boninis). // Radovi Instituta za povijest umjetnosti 24(2000),135-154. Precizne opise Palta{i}eva i Dobri}evi}evih misala vidjeti u temeljnoj knjizi: Duggan,Mary Kay. Italian music incunabula : printers and type. Berkley ; Los Angeles ; Oxford : Universityof California Press, 1992. Od starije muzikolo{ke literature, jo{ je uvijek nezaobilazna knjiga: Me-yer-Baer, Kathi. Liturgical music incunabla. London : The Bibliographical Society, 1962.

2 Od brojnih Juri}evih studija o inkunabulistici na ovome mjestu navodim samo posljednju,popra}enu temeljnom literaturom: Juri}, [ime. Hrvatske inkunabule. // Hrvatska i Europa – kultura,znanost i umjetnost : svezak II : srednji vijek i renesansa (XIII-XVI. stolje}e) / ur. Eduard Hercigo-nja. Zagreb : [kolska knjiga, 2000 Str. 495-524. Dragocjeni su i popisi inkunabula, {to ih je Juri} ob-javljivao u suradnji s F. [anjekom i V. Frkinom: Juri}, [ime. Katalozi inkunabula crkvenih ustanovau Hrvatskoj : I : Zbirka inkunabula Metropolitanske knji`nice u Zagrebu. // Croatica Christiana pe-riodica 8, 13(1984), 154-215; Juri}, [ime; Franjo [anjek. Katalozi inkunabula crkvenih ustanova u

Po~etak tiskarstva jedan je od najva`nijih doga|aja u podru~ju komunikacijeod pronalaska pisma. Nedugo nakon {to je Johann Gutenberg 1455. u Mainzudovr{io tiskanje Biblije, u ju`noj se Njema~koj 1472. pojavljuje Costance Gra-dual, prva tiskana knjiga s notama. Taj tiskani ju`nonjema~ki Gradual potaknuoje posve nov na~in funkcioniranja crkvene glazbe na europskom tlu.3

Do kraja 15. stolje}a tiskano je oko 270 glazbenih inkunabula. To su, uglav-nom, bile liturgijske knjige, uz tek nekoliko teoretskih traktata. Vi{e je razlogaza{to su po~eci glazbenog tiskarstva bili tako sna`no vezani uz crkvene ustanove.S jedne strane, tiskari su u crkvenim velikodostojnicima u prvo vrijeme najlak{enalazili siguran izvor prihoda, pouzdane financijere. S druge strane, repertoar ko-jega su se tiskari prihva}ali u pravilu su bili stari koralni napjevi, jednoglasne me-lodije kakve su se jo{ od srednjeg vijeka bez ve}ih izmjena prepisivale i cirkulira-le u raznim rukopisnim kantualima. I doista, crkvene su glazbene inkunabule iz-gledom i sadràjem vrlo srodne starijim rukopisima. Svi ti misali, antifonari, pro-cesionali i drugi liturgijski priru~nici ~ine jedinstven korpus renesansnih koralnihnapjeva. Tako su tiskari glazbenih inkunabula bili najmanje izloèni riziku: imalisu osiguranu financijsku pomo}, repertoar je bio uglavnom dobro poznat i usta-ljen, a nije neva`no bilo niti to {to je koralne napjeve razmjerno jednostavno tiska-ti. Ipak se ve} od najranijih tiskovina o~ekivalo da pruàju ne samo jasniju i po-bolj{anu ina~icu starijih rukopisa, nego da budu i kritika te rukopisne predaje.Glazbeno tiskarstvo na europskom je tlu pogodovalo izo{trenoj filolo{koj kriticinotnog teksta.

Do kritike notnoga teksta u punoj mjeri dolazi tek po~etkom 16. stolje}a, po-javom prvih tiskovina polifone glazbe. Tiskovinom Harmonice musices Odecha-ton A (Venezia : Ottaviano Petrucci, 1501.) zapo~inje razdoblje nakladni{tva poli-fone glazbe, tiskarske aktivnosti koja je bitno utjecala na glazbenu praksu, teorijui skladateljske postupke krajem 15. i po~etkom 16. stolje}a.4 Nakon Petruccijeva

52


Hrvatskoj : II : Zbirka inkunabula dominikanskih knji`nica u Hrvatskoj. // Croatica Christiana pe-riodica 9, 15(1985), 123-199; Juri}, [ime; Vatroslav Frkin. Katalozi inkunabula crkvenih ustanova uHrvatskoj : III : Zbirka inkunabula u knji`nicama Hrvatske franjeva~ke provincije sv. ]irila i Meto-da. // Croatica Christiana periodica 11, 20(1987), 130-172; Juri}, [ime; Vatroslav Frkin. Katalozi in-kunabula crkvenih ustanova u Hrvatskoj : IV : Zbirka inkunabula u knji`nicama Franjeva~ke pro-vincije sv. Jeronima : dio 1-2. // Croatica Christiana periodica 14, 26(1990), 121-204; 15, 27(1991),182-261. Od starije literature, jo{ je uvijek temeljni priru~nik: Badali}, Josip. Inkunabule u Hrvat-skoj. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1952.

3 Op}enito o glazbenom tiskarstvu usp.: leksikon Music printing and publishing / ed. by D. W.Krumel, Stanley Sadie. New York ; London : Norton, 1990. (The Norton / Grove Handbooks in Music)

4 Za pretisak usp.: Harmonice musices Odechaton A, Venezia 1501 / ed. by Iain Fenlon. Bolo-gna : Arnaldo Forni editore, 2003. Usp. i: Blackburn, Bonnie J. Composition, printing and perfor-mance : studies in renaissance music. Aldershot �etc� : Ashgate, 2000. U bilje{ci, naknadno uvr{te-noj u ovu zbirku studija (op. cit., Addenda et corrigenda,, str. 2/V), autorica iznosi pretpostavku dabi Bartolomeo Budrio mogao biti Bartholomaeus Iustinopolitanus. Ta je pretpostavka to~na. Doistaje Kopranin Bartol Pelu{i}, venecijanski tiskar slovenskoga podrijetla, bio angaìran oko izdavanja

polifonog prvotiska, u Italiji i u drugim europskim zemljama vrlo je brzo do{lo dopravog procvata glazbenog tiskarstva. Dva su tiskara rodom iz Istre u tim prvimdesetlje}ima renesansnih tiskovina polifone glazbe ostavili znatan trag svojomdjelatno{}u. Motovunjanin Andrea Antico (oko 1480. – nakon 1539.) i Buze}aninJacques Moderne (oko 1495. – oko 1562.) razvili su razgranatu tiskarsku djelat-nost, prvi u Veneciji i Rimu, drugi u Lyonu. Valja istaknuti da su me|u svim stari-jim tiskarima, podrijetlom iz hrvatskih krajeva, upravo Antico i Moderne u svojedoba nedvojbeno bili najve}e reputacije. Niti jedan hrvatski tiskar iz 16. stolje}anije na svom polju djelatnosti ostvario tako zna~ajne rezultate, kao {to je to uspje-lo istarskim tiskarima muzikalija.5

Glazbene inkunabule

Palta{i}eva i Dobri}evi}eve tiskovine sve su, osim Missale Bellicence iz1503., inkunabule. Ve} pogled na glazbene inkunabule, sa~uvane u Hrvatskoj,pruà sliku kakvome glazbenom repertoaru pripadaju Palta{i}ev i Dobri}evi}evimisali. U popisima inkunabula, pohranjenih u Hrvatskoj, evidentirano je nekolikomuzikalija. Taj glazbeni korpus, me|utim, nije dosad bio posebno izdvojen iprou~en. Posebnu te{ko}u predstavljaju stariji opisi inkunabula, u kojima nije uvi-jek bilo navedeno posjeduju li odre|eni liturgijski priru~nici note ili ne. Ti stariji,neprecizni opisi tiskovina vjerojatnim su razlogom {to glazbena inkunabulistikanije privukla pozornost doma}e stru~ne javnosti.6

Na ovome mjestu donosim kronolo{ki popis sa~uvanih i evidentiranih glaz-benih inkunabula u Hrvatskoj, bez preciznijih opisa svake pojedine tiskovine. Upopisu su navedeni nazivi knji`nica i signature, kao i sigle stru~ne literature. Od

53


prve tiskovine renesansne polifonije. Pelu{i}eva je najpoznatija tiskovina gr~ko izdanje Ezopovihdjela Fabulae, {to su ga 1497./1498., u suradnji s njime, objavili Gabriel Bracius Brasichellensis(Gabrijel Bra~anin), Ioanes Bissolus i Benedictus Magnus Carpensium (usp.: Dolar, Jaro; JernejPelu{i}. Enciklopedija Slovenije. Ljubljana : Mladinska knjiga, 1984. Sv. 8, str. 298). îni mi se daslovenski muzikolozi i povjesni~ari knjige nisu svjesni Pelu{i}eva udjela u izdanju Odechaton A.

5 O Anticu i Modernu postoji ogromna me|unarodna muzikolo{ka literatura, a iz suvremenihizdanja njihovih notnih edicija izvodi se standardni repertoar talijanske i francuske renesansne glaz-be. Usp.: Stip~evi}, Ennio. Glazba iz arhiva : studije i zapisi o staroj hrvatskoj glazbi. Zagreb : Mati-ca hrvatska, 1997. Str. 7-26 (poglavlje Po~eci europskoga glazbenog tiskarstva i hrvatski humani-zam, te tamo navedenu literaturu). O glazbenim cinquecentinama, srodnima sadràjem Palta{i}evoji Dobri}evi}evim glazbenim tiskovinama usp.: Pruett, Lilian P. Liturgijske inkunabule i kasnija iz-danja L. A. Giunte u Franjeva~kom samostanu u Kotoru. // Zvuk 3(1978), 40-44.

6 Jedina muzikolo{ka studija gdje se ukratko raspravlja o hrvatskim glazbenim inkunabulama,naàlost, vrlo je manjkava. Autor poznaje samo dvije glazbene inkunabule iz dubrova~koga Domi-nikanskog samostana, Boecijev traktat De institutione musica i Gaffurijev Practica musicae. Budu}ida Boecijev traktat ne sadrì notne zapise, niti je glazbena inkunabula u uèm smislu, u na{em mupopisu ne pridajemo zaseban broj. Usp.: Tuksar, Stanislav. Imprimés musicaux européens anciens etrares dans les archives croates : Les Croates et la civilisation du livre. Paris : Presses de l’Universitéde Paris-Sorbonne, 1986. Str. 67-74.

literature navodim samo Badali}ev popis te popise Juri}a i suradnika, uz koje pri-laèm tek jednu me|unarodnu referencu, najrecentniji popis Dugganove:

1.Missale RomanumVenetiis : Johannes Baptista de Sessa Mediolanensis, 1490., 8, rom.Dubrovnik – Samostan Male bra}e, Ink. B-5Bad. 764; Juri}-Frkin IV/1, str. 186-187Duggan, str. 237

2.Processionarium ordinis Fratrum praedicatorumVenetiis : Johannes Emericus de Spira pro Luca Antonio de Giunta, VII id. oct. (9.X.) 1494., 8º, got.Dubrovnik – Dominikanski samostan, 35-1-4+; 35-1-5, adl. 2; Starigrad – Domi-nikanski samostan, Ink. 2+Bad. 924; Juri}-[anjek, str. 168, 194Duggan, str. 265-266

3.Missale Dominicanum seu Ordinis Praedicatorum.Venetiis : Andreas de Torresanis de Asula, 30. XII. 1496., 2º, got.Dubrovnik – Dominikanski samostan, 35-VI-13Bad. 763; Juri}-[anjek, str. 159Duggan, str. 260-261

4.Boethius, Anicius Manlius Torquatus Severinus. Opera. P. I-III.Venetiis : Johannes et Gregorius de Gregoriis, de Forlivio, II/8. VII. 1499., 2º, got.Privez: Gaffurio, Franchino. Practica musicae utriusque cantus. Brixiae : AngelusBritannicus, 1502.Dubrovnik – Dominikanski samostan, 35-V-6; Bad. 221 (463); Juri}-[anjek, str.139Sinj – Franjeva~ki samostan, Ink. 121 (3); Juri}-[anjek, str. 148

5.Graduale Romanum. Correctum per fratrem Franciscum de Brugis. P. II-III.Venetiis : Johannes Emericus de Spira pro Luca Antonio Giunta, P. II./XIX Kal.Feb (14. I.) 1499.; P. III/Kal. Mart. (1. III.) 1500., 2º, got.Dubrovnik – Samostan Male bra}e, A-113; Bad. 480; Juri}-Frkin IV/1, str. 176Hvar – Samostan Gospa od Milosti, RI-2º-26; Juri}-Frkin IV/2, str. 190-191Trsat – Franjeva~ki samostan; Juri}-Frkin III, str. 154Duggan, str. 207-208.

54


6. (?)Antiphonarium Romanum (Franciscus de Brugis, ed.).Venetiis : Johannes Emericus de Spira pro Luca Antonio Junta, �cca.1499./1500.�), 2º, got., cum notisBad. ØTrsteno – Franjeva~ki samostan, R I-2º-13; Juri}-Frkin III, str. 152Duggan, str. 2017

Makar zbog stupnja istraènosti hrvatskih knji`nih fondova zacijelo nepot-pun, ovaj je popis znakovit. Gotovo svih pet, sa sigurno{}u potvr|enih inkunabu-la, od kojih su neke sa~uvane u vi{e primjeraka, potje~u iz venecijanskih tiskara,iz grada koji je i ina~e u 15. i 16. stolje}u najvi{e knjigama opskrbljivao hrvatskotrì{te. Uo~ljiva je prete`nost crkvenih liturgijskih priru~nika, dok su Boecije iGaffurio jedini sa~uvani primjerci glazbene teorije. Ve}ina glazbenih inkunabulapotje~e iz velikih dubrova~kih samostanskih knji`nica Male bra}e i dominikana-ca, {to ne ~udi znamo li da je Dubrovnik bio najzna~ajnije sredi{e renesansneglazbe u Hrvatskoj. Dakako da je do potrebe za nabavkom tiskovina dolazilo usredinama u kojima su ve} otprije postojali samostanski ili kaptolski skriptoriji. Udubrova~kim su se skriptorijima proizvodili glazbeni liturgijski priru~nici jo{ odsrednjega vijeka,8 kao uostalom u Splitu, gdje se u Samostanu sv. Frane na obali~uva na{a najve}a zbirka glazbenih tiskovina 16. stolje}a.9

Crkva je u Hrvatskoj bila prvi i najzna~ajniji financijer glazbenih tiskovina nesamo u 15., nego i tijekom 16. stolje}a. U vrijeme zagreba~kog biskupa Luke tiska-ne su dvije knjige va`ne za Zagreba~ku biskupiju, Breviarium secundum usumecclesiae Zagrabiensis … (Venezia : Giunta, 1505.) i Misale secundum chorum emrubricam almi episcopatus Zagrabiensis ecclesiae (Venezia : Peter Liechtenstein,1511.). Sam misal odobrio je koncil na dijecezanskoj sinodi, a u zaglavlju je istak-nuto da je do te rasko{ne i iluminacijama ure{ene tiskovine do{lo zaslugom “odli-~nog muà Ivana Müera, gra|anina Zagreba~kog, koji je ro|en Nijemac iz Koppf-steina, od oca Jurja Müera Schota, tako|er sugra|anina dok je bio ìv.”10 Zagre-ba~ki tiskani misal nastavlja se na tradiciju starijih zagreba~kih misala i jo{ sred-njovjekovnoga zagreba~kog obreda. Ina~e, tiskani Graduale iz 1527. venecijansko-ga majstora Petera Liechtensteina, sa~uvan je u zadarskom Samostanu sv. Marije.11

55


7 Duggan, Mary Kay. Nav. dj. Autorica prenosi sumnju da je rije~ o inkunabuli i mi{ljenja je datiskovinu valja datirati u 1503./1504.

8 Usp.: Demovi}, Miho. Glazba i glazbenici u Dubrova~koj republici od po~etka XI. do polovi-ne XVII. stolje}a. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1981.

9 Usp.: Stip~evi}, Ennio. Nav. dj., str. 39-55 (poglavlje Najstarija glazbena ba{tina Knji`nicesamostana sv. Frane u Splitu).

10 Usp.: Dobroni}, Lelja. Renesansa u Zagrebu. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 1994.Str. 64-65.

11 Usp.: Gali}, Pavao; Bosiljka Hercig. Katalog knjiga tiskanih u XVI. stolje}u : Historijski arhivu Zadru, Samostan sv. Marije u Zadru, Samostan sv. Mihovila u Zadru, Stolni kaptol zadarski, Samo-stan sv. Pavla na [kolji}u kod Preka. Zadar : Historijski arhiv ; Stolni kaptol zadarski, 1989. Str. 27.

Zaklju~ak: Palta{i} i Dobri}evi}Tiskovine Palta{i}eve i Dobri}evi}eve u trendu su glazbenih inkunabula. To

su knjige namijenjene bogoslu`ju, misali koji ve} svojim vanjskim izgledom, aosobito sadràjem, podsje}aju na starije srodne rukopisne kodekse. Palta{i}evMissale Romanum pripada najstarijem sloju tiskanih rimskih misala, koji pak nisupobolj{ane ina~ice zate~enih rukopisa. Misal je vrhunsko tiskarsko djelo, predi-vna muzikalija, bri`no ure|enih proporcija. Razmjerno velik broj crtovlja, naj-~e{}e devet crtovlja po redu nanizanih od po ~etiri crte, jasno upu}uje na rukopi-snu tradiciju. Na rukopisnu tradiciju podsje}aju i bogate minijature.12

Dobri}evi}evi misali skromnije su tiskarske kvalitete. Ve} njegova najranijaglazbena tiskovina, Missale Ordinis Carmelitanum iz 1490., daje naslutiti da Do-bri}evi} nije za ovu prigodu u svojoj oficini angaìrao profesionalnog suradnikaglazbenika. Mjestimice neravno crtovlje i ponegdje nakrivljene taktne crte, te neposve proporcionalne koralne note, odaju ili neprimjerenu brzinu u izradi ili paknedovoljno glazbenoga znanja.13 Kasniji tiskarski curriculum potvr|uje velikuumje{nost Dobri}evi}evu u likovnu izgledu knjiga koje je objavljivao. Tiskanjeglazbom opremljenih misala ~ini se da je u Dobri}evi}evu tiskarskom radu biousputan posao, posao koji je dodu{e imao osiguranu financijsku podr{ku iz crkve-nih krugova i osiguranu distribuciju, no koji po svoj prilici nije pruào dovoljnoizazova. Dobri}evi}evi misali iz lyonskoga razdoblja, Missale Cabilonense iz1500. i Missale Bellicence iz 1503., bili su namijenjeni uskim redovni~kim zajed-nicama i u glazbenome ìvotu francuske renesanse ostali su suvremenicima prak-ti~ki nepoznati. U Lyonu su pravi inovacijski prodor na trì{tu muzikalija ozna~ilepublikacije polifone glazbe, zbirke moteta, misa i svjetovnih chansona, tiskovinekakve je jedan nara{taj nakon Dobri}evi}a u tom gradu objavljivao Jacques Mo-derne.14

Zaklju~imo li ovo kratko razmatranje o Palta{i}evu i Dobri}evi}evu glazbe-nom nakladni{tvu, valja priznati da ono nije istaknuto niti na kvantitativnoj niti nakvalitativnoj razini. îni se da je tiskanje muzikalija Palta{i}u i Dobri}evi}u biouzgredan anga`man. Oboje su ugled stekli svojim drugim publikacijama. No,usprkos razmjerno marginalnom zna~enju Palta{i}evog i Dobri}evi}evih notira-nih misala, zna~enje tih tiskovina ne bi trebalo previdjeti: Palta{i}ev Missale Ro-manum te Dobri}evi}evi Missale Ordinis Carmelitanum, Missale Cabilonense iMissale Bellicence na samom su po~etku hrvatskoga glazbenog tiskarstva.

56


12 Usp.: Duggan, Mary Kay. Nav. dj., str. 232. Vidjeti i: Duggan, Mary Kay. Music in the fifte-enth-century printed missal : the dissemination of music. // Studies in the history of music printing /ed. by Hans Lenneberg. Lausanne : Gordon and Brane, 1994. Str. 1-20.

13 Isto, str. 171-172.14 Usp.: Dobbins, Frank. Music in renaissance Lyons. Oxford : Clarendon Press, 1992.

LITERATURA

Badali}, Josip. Inkunabule u Hrvatskoj. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i um-jetnosti, 1952.

Blackburn, Bonnie J. Composition, printing and performance : studies in renaissance mu-sic. Aldershot �etc.� : Ashgate, 2000.

Demovi}, Miho. Glazba i glazbenici u Dubrova~koj republici od po~etka XI. do polovineXVII. stolje}a. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1981.

Dobroni}, Lelja. Renesansa u Zagrebu. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 1994.

Donati, Lamberto. Alcuni libri sconosciuti di Bonino de Boninis da Ragusa. // Archiviostorico per la Dalmazia 6(1931), XII/67, 315-326; 7(1932), XIII/75, 138-143.

Donati, Lamberto. Bonino de Boninis stampatore. // Archivio storico per la Dalmazia2(1927), III/14, 58-64.

Donati, Lamberto. Sull’unico libro illustrato di Andrea Paltassichis da Cattaro : MissaleRomanum M.CCCC.LXXXC.iij.idus Februarij. // Archivio storico per la Dalmazia9(1934), XVII/12, 210-231.

Dobbins, Frank. Music in renaissance Lyons. Oxford : Clarendon Press, 1992.

Dolar, Jaro; Jernej Pelu{i}. Enciklopedija Slovenije. Ljubljana : Mladinska knjiga, 1984.Sv. 8.

Duggan, Mary Kay. Italian music incunabula : printers and type. Berkley ; Los Angeles ;Oxford : University of California Press, 1992.

Duggan, Mary Kay. Music in the fifteenth-century printed missal : the dissemination ofmusic. // Studies in the history of music printing / ed. by Hans Lenneberg. Lausanne : Gor-don and Brane, 1994. Str. 1-20.

Gali}, Pavao; Bosiljka Hercig. Katalog knjiga tiskanih u XVI. stolje}u : Historijski arhiv uZadru, Samostan sv. Marije u Zadru, Samostan sv. Mihovila u Zadru, Stolni kaptol zadar-ski, Samostan sv. Pavla na [kolji}u kod Preka. Zadar : Historijski arhiv ; Stolni kaptol za-darski, 1989.

Harmonice musices Odechaton A, Venezia 1501 / ed. by Iain Fenlon. Bologna : ArnaldoForni editore, 2003.

Juri}, [ime. Hrvatske inkunabule. // Hrvatska i Europa – kultura, znanost i umjetnost :svezak II : srednji vijek i renesansa (XIII-XVI. stolje}e) / ur. Eduard Hercigonja. Zagreb :[kolska knjiga, 2000. Str. 495-524.

Juri}, [ime. Iz muzeja hrvatske knjige. Zagreb : Matica hrvatska, 2000.

Juri}, [ime. Katalozi inkunabula crkvenih ustanova u Hrvatskoj : I : Zbirka inkunabula Me-tropolitanske knji`nice u Zagrebu. // Croatica Christiana periodica 8, 13(1984), 154-215.

Juri}, [ime; Franjo [anjek. Katalozi inkunabula crkvenih ustanova u Hrvatskoj : II : Zbir-ka inkunabula dominikanskih knji`nica u Hrvatskoj. // Croatica Christiana periodica 9,15(1985), 123-199.

57


Juri}, [ime; Vatroslav Frkin. Katalozi inkunabula crkvenih ustanova u Hrvatskoj : III :Zbirka inkunabula u knji`nicama Hrvatske franjeva~ke provincije sv. ]irila i Metoda. //Croatica Christiana periodica 11, 20(1987), 130-172.

Juri}, [ime; Vatroslav Frkin. Katalozi inkunabula crkvenih ustanova u Hrvatskoj : IV :Zbirka inkunabula u knji`nicama Franjeva~ke provincije sv. Jeronima : dio 1-2. // Croati-ca Christiana periodica 14, 26(1990), 121-204; 15, 27(1991), 182-261.

Juri}, [ime. O djelovanju Dobri} Dobri~evi}a u Padovi. // Dubrovnik 12(1969), 121-126.

Meyer-Baer, Kathi. Liturgical Music Incunabla. London : The Bibliographical Society,1962.

Music printing and publishing / ed. by D. W. Krumel, Stanley Sadie. New York ; London :Norton, 1990. (The Norton / Grove Handbooks in Music)


Pruett, Lilian P. Liturgijske inkunabule i kasnija izdanja L. A. Giunte u Franjeva~kom sa-mostanu u Kotoru. // Zvuk 3(1978), 40-44.

Stip~evi}, Ennio. Glazba iz arhiva : studije i zapisi o staroj hrvatskoj glazbi. Zagreb : Mati-ca hrvatska, 1997.

Tuksar, Stanislav. Imprimés musicaux européens anciens et rares dans les archives croates: Les Croates et la civilisation du livre. Paris : Presses de l’Université de Paris-Sorbonne,1986.

58


EX LIBRIS BAJAMONTI

U SVEUÎLI[NOJ KNJI@NICI U SPLITU

EX LIBRIS BAJAMONTI AT THE UNIVERSITY LIBRARY OF SPLIT

Mihaela Kova~i}Sveu~ili{na knji`nica u Splitumihaelaºsvkst.hr

UDK / UDC 097:027.1 Bajamonti(497.5Split)"17"Pregledni rad / ReviewPrimljeno / Received: 18. 3. 2005.

Saètak

Splitska obitelj Bajamonti posjedovala je bogatu knji`nicu nastalu tijekom 18. sto-lje}a. Prve podatke o njoj donosi Julije Bajamonti pi{u}i o njezinom stradanju u poàru1787. godine. Do sada smo znali za nekoliko naslova iz ove knji`nice sa~uvanih u fonduKnji`nice Arheolo{kog muzeja u Splitu. Pri obradi zbirke Rara u Sveu~ili{noj knji`nici uSplitu, zamije}ena su trideset dva naslova, u pedeset jednom svesku, s rukopisnim eksli-brisima Ivana Dominika i Jerolima Bajamontija te samo Bajamonti. U njima su zastuplje-ne teme od gramatike, filozofije, knjièvnosti klasi~ne i talijanske, teologije, prirodnihznanosti, a najvi{e iz podru~ja prava – crkvenog i gra|anskog. Osobito su brojna djela nje-ma~kih i talijanskih autora smjera prirodnog prava. Izvornici su pisani na talijanskom i la-tinskom, a zastupljeni su i prijevodi djela s francuskog i latinskog na talijanski jezik. Ti-skana su u Italiji, Njema~koj, [vicarskoj i Francuskoj, u vremenskom rasponu od dvijecinquecentine, dvije seicentine, dvadeset pet settecentina i tek jedna iz prve polovice 19.stolje}a. Sedam djela Bajamontijevi su dobili od splitskog kanonika Mate Bogeti}a, dok jepet, iz obiteljske knji`nice, pre{lo u Gabinetto di lettura, a potom s ostalima, u Sveu~ili{nuknji`nicu u Splitu.

Klju~ne rije~i: knji`nice – povijest; knji`nice – obiteljske; Bajamonti, Ivan Dominik;Bajamonti, Julije; Bajamonti, Jerolim; Bajamonti, Antonio

Summary

The Bajamonti Family has been mentioned for the first time in Split Registry Booksat the beginning of the 18th century as owners of a very rich library collection. The firstdata about the library had been recorded by Julio Bajamonti, registering that the big fire of1787 had seriously damaged the collection. Until recently, the public has only been acqua-


© VBH 2005.

inted with a few titles preserved by the Split Archeological Museum Library. Recent rese-arch of the Rara Collection in the University Library of Split resulted in the discovery ofthirty-two titles collected in fifty-one volumes and in fact bearing the exlibris signatures ofIvan Dominik and Jerolim Bajamonti, or in some cases signed just Bajamonti. The titlescover the topics ranging from grammar, philosophy, classical and Italian literature, theo-logy, natural sciences, as well as a vast collection of legal books – primarily focusing onthe Church and Civil Law. There are also numerous works by German and Italian authorsfrom the field of natural law. The originals had been written in Italian and Latin, althoughthe collection also includes translations from French and Latin into Italian. The books hadbeen printed in Italy, Germany, Switzerland and France, and are dating from the 16th cen-tury (two titles), the 17th century (two titles), the 18th century (25 titles), and only one da-ting from the first half of the 19th century. Seven works from the Bajamonti collection hadbeen a gift from the Split ecclesiaste Mate Bogeti}, while five titles from the family collec-tion had been passed down to the Gabinetto di lettura collection, to be returned later alongwith the other titles to the University Library of Split.

Keywords: libraries – history; libraries – family; Bajamonti, Ivan Dominik; Baja-monti, Julije; Bajamonti, Jerolim; Bajamonti, Antonio

1 Pogled u literaturu i metodologijaBogata povijest privatnih i obiteljskih knji`nica Splita seè do njegovih za~e-

taka, u 4. stolje}e. Gradila se vi{e na osnovi arhivskih podataka i inventarnih popi-sa negoli na sa~uvanim materijalnim ostacima, rukopisnim ili tiskanim. Posebnoje broj privatnih knji`nica u gradu Splitu porastao u doba settecenta, kada se {ire-njem ideja prosvjetiteljstva tiska sve vi{e knjiga. Jedna od njih bila je i knji`nicaobitelji Bajamonti. Julije Bajamonti, jedan od najistaknutijih ~lanova obitelji, usvojim pak rukopisnim djelima navodi knji`nice u kojima je vidio pojedina djela,ali nikada ne i vlastitu.1 Spominje je prvi put tek u svom djelu Memorie della cittàdi Spalatro in Dalmazia,2 àle}i za nekim knjigama i rukopisima, koje pripisujevlasni{tvu Marka Maruli}a, a izgorjeli su u poàru obiteljske ku}e 1787. godine.

Mnogi znanstvenici bavili su se djelovanjem Julija Bajamontija i u svojim ra-dovima iznose opre~ne stavove o postojanju i sa~uvanosti njegove knji`nice.Vrsni poznavatelj povijesti splitskog knji`ni~arstva Hrvoje Morovi}3 i DanicaBoì}-Buàn~i}4 smatraju kako je Julije Bajamonti, kao odu{evljeni bibliofil, za-sigurno imao svoju knji`nicu. Morovi} konstatira kako je najve}i broj tih knjigadospio u Knji`nicu Arheolo{kog muzeja u Splitu s njegovom rukopisnom ostav-{tinom {to voditelj Muzejske knji`nice Arsen Duplan~i} opovrgava dono{enjem

60


1 Arhiv Julija Bajamontija. AMS, III/5a, 5b, 5c.2 Bajamonti, Julije. Zapisi o gradu Splitu / izbor, prijevod i komentar Du{ko Ke~kemet. Split :

Nakladni zavod “Marko Maruli}”, 1975., str. 139. (Biblioteka MM. Edicija Svjedo~anstva ; 2)3 Morovi}, Hrvoje. Povijest biblioteka u gradu Splitu : dio I. Zagreb : Dru{tvo bibliotekara

Hrvatske, 1971. Str. 156.4 Boì}-Buàn~i}, Danica. Privatni i dru{tveni ìvot Splita u osamnaestom stolje}u. Zagreb :

[kolska knjiga, 1982. Str. 149.

podatka o samo dvije knjige koje pripisuje vlasni{tvu Julija Bajamontija.5 Du{koKe~kemet6 smatra kako je Julijeva knji`nica sasvim izgorjela u poàru obiteljskeku}e 1787. i jedino {to je od nje preostalo manji je broj djela, do danas jo{ neiden-tificiranih, koja je Julije po povratku iz lije~ni~ke slu`be na Hvaru donio u Split.Ivan Mil~eti},7 pak, na osnovi bogate korespondencije i osobnih biljeàka JulijaBajamontija, smatra da je podatke za svoj rad vi{e crpio iz posu|ene gra|e nego liiz vlastite knji`nice.

Neke od ovih nedoumica poku{at }emo pojasniti uvidom u knjige Bajamontije-vih sa~uvane u zbirci Rara Sveu~ili{ne knji`nice u Splitu (dalje SKS). Naime, priobradi te zbirke, zamijetili smo da odre|eni broj djela nosi rukopisne ekslibrise ~la-nova obitelji Julija Bajamontija, najvi{e oca Ivana Dominika i brata Jerolima. To jenametnulo pretpostavku kako je ipak sa~uvan dio obiteljske knji`nice, koju je odnajranije mladosti koristio i iz nje crpio prve spoznaje Julije Bajamonti, a o kojojkao cjelini do sada u literaturi nema spomena. Kako inventarne knjige zbirke Rarabiljeè samo pojedine jedinice knji`ne gra|e, a ne i njihovo porijeklo kao ni datumnabave, da bismo potvrdili gornju pretpostavku, pri{li smo pojedina~nom pregleda-vanju ukupnog fonda traè}i rukopisne ekslibrise ~lanova obitelji Bajamonti. Kaokona~an rezultat, registrirana su 32 naslova u 51 sa~uvanom svesku ~ije rukopisneekslibrise pripisujemo Bajamontijevima. Od ta trideset dva naslova, najve}i je brojonih tiskanih u Italiji (Venecija, Padova, Verona, Brescia, Torino), ali i Njema~koj(Frankfurt, Leipzig), [vicarskoj (Coligny, Genève) i Francuskoj (Lyon). Dvadesetdvije knjige objavljene su na latinskom jeziku, osam na talijanskom jeziku, a dvijesu prijevodi s latinskog i francuskog na talijanski jezik. Tiskane su u vremenskomrasponu od 16. stolje}a do prve polovice 19. stolje}a (dvije cinquecentine; ~etiri sei-centine; dvadeset pet settecentina i jedna iz 1802.). Me|u njima tri su tiskane, daklenabavljene, nakon poàra 1787. godine. Pretpostavke da u poàru nije stradala cije-la knji`nica potkrepljuje i brojna sa~uvana Julijeva rukopisna ostav{tina datiranaznatno prije 1787. godine, a koja se vjerojatno ~uvala uz knji`nicu.

U tekstu koji slijedi pruìt }e se uvid u povijesne i dru{tvene okolnosti koje sudovele do nastanka i nestanka obiteljske knji`nice Bajamontijevih te, na osnovisa~uvane knji`ne gra|e, opisati na~ini nabave i njezin sadràj.

61

M. KOVAÎ]: EX LIBRIS BAJAMONTI U SVEUÎLI[NOJ KNJI@NICI U SPLITU

5 Duplan~i}, Arsen. Ostav{tina Julija Bajamontija u Arheolo{kome muzeju u Splitu i prilozi zanjegov ìvotopis. // Splitski polihistor Julije Bajamonti : zbornik radova sa znanstvenog skupaodrànog 30. listopada 1994. godine u Splitu. Split : Knjièvni krug, 1996. Str. 72. Usporedimo lina~in i mjesto pisanja rukopisnih ekslibrisa Bajamonti iz Arheolo{kog muzeja u Splitu (AMS) s oni-ma u fondu Sveu~ili{ne knji`nice u Splitu, vidljiva je velika sli~nost te bi ih mogli pripisati kolikoJuliju Bajamontiju toliko i obiteljskoj knji`nici Bajamontijevih.

6 Ke~kemet, Du{ko. @ivot i djelo Julija Bajamontija. // Bajamonti, Julije. Zapisi o gradu Splitu.Split : Nakladni zavod “Marko Maruli}”, 1975. (Biblioteka MM. Edicija Svjedo~anstva ; 2). Str. 26.

7 Mil~eti}, Ivan. Dr. Julije Bajamonti i njegova djela. // Rad JAZU : knj. 191. Zagreb : KnjiàraJAZU, 1912. Str. 197, 227.

2 Obitelj Bajamonti u povijesnom i kulturnom okruènju Dalmacije iSplita settecenta

Po~etak osamnaestog stolje}a, kada se i javlja prvi spomen o obitelji Bajamon-ti, Dalmacija i Split do~ekali su iscrpljeni brojnim i dugotrajnim mleta~ko-turskimratovima, ~iju je silovitost opjevao barokni pjesnik, Dubrov~anin Vladislav Men~e-ti}. Uslijedilo je doba ekonomske i politi~ke krize Mleta~ke Republike koja se odra-zila i na njezinim posjedima u Dalmaciji. Iscrpljena Serenissima nije mogla slijeditisusjedne zemlje koje su vodili vladari – pobornici ideja prosvjetiteljstva, poput cari-ce Marije Terezije. Doba epidemija kuge, gladi i migracije stanovni{tva u mleta~kojDalmaciji nakratko je smijenilo stabilnije vrijeme ekonomskog oporavka i trgovines turskim zale|em. Sedamdesetih godina 18. stolje}a na isto~nu obalu Jadranapo~eli su pristizati istaknuti europski putopisci i umjetnici poput A. Fortisa, F. vonErlacha, R. Adama, L. F. Cassasa i dr. S njima je u ove krajeve prodirao duh francu-skih enciklopedista i ideje francuske revolucije. Novonastalo Napoleonovo carstvozauvijek }e 1797. godine izbrisati vladavinu Mleta~ke Republike u Dalmaciji i uve-sti je s novim stolje}em u politi~ke, dru{tvene i kulturne mijene i integracije.

Kako u tim vremenima ìve i djeluju Bajamontijevi? Iako mati~ne knjige spo~etka 18. stolje}a biljeè rodona~elnika obitelji Julija Bajamontija (1680.?-1716.),ìvot i djelovanje mnogih ~lanova obitelji, koja se ugasila s posljednjim mu{kimpotomkom Antoniom Bajamontijem 1891. godine., ostali su do danas puni nepoz-nanica. No, znamo kako se Julijev sin, Ivan Dominik (Gian Domenico) Bajamonti(1711.-1782.), nakon doktorata obaju prava ste~ena u Padovi 1734., vra}a u Split ièni Elenom Capogrosso Kavanjin (1722.-1798.), unukom knjièvnika JerolimaKavanjina. Njihov najstariji sin, i zasigurno najpoznatiji, jest polihistor Julije Ba-jamonti (1744.-1800.), ali su i njegova bra}a Nikola (Nicolo) (1745.-1816.), Jero-lim (Gerolimo) (1749.-1818.) i Karlo (Carlo) (1762.-1824.) bili zaslu`ni i veomacijenjeni sudionici javnog i gospodarskog ìvota u Splitu.

Nikola Bajamonti bio je ~lan splitske Gospodarske akademije, vije}nik split-ske op}ine u doba francuske uprave, a nakon 1814. ~lan austrijske uprave.

Jerolim Bajamonti se nakon zavr{enog studija prava na mleta~kom Sve-u~ili{tu u Padovi vratio u Split gdje je imenovan predsjednikom Suda prve molbe,te predsjednikom Prizivnog suda u Dubrovniku. Bio je i predsjednik splitskogaGospodarskog dru{tva (Pubblica Società Economica di Spalato). Objavio je ne-koliko djela iz teorijsko-literarnog, agrarno-politi~kog podru~ja i prava te preda-vao pravne znanosti.

Karlo Bajamonti bio je kanonik crkve u Ninu.Antonio Bajamonti (1822.-1891.), sin Josipa i unuk Jerolima Bajamontija,

bio je |ak splitskog sjemeni{ta kao i mnogi iz ove obitelji. U Padovi je 1841. upi-sao studij medicine, ali u ìvotu se posvetio politici i komunalnim problemimarodnoga grada. Godine 1860.-1861. i 1862.-1882. bio je na~elnik splitske op}ine.

U obiteljskoj ku}i Ivana Dominika Bajamontija, na splitskoj obali, u jugo-isto~nom dijelu Dioklecijanove pala~e (dana{nja Severova ulica), nalazila seknji`nica. Formirala se marom najmanje dviju generacija, gotovo punih stotinu

62


godina. Kao {to je ve} spomenuto, knji`nica je stradala u poàru izazvanom uda-rom groma 13. kolovoza 1787.8

[to je, osim osobnih sklonosti, obitelj Bajamonti moglo potaknuti da u onda-{njim sloènim politi~kim, dru{tvenim i kulturnim prilikama stvara knji`nicu? Zasi-gurno intelektualna sredina Splita koja je jo{ od doba splitskoga humanisti~kog kru-ga njegovala ljubav prema knjizi. ^lanovi obitelji Bajamonti u Splitu osamnaestogastolje}a mogli su imati uvid i u knji`ni fond mnogih privatnih, samostanskih i prvihjavnih knji`nica. Spomenut }emo tek neke od njih ~iji je fond sa~uvan do na{ihdana. Knji`nica obitelji Elene Capogrosso Kavanjin, supruge Ivana Dominika Baja-montija, bila je ~uvena po vrijednosti i veli~ini.9 Trogiranin Ivan Luka Garanjin(1722.-1783.), nadbiskup i bibliofil, bio je prijatelj bra}e Bajamonti. Kao |aci split-skoga sjemeni{ta mogli su koristiti knji`nicu sjemeni{ta i Pa{tri}evu knji`nicu (Bi-blioteca Pastritia), sve~ano otvorenu jo{ 1706. godine, zaslugom Spli}anina IvanaPa{tri}a (1636.-1708.) i nadbiskupa Stjepana Cosmija (1629.-1707.). To je bila prvajavna knji`nica namijenjena crkvenim i svjetovnim osobama Splita i Dalmacije. Utakvom okruènju sklonom knjizi kao {iritelju napretka ni Bajamontijevi nisu biliizuzetak. Pri tome nisu gradili samo svoju knji`nicu, ve} su poticali i osnivanjeknji`nica za {ire krugove. Tako su u splitskom Gospodarskom dru{tvu, osnovanom1767. godine u duhu europskoga fiziokratskog pokreta, bra}a Julije, Jerolim i Niko-la Bajamonti podràli Ivana Mollera (1734.-1783.) u osnivanju knji`nice Dru{tva.Moller je, u jednoj sobi ku}e na jugoisto~nim padinama Marjana, “sabrao lijepuzbirku knjiga za stjecanje teoretskog i prakti~nog znanja dru{tvenih ~lanova.”10

Naàlost, i ta je knji`nica stradala u poàru. Knji`nicu i ~itaonicu imao je i Il Casinodei Nobili, osnovan 1817., kao rezultat dugogodi{njeg zalaganja Julija Bajamonti-ja.11 Godine 1861. Antonio Bajamonti, ostaju}i vjeran bibliofilskoj tradiciji obitelji,osniva talijansko kulturno dru{tvo Gabinetto di lettura, s ciljem podizanja razinekulture ~itanja knjiga, ~asopisa i novina. Dru{tvo je bilo smje{teno u prizemlju i naprvom katu zgrade Teatro Bajamonti na splitskim Prokurativama.12 Imalo je ~itao-nicu s knji`nicom kao posebnim odjelom, s velikim brojem rijetkih knjiga (3.500) irukopisa. Prvi knji`ni~ar, do 1863., bio je Ante Kuzmani} Dikli~i} (1807.-1879.).

63


8 Iz pisama Julija Bajamontija, koji je od 1786.-1790. godine boravio u Hvaru kao lije~nik,dade se zaklju~iti da su bra}a ìvjela zajedno. Pi{u}i o posljedicama poàra, kao nesretne okolnosti,navodi da su se brat Momolo (Jerolim!) i supruga (Chiara Bajamonti ro|. Tartaglia) oporavljali odbolesti, da je Nikola bio odsutan, a da dvadesetpetogodi{nji Karlo nije uspio spasiti imovinu. Iz tihse pisama ne moè zaklju~iti da je knji`nica izgorjela u cijelosti. Vidjeti: Arhiv Julija Bajamontija.AMS, poz. XII/A, str. 20. Vidjeti: Mil~eti}, Ivan. Nav. dj., str. 206, 207.

9 Po~etkom 18. stolje}a Nikola Capogrosso (1682.-1725.) oènio se Sabom, k}erkom JerolimaKavanjina, pisca epske poeme Bogatstvo i ubo{tvo. Kako Jerolim Kavanjin nije imao mu{kih na-sljednika, imanje i dvorac s knji`nicom u Sutivanu pripali su Nikoli ~iji su se nasljednici potpisivaliprezimenom Capogrosso Cavagnini.

10 Mil~eti}, Ivan. Nav. dj., str. 184.11 Morovi}, Hrvoje. Povijest biblioteka u gradu Splitu : dio I. Zagreb : Dru{tvo bibliotekara

Hrvatske, 1971. Str. 177. Vidjeti i: Mil~eti}, Ivan. Nav. dj., str. 115.12 [kunca, Mirjana. Glazbeni ìvot Splita u doba narodnog preporoda i u prijelaznim deset-

lje}ima (1860 –1882 –1918). Split : Knjièvni krug, 1991. Str. 220.

3 Izgradnja fonda knji`nice BajamontijevihKulturu ~itanja, ste~enu jo{ u obiteljskom domu, Bajamontijevi su razvijali za

vrijeme studija, njegovali kroz struku i oboga}ivali kroz {iroko polje interesa. Fondnjihove knji`nice izgra|ivao se naslje|ivanjem, osobnom kupnjom ili preko naklad-nika i predbilje`bi. O novim su se knjigama informirali iz onodobnih znanstvenih~asopisa s brojnim ocjenama novih tiskovina te iz pisama u~enih doma}ih i europ-skih prijatelja, kao {to su A. Fortis, A. Querini, P. E. Canal, L. de la Landeau, M.Denis, M. Carnea-Stefaneo i mnogi drugi. Naj~e{}e su ih nabavljali iz padovanskihi venecijanskih tiskara. Razloge intenzivne upu}enosti bra}e Bajamonti na talijan-ske nakladnike ponajprije treba traìti u ~injenici da do 1783. godine u Dalmaciji,usprkos mnogim nastojanjima, nije bila razvijena niti tiskarska ni knjiàrska djelat-nost. Iako je u susjednoj Banskoj Hrvatskoj u 18. stolje}u tiskarstvo bilo razvijenokroz djelovanje Hrvatske zemaljske tiskare i njenih inclyti regni Croatiae typograp-hus te kaptolske tiskare, veze s Dalmacijom pod mleta~kom vla{}u bile su slabe.13

U Padovi su od davnine brojni studenti iz Dalmacije, Istre, ali i unutra{njostiHrvatske studirali pravne znanosti, to~nije civilno ili crkveno pravo, te medicin-sku znanost. Tako su u tom gradu i Bajamontijevi stekli svoja zvanja, Ivan Domi-nik i Jerolim pravnika, a Julije lije~nika. Na padovanskom sveu~ili{tu upoznali suse s mnogim izdanjima, a kasnije nabavljali nova djela padovanskih profesora idrugih autora tiskana u Padovi. Tako se me|u knjigama Bajamontijevih sa~uva-nim u SKS-u nalazi pet djela tiskanih u Padovi.

Susjedna Venecija je i u 18. stolje}u ostala mjesto u kojem su mnogi na{iznanstvenici i knjièvnici objavljivali svoja djela. Bra}a Bajamonti su nakonzavr{enih studija, po povratku u domovinu, odràvali kontakte s venecijanskim ti-skarima. Pratili su njihovu tiskarsku produkciju, pretpla}ivali se na mnoga izdanjate kod njih objavljivali svoja djela. Me|u sa~uvanim knjigama Bajamontijevih na-lazimo ~ak 19 naslova tiskanih u Veneciji. Veza Julija Bajamontija s venecijan-skim nakladnikom, tiskarom i knjiàrom Giacomom Stortiem dobro je poznata.Julije je Stortiu slao za tisak svoje rukopise, ali i od njega naru~ivao mnoga europ-ska izdanja, npr., frankfurtsko izdanje Ovidijevih Ars amandi, u prijevodu Gaeta-na Vernicea,14 te novine, ~asopise i muzikalije.15

Novine i ~asopisi bili su vaàn element u formiranju obiteljske knji`nice Ba-jamontijevih, osobito znanstveni ~asopisi koji su bra}i Bajamonti sluìli kao izvorpodataka o novim knjigama i putokaz za nabavu. Na mnoge ~asopise, poput Gior-nale enciclopedico di Vicenza i Giornale di Pisa, bili su i pretpla}eni.16 U mle-

64


13 Klai}, Vjekoslav. Knjiàrstvo u Hrvata : studija o izdavanju i {irenju hrvatske knjige. Zagreb: Knjiàra St. Kugli, 1922. Str. 19.

14 Radi se vjerojatno o Ovidijevom djelu De arte amandi tradotto in ottava rima toscana da …Gaetano Vernice … In Francfort, �17..�. Vidjeti: Duplan~i}, Arsen. Nav. dj., str. 21.

15 Mil~eti}, Ivan. Nav. dj., str. 225.16 Dadi}, @arko. Prilog poznavanju prirodoznanstvenog rada Julija Bajamontija. // Splitski po-

lihistor Julije Bajamonti : zbornik radova sa znanstvenog skupa odrànog 30. listopada 1994. godineu Splitu. Split : Knjièvni krug, 1996. Str. 148.

ta~kim znanstvenim ~asopisima 18. stolje}a koji su objavljivali stru~ne radove izpodru~ja gospodarstva, poljodjelstva, sto~arstva i ribarstva, poput Giornale d’ Ita-lia i Nuovo giornale d’ Italia, tijekom 1790.-1792. godine pisao je i splitski fiziok-rat Jerolim Bajamonti.

Na osnovi podataka koji govore o zalaganju ~lanova obitelji Bajamonti zaosnivanje tiskara u dalmatinskim gradovima, moè se pretpostaviti kako su u nji-hovoj knji`nici bila zastupljena i djela tiskana u hrvatskim tiskarama.

Svijest o potrebi djelovanja tiskara u zavi~aju osobito je bila prisutna u JulijaBajamontija koji o tome pi{e svojim prijateljima u Dubrovnik, Zadar i [ibenik.Kada je 1783. godine u Dubrovniku, uz pomo} dubrova~kog senata, Carlo AntonioOcchi osnovao tiskaru, koju }e nakon njegove smrti 1787. naslijediti Antonio Tre-visan,17 podr{ka obitelji Bajamonti nije izostala. U Dubrovniku su ~lanovi obiteljiBajamonti imali ~vrste poslovne i prijateljske veze. Tu je Julije Bajamonti imao{iroki krug prijatelja, a njegov brat Jerolim bio je predsjednik Prizivnog suda. Godi-ne 1783. u slavu postignu}a prve tiskare u Dubrovniku i Dalmaciji, Julije je napisaotekst La prima Stamperia in Dalmazia.18 Poku{avaju}i u Dubrovniku tiskati neka svo-ja, kao i djela svojih predaka, prijatelju Mihu Sorko~evi}u (Sorgu) (1739.-1796.) {aljerukopis, posve}en Ru|eru Bo{kovi}u, koji }e 1789. biti tiskan kao Elegio del PadreRuggero Giuseppe Boscovich.19 Godine 1784. Jerolim Capogrosso {alje ne}aku Ju-liju rukopis djeda Jerolima Kavanjina Povijest Van|elska od {tete bogatstva a kori-sti ubo{tva … s namjerom da ga tiska u Dubrovniku. Julije rukopis predaje 1790.godine na ocjenu Mihu Sorko~evi}u.20 Propagiraju}i djelatnost dubrova~ke tiskarene samo u Splitu, ve} i u Trogiru, [ibeniku te Zadru, Julije traì predbrojnike zamnoga njena izdanja. Tako se 1789. raspituje kod prijatelja Mihe Sorko~evi}a o la-tinskom prijevodu Davidovih psalama dubrova~kog pjesnika i prevoditelja \ureFeri}a Gvozdenice (1739.-1820.) kako bi razaslao proglas po Dalmaciji i prikupio{to vi{e pretplatnika. Feri}evo djelo tiskano je 1791. godine u Dubrovniku kodAndreje Trevisana pod naslovom Paraphrasis psalmorum poetica … cui accedit al-tera in utriusque Testamenti Cantica cum annotationibus, a posve}eno je zagre-ba~kom biskupu i meceni Maksimilijanu Vrhovcu (1752.-1827.).21 Godine 1792.Julije Bajamonti zanimao se za tiskanje hrvatske propovijedi Bernarda Zuzzeria(1683.-1762.) za koju je ve} bio sakupio nekoliko predbrojnika. Zuzzerievo djelo ti-

65


17 Stip~evi}, Aleksandar. Povijest knjige. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1985. Str. 343.18 Mil~eti}, Ivan. Nav. dj., str. 119.19 Isto, str. 167.20 Isto, str. 129. Rukopis }e biti tiskan tek 1861. godine u Zagrebu.21 Isto djelo tiskano je nekoliko godina kasnije, 1796., u Banskoj Hrvatskoj, to~nije u zagre-

ba~koj biskupskoj tiskari Antuna Novosela, {ogora biskupa Maksimilijana Vrhovca, kojem je djelo ibilo posve}eno. Tiskara se nalazila 1794.-1824. godine u Vla{koj ulici, a kupio ju je Vrhovac. Dosada nije dokumentirana veza Julija Bajamontija s tiskarima i knjiàrima u Banskoj Hrvatskoj.Vidjeti: Klai}, Vjekoslav. Nav. dj., str. 23.

skano je godinu dana kasnije, kod Andree Trevisana, pod naslovom Besjede duhov-ne ... recene prid skupsctinom dobre smaerti u zaerkvi S. Ignazia u Dubrovniku.22

Julije Bajamonti pokazivao je razumijevanje i za razvoj tiskarstva u ostalim gra-dovima Dalmacije. Tako mu se prijatelj, nadbiskup Grgur Stratiko, àli 1783. godinekako je godinama uzalud nastojao osnovati tiskaru u Zadru koja bi unaprijedilaknjièvnost te hvali zasluge Dubrov~ana za podignu}e tiskare.23 Ne{to vi{e od jednogdesetlje}a, nakon ovih Stratikovih tu`bi, Bajamontijevi su mogli pratiti kako pred samkraj mleta~ke vladavine u Dalmaciji, 1797., po~inje djelovati prva tiskara u Zadru.Otvorio ju je Domenico Fracasso (druga pol. 18. st. – 19. st.). U po~etku je tiskao vla-dine proglase i naredbe, a od 1799. i knjige pravnog, upravnog, medicinskog, knjièv-nog te vjerskog sadràja, na hrvatskom i talijanskom jeziku. Kako je zarada bila slaba,a podr{ka austrijskih vlasti izostala, Fracasso je tiskaru 1803. prodao Antoniju LuigijuBattari, ~ime otpo~inje renesansa zadarskog tiskarstva.24 Iz [ibenika, 1784. godine,patricij Franjo Dragani} Vran~i}25 (1711.-?), padovanski student i doktor obaju prava,pi{e Juliju Bajamontiju o pozivu Carla Antonija Occhija na pretplatu za ilirske pje-sme, ali se àli kako mu “~itanje ilirskih djela zadaje mnogo muke”. Moli Bajamonti-ja da se zauzme kod Occhija za tiskanje nekih va`nih isprava koje posjeduje a “kojesluè na ~ast njegovu narodu, te sazna … koliko traì za tiskanje po arku na dobru pa-piru, a da sam dobije 50 istisaka”,26 jer po~eci tiskarske djelatnosti u [ibeniku javit }ese tek jedno stolje}e kasnije, 1870. godine.

Iako nemamo izravnih dokaza kako su Bajamontijevi poticali osnivanje tiskareu Splitu, jedan takav poku{aj zabiljeèn je 1786. godine, u vrijeme kada je Julije Ba-jamonti slu`bovao na Hvaru kao lije~nik. Te godine se u slu`benim knjigama du-brova~kog notarijata spominje poku{aj Carla Antonija Occhija da u Splitu osnuje ti-skaru, vjerojatno èle}i popraviti financijsko poslovanje dubrova~ke tiskare. Occhije te godine angaìrao svoga zastupnika, sunarodnjaka Gaetana Pierinija, s ciljem dana podru~ju od Splita, Trogira, [ibenika i Zadra do Rijeke, Bakra i Senja uspostaviknjiàrsku mreù koja bi skupljala preplate i prodavala knjige. Namjeravao je traìtii autore koji bi bili voljni tiskati svoje radove u Occhijevoj tiskari. U Splitu je Gaeta-no Pierini posjetio Nikolu Grisogona (1742.-1824.), u~enog advokata i istaknutog~lana splitskoga Gospodarskog dru{tva, te nadbiskupa Lelija Cipika (1721.-1807.),poku{avaju}i s njima dogovoriti otvaranje tiskare, ali bez uspjeha.27 Tek 1808. go-

66


22 Mil~eti}, Ivan. Nav. dj., str. 222.23 Isto, str. 248.24 Hrvatski biografski leksikon : sv. 4 : E-Gm. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav

Krleà”, 1998. Str. 347, 348.25 Frane Dragani} oènio je 1737. godine k}er Antuna Vran~i}a. Prema prethodnom ugovoru

on i njegovi nasljednici pi{u se Dragani} Vran~i}. ^lanovi obitelji Dragani} Vran~i} prijateljevali sus Albertom Fortisom koji je Frani Dragani}u Vran~i}u posvetio izdanje putopisa Antuna Vran~i}a iz1553. godine Iter Buda Hadrianopolim, objavljeno u djelu Viaggio in Dalmazia, Venezia, 1774.

26 Arhiv Julija Bajamontija. AMS, poz. XII/B-45. Vidjeti: Mil~eti}, Ivan. Nav. dj., str. 230.27 Mulja~i}, @arko. Poku{aj osnivanja tiskare u Splitu 1786. godine. // Slobodna Dalmacija 16,

4065(15. oùjka 1958), 3.

dine, u vrijeme francuske uprave, zadarski tiskar Giovanni Demarchi (1781.-1838.)skuplja nov~ane priloge Spli}ana i osniva prvu splitsku tiskaru 1812. godine.28

Poku{aj rekonstrukcije na~ina nabave knji`ne gra|e Bajamontijevih, namet-nuo je pitanja o omjeru kupljenih, darovanih, naslije|enih ili posu|enih knjiga.Iako taj podatak nije mogu}e to~no utvrditi, izvjesno je kako u sa~uvanom fonduimamo najvi{e djela tiskanih pedesetih godina 18. stolje}a, ~ak sedam. Ujedno jeta gra|a i najraznovrsnije tiskarske provenijencije, od Italije, [vicarske do Nje-ma~ke. Prema saznanjima mnogih povjesni~ara, obitelj Bajamonti ekonomski jeoslabila krajem 18. stolje}a, {to se odrazilo i u smanjenoj kupnji knjiga. Tako,primjerice, Ivan Mil~eti}, biograf Julija Bajamontija, pregledavaju}i njegovu bo-gatu rukopisnu ostav{tinu, zamje}uje kako Julije {tedi papir pi{u}i na ~istoj straniprimljenih pisama, a njegove brojne bilje{ke iz knjiga komentira: “Neizre~na mar-ljivost! îni se, da u Bajamonta ne bje{e dosta novaca, kada ovoliko prepisiva{e iz{tampanih knjiga!”29 I Julije Bajamonti, pak, 1787. godine pi{e kako “na{a obiteljne obiluje cekinima kao negda”.30 [tovi{e, 1796. godine Julije Bajamonti molio jevenecijanskog knjiàra Giacoma Stortija da mu po{alje na ogled nova djela tiska-na na talijanskom, latinskom, francuskom i njema~kom jeziku, koja bi brzo vratio,a s namjerom da napi{e o njima prikaz u nekom od talijanskih znanstvenih ~asopi-sa.31 Tako je mo`da kod Bajamontijevih omjer ste~enih informacija bio nesraz-mjeran broju kupljenih knjiga.

4 EkslibrisiIako nije izvjesno da su sve knjige iz knji`nice Bajamontijevih nu`no imale

oznaku pripadnosti, za njihovu identifikaciju u zbirci Rara Sveu~ili{ne knji`nice uSplitu posluìli smo se rukopisnim ekslibrisima ~lanova obitelji Bajamonti. Nala-ze se gotovo uvijek pri vrhu pole|ine prednje korice ili predlista, a rijetko i na na-slovnici, a javljaju se u razli~itim oblicima:

– Gio.Domenico Bajamonti, Giovandom.co Bajamonti, Ex libris Io. Domi-nici Bajamonti (tj. Gian Domenico Bajamonti),

– Giro. Bajamonti, Girol.o Bajamonti, Gir.o Bajamonti, Girolamo Baja-monti Spalati, Hyeronimi Bajamonti, Hieronymi Bajamonti (tj. GirolamoBajamonti),

– Bajamonti i– Dai Libri dei fratelli Bajamonti.32

67


28 Baras, Frano. Dva dokumenta o prvoj splitskoj tiskari. // Kulturna ba{tina 5, 7/8(1978), 84.29 Mil~eti}, Ivan. Nav. dj., str. 196, 197.30 Arhiv Julija Bajamontija. AMS, poz. XII/A, str. 21.31 Mil~eti}, Ivan. Nav. dj., str. 226.32 Zapis Dai Libri dei fratelli Bajamonti nalazi se na knjizi M. A. Pellegrinia u fondu knji`nice

Arheolo{kog muzeja u Splitu. Vidjeti: Duplan~i}, Arsen. Nav. dj., str. 72.

Ime Ivana Dominika Bajamontija susre}emo u tri rukopisna ekslibrisa tali-janskog i latinskog oblika imena Gian Domenico.

O knjigama koje su pripadale osobno njegovu najstarijem sinu Juliju Baja-montiju do sada u fondu SKS-a nemamo podataka, a o knjigama i ~asopisima kojeje mogao posjedovati, jo{ vi{e o onima koje je posu|ivao, ~itao i iz kojih je bi-ljeìo podatke za svoj rad, nalazimo u njegovoj pisanoj ostav{tini.33 Najvi{e poda-taka o tome nalazimo u bibliografijama koje je ostavio u rukopisu, u dvije bilje-`nice s 2.500 bibliografskih jedinica naslova ~asopisa i knjiga, s podru~ja politike,starina, povijesti, filozofije, ratarstva, ribarstva, trgovine, medicine, veterinarstva,prirodnih znanosti, glazbe, umjetnosti, i pjesni{tva. Pri tome biljeì i podatak gdjese te jedinice nalaze (knji`nica obitelji Capogrosso, Balio u Zadru; SamostanMale bra}e na Hvaru), odnosno izvor odakle je podatak preuzeo (Giornale enci-clopedico d’ Italia).34

Me|u knjigama Bajamontijevih u fondu SKS-a, ~ak njih devetnaest pripadaJerolimu Bajamontiju. Talijanski oblik njegova imena Girolamo naveden je naknjigama u vi{e varijantnih oblika: Giro. Bajamonti, Girol.o Bajamonti, Gir.o Ba-jamonti, Girolamo Bajamonti Spalati, te u latinskom obliku kao Hyeronimi Baja-monti, Hieronymi Bajamonti. Od primjeraka s ekslibrisom Hieronymi Bajamonti,~ak sedam ih sadrì i rukopisni ekslibris prija{njeg vlasnika, splitskog kanonikaMate Bogeti}a (1676.-1763.): Mattheii Boghetij Can.ci Sac. Theol.35 Kada su ikako ova djela, uglavnom crkvene i crkveno-pravne tematike, pre{la u vlasni{tvoJerolima Bajamontija za sada ne znamo.36 Izme|u njih, posebno isti~emo djeloGiacoma Menochie De arbitrariis iudicum quaestionibus et causis, centuriae sexna kojem se, uz imena Mate Bogeti}a i Jerolima Bajamontija, biljeì i ime tre}egavlasnika – Pietra Botturija.37

Ekslibris Bajamonti, koji se nalazi na ~ak deset knjiga, ne moèmo pripisatini jednom ~lanu obitelji ponaosob.

68


33 Rukopisna ostav{tina Julija Bajamontija pohranjena je ve}im dijelom u Arheolo{kom muze-ju u Splitu, ali i u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Nacionalnoj i sveu~ili{noj knji`nici,Arhivu Garagnin-Fanfogna u Trogiru, Muzeju grada Splita te u Znanstvenoj knji`nici Zadar.

34 Posebna je vrijednost te bibliografije {to nadopunjuje ili biljeì podatke kojih nema kod Giu-seppea Valentinellija, Ivana Kukuljevi}a Sakcinskog i [ime Ljubi}a. Julije Bajamonti pripremao je ienciklopedijski, glazbeni i kemijski rje~nik. Vidjeti: Mil~eti}, Ivan. Nav. dj., str. 124-126.

35 Bogeti} je u Loretu, u Collegiumu Illyricumu, od 1693.-1699. u~io humaniora, filozofiju iteologiju, a u Rimu poloìo doktorat iz filozofije i teologije. U Padovi je doktorirao gra|ansko icrkveno pravo. Od 1710. godine do smrti obna{ao je kanoni~ku slu`bu u splitskom kaptolu, a u sa-mom gradu razne crkvene, upravne i sudske slu`be. Sahranjen je u splitskoj katedrali. Vidjeti: Osto-ji}, Ivan. Metropolitanski kaptol u Splitu. Zagreb : Kr{}anska sada{njost, 1975. Str. 230.

36 Op{irnije o tim djelima u poglavlju Uvid u sadràj Knji`nice Bajamonti.37 Talijan Pietro Bottura (1779.-1861.), po zavr{etku teolo{kih studija u biskupskom lice-

ju-konviktu u Veroni dolazi u Split gdje od 1808. godine na biskupskom sjemeni{tu predaje mate-matiku i pravo. Od 1821. godine do smrti ìvio je i djelovao u Zadru kao profesor i upravitelj liceja,kanonik gradskog kaptola te upravitelj gimnazije u Zadru. Napisao je mnogobrojne rasprave o agrar-nom pitanju u Dalmaciji, poeziji, filozofskim pitanjima i problemima logike.

Ekslibrise Bajamonti i Girolamo Bajamonti pronalazimo i u fondu knji`nice i~itaonice u Gabinetto di lettura. Radi se o 5 djela u 16 svezaka. Sadràj tih djelabio je primjeren namjeni Gabinetta. To su jedan rje~nik ~uvenog Calepina, zbirdjela Cicerona i Della Case, te oba djela doma}eg autora Nikole Bussotija. Stav-ljaju}i u drugi plan dobro poznati politi~ki ìvot Antonija Bajamontija, osniva~adru{tva Gabinetto di lettura, poku{at }emo navesti okvir za pra}enje sudbineknji`nice obitelji iz koje je ponikao. Me|u donatorima Gabinetta posebno seisti~e kanonik Petar Manger (1798.-1877.) koji je 1862. poklonio sa svojomknji`nicom i knjige naslije|ene od Franje Carrare, arheologa i u~itelja AntonijaBajamontija.38 Ostaje dvojba je li Franjo Carrara mo`da do{ao u posjed ne samorukopisa ve} i tiskanih knjiga Bajamontijevih, koje su onda preko Petra Mangerado{le do Gabinetta ili su one dar samoga utemeljitelja Antonija Bajamontija.Kako god bilo, danas moèmo dokumentirano tvrditi da je pet naslova knjiga izknji`nice Bajamontijevih pre{lo u vlasni{tvo Gabinetta di lettura, a potom i Grad-ske biblioteke, danas Sveu~ili{ne knji`nice u Splitu, koja je nakon Drugoga svjet-skog rata naslijedila njegov fond.

5 Uvid u sadràj knji`nice BajamontijevihSa~uvani dio knji`nice obitelji Bajamonti govori o pojedina~nim interesima

njenih ~lanova, ali i osnovnim, univerzalnim znanjima toga vremena.Obrazovanje je, gotovo sve do francuske revolucije, uklju~ivalo septem artes

liberales.39 U Cosmijevom splitskom sjemeni{tu, koje je poha|ala ve}ina ~lanovaobitelji Bajamonti, djelovale su ~etiri ’{kole’: gramati~ka, humanisti~ko-reto-ri~ka, filozofska i teolo{ka. Tijekom 18. stolje}a uìvale su glas najboljih {kola uhrvatskim krajevima pod mleta~kom vla{}u, otvorene klericima i svjetovnim|acima40 pa bismo mogli potvrditi da u osnovi ove knjige imaju upravo takav pro-fil. Sadrè djela iz gramatike, klasi~ne i talijanske knjièvnosti, prirodnih znanostii filozofije, teologije, gra|anskog i crkvenog prava. U daljnjem tekstu izloìt}emo ih tim redom.

5.1 GramatikaU ’gramati~koj {koli’ splitskog sjemeni{ta nastojalo se na dobrom svladavanju

latinskog jezika kojim se tada govorilo i u {koli. U~ili su gramati~ka pravila i prevo-dili crkvene i svjetovne latinske pisce, najprije lak{im, a onda teìm stilom.41

69


38 Morovi}, Hrvoje. Nav. dj., str. 188.39 Pederin, Ivan. Intelektualna suvremenost u liku Julija Bajamontija. // Splitski polihistor Juli-

je Bajamonti : zbornik radova sa znanstvenog skupa odrànog 30. listopada 1994. godine u Splitu.Split : Knjièvni krug, 1996. Str. 82.

40 Kova~i}, Slavko. Filozofski studij – licej u splitskom sjemeni{tu od 1817. do 1856. godine. //290 godina klasi~ne gimnazije u Splitu : 1700-1990. Split : Knjièvni krug, 1990. Str. 111.

41 Vidovi}, Mile. Klasi~na gimnazija u splitskom sjemeni{tu 1700-1817. // 290 godina klasi~negimnazije u Splitu : 1700-1990. Split : Knjièvni krug, 1990. Str. 74.

Od gramati~kih priru~nika u knji`nici Bajamontijevih na{ao se rje~nik Am-brogia Calepina (1435.-1511.), talijanskog leksikografa i autora rje~nika latinskogjezika, objavljenog prvi put 1502. godine pod nazivom Dictionarium. Ovaj jerje~nik tijekom cinquecenta doìvio mnoga pro{irenja i preradbe na osnovi ~egaje Egidio Forcellini (1688.-1768.) sastavio Totius latinitatis lexicon, tiskan 1772.godine. Na{ primjerak tiskan je u Padovi kod Giovannija Manfrea 1758. pod na-slovom Septem linguarum Calepinus. Prvi dio, od slova A do Ly, i drugi, od M doZy, uvezani su u jedan svezak. U predgovoru ovog, osmog izdanja, Jacopo Fac-ciolati (1682.-1769.) spominje kao jedno od zna~ajnijih izdanja Calepinovogrje~nika ono koje je uredio Paolo Manuzio. Vjerojatno se radi o izdanju iz1542./1543. godine. Primjerak je pripadao Jerolimu Bajamontiju, a kasnije Gabi-nettu di lettura. Jerolim Bajamonti, dakle, posjedovao je rje~nik autora ~ije je imepostalo sinonimom za Septem linguarum calepinus, hoc est, lexicon latinum.

Iz pisanih izvora saznajemo da je Julije Bajamonti posjedovao vrlo stara iz-danja jedne latinske i jedne gr~ke gramatike, uvezana zajedno, koja je smatraovlasni{tvom Marka Maruli}a.42 Taj je primjerak stradao u poàru obiteljske ku}e.

5.2 Knjièvnost – klasi~naJedna od dvije cinquecentine venecijansko je izdanje Eneje de Alarisa, objav-

ljeno pod tiskarskim motom Virtus Dei donum 1573. To su I commentari Gaja Ju-lija Cezara (100.-44. pr.n.e), koji sadrè opis galske ekspedicije u sedam knjiga igra|anskog rata u tri knjige. Ovaj Corpus Caesarianum (Comentarii de bello civi-li, Bellum Alexandrinum, Bellum Africanum, Bellum Hispaniense) rimski politi~arAulus Hirtius (1. st. pr.n.e) dopunio je osmom knjigom Commentarii de belloGallico, a neki mu pripisuju i Bellum Alexandrinum. Bellum Hispaniense, djelonepoznatog autora, izvje{taj je o Cezarovu pohodu na Hispaniju. Kao prijevod slatinskog na lingua toscana, to je zasigurno najve}e djelo talijanskog prevoditeljai pjesnika Francesca Baldellia (15—.-1587?). Prvo izdanje Baldellijeva prijevodatiskano je u Veneciji 1554. godine kod Gabriela Giolita de Ferrarija43 i posve}enoje kardinalu Ippolitu d’ Este.44 Tiskano je jo{ 1557., 1570., 1571., 1572. i 1573.godine. Na{e je izdanje opremljeno s pet drvoreza (Ponte di Cesare per passar ilRheno, Varico città hoggi Viaron, Alessia, hoggi Lussev in Borgogna, Ussellodu-no, hoggi Cadenac, Massiglia, hoggi Marsiglia), zemljopisnom kartom Francu-ske i [panjolske te bogatim iluminacijama uza svako poglavlje. Ovaj uzor kla-

70


42 Bajamonti, Julije. Nav. dj., str. 139.43 Poznata tiskarska i knjiàrska obitelj Giolito de Ferrari djelovala je u Veneciji i jo{ nekim ta-

lijanskim gradovima od 1483. do 1606. godine. Objavljivali su kvalitetna izdanja talijanskih pisaca,suvremenih i starijih, izdavali poznatu seriju Collana degli istorici greci e latini – povijesna djelarimskih i gr~kih klasika u talijanskom prijevodu, ali i novijih talijanskih povjesni~ara. Vidjeti:Stip~evi}, Aleksandar. Nav. dj., str. 325.

44 Dizionario biografico degli Italiani : sv. 2. Roma : Istituto della enciclopedia italiana, 1960.Str. 452.

si~nog latiniteta, uz Baldellijev prijevod, oboga}en je vrijednim kazalima osoba,pojmova i gradova.

Od sa~uvanih djela klasi~ne knjièvnosti u posjedu Bajamontijevih moramospomenuti i izdanje djela Marka Tulija Cicerona (106.-43. pr.n.e.), rimskog poli-ti~ara, pisca i govornika. Pod naslovom Opera, tiskano je u Padovi, kod Giovanni-ja Manfrea 1753. u devet svezaka. Ovo opse`no djelo preveo je s latinskog nafrancuski jezik i popratio komentarima in usum serenissimi Delphini francuskisve}enik Pierre-Joseph Thoulier d’Olivet (1682.-1768.), gramati~ar i prevodilacmnogih Ciceronovih djela. Talijansko izdanje, uz d’Olivetove, sadrì i komentareJacopa Facciolatija (1682.-1769.), filologa i leksikografa, profesora teologije nasveu~ili{tu u Padovi, te profesora i suradnika ve} spominjanog Egidija Forcellini-ja. Svi svesci na predlistu imaju rukopisni ekslibris Bajamonti, a u SKS su dospje-li s fondom dru{tva Gabinetto di lettura. Nedostaje tre}i svezak.

5.3 Knjièvnost – talijanskaKako je {kolski program splitske sjemeni{ne gimnazije u 18. stolje}u pred-

vi|ao i poznavanje svjetovne knjièvnosti koja dobiva sve ve}e zna~enje, JurajTomi~i} izdaje 1744. knjiìcu s uputama za |ake o sastavku pjesama u raznim pje-sni~kim oblicima od soneta i madrigala do kancone.45 Od autora talijanske knjièv-nosti cinquecenta, Bajamontijevi su posjedovali Opere Giovannija della Case(1503.-1556.) koji je prijateljevao s dubrova~kim biskupom Lodovicom Beccadelli-jem (1502.-1572.), s kojim je dijelio ljubav prema latinskim klasicima i crkvenojkarijeri. Bio je popularan i rado ~itan u Splitu i dva stolje}a nakon smrti. Bajamonti-jevi su posjedovali drugo, pro{ireno i prera|eno izdanje Della Casinih djela u trisveska, tiskana u Veneciji kod Angela Pasinellija, 1752. Prvi dio sadrì Le Rime eVersi latini, drugi Le Lettere, a tre}i Le prose latine e toscane. Tre}i svezak sadrìjo{ i Due orazioni … per muovere i Veneziani a collegarsi col papa, col re di Fran-cia, e con gli Svizzeri contro l’ imperador Carlo V. sa zasebnom naslovnicom tiska-nom u Lyonu kod Bartolomea Martina. Govori nose pe~at politi~ke argumentacije iodjeknuli su me|u suvremenicima. Ukupno djelo potvrda je Della Casinog osje}ajaza jezik i izraz.46 Prvi svezak sadrì portret Della Case, u tehnici bakroreza, koji pot-pisuje Antonio Luciani.47 Od talijanskog knjièvnika i znanstvenika Francesca Sa-verija Quadrija (1695.-1756.) posjedujemo djelo Della poesia italiana … ne’ qualiprima si tratta appieno del verso …48 koje je objavio pod pseudonimom GiuseppeMaria Andrucci. Primjerak u SKS-u tiskan je u Veneciji kod Cristofora Zane 1734.

71


45 Vidovi}, Mile. Nav. dj., str. 74.46 Manacorda, Giuliano; Giuseppe Gangemi. Storia della letteratura italiana dal Cinquecento al

Settecento. Roma : Tascabili Economici Newton, 1995. Str. 30.47 Grafike Antonia Luciania tiskali su istaknuti tiskari iz Padove, npr., Giovanni Manfre i Ve-

necije, npr., Girolamo Albrizzi i Andrea Poletti.48 Ovo je djelo 1739.-1752. tiskano kao pro{ireno i prera|eno izdanje pod naslovom Della sto-

ria e della ragione d’ ogni poesia u sedam svezaka.

godine, u dvije knjige. Djelo obra|uje pojmove poput madrigala, ditiramba, epigra-ma, epitafa, moteta, na~ina rimovanja ~etveraca i tercina s primjerima od Homerado Francesca Petrarce. Na pole|ini prednje korice stoji zapis o herojsko-komi~nomepu Secchia rapita talijanskoga pjesnika Alessandra Tassonija (1565.-1635.) kaosvjedo~anstvo da su Bajamontijevi poznavali i djela tog autora. Knjiga je prvotnopripadala Ivanu Dominiku Bajamontiju.

5.4 Prirodne znanostiU nadbiskupskom sjemeni{tu u Splitu, od njegova utemeljenja 1700. godine,

postojao je filozofski te~aj u kojem su se izu~avale prirodne znanosti i filozofija.Pravilnik sjemeni{ta iz 1707. kaè: “Dragocjenije spoznaje o naravi neba, eleme-nata i du{e predavati vi{e prema modernim nego po starim auktorima, jer su po-sljednjega stolje}a uspje{no otkrivene brojne prirodne istine.”49 Osim osobnesklonosti koju je Julije Bajamonti pokazivao za prirodne znanosti, me|u njego-vom rukopisnom ostav{tinom u AMS-u, sa~uvana su skripta bra}e koja svjedo~eo visokoj razini nastave matematike u splitskome nadbiskupskom sjemeni{tu,50 adjela navedena u njima ukazuju na autore koje su izu~avali.

Iz knji`nice Bajamontijevih u fondu SKS-a, nalaze se dva djela talijanskogznanstvenika Fortunata da Bresciae (1701.-1754.), franjevca iz reda Male bra}e,autora zna~ajnih znanstvenih radova iz podru~ja fizike i matematike i pionira ukori{tenju mikroskopa. Prvo djelo Elementa mathematica Bajamontijevi su posje-dovali u drugom izdanju, tiskanom dvije godine nakon Fortunatove smrti, to~nije1756. u Bresci, kod tiskara Giannmarie Rizzardia. Djelo je objavljeno u ~etiri sve-ska, od kojih su do nas do{li samo prvi i drugi svezak, uvezani u jednu knjigu.Tre}i svezak Geometriam solidorum continens i ~etvrti In quo sectionum conica-rum, solidorum ex earum revolutione genitorum, ac figurarum isoperimetrarumsymptomata demonstrantur, praecipuaque elementaris geometriae problemataresolventur, SKS ne posjeduje. Drugo je sa~uvano djelo Fortunata da Brescie Phi-losophia sensuum mechanica …, tiskano iste godine kao i prethodno, 1756., u Ve-neciji, u tiskari Remondini. Od Physices generalis – De motu corporum graviumtam solidorum quam fluidorum posjedujemo tre}i svezak Physices generalis kojigovori o nebu i zvijezdama te ~etvrti svezak Physices particularis … u kojem serazmatra De corporibus elementaribus. Izdanje je popra}eno tablicama i ilustraci-jama.51 Nizozemski fizi~ar Pieter van Musschenbroek (1692.-1761.), poznanik i{iritelj ideja Isaaca Newtona u Nizozemskoj, zastupljen je u knji`nici Bajamonti-jevih djelom Introductio ad philosophiam naturalem, prvi put objavljenim 1762.godine. Do nas je do{ao samo drugi svezak tiskan 1768. kao prvo talijansko izda-

72


49 Ostoji}, Ivan. Nadbiskupsko sjemeni{te u Splitu (1700-1970). Split : Nadbiskupsko sjeme-ni{te, 1971. Str. 140.

50 Dadi}, @arko. Nav. dj., str. 146.51 U identifikaciji izdanja pomogli su podaci iz skupnog kataloga Istituto Centrale per il Cata-

logo Unico. Dostupno na: http://opac.sbn.it

nje pluribus adnotationibus emendata aucta atque illustrata, tiskano u Padovikod Giovannia Manfrea. Pripadao je Jerolimu Bajamontiju.

5.5 FilozofijaOsamnaesto stolje}e, koje su mnogi nazivali siècle philosophique, zabiljeìlo

je jak utjecaj filozofije u dru{tvenom ìvotu i politici. Obitelj Bajamonti dobro jepoznavala ideje Diderota i francuskih enciklopedista. Kroz korespondenciju JulijaBajamontija sa~uvano je svjedo~anstvo o posudbi Voltaireovih djela od biskupaStratika, a Rousseauovih od Mihe Sorko~evi}a. êsto je i Alberto Fortis, prista{aideja francuske revolucije i frankofil, kao upravitelj knji`nice u Bologni, slao svo-jim prijateljima u Dalmaciju knjige koje su cenzurirale dràvne vlasti.52 Me|u ka-snijim filozofskim djelima u knji`nici Bajamontijevih na{lo se djelo francuskogautora Jeana Peya (?-1797.) Il filosofo, tiskano u Veneciji kod Francesca Tosija,dvije godine nakon autorove smrti, 1799. Scipione Bonifacio preveo je djelo sfrancuskog na talijanski jezik te napisao predgovor o ìvotu i djelu Jeana Peya, ukojem donosi vrijedan popis njegovih djela, tiskanih i rukopisnih, kao i ideje kojedijeli s autorom kao {tovatelj J. J. Rousseaua.

5.6 TeologijaDjela s teolo{kom tematikom u knji`nici Bajamontijevih druga su po zastup-

ljenosti. Naslovi odraàvaju promjene u katoli~koj crkvi nastale jo{ od Tridentin-skog koncila (1545.-1563.). Tiskana su uglavnom u 18. stolje}u. Ugroèni autori-tet i dogme katoli~ke crkve, pod utjecajem raznih ideja i dru{tvenih pokreta prije iposlije francuske revolucije, rezultirao je odvajanjem crkve od dràve u ve}ini eu-ropskih zemalja. Mnogi traè od crkve promjene i anga`man u rje{avanju dru{tve-nih problema. Zato ne ~udi {to je u rukopisnoj ostav{tini Julija Bajamontijasa~uvan prijepis Spomenice mleta~kog gospodarskog vije}a iz 1783. godine u ko-jem se kaè “u sjemeni{tima se odgajaju mladi}i bez prakti~nog znanja radi rop-skih obi~aja prema starim uredbama koje gotovo svagdje idu za tim, da odjele du-hovnike od dru{tva … ovako odgojeni ùpnici nemaju ni pojma o gospodarstvu tene mogu biti u~itelji svojih ùpljana …”.53 Shodno ovim tijekovima, u knji`niciBajamontijevih nalazimo djela s odlukama Tridentinskog koncila pa do raspravao gospodarstvu kapucina Nikole Bussotija.

Od mnogobrojnih teolo{kih djela autora Agostina Barbose (1590.-1649.),portugalskog teologa i specijaliste za crkveno pravo, isti~u se tri primjerka koja suu posjedu Bajamontijevih, a prvotno kanonika Mate Bogeti}a. Djelo De canoniciset dignitatibus aliisque beneficiariis cathedralium et collegiatorum ecclesiarum,prvi put objavljeno 1632. godine, posjedovali su u izdanju venecijanskoga tiskaraNatalea Feltrinija iz 1707. godine. Kod istoga tiskara, dvije godine kasnije, tiska-

73


52 Mulja~i}, @arko. Zaboravljena obljetnica Fortisova boravka na na{oj obali. // Mogu}nosti18, 2(1971), 232.

53 Mil~eti}, Ivan. Nav. dj., str. 182.

no je Barbosino djelo Collectanea doctorum … Concilii Tridentini54 privezano uzprethodno navedeno. Djelo Pastoralis solicitudinis siue De officio et potestateepiscopi posjedovao je Jerolim Bajamonti u lionskom izdanju Philippea i PierreaBordea, Laurenta Arnauda te Guilielma Barbiera iz 1665. godine, u tri dijela i dvasveska.

U knji`nici Bajamontijevih na{la su se dva djela kapucina Nikole Busottija(1728.-1801.) poznatijeg kao Padre Fedele da Zara. Osim vjersko-crkvenih temazanimao se i za gospodarsko-agrarna pitanja. Zajedno s bra}om Bajamonti bio je~lan udruge Societá economica di Spalato.55 U radu Notizie storiche concernenti l’illustre servo di Dio Padre Marco d’ Aviano … tiskanom kod Simona Occhija uVeneciji 1798. u dva sveska, Busotti pi{e o ìvotu kapucina Marca d’ Aviana(1631.-1699.), propovjednika i jedne od najistaknutijih osobnosti u religioznomìvotu 17. stolje}a u vrijeme Kandijskog rata (1645.-1669.), kada je Mleta~ka Re-publika vodila bitku s Turskim carstvom za prevlast na Sredozemlju. Na predlistuovog izdanja nalazi se grafika s likom Marca d’ Aviana. Prema zapisu na pole|iniomotne korice Bajamonti il di primo aprile 1799. … a po associazione alla stam-pa, pretpostavljamo da su Bajamontijevi bili predbiljeèni za ovo izdanje. DrugoBusottijevo djelo, iako s gospodarskom temom, prikazat }emo u ovom odlomkukao ilustraciju te`nje nekih crkvenih osoba da odgovore izazovu vremena. Pezzidi riflessioni ed istruzioni dirette a fare che scorgasi alla presta e che si eviti inpratica l’uso ingiusto del denaro, e ciò che ordinariamente vien suggerito dal reointeresse tiskano je u Veneciji kod Giacoma Zanardija 1802. godine. Oba Busotti-jeva djela nose samo oznaku Bajamonti, a kasnije su dospjela u Gabinetto di lettu-ra. Od istaknutog propovjednika i teologa, francuskog dominikanca VincentaContensona (1641.-1674.), Jerolim Bajamonti posjedovao je djelo Theologiamentis et cordis. Ovo najsna`nije Contensonovo djelo prvi je put tiskano po-sthumno u Lyonu 1681., a Bajamontijev primjerak tiskan je u Torinu 1768./1769.kod Giacoma Giuseppea Avondoa tro{kom Guiberta i Orgeasa kao prvo izdanje, udva sveska. Pitanje poba~aja i odnos prema fetusu aktualan je i u sedamnaestomstolje}u za vrijeme papa Siksta V. i Grgura XIV. Jerolim Bajamonti posjedovao jedjelo Girolama Fiorentina (1602.-1678.) De hominibus dubiis seu De abortiuisbaptizandis pia prothesis. Ovo djelo Fiorentini je prvi put objavio 1658. godine.Bajamontijev primjerak ~etvrto je, pro{ireno izdanje koje je uredio Deodato daCuneo. Tiskano je u Veneciji kod Marcellina Piottoa 1760. godine. Fiorentini raz-laè pojam foetus animato et inanimato prema crkvenom i gra|anskom pravu, odAristotela do suvremenika, lije~nika Paola Zacchia (1584.-1659.) koji je 1621. udjelu Quaestiones medico – legales problematizirao pojam malpractice i medicin-

74


54 Iako primjerak nema sa~uvane korice, na pole|ini kojih se obi~no nalazi rukopisni ekslibris,pretpostavljamo da je i ovaj primjerak od Mate Bogeti}a pre{ao Jerolimu Bajamontiju.

55 Nikolu Busottija i Julija Bajamontija vezivalo je gotovo desetogodi{nje prijateljstvo. [to-vi{e, Bussotti je spjevao stihove u njegovu slavu, da bi prijateljstvo, nakon 1793., preraslo u otvorensukob.

ske etike. Od crkvene literature Bajamontijevi su posjedovali i Aureae decisionesdonesene od Svete stolice za pape Grgura XV. (1621.-1623.), za{titnika na{egaMarkantuna de Dominisa, osniva~a kongregacije De propaganda fide i pobornikaprotureformacije u Austriji, ê{koj i Bavarskoj. Aurae decisiones tiskane su u Ve-neciji kod Giovannija Pietra Brigoncija 1667. godine, nakon smrti pape GrguraXV. Primjerak je pripadao Matiji Bogeti}u, a zatim pre{ao u vlasni{tvo JerolimaBajamontija. Mnoge obiteljske knji`nice u Dalmaciji jo{ su do u 18. stolje}e imaleu svom fondu razna izdanja odluka Tridentinskog koncila. Za povijest knji`ni~ar-stva zna~ajan je zaklju~ak koncila iz 1562.-1563. da se prvo izdanje Index libro-rum prohibitorum, Rim 1557., preradi i nadopuni. Jedno izdanje djela Sacrosan-ctum Concilium Tridentinum cum citationibus ex utroque testamento iuris pontifii… tiskanog u Veneciji tro{kom Antonija Astolphija, iz 1786., posjedovao je i Je-rolim Bajamonti.

5.7 PravoSloèni pravni ìvot Dalmacije temeljen na rimskom, bizantskom, frana-

~kom, starohrvatskom i hrvatsko-ugarskom pravu te crkvenom, recipiranom rim-skom pravu u statutima primorskih gradova i komuna, te mleta~kom, francuskomi austrijskom pravu oduvijek je bio vrelo interesa mnogih pravnih znalaca, pa takoi Jerolima Bajamontija. Njegovi komentari pravnopovijesnih doga|anja u Dalma-ciji, tiskani ili u rukopisu, svjedo~e o usvojenim osnovama prirodnog prava na-dahnutim modernijim shva}anjima koje donosi francuska revolucija.56 Pravneknjige s njegovim rukopisnim ekslibrisom najbrojnije su me|u sa~uvanim knjiga-ma obitelji Bajamonti. Posjedovao je Corpus iuris civilis cara Justinijana, koji upojam prirodnog prava unosi elemente kr{}anskog u~enja,57 i druga djela kao Dejure belli ac pacis nizozemskog pravnika Huga Grotiusa (1583.-1645.) koji je timdjelom postavio temelje {koli prirodnog prava.

Njema~ku pravnu misao Jerolim Bajamonti izu~avao je kroz djela pripadnika{kole prirodnog i racionalnog prava. Kao prvog, spomenut }emo starijeg autoraSamuela von Pufendorfa (1632.-1694.), pravnika, povjesni~ara i istaknutog pri-stalice {kole prirodnog prava u Njema~koj. Temelje}i pravne spoznaje na u~enji-

75


56 Cvitani}, Antun. Jedno {kolsko predavanje o prirodnom pravu Spli}anina Jerolima Baja-montija. // Boì}–Buàn~i} zbornik : zbornik radova posve}enih sedamdesetogodi{njici ìvota Da-nice Boì}-Buàn~i}. Split : Povijesni arhiv u Splitu, 1996. (Gra|a i prilozi za povijest Dalmacije ;12). Str. 655–682. Osim Jerolima Bajamontija, za pravnu znanost zanimao se i njegov svestrani bratJulije koji je izu~avao rukopise hvarskog i splitskog statuta, poglavito u djelokrugu splitskoga Go-spodarskog dru{tva. Godine 1774. J. Bajamonti pi{e: “Sabrati bi valjalo iz doma}ih statuta sve usta-nove koje se odnose na upravu i na za{titu gradskih i seoskih zanata.” Vidjeti u: Bajamonti, Julije.Prospetto di studi economici per la Dalmazia, esposto in una radunanza della Società economica diSpalatro il giorno 17. ottobre 1774. // Giornale d’ Italia spettante alla scienza naturale ed all’ arti.Venezia : �s. n.�, 1775. T. XI. Str. 233-248.

57 Prirodno pravo je ono koje se primjenjuje u svih naroda jer je dano od Boga i nepromjenjivo,nasuprot pravu koje izgra|uju ljudi.

ma Thomasa Hobbesa i Huga Grotiusa, Pufendorf na pojmu prirodnog prava za-sniva cijeli sustav privatnog, dràvnog i me|unarodnog prava. Jerolim Bajamontiposjedovao je njegovo djelo De jure naturae et gentium, prvi put tiskano 1672.godine u Lundu, za Pufendorfovog boravka u [vedskoj kao predava~a pravnihznanosti 1668.-1677. godine. Pufendorfove pohvale u slavu {vedskog kralja KarlaXI. (1660.-1697.) na{le su se i u ovom Bajamontijevom primjerku ex officinaKnochiana, tiskanom 1759. uz moto Spes non confundit. Kao mjesta izdanja spo-minju se Frankfurt i Leipzig. Djelo se sastoji od osam knjiga podijeljenih u tri sve-ska. SKS ne posjeduje drugi svezak. Johann Nikolaus Hertius (1652.-1710.) i JeanBarbeyrac (1674.-1744.) popratili su djelo komentarima. Portret Samuela von Pu-fendorfa na frontespiciju izradio je Antonio Baratti tehnikom bakroreza. Druginjema~ki pravnik, Johann Gottlieb Heineccius (1681.-1741.), pripadnik {kole ra-cionalnog prava, zastupa stav kako um moè samostalno stvarati dobre pravnenorme. Nekoliko godina nakon Heinecciusove smrti, 1744., objavljen je u Genèviprvi od osam svezaka njegovih djela koja su izdali bra}a Cramer i Philibert podnaslovom Operum ad universam iuris prudentiam, philosophiam et litteras huma-niores pertinentium. Prvi svezak sadrì u uvodnom dijelu ogled o ìvotu i djeluHeinecciusa s popisom svih njegovih do tada tiskanih djela i epitafom JustusaHenninga Böhmera (1674.-1749.). Johann Matthias Gesner (1691.-1761.) popra-tio je djelo bilje{kama. Uz Elementa philosophiae rationalis et moralis, Elementajuris naturae et gentium ovo izdanje sadrì i Antiquitatum Romanorum syntagma,Historia juris civilis Romani et Germanici te Opusculorum variorum syloge I. - IV.,Elementa iuris Germanici tum veteris tum hodierni, Commentarium ad legem Iu-liam et Papiam Poppaeam. Uz brojna kazala, pojedini svesci ~esto donose i po-datke o autorima pravnih djela i njihovim izdanjima tijekom stolje}a, od Delinea-tio historiae iuris Georga Beyera, zatim Corneliusa van Bynkershoeka, EzechielaSpanheima (1629.-1710.), Jacquesa Cujasa (1522.-1590.), Francoisa Boudoina(1520.-1573.), Guida Pancirolia (1523.-1599.) i mnogih drugih. U osmom svesku,tiskanom 1749. pod naslovom Praelectiones academicae in Hug. Grotium Deiure belli et pacis et in Sam. Pufendorffium De officio hominis et civis, Heinecciustuma~i djelo osniva~a {kole prirodnog prava Huga Grotiusa i njegovog sljedbeni-ka Samuela von Pufendorfa.

Od jansenista Jerolim Bajamonti ~itao je djela Flamanca Bernarda Espenavan Zegera (1646.-1728.), vrsnog poznavatelja kanonskog prava, sve}enika i pro-fesora u Louvainu. Posjedovao je njegovo temeljno djelo Ius ecclesiasticum uni-versum … objavljeno prvi put 1700. godine. Jerolimov primjerak tiskan je u Ve-neciji kod Giovannija Gattija 1781.-1782., u deset svezaka folio formata. Naà-lost, do nas je do{ao samo prvi svezak s ~ije naslovnice ~itamo da je na ovom iz-danju radio Francuz Jean-Pierre Gibert (1660.-1736.), profesor kanonskog pravau Toulonu, Aixu i Parizu. Iako su Espenova djela citirali i najortodoksniji pisci spodru~ja kanonskog prava, osobito papa Benedikt XIV. (1740.-1758.), ipak sumnoga njegova djela dospjela na Index.

76


Djela talijanskih pravnih mislilaca najbrojnija su skupina me|u sa~uvanimknjigama Bajamontijevih. Obuhva}aju teme od gra|anskog do crkvenog prava.Od Giovannia Battistae de Luce (1614.-1683.), pravnika i knjièvnika u slu`bipape Inocenta XI. (1676.-1689.), Bajamontijevi su posjedovali djelo Il dottor vol-gare ovvero il compendio di tutta la legge civile, canonica, feudale e municipalenelle cose piu ricevute in pratica, u {est svezaka i petnaest knjiga, prvi put objav-ljeno 1673. godine. Primjerku SKS-a nedostaje prvi i ~etvrti svezak. Tiskano je uColignyu, [vicarska, 1755. tro{kom venecijanskog tiskara Modesta Fenza. Prav-ne termine poput dugotrajnog zakupa, skrbni{tva, dugovanja, vjerovnika, nat-je~aja za vjerovnike, prijestupa, kazne, nasljedstvo i nasljednici te zakonski dio,De Luca donosi u~enim, konkretnim i okretnim stilom, potkrepljuje primjerima izprakse i pribliàva suvremenicima.

O {irini pravne misli Jerolima Bajamontija svjedo~i i djelo Gian FrancescaFinettija De principiis iuris naturae et gentium aduersus Hobbesium, Pufendor-fium, Thomasium, Wolfium et alios, u kojoj autor sagledava pojam prirodnog pra-va u katoli~koj doktrini, nasuprot razradi tog pojma kod protestantskih pravnih pi-saca, koji su ga uzdigli iznad Boga i Bo`jeg prava u koncepciji Tome Akvinskoga,poljuljav{i pozicije katoli~ke crkve. Djelo je posve}eno carici Mariji Tereziji ~ijije portret na frontespiciju. Tiskano je u dva sveska i dvanaest knjiga kod Tomma-sa Bettinellija u Veneciji 1764. godine. Finetti navodi razmatranje pojma prirod-nog prava od starih gr~kih filozofa, poznatih rimskih pravnika do kr{}anskih auto-ra. Spominje i svoga sunarodnjaka, istaknutog pravnika i filozofa Giovannia Bat-tista Vica (1668.-1744.) i njegovo djelo Diritto universale.58 Izdanje se isti~e izu-zetnom kvalitetom papira i tiska, ali i bogatim iluminacijama te dvije grafike s pri-zorima iz Starog zavjeta (Stvaranje ìvotinja i ~ovjeka, Mojsije prima plo~e Zako-na na brdu Sinaju) koje potpisuje talijanski slikar i grafi~ar Pietro Antonio Nove-lli (1729.-1804.), a izradio ih je Antonio Baratti (1724.-1787.).59 Od talijanskihautora pravnih djela iz knji`nice Bajamontijevih spomenimo i Iacopa Menòchija(1532.-1607.), profesora na sveu~ili{tima u Paviji, Mondovi i Padovi. Kao prav-nik, Menòchio je uìvao velik ugled. Bio je predstavnik {kole prakti~ara o ~emusvjedo~i i njegovo djelo De arbitrariis iudicum quaestionibus et causis, centuriae

77


58 Finetti }e 1768. objelodaniti djelo In difesa dell’ autorita della Sacra Scrittura contro Giam-battista Vico. Vico, naime, smatra da je u Zakoniku dvanaest plo~a izloèno primitivno pravo kojese razvija do univerzalnog i elasti~nog prava jus gentium.

59 Pietro Antonio Novelli naslikao je dvije oltarne pale za crkvu Du{ica i Sv. Duha u Splitu, ne-koliko desetlje}a nakon izlaska iz tiska ovoga Finettijevog djela, {to zna~i da su Bajamontijevi mo-gli u rodnom gradu upoznati i Novellijev slikarski rad. Prema njegovim djelima, brojne je grafike iz-radio Antonio Baratti, u~enik Giuseppea Wagnera. Baratti je izradio preko 2.000 razli~itih knji`nihilustracija, zemljopisnih karata, portreta, veduta i sl. za najpoznatije izdava~e druge polovice sette-centa od Venecije, Rima do Pariza. Suradnja Novellija i Barattija ogleda se i u djelu Opere di CarloGoldoni tiskanom u Veneciji kod Pasqualia, 1760./1764. u 17 svezaka. Ime Antonia Barattija ~estosusre}emo na ilustracijama u knjigama Bajamontijevih.

sex … prvi put objavljeno 1569. Na{ primjerak tiskan je stolje}e kasnije, 1671. uTorinu, kod Giuseppea Vernonija. Posebnost ovog primjerka je u tome {to doka-zuje kako su knjige tijekom vremena mijenjale vlasnike. Na koricama su ostalazabiljeèna imena Mate Bogeti}a, Jerolima Bajamontija i Pietra Botture! I TobiaNònio (1528.-1570.), profesor gra|anskog prava na sveu~ili{tu u Perugi od 1554.,zastupljen je u knji`nici Bajamontijevih. Jedno od njegovih najzna~ajnijih djela,Interpretationes in nonnullos Institutionum titulos, prvi je put objavljeno 1566. alsegno della Fontana, tiskom poznatoga venecijanskog tiskara Comina da Trinoa.Na izdanju je radio i Nòniov u~enik, talijanski pravnik Fulvio Costantini. Upravoovaj primjerak posjedovao je Ivan Dominik Bajamonti.

Ivan Dominik Bajamonti posjedovao je i primjerak djela u~enika ve} spome-nutog Menochija, Giulia Pacea (1550.-1635.), talijanskog pravnika, filologa i filo-zofa. U mnogim svojim djelima Pace je raspravljao o teoriji gra|anskog prava.Kao sljedbenik protestantske reformacije, predavao je na sveu~ili{tima u Heidel-bergu, Monpellieru te Padovi i Valenzi. SKS posjeduje njegovo djelo Analysis in-stitutionum imperialium … tiskano posthumno, u Padovi, kod Pietra Marije Fram-botta 1672. Francesco Gaetano Parma autor je djela Idea del cancelliere propostaa’ Giovani Bennati ch’ esercitar si vogliono nella cancellerie … tiskanog u Vero-ni 1786. kod nasljednika Merloa kao drugo, pro{ireno izdanje. Djelo je posve}enoAlvisu Mocenigu II. (vice capitano di Verona). SKS posjeduje samo prvi svezak udva dijela, nekada u vlasni{tvu Jerolima Bajamontija. Uz teoretski dio sadrì iprimjere iz pravne prakse.

Marco Antonio Pellegrini (1530.-1616.), profesor na sveu~ili{tu u Padovi,autor je mnogih djela iz gra|anskog prava od kojih je Jerolim Bajamonti posjedo-vao djelo Consilia sive responsa juris … tiskano u {est svezaka folio formata, uVeneciji kod Girolama Savionia 1727./1734. U fondu SKS-a ~uva se tre}i, ~etvrtii {esti svezak. Drugo Pellegrinijevo djelo Decisiones … tiskano je u Padovi kodGiuseppea Corone, 1713. brigom Alessandra Galvanija (1556.-1616.). Prvotno jepripadalo Mati Bogeti}u, a zatim Jerolimu Bajamontiju.

^vrsto izgra|eno juridi~ko ure|enje katoli~ke crkve izraèno je u nizu djelastru~njaka za crkveno pravo sa~uvanih u knji`nici Bajamontijevih. Spomenut }emoneke od njih. Giovanni Chiericato (1633.-1717.), padovanski nadbiskup, autor jemnogih radova iz gra|anskog i crkvenog zakonodavstva ~ije je djelo Decisiones sa-cramentales objavljeno 1727. godine hvalio i papa Benedikt XIV. Chiericatovo dje-lo Discordiae forenses de beneficiis atque pensionibus tiskao je u Veneciji AndreaPoletti 1708. u {est svezaka. I ovaj primjerak prvotno je bio u vlasni{tvu Mate Bo-geti}a, a zatim Jerolima Bajamontija. Antonio Zuanelli (?-1772.) autor je djela Con-cordanza della ragione civile, canonica e veneta … izloènog u ~etiri knjige i trisveska. SKS posjeduje samo drugi svezak koji sadrì drugu i tre}u knjigu, nekada uvlasni{tvu Jerolima Bajamontija. Djelo je ponajprije bilo namijenjeno mladim prav-nicima, a nadahnuto je Justinijanovim Institucijama. Tiskano je u Veneciji kod Gio-vannija Lironcurtija 1772. godine.

78


5.8 PutopisiDjelo talijanskoga dominikanca Michelangela Bonotta (18.-19. st.) Geogra-

fia storica antica e moderna con un trattato astronomico della sfera … tiskano jekod Pietra Pasqualija 1786. godine. Interesantno je ne samo po tome {to spominjehrvatske krajeve – Croazia Austriaca, Croazia Turca, Morlacchia, Dalmazia Ve-neta, Dalmazia Turca, Dalmazia Ragusea, ve} {to na posljednjim stranicama, kaopretplatnike na ovo izdanje, uz Jerolima Bajamontija, biljeì i istaknute Spli}anekoji su pratili venecijansko tiskarstvo i imali svoje bogate knji`nice svjedo~e}itako kulturu ~itanja na ovim prostorima. Me|u pretplatnicima iz Splita spominjuse Paolo Antonio Aggazzotti, Vicko Berkovi}, Vincenzo Bervaldi, Nikola Capo-grosso Kavanjin, Giuseppe Maria Ferrari, Nikola Grisogono, Domenico Ivanovi},Andrea Meneghetti, Giambattista Milesi, Marin Pavlovi}, Giacinto Ignazio Pelle-grini te Tommaso Sadia. Mnogi od njih bili su pripadnici fiziokratskog pokreta i~lanovi Gospodarskog dru{tva, poput Horacija Bergeli}a, Josipa Cindra i MarinaErgovca.60 Primjerak Bonottovog djela pripadao je Jerolimu Bajamontiju. Dvijegodine kasnije, tiskano je drugo izdanje, kod venecijanskog tiskara Leonarda Bas-saglie, oboga}eno s 23 zemljopisne karte kojih u na{em izdanju nema.

6 O uvezu i likovnoj opremiUvez sa~uvanih knjiga iz knji`nice Bajamontijevih kvalitetan je i jednosta-

van, naj~e{}e kartonskih korica. Mo`da i ovaj skromniji uvez govori o ekonomskioslabjeloj obitelji jer u susjednom Trogiru bra}a Garanjin u svojoj knji`nici, uz iz-gradnju bogatoga knji`nog fonda, sustavno polaù pa`nju i na vredniji uvez. Ga-ranjini su 1794. kod Bianchettija u Padovi platili sedam lira za uvez ~etrnaest knji-ga veli~ine oktave u karton presvu~en tele}om koòm.61 Samo knjige dospjele Ba-jamontijevima od Mate Bogeti}a gotovo su uvijek uvezane u tvrdi karton pre-svu~en pergamenom. Tvrdi uvez presvu~en bijelom pergamenom s markicom uzlatotisku na hrptu, vjerojatno iz kasnijih vremena, ima tek jedna cinquecentinastigla u knji`nicu 1905. darom dr. Ivana Mangera.

Iako su u prethodnom poglavlju ilustracije opisane uz djela kojima pripadaju,napomenimo kako u knji`nom fondu Bajamontijevih najvi{e ilustracija imaju dje-la iz matematike i fizike s prikazima onodobnih mjernih instrumenata. Ostala dje-la prete`no sadrè portrete vladara kojemu je djelo posve}eno, autora ili osobe okojoj se pi{e. Ra|ene su grafi~kom tehnikom, a tek jedna cinquecentina ima ilu-stracije u tehnici drvoreza. Kao autori grafika spominju se Antonio Baratti(1724.-1787.), Antonio Luciani i Pietro Antonio Novelli (1729.-1804.).

79


60 Marin Ergovac, od 1790. splitski kanonik, svoju bogatu knji`nicu oporu~no je ostavio split-skom sjemeni{tu 1808.

61 Boì}-Buàn~i}, Danica. Nav. dj., str. 149.

7 Perspektive za potpuniju rekonstrukciju fonda knji`nice BajamontijevihBudu}i da do danas nije prona|en inventar obiteljske knji`nice Bajamontije-

vih, spoznaju o njenoj veli~ini i sadràju gradimo na osnovi sa~uvanih primjerakai pisanih dokumenata. [to se ti~e veli~ine, za sada moèmo pouzdano re}i da susa~uvana 32 djela u 51 svesku, a nalaze se u SKS-u. Tim podacima treba dodati ipodatke o djelima koji se ~uvaju u AMS-u.62 To su:

– Contarini, Gasparo. De magistratibus et republica Venetorum libri quin-que. Paris : Michel Vascosan, 1543.,

– Decret sur l’ organisation de l’ Illyrie … �S. l. : s. n.�, 1811.– Emili, Paolo. De rebus gestis Francorum. Paris : Michel Vascosan, 1544.,– Pellegrini, Marco Antonio. Consiliorum sive responsorum. Venecija :

Evangelista Deuchino, Giovanni Battista Pulciani, 1608.– Pellegrino, Carlo. Praxis vicariorum et omnium in utroque foro iusdicen-

tium. Venecija : Francesco Groppo, 1696., te– Razglascenie Priusviscenoga Magistrata Providura i Inquisitura varh ulia’

u stuarii sapuna’ i sapunaria’. Venecija : Giovanni Antonio Pinelli, 1794.Knji`nica Bajamontijevih dijelila je sudbinu nesigurnih vremena 18. stolje}a

u kojem je i nastala. I sam Julije Bajamonti svjedo~io je o nestanku knji`nicamnogih splitskih uglednika. Kao lije~nik izu~avao je utjecaj klime na zdravlje lju-di, ali kao bibliofil pi{e: “Klima dalmatinska ne prija ìvotu knjièvnih proizvo-da!”.63

Knji`na i rukopisna ostav{tina bra}e Bajamonti koja je preìvjela razli~iteneda}e po~ela se rasipati ve} za njihovih nasljednika u prvoj polovici 19. stolje}a,bilo kolanjem unutar obitelji, prodajom ili darivanjem izvan obitelji.

Sudbina rukopisne ostav{tine Bajamontijevih dobro je dokumentirana i njenput moèmo daleko bolje pratiti od puta tiskanih knjiga. Jedina nasljednica JulijaBajamontija bila je njegova k}i Jelena Bajamonti (1785.-?), koja se 1803. udala zatrogirskog plemi}a Koriolana Cippica, a nakon njegove smrti 1821. za MatijuCeti~i}a iz Dubrovnika.64 Godine 1815. prodala je o~ev rukopis Memorie dellacittà di Spalatro in Dalmazia, raccolte da Giulio Bajamonti Dominiku BaltazaruCattaniju “za znatnu svotu novaca.”65 Rukopis je zatim do{ao do Franje Carrare, a1898. otkupio ga je Arheolo{ki muzej u Splitu.66 Unuk Jerolima Bajamontija,Antonio Bajamonti, posjedovao je neke rukopise svoga prastrica Julija Bajamon-

80


62 Duplan~i}, Arsen. Nav. dj., str. 72. Uz to, A. Duplan~i} me upozorio na jo{ dva djela (C. Pel-legrino i Decret) koja su pripadala Jerolimu Bajamontiju, a evidentirana su naknadno.

63 Mil~eti}, Ivan. Nav. dj., str. 130. Za vrijeme velike kuge koja je harala Splitom 1783./1784.,prema odredbama mleta~kih vlasti, na raskuìvanje se nose spisi i knjige.

64 Kuzmani}, Bruno. Splitska gra|anska obitelj Bajamonti. // Splitski polihistor Julije Baja-monti : zbornik radova sa znanstvenog skupa odrànog 30. listopada 1994. godine u Splitu. Split :Knjièvni krug, 1996. Str. 243.

65 Mil~eti}, Ivan. Nav. dj., str. 153.66 Duplan~i}, Arsen. Nav. dj., str. 15, 25.

tija, a mo`da i knjige bra}e Julija, Nikole i Jerolima Bajamontija jer je kao jedinipotomak Bajamontijevih u mu{koj liniji, ba{tinio od Jelene Bajamonti i nekretni-ne u Veneciji.67 Nekada{nji splitski na~elnik dr. Ivan Manger do{ao je u posjedjedne cinquecentine iz knji`nice Bajamontijevih koju je 1905. godine darovao tekosnovanoj Gradskoj biblioteci. Godine 1908. darovao je Mirko Bui} don FraniBuli}u knjige Bajamontijevih.68 Godine 1911. tisak biljeì kako je Ana Romagno-lo, supruga dr. Antonija Romagnola, ne}aka Antonija Bajamontija, poklonilatada{njoj Gradskoj biblioteci neke predmete koje su posjedovali Bajamontijevi, a1920. lijepe i rijetke knjige.69 Rukopisi Julija Bajamontija do{li su u vlasni{tvo A.Bajamontija, Franje Carrare, Ante Buri}a, Dujma Sre}ka Karamana, obitelji Duj-ma Save i kona~no Arheolo{kog muzeja u Splitu.70

Svaki od navedenih vlasnika rukopisa mo`da je mogao posjedovati i knjige, adetaljniji pregled starih knji`nih fondova u Splitu, Trogiru, Dubrovniku i Zadru,kamo su ih mogli odnijeti ~lanovi obitelji Bajamonti, mijenjaju}i mjesto boravka,mogli bi donijeti neke rezultate. Mnoge knji`nice nisu obradile stariju gra|u koju~uvaju. Ova trideset i dva djela, sa~uvana u pedeset i jednom svesku, iz knji`niceBajamontijevih sa~uvana u zbirci Rara Sveu~ili{ne knji`nice u Splitu naveli smone samo kao mogu}i izvor za povijesno i teorijsko razmatranje podru~ja kojima suse bra}a Bajamonti bavila, ve} i kao mogu}i izvor za usporedbu utjecaja europ-skih sredina na lokalne ideje, misli i djela.

LITERATURA

Arhiv Julija Bajamontija. AMS, III 5a, 5b, 5c; XII/A, str. 20, 21; XII/B-45.

Bajamonti, Julije. Prospetto di studi economici per la Dalmazia, esposto in una radunanzadella Società economica di Spalatro il giorno 17. ottobre 1774. // Giornale d’ Italia spet-tante alla scienza naturale ed all’ arti. Venezia : �s. n.�, 1775. T. XI. Str. 233-248.

Bajamonti, Julije. Zapisi o gradu Splitu / izbor, prijevod i komentar Du{ko Ke~kemet. Split :Nakladni zavod “Marko Maruli}”, 1975. (Biblioteka MM. Edicija Svjedo~anstva ; 2)

Baras, Frano. Dva dokumenta o prvoj splitskoj tiskari. // Kulturna ba{tina 5, 7/8(1978),81-84.

Boì}-Buàn~i}, Danica. Privatni i dru{tveni ìvot Splita u osamnaestom stolje}u. Zagreb: [kolska knjiga, 1982.

81


67 Randi, Oscar. Antonio Bajamonti il “mirabile” podestà di Spalato. Zadar : Società Dalmatadi storia patria, 1932. Str. 10.

68 Duplan~i}, Arsen. Nav. dj., str. 72. Vidjeti i: dopis Du{ana Mangera Mirku Bui}u od 10. ve-lja~e 1936. (M-676/a, SKS) koji potvr|uje da je M. Bui} bio ne}ak Ane Romagnolo.

69 O donaciji Ane Romagnolo 1911. godine pisali su splitsko Jedinstvo i zadarski Risorgime-nto. Vidjeti i Arhiv SKS, dopis Du{ana Mangera, br. 15/1920. od 31. svibnja 1920.

70 Duplan~i}, Arsen. Nav. dj., str. 13, 16.

Cvitani}, Antun. Jedno {kolsko predavanje o prirodnom pravu Spli}anina Jerolima Baja-montija. // Boì}–Buàn~i} zbornik : zbornik radova posve}enih sedamdesetogodi{njiciìvota Danice Boì}-Buàn~i}. Split : Povijesni arhiv u Splitu, 1996. (Gra|a i prilozi zapovijest Dalmacije ; 12). Str. 655–682.

Dadi}, @arko. Prilog poznavanju prirodoznanstvenog rada Julija Bajamontija. // Splitskipolihistor Julije Bajamonti : zbornik radova sa znanstvenog skupa odrànog 30. listopada1994. godine u Splitu. Split : Knjièvni krug, 1996. Str. 144-150.

Dizionario biografico degli Italiani : sv. 2. Roma : Istituto della enciclopedia italiana,1960.

Duplan~i}, Arsen. Ostav{tina Julija Bajamontija u Arheolo{kome muzeju u Splitu i priloziza njegov ìvotopis. // Splitski polihistor Julije Bajamonti : zbornik radova sa znanstvenogskupa odrànog 30. listopada 1994. godine u Splitu. Split : Knjièvni krug, 1996.

Hrvatski biografski leksikon. Sv. 4 : E-Gm. Zagreb : Leksikografski zavod “MiroslavKrleà”, 1998.

Ke~kemet, Du{ko. @ivot i djelo Julija Bajamontija. // Bajamonti, Julije. Zapisi o graduSplitu. Split : Nakladni zavod Marko Maruli}, 1975. (Biblioteka MM. Edicija Svjedo~an-stva ; 2). Str. 7-82.

Klai}, Vjekoslav. Knjiàrstvo u Hrvata : studija o izdavanju i {irenju hrvatske knjige. Zag-reb : Knjiàra St. Kugli, 1922.

Kova~i}, Slavko. Filozofski studij – licej u splitskom sjemeni{tu od 1817. do 1856. godi-ne. // 290 godina klasi~ne gimnazije u Splitu : 1700-1990. Split : Knjièvni krug, 1990.Str. 111-125.

Kuzmani}, Bruno. Splitska gra|anska obitelj Bajamonti. // Splitski polihistor Julije Baja-monti : zbornik radova sa znanstvenog skupa odrànog 30. listopada 1994. godine u Spli-tu. Split : Knjièvni krug, 1996. Str. 242-244.

Manacorda, Giuliano; Giuseppe Gangemi. Stria della letteratura italiana dal Cinquecentoal Settecento. Roma : Tascabili Economici Newton, 1995.

Mil~eti}, Ivan. Dr. Julije Bajamonti i njegova djela. // Rad JAZU : knj. 191. Zagreb :Knjiàra JAZU, 1912.

Morovi}, Hrvoje. Povijest biblioteka u gradu Splitu : dio I. Zagreb : Dru{tvo bibliotekaraHrvatske, 1971.

Mulja~i}, @arko. Poku{aj osnivanja tiskare u Splitu 1786. godine. // Slobodna Dalmacija16, 4065(15. oùjka 1958), 3.

Mulja~i}, @arko. Zaboravljena obljetnica Fortisova boravka na na{oj obali. // Mogu}nosti18, 2(1971), 231-236.

Ostoji}, Ivan. Metropolitanski kaptol u Splitu. Zagreb : Kr{}anska sada{njost, 1975.

Ostoji}, Ivan. Nadbiskupsko sjemeni{te u Splitu (1700-1970). Split : Nadbiskupsko sje-meni{te, 1971.

82


Pederin, Ivan. Intelektualna suvremenost u liku Julija Bajamontija. // Splitski polihistorJulije Bajamonti : zbornik radova sa znanstvenog skupa odrànog 30. listopada 1994. go-dine u Splitu. Split : Knjièvni krug, 1996. Str. 81-84.

Randi, Oscar. Antonio Bajamonti il “mirabile” podestà di Spalato. Zadar : Società Dalma-ta di storia patria, 1932.

Stip~evi}, Aleksandar. Povijest knjige. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1985.

[kunca, Mirjana. Glazbeni ìvot Splita u doba narodnog preporoda i u prijelaznim deset-lje}ima (1860 –1882 –1918). Split : Knjièvni krug, 1991.

Vidovi}, Mile. Klasi~na gimnazija u splitskom sjemeni{tu 1700 –1817. // 290 godina kla-si~ne gimnazije u Splitu : 1700 – 1990. Split : Knjièvni krug, 1990. Str. 71-83.

83


IZME\U GOVORNOG I PISANOG JEZIKAVI[EJEZI^NA NAKLADNI^KA SLIKA DALMATINSKOG

PROSTORA PRVE POLOVICE 19. STOLJE]A

BETWEEN WRITTEN AND SPOKEN LANGUAGEMULTILINGUAL PUBLISHING ACTIVITY IN DALMATIA DURING THE

FIRST HALF OF THE 19th CENTURY

Jelena Laku{Central European University, Budapestsphlaj01ºphd.ceu.hu

UDK / UDC 655.1/.5(091)(497.58)"18"Istraìvanje / Research paperPrimljeno / Received: 15. 3. 2005.

Saètak

Na temelju baze podataka nastale istraìva~kim radom na izvornoj gra|i tiskanoj uDalmaciji u prvoj polovici 19. stolje}a, u radu se daje pregled knji`ne produkcije na svimjezicima zastupljenim u tom razdoblju u dalmatinskim izdava~kim i tiskarskim sredi{tima– Zadru, Splitu i Dubrovniku. Razmatra se i odnos samih spisatelja prema jezicima na ko-jima su pisali, {to nerijetko odraàva njihovu jezi~nu i kulturnu dvojnost. Osobita pozor-nost posve}ena je odnosu prema narodnom jeziku ~ija va`nost raste u razdoblju koje se uhrvatskoj historiografiji uobi~ajeno naziva ’pretpreporodom’. Vi{estoljetne povijesneokolnosti dalmatinskoga prostora kao mleta~ko-habsbur{ko-otomanskog pograni~ja, nu-`no su se odrazile i na pitanje samoga nakladni{tva. Autorica zaklju~uje da, uz hrvatski je-zik, nakladni{tvo na drugim jezicima tako|er predstavlja kulturu tiskarstva i ~itanja uHrvatskoj te da stoga mononacionalna kulturna tradicija ne pronalazi upori{te u dalmatin-skoj multilingvalnoj, multinacionalnoj i multikulturnoj povijesnoj sredini.

Klju~ne rije~i: Dalmacija, 19. stolje}e, nakladni{tvo, jezik

Summary

On the basis of a database resulting from extensive historical research on literaturepublished in Dalmatia in the first half of the 19th century, this paper offers an overview ofthe literary production in the representative languages of that period in all three Dalmatianpublication and printing centres – Zadar, Split and Dubrovnik. Special attention has beenpaid to the writers’ attitude towards the languages in which they wrote, often reflecting


© VBH 2005.

their linguistic and cultural duality. In addition, the author carefully examines the attitudetowards the vernacular the importance of which grew in the period which Croatian histo-riographers dubbed as the ’pre-revival’. Historical circumstances in Dalmatia over thepast centuries, such as the proximity of the Venetian-Habsburgh-Ottoman border, largelyreflected on publishing activity. The author concludes that, alongside the Croatian langua-ge, the publishing activities in Croatia also include publications in other languages as partof its publishing/reading culture. Therefore, a monolithic national cultural tradition doesnot find support in the multilingual, multinational and multicultural historical surroun-dings of Dalmatia.

Keywords: Dalmatia, 19th century, publishing activity, language

Povijesna stvarnost prve polovice 19. stolje}a u Dalmaciji, razdoblja koje seu hrvatskoj historiografiji uobi~ajeno naziva “pretpreporodom”, ~ini pitanje nak-ladni{tva iznimno zanimljivim, vode}i nas k spoznajama izravno vezanim uz ten-dencije, oblike i smjernice protomodernizacijskog i predrevolucionarnog naklad-ni{tva. Naime, nakon vi{estoljetne mleta~ke vladavine, Dalmacija 1815. godinedolazi pod vlast Austrijskog Carstva u ~ijem sastavu ostaje sve do propasti Au-stro-Ugarske Monarhije 1918. Ovaj je rad, me|utim, vremenski ograni~en samona prvih 35 godina austrijske vlasti u Dalmaciji i obuhva}a razdoblje od 1815. pado vremena neposredno nakon revolucionarnih zbivanja 1848/49. godine koja sudovela do sloma represivna Metternichova sustava. Budu}i da je ukidanje cenzurei progla{enje slobode tiska u prolje}e 1848. stvorilo nove dru{tveno-politi~keokolnosti, bitno druk~ije od onih u prvoj polovici ovoga stolje}a, ~inilo se uput-nim ograni~iti istraìvanje samo na navedeno razdoblje. Cilj mu je bio ukazati nato da su se u prvoj polovici 19. stolje}a vi{estoljetne povijesne okolnosti ovogaprostora kao mleta~ko-habsbur{ko-otomanskog pograni~ja, na kojem su se susre-la tri imperija te razli~ite kulturne, etni~ke i konfesionalne strukture, nu`no odra-zile i na samo nakladni{tvo.

U tu je svrhu proveden opseàn istraìva~ki rad te izra|ena baza podataka sopisima gotovo tisu}u publikacija. U nju su uvr{tene knjige, knjiìce manjeg op-sega, ~asopisi i novine te godi{njaci,1 bez obzira na jezik ili pismo kojim su pisani,a tiskani su ili izdani u tiskarskim sredi{tima toga vremena u Dalmaciji – Zadru,Splitu i Dubrovniku. Kori{tena je ponajprije gra|a Znanstvene knji`nice i Knji-`nice Dràvnog arhiva u Zadru, kao i katalog biv{e Namjesni~ke knji`nice, u kojusu u to doba stizala po dva primjerka svakog izdanja, a sva su podlijegala cenzuri.Tako|er su pregledane i zbirka [tampe u Dràvnom arhivu u Zadru te Zbirka sta-rih i rijetkih knjiga u Nacionalnoj i sveu~ili{noj knji`nici u Zagrebu. Pretraèn je imre`ni katalog Nacionalne i sveu~ili{ne knji`nice (CROLIST). Usto, radi {to vje-rodostojnije slike nakladni~ke situacije u Dalmaciji, konzultirani su i bibliografski

85

J. LAKU[: IZME\U GOVORNOG I PISANOG JEZIKA ...

1 Izuzeti su leci, proglasi, oglasi i plakati, koji se i formom razlikuju od uvr{tenih publikacija.

izvori2 koji su upu}ivali na izdanja smje{tena u drugim knji`nicama du` dalmatin-ske obale. Kori{ten je i popis knjiga zadarske gimnazijske knji`nice,3 koja je od1840/41. dobivala besplatan primjerak svih knjiga tiskanih u Dalmaciji, a 1857.progla{ena je i pokrajinskom.4 U izradi baze podataka uklju~en je i popis knji`noginventara knji`nice dubrova~kog fratra Inocenta ]uli}a, iznimno zaslu`nog zanjegovanje hrvatske knjièvne ba{tine, kao i cjelokupne knjièvne kulture.5

U interpretaciji je nakladni~ke situacije u Dalmaciji prve polovice 19. sto-lje}a ponajprije valjalo imati na umu da je taj prostor bio bilingvalan ili ~ak trilin-gvalan, da su na njemu ìvjeli pripadnici razli~ite konfesionalne i etni~ke pripad-

86


2 Kori{teni su sljede}i bibliografski izvori:Valentinelli, Giuseppe. Bibliografia della Dalmazia e del Montenegro : saggio di Giuseppe

Valentinelli. Zagabria : coi tipi del dr. Ljudevito Gaj, 1855.; Kazna~i}, Antun. Biblioteca di fra Inno-cenzo Ciulich nella libreria de’rr. pp. Francescani di Ragusa. Catalogo redatto da Gio. Augusto diCasnacich. Zadar : dalla tipografia governiale, 1860.; Valentinelli, Giuseppe. Supplementi al saggiobiografico della Dalmazia e del Montenegro. Zagreb : coi tipi del dr. Ljudevito Gaj, 1862.; Kukulje-vi} Sakcinski, Ivan. Bibliografia hrvatska : dio prvi : tiskane knjige. Zagreb : Brzotiskom DragutinaAlbrechta, 1860.; Kukuljevi} Sakcinski, Ivan. Dodatak k prvome dielu. Tiskane knjige. Zagreb :Brzotiskom Dragutina Albrechta, 1863.; Ma{trovi}, Vjekoslav. Jadertina Croatica : bibliografijaknjiga, ~asopisa i novina izdanih na hrvatskom ili srpskom jeziku u Zadru : I. dio : knjige. Zagreb :JAZU, 1949.; Ma{trovi}, Vjekoslav : bibliografija knjiga izdanih u Zadru od 1797. do 1814. godine.// Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku 1, 1(1985), 385-417.; Ma{trovi}, Vjekoslav. Ja-dertina Croatica : bibliografija knjiga, ~asopisa i novina izdanih na hrvatskom ili srpskom jeziku uZadru : II. dio : ~asopisi i novine. Zagreb : JAZU, 1954.; Ma{trovi}, Vjekoslav. Dopuna 1. JadertiniCroatici : I. dio : knjige. // Radovi Centra JAZU u Zadru 24(1977).; Ma{trovi}, Vjekoslav. Zadarskaoznanjenja iz 18., 19. i po~etka 20. stolje}a, Jadertina Croatica. Zagreb : JAZU, 1979.; Peri}, Ivo.Dubrova~ka periodika 1848-1918. Dubrovnik : JAZU, Zavod za povijesne znanosti Istraìva~kogcentra, 1980.; Kapitanovi}, Vicko. Arhiv i knji`nica Franjeva~kog samostana u Makarskoj. Makar-ska : Franjeva~ki samostan, 1989.; Kapitanovi}, Vicko. Rukopisna i knji`na ba{tina Franjeva~ke vi-soke bogoslovije u Makarskoj. Makarska : Franjeva~ka visoka bogoslovija, 1993.

3 Knji`nica je osnovana 1829. godine, iako to, dakako, ne zna~i da gimnazija i prije toga nijeposjedovala knjige.

4 Naàlost, njezin je knji`ni fond u velikoj mjeri uni{ten za vrijeme bombardiranja Zadra1943., a neke su knjige nakon toga bile prenijete u Italiju. Poslije Drugoga svjetskog rata samo je dionjih vra}en, pa su u izradi baze podataka mogli posluìti jedino njezini katalozi: Danilov, Ivan; Ja-kov Bolji}. Catalogo della “Biblioteca Paravia” e del Medagliare del Ginnasio di Zara = Popis knji-gah, koje su u doma}oj knji`nici velegimnazija zadarskoga sahranjene. Zara : Tip. governiale,1860.; Programma dell’ i. r. Ginnasio completo di prima classe in Zara alla fine dell’anno scholasti-co 1860-1861. Zara : Tip. governiale, 1861.; Brunelli, V. Programma dell’i.r. Ginnasio Superiore diZara pubblicata dalla direzione ginnasiale alla fine dell’anno scolastico 1899-1900. XLIII. Zara : Ti-pografico di S. Artale, 1900.; Catalogo sistematico dell’i.r. biblioteca ginnasiale provinciale di Zarai Programma dell’i.r. Ginnasio Superiore di Zara pubblicata dalla direzione ginnasiale alla finedell’anno scolastico 1900-1901. XLIV. (continuazione XLIII). Zara : Tipografico di S. Artale, 1901.

5 Fra Inocent ûli}, biograf, u~enjak i antikvar, bio je tvorac knji`nice Samostana Male bra}e uDubrovniku. Katalog njegove knji`nice, koji je napravio Antun Kazna~i}, sadrì ~ak 1.132 rukopisai 1.904 tiskane knjige (Kazna~i}, Antun. Biblioteca di fra Innocenzo Ciulich nella libreria de’rr. pp.Francescani di Ragusa. Catalogo redatto da Gio. Augusto di Casnacich. Zara : dalla tipografia go-verniale, 1860.).

nosti, te da je imao iznimno kompleksno povijesno iskustvo. Stoga je primjenamultikulturne metodolo{ke interpretacije oslobo|ene tradicionalne mononacio-nalne perspektive bila neizbje`na. Sve do sedamdesetih godina 20. stolje}a una{oj se knjièvnoj kritici gotovo ignorirao talijanski knjièvni korpus na dalma-tinskom tlu, a hrvatskom kulturom smatralo se samo ono {to je bilo pisano nahrvatskom jeziku.6 Premda je poznavanje knjièvne ponude toga vremena na na-rodnom jeziku od iznimne va`nosti, mononacionalna kulturna tradicija ne prona-lazi upori{te u dalmatinskoj multilingvalnoj, multietni~koj, multikonfesionalnoj imultikulturnoj povijesnoj situaciji. Stoga se i izdanja na talijanskom, njema~komili pak latinskom jeziku, trebaju smatrati dijelom hrvatske duhovne i knjièvneba{tine, ba{ kao i ona na hrvatskom. Nakladni{tvo na tim jezicima, uz hrvatski,predstavlja, dakle, jednako tako kulturu tiskarstva i ~itanja u Hrvatskoj.

Multikulturalnost, multietni~nost i multilingvalnostdalmatinskoga prostora

Jedan od poznatijih povjesni~ara knjige i ~itanja, Robert Darnton s pravom jeustvrdio da pisana rije~ ne po{tuje ni jezi~ne niti nacionalne granice.7 îtatelji, na-ime, ~esto poseù za knjigama, nerijetko tiskanim i u stranim tiskarskim ku}ama,koje nisu nu`no pisane njihovim materinskim jezikom. Knjiga stoga pripada iz-nimno slojevitom multikulturnom i multinacionalnom ~itateljstvu. Tiskarske i iz-dava~ke ku}e kroz povijest ~esto su bile u rukama stranaca koji su usmjeravali na-cionalni razvitak tiskarske i izdava~ke djelatnosti, iako nisu pripadali ve}inskojetni~koj zajednici odre|enoga prostora. Uostalom, i sami su pisci svojim djelimasvjedo~ili pripadnost razli~itim kulturnim svjetovima koji su rezultirali osje}ajemne samo vi{ejezi~ne nego i vi{ekulturne pripadnosti. Dakle, intelektualni produktikulturnih, knjièvnih, dru{tvenih pa i politi~kih djelatnika mogu se u potpunostishvatiti jedino ako se ima u vidu interkulturni ambijent u kome nastaju.

Dalmatinski je prostor u tom smislu iznimno znakovit. Ponajprije, dalmatin-sko je ~itateljstvo, dodu{e uglavnom samo ono obrazovano, ~italo knjige pisanena njihovu materinskom jeziku, ali i one na talijanskom, njema~kom, francuskomi engleskom, a nerijetko i na latinskom. Vi{ejezi~na tradicija Habsbur{ke Monar-hije, dakle, rezultirala je stvaranjem vi{ejezi~noga ~itateljstva. Drugo, ~itala su sedjela tiskana u doma}im i stranim tiskarskim ku}ama. Dalmatinski su ~itatelji, na-

87


6 Godine 1971., naime, Mate Zori} otvara posve novi pogled na to pitanje, tvrde}i da seknjièvno stvarala{tvo na talijanskom jeziku u Dalmaciji moè i mora smatrati jedino dijelom hrvat-ske knjièvne i kulturne ba{tine. I neki od kasnijih povjesni~ara knjièvnosti prihva}aju tu interpre-taciju. Vidjeti: Zori}, Mate. Romanti~ki pisci u Dalmaciji na talijanskom jeziku. // Rad JAZU357(1971), 353-476.; Kolumbi}, Nikica. Stariji hrvatski pisci u svjetlu preporodnog doba u Dalma-ciji. // Dalmacija u narodnom preporodu, 1832-1848. Prilozi sa znanstvenog skupa u Zadru od 8. do9. svibnja 1986. odrànog u povodu 150. obljetnice jubileja ilirskog pokreta i 30. obljetnice Filozof-skog fakulteta u Zadru : zbornik radova / ur. Nikola Ivani{in. Zadar : Narodni list, 1985. Str. 384.

7 Darnton, Robert. The kiss of Lamourette : reflections in cultural history. New York ; London: W. W. Norton & Company, 1990. Str. 35.

ime, dolazili i u posjed djela tiskanih u inozemnim tiskarama. [to su bili obrazo-vaniji, to su vi{e ~itali knjige iz inozemstva. Obrazovani je ~itatelj, naime, uzodre|eni napor, mogao nabaviti sve publikacije koje je èlio, bez obzira gdje su ti-skane, nerijetko ~ak i ako su pripadale redu zabranjenih knjiga, {to je u “metterni-chovskoj” Austriji toga doba bila vrlo zna~ajna ~injenica. Kao ilustracija nammoè posluìti primjer tada ugledne trogirske obitelji Garanjin Fanfogna, ~ija seknji`nica o~uvala do danas, svjedo~e}i da su ~lanovi te obitelji bri`no birali naslo-ve za svoju knji`nicu, inzistirali na izradi njezina kataloga, te ~ak imali vlastitaknji`ni~ara.8 Tre}e, fundamentalnu ulogu u izdava{tvu i knjiàrstvu imali sustranci, mahom Talijani. Primjerice, vlasnici izdava~kih i tiskarskih ku}a bili suBattara i Demarchi u Zadru, Oliveti u Splitu i Martecchini u Dubrovniku,9 pa imnogi su vlasnici knjiàra tako|er bili Talijani, npr., u Dubrovniku je u 18. sto-lje}u djelovala knjiàra Carla Antonija Occhija, a u Zadru ona Antonija Bubalini-ja. U 19. stolje}u, pak, zna~ajan uspjeh na tom polju ostvarile su obitelji Rougier iBattara u Zadru te Martecchini u Dubrovniku. Police njihovih knjiàra bile su pre-pune djela pisanih na stranim jezicima iz ~ega se moè pretpostaviti da su ona vrlovjerojatno bila namijenjena uskom sloju obrazovanih ljudi, ponajprije vojnim idràvnim slu`benicima koji su uglavnom bili koncentrirani u Zadru, glavnom gra-du pokrajine.10 Naposljetku, i ve}ina spisatelja pisala je talijanskim jezikom.

88


8 O knji`nici vidjeti u: Cega, Fani. Povijest knji`nice obitelji Garanjin Fanfogna u Trogiru sposebnim osvrtom na namje{taj i stare kataloge. // Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 29(1996),129-137.

9 O dubrova~kim tiskarama vidjeti u: Gjivanovi}, Niko D. [tampari u starom Dubrovniku.[tampanja izvan Dubrovnika. // Dubrova~ki zabavnik : kalendar knjiàre i {tamparije “Jadran”(1928), 49-61.; Breyer, Mirko. Prilozi povijesti dubrova~kog {tamparstva. // Zbornik iz dubrova~kepro{losti Milanu Re{etaru o 70-oj godi{njici ìvota prijatelji i u~enici. Dubrovnik, 1931. Str.339-347.; Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj tiskari. // Anali Historijskog Instituta u Dubrovniku4/5(1956), 583-612.; Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari. // Anali Historijskog Instituta uDubrovniku 10/11(1966), 309-332.; Brbora Majstorovi}, Sanja. Prvi dubrova~ki tiskari i njihov pri-nos hrvatskom jezikoslovlju. // Glasnik dru{tva bibliotekara Split 6(1999), 7-17.

O zadarskim tiskarama vidjeti u: Urli}, [ime. Prva {tamparija u Dalmaciji. // Prilozi zaknjièvnost, jezik, istoriju i folklor 3(1923), 82-86.; Alacevich, A. Stamperie e giornali di Zara nelsecolo passato. // Il Dalmatino : lunario cattolico corredato di notizie patrie per l’anno 193559(1935), 69-74.; Beri}, Du{an. Prvi {tampari i prve hrvatske knjige u Zadru. // Narodna knjiga 2,8(1949), 26-30.; Gali}, Pavao. Knjige prvog zadarskog tiskara Fracassa u Nau~noj biblioteci u Za-dru. // Bibliotekarstvo 9, 2(1963), 37-41.; De{palj, Mario. Zadarski tiskar Antonio Luigi Battara. //Vjesnik bibliotekara Hrvatske 18(1972), 119-123.; Gali}, Pavao. Povijest zadarskih tiskara. Zadar :Hrvatsko bibliotekarsko dru{tvo, 1979.

O splitskim tiskarama vidjeti u: Mulja~i}, @arko. Poku{aj osnivanja tiskare u Splitu 1786. go-dine. // Slobodna Dalmacija 4065, 15. III. 1958.; Baras, F. Dva dokumenta o prvoj splitskoj tiskari. //Kulturna ba{tina 7/8(1978), 81-84.; Tiskarska i izdava~ka djelatnost u Splitu 1812-1918. Split :Sveu~ili{na knji`nica, 1992.

10 O dalmatinskim knjiàrama, osobito onim u Splitu vidjeti u: Novak, Grga. Povijest SplitaIII. Split : Matica hrvatska, 1957.; Morovi}, Hrvoje. Povijest biblioteka u gradu Splitu. Zagreb,1971.

Knjièvni se rad i nakladni{tvo u Dalmaciji prve polovice 19. stolje}a tako razvijanajve}im dijelom pod stranim utjecajem i u sferi talijanskoga jezi~nog izraza.

Naime, dok se narodni jezik smatrao ponajprije jezikom selja{tva i gradskogpuka, iako se njime govorilo i u gospodskim obiteljima, no uglavnom samo unutardoma, najve}i se dio ~itateljskog i spisateljskog kruga u Dalmaciji, iako je nerijet-ko poznavao oba jezika, uglavnom koristio talijanskim jer se, obrazovan na tomjeziku, njime lak{e knjièvno izraàvao i komunicirao s knjièvnim svijetom. Ta-lijanski je jezik, dakle, bio jezik obrazovanih dru{tvenih slojeva. On je ujedno bioslu`beni jezik uprave i politike. Pripadnici hrvatskoga kulturnog i etni~kog kruga~esto su pisali talijanskim jezikom iako su hrvatskim govorili u svakodnevnomìvotu.11 Doga|alo se, primjerice, da narodne pjesme biljeè na izvornom hrvat-skom jeziku, ali rasprave o tome pi{u na talijanskom ili latinskom. Stoga uop}e neza~u|uje ~injenica da su djela pisana na talijanskom jeziku ~inila ve}i dio cjelo-kupne produkcije knjiga u prvoj polovici 19. stolje}a, kao {to pokazuje Slika 1,odnosno vi{e od pola naslova, kao {to se vidi u Tablici 1. Preostali jezici zajednosa~injavaju tek ~etvrtinu ostalih publikacija tiskanih u razdoblju od 1815. do1850. godine. Bez obzira na jezik, izdanja na talijanskom ~esto su bila inspiriranapatriotskim osje}ajima i stoga ih moramo smatrati sastavnim dijelom hrvatskeknjièvne i kulturne ba{tine. Drugim rije~ima, pisanje na jeziku koji nije narodni,

89


11 Budu}i da u to doba standardizacija hrvatskog jezika jo{ uvijek nije bila sprovedena, jezi~nanomenklatura bila je iznimno {arolika. Tako narodni jezik moèmo prona}i pod razli~itim nazivima,kao slovinski, ilirski ili iliriçki, arvatski, ilirsko-dalmatinski, materinski ili materinji, nascki ili naski,slavjanski ili sveslavianski. U bazi podataka oni su objedinjeni pod kategorijom hrvatski jezik, doksu pak sve publikacije tiskane }irili~nim pismom stavljene u kategoriju srpskog jezika. Dakako, ta jepodjela samo uvjetna jer je pitanje jezika, zahvaljuju}i bogatstvu dijalekata i jo{ uvijek nepostojanjustandarda, iznimno kompleksno.

Slika 1. Knji`na produkcija u Damaciji (1815.-1850.)

nije nu`no zna~ilo suprotstavljanje konstituiranju moderne nacije i njezinoj du-hovnoj emancipaciji, ve} joj je ~ak {tovi{e i sluìlo.12 Mnogi su pisci “ilirski” ili“slovinski” jezik dràli jezikom narodnosti, a talijanski jezik jezikom kulture.13

Tako je, u cjelini gledaju}i, broj naslova na talijanskom jeziku bio iznimno velik.

Nakladni{tvo u ZadruU Zadru je, kao {to pokazuje Slika 2, njihov broj bio najve}i (368), ~ine}i ~ak

77,6 posto cjelokupne knji`ne produkcije u tom gradu, kao {to se vidi u Tablici 2.

90


Tablica 1. Knji`na produkcija u Dalmaciji (1815.-1850.)

Jezik Broj naslova Postotak

hrvatski 171 13,4

srpski 15 1,7

talijanski 529 58,6

njema~ki 7 0,8

latinski 99 11,0

Ukupno 821 85,5

12 Kao {to su na po~etku ilirskog pokreta stajali njema~ki spisi, i narodno “bu|enje” dalmatin-skoga gra|anstva te{ko je zamislivo bez onoga {to se o tome napisalo na talijanskom jeziku. Vidjeti:Kombol, Mihovil; Slobodan Prosperov Novak. Hrvatska knjièvnost do narodnog preporoda. Za-greb : [kolska knjiga, 1992. Str. 441.

13 Zori}, Mate. Nav. dj., str. 365.

Slika 2. Knji`na produkcija u Zadru (1815.-1850.)

Broj djela na hrvatskom jeziku bio je iznimno malen (33), samo 7 posto ukupneknji`ne produkcije. Ne{to je zna~ajnija bila produkcija na latinskom jeziku (53naslova ili 11,2 posto), dok je produkcija na njema~kom i srpskom jeziku bila za-nemariva, svega 1,3 posto, odnosno 3 posto cjelokupne produkcije.

Nakladni{tvo u SplituBroj naslova na talijanskom jeziku u Splitu, kao {to pokazuje Slika 3, bio

tako|er vrlo visok, ~ine}i 62,5 posto cjelokupne produkcije u tom gradu, kao {tose vidi u Tablici 3. Za tim je brojem daleko zaostajao broj djela na hrvatskom jezi-ku, samo 18,8 posto cjelokupne knji`ne produkcije. Zabiljeèno je po jedno djelona srpskom i njema~kom jeziku, dok je pak postotak djela na latinskom iznosio~ak 17,2 posto, gotovo se izjedna~iv{i s postotkom djela na hrvatskom jeziku.

91


Tablica 2. Knji`na produkcija u Zadru (1815.-1850.)


hrvatski 33 7,0

srpski 14 3,0

talijanski 368 77,6

njema~ki 8 1,3

latinski 53 11,2

Ukupno 476 100

Slika 3. Knji`na produkcija u Splitu (1815.-1850.)

Nakladni{tvo u DubrovnikuBroj naslova na talijanskom jeziku bio je najmanji u Dubrovniku (samo 66).

Kao {to pokazuje Slika 4, on se gotovo izjedna~io s onima na hrvatskom jeziku(62). Tablica 4 pokazuje da su naslovi na talijanskom jeziku ~inili 44,3 posto ukup-ne produkcije u tom gradu, dok je postotak naslova na hrvatskom jeziku iznosio

92


Tablica 3. Knji`na produkcija u Splitu (1815.-1850.)


hrvatski 24 18,8

srpski 1 0,8

talijanski 80 62,5

njema~ki 1 0,8

latinski 22 17,2

Ukupno 128 100

Slika 4. Knji`na produkcija u Dubrovniku (1815.-1850.)

Tablica 4. Knji`na produkcija u Dubrovniku (1815.-1850.)


hrvatski 62 41, 6

srpski - -

talijanski 66 44, 3

njema~ki - -

latinski 21 14, 1

Ukupno 149 100

41,6 posto. Nadalje, iako djela pisana latinskim jezikom u Dubrovniku nisu ~inilani petinu cjelokupne produkcije, njihov je postotak (14,1 posto) bio tek ne{to niìnego u Splitu (17,2 posto). Zanimljivo je i to da u Dubrovniku nisu zabiljeèna djelapisana srpskim jezikom. Tako|er nema ni onih na njema~kom jeziku. Potonja ~inje-nica ne za~u|uje jer se tiskara u Dubrovniku, za razliku od onih u Zadru, nije nalazi-la u slu`bi vlasti, koja se naj~e{}e i koristila njema~kim jezikom.14

Knji`na produkcija na talijanskom jezikuKao {to se moè vidjeti iz kratko izloène analize svakog pojedinog tiskarskog

sredi{ta, broj se djela na talijanskom jeziku razlikuje od jednog izdava~kog i tiskar-skog sredi{ta do drugog, kre}u}i se u rasponu od 44,3 posto u Dubrovniku preko62,5 posto u Splitu do ~ak 77,6 posto u Zadru. Usprkos toj razlici, ostaje ~injenicada je talijanski jezik bio vrlo rasprostranjen te da je ta rasprostranjenost zadràna ti-jekom cijele prve polovice 19. stolje}a, na {to ukazuje prikaz cjelokupne godi{njeprodukcije na talijanskom jeziku u svima trima izdava~kim i tiskarskim sredi{tima,iskazan Slikom 5. Nadalje, prikaz godi{nje produkcije potvr|uje ve} poznatu ~inje-nicu da je Zadar bio najtalijaniziraniji grad na isto~noj obali Jadranskoga mora dokje Dubrovnik bio najmanje podloàn utjecajima talijanske kulture i talijanskoga je-

93


14 Valja napomenuti da bi broj naslova na njema~kom jeziku zasigurno bio puno ve}i kada bise u bazu podataka unijeli i leci, proglasi, oglasi i plakati, koji su, kao {to je na po~etku obja{njeno,izostavljeni iz analize. Oni su se vrlo ~esto pojavljivali na njema~kom jeziku. Naime, na tom su jezi-ku, uz talijanski, austrijske vlasti naj~e{}e donosile odredbe i zakone te o njima obavje{tavale lokal-no stanovni{tvo.

Slika 5. Godi{nja knji`na produkcija na talijanskom jeziku u Zadru, Splitu i Dubrovniku(1815.-1850.)

zika.15 I usporedba godi{nje produkcije knjiga u Dalmaciji na talijanskom, hrvat-skom i latinskom jeziku, prikazana Slikom 6, vodi k istom zaklju~ku: da je talijan-ski jezik daleko nadma{ivao produkciju na hrvatskom i latinskom, koji se u pojedi-nim razdobljima izjedna~uju. Srpski, a i njema~ki jezik pojavljuju se u vrlo malompostotku, prvi s 1,7 posto, a drugi sa samo 0,8 posto naslova.

Knji`na produkcija na hrvatskom jezikuNo, bez obzira na kontinuitet tiskanja publikacija na talijanskome jeziku,

knji`na produkcija na hrvatskom jeziku nije zanemariva, kao {to se moè vidjeti iiz godi{nje knji`ne produkcije u sva tri izdava~ka i tiskarska sredi{ta, prikazaneSlikom 7.16 To se osobito odnosi na knji`nu produkciju u Dubrovniku, ~ijih 41,6posto naslova na hrvatskom jeziku, kao {to je ve} spomenuto, gotovo dostiè po-stotak naslova na talijanskome jeziku u istome gradu (44,3 posto). Iako su oscila-cije u tiskanju djela na narodnome jeziku u Dubrovniku velike, njihov broj dalekonadma{uje broj takvih publikacija u Zadru i Splitu. Iznimno je siroma{na produk-cija na hrvatskom jeziku bila u Zadru (7 posto), dok je postotak publikacija nahrvatskom jeziku bio ne{to ve}i u Splitu (18,8 posto).

94


Slika 6. Godi{nja knji`na produkcija na hrvatskom, talijanskom i latinskom jeziku(1815.-1850.)

15 Kao {to je poznato, ondje je postojao i vrlo jak krug pristalica ilirske ideologije, koju su Du-brov~ani, tvrdi Stijepo Obad, ~ak razumijevali kao sinonim za svoju tradicionalnu slovinsku ideolo-giju. Vidjeti: Obad, Stijepo. Doprinos Ljudevita Gaja {irenju ilirstva u Dalmaciji. // Radovi Institutaza hrvatsku povijest 3(1973), 123-137.

16 Zori} navodi da su doma}e tiskare za prvih tridesetak godina austrijske vlasti objavile svega67 djela na hrvatskom jeziku. Vidjeti: Zori}, Mate. Nav. dj., str. 365. Me|utim, istraìva~ki je radpokazao da je taj broj bio vi{e nego dvostruko ve}i – zabiljeèno je 171 djelo na hrvatskom i jo{ 15na srpskom jeziku, tiskanih }irili~nim pismom.

Bilingvalnost dalmatinskoga prostoraNeki su spisatelji, me|utim, obi~avali pisati na talijanskom i hrvatskom,

poku{avaju}i pomiriti svoju jezi~nu i kulturnu dvojnost, koja najvi{e dolazi doizraàja u osje}aju pripadnosti slavo-dalmatskoj naciji. Naime, ne odri~u}i se tali-janskog jezika kao svog, ali distanciraju}i se prema talijanstvu, oni nisu Dalmaci-ju smatrali talijanskom ni u etni~kom niti u povijesnom smislu, ve} su, ne nije~u}isvoju slavensku pripadnost, isticali slavenski temelj dalmatinske zasebne nacijeza koju su osje}ali da joj pripadaju. Dakle, kako nisu mogli zanijekati ni jednukomponentu svoje kulturne dvojnosti, oni su to dvojstvo poku{ali pomiriti u obli-ku slavo-dalmatinskog partikularizma. Njihova djela, svojim osobinama, onimakoje ih povezuju s talijanskim elementom i talijanskom knjièvno{}u i onima kojeih me|usobno povezuju (dalmatinski pokrajinski i slavenski osje}aj), mahomsvjedo~e o razapetosti izme|u dviju obala kao njihovu duhovnom stanju, odra-àvaju}i ~ak i sliku svijesti njihove {ire gradske sredine i njezina odnosa premaprostoru na kojem ìve i uz koji ih veè osje}aj pripadnosti.17 Tako su, kao {to sevidi na Slici 8, najve}i dio dvojezi~nih publikacija ~inile upravo hrvatsko-talijan-ske publikacije. Njihov postotak iskazan je u Tablici 5.

I austrijske su vlasti, obra}aju}i se puku, tako|er koristile oba jezika – talijan-ski kao slu`beni i hrvatski kao jezik velike ve}ine stanovni{tva. Radilo se uglav-nom o okru`nicama i naredbama vlasti, odnosno priop}avanju va`nih obavijesti idavanju uputa. Analiza knji`ne produkcije prema jeziku pokazuje da su uz knjiè-vna djela (9 naslova), najve}i broj dvojezi~nih hrvatsko-talijanskih publikacija

95


Slika 7. Godi{nja knji`na produkcija na hrvatskom jeziku u Zadru, Splitu i Dubrovniku(1815.-1850.)

17 Stan~i}, Nik{a. Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji : MihovilPavlinovi} i njegov krug do 1869. Zagreb : Institut za hrvatsku povijest, 1980. Str. 34-35.

~inile one s podru~ja medicine i zdravlja (8 naslova), vjere i morala (8 naslova),prava (8 naslova), poljodjelstva i sto~arstva (5 naslova) te obrazovanja (3 naslo-va), ~ine}i 5,4 posto svih publikacija.

Valja napomenuti da su u cjelokupnoj knji`noj produkciji prve polovice 19.stolje}a dvojezi~ne publikacije ~inile ~ak 10,2 posto. Me|u trilingvalnim djelimakoja su tako|er identificirana hrvatsko-talijansko-latinske publikacije s 3 postobile su najrasprostranjenije, jer latinski je jezik usprkos o~itom padu njegovazna~enja u ve}em dijelu Europe izme|u 1650. i 1750. godine, i dalje bio o~uvan.

Knji`na produkcija na latinskom jezikuZahvaljuju}i jakom krugu dubrova~kih latinista s kraja 18. i po~etka 19. sto-

lje}a, latinski jezik jo{ uvijek ima svoju vjernu ~itala~ku publiku. Klasi~no je obra-zovanje bilo pokazatelj visokog stupnja obrazovanja, omogu}uju}i stjecanje va`nih

96


Tablica 5. Dvojezi~ne publikacije u Dalmaciji (1815.-1850.)


hrvatsko-talijanski 49 53,2

hrvatsko-latinski 5 5,4

talijansko-njema~ki 7 7,6

talijansko-latinski 26 28,2

latinsko-gr~ki 1 1,0

latinsko-njema~ki 3 3,2

hrvatsko-srpski 1 1,0

Ukupno 92 99,6

Slika 8. Dvojezi~ne publikacije u Dalmaciji (1815-1850)

poloàja u dru{tvenim i kulturnim krugovima. Usprkos njegovoj sve slabijoj prisut-nosti na knji`nom trì{tu, jer latinski je jezik, primjerice, 1760. godine bio izba~eniz kataloga poznatog knjiàrskog sajma u Leipzigu,18 u isto~noj se i jugoisto~nojEuropi pad njegova zna~enja dogodio tek zadnjih desetlje}a 18. i po~etkom 19. sto-lje}a. Tako je postotak djela na latinskome jeziku, kao {to je ve} spomenuto, bio re-lativno mali u svim trima izdava~kim i tiskarskim sredi{tima u Dalmaciji, kre}u}i seod 11 do 17 posto, te dostiù}i najve}i postotak u Splitu (17,2 posto) i Dubrovniku(14,1 posto). Uglavnom je to bila dvorska prigodni~arska poezija pisana u ~ast carai pripadnika carske obitelji prigodom njihova dolaska u Dalmaciju ili pak prigodomcareva ro|endana ili imendana. Prigodni~arska je poezija na latinskom jezikutako|er ~esto bila posve}ivana plemstvu, posebice u Dubrovniku, i to naj~e{}e po-vodom zaruka, vjen~anja ili smrti ~lanova njihovih obitelji. Naposljetku, va`no jenapomenuti da iako su pisci spomenutoga kruga dubrova~kih latinista, poput Ru-|era Bo{kovi}a, Benedikta Staya i Rajmunda Kuni}a, njegovali poeziju na latinsko-me jeziku, oni su ipak pisali i talijanskim i hrvatskim jezikom o~ito svjesni da je la-tinski postao arhai~an diljem ve}ega dijela Europe.19

Dalmatinski spisatelji, tipografi i nakladnici u ozra~ju nacionalnihkretanja prve polovice 19. stolje}a

Usporedo sa slabljenjem uporabe latinskoga jezika, prema sredini 19. stolje}ana cijelom se europskom prostoru pove}ava broj tiskanih djela na narodnim jezici-ma te raste zanimanje za nacionalno jezi~no i kulturno naslje|e. Jezik postaje jednaod osnovnih determinanti nacionalnog identiteta. Knji`na se produkcija na hrvat-skom jeziku tako|er intenzivirala i sve je ve}i broj spisatelja koji se po~injuknjièvno izraàvati i na narodnom jeziku. Od 231 identificiranog spisatelja kojidjeluju tijekom prve polovice 19. stolje}a, njih 59 pisalo je narodnim jezikom,~ine}i ~ak jednu ~etvrtinu svih spisatelja. Iako su se neki od njih knjièvno izraàva-li samo na narodnom jeziku, ve}ina se ipak koristila i talijanskim jezikom.

S rastom broja djela na narodnom jeziku, pisana rije~ postaje dostupna i oni-ma koji nisu poznavali ni jedan drugi jezik do svog materinskog. Boìdar Petrano-vi},20 primjerice, iskazuje veliku brigu za narodni jezik tvrde}i da “… gdi se na-rodnim jezikom knjige pi{u, tu lak{e biva ~oveku misli svoe drugima soob{tava-ti…”.21 “Kada ~ovek u tu|em jeziku {to so~injava, koliko puta neizgubi on kakvu

97


18 Black, Jeremy. 18th century Europe 1700-1789. London : Macmillan, 1992. Str. 257.19 Kombol, Mihovil ; Slobodan Prosperov Novak. Nav. dj., str. 420.20 Boìdar Petranovi} bio je poznati kulturni i politi~ki djelatnik 19. stolje}a. Godine 1835. pok-

renuo je Srpsko-dalmatinski magazin, sura|ivao je u nizu ~asopisa, a 1851. pokrenuo ~asopis Pravdo-no{a. Godine 1848. bio je narodni poslanik Knina na saboru u Be~u, a 1862. utemeljio Maticu dalma-tinsku. Postao je i ~lanom JAZU (1867.) te u Radu JAZU objavljivao pravno-povijesne studije.

21 Petranovi}, Boìdar. Pismo T. Petranovi}a G… D… // Ljubitelj prosve{tenija : srbsko-dal-matinski almanah / ur. Boìdar Petranovi}. U Karl{tadtu : Pe~ateno u Tipografiji Jovana N. Pretnera,1837. Str. 49.

lepu ideu zato, jer u onima nenalazi sposobne re~i za izraziti ju?”,22 pita se Petra-novi}. Ideal uporabe narodnoga jezika, me|utim, uvelike se razlikovao od stvar-noga stanja, jer mnogi su se spisatelji jo{ uvijek lak{e izraàvali na talijanskomenego na jeziku svog djetinjstva pa je broj djela na hrvatskom jeziku sporo rastao.Naime, analiza knji`ne produkcije pokazala je da naslovi na hrvatskom jeziku~ine samo 13,4 posto (121 naslov) cjelokupne knji`ne produkcije, iako je premasredini 19. stolje}a zamjetan znatniji rast. Mada se intenzitet produkcije na hrvat-skom jeziku mijenjao, kao {to pokazuje Slika 9, dostiù}i u pojedinim razdoblji-ma ~ak 9 naslova, ona je katkad svedena samo na jedan ili ~ak nijedan naslov nagodinu.

Op}enito gledaju}i, godi{nja je produkcija u Dalmaciji znatno zaostajala zaknji`nom produkcijom u nizu zapadnoeuropskih zemalja. Primjerice, 30 naslova,koliko je bilo tiskano u Veneciji 1545. godine,23 Dalmacija je dostigla tek u prvojpolovici 19. stolje}a, s godi{njom produkcijom od 10 do 30 naslova, dosegnuv{isamo jednom, 1838. godine, 39 naslova, kao {to se vidi u Tablici 6.24 Godi{nju

98


Slika 9. Godi{nja knji`na produkcija na hrvatskom jeziku (1815.-1850.)

22 Isto.23 Berto{a, Slaven. Neka razmatranja o nakladni{tvu (od 15. do 18. st.). // Historijski zbornik

49(1996), 165-175.24 Mada je, primjerice, u Moskvi godi{nja produkcija izme|u 1711. i 1727. bila jednako mala,

kre}u}i se od 6 do 7 naslova na godinu, ve} 1750. ona je iznosila 500 naslova. Vidjeti: Houston, Ro-bert Allan. Literacy in early modern Europe : culture and education 1500-1800. London ; New York: Longman, 1988. Str. 157.

I katalog svih tiskanih knjiga u Veneciji 1821. ukazuje na isto. Te je godine, naime, samo dokolovoza bilo tiskano 397 naslova, neki od njih ~ak u nakladi od 3.000 ili 5.000 primjeraka. Vidjeti:Dràvni arhiv u Zadru (DAZd), Prezidijalni spisi Namjesni{tva, 1822, 60, XII.

99


Tablica 6. Godi{nja knji`na produkcija prema gradovima u razdoblju od 1815. do 1850.

Godina ZADAR SPLIT DUBROVNIK Ukupno1815. 1 4 2 71816. 11 5 5 211817. 11 2 2 151818. 9 2 4 151819. 13 4 - 171820. 3 1 2 61821. 9 3 - 121822. 8 10 1 191823. 10 4 3 171824. 5 3 9 171825. 13 2 9 241826. 14 4 8 361827. 20 4 7 311828. 15 5 12 321829. 21 4 9 341830. 17 7 6 301831. 22 1 8 311832. 18 2 5 251833. 22 1 6 291834. 18 4 3 251835. 13 2 2 171836. 19 3 5 271837. 15 - 8 231838. 26 - 13 391839. 23 3 7 331840. 23 5 3 311841. 16 4 5 251842. 16 5 5 261843. 13 3 4 201844. 10 7 1 181845. 16 5 3 241846. 23 5 2 301847. 18 5 3 261848. 17 5 7 291849. 14 6 9 291850. 15 5 8 28

1815.-1850. 537 135 196 868

pak produkciju u Francuskoj, primjerice, koja je 1798. iznosila 1.500 naslova,25

Dalmacija nije mogla dosti}i tijekom cijele prve polovice 19. stolje}a, dostigav{iu razdoblju od 1815. do 1850. tek oko 1.000 naslova. Zatim valja spomenuti da jesveop}i pad knji`ne proizvodnje dvadesetih godina 19. stolje}a utjecao i na pro-dukciju na hrvatskom jeziku, i to gotovo svagdje jednako.

Istodobno, op}i rast produkcije tijekom tridesetih i ~etrdesetih godina rezulti-rao je i ve}im brojem naslova na hrvatskome jeziku.

Me|utim, valja napomenuti da je knji`nu produkciju na narodnom jeziku, uzdjela dubrova~ke renesansno-barokne knjièvne ba{tine, ~inila uglavnom nabo-`no-pou~na knjièvnost koja je bila namijenjena {irokim narodnim slojevima. Isami spisatelji koji su pisali narodnim jezikom bili su uglavnom pu~ki pou~ni pi-sci. Tako je ve}ina tih djela pripadala podru~ju vjere i morala (37 naslova), teolo-giji i filozofiji (4 naslova) i obrazovanju (3 naslova). @anrovski su, dakle, ta djelabila uglavnom vezana uz vjerski i duhovni ìvot puka. Istraìvanja su pokazala dasu ~ak 26 naslova na narodnom jeziku bili molitvenici i katekizmi, dok preostalenaslove ~ine propovijedi i pastoralna pisma (10 naslova), teolo{ki eseji (4 naslo-va) te priru~nici i {kolski ud`benici (3 naslova). Propovijedi, dakle, pastoralna pi-sma i katekizmi, ~iji je cilj bio vjerska naobrazba, sada se rijetko pojavljuju na la-tinskome jeziku, jer latinski je doista bio jezik Crkve, ali ne i njezine pastve. Iakose moè ustvrditi da je izdava~ka i publicisti~ka djelatnost na svim jezicima bilaprili~no oskudna i sadràjno siroma{na tijekom cijelog ovog razdoblja, ~emu jeuvelike pridonosio nedostatak knjiàra i nepostojanje zajedni~koga knjiàrskogtrì{ta, zna~enje intenzivnije produkcije na hrvatskom jeziku ne moè se osporiti,poglavito imaju}i u vidu postojanje cenzure kojom su austrijske vlasti proizvod-nju i distribuciju knjiga podvrgle strogoj kontroli.

No, usprkos sporom, ali o~itom rastu broja tih djela, suvremenici su se neri-jetko àlili na vrlo slabo nakladni{tvo na narodnom jeziku. Valja naglasiti da su toponajprije ~inili pripadnici vjerskih krugova, osobito ùpno sve}enstvo, uz koje sei veù prve inicijative na polju tiskanja knjiga na narodnom jeziku. Tako je, prim-jerice, franjevac Ambrozije Markovi} prvi prepoznao knjièvnu vrijednost iva`nost Gunduli}eva Osmana sa~uvav{i za budu}e generacije njegov rukopis uknji`nici svoga samostana. Na nagovor tiskara Martecchinija, ustupa mu sa~uvanirukopis za tisak, obogativ{i ga Gunduli}evim ìvotopisom kao i ìvotopisomOsmana, glavnoga lika djela. Osman je tada prvi put tiskan.26 Nadalje, franjevac

100


25 Darnton, Robert; Daniel Roche. Revolution in print : the press in France 1775-1800. Berke-ley : University of California Press, 1989. Str. 177-202.

I u Engleskoj je knji`na produkcija bila jednako velika. Godine 1800. ona iznosi 2.000 naslo-va, dok taj broj 1870. godine raste ~ak na 8.000. Vidjeti: Secord, James A. Victorian sensation : theextraordinary publication, reception, and secret authorship of vestiges of the natural history of crea-tion. Chicago ; London : University of Chicago Press, 2000. Str. 31.

26 Gunduli}, Ivan. Osman : spjevagnje vitescko Giva Gundulichja vlastelina dubrovackoga.Osnanjegnem djellaa Gundulichjevieh, i scivotom Osmanoviem priteceno, sdârsejagnima pjeva-gnaa naresceno, nadomjeregnima stvarji od spjevaoza u kratko narecenieh i s isgovaragnem rjecjihcomugodi sumracnieh sljedjeno. U Dubrovniku : Po Antunu Martekini, 1826. Str. 3-9.

Toma Babi}, autor jednog od najpopularnijih katehetskih djela 18. i 19. stolje}a –Cvit razlika mirisa duhovnoga – podsje}a da je knji`na produkcija na narodnomjeziku nevelika te da to smatra velikom sramotom cijeloga naroda:

“… jerje mallo pisano u nasc jezik, sctoje nasca sramota : biloje gljudi (i sada imma)nauçni, i razumni mnogo, alli nisu htilli na svitlost datti; ma sctoje gore rugajuse on-nim koji su nascki pisali, i stampalli; jasam doisto najmagni, i nerazumnj od svi, a daznam visce, viscebi i uçinio nà posctegne Gospodina Boga, i na korist duhovnu na-scega naroda slavnoga i jezika Arvaskoga …”27

On je o~ito bio svjestan da podu~avanje puka osnovnim vjerskim i duhovnimistinama, prijeko potrebnim za njihovo spasenje, nu`no zahtijeva katehetsku lite-raturu pisanu na njima razumljivu jeziku. To je bio dovoljno jak razlog da staneàrko podupirati tiskanje djela na hrvatskom jeziku. “Ovde nije pisano vellikemudrosti, nego ù kratko istomaçegne Nauka Karstianskoga za onne, koj neznadunit Latinski kgnigha, illi Libra, nerazume …”, pisao je Babi}.28

No, nisu se samo spisatelji èljeli pribliìti manje obrazovanim slojevima,ve} i tipografi i nakladnici. Naime, i izdava~i-tiskari bra}a Battara iz Zadra, pre-poznav{i potrebu tiskanja djela koja }e biti razumljiva svima, a ne samo obrazova-nom dijelu populacije, godine 1850. po~inju novu izdava~ku inicijativu. Naime,naumili su u sklopu Biblioteke duhovne ilirske tiskati duhovna i vjerska djela pisa-na na narodnom jeziku. Ta je inicijativa trebala ponajprije posluìti ùpnicima,odnosno, “pastirima duhovnim u selima, ali i svima onima koji znaju ~itati, a bojese straha Bo`jeg.”29 Sve naslove koji }e izi}i u toj “duhovnoj biblioteci” toplo jepreporu~io nadbiskup Josip Godeassi cjelokupnom sve}enstvu, ùpnicima i sje-meni{tarcima, {to ukazuje na to da su i vrhovni vjerski autoriteti podupirali tiskan-je djela na “ilirskome” jeziku. Naime, ona bi bila od iznimne koristi u vjerskoj izo-brazbi njihova puka za koju su dràli da je na vrlo niskom stupnju.30 Prva knjiga

101


27 Babi}, Toma. Czvit razlika mirisa duhovnoga upisan i dan na svitlost po otczu F. TomasuBabichiu. U Dubrovniku : Po Antunu Martekini Slovotisctegliu, 1829. Str. V.

28 Isto.29 “… pridani umotvori najpotribitii na{em duhovni{tvu koji mu posve pomanjka{e, i tako }e

zapo~eti pravo izobraènje Naroda pribavljaju}i ùpnicim najbolja sridstva kojim }e se sluìti u~e}isvoj puk … da je prikoristan, osòbito duhovni{tvu selah, i priporu~i ga svima, a najvi{e re~enim ùp-nicim koji ovakim knjigam u na{em Ilirskom jeziku Dalmatinskomu, neobiluju.” Vidjeti: Star~evi},[ime. Homelie iliti Tuma~enje svetoga evangjelja za sve nedilje od Do{astja Gospodinova do po-slidnje nedilje po Duhovih [ime Star~evi}a za~astnoga kanonika stolne cerkve senjske, prisednikaduh. stola, i ùpnika grada Karlobaga. U Zadru : Bratje Battara tiskarni izdatelji, 1850. Str. 4.

30 Franjevac Augustin Mileti}, autor slovnice i katekizma s po~etka 19. stolje}a, jasno je iska-zao u uvodnom dijelu svojeg djela, u “opomeni {tiu}em”, da kr{}ani, osobito oni iz Bosne i Herce-govine, pokazuju “op}enu naumjetnost (neznanje) nauka kr{}anskoga … tako da smo na{li u mno-gim ùpama mno{tvo ~eljadi koja ne znaju ni otajstva poglavitii vire na{e svete, brezi koji(h) nijemogu}e, kako svi nau~itelji govore, saraniti se.” Razloge za to on traì u nedostatku èlje samogapuka da nau~i ~itati, ali jednako tako u nedostatku {kola i u~itelja koji bi im mogli davati katehetskupouku, prenositi osnovne kr{}anske istine te ih nau~iti sricati slova. Vidjeti: Mileti}, Augustin.

tiskana u toj ediciji bila je ona autora [ime Star~evi}a31 Homelije iliti Tuma~enjesvetoga evangjelja, zaslu`nog za vi{e jezikoslovnih djela.32 Naposljetku, ako se topokaè uspje{nim projektom, bra}a Battara planirala su tiskati i ostala djela [imeStar~evi}a koja “leàhu knjiàrnice na polici, i leè jo{ u rukopisu brez op}ene ko-risti, koja ima se èliti, a navlastito u ova vrimena poneplodna u mudrim dilimknjièvnim.”33 Prvo su planirali tiskati tri djela duhovnog i vjerskog karaktera –Razgovore duhovne, Pripovidanja za sve svetkovine na{ega Gospodina i Pripovi-danja za svetkovine Blaène Divice.

Djela na narodnome jeziku nisu se tiskala samo zbog njihove iznimno va`neuloge u vjerskoj izobrazbi puka. Potkraj 20-ih godina raste interes za tiskanje dje-la hrvatske knjièvne ba{tine kao i onih koja su glorificirala nacionalnu pro{lost,poput povijesnih ili pak filolo{kih. Iz toga razloga me|u djelima pisanim na hrvat-skom jeziku, uz ve} spomenute knjiìce duhovnoga i vjerskoga karaktera, zabi-ljeèno je i 51 djelo koje je pripadalo hrvatskoj knjièvnosti (34 naslova ~inila jepoezija, a 7 drama). I pravoslavni je paroh \or|e Nikolajevi},34 iako nije negiraoiznimnu korist djela pisanih na njema~kom, talijanskom ili francuskom jeziku,smatrao da su ona pisana na narodnom jeziku jednako vrijedna. Usprkos tome {tosu ~esto prezirana, on ih smatra iznimno dragocjenim barem zbog jezika na kojemsu pisana:

“@alostno je zaista, kad jedan rodoljub, komu napredak roda na srcu leì, ~uti morada vi va{e sobstvene srbske knjige prezirete!…I ja sam s vama, kao {to ~esto govori-te, da u njeme~kim, italianskim i francuzkim knjigama ve}ega vkusa nalazite; no nisrbske, zaboga, nisu ba{ toliko opore, da u njima nikakve slasti nema, sledovatelnoda za nji nemarite! – I upravo za jedan samo uzrok taj, {to se srbske zovu, imale bivam biti drage i prijatne!”35

Da su i drugi narodi tako prezirali knjige pisane na njihovim narodnim jezici-ma te kupovali samo strane knjige, oni zasigurno ne bi dostigli nikakav napredak,

102


Poçetak slovstva, napomena i kratko istomaçegne stvari potribitii, nauka karstianskoga usctampanopo naredbi prisvitloga, i priposctov. gospodina F. Augustina Milletichia, biskupa daulianskoga, i na-mist. aposctol. u Bosni, i Herczegovini Turskoj zauvixbagne dicze, i çegliadi priprostite u darxavibosanskoj. U Splitu : U Sctamparii Ivana Demarchi, 1815. Str. 4.

31 [ime Star~evi} bio je kao pop glagolja{ dugo vremena ùpnik u Karlobagu te gimnazijskiu~itelj u Senju. Poznati je knjièvnik i jezikoslovac prve polovine 19. stolje}a.

32 Star~evi} je bio itekako svjestan va`nosti narodnoga jezika, ~esto prevode}i s njema~kog ifrancuskog na “ilirski” jezik. Posvetio se prou~avanju pitanja jezika i filologiji, uvjeren da je narodnijezik sramotno zanemaren od strane sinova njegova naroda. Vo|en tim motivom, godine 1812. pi{edva jezikoslovna djela: ilirsko-francuski rje~nik Nova ri~oslovica iliri~ka, tiskan 1812. godine, teNovu ri~oslovicu ilirsku vojni~koj mladosti kraji{koj poklonjenu, tiskanu iste godine.

33 Star~evi}, [ime. Nav. dj., str. 4.34 \or|e Nikolajevi} bio je, kao urednik Srpsko-dalmatinskog magazina i profesor bogoslovije

u Zadru, jedna od najistaknutijih osoba pravoslavnog dijela stanovni{tva u Dalmaciji.35 Nikolajevi}, \or|e. Gospodo Srblji Dalmatinski. // Ljubitelj prosve{tenija : srbsko-dalma-

tinski magazin za ljeto 1845 / ur. \or|e Nikolajevi}. U Zadru : Pe~ateno u tipografiji Bra}e Battara,1845. Str. 3.

tvrdi nadalje Nikolajevi}. Zato savjetuje ~itateljima da “… kod svoe ku}e samosrbskim jezikom govorite, i sa srbskim knjigama ponajradie va{e biblioteke do-punjavajte.”36 On je o~ito ra~unao na patriotizam svojih ~itatelja, tvrde}i da jeoduvijek bilo te{ko uvoziti srpske knjige iz Ugarske, gdje su Srbi tradicionalno ti-skali svoje knjige, u Dalmaciju, kao {to ih je bilo jednako te{ko i izvesti iz Dalma-cije.37

U dijalogu jednog patriota i njegova poznanika, sastavnom dijelu gramatikehrvatskoga jezika, autor Andrija Stazi}, katoli~ki sve}enik i u~itelj,38 1850. upo-zorava da hrvatska knjièvna tradicija ne smije biti podcijenjena, jer je ~ine mnogiugledni spisatelji poput Junija Palmoti}a, Ivana Gunduli}a, Marka Maruli}a, JurjaBarakovi}a, Petra Hektorovi}a, Andrije Ka~i}a-Mio{i}a i mnogih drugih. “Na{narod ima na tisu}e knjigah slovoti{tenih, a na stotine nepe~a}enih, a tko znadekoliko ih je poginulo,” tvrdio je Stazi}.39 Usprkos tome, djela tih spisateljave}inom nisu bila tiskana, a i njihove je rukopise te{ko prona}i.40

Nadalje, smatraju}i da dosada{nja izdava~ka djelatnost nije mogla zadovoljitipotra`nju ~itatelja, godine 1846. bra}a Battara po~inju jo{ jednu izdava~ku inici-jativu – Novo i pèrvo pe~atenje izbrane biblioteke dìlah izvornieh i prevodah uilirsko-dalmatinskome jeziku predja{nieh ìvuju}ieh pisateljah, èle}i tiskati naj-dragocjenija djela hrvatskoga knjièvnog naslje|a. “Vreme je ali, da se obèrnemoi na onaj dio knjièstva, koji izraz duhovnoga naprìdka u izobraènju, jo{te leìnepoznan u rukopisah, oli ako i pe~atjen ve} je rìdak radi dale~ine vrìmena olimalo poznat radi razli~nosti i nesloge u pravopisu. Dalmacia i osobito Dubrovniksadèrùju neizbrojno blago takovieh dìlah, po~imlju}i jo{te od XIV. vìka”, pisalasu bra}a Battara u uvodniku prvoga djela izdanog u okviru te edicije.41 Bio je toRazgovor ugodni naroda slovinskoga Andrije Ka~i}a Mio{i}a tiskan 1846. godi-ne. Iste godine izlazi Ribanje i ribarsko prigovaranje Petra Hektorovi}a.

Iako su se pisana rije~ i njezini spisatelji u tome razdoblju na{li u funkcijikonstituiranja nacije i {irenja ljubavi prema domovini, dakle, nosili su nacional-no-utilitaristi~ku notu, to ne umanjuje njihovo zna~enje. Me|utim, konstituiranjunacije nisu sluìla samo djela pisana na narodnom jeziku, ve} i niz onih pisanih natalijanskom. Primjerice, 1834.-1835. tiskana je Storia della Dalmazia Ivana Kata-

103


36 Isto.37 Isto, str. 3-4.38 Andrija Stazi} bio je od 1824. u~itelj ìdovske {kole u Splitu, a potom je radio i u Makarskoj

i Kotoru. Od 1857. bio je ravnatelj realke i nautike u Splitu, a u razdoblju 1861.-1869. ravnatelj za-darskog “u~itelji{ta”.

39 Stazi}, Andrija. Grammatica della lingua illirica ad uso degli amatori nazionali e stranieriche baramano d’impararla compilata giusta il più pretto favellare e suoi migliori classici antichi daAndrea Stazi} maestro della terza classe presso la Scuola Normale Capitale. Zara : Tipografia deifratelli Battara, 1850. Str. 179-180.

40 Isto.41 Novo i pèrvo pe~atenje izbrane biblioteke dìlah izvornieh i prevodah u ilirsko-dalmatinsko-

me jeziku predja{nieh ìvuju}ieh pisateljah. U Zadru : Tiskan Bratje Battara, 1845.

lini}a, a 1840. izlaze Album pittoresco della Dalmazia Vincenza Poireta, Le costee isole della Istria e della Dalmazia Marka Kaòti}a, kao i Memorie degli avveni-menti successi in Dalmazia dopo la caduta della Republica Veneta con un saggiosull’amministrazione pubblica veneta e del regno d’Italia Ivana Katalini}a, djelasve redom tiskana u Zadru. Godine 1844. u Splitu se tiska Epoche storiche di Spa-lato Francesca Carrare, a u Zadru 1840. i 1846. prvo i drugo izdanje Carrarine LaDalmazia descrita. Zapravo, velika ve}ina djela tematski posve}enih Dalmacijibila su pisana na talijanskom jeziku, a samo rijetka, poput Obi~aji kod Morlakah uDalmacii [ime Ljubi}a, na hrvatskom jeziku.

Naposljetku, valja zaklju~iti da su mnogi spisatelji narodni jezik osje}ali dije-lom svoga etni~kog i nacionalnog bi}a ili su ga, pak, doìvljavali kao element kojiih razlikuje od talijanskoga kulturnog kruga. Ipak, uslijed tradicije obrazovanja natalijanskom jeziku i na temeljima talijanske kulture te favoriziranja talijanskog je-zika i od strane austrijskih vlasti, ~e{}e su se izraàvali talijanskim jezikom te senjime koristili u knjièvnoj komunikaciji sa spisateljima izvan dalmatinskih gra-nica. Mogu}e je i da su neke od knjiga tiskanih u doma}im tiskarama bile nami-jenjene i stranom knjièvnom trì{tu, jer, primjerice, jedno od najpoznatijih inaj~itanijih djela ne samo toga razdoblja, nego i kasnijih, bio je Osman IvanaGunduli}a koji se 1827., pa potom 1838., pojavio i u talijanskom prijevodu.42 No,isto je tako vjerojatno da su ga ~itali i doma}i ~itatelji jer, kako isti~e Zori}, takvaje djela ~itala “ponajvi{e malobrojna doma}a publika, kojoj je bio bliì talijanskislobodni prijevod od ’ilirskog’ originala”43 {to nanovo ukazuje na kulturnu ijezi~nu dvojnost dijela stanovni{tva. Ta je dvojnost, kao {to je ve} istaknuto, bilaponajprije rezultat povijesnog iskustva dalmatinskoga prostora, a ono se nu`noodraàvalo i na nakladni{tvo. Zato je vi{ejezi~na nakladni~ka slika prve polovice19. stolje}a u Dalmaciji samo jo{ jedan u nizu pokazatelja vi{estoljetne povijesnesudbine toga prostora kao vi{egrani~ja.

IZVORI

Babi}, Toma. Czvit razlika mirisa duhovnoga upisan i dan na svitlost po otczu f. TomasuBabichiu. U Dubrovniku : po Antunu Martekini slovotisctegliu, 1829.

Gunduli}, Ivan. L’Osmanide : poema epico di Gian-Francesco Gondola di Ragusadall’Illirico in Italiano tradotta per Marc-Antonio Vidovich di Sebenico. Ragusa : coi tipidi Piet. Francesco Martecchini, 1838.

104


42 Gunduli}, Ivan. Versione libera dell’Osmanide : poema illlirico di Giovanni Fr.co. Gondola… colla di lui vita scritta dal padre Francesco Maria Appendini. Ragusa : Per Antonio Martecchini,1827.; Gunduli}, Ivan. L’Osmanide : poema epico di Gian-Francesco Gondola di Ragusadall’Illirico in Italiano tradotta per Marc-Antonio Vidovich di Sebenico. Ragusa : Coi tipi di Piet.Francesco Martecchini, 1838.

43 Zori}, Mate. Nav. dj., str. 397.

Gunduli}, Ivan. Osman : spjevagnje vitescko Giva Gundulichja vlastelina dubrovackoga.Osnanjegnem djellaa Gundulichjevieh, i scivotom Osmanoviem priteceno, sdârsejagnimapjevagnaa naresceno, nadomjeregnima stvarji od spjevaoza u kratko narecenieh i s isgovara-gnem rjecji hcomugodi sumracnieh sljedjeno. U Dubrovniku : po Antunu Martekini, 1826.

Gunduli}, Ivan. Versione libera dell’Osmanide : poema illlirico di Giovanni Fr.co. Gon-dola … colla di lui vita scritta dal padre Francesco Maria Appendini. Ragusa : per AntonioMartecchini, 1827.

Mileti}, Augustin. Poçetak slovstva, napomena i kratko istomaçegne stvari potribitii, nau-ka karstianskoga usctampano po naredbi prisvitloga, i priposctov. gospodina F. AugustinaMilletichia, biskupa daulianskoga, i namist. aposctol. u Bosni, i Herczegovini Turskoj za-uvixbagne dicze, i çegliadi priprostite u darxavi bosanskoj. U Splitu : sctamparii IvanaDemarchi, 1815.

Nikolajevi}, \or|e. Gospodo Srblji Dalmatinski // Ljubitelj prosve{tenija : srbsko-dalma-tinski magazin za ljeto 1845 / ur. \or|e Nikolajevi}. U Zadru : pe~ateno u tipografijiBra}e Battara, 1845.

Novo i pèrvo pe~atenje izbrane biblioteke dìlah izvornieh i prevodah u ilirsko-dalmatin-skome jeziku predja{nieh ìvuju}ieh pisateljah. U Zadru : tiskan Bratje Battara, 1845.

Petranovi}, Boìdar. Pismo T. Petranovi}a G… D… // Ljubitelj prosve{tenija : srbsko-dal-matinski almanah / ur. Boìdar Petranovi}. U Kar{tadtu : pe~ateno u tipografiji Jovana N.Pretnera, 1837. Str. 48-54.

Star~evi}, [ime. Homelie iliti Tuma~enje svetoga evangjelja za sve nedilje od Do{astjaGospodinova do poslidnje nedilje po Duhovih [ime Star~evi}a za~astnoga kanonika stol-ne cerkve senjske, prisednika duh. stola, i ùpnika grada Karlobaga. U Zadru : Bratje Bat-tara tiskarni izdatelji, 1850.

Stazi}, Andrija. Grammatica della lingua illirica ad uso degli amatori nazionali e stranieriche baramano d’impararla compilata giusta il più pretto favellare e suoi migliori classiciantichi da Andrea Stazi} maestro della terza classe presso la Scuola Normale Capitale.Zara : tipografia dei fratelli Battara, 1850.

Dràvni arhiv u Zadru (DAZd), Prezidijalni spisi Namjesni{tva, 1822, 60, XII.

LITERATURA

Alacevich, A. Stamperie e giornali di Zara nel secolo passato. // Il Dalmatino : lunario cat-tolico corredato di notizie patrie per l’anno 1935 59(1935), 69-74.

Baras, F. Dva dokumenta o prvoj splitskoj tiskari. // Kulturna ba{tina 7/8(1978), 81-84.

Black, Jeremy. 18th century Europe 1700-1789. London : Macmillan, 1992.

Beri}, Du{an. Prvi {tampari i prve hrvatske knjige u Zadru. // Narodna knjiga 2, 8(1949),26-30.

Berto{a, Slaven. Neka razmatranja o nakladni{tvu (od 15. do 18. st.). // Historijski zbornik49(1996), 161-175.

105


Brbora Majstorovi}, Sanja. Prvi dubrova~ki tiskari i njihov prinos hrvatskom jezikoslov-lju. // Glasnik dru{tva bibliotekara Split 6(1999), 7-17.

Breyer, Mirko. Prilozi povijesti dubrova~kog {tamparstva. // Zbornik iz dubrova~kepro{losti Milanu Re{etaru o 70-oj godi{njici ìvota prijatelji i u~enici. Dubrovnik, 1931.Str. 339-347.

Cega, Fani. Povijest knji`nice obitelji Garanjin Fanfogna u Trogiru s posebnim osvrtomna namje{taj i stare kataloge. // Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 29(1996), 129-137.

Darnton, Robert. The kiss of Lamourette : reflections in cultural history. New York ; Lon-don : W. W. Norton & Company, 1990.

Darnton, Robert; Daniel Roche. Revolution in print : the press in France 1775-1800. Ber-keley : University of California Press, 1989.

De{palj, Mario. Zadarski tiskar Antonio Luigi Battara. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske18(1972), 119-123.

Gali}, Pavao. Knjige prvog zadarskog tiskara Fracassa u Nau~noj biblioteci u Zadru. // Bi-bliotekarstvo 9, 2(1963), 37-41.

Gali}, Pavao. Povijest zadarskih tiskara. Zadar : Hrvatsko bibliotekarsko dru{tvo, 1979.

Gjivanovi}, D. Niko. [tampari u starom Dubrovniku. [tampanja izvan Dubrovnika. // Du-brova~ki zabavnik : kalendar knjiàre i {tamparije “Jadran” (1928), 49-61.

Houston, Robert Allan. Literacy in early modern Europe : culture and education1500-1800. London ; New York : Longman, 1988.

Kolumbi}, Nikica. Stariji hrvatski pisci u svjetlu preporodnog doba u Dalmaciji. // Dalma-cija u narodnom preporodu, 1832-1848. Prilozi sa znanstvenog skupa u Zadru od 8. do 9.svibnja 1986. odrànog u povodu 150. obljetnice jubileja ilirskog pokreta i 30. obljetniceFilozofskog fakulteta u Zadru : zbornik radova / ed. Nikola Ivani{in. Zadar : Narodni list,1985. Str. 383-396.

Kombol, Mihovil; Slobodan Prosperov Novak. Hrvatska knjièvnost do narodnog prepo-roda. Zagreb : [kolska knjiga, 1992.

Morovi}, Hrvoje. Povijest biblioteka u gradu Splitu. Zagreb, 1971.

Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj tiskari. // Anali Historijskog Instituta u Dubrovniku4/5(1956), 583-612.

Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari. // Anali Historijskog Instituta u Dubrovni-ku 10/11(1966), 309-332.

Mulja~i}, @arko. Poku{aj osnivanja tiskare u Splitu 1786. godine. // Slobodna Dalmacija4065, 15. III. 1958.

Novak, Grga. Povijest Splita III. Split : Matica hrvatska, 1957.

Obad, Stijepo. Doprinos Ljudevita Gaja {irenju ilirstva u Dalmaciji. // Radovi Instituta zahrvatsku povijest 3(1973), 123-137.

106


Secord, James A. Victorian sensation : the extraordinary publication, reception, and secretauthorship of vestiges of the natural history of creation. Chicago ; London : University ofChicago Press, 2000.

Stan~i}, Nik{a. Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji : Miho-vil Pavlinovi} i njegov krug do 1869. Zagreb : Institut za hrvatsku povijest, 1980.

Tiskarska i izdava~ka djelatnost u Splitu 1812-1918. Split : Sveu~ili{na knji`nica, 1992.

Urli}, [ime. Prva {tamparija u Dalmaciji. // Prilozi za knjièvnost, jezik, istoriju i folklor3(1923), 82-86.

Zori}, Mate. Romanti~ki pisci u Dalmaciji na talijanskom jeziku. // Rad JAZU 357(1971),353-476.

107


PRVI TISKARI U DUBROVNIKUS POPISOM TISKANE GRA\E

EARLY PRINTERS IN DUBROVNIKINCLUDING THE BOOK INVENTORY

Vesna û~i}Znanstvena knji`nica u Dubrovnikuvesna.cucicºdu.htnet.hr

UDK / UDC 655.1/.3(091)(497.5Dubrovnik)"17/18"Pregledni rad / ReviewPrimljeno / Received: 30. 3. 2005.

SaètakDubrovnik, usprkos nekim poku{ajima, nije dobio tiskaru sve do pred kraj 18. st. No,

nedostatak tiskare kod ku}e nije Dubrov~ane prije~io da tiskaju mnoga djela u europskimgradovima. Prvi dubrova~ki tiskari bili su stranci, dokaz europskog nukleusa u Dubrovni-ku i povezanosti s Europom. Mle~anin, Carlo Antonio Occhi osniva prvu tiskaru u Du-brovniku tek 1783. godine. Svojim planom {irenja knjiàrskog trì{ta na sve hrvatske pro-store, nagovijestio je pretpreporodni duh, no preuranjeno. Ubrzo je financijski propao, aposao je nastavio njegov tipograf, Andrea Trevisan. Izdava~ka politika, tiskati stare i novedubrova~ke autore na slovinskom, tj. hrvatskom jeziku, koju je postavio, ali nije uspioostvariti prvi tiskar, Carlo Antonio Occhi, uop}e nije bila ostvarena u doba Republike.Ostvarili su je dijelom Antonio Martecchini, a dijelom njegov sin Petar i to tek po ukinu}uDubrova~ke Republike.

Rad objedinjuje popise publikacija prvih triju dubrova~kih tiskara i time povezujedva, odnosno tri politi~ka razdoblja u Dubrovniku: doba samostalnosti za vrijeme Repu-blike; i doba okupacije, najprije francuske, a potom austrijske koje su uslijedile po propa-sti Dubrova~ke Republike.

Cilj rada je iznijeti na vidjelo izdava~ku politiku prvih dubrova~kih tiskara-izdava~a,ali i dru{tveno-povijesnu uvjetovanost djela tiskanih na hrvatskim podru~jima u pretpre-porodnom razdoblju. Tiskarska djelatnost promatra se u kontekstu kulturnog, dru{tvenog ipoliti~kog ìvota u Dubrovniku.

Klju~ne rije~i: povijest tiskara u Dubrovniku, kraj 18. i po~etak 19. st., popis knjiga

SummaryIn spite of several attempts, Dubrovnik (Ragusa) did not have a print shop of its own

until the end of the 18th century. Nevertheless, the lack of print shop at home did not pre-


© VBH 2005.

vent Ragusans from printing many of their works in different European cities. The earliestprinters in Dubrovnik appeared only at the end of the 18th and the beginning of the 19th

century. The fact that they were foreigners proves the European nucleus in Dubrovnik andits links to Europe. The Venetian Carlo Antonio Occhi founded the first print shop in Du-brovnik in 1783. With his plan to expand the booksellers’ market to all parts of Croatia, heannounced the spirit of Croatian pre-National Revival, but too early. Soon he went ban-krupt and his typographer, Andrea Trevisan, took over his business. Publishing policy toprint old and new Ragusan authors in Croatian language (founded but not accomplishedby the first printer, Carlo Antonio Occhi), did unfortunately not meet with much successthroughout the period of the Dubrovnik Republic. It had finally been partly achieved byAntonio Martecchini and partly by his son Peter, but only after the fall of the Republic.

The article contains the inventory of the books printed in the first three Ragusan printshops, thus connecting two, or rather, three political periods of Dubrovnik: the period ofautonomy during the Republic of Dubrovnik and the period of occupation, first of Frenchand then of Austrian administration that followed after the fall of the Republic.

The aim of this work is to reveal the publishing policy of the earlier Ragusan printersand publishers but also to reveal the social and historical conditions of book production onthe Croatian territories during the time of pre-National Revival. The printing activity isviewed in the context of the cultural, social, and political life in Dubrovnik.

Keywords: history of print shops in Dubrovnik, end of the 18th – beginning of the 19th

century, book inventory

“Me|utim, za knjige ne postoje granice, ni jezi~ne, ni nacionalne. êsto su ih pisaliautori koji su pripadali me|unarodnoj republici pisane rije~i, sastavljali ih tiskari najeziku koji im nije bio materinji, prodavali ih knjiàri bez nacionalnih ograni~enji-ma, ~itali ih ~itatelji na jednom, a zapravo su govorili drugim jezikom.”

Robert Darnton. What is the history of books?1

1 Poku{aji osnivanja tiskare u DubrovnikuIako je prva tiskara u Dubrovniku osnovana relativno kasno, tek 1783. godi-

ne, u Gradu je stolje}ima prije toga postojala kultura knjige. Te{ko je objasnitiza{to raniji poku{aji osnivanja tiskare u Dubrovniku nisu bili uspje{ni. Uvrijeènasu popularna obja{njenja vezana uz utjecaj Venecije, koja je èljela zadràti mo-nopol u tiskanju, ili pak uz konzervativizam ili oprez vladaju}eg sloja vlastelina uDubrovniku. Josip Badali}, primjerice, zapisuje da je “… preoprezni DubrovnikXV. st. … pored ostaloga, zazirao i od toga, da bi se osnivanjem {tamparije nasvom teritoriju zamjerio politi~ki i poslovno osjetljivoj Veneciji.”2 U svakomslu~aju, bilo je poku{aja osnutka tiskare i ranije. Za to postoje dokazi u arhivskimdokumentima Dràvnog arhiva u Dubrovniku.

109

V. ÛÎ]: PRVI TISKARI U DUBROVNIKU: S POPISOM TISKANE GRA\E

1 Darnton, Robert. What is the history of books? // Daedalus 111(Summer 1982), 65-83, 80-81.2 Badali}, Josip. Inkunabule u Narodnoj Republici Hrvatskoj. Zagreb : JAZU, 1952. Str. 2.

Milan Re{etar spominje da su ve} od kraja 15. st. doma}i sve}enici poka{ava-li osnovati tiskare, a kao primjere navodi ~etiri slu~aja iz 16. st.3 Prvi se odnosi nasve}enika dum Pava Vuka{inovi}a, koji se u dokumentima u razdoblju od 1493.do 1527. godine spominje kao knjiàr (librarius, librario ili librer). On je posje-dovao manju tiskaru s jednim tijeskom, opremom i sa slavenskim, tj. glagoljskimili }irilskim slovima (lettere schiava). Slova mu je oporukom ostavio dum LukaRadovanovi}, koji je umro 1502. godine. Prema Re{etaru, slova su, bez sumnje,stigla u Dubrovnik iz Mletaka. Vjerojatno je ova tiskara tiskala manje tiskovine,ali se nijedna nije sa~uvala. Sljede}i poku{aj zbio se 1514. godine kada je LukaPrimojevi} dobio odobrenje za otvaranje tiskare. Me|utim, Primojevi} nije uspioprikupiti ni sve potrebne sprave ni ljude, pa se tiskara nije osnovala. Dubrovnik jerano imao knjiàre, me|u kojima se u 16. st. spominju Sebastian de Boiso iz Mila-na i Antonio de Odolis iz Brescie. Oko 1547. godine djeluje knjiàr i knjigoveàCrucije iz Cremone. On je 1568. godine traìo da mu se odobri otvaranje tiskare.Iako je Senat izdao odobrenje, tiskara nije proradila.4 êtvrti poku{aj zabiljeèn je1575. godine, kada je vlada imala namjeru pozvati tiskara da tiska neke {kolskeknjige.5

2 Prvi dubrova~ki tiskari izvan DubrovnikaDubrovnik je dao jednog od najzna~ajnijih europskih tiskara 15. st., Dobri}a

Dobri}evi}a, poznatijeg pod latiniziranim oblikom imena Boninus de Boninis.Boninus je iz Dubrovnika stigao u Veneciju 1477. godine, gdje je neko vrijeme ra-dio kod Andrije Palta{i}a, prvog poznatog hrvatskog tiskara. U suradnji s Pal-ta{i}em, nastao je prvi Dobri}ev tiskarski proizvod, Laktancijevo djelo De divinisinstitutionibus.6 Dobri} iz Venecije preko Padove odlazi u Veronu i tu oko 1480.godine osniva vlastitu tiskaru. Uskoro napu{ta i Veronu i nastanjuje se u Bresci,gdje izdaje 38 vrijednih knjiga. Iz Brescie je na kratko oti{ao u Francusku, u Lyon.U tom jakom tiskarskom centru, Bonin de Boninis, libraire et marchant demou-rant en rue Marchiere7 nastavio je s umije}em tiskanja. Iz Lyona se ubrzo vratio uBresciu, u kojoj je jo{ neko vrijeme djelovao. Boravak u Francuskoj, ali i onaj u

110


3 Re{etar, Milan. Iz kulturnoga ìvota staroga Dubrovnika. // Jugoslavenska njiva 9(1925);10(1926), 398.

4 Za bolje razumijevanje strukture vlasti u Dubrova~koj Republici, vidjeti: Foreti}, Vinko. Po-vijest Dubrovnika do 1808. I. Dubrovnik : Nakladni zavod MH, 1980. Str. 121-127; û~i}, Vesna.Kneèvska slu`ba u Dubrova~koj Republici u 14. i 15. stolje}u. // Dubrova~ki horizonti 36(1996),90-101.

5 Re{etar, Milan. Nav. dj., str. 398; Pelc, Milan. Pismo – knjiga – slika : uvod u povijest infor-macijske kulture. Zagreb : Golden marketing, 2002. Str. 250.

6 Breyer, Mirko. O Dobru{ku Dobri}u, Dubrov~aninu. // Prilozi k starijoj knjièvnoj i kulturnojpovijesti hrvatskoj. Zagreb : Knjiàra M. Breyer, 1904. Str. 2, 14.

7 Breyer, Mirko. O Dobru{ku Dobri}u, Dubrov~aninu, str. 5. Ulica Mercier je nekada bila ulicaprvih tiskara u Lyonu. Danas se u njezinoj blizini, u Rue de la Poulaillerie, nalazi Muzej tiskarstva.

talijanskim gradovima bio je povezan i s tajnim poslovima koje je obavljao zaMle~ane. Za njih je pregovarao i na francuskom kraljevskom dvoru i kod hrvat-sko-ugarskog kralja. L’amico fidel, kako ga Mle~ani spominju u dokumentima,kao nagradu za dobro obavljeni posao pretkraj ìvota dobio je slu`bu dekana kap-tola prvostolnice u Trevisu, gdje i umire 1528. godine.8

Dubrova~ko porijeklo Dobri} isti~e potpisuju}i se na svojim inkunabulamakao Boninus de Boninis de Ragusia. Sa svojim izdanjima Dobri} se uvrstio me|unajpoznatije europske tiskare inkunabula. Najzna~ajniji je po kvalitetno izra-|enim i tiskanim ilustracijama (drvorezima) u Ezopovim Basnama i DanteovojBoànstvenoj komediji.9

Jo{ je jedan Dubrov~anin, Trojan Gunduli}10 (mjesto ro|enja nepoznato, kra-jem 15. st. – Beograd, oko 1555.), djelovao kao tiskar izvan Dubrovnika. Kao ~landubrova~ke trgova~ke kolonije boravio je u Beogradu i tiskao vjersku knjigu êt-veroblagovestije.11

3 Djela dubrova~ke provenijencije tiskana izvan Dubrovnikado pojave prve tiskare

Do osnutka prve dubrova~ke tiskare 1783. godine, Dubrov~ani tiskaju svojadjela uglavnom u Italiji, na talijanskom ili latinskom jeziku. Inkunabule hrvatskihautora tiskaju se ponajprije u Veneciji, jednom od najja~ih sredi{ta europskog ti-skarstva, ali i drugdje, npr., De natura angelica Jurja Dragi{i}a tiskana je u Fire-nzi. Franjevac Juraj Dragi{i}, podrijetlom iz Srebrenice u Bosni, boravi u to vrije-me u Dubrovniku kao izbjeglica pred Turcima. Tu pi{e djelo De natura angelica,uglavnom na osnovi razgovora koje je vodio s 33 dubrova~ka vlastelina i uglednapu~anina. Djelo je posvetio dubrova~kome Senatu. Zahvaljuju}i donaciji pozna-tog engleskog arheologa, Sira Arthura Evansa,12 Znanstvena knji`nica u Dubrov-niku posjeduje primjerak te inkunabule najljep{i u svijetu, s iluminiranim ilustra-cijama visoke umjetni~ke vrijednosti. To je ujedno i jedna od najljep{ih i najvred-nijih inkunabula u Hrvatskoj.13

111


8 Dobri}evi}, Dobri}. // Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Nakl. konzorcija Hrvatske enciklope-dije, 1945. Sv. 5, str. 131.

9 Pelc, Milan. Ilustracije u tiskopisima Dobri}a Dobri}evi}a (Boninus de Boninis). // RadoviInstituta za povijest umjetnosti 24(2000), 135-154.

10 Vi{e o Trojanu Gunduli}u vidjeti u: Kester~anek, Frano. Inventar prvog beogradskog tiskaraTrojana Gunduli}a. // Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku 1(1952), 197-206.

11 Enciklopedija Leksikografskog zavoda. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod, 1969.Sv. 5, str. 112; Stip~evi}, Aleksandar. Povijest knjige. Zagreb : NZ Matice hrvatske, 1985. Str. 248,340; Pelc, Milan. Pismo – knjiga – slika, str. 253-254.

12 Vidjeti posvetu na darovanoj inkunabuli: “This book is presented as a historic relic to theCity of Ragusa nad its Civic Library by Sir Arthur Evans, who here, like its author, first arrivingthrough Bosnia, found here a hospitable retreat (1875-1882). On the occasion of his revisiting Du-brovnik after an interval of fifty years June 18th 1932.”

13 Badali}, Josip. Nav. dj., str. 6.

Znameniti Dubrov~anin, Benko Kotrulji} (oko 1400. – oko 1468.) sredinom15. st. pi{e prvo znanstveno djelo u svijetu o dvostrukom knjigovodstvu i trgovini,pod naslovom Della mercatura e del mercante perfetto. Knjiga je napisana na tali-janskom jeziku s namjerom da dopre do {to {ireg kruga ~itatelja, pa i me|u manjeobrazovane trgovce, me|utim, ostat }e u rukopisu punih 115 godina prije nego {tobude tiskana u Veneciji 1573. godine. Devet godina nakon venecijanskog izdanja,1582., tiskana je u francuskom prijevodu pod naslovom Traicté de la marcandiseet du parfaict marchant.14 Neki autori tvrde da je francuski prijevod doìvio pet-naest izdanja.15 Budu}i da je to bio vrlo koristan priru~nik, koji se ~esto upotreb-ljavao, do danas je sa~uvano malo primjeraka starijih izdanja. Prvo izdanje Ko-truljevi}eva djela nalazi se u Cavtatu u Bogi{i}evoj knji`nici.16

U Veneciji je 1512. godine objavljena i najstarija poznata knjiga tiskana bo-san~icom, ~asoslov s molitvenikom pod naslovom Ofi~je svete dieve Marie i mo-litve sv. Bri~ide, djelo poznato kao Dubrova~ki molitvenik. Tiskao ga je Du-brov~anin Franjo Ratkov Micalovi}. Poznata su samo tri primjerka, a nijedan sene nalazi u Hrvatskoj. Jedan primjerak ~uva se u Parizu u Bibliothèque Nationale,jedan u Oxfordu u Codrington Library – All Souls College, a jedan u Washingto-nu u Mullen Library – Catholic University of America. Oxfordski i washingtonskiprimjerak nemaju Molitava sv. Brigite, a u sva tri primjerka izgubljen je naslovnilist. Dubrova~ki molitvenik tiskan je dvobojno, crno i crveno. Bogato je ukra{en s26 ilustracija (drvoreza).17

Djela dubrova~kih humanista i renesansnih pisaca tiskaju se na latinskom i tali-janskom, ali i na hrvatskom jeziku. To su djela pisca i prevoditelja, benediktincaBazilija Gradi}a (oko 1510.-1585.), filozofa i znanstvenika Antuna Meda(1530.-1603.), pjesnika Saba Bobalija (1530.-1585.), Dinka Ragnine (1536.-1607.)i Dominka Zlatari}a (1558.-1613.), filozofa Miha Monaldija (1540.-1592.), teologaAugustina Nalje{kovi}a (sredina 15. st.-1527.), prirodoslovca Marina Getaldi}a(1566.-1626,), latiniste Jakova Buni}a Bone (1469.-1534.) i dr. Dobiv{i od papeKlementa VII. preporuku za tiskanje epa De vita et gestis Christi, Bona je 1526.godine sam nadzirao tiskanje knjige u Rimu. Prvi je od hrvatskih i svjetskih huma-nista u stihovima obradio cijeli Kristov ìvot u duhu protureformacije.18 Me|u ra-nim dubrova~kim autorima na{lo se i jedno ènsko ime, Speranza Vittoria di

112


14 Kotrulji}, Benko. Traicté de la marcandise et du parfaict marchant, dispose en quatre livres /traducit de l’Italien de Benoist Cotrugli Raugean, par Jean Boyron. Oeuvre tres necessaire a toutMarchant. A Lyon : par les heritiers de Francois Didier, 1582.

15 Runji}, An|elko. O Benu Kotrulji}u i njegovu djelu. // Kotrulji}, Benko. O trgovini i osavr{enom trgovcu : ~etiri knjige. Dubrovnik : DTS, 1989. Str. 505.

16 Isto, str. 503-517.17 Nazor, Anica. Jo{ jedan dubrova~ki molitvenik. // Dostupno na:

http://www.vjesnik.com/html/1999/11/27/Clanak.asp?r=kul&c=418 Frange{, Ivo. Povijest hrvatske knjièvnosti. Zagreb ; Ljubljana : NZ Matice hrvatske ; Can-

karjeva zalo`ba, 1987. Str. 435; Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Jugoslavenski leksikografskizavod “Miroslav Krleà”, 1989. Str. 496.

Bona, koja je dala tiskati svoje djelo pod naslovom Difesa de le rime et prose de lasignora Speranza, et Vittoria di Bona: In difesa di suo honore, et contra quelli,che ricercò farli infamia con sue rime. Iz uvoda se saznaje da je pjesnikinja 1569.dala tiskati knjigu “da l’ingrata Patria”, a posvetila ju je dubrova~kom plemi}uMihu Lukarevi}u. Jedini do sada poznati primjerak knjige ~uva Biblioteca Comu-nale u Sieni.

Komediograf Marin Drì} (1508.-1567.) tiskao je za ìvota samo jednu knji-gu. Radi se o knjizi tiskanoj u Mlecima 1551. koja je sadràvala sljede}a djela:Pjesni ljuvene, Venera i Adon, Novela od Stanca i Tirena.19 Nije poznato da je ije-dan primjerak sa~uvan. No, poznato je da je iste godine kada mu je tiskana knjiga,1551., prvi put Pomet-druìna igrala komediju Dundo Maroje u Vije}nici Kne-èva dvora.20 Jednako je poznato i da su dubrova~ke vlasti 1558. godine zabranileprikazivanje njegove Hekube, iako je sljede}e godine ipak igrana.21 Ostala Drì-}eva djela po~inju se tiskati tek u 19. st.

Druk~iji je slu~aj Drì}eva suvremenika Nikole Vita Gozze (1549.-1610.), fi-lozofa, politi~ara i povjesni~ara, kojemu je ve} za ìvota tiskana ve}ina djela, i tou Veneciji, a nekoliko ~ak i u tiskari Alda Manuzia. Gozze je zajedno s drugimmladim dubrova~kim plemi}ima igrao u Drì}evim komedijama.22 Poznat je posvojim filozofijskim dijalozima u kojima su mu sugovornici supruga Mara Gun-duli}, pjesnikinja Cvijeta Zuzori} i drugi dubrova~ki prijatelji.

I tijekom 17. st. pa sve do polovice 18. st. knjige dubrova~kih autora uglav-nom se tiskaju u Veneciji. U tom je gradu 1605. godine tiskano va`no povijesnodjelo Jakova Lukarevi}a Copioso ristretto degli annali di Ragusa. Ali, mnogi Du-brov~ani, poput Ivana Gunduli}a (1589.-1638.), najve}eg hrvatskog baroknogpjesnika, tiskaju svoja djela i u Rimu. Me|utim, upravo su u Veneciji Gundu-li}eve Suze sina razmetnoga doìvjele ~ak ~etiri izdanja, za ìvota dva (1622. i1623.), a malo iza smrti jo{ dva (1650. i 1703.). Najpoznatije je cenzurirano djelonastalo u Dubrovniku Gunduli}ev Osman, koji je ostao u rukopisu dva stolje}a,dok su sva druga Gunduli}eva djela bila tiskana ve} u 17. st. U tom je stolje}u Du-brovnik dao i zna~ajnog knji`ni~ara, ~lana plemi}ke obitelji i filozofa, StjepanaGradi}a (1613.-1683.). Gradi} je vi{e desetlje}a bio knji`ni~ar i voditelj Vatikan-ske knji`nice. U Rimu je i umro. Svoja djela tiskao je za ìvota kako u Rimu, takoi u Veneciji, Amsterdamu, Antwerpenu, Lyonu, Parizu i dr.

Tijekom 18. st. pa do pada Dubrova~ke Republike 1808. godine, Dubrovnikje vrlo vitalan, usprkos nekim dekadentnim pojavama u vladaju}eg sloja. Naime,nakon katastrofalnog potresa 1667. godine, i turskih ucjenjivanja koja su potom


113

19 Frange{, Ivo. Nav. dj., str. 73, 448.20 Op{irnije u: [undrica, Zdravko. O kazali{nom i glazbenom ìvotu starog Dubrovnika. // Fe-

stival 1950/1974. Dubrovnik : Dubrova~ke Ljetne igre, 1974.21 Frange{, Ivo. Nav. dj., str. 73-78, 447-448.22 [i{ak, Marinko. Nikola Gu~eti} i njegova teorija dràve. // Gu~eti}, Nikola Vitov. O ustroju

dràva. Zagreb : Golden marketing ; Narodne novine, 2000. Str. 9-71, 14, 16.

uslijedila kao i intenzivnih neprilika od strane Venecije, Dubrov~ani su uspjelisa~uvati svoju dràvu, gra|evinski obnoviti grad i pomorstvo. Dubrova~ko 18. st.sa stajali{ta tiskanih knjiga nije preteìto doba lijepe knjièvnosti, iako je dalo ve-likih imena. To je stolje}e znanosti koja se izrazito razvila. Prou~ava se povijest ijezik, skupljaju narodne pjesme i poslovice, stara se dubrova~ka knjièvnost pre-pisuje, skuplja i ~uva, pi{u se biografije znamenitih Dubrov~ana, izdaju povijesnidokumenti, pravna djela, rje~nici hrvatskog jezika. Ve}ina dubrova~kih autora uto doba pi{e svoja djela na latinskom jeziku, odnosno talijanskom. Djela s po-dru~ja znanosti ponajprije su upu}ena me|unarodnoj u~enoj eliti. Zato su ti autorii stekli me|unarodnu ili nadnacionalnu vrijednost i ugled, kao {to je primjerRu|era Bo{kovi}a (1711.-1787.). Bo{kovi} je jedan od najve}ih i najslavnijih Du-brov~ana uop}e, veliki filozof prirode, astronom, geodet, konstruktor instrumena-ta. Najve}i dio ìvota proveo je izvan domovine, {to ga nije prije~ilo da obavljamnoge poslove za Republiku, ve}inom diplomatske. Njegova filozofija prirodeimala je utjecaja sve do na{ih dana. Bo{kovi} je prihvatio francusko dràvljanstvokako bi postao visoki dràvni du`nosnik u francuskoj mornarici.23 Djela su mu ti-skana u Rimu, Bassanu, Veneciji, Be~u, Parizu, Milanu i dr.

4 Prvi dubrova~ki tiskari

4.1 Carlo Antonio Occhi (1783.-1787.)24

Usprkos ~injenici da je Dubrovnik stolje}ima ìvio u duhu Europe, da su seproìmali, Dubrovnik je prvu tiskaru dobio tek krajem 18. st. Osnovao ju je 1783.godine Mle~anin Carlo Antonio Occhi (?-1787.), ~lan ugledne venecijanske ti-skarske obitelji.25 Tiskara Carla Antonija Occhija bila je ujedno i prva tiskara uDalmaciji.26 U to doba u kontinentalnoj Hrvatskoj postojale su ve} tri tiskare, uZagrebu od oko 1664., u Osijeku od 1770. i u Vara`dinu od 1773.27

Carlo Antonio Occhi i dubrova~ki Senat prvi su put do{li u kontakt 1777. godi-ne. To je vrijeme kada je Senat odlu~io reformirati dubrova~ko {kolstvo, po ukinu}uisusovaca 1773. Occhi se dubrova~koj Vladi tri puta obra}ao s molbom da mu odo-bri osnutak tiskare. Tek kada je Senat osnovao komisiju za odobrenje novih obrta u

114


23 Vi{e o R. Bo{kovi}u vidjeti u radovima Ivice Martinovi}a, posebno: Rimsko razdobljeBo{kovi}eva mi{ljenja : doktorski rad. Zagreb : Filozofski fakultet, 1992.; Dadi}, @arko. Ru|erBo{kovi}. 3. izd. Zagreb : [kolska knjiga, 1998.

24 Vidjeti Prilog 1.25 U Veneciji su u 18. st. Bartolomeo i Simone Occhi izdavali i prodavali hrvatske knjige.26 Odu prvoj tiskari u Dalmaciji napisao je Julije Bajamonti, a objavio ju je u Occhijevoj tiskari

1783. godine pod pseudonimom “un Solitario Provinciale” (La Prima stamperia in Dalmazia. Ode diun Solitario provinciale ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1783., Znanstvena knji`nica Dubrovnik,Rkp. 280).

27 Breyer, Mirko. Prilozi povijesti dubrova~kog {tamparstva. // Zbornik iz dubrova~ke pro{lo-sti Milanu Re{etaru. Dubrovnik : Jadran, 1931. Str. 342; Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj ti-skari. // Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku 4/5(1956), 584-586.

sastavu od tri senatora, Occhijeva je molba bila ozbiljno razmotrena i prihva}ena25. studenog 1782. s 21:5 glasova.28 Occhi postavlja Senatu ~etiri uvjeta: da mu seoprosti carina na uvoz potrebnog materijala za tiskanje i izvoz tiskanih materijala;da mu se dade isklju~iva povlastica na petnaest godina i naslov privilegirane tiskareDubrova~ke Republike; da mu se dade predujam od petsto cekina uz povrat u obro-cima tijekom petnaest godina; da se imenuju dva revizora (jedan za crkvene, a jedanza svjetovne knjige), ovla{tena za izdavanje dopu{enja za tiskanje.29

Me|utim, prije nego {to je Occhijeva tiskara proradila, dubrova~ki je Senatve} imao odredbe o cenzuri koje su se dora|ivale. To je bila jedna od uobi~ajenihmjera dubrova~kog Senata. Naime, prvi dokument koji svjedo~i o vladinoj cenzu-ri knjiga potje~e iz 1545. godine.30 Tada je Veliko vije}e donijelo odluku da gene-ralni vikar dubrova~kog nadbiskupa, zajedno sa stonskim biskupom i predstavni-cima franjeva~kog i dominikanskog reda, pa`ljivo pretraì ima li u Dubrovnikuluteranskih knjiga, pa ako ih na|e, da povede istragu i vlastima dostavi rezultatekako bi se krivce primjereno kaznilo po crkvenim zakonima. Godine 1586. Senatje pristao na nadbiskupov zahtjev da Senatu treba prikazati popis svih knjiga kojeposjeduju pojedinci.31

Usprkos tvrdoj slu`benoj politici suzbijanja protestantskih knjiga i reforma-cijske knjièvnosti na svom teritoriju, dubrova~kom su Senatu prioritetni bilidràvni~ki interesi. Naime, usporedo s borbom protiv infiltracije protestantskeknjige i pokreta, Republika je bila u strahu pred turskom ekspanzijom i mleta~kimposizanjima, pa je morala nastupati o{trije. Tako Senat 31. srpnja 1604. nare|ujesvim Dubrov~anima koji bi htjeli tiskati bilo kakvo povijesno djelo da moraju uroku od tri mjeseca predo~iti Malom vije}u rukopis pod prijetnjom kazne od stozlatnih dukata. Za ostala djela koja se prije tiska ne predaju na cenzuru, zapri-je~eno je kaznom od petsto zlatnih dukata ili dvogodi{nja tamnica.32

Prije nego {to je neki pisac htio tiskati svoje djelo u inozemstvu, morao je ruko-pis predati vlastima da ga temeljito pregledaju. Vlast je pazila da u dràvu ne u|eneki nepo}udni naslov ili opasna knjiga. Dràvni slu`benici u carinarnici morali suotvoriti svaki sanduk, a ako bi u njemu bilo knjiga, i{le bi najprije Senatu na kontro-lu. Republika nikad nije ukinula cenzuru, pa je uvijek raspolagala s cenzorima ipovjerljivim ljudima. Svi ljubitelji knjiga, knjiàre i knji`nice bili su pod stalnom istrogom prismotrom. Ako je netko htio otvoriti knjiàru, to je trebao odobriti Senat.Strani knjiàri nisu htjeli riskirati, pa je trgovina knjigom bila prili~no sku~ena.


115

28 HR-DAD-3. Vije}e umoljenih (Consilium Rogatorum, dalje: Cons. Rog.), sv. 190, 249-251.29 Breyer. Mirko. Prilozi povijesti dubrova~kog {tamparstva, str. 342; Mulja~i}, @arko. O prvoj

dubrova~koj tiskari, str. 585-586.30 Cons. Rog., sv. 47, 147; Kester~anek, Frano. Cenzura knjiga i rukopisa i nadzor nad knjiga-

ma u Dubrovniku za vrijeme Republike. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 3, 1/4(1954), 17-25, 19-20.31 Re{etar, Milan. Nav. dj., str. 372, 396.32 Kester~anek, Frano. Cenzura knjiga i rukopisa i nadzor nad knjigama u Dubrovniku za vrije-

me Republike, str. 22-24.

Tako kako su bili nadgledani rukopisi i knjige, nadgledale su se i komedije itragedije prikazivane u dubrova~kom kazali{tu. Pravo cenzure kazali{nih tekstovaSenat je stalno zadràvao i birao kazali{ni odbor koji se sastojao od trojice senato-ra s nalogom da cijelu godinu nadziru rad gluma~kih druìna u javnom kazali{tu uOrsanu. Nadzorni odbori birani su svake godine sve do 1806. godine, kad se, ula-skom Napoleonove vojske u Grad, pomalo po~ela dokidati samostalnost Dubro-va~ke Republike. Vlast je dijelila nov~ane potpore gluma~kim druìnama {to jojje davalo ve}e pravo nadzora nad kazali{nim repertoarom.33

U prili~no konzervativni Dubrovnik 18. stolje}a, po~ela je prodirati liberalnavjerska i politi~ka misao, pa je 1701. godine zabranjeno ~itanje politi~kih novina,te da se u javnim lokalima i na ulici govori o politi~kim vijestima. Godine 1762.donesen je zaklju~ak da se sve knjige koje dolaze iz inozemstva moraju najprijedati nadbiskupu na cenzuru. Zabrana ~itanja knjiga koje su govorile protiv vjere imorala uslijedila je 1766. godine, a 1782., godinu prije nego je C. A. Occhi pokre-nuo tiskaru, bilo je zabranjeno govoriti o tajnama vjere.34

Occhijeva tiskara bila je smje{tena na dana{njoj Gunduli}evoj poljani, u bli-zini Kneèva dvora. Orsat V. Gozze, dubrova~ki plemi}, iznajmio je prostorijeOcchiju.35 Me|utim, Occhi je imao pote{ko}a s prethodnim najmoprimcem, sta-novitim Jakom Ko{tom, kroja~em koji je, najvjerojatnije, bio deloìran kako bi ti-skar imao vi{e prostora. Tako ve} 28. travnja 1784. Occhi tuì Ko{tu, koji je kaovo|a no}ne straè dao uhapsiti Angela Gattija, Occhijevog radnika. Tukao ga je izlostavljao èle}i se osvetiti zbog izbacivanja iz butige Orsata V. Gozze.36

U samom po~etku Occhi je istaknuo svoju izdava~ku politiku po kojoj }e uprvom redu izdavati najbolje ilirske pjesnike, dubrova~ke autore od 15. do 18. st.Malo vije}e je 20. kolovoza 1783. izabralo dva ~lana koji su pregledali mi{ljenje~etiriju ispitiva~a (dva crkvena i dva svjetovna) o prvoj knjizi koja je imala iza}i iztiska. Bila je to knjiga pjesama dubrova~kih petrarkista Saba Bobalija i Miha Mo-naldija, naslovljena Rime �del nobil uomo� Ser Savino de Bobali Sordo �e del Si-gnore� Michele Monaldi �dedicate� All’ Eccelso Senato �della Republica� di Ra-gusa. Na osnovi mi{ljenja ~etiriju ispitiva~a dva su ~lana Malog vije}a izdaladopu{tenje za tiskanje te knjige.37 Tiskar je knjigu posvetio Senatu Dubrova~keRepublike. Posveta se nalazi na stranicama I-VI.

116


33 Isto, str. 17-19.34 Re{etar, Milan. Nav. dj., str. 372.35 HR-DAD-30/2. Razni izvanjski poslovi (Diversa de foris, dalje DF), sv. 203, 265.36 HR-DAD-20/2. Tu`be kaznenog prava Dubrova~ke kancelarije (Lamenta Ciminalia), sv.

181, 72.37 Tekst odluke sa XVI. stranice predgovora glasi:“Noi consiglieri dell’eccellentissimo Minor Consiglio.Rissultando dagli Attestati de’ Revisori deputati all’esame del Libro intitolato: Rime del N. H.

s. Savino de Bobali Sordo, e del Sig. Michele Monaldi non trovarsi in esso cosa contraria alla S.Fede Cattolica, ai Principi, o al buon costume, permettiamo a Carlo Antonio Occhi Stampatore Pri-vilegiato, che possa darlo alle Stampe, osservando gli ordini in tal materia stabiliti.

Ponovno tiskanje knjiga dvojice petrarkista koje su tiskane u 16. st. u Veneci-ji, vjerojatno je bio poku{aj Occhija da ostane dosljedan danom obe}anju o tiska-nju “slovinskih” pjesnika. Me|utim, Occhi je za prvu tiskanu knjigu dobio vrlonepovoljnu kritiku i to od strane prosvjetiteljskog pisca Alberta Fortisa(1741.-1803.). Novo izdanje djela dubrova~kih pjesnika 16. st. Saba Bobalija iMiha Monaldija u novoj tiskari Occhi 1783. godine nije nimalo odu{evilo Fortisa.Nepovoljnu kritiku Occhijevoj izdava~koj politici Fortis je objavio u Nuovo gior-nale enciclopedico 1(1784), 16-20, koji je izlazio u Vicenzi, sugeriraju}i Du-brov~anima suvremeniju izdava~ku politiku.38 Kao prosvjetitelj nije mogao shva-titi komu koriste takve “petrarcherie”. O tome pi{e u pismu od 1. studenog 1783.svojoj prijateljici De{i Gozze,39 dubrova~koj plemkinji, sestri prosvjetiteljskog pi-sca Toma Basseglija,40 jednog od najzna~ajnijih prosvjetitelja u Hrvatskoj. Svojepak razloge za izbor upravo te knjige Occhi navodi na str. XV.:

“Le Rime del Nobil Uomo s. Savino de Bobali Sordo, e del Sig. Michele Monaldimeritavanmo di rivedere la luce in una nuova impressione, e a me principalmenteapparteneva formarla. La rarità degli Esemplari della prima Edizione le rendeva re-cercatissime dagli Ammiratori di questi illustri Poeti; nè conveniva che la mia nuovaStamperia in Ragusa lasciasse desiderare più a lungo le produzioni di due celebratis-simi Ragusei. Non ho mancato a quanto poteva concorrere all’estezza, ed ornamentodell’Edizione per assicurare il Pubblico, che cercherò sempre di sorrisponderea’miei impegni nelle migliori maniere, e colla maggiore attenzione.”

Na zadnjoj stranici prve Occhijeve knjige nalazi se kratak Oglas (Avviso) ko-jim Occhi najavljuje tiskanje djela najboljih ilirskih pjesnika:

“E’ giunta quasi al suo compimento la copiosa raccolta di tutti i migliori Poeti Illiri-ci, intorno alla quale s’impiega da me tutta l’attenzione senza risparmio di spese, efatiche per formarne una piena edizione desiderata fin’ora in vano dagli Amatoridella Lingua Illirica. Spero di ritrovare ne’ medesimi un sufficiente numero di Asso-ciati per cominciarla; pesuaso che tutti concorreranno con piacere per arricchire laloro Biblioteca di tali Opere eccellenti in se stesse, e per la maggior parte non pub-blicate fin’ora. Quanto prima si darà fuori a questo effetto un Manifesto, in cui sa-ranno specificate le Opere, e indicati gli Autori.”

117


Dat. li 20. Agosto 1783.Baldassare Maria Antonio Secondo di Bucchia.Orsato Savino di Ragnina.Registrato in Libro a Carte 240.Giovanni Facenda Segretario.”(HR-DAD-4. Malo vije}e (Consilium Minus), sv. 106, 240.38 Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj tiskari, str. 588-593.39 Mulja~i}, @arko. Iz korespondencije Alberta Fortisa. // Gra|a za povijest knjièvnosti hrvat-

ske 23(1952), 109-110.40 Vi{e o Basegliu vidjeti u: Mulja~i}, @arko. Tomo Basiljevi}-Baselji : pretstavnik pro-

svje}enja u Dubrovniku. Beograd : SANU, 1958. (Posebna izdanja ; 299, Odeljenja literature i jezi-ka ; 8)

Occhi je izdao i dvojezi~ni proglas Agli amatori della lingua illirica kako bise ~itatelji mogli pretplatiti na izdanja svih starijih dubrova~kih pjesnika. Proglasne nosi godinu izdanja, ali se iz teksta razumije da je tiskan 1783. godine: “Drugo-vagne bitcje otvoreno sa vas pristupni Mjessez Travni doscjastoga Godiscta 1784.sa lasnost onjeh, koj borave u dalechjem stranama.”41 U proglasu Occhi najavljujeda }e svaki mjesec izlaziti po jedno djelo na oko dvadeset listova i biti tiskanoistim slovima i u istoj veli~ini (osmini) i na istom papiru kao i proglas. Za djela nahrvatskom jeziku napominje da “stavitchjese sva pomgna s’strane skladnopisanja,u komu sljeditchjese nacin glassovitga Oza D. Ignazia Giorgi Opatta Melitensko-ga, jur podpunno Kgniscgnevnu Skupovladanju posnanna, i ossobito Gljubovnizi-ma Slovinskoga Jesika.” ^lanovi, tj. pretplatnici platit }e za svaku knjigu ~etirivenecijanske lire po svesku, a oni koji su izvan dubrova~ke dràve platit }e “po-nos”,42 a ako na|u deset pretplatnika (“druscnikaa”), dobit }e po jedan primjerakna dar. Pretplata }e biti otvorena do mjeseca travnja sljede}e 1784. godine. Poisteku roka prijave za pretplatu, Occhi je naumio tiskati samo one naslove za kojese bude iskazao interes, i to u onom broju primjeraka koliko bude pretplatnika.43

Kao {to se vidi, on ra~una i na odaziv izvan Dubrova~ke Republike. To je bio do-bar financijski plan s jedne strane, a s druge strane, svojim planom o {irenju knji-àrskog trì{ta na sve hrvatske prostore nagovje{tavao je pretpreporodni duh.44

Me|utim, Dubrov~ani toga doba, kao {to znamo, radije su pisali na stranimjezicima, te ~itali talijanske i latinske, pa ~ak i francuske knjige. Koju godinu prijeosnutka prve tiskare u Dubrovniku francuski konzul u Dubrova~koj RepubliciAlexandre Le Maire primje}uje u svome izvje{taju francuskoj vladi o Dubrovnikukako Dubrov~ani “vi{e vode ra~una o francuskoj nego bilo kojoj drugoj literaturi.Poneki u~e jezik da bi mogli ~itati francuske knjige …”. U istom izvje{taju zapi-suje i sljede}e: “Ima nekoliko èna koje rado ~itaju dobre francuske i talijanskeknjige …”45

Iako je Occhi nastojao svuda promovirati “slovinski” jezik, nije uspio pro{iri-ti trì{te izvan Dubrovnika, u druge slavenske zemlje, uslijed te{kih gospodarskihprilika u tim podru~jima, ali i pomanjkanja ~itala~ke publike. Naime, upravo se uto doba pojavila kuga, najprije u Bosni, pa u Dalmaciji pod mleta~kom vlasti. Za-raza je omela kako trgovinu tako i promet putnika, koji je mnogim mjerama opre-za (karantene, raskuìvanje) bio oteàn ili onemogu}en. Posljedice su za Occhijabile katastrofalne jer je on upravo u razdoblju od 1783. do 1785. tiskao ve}inusvojih knjiga, tj. 80 posto (43 od ukupno 54) (vidjeti Prilog 1). Knjige su se gomi-

118


41 Occhi, Carlo Antonio. Agli amatori della lingua illirica ... �Ragusa� : C. A. Occhi, �1783�.42 ’Spese del porto’ ili lu~ki tro{kovi.43 Occhi, Carlo Antonio. Agli amatori della lingua illirica.44 ]osi}, Stjepan. Dubrovnik nakon pada Republike (1808.-1848.). Dubrovnik : Zavod za po-

vijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1999. Str. 302-303; Re{etar, Milan. Nav. dj., str. 372, 398.45 Le Maire, Alexandre André. O Dubrovniku i Dubrov~anima 1766. : izvje{taj gosp. Le Mai-

ra, francuskog konzula u Koronu, o Dubrova~koj Republici. // Dubrovnik 3=17(1974), 50, 55.

lale budu}i da se nisu mogle izvoziti. Occhi je najprije bio prisiljen prodati svojedionice drugim dioni~arima da bi mogao isplatiti radnike, a onda je zapadao unove i nove dugove. Tako je ve} u drugoj godini djelovanja, od 1784., pravi vla-snik tiskare postao dubrova~ki gra|anin Sebastijan Marinovi} koji je drào u po-sjedu 19 od ukupno 20 akcija. Dubrova~ki je Senat, pokazav{i razumijevanje zaOcchijeve te{ko}e s radnicima i tiskarom, imenovao Occhija 29. listopada 1784.kapetanom dubrova~ke vojske (Capitano della nostra Milizia).46 Ta je du`nostbila vi{e neka vrsta ~asti i materijalne sigurnosti jer vojska Dubrovniku nikadanije bila ja~a strana. Sam se Senat o njoj ne izraàva ba{ najpohvalnije.47

Od ~etiri tipografa, Marc’ Antonio d’Antoni, Alessio d’Alessi zvani Brachet-ta, Francesco Lischiutti zvani Palazzi i Andrea Trevisan, ostao je samo posljednji,a ostali su odlu~ili napustiti tiskara. Vidjev{i koliko je te{ka situacija s tiskarom,Senat je obe}ao da }e primiti u bombardijere48 ~etiri nova tipografa ~im se ispraz-ne ~etiri mjesta, ali tek nakon {to se dvije godine budu usavr{avali u poslu.49

U Dubrovniku je ipak uz ~itanje i pisanje knjiga na stranim jezicima, postojaoi velik interes za prou~avanje narodnog jezika. Stoga se javila potreba za drugimizdanjem poznatog rje~nika Dizionario italiano-latino-illirico talijanskog isuso-vca Ardelia Della Belle (1654.-1737.). Rje~nik je tiskan 1785. godine s posvetomSenatu, u kojoj Occhi nagla{ava zna~enje dubrova~kog govora u razvoju hrvat-skog jezika, uspore|uju}i ga sa zna~enjem ati~kog dijalekta u starih Grka.

Prodaja knjiga slabo je i{la. Zato je Occhi sredinom 1786. godine odlu~io po-slati svoga pouzdanika, biv{ega dubrova~kog zubara, pa ~asnika dubrova~ke voj-ske, Gaetana Pierinija na put po Dalmaciji, Hrvatskom Primorju, i dalje u Hrvat-sku i Vojvodinu, ako bude imao dovoljno novaca. Pierini je trebao prodavati knji-ge, organizirati mreù kupaca zbirke ilirskih pjesnika i kupovati rukopise. Iz nji-hove prepiske saznajemo da je Pierini poku{ao sklopiti i poslovne veze s najpoz-natijim mleta~kim knjiàrima koji su se na{li na sajmu u Senigalliji, kamo jemimo plana otputovao. Bili su to Storti, Zatta, Lucatelli i Bettinelli. Nije imaouspjeha. Pierini je zaklju~io da je tu bilo neke diskriminacije, jer ~im bi ~uli imeDubrovnik “odmah bi se lecnuli kao da je kuàn”.50 Pierini nije polu~io uspjeha nasvome putovanju pa ga je morao prekinuti ve} u Rijeci. Navodi dva osnovna raz-loga svoga neuspjeha. Jedan je taj {to oni na sjeveru ne razumiju “slovinski” dija-lekt, odnosno ~akavci ne razumiju dubrova~ki {tokavski govor. Drugi je razlog taj{to se “bave sva~im samo ne u~enjem”.51 Occhi je èlio na}i pretplatnike u svimkulturnim centrima na Jadranu, od Dubrovnika do Trsta i Rijeke, pa ~ak doTemi{vara. Svoja talijanska i latinska izdanja nastojao je plasirati i u Italiji, a spre-

119


46 Cons. Rog., sv. 192, 215.47 Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj tiskari, str. 588-595.48 Topnik, oruàr.49 Cons. Rog., sv. 192, 222-222’.50 DF, sv. 208, 38’.51 DF, sv. 208, 40-40’.

mao se otvoriti tiskaru i u Splitu. Nastojao je iskoristiti pretpreporodna strujanja ina drugoj, tj. hrvatskoj obali Jadrana koja se, me|utim, jo{ nisu po~ela razvijati natim prostorima.52

Potpuna propast prvoga dubrova~kog tiskara Carla Antonija Occhija tada jeve} u{la u zadnju fazu. Krajem iste godine, 4. studenoga 1786., Senat raspravlja onjegovoj molbi u vezi s pove}anjem pla}e u vojsci. U molbi predlaè da bi nadzi-rao tvr|ave i artiljeriju kako topovi ne bi istrunuli, {to se ve} nekoliko puta dogo-dilo. Prvi put izri~ito spominje da je prognan iz domovine zato {to je u Dubrovni-ku osnovao tiskaru. Prema Occhijevim tvrdnjama, jednom prilikom su ga dvojicaMle~ana fizi~ki napala i zaprijetila mu u slu~aju da otvori knjiàru za izdavanjeknjiga u Dubrovniku. Me|utim, prema njegovu iskazu, uspio im je pobje}i, i osta-ti pri svojoj odluci. Za takvo hrabro drànje i za ustrajnost u izvr{enju svoga nau-ma, bio je i javno pohvaljen.53 Dubrova~ki Senat istog je dana uvaìo Occhijevumolbu i pove}ao mu pla}u.54 @. Mulja~i} uvjerenja je da je Occhi izmislio da gaVenecijanci gone i prijete mu ne bi li od {krtog dubrova~kog Senata uspio dobiti{to ve}u pomo}. Stoga Mulja~i} sumnja i u poku{aj atentata. Occhi se najvjerojat-nije nije mogao vratiti u Veneciju naprosto zato {to nije imao sredstava, kaè on.Uz to ga je i ugovor s dubrova~kim Senatom obvezivao na petnaest godina slu`be.

Godine 1787. Occhi moli Senat da mu omogu}i kori{tenje jedne prostorije uSponzi jer da ne moè pla}ati najam. Tako|er je zahtijevao da mu Senat odobrimonopol prodaje pisa}eg materijala, {to mu je bilo i odobreno. Nije poznato je litiskara preselila u prostorije u Sponzi za vrijeme Occhijeva ìvota, budu}i da jeumro 29. prosinca 1787., sam i financijski upropa{ten, samo ~etiri godine nakondolaska u Dubrovnik i osnutka tiskare.

Do sada su prona|ena ukupno 54 djela tiskana u Occhijevoj tiskari, od ~egana hrvatskom 16, na talijanskom 22, na latinskom 7, a 9 je publikacija bilo dvoje-zi~no ili trojezi~no. To zna~i da je Occhi tiskao vi{e od 40 posto djela na hrvat-skom jeziku, uklju~uju}i i vi{ejezi~na izdanja. Najva`niji je pothvat njegove ti-skare tiskanje Della Bellinog rje~nika55 i Commentaria suorum temporum dubro-va~kog povjesni~ara Ludovika Crijevi}a Tuberona (1459.-1527.), kao ~etvrto iz-danje djela koje je prvi put tiskano 1603. u Frankfurtu na Majni. Vrlo op{iran ko-

120


52 Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari. // Anali Historijskog instituta JAZU u Du-brovniku 10/11(1966), 310.

53 Breyer. Mirko. Prilozi povijesti dubrova~kog {tamparstva, str. 340; Adamovi}, Vicko. Grag-ja za istoriju dubrova~ke pedagogije I. Zagreb : Naklada Hrv. pedagog.-knjièvnoga zbora, 1892.Str. 86, 163.

54 HR-DAD-7. Isprave i akti poslane Dubrova~koj Republici (Acta et diplomata), 18. st., 3358,152; Cons. Rog., sv. 194, 158’-159’; Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj tiskari, str. 601; Breyer.Mirko. Prilozi povijesti dubrova~kog {tamparstva, str. 339-340.

55 Vi{e o prinosu prvih dubrova~kih tiskara hrvatskom jezikoslovlju u: Brbora Majstorovi},Sanja. Prvi dubrova~ki tiskari i njihov prinos hrvatskom jezikoslovlju. // Glasnik Dru{tva biblioteka-ra 6(1999), 7-17.

mentar Crijevi}evu djelu napisao je Miho Sorgo (1739.-1796.), u kojem su prviput tiskani latinski stihovi najstarijeg dubrova~kog kroni~ara Milecija (11. st.).56

4.2 Andrea Trevisan (1788.-1801.)57

Po smrti prvog tiskara u Dubrovniku, Carla Antonija Occhija 1787. godine,Senat je poduzeo sve mjere kako bi tiskara nastavila s djelovanjem. Strojevi suzadràni u Dubrovniku, a tako|er i jedini tipograf, Occhijev pomo}nik i sunarod-njak, Andrea Trevisan (1751. ili 1752.-1801.). Po odluci Senata, Trevisan je vodiotiskaru jo{ od oùjka 1788., a inventar mu je predan 28. travnja 1789. Nije muodobren naziv povla{tene tiskare (Stamperia Privilegiata), nego dràvne (Stampe-ria Pubblica).58 Za razliku od Occhija koji je u po~etku bio ve}inski vlasnik tiska-re, Trevisan je bio samo dràvni slu`benik, kojega je Dubrova~ka Republikapla}ala kao upravitelja tiskare. Iza Occhijeve smrti ostali su veliki dugovi, sre|enitek 1810. godine, za vrijeme francuske uprave. Tada su prodane neke knjige kojesu imale gre{ke i dijelovi inventara tiskare. Inventar koji je Trevisan preuzeo sa-stojao se od tijeska za tiskanje, tijeska za uvezivanje knjiga, sanduka za slaganje,slova i ne{to namje{taja. Sve je to vrijedilo samo 508 dukata i 30 dinari}a. A kadaje {est godina ranije po~ela s radom, kapital tiskare vrijedio je oko 13.200 dubro-va~kih dukata ili 25 puta vi{e. Tada je Occhi posjedovao 17 dionica, SebastijanMarinovi} 2, a Nik{a Pozze 1 dionicu.59

Dubrova~ki Senat odlu~io je da }e Andrea Trevisan kao voditelj dràvne ti-skare dobivati dnevno 10 dinari}a i da }e imati monopol u prodaji knjiga, ali ne i{kolskih. Kod Occhija je Trevisan zara|ivao mjese~no 20 dukata (1 dukat = 40 di-nari}a), {to zna~i da je sada, zara|uju}i 7 dukata mjese~no, zara|ivao tri putamanje. Imao je samo dopunsku zaradu od prodaje knjiga nadle{tvima, tj. dràv-nim uredima. Nakon dvije godine rada, Trevisan se dosjetio kako da pove}a svojeprihode. Prigodom tiskanja kapitalnog djela svoje tiskare, Copioso ristretto degliannali di Ragusa Jakova Lukarevi}a (1551.-1615.), zatraìo je od Senata da prih-vati posvetu te knjige i da mu pove}a pla}u za 2 dinari}a dnevno. Najprije je Senatodbio obje molbe, a onda je prihvatio i posvetu i jednokratnu pomo} od 50 dukata.îni se da je pomo} od 50 dukata bio svadbeni dar Trevisanu koji se u to dobaoènio Anom @itkovi} iz Dra~eva Sela u Dubrova~koj Rijeci i u razdoblju od1791. do 1796. dobio dva sina i dvije k}eri.60

Trevisan nije poput Occhija imao izdava~ki plan ni koncepciju. Pa ipak jeuspio izdati 86 djela u 14 godina koliko je bio na ~elu tiskare, od ~ega 14 na hrvat-

121


56 Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj tiskari, str. 612; Foreti}, Vinko. Kulturno zna~enjestare dubrova~ke tiskare. // Mogu}nosti 10(1958), 814.

57 Vidjeti Prilog 2.58 Cons. Rog., sv. 195, 179-180. Odluka od 17. oùjka 1788.59 Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj tiskari, str. 602; Mulja~i}, @arko. O drugoj dubro-

va~koj tiskari, str. 309-310.60 Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari, str. 311-312.

skom, 36 na talijanskom i 32 na latinskom jeziku. Za nekoliko djela nije sasvim si-gurno da su proizvod Trevisanove tiskare.61 Od ukupne produkcije, Trevisan je ti-skao samo 16 posto na hrvatskom, a dvostruko vi{e i na talijanskom i na latin-skom. Me|utim, primje}uje se porast interesa za tiskaru izvan Republike. Trevi-san je objavio dvadesetak djela Dalmatinaca i Bo{njaka. Nabo`na su djela kodOcchija bila jedina jednojezi~na djela i ona su ostala neprodana, dok Trevisan ti-ska na hrvatskom jeziku i knjièvna djela. S tehni~ke strane gledaju}i, za razlikuod Occhijevih izdanja koja su bila i kvalitetnija i ljep{a, mnoga Trevisanova iz-danja bila su neugledna. Jedan je od razloga zasigurno i taj {to su strojevi bili stari,jo{ iz Occhijeve tiskare.62

Potkraj ìvota Trevisan se obvezao tiskati Notizie istorico-critiche sulle anti-chità, storia e letteratura dei Ragusei, ìvotno djelo filologa i povjesni~ara Fran-cesca Marie Appendinija. To je bila prigoda da opet zatraì posvetu od Senata.Naime, Senat je nakon tiskanja prvog sveska Della Bellinog rje~nika, koji je zbogposvete morao nov~ano potpomo}i, po~etkom 1786. godine donio odluku da muubudu}e nitko ne}e smjeti posve}ivati knjige ukoliko za to nije dobio dopu{te-nje.63 Dakle, Senat je prihvatio Trevisanovu posvetu i nov~ano ga nagradio sa 100{panjolskih pe~a. Me|utim, malo iza donesene odluke, Trevisan je 14. listopada1801. umro, pa je tiskanje Appendinijeva djela moralo ~ekati. Drugi dubrova~kitiskar, Andrija Trevisan pokopan je u crkvi Male bra}e u Dubrovniku.64

Ne treba ~uditi {to su mnogi Dubrov~ani pisali na stranim jezicima budu}i dasu ti jezici imali ({iru) ~itala~ku publiku. Osim toga, latinski je tradicionalno biojezik dubrova~kih obrazovnih ustanova, ali i talijanskih sveu~ili{ta koja su Du-brov~ani poha|ali, dok je talijanski bio ra{iren u trgovini, pomorstvu i diplomaci-ji. Me|utim, u Dubrovniku se hrvatski govorio kao glavni jezik u svakodnevnomìvotu. Posebno se pak njegovao hrvatski jezik kod obrazovane elite koja jeprou~avala, prepisivala i komentirala djela starijih autora pisanih hrvatskim jezi-kom. Zanimljiva je ~injenica da neki povjesni~ari hrvatske knjièvnosti smatrajukako je najzrelija pjesni~ka ostvarenja na hrvatskom jeziku toga razdoblja dao je-dan stranac, Marc Bruère (Marko Bruerevi}), sin posljednjeg francuskog konzulau Dubrova~koj Republici.65 Bruerevi} je ~ak i prigovarao nekim dubrova~kim pi-scima, posebno \uru Feri}u, njegovom prvom u~itelju u Dubrovniku, da malopi{u na svome jeziku, koji on pak izri~ito zove hrvatskim:

“Ti koji dni traje{ i no}i knjige prome}u},Pomnjivo traè}i slovinskog naroda slave

122


61 Isto, str. 326-327.62 Isto, str. 310-311, 328-331.63 Cons. Rog., sv. 193, 221-221’. Odluka je donesena 24. sije~nja 1786.64 Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari, str. 311-312.65 û~i}, Vesna. Posljednja kriza Dubrova~ke Republike. Zagreb ; Dubrovnik : HAZU, Zavod

za povijesne znanosti u Dubrovniku ; Matica hrvatska Dubrovnik, 2003. Str. 47; û~i}, Vesna.Poljski knez Aleksandar Sapieha i Dubrovnik. // Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Du-brovniku 42(2004), 149-172.

Bil’ uzrok men’ po sre}i dokazati znaoS pivnice jer svako do glasovita PregataSlavne bi se svatko harvatske odreko starine?Jer ~upah od ùpskieh do najponosnije vladikeStidi se svak jezik slovinski ~isto govorit?”66

\uro Feri} (1739.-1820.), pjesnik latinist, posebnu je pa`nju posvetio narod-nim pjesmama i poslovicama. Sva njegova djela tiskana su u Dubrovniku, ve}inau tiskari Andrea Trevisana. Feri}eva je nakana bila potaknuti zanimanje za narod-ne pjesme i poslovice izvan Dubrovnika. Uz obnovljeni interes za klasi~nu kultu-ru i jezike, Feri} je na latinskom jeziku pisao pri~e i basne u stihovima po motivi-ma doma}ih poslovica i Ezopovih basni, a onda ih je prevodio na hrvatski.67

4.3 Antonio Martecchini (1802.-1835.)68

Hrvatska produkcija posebno }e porasti s tre}im dubrova~kim tiskarom,tako|er Mle~aninom, Antonijom Martecchinijem (?-1835.), ponajprije zato {to jedjelovao u duèm razdoblju. U 33 godine tiskarskog rada, izdao je skoro 300 na-slova. U doba Trevisanove smrti, Martecchini je radio u Kotoru kao slovoslagar utiskari koju je drào drugi Mle~anin, Francesco Andreola. Mada Dubrovnik i Ko-tor nisu politi~ki dijelili istu povijesnu sudbinu, u tiskarstvu su imali sli~nu povi-jest. S jedne strane, istodobno su dali dvojicu vrhunskih tiskara inkunabula, pioni-re u europskom tiskarskom umije}u, Palta{i}a i Dobri}evi}a. S druge strane, ni je-dan nije imao tiskare sve do kraja 18. st. Hipoteza da je Venecija prije~ila osnivan-je tiskara izvan Venecije potkrijepljena je ~injenicom da se tiskara u Kotoru osno-vala zaista tek nakon propasti Mleta~ke Republike. Austrija je, zauzev{i Boku izapropasti Republike sv. Marka, dopustila Francescu Andreoliju, koji je drào tiska-ru u Veneciji, da po~ne s radom u Kotoru 1798. godine.

Zahvaljuju}i primjerku kalendara za godinu 1798., Lunario Trevisan delSchiesoncin per l’anno 1798, tiskanog u Trevisu, saznaje se podrobnije o samompo~etku Andreoline tiskare. Naime, mladi Antonio Martecchini, budu}i slovosla-gar u Andreolinoj tiskari, na putu od Venecije do Kotora biljeìo je neke podatkena tom kalendaru. Tako je zapisao da je Andreola sa svojim radnicima jedrenja-kom krenuo iz Mletaka rano ujutro u {est sati u petak 25. svibnja 1798. U lukuRose u Boki stigao je u utorak 5. lipnja oko 10 sati prije podne, gdje se i usidrio.Tu se nekad nalazila lu~ka kapetanija u kojoj je trebalo obaviti sve administrati-vne formalnosti. Dva dana kasnije, u ~etvrtak 7. lipnja, iz Rosa je Andreola sa svo-jim pomaga~ima krenuo obi~nom barkom na vesla, te je istog dana oko 15 sati sti-


123

66 Iz Satyre Marka Bruerevi}a, prvi put tiskane u: Puci}, Medo. Marko Bruère Dérivaux, pìsnikslovinski u Dubrovniku. // Dubrovnik cvìt narodnoga knji`tva 3 za godinu 1851. Zagreb : Narodnamatica ilirska, 1852. Str. 9-58.

67 Frange{, Ivo. Nav. dj., str. 450-451.68 Vidjeti Prilog 3.

gao u Kotor. Tjedan dana kasnije, 14. lipnja 1798., kotorska je tiskara proradila, apla}a radnika po~ela se ra~unati dva dana kasnije.69

Kako su i Senat i kulturna javnost Dubrovnika bili zainteresirani za izdavanjeva`nog djela o Dubrovniku, Appendinijevih Notizie istorico-critiche sulle anti-chità, storia e letteratura dei Ragusei, Senat se obratio Francescu Andreoli u su-sjednom Kotoru. Andreola nije bio zainteresiran za tu ponudu. No, za nju se zain-teresirao njegov mladi pomo}nik Antonio Martecchini. On je po~etkom 1802. go-dine do{ao u Dubrovnik i ponudio Senatu, vjerojatno na preporuku samog Appen-dinija koji je u Senatu uìvao veliko povjerenje, da }e preuzeti tiskaru.70 Na sjed-nici od 19. velja~e 1802. Senat mu je odobrio 16 dinari}a pla}e dnevno uz drugepovlastice:71 da nitko drugi za Martecchinijeva ìvota, odnosno dok bude radiokao tiskar u Dubrovniku, ne}e otvoriti tiskaru; da mora posluìti op}instvo uz ci-jene koje odre|uje Malo vije}e; da svi dubrova~ki pomorski kapetani moraju na-baviti kod njega potrebni im brodski dnevnik po cijeni od 3 cekina po komadu; da}e imati isklju~ivu prodaju tinte, pisa}ih pera i {kolskih knjiga; te da }e upotreblja-vati, prema inventaru i uz jamstvo, sve strojeve i sva slova u postoje}oj dràvnojtiskari.

Appendinijevo djelo Notizie istorico-critiche sulle antichità, storia e lettera-tura dei Ragusei iza{lo je iz tiska tijekom 1802. i 1803. godine u dva sveska, ipredstavlja do tada najcjelovitije napisano sintetsko knjièvno-kulturno djelo oDubrovniku.

Martecchini je uskoro traìo od Senata dopu{tenje da zamijeni slova koja sepunih dvadeset godina nisu mijenjala, jo{ od 1783. godine. Pristao je nadoknadititro{ak od 150 tvrdih pe~a tako {to }e, dok se dug ne namiri, svake godine vra}atidràvnoj blagajni 40 dukata od svoje pla}e. Senat je odobrio tu odluku 21. travnja1803., a u lipnju 1803. dao mu je tromjese~ni pla}eni dopust kako bi oti{ao po slo-va u Mletke.72

Koliko je tiskara zna~ila Dubrovniku i tada{njem kulturnom krugu pokazuje pje-sma Cum ex senatus consulto novae formae pro publico typographio annoMDCCCIII comaparatae sunt73 posve}ena nabavi novih slova koju je spjevao UrbanAppendini (1777.-1834.) pjesnik latinist, pripadnik reda pijarista, brat Francesca Ma-rie. Appendini svoju elegiju po~inje pohvalom slavnom Dubrovniku koji je dao vi{epjesnika nego ijedan drugi grad. S brojem vrsnih pjesnika koje je Dubrovnik dao ne

124


69 Kolendi}, Petar. Prva {tamparija u Kotoru. // Dubrovnik 18, 7(1909), 3; Milo{evi}, Anton.Prva {tamparija u Kotoru. // Istoriski zapisi 10, 1(1954), 230-231. Vidjeti i: Dragi~evi}, Risto. Crno-gorske {tamparije (1493-1918). // Istoriski zapisi 12, 1/2(1956); Kovijani}, Risto. Andreola, R. //Enciklopedija Jugoslavije. Zagreb : Leksikografski zavod FNRJ, 1955. Sv. 1, str. 106; Martinovi},Niko. [tamparija Fran}eska Andreole. // Istoriski zapisi 10, 2(1954), 514-523.

70 Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari, str. 312-313.71 Cons. Rog., sv. 208, 146-147.72 Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari, str. 314.73 Appendini, Urban. Carmina : accedunt selecta illustrium Ragusinorum poemata. Ragusii :

Typis Martecchinianis, 1811. Str. 25-30. Prijevod s latinskog vidjeti u Prilogu 4.

moè se mjeriti ~ak ni tako slavan i ve}i grad kakav je Atena. Me|utim, iako slavanpo tolikim pjesnicima, Dubrovniku je nedostajala tiskara “da slijepoj no}i otme u~enadjela tih pjesnika”. Zato Urban Appendini slavi drugu va`nu odluku Senata, “da se odsjajne mjedi izrade slova, kojima }e umije}e dati znatnu ljepotu, tako da otisnuti sve-sci silnom zamamno{}u ~esto zarobe o~i i duh” i zaklju~uje da }e narod ilirskih kraje-va èljno ~itati Gunduli}a i “s pravom slaviti svoga Homera, i u zvijezde }e kovatitvoje ime �Dubrovnika�, kao {to je Gr~ka neko} slavila Atenu s pravom je cijene}ivi{e od svih gradova jer je vi{e od svih njegovala u~enost i umjetnost i jer se ati~kopleme isticalo ~istim govorom.” Pri kraju elegije, Appendini upozorava: “Neka seme|utim tim slovima ne tiska ni{ta {to nije lijepo ni korisno!” Tijekom 1804. godinerije{ena je ve}ina Occhijevih dugova, pa je tek tada Martecchini mogao pomalopo~eti pretvarati dràvno poduze}e u privatno.74

U Martecchinijevoj tiskari izlaze drugi i tre}i dio velikoga leksikografskogdjela dubrova~kog jezikoslovca, franjevca Joakima Stullija (1729.-1817.),75 troje-zi~ni hrvatsko-latinsko-talijanski rje~nik. Prvi dio pod naslovom Lexicon lati-no-italico-illyricum I-II tiskan je u Budimu 1801. godine. Drugi dio, Rje~oslo`jeslovinsko-italijansko-latinsko I-II, tiskan je u Dubrovniku burne 1806., a tre}i dioVocabolario italiano-illirico-latino I-II 1810. u doba kad je Republika ve} ukinu-ta, a Dubrovnik se nalazio pod francuskom upravom. Vocabolario je tiskan potpo-rom mar{ala Marmonta, kome ga je Stulli i posvetio. Uvode za oba dijela Stullije-va rje~nika napisao je F. M. Appendini. Stulli je na rje~niku radio u turbulentnimvremenima, kako u Europi, tako i u vlastitoj mu domovini. Stvarao ga je pedesetgodina, u doba prosvjetiteljstva, francuske revolucije, napoleonskih ratova i pro-pasti Mleta~ke Republike, nakon koje se smjenjuju austrijske i francuske vlasti uDalmaciji, a u sjevernoj Hrvatskoj ja~a germanizacija, u doba reforme Josipa II.,stvaranja Ilirskih provincija u okviru Francuskog carstva i Talijanske kraljevine sNapoleonovim ciljem stvaranja posebne slavenske dràve na Balkanu.

Klju~no djelo koje je 1826. godine izdala tiskara Martecchini svakako jeGunduli}ev juna~ki epski spjev Osman u tri sveska, koji je prije toga kruìo samou rukopisima.76 To je djelo Martecchini najavio Oglasom (Avviso) jo{ 1804. u ka-lendari}u koji je objavljivao pod naslovom Giornale e Lunario per l’anno bise-stile 1804. Tiskan je i proglas (Manifesto) 2. svibnja 1826. na talijanskom i hrvat-skom u kojemu Martecchini javlja da }e po~eti izdavati dubrova~ke pjesnike podnazivom Skup slovinskieh spjevagnaa (Parnaso Illirico):77

125


74 Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari, str. 314-315.75 Vi{e o njemu u: Brlek, Mijo. Joakim Stulli (1730-1817), dubrova~ki leksikograf : (Prolego-

mena za monografiju). // Anali Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku 18(1980),221-249, 244-245; Brlek, Mijo. Leksikograf Joakim Stulli (1730-1817). Zagreb : JAZU, 1987. Str.3.

76 Vi{e o prvom izdanju Gunduli}eva Osmana u: Ravli}, Jak{a. O prvom izdanju Gunduli}eva“Osmana” (1826). // Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku 4/5(1956), 705-718.

77 Martecchini, Antun. Antun Martekini pritjesctaoz, i kgnigarnik u Dubrovniku : gljubitegli-ma jesika, i pjesnisctva Slovinskoga. Is Dubrovnika : �Antun Martecchini�, 1826.

“U toliko sadovoglivsci ja u taj nacin poscjudami svega naroda Slovinskoga imampodpunno pousdagne, da od obilna broja sdruscegnaa na ovo Tvoregne biticju uslo-bodjen sa napredovat Skup Slovinskieh Spjevagnaa sloscen od mnosieh priplemeni-tieh skladagnan do sadara nepritjesctenieh, i od gnekolizieh jur gnekad pritjesctnieh,nu sad veoma rjedkieh, Palmotichia, Vetrana, Ragnine, Bone, Naljeskovichja, Slata-richja, Sorga, Lukara, Kanavellichja, Bettondichja, Ghleghjevichja, i raslizieh dru-sieh od najboglieh Spjevalazaa Slovinskieh ... SLOVINZI! Ja posnam velicinu tru-da, komuse podlagam; nuse nadam cestitoga dovarscit, opomenujuchise, daste vidomachieh poraghjagnaa prigljubesnivi, i da sato sjednichjete s’moiem vascja na-stojagna sa dovesti k’dobroj svarsi moje mallo gori isustene misli.”

Prvi naslov u tom nizu bio je Gunduli}ev Osman. Cijena svakog dijela je iz-nosila 1 fjorin i 20 kreutzera. Sljede}e 1827. godine u Martecchinijevoj tiskariizi{ao je prvi prijevod Osmana na talijanskome. Martecchini je to izdanje posvetio“a rispettabile Ateneo di Venezia”, a posveta po~inje rije~ima: “Nato a Venezia,ebbi la fortuna di colà apprendere le professioni di Stampatore e Librajo, ma peroggeti economici dovetti esecitarle altrove, conservando però sempre per la miaPatria il più leale attaccamento.”

Neki su od autora ~ija je djela Antonio Martecchini tiskao na hrvatskom od-nosno ilirskom jeziku [imun Tro{ani, Petar Ba{i}, \uro Feri}, Tomo Ivanovi},Ivan Josip Pavlovi} Lu~i}, Roberto Bellarmino, Marko Bruerevi}, Miho Kara-man, Andrija Ka~i} Mio{i}, i dr., a nadasve djela Ivana Gunduli}a.

Antonio Martecchini oènio se u Dubrovniku za Santu Gaetana Matteuzzi.Dramati~ne 1806. godine, kada je Dubrova~ka Republika po~ela gubiti svoj skorotisu}godi{nji suverenitet, Antoniju i Santi rodio se sin Petar Frano (Pier France-sco).78 Martecchinijeva tiskara nastavila je s radom i u razdoblju dvovla{}a(1806.-1808.) i za vrijeme kratkotrajne francuske uprave do 1814. godine, a i zave}eg dijela austrijske uprave.

4.4 Petar Martecchini (1835.-1878.)Tiskaru je 1835. godine nakon o~eve smrti preuzeo Petar Martecchini

(1806.-1900.). Uz tiskanje, bavio se jo{ nakladni{tvom i knjiàrstvom. Sve do1867. godine jedini je tiskar u Dubrovniku. Te se godine javlja i Stabilimento diR. Lainovi}, a od 1868. tiska i Dragutin Pretner. Ve} od 1872. godine tiskanjem sebavi i Jozo Flori. Iako od 1867. godine dalje rijetko izlaze tiskovine u Martecchi-nijevoj tiskari, one se ipak mogu na}i jo{ i 1878. godine.

Petar je slijedio o~evu izdava~ku politiku i nastavio izdavati knjièvna djelana hrvatskom jeziku. U njegovoj tiskari, koja je ujedno bila i vlasnik, tj. izdavateljovog lista, 1848. godine tiskane su i prve dubrova~ke novine. Bio je to tjednik Ri-membranze della settimana koji je izlazio na talijanskom jeziku. List je bio malog

126


78 Foreti}, Vinko. Dubrova~ki tiskar i knjiàr 19. stolje}a Petar Franjo Martecchini kao crta~,akvarelist i ljubitelj starina. // Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 1(1956), 232; Mulja~i},@arko. O drugoj dubrova~koj tiskari, str. 313-314.

formata, tiskan u dva stupca na osam stranica. Urednik nije bio naveden. Sveu-kupno je u tiskari Martecchini iza{lo trinaest brojeva te je list prestao izlaziti ve} ugodini osnivanja. Iste, 1848. godine pokrenut je i drugi tjednik, L’Avvenire, na ta-lijanskom jeziku s ponekim prilozima na hrvatskom. Urednik je bio Ivan AugustKazna~i} (1817.-1883.), a izlazio je na ~etiri stranice u dva stupca u Martecchini-jevoj tiskari. Formatom je bio ne{to ve}i od prethodnoga. Tjednik je okupio svezna~ajnije Dubrov~ane, od Miha Klai}a (1829.-1896.), Nika Velikog Pozze(1820.-1883.), Antuna Kazalija (1815.-1894.), do Meda Puci}a (1821.-1882.) i dr.Imao je otvoreno i jasno politi~ko stajali{te. Za razliku od prethodnog lista u koje-mu se nije izraàvala nikakva politi~ka misao, ovaj je postajao platforma otkud suse po~eli javno izraàvati politi~ki stavovi. L’Avvenire se zalagao za sjedinjenjeDalmacije s banskom Hrvatskom. U dvije godine tiskano je ukupno 35 brojeva.Ve} je sljede}e 1849. godine prestao s izlaènjem.79

U tiskari Petra Martecchinija tiskan je 1849. godine i prvi svezak almanahaDubrovnik, cviet narodnog knjièvstva na 309 strana. Sastojao se od dva dijela,Staro knjièvstvo i Novo knjièvstvo, ~ime je jasno iskazivao izdava~ku politiku.Almanah su pokrenula trojica Dubrov~ana, Matija Ban (1818.-1903.), Ivan Au-gust Kazna~i} i Medo Puci}.80 Osim novina i jednog knjièvnog ~asopisa, Martec-chini je tiskao i kalendare. [tovi{e, prvi je kalendar 1783. tiskao prvi dubrova~kitiskar, Carlo Antonio Occhi (Diario per l’anno bisestile MDCCLXXXIV), a nasta-vili su ih tiskati i kasniji tiskari. Od periodi~kih publikacija zanimljivi su jo{ i iz-vje{taji dubrova~ke Gimnazije, odnosno Akademije. [kolske izvje{taje tiskao jeve} i Occhi, a nastavili su ih objavljivati ostali tiskari. U tiskari Antonija Martec-chinija tiskali su se i {kolski programi Liceja s konviktom, koji su osnovali Fran-cuzi nakon ukinu}a Dubrova~ke Republike. Licej je djelovao umjesto dota-da{njeg Collegiuma Ragusinuma. Kad je Dubrovnik do{ao pod austrijsku vlast,Licej je nastavio s djelovanjem kao Gimnazija. I izvje{taji Gimnazije tiskali su sesvake godine na latinskom jeziku, najprije u tiskari Antonija, a onda Petra Martec-chinija. Od 1849./1850. godine, izvje{taji su izlazili na talijanskom jeziku.

Najzna~ajnije djelo koje je iza{lo iz tiskare Petra Martecchinija svakako jeGalleria di Ragusei illustri, 1841. To je bogato opremljena grafi~ka mapa s por-tretima, izra|enim prema Martecchinijevim crteìma, i tekstovima o glasovitimdubrova~kim knjièvnicima, znanstvenicima i politi~arima, koje su pisali poznatitalijanski knjièvnici i knjièvni povjesni~ari, ali i nekolicina u~enih Dubrov~ana.Izra|ena je po uzoru na knjigu Biografia degli Italiani illustri (Venecija, 1838.)Emilija De Tipalda.

Treba svakako naglasiti da je produkcija oba Martecchinija bila vrlo velika,posebno u usporedbi s njihova dva prethodnika. Tim }e i ve}i posao biti obavljen

127


79 Peri}, Ivo. Dubrova~ka periodika : 1848-1918. Dubrovnik : Zavod za povijesne znanostiIstraìva~kog centra JAZU u Dubrovniku, 1980. Str. 10-13; û~i}, Vesna. Zbirka Ragusina Nau~nebiblioteke u Dubrovniku. // Dubrovnik 32, 5/6(1989), 263.

80 Peri}, Ivo. Nav. dj., str. 31-34.

jednom kada popis bude zgotovljen. Cjelovit popis ponajprije }e biti koristan do-prinos kulturi pisma, knjige, tiskarstva, ali i dubrova~kog dru{tva, pa i {ire. Nada-lje, na temelju popisa uslijedit }e i vrednovanje izdanja obiju Martecchinijevih ti-skara, njihove sli~nosti i razlike, ali i usporedba s Occhijevom i Trevisanovom ti-skarom i tiskarskom i izdava~kom politikom. On }e, tako|er, biti polazi{te i zaanalizu i procjenu politi~kih, dru{tvenih i kulturnih prilika i neprilika Dubrovnikau kontekstu Europe.

5 Zaklju~akGledaju}i sudbinu pisane rije~i u Dubrovniku, zaklju~ujemo da je usko veza-

na uz Europu i europske pokrete. Prvi su dubrova~ki tiskari bili stranci, {to ide uprilog tvrdnji o postojanju europskog nukleusa u Dubrovniku i njegovoj poveza-nosti s Europom. Premda stranci, prvi dubrova~ki tiskari, koji su ujedno obavljalii izdava~ku djelatnost, èle otkriti i pokrenuti kako doma}u produkciju na ilir-skom, tj. hrvatskom jeziku, tako i njihov prijem kod doma}ih ~itatelja i kupaca.Jo{ uvijek krajem 18. i po~etkom 19. st. Europa ìvi u tradicionalnom kulturnomkrugu, klasno i intelektualno podijeljena. Stoga je sasvim realno da profesionalnitipograf vodi izdava~ku politiku u stranoj dràvi na stranom jeziku koji uop}e nerazumije i kojim ne moè i ne zna govoriti. Stoga ovdje moèmo parafraziratirije~i Roberta Darntona i re}i da je Dubrova~ka Republika zaista bila Me|unarod-na Republika Pisane Rije~i.

Stvaraju}i uvjete za jezi~no oblikovanje na podru~ju cijele dana{nje Hrvat-ske, prva tiskara u Dubrovniku odigrala je va`nu kulturnu ulogu, a posebno u vezis knjièvnim stvarala{tvom. Planiraju}i objavljivanje ilirskih, tj. hrvatskih djela i{irenje knjiàrskog trì{ta na sve hrvatske prostore, Carlo Antonio Occhi nagovi-jestio je pretpreporodni duh. Ti su nagovje{taji, naàlost, bili preuranjeni, pa nenalaze ujedna~en prijem u svim hrvatskim krajevima te mu je posao stao. Plan oantologiji slovinskih pisaca nije tada jo{ imao uvjeta za ostvarenje i ostao je ~ekatinove ljude, nove generacije. Ostvarit }e ga dijelom Antonio Martecchini, a dije-lom njegov sin Petar Martecchini.

Za{to su Occhijeve preuranjene pretpreporodne ideje imale slabu recepciju uhrvatskim krajevima? Jedan od razloga jest taj {to su hrvatski prostori bili razje-dinjeni i razli~ito razvijeni, a jedan {to je Dubrova~ka Republika tada jo{ postoja-la, pa u njoj i nije bilo ve}e potrebe nacionalnog i inog dokazivanja. Dakle, tadajo{ ti prostori nisu bili spremni za prijem pretpreporodnih ideja. Nakon propastiRepublike, i dolaska Francuza, a nakon njih Austrije, i u Dubrovniku brè sazrije-va ideja o naciji i nacionalnoj pripadnosti u modernom smislu i sjedinjenju shrvatskim nacionalnim korpusom.

Tiskara, tada ve} u rukama tre}eg Venecijanca, Antonija Martecchinija, na-stavlja s intenzivnim djelovanjem usprkos velikim politi~kim promjenama nastalimuslijed propasti Dubrova~ke Republike. @ivot u Dubrovniku stubokom se mijenja.Nestankom dràve koja je i po~etkom 19. st. jo{ funkcionirala po modelu srednjov-

128


jekovnoga grada-dràve, ìvot u Dubrovniku postaje i bezvoljan i beznadan. Tiska-ra tek tada po~inje uzimati maha u kulturnom i dru{tvenom ìvotu grada i, nakonukinu}a Republike 1808. godine, razvija ìvu izdava~ku djelatnost i sve vi{e zna~i ukulturnom ìvotu grada u novim okolnostima. Razvijala je i poticala knjièvno stva-rala{tvo, hrvatsko jezikoslovlje i znanstvenu misao, a putem novih glasila, novina,pomogla je i u politi~kom i u jezi~nom osvje{}ivanju naroda. Dva kapitalna jeziko-slovna djela tiskana su u prvim tiskarama. Jedno je Della Bellin Dizionario italia-no-latino-illirico, a drugo trojezi~ni rje~nik Joakima Stullija.

Tek uvidom u kompletnu izdava~ku produkciju prvih dubrova~kih tiskara ipovijesni kontekst, od francuske revolucije do europskih nacionalnih revolucija1848. godine, odnosno ilirskog preporoda, mo}i }e se jasnije sagledati politi~ki,dru{tveni i kulturni ìvot Dubrovnika u 19. stolje}u. Mo}i }e se bolje razumjeti tajgrad i njegovi stanovnici koji su ba{ po~etkom 19. stolje}a izgubili svoju vi{esto-ljetnu dràvu pod naletom Napoleona, a zapravo pod imperativom promjena u eu-ropskom dru{tvu. Shvatit }e se i prisutnost Europe u Dubrovniku i Dubrovnika uEuropi u sklopu {ireg nacionalnog bu|enja i osvje{}ivanja. Mo}i }e se bolje ra-zumjeti ~udna i kontroverzna izjava Antuna Kazna~i}a sinu Ivu koju zapisuje Jo-sip Bersa, pisac prizora iz dubrova~ke povijesti 19. st.: “Sinko moj, mi smo podRepublikom bili bogati; do{li Fran}ezi, pokrali su nam sve {to su na{li, oskvrnulisu nam ène i k}eri, a kad ih je vrag odnio, otpratili smo ih na brod pla~u}i!”81

IZVORI

Znanstvena knji`nica Dubrovnik, Rkp. 280. La Prima stamperia in Dalmazia. Ode di unSolitario provinciale ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1783.

HR-DAD-3. Vije}e umoljenih (Consilium Rogatorum)

HR-DAD-30/2. Razni izvanjski poslovi (Diversa de foris)

HR-DAD-20/2. Tu`be kaznenog prava Dubrova~ke kancelarije (Lamenta Criminalia).

HR-DAD-4 Malo vije}e (Consilium Minus)

HR-DAD-7. Isprave i akti poslane Dubrova~koj Republici (Acta et diplomata), 18. st.

LITERATURA

Adamovi}, Vicko. Gragja za istoriju dubrova~ke pedagogije I. Zagreb : Naklada Hrv. pe-dagog.-knjièvnoga zbora, 1892.

Appendini, Urban. Carmina : accedunt selecta illustrium Ragusinorum poemata. Ragusii :Typis Martecchinianis, 1811.

129


81 Bersa, Josip. Dubrova~ke slike i prilike. Zagreb : Matica hrvatska, 1941. Str. 49.

Badali}, Josip. Inkunabule u Narodnoj Republici Hrvatskoj. Zagreb : JAZU, 1952.

Berkopec, Oton. Re{etarova knihovna Ragusina : vyberovy soupis vzacnych knih a ruko-pisu. Praha : Statni knjihovna ^SR ; Slovanska knihovna, 1967.

Bersa, Josip. Dubrova~ke slike i prilike. Zagreb : Matica hrvatska, 1941.

Brbora Majstorovi}, Sanja. Prvi dubrova~ki tiskari i njihov prinos hrvatskom jezikoslov-lju. // Glasnik Dru{tva bibliotekara 6(1999), 7-17.

Breyer, Mirko. O Dobru{ku Dobri}u, Dubrov~aninu. // Prilozi k starijoj knjièvnoj i kul-turnoj povijesti hrvatskoj. Zagreb : Knjiàra M. Breyer, 1904.

Breyer, Mirko. Prilozi povijesti dubrova~kog {tamparstva. // Zbornik iz dubrova~kepro{losti Milanu Re{etaru. Dubrovnik : Jadran, 1931. Str. 339-347.

Brlek, Mijo. Joakim Stulli (1730-1817), dubrova~ki leksikograf : (Prolegomena za mono-grafiju). // Anali Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku 18(1980), 221-249.

Brlek, Mijo. Leksikograf Joakim Stulli (1730-1817). Zagreb : JAZU, 1987.

û~i}, Vesna. Kneèvska slu`ba u Dubrova~koj Republici u 14. i 15. stolje}u. // Dubro-va~ki horizonti 36(1996), 90-101.

û~i}, Vesna. Poljski knez Aleksandar Sapieha i Dubrovnik. // Anali Zavoda za povijesneznanosti HAZU u Dubrovniku 42(2004), 149-172.

û~i}, Vesna. Posljednja kriza Dubrova~ke Republike. Zagreb ; Dubrovnik : HAZU, Za-vod za povijesne znanosti u Dubrovniku ; Matica hrvatska Dubrovnik, 2003.

û~i}, Vesna. Zbirka Ragusina Nau~ne biblioteke u Dubrovniku. // Dubrovnik 32,5/6(1989), 258-268.

]osi}, Stjepan. Dubrovnik nakon pada Republike (1808.-1848.). Dubrovnik : Zavod zapovijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1999.

Dadi}, @arko. Ru|er Bo{kovi}. 3. izd. Zagreb : [kolska knjiga, 1998.

Darnton, Robert. What is the history of books? // Daedalus 111(Summer 1982), 65-83.

Dobri}evi}, Dobri}. // Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Nakl. konzorcija Hrvatske encik-lopedije, 1945. Sv. 5, str. 131.

Dragi~evi}, Risto. Crnogorske {tamparije (1493-1918). // Istoriski zapisi 12, 1/2(1956).

Enciklopedija Leksikografskog zavoda. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod,1969. Sv. 5.

Foreti}, Vinko. Dubrova~ki tiskar i knjiàr 19. stolje}a Petar Franjo Martecchini kao crta~,akvarelist i ljubitelj starina. // Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 1(1956), 230-256.

Foreti}, Vinko. Kulturno zna~enje stare dubrova~ke tiskare. // Mogu}nosti 10(1958),811-822.

Foreti}, Vinko. Povijest Dubrovnika do 1808. I. Dubrovnik : NZ Matice hrvatske, 1980.

Frange{, Ivo. Povijest hrvatske knjièvnosti. Zagreb ; Ljubljana : NZ Matice hrvatske ;Cankarjeva zalo`ba, 1987.

Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod “MiroslavKrleà”, 1989. Sv. 2.

130


Kazna~i}, Ivan August. Biblioteca di fra Innocenzo Ciulich nella libreria de’ RR. PP.Francescani di Ragusa. Zara : dalla Tipografia Governiale, 1860.

Kester~anek, Frano. Cenzura knjiga i rukopisa i nadzor nad knjigama u Dubrovniku zavrijeme Republike. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 3, 1/4(1954), 17-25.

Kester~anek, Frano. Inventar prvog beogradskog tiskara Trojana Gunduli}a. // Anali Hi-storijskog instituta JAZU u Dubrovniku 1(1952), 197-206.

Kolendi}, Petar. Prva {tamparija u Kotoru. // Dubrovnik 18, 7(1909).

Kovijani}, Risto. Andreola, R. // Enciklopedija Jugoslavije. Zagreb : Leksikografski za-vod FNRJ, 1955. Sv. 1, str. 106.

La Prima stamperia in Dalmazia. Ode di un Solitario provinciale ... Ragusa : Carlo Anto-nio Occhi, 1783.

Le Maire, Alexandre André. O Dubrovniku i Dubrov~anima 1766. : izvje{taj gosp. Le Ma-ira, francuskog konzula u Koronu, o Dubrova~koj Republici. // Dubrovnik 3=17(1974),9-69.

Martecchini, Anton. Antun Martekini pritjesctaoz, i kgnigarnik u Dubrovniku : gljubite-glima jesika, i pjesnisctva Slovinskoga. Is Dubrovnika : �Antun Martecchini�, 1826.

Martinovi}, Ivica. Rimsko razdoblje Bo{kovi}eva mi{ljenja : doktorski rad. Zagreb : Filo-zofski fakultet, 1992.

Martinovi}, Niko. [tamparija Fran}eska Andreole. // Istoriski zapisi 10, 2(1954),514-523.

Milo{evi}, Anton. Prva {tamparija u Kotoru. // Istoriski zapisi 10, 1(1954), 230-231.

Mulja~i}, @arko. Iz korespondencije Alberta Fortisa. // Gra|a za povijest knjièvnostihrvatske 23(1952), 69-140.

Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari. // Anali Historijskog instituta JAZU u Du-brovniku 10/11(1966), 309-331.

Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj tiskari. // Anali Historijskog instituta JAZU u Du-brovniku 4/5 (1956), 583-612.

Mulja~i}, @arko. Tomo Basiljevi}-Baselji : pretstavnik prosvje}enja u Dubrovniku. Beo-grad : SANU, 1958. (Posebna izdanja ; 299, Odeljenja literature i jezika ; 8)

Nazor, Anica. Jo{ jedan dubrova~ki molitvenik. // Dostupno na:http://www.vjesnik.com/html/1999/11/27/Clanak.asp?r=kul&c=4

Occhi, Carlo Antonio. Agli amatori della lingua illirica ... �Ragusa� : C. A. Occhi, �1783.�.


Pelc, Milan. Pismo – knjiga – slika : uvod u povijest informacijske kulture. Zagreb : Gol-den marketing, 2002.

Peri}, Ivo. Dubrova~ka periodika : 1848-1918. Dubrovnik : Zavod za povijesne znanostiIstraìva~kog centra JAZU u Dubrovniku, 1980.

Puci}, Medo. Marko Bruère Dérivaux, pìsnik slovinski u Dubrovniku. // Dubrovnik cvìtnarodnoga knji`tva 3 za godinu 1851. Zagreb : Narodna matica ilirska, 1852. Str. 9-58.

131


Ravli}, Jak{a. O prvom izdanju Gunduli}eva “Osmana” (1826). Anali Historijskog insti-tuta JAZU u Dubrovniku 4/5(1956), 705-718.

Re{etar, Milan. Iz kulturnoga ìvota staroga Dubrovnika. // Jugoslavenska njiva 9(1925),367-372; 10(1926), 396-403.

Runji}, An|elko. O Benu Kotrulji}u i njegovu djelu. // Kotrulji}, Benko. O trgovini i osavr{enom trgovcu : ~etiri knjige. Dubrovnik : DTS, 1989. Str. 503-517.

Stip~evi}, Aleksandar. Povijest knjige. Zagreb : NZ Matice hrvatske, 1985.

[i{ak, Marinko. Nikola Gu~eti} i njegova teorija dràve. // Gu~eti}, Nikola Vitov. O ustro-ju dràva. Zagreb : Golden marketing ; Narodne novine, 2000. Str. 9-71.

[undrica, Zdravko. O kazali{nom i glazbenom ìvotu starog Dubrovnika. //Festival 1950/1974. Dubrovnik : Dubrova~ke Ljetne igre, 1974.

132


PRILOZI

Obja{njenje uz popiseKao polazi{te za sastavljanje popisa u Prilozima 1 i 2 posluìla su dva popisa

koje je izradio @arko Mulja~i} 1956. (izdanja Occhijeve tiskare) i 1966. (izdanjaTrevisanove tiskare). Mulja~i} je uglavnom pregledao jedinice u dubrova~kimknji`nicama (Znanstvena knji`nica, Knji`nica Male bra}e, Knji`nica Dràvnogarhiva) i u Nacionalnoj i sveu~ili{noj knji`nici. Pri izradi popisa Trevisanovih iz-danja, uklju~io je jo{ i Bogi{i}evu knji`nicu u Cavtatu, Znanstvenu knji`nicu uZadru i Slovansku knihovnu u Pragu. Uz ova dva iscrpna Mulja~i}eva popisa, po-sluìla sam se i popisom Re{etarove knji`nice u Pragu82 i ra~unalnim katalogomdostupnim putem interneta. Sluìla sam se i katalogom franjeva~ke knji`nice uDubrovniku.83 Djelomi~ni popis ranijih izdanja Ragusine u Knji`nici Dràvnogarhiva u Dubrovniku tako|er mi je bio jedan od izvora.

Za sva tri popisa koristila sam i obra|ene fondove Znanstvene knji`nice u Za-dru, Nacionalne i sveu~ili{ne knji`nice, Sveu~ili{ne knji`nice u Splitu, Sveu~ili-{ne knji`nice u Rijeci, Metropolitane te knji`nica HAZU u Zagrebu i Rijeci,Hrvatskoga dràvnog arhiva, Dràvnog arhiva u Zadru, franjeva~kih samostana (uMakarskoj, Splitu, Poègi, Na{icama, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Vara`dinu,Hvaru) i dr.

Za izdanja Occhijeve tiskare prona|eni su novi imaoci i dva nova naslovakoja mo`da pripadaju njegovoj tiskari, tako da ona sada ukupno broji 54 naslova.U aùriranom popisu izdanja Trevisanove tiskare uz nove imaoce prona|eno je i{est novih naslova, {to ukupno daje 86 naslova tiskanih u Trevisanovoj tiskari.

Do sada nije izra|ivan popis izdanja Martecchinijeve tiskare. Za taj popis po-najprije sam se sluìla fondom Znanstvene knji`nice Dubrovnik (ZKD), zbirkomRagusina, zatim abecednim i mati~nim, odnosno mjesnim nepotpunim katalozimaRagusine, drugim klasi~nim katalozima, starom i novijom dostupnom literaturomi katalogom ra~unalno obra|ene gra|e. U popis sam kombinirala naslove i iz dru-gih knji`nica ako sam bila u prilici na}i podatak, ali samo za one naslove kojihima u Ragusini. Cjelovit popis tiskare Martecchini uklju~it }e razne imaoce irazne vrste gra|e. Daljnje istraìvanje Occhijeve i Trevisanove tiskare ne}e urodi-ti puno ve}im rezultatima, ali je potrebno jo{ i na njima raditi. I to istim putem kaoi za Martecchinijeve: ponajprije obi}i samostanske i crkvene knji`nice na uèm i{irem podru~ju Dubrovnika, Dalmacije, Boke Kotorske, u Bosni i Hercegovini, tekonzultirati kataloge kako hrvatskih, tako i svjetskih knji`nica, a posebno talijan-skih. Osim izrade popisa, u tijeku je i opse`na studija o prvim dubrova~kim tiska-rima s naglaskom na dvojici tiskara iz obitelji Martecchini koji su obiljeìli 19. st.

133


82 Berkopec, Oton. Re{etarova knihovna Ragusina : vyberovy soupis vzacnych knih a rukopi-su. Praha : Statni knjihovna ^SR ; Slovanska knihovna, 1967.

83 Kazna~i}, Ivan August. Biblioteca di fra Innocenzo Ciulich nella libreria de’ RR. PP. Fran-cescani di Ragusa. Zara : Dalla Tipografia Governiale, 1860.

Popisi tiskovina svih triju tiskara ra|eni su kronolo{ki, a unutar godina abe-cednim redom. U opisu se navode i imaoci do kojih sam u svome istraìvanju mo-gla do}i. Ako imaoci nisu navedeni, to zna~i da je naslov poznat iz literature i dajo{ nijedan primjerak nije lociran. Akronim imaoca navodi se u okrugloj zagradikao zadnji podatak u bibliografskom opisu:

AM Split Arheolo{ki muzej u SplituBNC Rim Biblioteca Nazionale Centrale, RimBodleiana Bodleian Library, OxfordCavtat Bogi{i}ev Muzej u CavtatuDAD Dràvni arhiv u DubrovnikuDAZ Dràvni arhiv u ZadruFS Knji`nice Franjeva~kog samostanaHAZU R Knji`nica HAZU u RijeciHAZU Z Knji`nica HAZU u ZagrebuHDA Hrvatski dràvni arhivKMB Knji`nica Male bra}e DubrovnikKR Prag Re{etarova Knihovna Ragusian u PraguNSK Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica u ZagrebuSKR Sveu~ili{na knji`nica u RijeciSKS Sveu~ili{na knji`nica u SplituVaticana Biblioteca apostolica VaticanaVCBS Split Veliko centralno bogoslovno sjemeni{te u SplituYale Yale University u New HavenuZKD Znanstvena knji`nica DubrovnikZKZ Znanstvena knji`nica Zadar

PRILOG 1

POPIS IZDANJA TISKARE CARLA ANTONIJA OCCHIJA1783.-1787./1788.

1783.

�Bajamonti, Julije�. La Prima stamperia in Dalmazia. Ode di un Solitario pro-vinciale ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1783. (ZKD, KMB, KR Prag)

Bellarmino, Roberto. Dottrina cristiana breve ... Ragusa : Carlo AntonioOcchi, 1783. (KMB)

Bellarmino, Roberto. Nauk hristjanski kratak : sloscen po naredjenju SvetogaOza Pape Klementa osmoga. Ragusa : Stamperia Privilegiata di Carlo AntonioOcchi, 1783. (ZKD, KMB, NSK, KR Prag)

Bobali, Sabo; Miho Monaldi. Rime del nobil uomo s. Savino de Bobali Sordoe del signore Michele Monaldi : dedicate all’eccelso Senato della Repubblica di


134

Ragusa. Ragusa : Stamperia Privilegiata di Carlo Antonio Occhi, 1783. (ZKD,KMB, NSK, KR Prag)

Diario per l’anno bisestile MDCCLXXXIV ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi,1783.84

Leonardo a Porto Maurizio. Put krià ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi,1783.85

Mattei, Ivan Maria. Sctit suproch kusi, trescgni i svakkoj innoj bjedi duhov-noj, telesnojli Saerze Jesussovo Prisveto. U Dubrovniku : u Pritistisctu KarlaOcchi, 1783. (ZKD, KMB, NSK, KR Prag)

Occhi, Carlo Antonio. Agli amatori della lingua illirica ... �Ragusa� : C. A.Occhi, �1783�. (NSK, KR Prag)

Salati}, Boò. Priprava na ispovjes, i pricestjenje s’nacinom podobniem sacjut bogogljubno S. Missu, I raslike molitve Is Talianskoga u Slovinski Jesik pri-nesena po D. Boscju Salatich ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1783. (ZKD,KMB, NSK, KR Prag)

1784.

�Salati}, Ivan�. Vandjelja i Knighe Apostolske istomacene is Missala NovogaRimskoga u jesik slovinski i poklognene ... D. Garguru Lazzari arkibiskupu du-brovackomu. Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1784. (ZKD, NSK, KR Prag)

Apparecchio e ringraziamento per ricevere con frutto li santissimi Sacramentidella confessione, e comunione ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1784. (ZKD)

Buni}-Vu~i}, Nikola. Praxis judiciaria juxta stylum curiae Rhacusinae ... perd. Nicolaum Joanni de Bona patricium Rhacusinum. Rhacusii : ex Typographiaprivilegiata Caroli Antonii Occhi, 1784. (DAD, KMB, NSK)

Catalogo de libri che si trovano vendibili nel negozio e stamperia privilegiatadi Ragusa. Ragusa : �Carlo Antonio Occhi�, 1784. (KR Prag)

Cerva, (Crijevi}) Ludovik Tuberon. Commentaria suorum temporum. Rhacu-sii : typ. privilegiata Caroli Antonii Occhi, 1784. (ZKD, NSK, KMB, KR Prag)

Diario per l’anno MDCCLXXXV ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1784.(KMB)

Djella kreposna karstjanske priprave sa uciniti dobru i svetu smart. Ragusa :Stamperia Privilegiata di Carlo Antonio Occhi, 1784. (KMB, NSK)

\ur|evi}, Ignjat. Scivot s. Benedikta opatta i parvo-roditeglja skupsctinaa re-dovnickjeh u sapadu sloscen po D. Ignaziu Gjorgi opattu melitenskomu i poklo-gnen ... d. Garguru Lazzari arkibiskupu dubrovackomu ... Ragusa : Stamperia Pri-vilegiata di Carlo Antonio Occhi, 1784. (ZKD, KMB, KR Prag)

Il Catechismo e la cosmografia de’ fanciulli ovvero prime notizie della reli-gione e della natura ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1784. (KMB)

135


84 U privatnom vlasni{tvu. Vidjeti: Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj tiskari, str. 603.85 Isto. Mulja~i} donosi da se djelo nekada nalazilo u Knji`nici Male bra}e u Dubrovniku.

Il giovine civile e istruito nel buon costume … Ragusa : Carlo Antonio Occhi,1784. (ZKD, DAD, KR Prag)

Il viaggio Poemetto Epistolare. �S. l. : s. n.�, 1784.86

Istoria del Testamento vecchio, e nuovo, con spiegazioni estratte da’ santi pa-dri. Ragusa : nella Stamperia Privilegiata di Carlo Antonio Occhi, 1784. (ZKD,DAD, KR Prag)

Ivanovi}, Tomo. Nauk karstjanski u kratko istomacen, i slovinskoga jesikakarstjanom sarcjano priporucen a slavnoga grada, i darscjave Dubrovacke djezziduscjan, i poklognen od D. Toma Ivannovich popa Dubrovcjanina. Ragusa :Stamperia Privilegiata di Carlo Antonio Occhi, 1784. (ZKD, KMB, NSK, KRPrag)

Kali}, Arkan|eo. Redovnika dominikana Dubrovcjanina tri bessjede Du-brovniku u strahu od kugge reccene. Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1784. (KMB,NSK, KR Prag)

�Kle{kovi}, Grisostom.� Priprava duhovna zsa bogoblubno pristupit na svetesacramente od Ispovjesti i Pricestjegna. I druga djella ... Ragusa : Carlo AntonioOcchi, 1784. (KMB, KR Prag)87

Mjesez Djevize Marie, oli Mjesez svibnga tojest Maggja posvechjen DjeviziMarji ... U nasc Slovinski Jesik po jednomu pastjeru od duscjaa Darscjave Dubro-vascke sloscen ... Ragusa : Stamperia Privilegiata, 1784. (NSK, KR Prag)

Nardi, Isidoro. Il segretario principiante ed istrutto : lettere moderne di D. Isi-doro Nardi. Ragusa : Stamperia Privilegiata di Carlo Antonio Occhi, 1784. (ZKD)

Il segretario moderno ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1784. (KMB)88

Officium B. Mariae Virginis. Rhagusii : Typ. privilegiata Caroli AntoniiOcchi, 1784. (ZKD, NSK)

Pi{tole i Evangelja priko svega godi{ta. Prevod Salati}a u jezik slovinski. Ra-gusa : da Carlo Antonio Occhi, 1784. (KMB)

Regolamenti della Repubblica di Ragusa per la navigazione nazionale ... Ra-gusa : Carlo Antonio Occhi, 1784. (ZKD)

Taruffi, Giuseppe Antonio. Mongolferii machina volans. Carmen elegiacum... Rhacusae : �Typ. Carlo Antonio Occhi�, 1784. (ZKD, KMB, NSK)

1785.

Della Bella, Ardelio. Dizionario italiano-latino-illirico. Ragusa : typ. Stampe-ria Privilegiata, 1785. (ZKD, KR Prag)

Della Bella, Ardelio. Dizionario italiano-latino-illirico. Ragusa : Carlo Anto-nio Occhi, 1785. (ZKD, Bodleiana, Yale)

136


86 Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari, str. 309.87 Ni Mulja~i} ni Kazna~i} ne donose u svojim popisima ime autora, dok Berkopec navodi

Kle{kovi}a kao autora.88 Djelo Isidora Nardija tiskano kod Occhija iste godine preradio je sam Carlo Antonio Occhi i

jo{ jednom tiskao iste godine. Vidjeti: Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj tiskari, str. 604).

Diario per l’anno MDCCLXXXVI. Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1785.89

Die XVI. Augusti. In festo Sancti Rochi confessoris. Oratio. �Rhacusina : s.n., 1785.�. (ZKD)90

�Kle{kovi}, Grisostom.� Priprava duhovna zsa bogobljubno pristupit na svetesacramente od Ispovjesti i Pricestjegna. I druga djella ... Ragusa : Carlo AntonioOcchi, 1785. (KMB, KR Prag)91

Le Vendemmie, Dramma giocoso per musica ... Ragusa : Carlo AntonioOcchi, 1785. (ZKD)

Marcello (Benedetto) di Capua. Il Conte di Bell’Umore. Dramma giocoso permusica ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1785. (ZKD)

Obavijest o zavr{etku kuge u selu Banima �Letak�. �S. l. : s. n., 1785.�.Obavijest o zav{retku kuge u selu Strav~i �Letak�. �S. l. : s. n., 1785.�.Sorgo, Miho. Elegia di C. V. Catullo “Si qua recordanti” trasportata in versi

sciolti italiani ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1785. (KMB)Sorgo, Miho. Idillio inglese. Trasportato in Ode Latina dal sig. Giugno Resti

ed in versi italiani dal sig. Michele de’ Sorgo. Ragusa : �Stamperia Privilegiata�,1785. (KMB, KR Prag)

Taruffius, Josephus. Ad R. Cunichium Carmen Elegiacum. Ragus : CarloAntonio Occhi, 1785. (ZKD, KMB)

1786.

Djella kreposti boggoslovnieh. Vjerre, Uffanja, i Gljubavi, s’ djellom Kajanja... �Dubrovnik� : �s. n.�, 1786. (ZKD)92

Diario per l’anno MDCCLXXXVII ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1786.93

Feri}, \uro. In honorem S. Nicolai Myrensis Episcopi. Hymnus auctore Ge-orgio Ferrich, ejusdemque, versio in illyricum Carmen facta a Nicolao Ferrich.Responsorium. �Letak�. Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1786. (KMB)

Ivanovi}, Tomo. Pla~ B. Marije Djeve iz srpskijeh slova u latinska prinesen... od Toma Ivanovi}a. Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1786. (KMB)

Occhi, Carlo Antonio. Agli amatori della lingua illirica ... �Ragusa� : C. A.Occhi, �1786?�. �Drugo izdanje?�94

137


89 U privatnom vlasni{tvu. Vidjeti: Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj tiskari., 603.90 Naslov je prona|en u ZKD-u, ali nije sasvim jasno radi li se o Dubrovniku kao mjestu tiska-

nja ili ’Ragusina’ stoji za ne{to drugo. Je li tiskan u Occhijevoj tiskari, mo}i }e se ustvrditi tek nakondetaljnijeg pregleda.

91 Isto kao i za izdanje iz 1784. godine.92 Opis primjerka iz Knji`nice Male bra}e u Dubrovniku iz Mulja~i}evog popisa isti je kao i onaj

iz Re{etarove knji`nice u Pragu, a oba su ne{to druk~ija od primjerka u ZKD-u: Della kreposti bogo-slovnieh vierre, uffanja, gliubavi, s djellom Kajanja ... Dubrovnik : �s. n.�, 1786. Mulja~i} nije u svomepopisu zabiljeìo primjerak iz ZKD-a. Vidjeti: Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj tiskari, str. 606).

93 U privatnom vlasni{tvu. Isto, str. 603.94 Isto, str. 606.To bi mo`da moglo biti 2. izdanje Occhijevog proglasa. Me|utim, nije poznat nijedan imatelj.

Stratico, G. Domenico. Allocuzione gratulatoria in occasione del ritorno diPio VI da Vienna in Venezia umiliata il giorno 18 maggio 1782 dall’illustr.mo G.D. Stratico. Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1786. (KMB)

1787.

Esercizio accademico da tenersi dagli studenti di filosofia e matematiche ilprimo anno del loro corso nel Collegio delle Scuole Pie. Ragusa : Carlo AntonioOcchi, 1787. (KMB)

Kle{kovi}, Grisostom. Novena na slavu Prisvetoga Sarza Jesusova. Iz talijan-skoga u slovinski jezik prinesena ... po Grisostomu Kle{kovi}u ... Ragusa : Stam-peria Privilegiata, 1787. (KMB, KR Prag)

Zamagna, Brno. Oratio in funere Rogerii Josephi Boscovichii habita XII.Kal. Iunii a Bernardo Zamagnja ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1787. (ZKD,KMB)

1788.

Esercizio accademico di trigonometria rettilinea e sferica ... il di ... aprile1788. (KMB)

PRILOG 2

POPIS IZDANJA TISKARE ANDREJE TREVISANA: 1788.-1801.

1788.

Feri}, \uro. Sgode od boja ke sljedisce oko Spuscja i Scjabgljaka godiscta1788 sloscene u piesan po G. F. u pohvalu gospodina Filippa Vukassovichja is Se-gna ... �S. l. : s. n.�, �1788?�. (ZKD, NSK, KMB)

Feri}, \uro. Ad Joannem Muller. Epistola, nec non 37 Illirica Carmina latinereddita. Rhac. : �s. n.�, 1788. (KMB)95

1789.

Aneks (ad Regolamenti della Repubblica di Ragusa per la navigazione nazio-nale. Ragusa : �s. n.�, 1784.). �Ragusa : Trevisan, 1789.�.

Bajamonti, Julije. Elogio del Boscovich ... �Ragusa� : �s. n.�, �1789?�. (ZKD,KMB)

�Bruerevi}, Marko.� Per le faustissime nozze dell’egregio cavaliere conte Ni-colò Sorgo colla ornatissima dama contessa Elena Sorgo. Terzine. Ragusa :Andrea Trevisan, 1789. (ZKD, KMB)

138


95 Ovog naslova nema u Mulja~i}evom popisu. Mogu}e da je tisak zapo~et dok je Occhi jo{ bioìv i da je posao dovr{io Trevisan prije nego {to je dobio dozvolu za rad. Naslov je prona|en u Kaz-na~i}evom popisu. Vidjeti: Kazna~i}, Ivan August. Nav. dj., str. 363.

Feri}, \uro. Ad clarissimum virum Thomam Watkinsium Epigramma. Rha-cusii : �typ. Andr. Trevisan�, 1789. (KR Prag)96

Ignatius de Loyola. Misli Karstianske. Is Sabava duhovnieh svetoga IgnaziaLojole isabrane po jednom ozu Druscbe Jesussove… U Dubrovniku : �s. n.�, 1789.(KMB, Cavtat, KR Prag)

Trattenimento Accademico sopra le Metafisica, Geometria ed Albegra per glistudenti di Filosofia e Matematiche per il primo anno del loro corso nel Collegiodelle Scuole Pie il dì 17 Giugno 1789. Ragusa : Andrea Trevisan, 1789. (KMB)

1790.

�Bajamonti, Julije�. Per le faustissime nozze dell’egregio cavaliere conte Raf-faelo Gozze colla ornarissima dama contessa Marina Sorgo. Ode. Ragusa :Andrea Trevisan, 1790. (ZKD, KMB)

Crijevi} Tuberon, Ludovik. Commentariolus Ludovici Cervarii TuberonisDe origine et Incremento urbis Rhacusanae ejusdemque Ditionis Descriptio Auc-tore Nicolao Joannis Bona et Stephani Gradi Antiquitatum Rhacusanarum BrevisDiatriba ... Rhacusa : typis Andrea Trevisan, 1790. (ZKD, DAD, KMB, NSK,HAZU R, KR Prag)

Feri}, \uro. Ad Julium Bajamontium epistola. Ragusii : �s. n.�, 1790.(KMB)97

Feri}, \uro. Admodum reverendo patri Petro Martyri Bessi O.P. in principeRagusii remplo sacras conciones habenti anno MDCCXC. Epigramma. Ragusi :Ex typographia publica apud Andream Trevisanum, 1790. (NSK, KR Prag)98

Luccari, Jakov. Copioso ristretto degli annali di Ragusa di Giacomo di PietroLuccari Gentiluomo Raguseo libri quattro. Dedicari all’Eccelso Senato di Ragusa.Ragusa : Andrea Trevisan, 1790. (ZKD, DAD, KMB, NSK,)

Officize prikratko sa cjastiti Prisveto Sarze Jesussovo. Is Latinskoga Jesika uSlovinske Pjesni po jednomu zarkovgnaku is Dubrovnika slosceno … U Dubrov-niku : �s. n.�, 1790. (KMB, KR Prag)

Pozza, Nikola. Nell’avvenimento di Leopoldo II al trono di Boemia ed’Ungheria ecc. Canzone. Conte Niccolò Luc. de Pozza. Ragusa : Andrea Trevi-san, 1790. (Slovanská knihovna Prag)99

Sorgo, Miho. De origine et incremento urbis Rhacusinae. Rhagusii : typis A.Trevisan, 1790. (NSK)100

139


96 Novi naslov, prona|en u popisu Re{etarove knji`nice u Pragu. Vidjeti: Berkopec, Oton.Nav. dj., str. 16.

97 Naslov se ne nalazi u Mulja~i}evom popisu. Prona|en je u Kazna~i}evom katalogu. Vidjeti:Kazna~i}, Ivan August. Nav. dj., str. 363.

98 Mada se bibliografski opis unekoliko razlikuje, po svoj se prilici radi o identi~nom djelu i uNSK-u i u Pragu. Bilo bi potrebno vidjeti oba primjerka i usporediti ih. Izabran je opis iz NSK-abudu}i da daje vi{e podataka.

99 Budu}i da Mulja~i} nije precizirao o kojoj je zbirci rije~ u pra{koj knji`nici, ja sam zaRe{etarovu zbirku stavila oznaku Knihovna Ragusian (KR Prag) tako da se uo~i razlika.

100 Potpuno novi naslov, do sada nepoznat u Trevisanovoj tiskari. Posjeduje ga samo NSK.

Trattenimento accademico sopra la meccanica per i signori Niccolò di Pozza;Baldassare Sivrich e Michele Daddich, studenti di folsofia nel Collegio delle scu-ole pie il dì 7. luglio 1790. Ragusa : nella stamperia pubblica presso Andrea Trevi-san, �1790.?�. (ZKD, KMB, NSK)

1791.


Die XXVIII. Novembris. In festo S. Jacobi de Marchia Confessoris ordinisSancti Francisci ... Oratio. �Ragusina : s. n.�, �1791.� (ZKD)101

Feri}, \uro. Paraphrasis psalmorum poetica auctore Gerogio Ferrich Ragusi-no cui accedit altera in utriusque Testamenti Cantica cum annotationibus. Ragu-sae : typis Andrae Trevisan, 1791. (ZKD, DAD, KMB, NSK, Metropolitana,SKS, FSM, FSH, HAZU Z, KR Prag)

Marci, Nikola. Scivot i pokora svete Marie Egipkigne. Slosceni u sces Pjesnijesika slovinskoga po Niccoli Marci popu Dubrovcjaninu. U Dubrovniku : �typ.Trevisan�, 1791. (ZKD, FS Lopud, NSK, KR Prag)

Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. Contro la moda biasimevole del seno svestito nel-le donne. Lettera ascetico-morale-teologica di un teologo ed accademico EtruscoDalmatino a cristiana signora. Ragusa : Andrea Trevisan, 1791. (KMB)

Porretti, Ferdinando. Grammatica della lingua latina ad uso degli scolari neiCollegj delle Scuole Pie da don Ferdinando Porretti. Parte I, ed. XVII. Ragusa :Andrea Trevisan, 1791. (KMB)

Trattenimento Accademico per i signori Marino di Pozza, Luca Stulli, Gio-vanni di Natali, Giovanni Dinarich studenti di Filosofia il primo anno del loro cor-so nel Collegio delle Scuole Pie il dì 31. Maggio 1791. Ragusa : Andrea Trevisan,1791. (KMB)

1792.

Ordo officii divini. �Ragusa : Andrea Trevisan, 1792.� (nije prona|en nijedanprimjerak ni za jednu godinu do sada)

Trattenimento Accademico sopra l’Aerologia ed il Calcolo Infinitesimale peri signori Marino di Pozza, Giovanni di Natali, Luca Stulli sstudenti di Filosofia eMatematica il secondo anno del loro corso nel Collegio delle Scuole Pie il dì 20.Luglio 1792. Ragusa : Andrea Trevisan, 1792. (KMB)

1793.


Ordo officii divini. �Ragusa : Andrea Trevisan, 1793.?�.

140


101 Naslov je prona|en u ZKD-u, ali nije sasvim jasno radi li se o Dubrovniku kao mjestu ti-skanja ili ’Ragusina’ stoji za ne{to drugo. Je li tiskan u Trevisanovoj tiskari, mo}i }e se utvrditi teknakon detaljnijeg pregleda.

Sorgo, Miho. Elogio dell’Abate Francesco Stay ... Ragusa : typ. Andrea Tre-visan, 1793. (ZKD, KMB, NSK, KR Prag, Vaticana)

Zuzzeri, Bernard. Besjedde Duhovne oza Bernarda Zuzzeri DubrovcjaninaDruscbe Jesussove: recene prid Skupscrinom Dobre Smaerti u Zaerkvi S. Ignaziau Dubrovniku. U Dubrovniku : po Andrii Trevisan, 1793. (ZKD, KMB, NSK, KRPrag)

1794.

Feri}, \uro. Fabulae ab illyricis addagiis desumptae. Rhacusae : apud Andre-am Trevisani, 1794. (ZKD, KMB, NSK, Metropolitana, HAZU R, SKS, KR Prag)

La Malinconia, esercizio letterario tenuto dagli scolari di rettoria nel Collegiodelle Scuole Pie di Ragusa. Ragusa : Andrea Trevisan, 1794. (Slovanská knihovnaPrag)

Ordo officii divini. �Ragusa : Andrea Trevisan, 1794.?�.Pratica di divozione pe’ dieci venerdì da farsi ad onor di Dio e del Gloriosissi-

mo Appostolo dell’Indie San Francesco Saverio della Compagnia di Gesùcoll’aggiunta di una Novena in onor del medesimo Santo. Ragusas : Andrea Tre-visan, 1794. (ZKD)

Raccolta di alcuni interessanti opuscoli al sig. Marino Dom: di Slatarichi con-tenenti l’apologia agli scritti di Mons. Gian-Giuseppe Paulovich Lucich. Ragusa :Andrea Trevisan, 1794. (KMB, NSK, AM Split)102

Regolamenti della Repubblica di Ragusa per la navigazione nazionale. Ragu-sa : nella stamperia pubblica presso Andrea Trevisan, 1794. (ZKD, KMB, NSK)

Trattenimento accademico sull’aria comune per i signori Luca di Gozze,Matteo Saverio di Zamagna, Matteo Luigi di Zamagna, studenti di filosoria e ma-tematica il secondo anno del loro corso nel Collegio delle Scuole Pie il dì ... Lu-glio 1794. �Ragusa : Andrea Trevisan, 1794.� (KMB)

1795.

I costumi, esercizio letterario da tenersi dagli scolari della rettorica edell’umanità nel Collegio delle Scuole Pie in Ragusa l’anno MDCCXCV. �Ragu-sa : Andrea Trevisan, 1795.�.

Ordo officii divini. �Ragusa : Andrea Trevisan, 1795.�Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. Na~in za bogoljuvno {tovati prisvete rane Isusove

(Cultus SS. Christi Vulnerum). Rhacusii : �A. Trevisan�, 1795.)Saggio analitico sulle operazioni dell’anima da tenersi dagli studenti di filo-

sofia e matematica il primo anno del loro corso nel Collegio delle Scuole Pie il dì25. e 26 Giugno 1795. �Ragusa : Andrea Trevisan, 1795.� (ZKD, KMB)

Segue la raccolta degli opuscoli. �Ragusa : Andrea Trevisan, 1795.�

141


102 Mulja~i} kao autora navodi Willi Veronese, Andrea, a NSK Rac, Istvan. Vidjeti: Mulja~i},@arko. O drugoj dubrova~koj tiskari, str. 321 i http://www.nsk.hr.

Sorgo, Miho. Elogio dell’Abate Raimondo Cunich. Ragusa : �s. n.�, 1795.(ZKD, KMB, KR Prag)

1796.

Esercizio Accademico di Fisica Sperimentale da tenersi dai signori MicheleAntizza, e Giovanni Tromba studenti di filosofia, e matematica nel Collegio delleScuole Pie il dì 21. Luglio 1796. �Ragusa : Andrea Trevisan, 1796.� (KMB)

�Ivelja, Nikola.� Elogio di S.E. Andrea Querini di Ser Zuanne. In occasionedel giro da lui intrapreso in Decembre u. d. delle linee di Sign, Knin, Triplo Confi-ne, Vergoraz, Macarsca, Narenta ec. ec. e delle grandi provvidenze da lui stabilite,onde presidiare la Provincia della Dalmazia dalla peste, che desolava la Bossnia.�Ragusa : Andrea Trevisan, 1796.� (KMB)

Ordo officii divini. �Ragusa : Andrea Trevisan, 1796.�Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. Ad Antonii Gallonii De Martyrum cruciaribus li-

brum brevis additio Joannis Josephi Paulovichii Lucichii ... Rhacusii : apudAndream Trevisan, 1796. (ZKZ, Slovanská knihovna Prag, NSK, Metropolitana,AM Split)

Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. Dottrina Cristiana per la Confessione e Commu-nione. �Ragusa : Andrea Trevisan, 1796.�

Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. Il ciuffetto alla moda. Lettera di Gian GiuseppeDottor Paulovich Lucich ... ad un soggetto di qualità. �Ragusa : Andrea Trevisan,1796.� (ZKZ)

1797.

Epistola pastoralis illmi. et revmi. f. Gregorii a Varess, episcopi Ruspensis etcoadjutoris Vicarii Apostolici in Bossnia Ottomana. Ragusii : typis Andreae Tre-visan, 1797. (KMB)

La lingua slava. Esercizio letterario di erudizione patria e nazionale tenutodagli scolari della Rettorica nel Collegio delle Scuole Pie in Ragusa l’annoMDCCXCVII. �Ragusa : Andrea Trevisan, 1797.� (KMB)

Ordo officii divini. �Ragusa : Andrea Trevisan, 1797.�Primi principj di gramatica scelti dal teatro della latinità ad uso degli scolari

nei collegj delle scuole pie. �Ragusa : Andrea Trevisan, 1797.� (ZKD)

1798.

Borgo, Carlo. Orazione in lode di S. Ignazio Lojola ... detta in Reggiodall’abate Carlo Borgo. �Ragusa : Andrea Trevisan, 1798�. ZKD, KMB)

Feri}, \uro. Ad clarissimum virum Joannem Müller Georgii Ferrich Ragusi-ni Epistola … Huic accedunt Illyricae linguae poematia triginta septem latinis car-minibus ab eodem reddita. Ragusii : excudebat Andreas Trevisan, 1798. (ZKD,KMB, NSK, Metropolitana, DAD, FS Hvar, KR Prag)

142


In apologeticos conatus. Reverendissimi canonici Theologalis, Theologi ar-chiepiscopalis censoriae responsiones ecxerptae ab ipsomet ex prolixiore suo ma-nuscripto. �Ragusa : Andrea Trevisan, 1798�. MB, NSK, FS Makarska, ZKZ)103

Laharpe, Jean François. Cosa sia il fanatismo nel dialetto rivoluzionario ossiadella persecuzione suscitata da’ barbari del secolo diciottesimo contro la religionecristiana, ed i suoi ministri. Riflessioni di Gianfrancesco Laharpe. Ragusi : �s. n.�,1798. (ZKZ, DAD, NSK)104

Ordo officii divini. Ragusa : Andrea Trevisan, 1798.Tro{ani, [imun. Bogogljubnos prema smartnu arvagnu Isukarsta Odkupiteg-

lja nascega kojase djelluje u Petak Veliki … Sloscena i istomacena u slovinski je-sik po D. Simu Trosani Dubrovcjaninu Kanoniku Sv. Jerolima u Rimu. U Du-brovniku : typ. Andr. Trevisan, 1798. (ZKD, KMB, KR Prag)

1799.

Avrillon, Jean Élie. Riflessioni affetti e pratiche sopra la divina infanzia diGesù Cristo pel dì XXV di ciascun mese. Opera del Padre Giovanni Elia Avrillon.�Ragusa : Andrea Trevisan, 1799.� (ZKD, KMB)

Bor~i}, Marin. Povijest kraljeva, banova itd. Dubrovnik : �s. n.�, 1799.Borgia, Alessandro. Varhu Kragliestva Marijna govoregna Prisvitloga i Pri-

prostovanoga Gospodina Alessandra Borgie Arkibiskupa i bana Feramskoga Da-na pria na svitlost u Talianski jezik ... a sada parvi put u slovinski jesik prinesena, ipoklognena ... Gospodinu Stipanu Borgij Svete Rimske Czarque Kardinalu Prido-stojnomu, i Sveti Poslagnaa Apostolski u svemu Istoku Glavaru. Od GospodinaGargura iz Varessa biskupu Ruspskoga, i Namisnika Apostolskoga u svoj Bosni iHertczegovini. �Privez�: Naçin Pribogogliubni za Stovati Prisveto Uznesegne Ma-rijno na nebo Prikazan svemu puku Naroda Slovinskoga a osobito svim Pravovir-nim Bosne i Hertczegovine od Prisvitloga i Pripostovanoga Gospodina Gargura izVaressa Biskupa Ruspkoga. �Ragusa : Andrea Trevisan, 1799.� (NSK)

Feri}, \uro. Ad clarissimum virum Julium Bajamontium Spalatensem Geor-gii Ferrich Ragusini Epistola. Ragusii : excudebat Andreas Trevisan, 1799. (ZKD,KMB, NSK, HAZU Z, SKS, ZKZ, FS Hvar, KR Prag)

Kratko uvie`banje za spravit se podobno na izpoviest i pri~estjenje po jedno-mu Ocu Dru`be Jezusove. �Ragusa : Andrea Trevisan, 1799.� (KMB)

Ordo officci divini. �Ragusa : Andrea Trevisan, 1799�.Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. Dilla bogogliubna za primati spasonosno prisvete

Sakramente Ispovidi i Priçestegna Sloxena i poklognena na çast Prisvetoga SarczaIsusova Od Ivanajozipa Paulovichia Luçichia Makaranina ... �S. l. : s. n., s. a.�(NSK)105

143


103 Mulja~i} kao autora navodi Dido{, Nikola, a NSK Busotti, Nikola. Vidjeti: Mulja~i}, @arko.O drugoj dubrova~koj tiskari, str. 323 i http://www.nsk.hr.

104 Za ovo izdanje Mulja~i} nije siguran da bi pripadalo Trevisanovoj tiskari. Vidjeti: Mulja~i},@arko. O drugoj dubrova~koj tiskari, str. 323-324.

105 Mulja~i} ovo djelo smje{ta u 1799. godinu. Vidjeti: Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~kojtiskari, str. 325.

Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. L’albero del buon, e del cattivo critico inventato ecolla scorta de’ migliori autori e de’ più purgati riflessi diciferato da GiangiuseppePaulovich Lucich Dottore in ambe le leggi, patricio, canonico, e provicario gene-rale di Macarsca, socio delle più celebri accademie dell’Europa, etc. �Ragusa :Andrea Trevisan, 1799.� (KMB)

Stratico, Giandomenico. Lettera pastorale di Monsignor Gio: Domenico Stra-tico vescovo di Lesina e Brazza alli Parochi e Sacerdoti della sua Diocesi. �Ragu-sa: Andrea Trevisan, 1799.� (ZKZ)

Vindiciae canonici theologalis Spalatensis in Complicatas ineptitudines et in-sanias falsas R. P. Theologi archiepiscopalis quas elapso mense maii evulgare cu-ravit. Ragusii : typis Andreae Trevisan, 1799. (KMB, SK Split, NSK)

1800.

Calendario e Lunario dell’anno 1800. Composti per lo Stato di Ragusa. �Ra-gusa : Andrea Trevisan, 1800.� (Slovanská knihovna Prag)

Orationes et preces dicendae pro opportunitate temporis in unum collectae, acdispositae pro cathedralli ecclesia. Ragusa : typ. Andrea Trevisan, 1800. (ZKD)

Ordo officii divini. �Ragusa : Andrea Trevisan, 1800.�

1801.

Manifestazione esatta che la Nazion Dalmata invia a lume della Nazion Itali-ca per solo oggetto di smascherar l’impostura. �Ragusi : s. n., 1801.� (DAD)106

Ordo officii divini. �Ragusa : Andrea Trevisan, 1801.�Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. De theologo episcopi. Epistola ... ad illmum ac

revmum. d. Gregorium a Varess Ruspensem episcopum. Rhagusii : apud Andre-am Trevisan, 1801. (KMB, Metropolitana, FS Makarska)

Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. Kratko iskazagne xivota, smarti i çudesaa S. Iva-na Nepomucena ... U Dubrovniku : po Andrii Trevisan, 1801. (ZKZ, NSK)

Philippicae sacrae seu Orationes … Archidiacono, et Capitulo Macarensi cu-rante … Ragusii : ty. Andr. Trevisan, 1801. (ZKZ, NSK, HAZU Z, SKS, AMSplit, KR Prag)

1802.

(S. C. T.) Mollitva sedam bollesti Blasgene Dievize Marie. �Ragusa : s. n.,1802.� (KMB)

s. a.

Bajamonti, Julije. Soneti.Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. (Djelo o srcu Marijinu) (Nije poznat pravi naslov.

Mogu}e da je tiskano na latinskom jeziku.)107

144


106 Za ovo izdanje Mulja~i} nije siguran da bi pripadalo Trevisanovoj tiskari. Vidjeti: Mulja~i},@arko. O drugoj dubrova~koj tiskari, str. 326).

107 Mulja~i} ga je smjestio u 1795. godinu. Vidjeti: Isto, str. 321.

Predbrojni arak na Feri}eve psalme.108

Prospetto di associazione (za djelo Francesco Maria Appendini. Notizie isto-rico-chritiche sulle antichità, storia e letteratura dei Ragusei.)

“Red predavanja Pravni~ke {kole.”109

Sonet \. Feri}a.Stulli, Ivo. Nauk krstjanski. Dubrovnik : �s. n., s. a.�.Tauruno capto anno MDCCLXXXIX Epigramma. �Letak�. �S. l. : s. n., s. a.�

(Slovanská knihovna Prag)

PRILOG 3

POPIS IZDANJA TISKARE ANTONIJA MARTECCHINIJA1802.-1835.

1802.

Appendini, Francesco Maria. Notizie istorico-critiche sulle antichita storia eletteratura de’Ragusei ... I. Ragusa : dalle stampe di Antonio Martecchini, 1802.(ZKD, DAD, KMB, NSK, FS Hvar, FS Makarska, KR Prag, BNC Rim, Vaticana)

Koruniza deveterodnevja sa govoritje svaki dan Devet danaa prie PorodiegnaIssukarstova ... D. Simo kanonik Trosani dava, poklagna, dariva. U Dubrovniku :po Antunu Martecchini s’ dopusctegnem starjescinaa, 1802. (ZKD)

Versi in morte di Giorgio Detorres dottore in filosofia e medicina. ... Ed. Si-mone Trosani. Ragusa : presso Antonio Martecchini, 1802. (ZKD, KMB, NSK)

1803.

Appendini, Francesco Maria. Notizie istorico-critiche sulle antichita storia eletteratura de’Ragusei ... II. Ragusa : dalle stampe di Antonio Martecchini, 1803.(ZKD, DAD, KMB, NSK, FS Hvar, FS Makarska, KR Prag, BNC Rim, Vaticana)

Ba{i}, Petar. Scivot Svetoga Vlasi biskupa i muccenika Braniteglja Skupno-vladagna Dubrovackoga. U Dubrovniku : po Antunu Martecchini s’ dopuscte-gnem starjescinaa, 1803. (ZKD, KMB, KR Prag)

Feri}, \uro. Periegesis orae Rhacusanae duobus libris comprehensa auctoreGeorgio Ferrich. Rhacusii : typis Antonii Martecchini, 1803. (ZKD, KMB, DAD,NSK, HAZU R, SKS, KR Prag)

Vittorelli, Giacomo. Traduzione latina delle Anacreontiche ... e dei sonettiscelti dello stesso scrittore ... Fatta da Antonio Sivrich. Ragusa : presso AntonioMartecchini, 1803. (ZKD, KMB, HAZU Z, BNC Rim, Vaticana)

145


108 Prema dokumentima do kojih je Mulja~i} mogao do}i nije bilo jasno je li Predbrojni arak ti-skani prospekt ili rukom pisani poziv, zato ovaj naslov do daljnjeg tako|er stoji samo kaomogu}nost. Vidjeti: Isto, str. 327.

109 Nejasno je li tiskovina. Vidjeti: Isto, str. 327.

1804.

Brieve notizia della novena che si fa ad onore del grande apostolo dell’Indies. Francesco Saverio della Compagnia di Gesu, nel mese di Marzo. Ragusa : pres-so Antonio Martecchini, stampator privilegiato, 1804. (ZKD, NSK)

1805.

Appendini, Francesco Maria. De praestantia et vetustate linguae Illyricae eju-sque necessitate ad plurimarum gentium populorumque origines, et antiquitatesinvestigandas Dissertatio quam Franciscus Maria Appendini e scholis piis lexicoIllyrico praemiserat. Ragusii : apud Antonium Martechini, 1805. (ZKD, KMB,NSK, HAZU R, ZKZ, Vaticana, KR Prag)

Careno, Luigi. Istruzione sulla vaccina del dottore Luigi Careno socio di mol-te accademie, tradotta dal francese in italiano ed in illirico. Ragusa : presso Anto-nio Martecchini, MDCCCV �1805�. (ZKD, KMB, NSK)

Ivanovi}, Tomo. Plac B. Marie Djeve. Is saerbskieh slova u slovinska prine-sen, usmnoscen, ponapravjen i poklognen bogoljubnoj bracchi ... od Toma Ivan-novichja popa Dubrovcjanina... U Dubrovniku : is slovvotieska Antuna Martec-chini, 1805. (ZKD)

Officium proprium beati Joannis Ursini, confessoris, episcopi Tragurini ... despeciali Apostolica auctoritate subrogatum. Ragusii : typis Antonii Martecchini,1805. (ZKD, KMB)

Priprava na ispovjes i pricestjenje s’ nacinom podobniem sa cjut bogogljubnos. missu, i razlike molitve / iz talianskoga u slovinski jesik prinesene po d. BoscjuSalatich. Ragusa : nella stamperia privilegiata di Antonio Martecchini, MDCCCV�1805�. (ZKD, NSK)

1806.

Garotti, Giovanni. Lettere mercantili di Giovanni Garotti Veneziano, profes-sore di aritmetica e pratica e di algebra numerosa. In questa nuova edizione ag-giuntovi l’ uso de pagamenti delle lettere di cambio. Nuova edizione. Ragusa :presso Antonio Martecchini nella stamperia privilegiata, MDCCCVI �1806�.(ZKD, NSK)

Stulli, Joakim. Rjecsosloxje : u komu donosuse upotrebljenia, urednia, muc-snia istieh jezika krasnoslovja nacsini, izgovaranja i prorjecsja Joakima Stulli Du-brocsanina. U Dubrovniku : po Antunu Martekini, 1806. (ZKD, KMB, NSK,HAZU Z, SKR, FS Poèga, FS Na{ice, FS Hvar, FS Slavonski Brod, FS Vukovar,FS Vara`din, FS Split, FS Kaptol Zagreb, FS Makarska, KR Prag, BNC Rim)

1808.

Appendini, Francesco Maria. Grammatica della lingua illirica compilata dalpadre Francesco Maria Appendini delle Scuole pie professore di eloquenza nelColleggio di Ragusa. Ragusa : presso Antonio Martechini, MDCCCVIII �1808�.(ZKD, KMB, NSK, KR Prag)

146


Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. Dvi bogogliubne pofale. I. Na cast navistegna pri-blaxene Div. Marie. II. Na slavu S. Patriarke Josipa. U Dubrovniku : kod Marteki-na, 1808. (ZKD, KMB, KR Prag)

Tro{ani, [imun. Bogogljubnos kojase djelluje u Petak Veliki od 18. do 21.ure na uspomenu od tri ure u koje visje Jesus na kriscju isdiscjuchi sa nasce spase-gne sloscena i istomacena u slovinski jesik po d. Simu Trosani Dubrovcjaninu, ka-noniku svetoga Jerolima u Rimu. �2. pokra}eno izd.�. U Dubrovniku : po AntunuMartechini, 1808. (ZKD, NSK)

1809.

Nuovo fior di virtu : istorito ultissimo a’fanciuli e ad ogni fedel cristiano ... 6.ed. Ragusa : �Antonio Martecchini�, 1809. (ZKD)

Primi principj di gramatica scelti dal teatro della latinità ad uso degli scolarinei collegj delle scuole pie. Ragusa : presso Antonio Martecchini, 1809. (ZKD,DAD)

1810.

An|eli}, Ivan Karlo. Odae Joannis Caroli de Angelis et Blasii Bolich. Rhacu-sae : excudebat Antonius Martecchini, 1810. (ZKD, KMB, NSK, Metropolitana)

Appendini, Francesco Maria. Dell’ analogia della lingua degli antichi popolidell’ Asia minore con la lingua dei popoli antichi e recenti della Tracia e dell’ Illi-rico : Opuscolo II. del p. Francesco Maria Appendini delle Scuole Pie, Rettore delLiceo di Ragusa. Ragusa : presso Antonio Martecchini, stampatore privilegiato,MDCCCX �1810�. (ZKD, KMB, NSK, KR Prag, BNC Rim)

Garanjin, Ivan Dominik. Cantata per la venuta in Ragusa di sua eccelenzaAugusto Marmont maresciallo dell’Impero, duca di Ragusa, governatore generaledelle Provincie Illiriche ec. ec. ec. umiliata da Domenico Garagnin. Ragusa : pres-so Antonio Martecchini, MDCCCX �1810�. (ZKD, NSK, KR Prag)

Marmont, Auguste Frederic Louis Viesse de. Regolamento per il Liceo-con-vitto di Ragusa : ordinato da sua eccellenza il Maresciallo Duca di Ragusa e pub-blicato per ordine del signor Domenico Garagnin, amministratore generale di Ra-gusa e Cattaro. Ragusa : presso Antonio Martechini, 1810. (ZKD)

Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. Marmora Macarensia editio secunda aucta, et il-lustrata. Rhacusae : typis Martecchinianis, 1810. (ZKD, KMB, NSK, HAZU Z,Metropolitana, ZKZ)

Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. Marmora Macarensia. Rhacusae : typis Martec-chinianis, 1810. (ZKD, KMB)

Per le nozze del signor cavaliere Gianluca Garagnin e della signora FrancescaBorelli. Poesie. Ragusa : dalle stampe di Antonio Martecchini, 1810. (ZKD,KMB)

Stulli, Joakim. Vocabolario italiano-illirico-latino : diviso in due tomi : Neiquali si contengono le Frasi piu usitate, piu difficili, e piu eleganti i Modi di dire, iProverbi ec. di tutte tre le Lingue del P. Gioacchino Stulli Raguseo. Ragusa : pres-

147


so Antonio Martecchini, 1810. (ZKD, KMB, NSK, HAZU Z, SKR, FS Poèga,FS Na{ice, FS Hvar, FS Slavonski Brod, FS Vukovar, FS Vara`din, FS Split, FSKaptol Zagreb, FS Makarska, KR Prag, BNC Rim)

1811.

Appendini, Francesco Maria. Memorie spettanti ad alcuni uomini illustri diCattaro del padre Francesco Maria Appendini delle Scuole pie. Ragusa : pressoAntonio Martecchini, nella stamperia privilegiata, 1811. (ZKD, KMB, NSK)

Appendini, Urban. ... Carmina. Accedunt Selecta illustrium Ragusinorum po-emata. Ragusii : typis Martecchinianis, 1811. (ZKD, KMB, NSK, Metropolitana,HAZU Z, HAZU R, FS Hvar, KR Prag, BNC Rim)

Bellarmino, Roberto. Nauk karstjanski. i kratko vjescbagne o parvoj ispovje-sti i pricestjegnu djeze nedorasle slosceno po naredbi Benedikta XIII sloscen ponaredbi s. oza pape Klementa VIII od kardenala Bellarmina ; a sve slovinski isto-maceno po ozu Innocenzu Garghichju Malobrachjaninu. Drugo pritjesctegne odmnogo isopacegnaa ispravgljeno. U Dubrovniku : po Antunu Martecchini, 1811.(ZKD, KMB, NSK)

Bruerevi}, Marko. Per la nascita del re di Roma. Poesie del sig. Marco Brue-re, console ... Ragusa : presso Antonio Martecchini Nella Stamperia privilegiata,1811. (ZKD, KMB)

Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. Marmora Traguriensia. Rhacusae : typis Martec-chinianis, 1811. (ZKD, KMB, NSK)

1812.

Bayamonti, le chevalier. Discours : Prononce le 19. Janveir 1812. ... du che-valier Bayamonti. �Ragusa? : s. n.�, 1812. (ZKD)

1813.

Bellarmino, Roberto. Dottrina cristiana breve composta per ordine di NostroSignore Papa Clemente VIII. ... Roberto Bellarmino della Compagnia di Gesù ...Ragusa : nella stamperia privilegiata �Martecchini�, 1813. (ZKD)

Feri}, \uro. Fedra Augustova odsujcgnika Pricize Esopove u pjesni slovin-ske prinesene od Ghjura Ferrichja Dubrovcjanina. = Phaedri Augusti liberti Fabu-lae Aesopiae versibus Illyricis a Georgio Ferrich Ragusino redditae. U Dubrovni-ku ; Ragusii : (s’dopustjenjem starjscina), 1813. (ZKD, KMB, KR Prag)

Feri}, \uro. Pricize sedam ismetnute is Kgnigâ Fedrovjeh, a sad ovdi naposesa podpunu ujelochju nadometnute. U Dubrovniku : �s. n.�, 1813. (ZKD)

Masla}, An|elo. Reddite ergo quae sunt caesaris caesari & quae sunt Dei deo= Rendez donc a cesar ce qui est a cesar et a Dieu ce qui est a Dieu. Matth. 22. V.31. : �discours prononce le 5. decembre 1813. devant les autorites militaires et ci-viles� : �traduzione del discorso recitato li 5. decembre 1813. alla presenza delleautorita militari e civili� �par le reverend pere Angelo Maslach ...�. �Raguse : chezAntoine Martecchini, 1813�. (ZKD, KMB, NSK)

148


1814.

Appendini, Francesco Maria. I primi elementi della lingua latina espositi initaliano ed in illirico ad uso degli scolari delle Scuole pie di Ragusa. Ragusa : pres-so Antonio Martechini, 1814. (ZKD, KMB, NSK)

Appendini, Urban. Discorso del padre Urbano Appendini delle Scuole pie...recitato nella chiesa del suo ordine in Ragusa : in occasione, che furono resi a Diopubblici ringraziamenti per il faustissimo ritorno a Roma del sommo ponteficePio VII. Ragusa : presso Antonio Martecchini, 1814. (ZKD, ZKD, KMB, SKS)

Carmina. �Ragusa� : typis Martechinianis, 1814. (ZKD)Dadi}, Miho. Carmina Michaelis Daddichii, Rhacusini medici doctoris, ad

pacem. Rhacusae : �Martecchini�, 1814. (ZKD, KMB, HAZU Z)Epigrammata. �Ragusa� : typis Martechinianis, 1814. (ZKD)Karaman, Miho. Scivot svetoga Nikole biskupa i ispovjednika upisan od Me-

todia Patriarke od Zarigrada, od Scimuna Metafrasta i od injeh pisaozaa garckieh ;a poslie u kratko skupgljen od Ivanna Djakona i Leonarda Justiniana mletackogaplemichja ; is kojeh bji isvadjen ovi novi kratak skup, a sad od D. Miha Caramanau slovinski jesik istomacen. U Dubrovniku : po Antunu Martekinu, 1814. (ZKD,KMB, NSK)

1816.

Per le faustissime nozze del signor Nicolò Luigi de Pozza e della signoraMaddalena de Gozze. Poesie. Ragusa : dalle stampe di Antonio Martechini, 1816.(ZKD, KMB, Vaticana)

Per le nozze del signor conte Nicolò de Balbi e della signora contessa Antoniade Ghetaldi Poesie. Ragusa : dalle stampe di Antonio Martechini, 1816. (ZKD,KMB, NSK)

Phisterer, Andreas. Instructio pro medicis et chirurgis visitationem aegroto-rum et inspectionem cadaverum curantibus. Racusae : �Martecchini�, 1816.(ZKD, NSK)

1817.

Fiamingo, Daniello Heinsio. Elegia di Daniello Heinsio Fiamingo volgariz-zata da Michele Daddich Raguseo dottore medico. Ragusa: �Martecchini�, 1817.(ZKD)

1818.

Iscrizioni e poesie allusive alla venuta e al soggiorno in Ragusa delle ll. mm.ii. rr. d’Austria Francesco I. e Carolina Augusta. Ragusa : dalla stamperia di Anto-nio Martecchini, 1818. (ZKD, KMB, NSK, HAZU Z, ZKZ)

Stulli, Luka. De peste quae in exitu anni MDCCCXV. in circulum Rhacusa-num irrepserat. Rhacusae : �A. Martecchini�, 1818. (ZKD, KMB, NSK)

149


1819.

Kazna~i}, Antun. Nave ragusea distinta col nome del celebre antico matema-tico Marino Ghetaldi : componimenti Latini, Italiani ed Ilirici �Antonio Casnacich... et al.�. �Ragusa : s. n.�, 1819. (ZKD)

1820.

Ba{i}, Antun. Per le felicissime nozze della nobile signora Anna Ivanovichcoll’ egr. signor Niccolò Tripcovich. Versi di Antonio Bassich. Ragusa : pressoAntonio Martecchini, 1820. (ZKD, KMB)

1822.

Per il giorno natalizio di sua maesta l’imperatore e re Francesco I. nostro au-gustino sovrano. Inno e cantata eseguita in musica Dalla Compagnia del Teatrode’Dilettaniti in Ragusa. Ragusa : con perimissione �Martecchini�, 1822. (ZKD)

1823.

Pel solenne ingresso alla chiesa cattedrale di Lesina ... Giovanni Scacoz. Ver-si. Ragusa : con permissione �Martecchini�, 1823. (ZKD)

Per il giorno natalizio di sua maestà l’imperatore e re Francesco I. ... Compo-nimenti poetici accompagnati con musica e ballo concertato La sera dei 9 Febbra-jo Nel Pubblico Palazzo di Ragusa. Ragusa : con permesso dei superiori �AntonioMartecchini�, 1823. (ZKD, KMB, NSK, ZKZ, VCBS Split)

Stulli, Luka. Sulle detonazioni della isola di Meleda : lettere del Dr. L. Stulli.Ragusa : per Antonio Martecchini, MDCCCXXIII �1823�. (ZKD, KMB, NSK,Vaticana)

1824.

Bellarmino, Roberto. Nauk kaerstjanski u kratak sloscen ... Roperta Bellarmi-na ... U Dubrovniku : �Antun Martecchini�, 1824. (ZKD)

Bizzaro, Ivan. All’egregio signor d. Stefano Ivacich per la prima messa checelebra in Ragusa l’anno 1824. Sonetti di Giovanni de Bizzarro. Ragusa : perAntonio Martecchini, 1824. (ZKD, NSK)

Bizzaro, Ivan. L’amicizia. Versi di ... al cavaliere Giovanni de Frapporti. Ra-gusa : dalla stamperia di Antonio Martecchini, 1824. (ZKD, SKS)

Chersa, Tomo. Della vita e delle Opere di Mr. Giorgio Ferrich. Ragusa : perAnt. Martecchini, 1824. (ZKD, KMB, Vaticana)

Feri}, \uro. Ad clarissimum virum Michaelem Denisium Vindelicum Geor-gii Ferrich Ragusini : Epistola. Ragusii : typis Antonii Martecchini, 1824. (ZKD,NSK, SKS, ZKZ)

Menis, Willelmo. Omaggio poetico alla memoria della signora CaterimaArneri del dottor Willelmo Menis. Ragusa : dalla tipografia di Antonio Martecchi-ni, 1824. (ZKD, KMB, NSK)

150


Monti, Vincenzo. Sopra i palloni volanti Ode del cavaliere Vincenzo Monticolla parafrasi latina di Antonio Chersa. Ragusa : per Antonio Martecchini, 1824.(ZKD, KMB, NSK, BNC Rim, Vaticana)

Pel giorno natalizio di sua maestà Francesco I. di Austria imperatore e re.Versi. Ragusa : per Antonio Martecchini, 1824. (ZKD, KMB, NSK, ZKZ, Vatica-na)

1825.

In Funere Mariae Chersae. Carmina. Ragusii : Typis Martecchinianis, 1825.(ZKD, KMB, NSK)

1826.

Albertini, Benigno. In lode del ... Benigno Albertini ... Versi. Ragusa : perAntonio Martecchini, 1826. (ZKD, NSK)

\ur|evi}, Ignjat. L’ombra di Ovidio: Ovvero Lodi della lingua illirica: Poe-metto ... : Versione italiana di don Ignazio Giorgi. Ragusa : per Antonio Martec-chini, 1826. (ZKD, Vaticana)

Gunduli}, Ivan. Osman spievagne vitescko Giva Gundulichja, vlastelina du-brovackoga. 3 sv. U Dubrovniku : po Antunu Martekini, 1826 (ZKD)

In morte di Tommaso Chersa. Versi. Ragusa : per Antonio Martecchini,1826. (ZKD, KMB, ZKZ, Vaticana)

Ivellio, Nicolò. Terzine del dottor Niccolo de Ivellio pel suo ristabilimento dagravissima malattia sofferta in maggio dell’anno 1826. Ragusa : per Antonio Mar-tecchini, 1826. (ZKD, KMB, NSK)

Martecchini, Antun. Antun Martekini pritjesctaoz, i kgnigarnik u Dubrovni-ku : Gljubiteglima jesika, i pjesnisctva Slovinskoga. Is Dubrovnika : �Antun Mar-tecchini�, 1826. (ZKD)

Nella faustissima occasione della ricuperata salute di s. m. i. r. a. Francesco I.d’Austria versi. Ragusa : per Antonio Martecchini, 1826. (ZKD, KMB, NSK,ZKZ, Vaticana)

Pel giorno natalizio di sua maestà Francesco I. di Aurtria �!� imperatore e re.Versi. Ragusa : per Antonio Martecchini, 1826. (ZKD, KMB, NSK, ZKZ)

Per le faustissime nozze del sig. cavaliere Geremia Gaguitsch consigliereonorario di ... tutte le Russie colla signora Eustachia Lucich Versi. Ragusa : perAntonio Martecchini, 1826. (ZKD, KMB, NSK, Vaticana)

Vjescbagne i nacin pomolnikom s’ kojemse mogu sluscit sa stechi VelikoProsctegne godiscta svetoga 1826 : prinesen is Talianskoga u Slovinski Jesik. UDubrovniku : po Antunu Martecchini, 1826. (ZKD, KMB, NSK)

1827.

Appendini, Francesco Maria. Memorie sulla vita, e sugli scritti di GiovanniFr.�ances�co Gondola patrizio Raguseo, autore del poema Illirico intitolato

151


L’Osmanide raccolte dal padre Francesco Maria Appendini ... Ragusa : per Anto-nio Martecchini, 1827. (ZKD, KMB)

Gunduli}, Ivan. Versione libera dell’Osmanide, poema illirico di GiovanniFr.co Gondola, patrizio di Ragusa. Colla di lui vita scritta dal padre FrancescoMaria Appendini delle Scuole Pie. Ragusa : per Antonio Martecchini, 1827.(ZKD, KMB, NSK, KR Prag, BNC Rim)

Kuni}, Rajmund. ... Epigrammata nunc primum in lucem edita. Ragusii :typis Antonii Martecchini, 1827. (ZKD, KMB, NSK, HAZU Z, ZKZ, Vaticana,BNC Rim)

Pel giorno natalizio di sua maestà Francesco I. di Austria imperatore e re.Versi. dei PP. Minori Osservanti di S. Francesco di Ragusa. Ragusa : per AntonioMartecchini, 1827. (ZKD)

1828.

Appendini, Francesco Maria. Grammatica della lingua illirica compilata dalpadre Francesco M.ria Appendini. Edizione seconda. Ragusa : presso AntonioMartecchini, 1828. (ZKD, NSK, KR Prag)

Devetniza u bogomilnieh sabavah provedena na podobno pripravjegne kblaghdanu svetoga patriarke Franceska : Pristavgljajuse na svarsi raslizieh Sveta-za Odgovorne Pjesni. U Dubrovniku : po Antunu Martekini, 1828. (ZKD, NSK)

Gunduli}, Ivan. Suse sina rasmetnoga ; Sedam pjesnji pokornieh ; i Pjesan odvelicjanstvaa Boscieh Giva Frana Gundulichja vlastelina dubrovackoga. Od priedrugovdje, Napokon ovdi pritjesctene. U Dubrovniku : po Antunu Martekini,1828. (ZKD, KMB, NSK, KR Prag)

In die natali Francisci I. Austriaci imperatoris et regis. Carmina. Ragusii :Typis Antonii Martecchini, 1828. (ZKD, Vaticana)

Officium hebdomadae sanctae juxta formam Missalis et Breviarii Romanisub Urbano VIII. Ragusii : suis typis Martecchini, ed. 1828. (ZKD, KMB, DAD)

Pel giorno natalizio di sua maestà Francesco I. di Austria ... Versi dei pp. Mi-nori Osservanti di s. Francesco di Ragusa. Ragusa : dai torchj di Antonio Martec-chini, 1828. (ZKD, KMB, NSK, ZKZ)

Per le faustissime nozze de’ nobili signori Biagio de Ghetaldi e Sigismondode Ghetaldi-Gondola con le nobili signore Anna ed Orsola de Bosdari. Versi. Ra-gusa : Presso Antonio Martecchini, 1828. (ZKD, KMB, NSK, ZKZ)

Per le nozze del sig.r Giorgio Ivanovich con la sig. Agnese Tripcovich. Ana-creontiche. Ragusa : �s. n.�, 1828. (ZKD, KMB)

Tro{ani, [imun. Bogogljubnos kojase djelluje u Petak Veliki od 18 do 21 urena uspomenu od tri ure u koje visje Jesus na kriscju isdiscjuchi sa nasce spasegnesloxena i istomacena u slovinski jesik po D. Simu Trosani Dubrovcjaninu, kano-niku svetoga Jerolima u Rimu. �4. izd.�. U Dubrovniku : po Antunu Martekini,1828. (ZKD, NSK)

152


1829.

Bizzaro, Ivan. A D. Raffaele Radeglia Pred. a Ragusa nel 1829 Ode. Ragusa:nella tipografia di A. Martecchini, �1829?�. (ZKD, KMB)

Bizzaro, Ivan. Al chiariss. signore Raffaele canonico Radeglia che compie lesue prediche quaresimali nella chiesa metropolitana di Ragusa l’anno 1829. Ode�di Giovanni de Bizzaro�. Ragusa : nella Tipografia di A. Martecchini, �1829?�.(ZKD, NSK)

Gunduli}, Ivan. Ariadna : poluscjalostivo prikasagne spjevano od gosparaGiva Frana Gundulichja vlastelina dubrovackoga, godiscta 1632. U Dubrovniku :po Antunu Martekini, 1829. (ZKD, KMB, NSK, KR Prag)

Gunduli}, Ivan. Gljubovnik sramescgliv Gospara Giva Fr.ana Gundulichja. UDubrovniku : po Antunu Martekini, 1829. (ZKD, NSK, KR Prag)

Gunduli}, Ivan. Pjesan visini privedroj Ferdinanda II. Velikoga knesa od To-skane ... U Dubrovniku : po Antunu Martekini, 1829. (ZKD, NSK, KR Prag)

Gunduli}, Ivan. U smart Marie Kalandrize. Pjesan gospara Giva Fr.ana Gun-dulicha vlastelina dubrovackoga. U Dubrovniku : po Antunu Martekini, 1829.(ZKD)

Juventus Caesareo-regii gymnasii Ragusini scholarum piarum e moribus etprogressu in litteris : censa exeunte anno scholastico 1829. Rachusae : TypisAntonii Martecchini, et filiorum, �1829�. (ZKD)

Pel giorno natalizio di s. m. i. r. a. Francesco I. imperatore d’Austria ec. Ver-si. Ragusa : dai torchj di Antonio Martecchini, 1829. (ZKD, KMB, NSK, ZKZ)

Vuleti}, Petar. Jossip Pravedni slxen po Petru Vuletichu. U Dubrovniku : poA. Martekini slovotiscteglju, 1829. (ZKD)

1830.

Buni~i}, Marko. Ad Joannem Scacoz Pharensium antistitem Marci Bunici-chii. Elegia I. �et Elegia II.�. Ragusa : �s. n.�, 1830.110 (ZKD, NSK, ZKZ)

Componimenti poetici in occasione che monsignor Giovanni Scacoz vescovodi Lesina ... fu decorato della croce di commendatore ... Ragusa : presso AntonioMartecchini, 1830. (ZKD, KMB, NSK, ZKZ)

Masla}, An|elo. In die natali Francisci Primi Austriaci ... an. MDCCCXXX.Carmina. P. Angeli Maslach .... P. lectoris Benigni Albertini ... Elegia.. AntoniiChersae Phaleucium. Rhacusa ad Caesarem. �Ragusii : Typis Antonii Martecchi-ni, 1830?�. (ZKD, NSK)

Radelja, Rafo. Ad ... virum Antonium Giuricaeum electum episcopum Rha-cusinum Raphaelis Radegliae ... Elegia. Rhacusae : excudebat Antonius Martec-chini typographus, 1830. (ZKD, KMB, NSK, HAZU Z, ZKZ)

153


110 U primjerku u ZKD-u, R-1991/21 nije upisano ni mjesto, ni tipograf ni godina.

1831.

Bizzaro, Ivan. Rime sacre di Giovanni de Bizzarro ... nell’occasione del so-lenne ingresso alla chiesa vescovile di Ragusa di ... Antonio Giuriceo .... Ragusa :dalla tipografia Martecchini, 1831. (ZKD, KMB, ZKZ)

Giuriceo, Antun. Epistola pastoralis ad clerum et populum dioecesis Ragusi-nae. Ragusii : typis Martecchinianis, 1831. (ZKD, KMB, NSK, HAZU Z, ZKZ)

Giuriceo, Antun. Kgniga pastjerska redovnickomu skuppu i puku biskupiedubrovacke �Antun Giuriceo�. U Dubrovniku : pritjesctegnima Martekinskiem,MDCCCXXXI �1831�. (ZKD, NSK)

Giuriceo, Antun. Le lodi di san Biagio, vescovo e martire ... esercizio di bellelettere tenuto dagli scolari dell’i.r. Ginnasio in occasione che ... Antonio Giuriceoprese possesso della sua sede vescovile. Ragusa : dalla tipografia Martecchini,1831. (ZKD, KMB, ZKZ)

Pel solenne ingresso nella sua Chiesa di M.r Antonio Giuriceo Vescovo diRagusa. Ragusa: dalla tipografia Martecchini, 1831. (ZKD, KMB, NSK, HAZUZ, ZKZ, FS Makarska)

Torre, Luca. De primo ... domini Antonii Juricei episcopi Rhacusam adventuOde Lucae Torre ... Ragusii : typis Martecchinianis, 1831. (ZKD, KMB, NSK,ZKZ)

1832.

Albertini, Beninj. Epistola pastoralis ad clerum et populum Scodranensem.Ragusii : excudebat Antonius Martecchini, 1832. (ZKD, KMB, NSK)

Albertini, Beninj. Per la fausta elezione a Ministro provinciale ... del P.M.P.Benigno Albertini ... Versi. Ragusa : T. Antonio Martecchini, 1832. (ZKD)

In occasione che Urbano Bogdanovich e Gio: Evange: Cusmich dell’ordinedi s. Francesco celebrano per la prima volta il divino sacrifizio. Alcuni loro Amici.Ragusa : Tipografia Antonio Martecchini, 1832. (ZKD, KMB, NSK)

Masla}, An|elo. Pel giorno natalizio di sua maesta Francesco I. d’Austria im-peratore e re p. f. a. Ode del p. Angelo Maslach ... Ragusa : dalla tipografia diAntonio Martecchini, MDCCCXXXII �1832�. (ZKD, NSK)

Torre, Luca. Recurrente natali die Francisci I. Austr. imp. p. f. a. Carmina Lu-cae Torre ... Ragusii : excudebat Antonius Martecchini, 1832. (ZKD, NSK, ZKZ)

1833.

Ba{i}, Antun. Notizie della vita e degli scritti di tre illustri Perastini datte allaluce del sacerdote Antonio Bassich ... di Cattaro. Ragusa : dalla tipografia diAntonio Martecchini, 1833. (ZKD, KMB, Vaticana)

Ka~i} Mio{i}, Andrija. Korabglicza Pisma svetoga i svih vikovah svita doga-giaijh poglavitih : u dva poglavja razdigliena : jedno pocimglie od pocela Svita, doporogegna Issussova; a druggo od porogegna Issussova do godisctaa 1760 prine-seno iz kgniga Latinskih, Talianski, i iz Kronikah Pavla Vitezovichia u jezik Bo-

154


sanski po Andrii Kacichiu iz Brista. U Dubrovniku : typ. Ant. Martekini, 1833.(ZKD, KR Prag)

L’Epidauro illirica : essercizio letterario tenuto li 1. Agosto 1833. dagli scola-ri del c. r. ginnasio in occasione che sua eccelenza il signor Venceslao conte di Li-lienberg... visito il Circolo e la Citta di Ragusa. Ragusa : dalla Stamperia di Anto-nio Martecchini, 1833. (ZKD, NSK)

Tasco, M. Sonetti di M. Tasco Ascriviense. Ragusa : per Antonio Martecchi-ni, 1833. (ZKD, NSK)

Torre, Luca. Recurrente natali die Francisci Primi Austriaci imperatoris Car-mina. Ragusii : excudebat Antonius Martecchini, 1833. (ZKD, NSK)

1834.

Ferretti, Giacomo. Olivo e Pasquale : melodramma giocoso da rapresentarsinel teatro di Ragusa la primavera 1834. Parole di Giacomo Feretti ; musica delmaestro Gaetano Donizzetti. Ragusa : dalla Tipografia di Antonio Martecchini,1834. (ZKD, NSK, ZKZ)

Giuriceo, Antun. Libellus officia propria sanctorum pro dioecesi Rhacusinacontinens jussu, et auctoritate ... domini Antonii Giuriceo ... editus. Ragusii :Tipys Antonii Martecchini, 1834. (ZKD, KMB, NSK)

L’ esiliato di Babilonia : dramma per musica da rappresentarsi nel teatro diRagusa nella primavera 1834. Ragusa : dalla tipogarafia di Antonio Martecchini,1834. (ZKD, NSK)

s. a.

Albertini, Beninj; Kazna~i}, Antun. Illustrissimo et reverendissimo dominoStephano Pavlovich Lucich episcopo Catharensi Epigrammata. Ragusa : pressoAntonio Martecchini, �s. a.�. (ZKD, NSK)

Alla sempre onorata memoria della nobil donna Caterina Ragnina Bonda ...�Ragusa? : Martecchini?, s. a.�. (ZKD)

Dadi}, �Miho?�. Galeria di ritratti del Sig. Daddich. �S. l. : Martecchini?, s.a.�. (ZKD)

Deveterodnevje olli duhovna priprava devet danaa prid svetkovinom S. Jose-fa Calasanzia … U Dubrovniku: po Antunu Martecchini s’ dopusctegnem starje-scinaa, �s. a.� (ZKD)

Ghetaldi, Blasius. Solemni auspicatissimo ingressu ill. ...Vincentii Zubranickad episcopalem sedem Rhacusinum ab ascriviensi translati. �S. l. : s. n., s. a.�.(ZKD)

Hebert, Giacomo. Descrizione delle figure piu in uso della contradanza fran-cese redatta da Giacomo Hebert maestri di ballo. Ragusa : Tipografia Martecchi-ni, �s. a.�. (ZKD)

Molitva Svetomu Vlahu. �Ragusa� : Tip. Martecchini, �s. a.�. (ZKD)

155


PRILOG 4

ELEGIA VI

KAD SU ZA JAVNU TISKARU ODLUKOM SENATA GODINE 1803.NABAVLJENA NOVA SLOVA

Urban Appendini

Me|u tolikim pohvalama, kojima se slavan isti~e{,Ta jedna ti je, slavni Dubrovni~e nedostajala,

Da kad si ve} rodio toliko vrsnih pjesnikaKoliko ih nije rodio nijedan drugi grad

(A ne govorim uprazno) makar (taj drugi grad)Bio i slavniji po bogatstvu i mnoìni puka

I makar se di~io ve}im brojem olimpijada,(Nedostajala je pohvala) da slijepoj no}i

Otme{ u~ena djela tih pjesnikaI bri`ljiv ih podastre{ tiskari,

Da tolike jedinstvene spise ne prekrijeZlokoban zaborav ili ne uni{ti tu`no starenje.

Ali se dobrohotno pobrinu bri`na mudrost SenataDa dobije{ i tu pohvalu.

Odredi naime da se od sjajne mjedi izrade slova,Kojima }e umije}e dati znatnu ljepotu,

Tako da otisnuti svesci silnom zamamno{}uêsto zarobe o~i i duh.

Stoga veselim licem iskaì nove radostiI po{tuj tu slatku uslugu Senata

Kao {to je {tuje i pobo`no mno{tvo tvojih pjesnikaI s Elizejskih se poljana natje~e odu{evljenim pljeskom.

Kolika }e ti naime biti ~ast kad se pjesmeVelikoga Gunduli}a, ve} otete nedostojnoj tami,

Iz mleta~kih pre{a pojave na svjetlo danaU ilirske krajeve da ih ~itaju èljne o~i?

Tada }e taj narod s pravom slaviti svoga HomeraI u zvijezde }e kovati tvoje ime

Kao {to je Gr~ka neko} slavila AtenuS pravom je cijene}i vi{e od svih gradova

Jer je vi{e od svih njegovala u~enost i umjetnost i jer seAti~ko pleme isticalo ~istim govorom.

Da li da nabrajam tolike druge ilirske pjesme,

156


Dostojne muza i Apolona, izvo|ene uz vje{tu lijericu?Da se pro{ire diljem velikog svijeta,

Toliko bih dobrih stvari mogao spazit,Kako bi se tvoje ime tada naveliko pro~ulo

Onkraj Dunava i Buga, i onkraj HiperborejacaTvoje bi se ime spominjalo ne po ratu i mo}i oru`ja

Nego jedinstveno po u~enosti boànske Palade![to ako poèlimo iznijeti bogatstva latinskog jezika,

Svakako pjesme u~enog Lampridija,Pa one {to ih je kao prognanik na na{oj obali

Spjevao Pir u natjecanju s tvojima, veliki Tibule,Presretan uvijek iskreno mrze}i staru pakost.

Pa ono {to je u krajevima Lacija pisaoDobri Lukarevi} te mno{tvo onoga {to Kuni}

Ne htjede objaviti, {to je prije njega tu`ni UsudJao, Latinima i Grcima istrgnuo draèst?

Da li da pre{utim nje`ne elegije Boli}a ili pjesmeBoànskog An|eli}a ili Petrovi}a,

Ili one {to su potekle od silnog broja pjesnika,A treba ih prikupiti od u~enih ljudi?

I kamo sre}e da je Resti dao objavititolike spomenike svoga uma!

Bilo da vje~nim elegijama opjevava Elafite,Bilo da pindarskim tkanjem zazvoni o ozbiljnim stvarima,

Ili radije poput Horacija odlu~no {iba vjekovnu glupost,Ovo bi ga doba proglasilo dostojnim lovora,

dostojnim penejskog vijenca, pa jo{ puno toga drugog.A tko }e dostatno pohvaliti Feri}eve basne?

Njih je na vrhu Parnasa diktirala Kaliopa,I obasula ljepotama tako da ni~ega ne moè biti

[to bi vi{e pogodovalo dobru odgoju mladih.Dio je objavljen ve}: kad }e se tiskati drugi

Da bismo ga ùdno listali?I ti u~eni Zamanja opet izdaj svoje spise!

Jer iako ih je u Italiji tiskao i raspa~ao BodoneUkra{ene svom ljepotom tako da se ni{ta

Ljep{e ni bolje ne moè vidjeti;Da opet i opet izi|u na svjetlo i da {to vi{e

Budu mogli biti u rukama ljudiTo zahtijeva i o~ekuje Apolon,

A s Apolonom i sva skupina muza.Neka se me|utim tim slovima ne tiska ni{ta

[to nije lijepo ni korisno! A onih {to èle

157


Lude budala{tine iznosit i uvodit lo{e obi~ajeIli mladim duhovima pruàti gadne otrove,

Gadne otrove kojima se svetinjama nastoji uzeti ~astI ukinuti svaku vrstu kreposti, neka imena nikad

Ne zacrne papir, a ako i budu tiskanaNeka ih no} zatrpa slijepom tamom.

Prijevod s latinskog: Ante [olji}.

158


MARINA BATTARA, PRVA ZADARSKA TISKARICA1770.-1859.

MARINA BATTARA, THE FIRST WOMAN PRINTER IN ZADAR1770-1859

Mirisa Kati}Knji`nica Dràvnog arhiva u Zadrummkaticºyahoo.com

UDK / UDC 655.1/.3Battara(091)(497.5Zadar)"17/18"(093)Pregledni rad / ReviewPrimljeno / Received: 6. 6. 2005.

Saètak

Marina Battara, ro|ena Ani}, udovica tiskara i knjiàra Antonija Luigija Battare, vo-dila je jedinu zadarsku tiskaru i knjiàru od 1817. do 1823. godine kada s radom po~inje ikonkurentska tiskara Demarchi. M. Battara je, svladavaju}i usputne zapreke, nastavilauspje{no poslovanje do 1831. godine. Tada tiskaru formalno predaje svojim sinovima, astvarno se u spisima pojavljuje do sredine 1830-ih godina. Ona je bila jo{ jedna od ènauspje{nih poduzetnica koje su djelovale po~etkom 19. stolje}a u Zadru kao i u drugim gra-dovima Hrvatske. Svrha je ovoga rada pokazati da su ène vodile i one poslove koji su tra-dicionalno pripadali mu{karcima. U radu je, prema dokumentima iz zadarskog Arhiva,prikazan i dru{tveno-politi~ki ìvot Zadra u prvoj polovici 19. stolje}a i gospodarske prili-ke u hrvatskoj pokrajini Dalmaciji od pada Mleta~ke Republike, kratkog razdoblja prveaustrijske uprave, francuske uprave i prvih desetlje}a druge austrijske uprave. To burnorazdoblje razvoja gra|anskog sloja u dalmatinskim gradovima obiljeìlo je obiteljski i po-slovni ìvot èna koje nisu bile ni{ta manje uspje{ne od svojih kolega. O tome svjedo~i ipodatak da su do danas u Knji`nici Dràvnog arhiva u Zadru i Znanstvenoj knji`nici u Za-dru sa~uvane 643 publikacije tiskane u njenoj tiskari, a to je vi{e nego {to je tiskao njezinsuprug koji je tiskaru vodio ~etrnaest godina kao i Marina.

Klju~ne rije~i: povijest zadarskih tiskara, ène u hrvatskom tiskarstvu, Marina Batta-ra, Dràvni arhiv u Zadru


© VBH 2005.

Summary

Marina Battara, born Ani}, the widow of a printer and bookseller Antonio Luigi Bat-tara, had managed the company from 1817 to 1831. It had been the only typography in Za-dar until 1823 when a rival typography Demarchi had been founded. Battara continued hersuccessful management until 1831 and then handed the business formally over to her sons,but in reality her name appears in documents until the middle of the 1830s. She was one ofthe prosperous women entrepreneurs who operated at the beginning of the 19th century inZadar, as had also been the case in other towns across Croatia. The aim of this paper is toshow that already during the 19th century women in Croatia had been capable of maste-ring the professions traditionally associated with men. Based on documents found in Za-dar State Archives, the paper also gives an outline of the social-political life of the town inthe first half of the 19th century, as well as of the economic circumstamces in the Croatianprovince of Dalmatia, from the fall of the Venetian Republic’s rule, a short period of thefirst Austrian administration, French domination and the first few decades of the secondAustrian government. This turbulent era, marked by the onset of the middle class bourgeo-isie in Dalmatian towns clearly reflected on the family and public life of women who pro-ved no less successful than their male colleagues. The fact that 643 publications had beenprinted in Battara’s typography during the 14 years of her management, now preserved atthe library of The State Archives in Zadar and The Zadar Research Library, shows alsothat she managed to print more publications than her better-known husband who had beenin charge of the typography for the 14 preceding years.

Keywords: history of printing (typography) in Zadar, women in Croatian typography,Marina Battara, State Archives in Zadar

UvodStolje}ima su poslovi s knjigama bili isklju~ivo mu{ki, a ène su, kao i kod

drugih obrta, pomagale mu{kim srodnicima u njihovim radionicama. Tek u 19.stolje}u one po~inju sudjelovati u vo|enju poslova, ali uvijek samo kao zamjenanositelju obrta, naj~e{}e pokojnom suprugu ili ocu, zahvaljuju}i pravu vlasni{tva inaslje|ivanja, a ne osobnom pravu na samostalni rad.

Prva tiskara spominje se u Zadru krajem 17. stolje}a, a do 1803. godine izmije-nilo se nekoliko tiskara od kojih je najplodniji bio Mle~anin Domenico Fracasso.1

Njegovu tiskaru 1803. godine preuzima zadarski knjiàr Antonio Luigi Battara kojiiznenada umire 1817. Naslje|uje ga udovica Marina Battara i sve do 1823. godinevodi jedinu tiskaru u Zadru. Tada splitski tiskar Giovanni Demarchi prelazi u Zadari pokre}e svoju tiskaru, ali Marina Battara i dalje radi sve do 1831. godine kada, na-kon ~etrnaest godina, poslove predaje sinovima Pietru Antoniju i Napoleonu Fran-cescu. Zahvaljuju}i najvi{e obitelji Battara, tiskarstvo u Zadru u 19. stolje}u doìv-

160


1 Gali}, Pavao. Povijest zadarskih tiskara. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko dru{tvo, 1979. Str.9-20.

ljava svoj procvat. Tiskara Battara, koja se spominje u brojnim djelima,2 djelovalaje punih sedamdeset godina, sve do smrti obojice bra}e iste 1873. godine.3

Ovaj rad rezultat je istraìvanja ìvota i rada sredi{nje osobe obitelji Battara, su-pruge, pa udovice, majke, doma}ice i poslovne ène koja je, kroz burno razdoblje po-sljednjih desetlje}a 18. do sredine 19. stolje}a, ìvjela i radila u Zadru. Pregled povije-snih zbivanja i dru{tvenih kretanja u Dalmaciji donesen je u onolikoj mjeri koliko jeutjecao na ìvot i rad gra|anskog sloja u Zadru i odre|ivao njegovu sudbinu.

Istraìvanju je prethodila katalogizacija publikacija tiskanih od 1817. do1831. godine u tiskari koju je vodila Marina Battara (katalog u rukopisu) jo{ 1989.godine. Tada smo, u Znanstvenoj knji`nici u Zadru pod vodstvom Pavla Gali}a,namjeravali izdati nastavak Kataloga knjiga i periodike zadarskih tiskara u fonduNau~ne biblioteke u Zadru.4 Tijekom vremena, katalogizirane su i publikacije izovog razdoblja koje se nalaze u bogatoj Knji`nici Dràvnog arhiva u Zadru (biv{aknji`nica Namjesni{tva, tj. Vlade za Dalmaciju, osnovana 1894. godine), uk-lju~uju}i i one koje je tiskao G. Demarchi. To je ukupno 945 naslova. Od toga su643 tiskane u tiskari Marine Battara, a ostale 302 u tiskari Demarchi (v. Tablicu1). Svrha je ovog rada da se barem dio skupljenog materijala objavi i skrenepa`nja na djelatnost èna koje su u hrvatskom tiskarstvu ostavile traga, a MarinaBattara bila je prva u Zadru i jedna od prvih u Hrvatskoj.

161

M. KATI]: MARINA BATTARA, PRVA ZADARSKA TISKARICA: 1770.-1859.

2 O knjiàri i tiskari Battara: Germar, Ernst Friedrich. Reise nach Dalmatien : und in das Gebietvon Ragusa. Leipzig ; Altenburg : Brockhaus, 1817. Str. 109.; Lago, Valentino. Memorie sulla Dal-mazia. Venezia : Stabilimento Grimaldo, 1868.-1870. Sv. 1. Str. 373-374; Maschek, Alois. Manualedel Regno di Dalmazia per l’anno 1872. Zara : Fratelli Battara, 1872. Sv. 2. Str. 300-301; Bianchi,Carlo Federico. Fasti di Zara : religioso – politico – civili dall’ anno 1184 av. Cr. sino all’ anno 1888dell’ era volgare. Zara : Tipografia di G. Woditzka, 1888.; Urli}, [ime. Prva {tamparija u Dalmaciji. //Prilozi za knjièvnost, jezik, istoriju i folklor 3(1923), 82-86; Alacevich, Angelico. Stamperie e gior-nali di Zara : nel secolo pasato. // Il Dalmatino 59(1935), 70-71; Beri}, Du{an. Prvi {tampari i prvehrvatske knjige u Zadru. // Narodna knjiga 2, 8(1949), 28-30; Beri}, Du{an. Poku{aj izdavanja lista “IlCorriere Dalmata” u Zadru 1803. godine. // Radovi Instituta JAZU u Zadru 2(1955), 413-418; Benve-nuti, Angelo. Storia di Zara. Milano ; Roma : Fratelli Bocca, 1953. Str. 361-363; Ma{trovi}, Vjeko-slav. Jadertina Croatica. Sv. I-II. Zagreb : JAZU, 1949.-1954. Ma{trovi} je objavio pregled svih publi-kacija tiskanih u Zadru na hrvatskom jeziku i onih tiskanih (dvojezi~no ili vi{ejezi~no) na hrvatskome inekome drugom (talijanskom, francuskom, njema~kom) jeziku. Pritom je vi{e koristio literaturu negoli povijesne izvore pa ima pogre{nih podataka i zaklju~aka koji se odnose na tiskaru Battara. To je Pa-vao Gali} kasnije ispravio u knjizi Povijest zadarskih tiskara; Ma{trovi}, Vjekoslav. Bibliografija knji-ga izdanih u Zadru od 1797. do 1814. godine. // Anali Historijskog instituta u Dubrovniku 1(1952),385-416; Ma{trovi}, Vjekoslav. Zadarska oznanjenja iz XVIII., XIX. i po~etka XX. stolje}a. Zagreb :JAZU, 1979. Obra|uje proglase i plakate na jednom listu na hrv. jez. (ili vi{ejez.); De{palj, Mario. Za-darski tiskar Antonio Luigi Battara. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 18, 3/4(1972), 119-123.

3 Vidjeti bilj. 1, str. 21-38. Autor donosi najva`nije podatke o poslovanju tvrtke i pregled cjelo-kupne tiskarske djelatnosti obitelji Battara.

4 Katalog knjiga i periodike zadarskih tiskara do 1817. godine u fondu Nau~ne biblioteke u Za-dru : katalog izlo`be. Zadar : Nau~na biblioteka, 1988.

Dru{tveno-politi~ki okvir gra|anskog ìvota u Zadru u 19. stolje}uRazdoblje napoleonskih ratova u vrijeme prve austrijske5 i francuske uprave u

Dalmaciji doba je neima{tine, bolesti i gladi. Padom Mleta~ke Republike u ìvotugrada nije se ni{ta bitno promijenilo. Austrijska uprava ostavila je gotovo svedràvne ustanove u istom obliku i Zadar kao glavni grad Dalmacije. Gra|anskiìvot odvijao se unutar zidina u privatnim ku}ama, salonima plemi}a i gra|ana, uuredima i stanovima dràvnih slu`benika i u providurovoj pala~i. U gradu je djelo-valo filharmonijsko dru{tvo, Casino nobile, a kavane koje su se po~ele otvarati se-damdesetih godina 18. stolje}a, po~etkom 19. ve} su bile sredi{ta dru{tvenih zbi-vanja. Prvo kazali{te otvoreno je 1783. godine, a predstave su bile u sredi{tu pa`njegradske javnosti. U Zadru su se izvodile trke, tradicionalne igre alka i more{ka, i tonajvi{e u vrijeme karnevala, a u njima su sudjelovali samo mu{karci. More{ka ikolo bile su narodne igre koje su stranci u Zadru rado gledali.6 Tekstovi, plakati ioglasi za sve priredbe tiskali su se u Mlecima, a kasnije i u zadarskoj tiskari.7

Zadar je krajem 18. st. imao oko 5.000 stanovnika (ne ubrajaju}i vojsku), podi-jeljenih na staleè: plemstvo, gra|anstvo (trgovci i obrtnici) te pu~ane i varo{ane.Jo{ sredinom 18. st. bilo je “samo {est starih i ~etrdesetak novih gra|anskih obitelji,a godine 1790. bilo je 45 obitelji toga staleà.”8 Uz to, [. Peri~i} navodi: “U gradu je1798. godine bilo obrtnika raznih struka koji su zadovoljavali i potrebe prostraneokolice: 34 postolara i opan~ara, 18 kroja~a, brija~a i vlasuljara, 10 drvodjelaca izlatara, 12 brodograditelja, preko 20 mesara, ne{to manje pekara i prodava~a kruhai drugih obrtnika i trgovaca.”9 Dok ovi obrti u Zadru postoje jo{ od srednjeg vijeka,o po~ecima tiskarskog obrta moèmo govoriti tek od kraja 18. stolje}a.10 Novi sta-novnici doseljavali su se sa svakom novom dràvnom upravom iz talijanskih, au-

162


5 Prva austrijska uprava u Dalmaciji, od sredine 1797. do po~etka 1806. godine, nakon Mira uPoùnu 26. prosinca 1805. godine. Usp.: Novak, Grga. Pro{lost Dalmacije. Zagreb : Hrvatski izda-va~ki bibliografski zavod, 1944. Sv. 2. Str. 55-64.

6 Sabalich, Giuseppe. Cronistoria aneddotica del nobile teatro di Zara : 1781-1881. Zadar : Li-breria editrice Angelo Nani e figlio, 1922. Str. 80. Podrobno se opisuje i doma}e kolo koje je “sli~noprovansalskoj farandoli ili starom plesu `dralova, s tom razlikom {to ga kod nas ple{u samo ène.”

7 De-Luci, Filippo. Il Verorecipe : farsa giocosa per musica da rappresentarsi per la prima voltanel Nobile teatro di Zara : Il Carnevale dell’anno 1805. Zara : nella Stamperia di Antonio Luigi Bat-tara, �1805?�; Oglas o kazali{noj predstavi: Avviso teatrale : per la sera di mercoledi 19. maggio1819. Zara : �Battara�, 1819. DAZD. [tampe, kut. 32, br. 42. O tome jo{ u: [imunkovi}, Ljerka.Mleta~ki dvojezi~ni proglasi u Dalmaciji u 18. stolje}u. Split : Knjièvni krug, 1996.; Ma{trovi}Vjekoslav. Izdava~ka djelatnost na hrvatskom jeziku u Zadru od 1800. do 1960. // Zadar : zbornik.Zagreb : Matica hrvatska, 1964. Str. 737-740. i Ma{trovi}, Vjekoslav. Zadarska oznanjenja : izXVIII., XIX. i po~etka XX. stolje}a (Jadertina Croatica). Zagreb : JAZU, 1979.

8 Peri~i}, [ime. Zadar pod mleta~kom upravom, 1409-1797. Zadar : Filozofski fakultet ; Na-rodni list, 1987. Str. 460.

9 Peri~i}, [ime. Razvitak gospodarstva Zadra i okolice u pro{losti. Zagreb : HAZU, Zavod zapovijesne znanosti Zadar, 1999. Str. 161.

10 Gali}, Pavao. Nav. dj., str. 9.

strijskih, turskih zemalja i iz Ma|arske, a najvi{e je stranaca me|u ~inovnicima.Francuski povjesni~ar Paul Pisani pi{e da je u Dalmaciji prije dolaska Francuza bilovrlo malo stranaca i da su to su bili “pokoji turski ili talijanski trgovac, dvije ili tri{vicarske obitelji, nekoliko ~eta talijanskih vojnika i predstavnici venecijanske vla-de.”11 Iako je jo{ osamdesetih godina 18. st. u Zadru osnovana Ekonomsko-poljo-privredna akademija kao dru{tvo za promicanje poljodjeljsko-obrtni~kih djelatno-sti, obrtni~ki proizvodi i manufakturna roba uvozili su se iz drugih gradova, najvi{eiz Venecije pa su zadarski trgovci ~esto morali putovati. Nabavljala se roba kojenije bilo u Dalmaciji, a popisi imovine i miraza sadràvaju ~esto ve}e koli~ine sku-pocjene tkanine, svilenih haljina, ~ipke, posu|a, nakita, knjiga i drugih predmeta.Dok je ve}i dio Dalmacije siroma{an i nerazvijen, u gradovima, pogotovo u Zadru,osje}a se utjecaj europskog prosvjetiteljstva, a kulturna razina gra|ana ne zaostajepuno za drugim gradovima ju`ne i srednje Europe. Svakodnevni ìvot grada opisujustrani ~inovnici i putopisci koji dolaze u Dalmaciju, ~esto sa zadatkom povezanim sistraìva~kim radovima za Vladu (katastarski radovi, izgradnja prometnica, vojnihobjekata i sl.) Austrijski i francuski {pijuni kruìli su Dalmacijom i prije pada Mle-ta~ke Republike i odatle slali svoja izvje{}a, a “svi putopisi napisani u doba prve au-strijske uprave zapravo su povjerljivi opisi, izvje{}a napisana za porabu vojnihstoèra.”12 Djela tih putopisaca u slu`bi vlasti, koji prikazuju svakodnevni ìvot, da-nas su istraìva~ima nezaobilazno vrelo, mada su ~esto vi{e subjektivna svjedo~enjaautora. Hrvatska je, u o~ima prosje~nog stanovnika srednje i zapadne Europe, bilanepoznata zemlja, na~in ìvota podsje}ao je na stare ilirske obi~aje, a ako tome do-damo ostatke anti~kih i srednjovjekovnih gra|evina, stare crkve i pala~e u Dalmaci-ji, onda nije ~udo {to su, od 19. stolje}a, kada se izgradnjom cesta i uspostavom stal-nih plovnih putova otvara prema drugim europskim zemljama, strani putopisci radodolazili ovamo.

U velja~i 1806. godine dolazi do nove smjene vlasti u Dalmaciji.13 Razdobljefrancuske uprave nije bilo toliko dugotrajno koliko je va`no zbog promjena ugra|anskom ìvotu i novina {to ih je donijelo u u~malu i kampanilisti~ki zatvorenumediteransku svijest feudalne Dalmacije koja se administrativno pridodaje Talijan-skom Kraljevstvu sa sjedi{tem u Milanu. Zadràno je generalno providurstvo i sta-tus Zadra kao politi~kog sredi{ta pokrajine. Gradom upravlja Gradsko vije}e, a Na-poleon imenuje Mle~anina Vincenza Dandola (1758.-1819.), ljekarnika i u~ena~ovjeka, generalnim providurom ili civilnim guvernerom za Dalmaciju. On dolazi u

163


11 Pisani, Paul. La Dalmatie de 1797 a 1815. Paris : Alphonse Picard et fils, éditeurs, 1893. Str. 1.12 Pederin, Ivan. Jadranska Hrvatska u austrijskim i njema~kim putopisima. Zagreb : Nakladni

zavod Matice hrvatske, 1991. Str. 58.13 Francuska uprava u Dalmaciji po~ela je 19. velja~e 1806. i trajala do 1814. godine. Zaklju~ci

Be~kog kongresa (rujan 1814. do 9. lipnja 1815.) potvrdili su postoje}e stanje. Novak, Grga. Nav.dj., str. 67-82; Proglas generala Toma{i}a od 3. sije~nja 1814. godine o preuzimanju uprave u Dal-maciji tiskan na hrvatskom i talijanskom jeziku u tiskari Battara u Zadru. DAZD. [tampe, kut. 26,br. 4.

Zadar po~etkom srpnja 1806. i sa sobom dovodi “mnogo ~inovnika koje je izabraome|u najboljima u Italiji …”14 To doseljavanje nastavlja se sve do kraja francuskedominacije u Dalmaciji, a ve}ina tih doseljenika dràla je u rukama ne samo upravui dràvne poslove, nego i ve}i dio gospodarstva. Za razliku od dràvnih slu`benikaiz doba mleta~ke uprave, koji su se ~esto vra}ali natrag u svoju zemlju, ova nova ge-neracija uspijevala je ovladati regijom, uspje{no se odràti i ukorijeniti.15 Vojni za-povjednik, francuski general Auguste Marmont (1774.-1852.), stiè s vojskom 21.srpnja 1806. pa Zadar, zbog svoga strate{kog zna~enja, postaje pravim vojnim logo-ri{tem. Dok su Austrijanci, zamijeniv{i Mle~ane, unijeli prvi dah srednje Europe iotvorili granice prema sjevernoj Hrvatskoj, Francuzi su po~eli povezivati hrvatskekrajeve odvojene granicama mleta~ke, turske, austrijske i ugarske dràve, spajaticestama i putovima zaba~ene gradi}e. Liberalizam je za neuki narod bio ne{to novopa ideje francuske revolucije sporo prodiru izazivaju}i revolt i zbog svoje bez-bo`nosti, ali jo{ vi{e zbog ukidanja nekih starih privilegija.16 S druge strane, tada sepo~inje sna`no afirmirati hrvatski jezik i kultura u Dalmaciji, dru{tveni ìvot se mi-jenja, a po~inju se primjenjivati i francuski zakoni. Zbog toga se pove}ava brojdràvnih slu`benika, uvodi sudstvo zasnovano na pravnoj jednakosti svih pred za-konom, ukidaju se feudalni nameti i ograni~enja slobode obrta i trgovine. Ali fran-cuski porezni sustav bio je sloèn, a porezi su s vremenom, zbog ratnih operacija,postajali sve ve}i i brojniji. Sastojali su se od izravnih poreza: zemljarina, ku}arina,obrtarina, glavarina, prireznina (na redovni porez od 10 do 37 posto), porez za sa-stavljanje matica; neizravnih poreza kao {to su pristojbe za registriranje (ugovora,trgovine i sl.), uknji`bu, knjiàrske kataloge, ostav{tine, darovanja, biljegovine, ca-rine, brodarine, cestarine itd. Dolaskom nove vlasti nije ubrzan urbani razvoj grada,nego je on i dalje u prvom redu vojna tvr|ava.

Najvi{e promjena bilo je u organizaciji dràvnih ustanova, u upravi, sudstvu,gospodarstvu, prometu i {kolstvu. Dandolo i Marmont, dvojica najmo}nijih ljudiu gradu, bili su predmet pozornosti stanovnika i zbog toga {to su predstavljali dvi-je opre~ne, a sna`ne osobnosti izrasle iz razli~itih kultura i razli~itih generacija.Naravno, otpo~etka se nisu slagali17 iako je to u biti bila borba za prevlast izme|ucivilne i vojne vlasti u pokrajini. Dok je Dandolo, kao civilni poglavar, nastojaopotpuno integrirati Dalmaciju u novo Talijansko Kraljevstvo, u sklopu Francu-skog Carstva, uvode}i svugdje samo talijanski jezik, vojnik Marmont podràvaoje posebnosti naroda u zemlji u kojoj se nalazio. Francuzi su donekle pokrenuli

164


14 Bianchi, Carlo Federico. Nav. dj., str. 124.15 Ma{trovi}, Vjekoslav. Zadarska oznanjenja, str. 22-23.16 Novak, Grga. Nav. dj., str. 48. Pravi utjecaj europskog liberalizma u Hrvatsku stiè tek s ilir-

skim preporodnim pokretom 1835. godine i revolucionarnim gibanjima 1840-ih godina u Europi.17 Sukob je po~eo odmah po dolasku u Zadar i tada je kao pomiritelj na scenu stupio poznati za-

darski sudac Nikola Jak{i} (1762.-1841.), pjesnik prigodni~ar ~ija su djela ve}inom tiskana u tiskariBattara. On je uspijevao ugoditi svim vladaju}im strukturama koje su u to vrijeme prolazile Zadrompa je sti{ao i ovaj skandal.

gospodarstvo Dalmacije i gra|anstvo prvi puta stupa na javnu scenu, ali kako je tobilo i doba stalnih ratova, privreda nije uspjela dosegnuti ve}i zamah. Manje obi-teljske radionice i obrti odràvali su se zahvaljuju}i predanom radu svih ~lanovaobitelji, pa su ène morale biti upu}ene i u ’mu{ke’ poslove.

U travnju 1809. godine po~eo je novi rat izme|u Austrije i Francuske. I najednoj i na drugoj strani borili su se hrvatski vojnici, a u Zadru je bio francuskivrhovni stoèr i glavna vojna bolnica. Nakon formiranja Ilirskih provincija, kra-jem 1809. godine, svu upravu preuzima mar{al Marmont kao generalni namjesnikIlirskih pokrajina s velikim ovlastima, a Dalmacija se odvaja od francuskoga Tali-janskog Kraljevstva. Dandolo napu{ta Zadar 29. sije~nja 1810. U ljeto 1813. godi-ne opet se nastavljaju ratne operacije. Mnogi Hrvati pre{li su iz francuskih u au-strijske vojne redove. U zadarskom kanalu ve} su bili engleski brodovi, pa je 4.studenoga po~ela jo{ jedna opsada. Grad je bombardiran sa svih strana (Englezi smora, Austrijanci s kopna), a nesta{ica vode i hrane bila je sve ve}a tako da su sestanovnici u o~aju mogli samo Bogu obratiti za pomo}. Iza{li su na ulice i u proce-siji, mole}i se Gospi od Ka{tela, krenuli prema katedrali, a molitve su predvodilinadbiskup i gradona~elnik.18 Uskoro dolazi do pobune hrvatskih vojnika u fran-cuskoj vojarni u gradu {to ubrzava francusku predaju 7. prosinca 1813. SutradanFrancuzi kona~no napu{taju Zadar, a austrijska vojska ulazi u grad.19

Uspostavom nove vlasti Zadar je postao administrativno sredi{te pod izravnomupravom be~kog dvora, a slu`beni jezik i dalje je talijanski. Habsbur{ka monarhijacentralisti~ka je, strogo militaristi~ka dràva s vrlo malo gra|anskih sloboda, u ko-joj se liberalizam ka`njavao i vezivao uz neprijateljsku djelatnost poraènih Francu-za. Kako su red i zakon postali glavne zapovijedi u svim sferama dru{tvenog igra|anskog ìvota, odgovornost je postala vrlina koja se traìla od svih i u svimokolnostima. Ozbiljni i hladni germanski duh donio je drugu vrstu malogra|anskedvoli~nosti i la`nog morala, ispunjenog strahom od nesporazuma ili pogre{ke testrahom od dràvne uprave i stalnog nadzora. Sve se reguliralo propisima ~ije seprovo|enje strogo kontroliralo i provjeravalo.20 Za to je bilo potrebno mno{tvodràvnih zaposlenika, od slu`benika i redarstvenika do {pijuna. Caru se ukazivalopo{tovanje kao vrhovnom autoritetu i poglavaru u ~ije su se ime izvr{avali svidràvni poslovi. Prvi guverner druge austrijske uprave u Dalmaciji, Rije~anin Fran-jo Toma{i}, bio je o{tar u kontroli javnih okupljanja i radnog vremena prodavaonicai kavana u gradu. Policija je budno pratila rad trgovina u kojima je moglo biti kri-jum~arene robe ili politi~ki i moralno nepo}udnih knjiga.21 Be~ki Ured za reviziju

165


18 Bianchi, Carlo Federico. Nav. dj., str. 129.19 Novak Grga. Nav. dj., str. 82; Grabovac, Julije. Zadar u vrijeme druge austrijske vlasti. // Za-

dar : geografija – ekonomija – saobra}aj – povijest – kultura : zbornik. Zagreb : Matica hrvatska,1964. Str. 208.

20 Oglas c. k. Vlade za Dalmaciju od 13. sije~nja 1817. godine o uvo|enju austrijskog Op}eggra|anskog kodeksa u Dalmaciji. DAZD. [tampe, kut. 29, br. 3.

21 Per la censura di libri, manoscritti … Vienna, 1815. DAZD. [tampe, kut. 27, br. 5.

knjiga, osnovan jo{ 1810. godine pri Dvorskom redarstvenom uredu, djeluje kaodràvna cenzura sve do 1848. godine. Prema odredbama toga Ureda nije se smjelotiskati ni{ta {to bi bilo protiv dràve, morala, crkve ili osobe, ali je on u prvom redubio “organ protiv revolucije i liberalizma, koji je skupljao informacije o revolucio-narnim pokretima u Evropi… Zadar je bio glavni grad jedne primorske pokrajinepreko koje se krijum~arilo mnogo knjiga. Stoga su zabranjene knjige iz Francuske,[vicarske, pa i Njema~ke stizale u Italiju i dalje preko Dalmacije u Austriju, Ugar-sku sve do Galicije. Preko Dalmacije vodio je glavni krijum~arski put knjiga iz za-padne Evrope do Podunavlja.”22 Cenzori su imali indekse zabranjenih knjiga kojesu koristili, ali podataka o zabranjenim knjigama u knjiàri i tiskari Antonija Luigijai Marine Battara nema. Rijetki su bili slu~ajevi kao onaj od 26. svibnja 1821. kadasu nakon akcije cenzora u knjiàri Josipa Morovi}a u Zadru prona|ene nepo}udneknjige.23 Knjiàri i tiskari radili su najvi{e za vladine urede i sklapali ugovore s Vla-dom, a dràvni slu`benici bili su glavni korisnici njihovih usluga, pa se nisu usudiliriskirati jer su za takve prekr{aje bile predvi|ene visoke nov~ane kazne, zatvor do{est mjeseci, a u krajnjem slu~aju i zatvaranje knjiàre. Nepo}udne knjige vi{e suimali i “~itali oni koji su bili najmanje sumnjivi: sve}enici, dràvni slu`benici, ~ak inamjesnici Toma{i} i Lilienberg.”24 Iako }e do revolucionarne 1848. godine Austri-ja postati najja~a europska velesila, Dalmacija je i dalje jedna od njenih najnerazvi-jenijih i najzaba~enijih pokrajina. Reforme zapo~ete u doba francuske uprave zau-stavljene su, osiroma{eno stanovni{tvo sela i gradova te{ko se oporavljalo, a gospo-darstvo koje se zasnivalo na zanatima, pomorstvu i trgovini, svelo se na uvoz indu-strijskih i drugih proizvoda.

Tiskara Battara: 1803.-1817.Te{ko je danas na temelju arhivskih dokumenata i drugih tragova rekonstrui-

rati osobni i poslovni ìvot ljudi od prije nekoliko stolje}a, a pogotovo ako se radio èni, pa i u situaciji kada se o njenom suprugu znade puno, a o sinovima i na-sljednicima jo{ vi{e. Kao {to se vidi iz prethodnog poglavlja, sa~uvani arhivskispisi svjedo~e o politi~koj povijesti, kretanjima stanovni{tva, gradnjama i ru{enji-ma, va`nim doga|ajima i osobama. @ene se rijetko spominju, a njihov ìvot vezanje za ku}u i obitelj, ovisan o staleù kojemu su pripadale i materijalnom poloàju.

Marina Ani} ro|ena je nakon 1770. godine, vjerojatno u Zadru.25 Mladost jojje protekla u posljednjim desetlje}ima vladavine Mleta~ke Republike. Moè se

166


22 Pederin, Ivan. Austrijska cenzura od 1810. do 1848. i njezin utjecaj na razvitak knji`nica uDalmaciji. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 30, 1/4(1987), 21.

23 Pederin. Ivan. Utjecaj austrijske cenzure na prodaju, {irenje i reklamiranje knjiga(1810-1848). // Bibliotekarstvo 31(1985), 24.

24 Isto, str. 27-28.25 U Arhivu Zadarske nadbiskupije (dalje AZN) u mati~nim knjigama ùpe Sv. Sto{ije u Zadru

za razdoblje od 1748. do 1791. nema Marine Ani}. Ana Marija Ani}, k}i Kristofora (Cristofolo) i Ma-tije (Mattia) i kasnije supruga tiskara G. Demarchija, ro|ena 1779. godine mogla bi biti njena sestra

pretpostaviti da je kao djevoj~ica stekla odre|eno osnovno obrazovanje. U Dal-maciji su tada postojale osnovne {kole u kojima se u~ilo ~itanje, pisanje, ra~una-nje, vjeronauk i “ne{to malo suhoparnih pravila iz latinske gramatike”,26 a privatniu~itelji podu~avali su mu{ku djecu iz bogatih obitelji. Nadalje, [. Urli} navodi:“Za djevoj~ice nije bila nigda nigdje podignuta ni jedna {kola. No stoga se ne smi-je misliti, kao da uop}e nije bilo pismenih ènskih u gradovima. K}eri su odli~ni-jih gra|ana u~ile ~itati i pisati kod koludrica u manastirima.”27 Tek od 4. srpnja1810. francuska uprava izdaje zakone za “svu narodnu prosvjetu”, a me|u njima izakon po kojemu je “svako okru`je imalo dobiti i {kole za ènsku djecu”.28 Po~et-kom 1793. godine, Marina se udaje za Antonija Luigija Battaru.29 Vjen~anje je, uzposebna dopu{tenja, obavljeno u njihovoj ku}i 6. sije~nja30 jer je Marina prethod-nog dana rodila svoje prvo dijete, k}er Natalu Andrianu Ottaviu.31 Do 1809. godi-ne rodila je devetero djece, sedam k}eri i dva sina32 koji }e, kada postanu punoljet-ni, naslijediti obiteljski posao. Obitelj Battara bavila se poslovima vezanim zatrgovinu i trgovinu knjigama {to su se u to vrijeme nabavljale u drugim europskimgradovima, naj~e{}e u Veneciji, Padovi i Anconi. Tek pred kraj 18. st. u Zadru seotvaraju trgovine u kojima su se mogle kupiti i knjige. Kako su se obrtnicinaj~e{}e ènili djevojkama iz obitelji koje su se bavile istim ili srodnim poslom,za vjerovati je da su i Ani}i bili obrtnici ili trgovci, o ~emu tijekom 19. stolje}asvjedo~e i arhivski dokumenti u kojima se spominju tiskari i trgovci Ani}i u Za-dru. Antonio i Marina su 1798. godine u [irokoj ulici u Zadru imali knjiàru i pa-pirnicu koja je za potrebe dràvnih ureda nabavljala papir i uredski materijal, a

167


ili polusestra. [imun, Bartolomeo i Petar Ani}, sinovi Kriàna (varijante imena jo{ i Crisogono, Cri-san, Crisane, Cristo) i Matije (Mattia) ro|. Fiùleto (Fisoletto), ro|eni 1782., 1784. i 1787. godine,mogli bi biti njezina bra}a. Na mjestu [imunova kr{tenja pi{e da mu je otac iz sela Gorice (villa Go-riza), ali u glagoljskim mati~nim knjigama Gorica-Krn~ina i Gorica-Ra{tane kod Zadra nema ni Ma-rine ni Kriàna Ani}a. Isto je i s mati~nim knjigama Gorice na Pagu. Postoji mogu}nost da su upisa-ni u mati~ne knjige neke druge ùpe. Jedina Marina kr{tena u tom razdoblju u Zadru (17. srpnja1777. god. Vidjeti MKR, za god. 1761.-1777., br. 19, str. 267) napu{teno je dijete i poznata nam jesamo kuma Zuanna Mazzucatina. Je li na{a tiskarica usvojena od obitelji Ani} ili se roditelji jo{ nisubili vjen~ali pa im dijete nije kr{teno kao zakonito? Za{to onda nema imena majke? Nigdje u spisimane spominje se njeno drugo ime kao {to je bilo uobi~ajeno za zakonitu djecu. Djeca ’esposta alla Pie-tà’, naho~ad, dobivala su ~esto samo jedno ime, a ime Marina je na zadarskom podru~ju tada vrlo ri-jetko. Ipak, prigodom njenog vjen~anja sve}enik }e napisati da je ona k}i Krsta Ani}a.

26 Urli}, [ime. Crtice iz dalmatinskoga {kolstva od dolaska Hrvata do g. 1910. Zadar : Maticadalmatinska, 1919. Str. 33.

27 Isto, str. 64.28 Iz Memoara mar{ala Marmonta : ilirske uspomene : 1806-1811. Split : âkavski sabor,

1977. Str. 262-263.29 Sin Girolama i Kate ro|. Tori}, ro|en u Zadru 20. lipnja 1768. godine. Arhiv Zadarske nad-

biskupije. MKK ùpe Sv. Sto{ije u Zadru, XIX, 1761-1777. Str. 117.30 AZN. MKV ùpe Sv. Sto{ije u Zadru, X, 1791-1811. Str. 11. Na ovome mjestu nalazimo po-

datak da je Marina k}i Krsta (Cristo) Ani}a iz Zadra.31 Isto, XXI, 1791-1809. Str. 13.32 Isto, str. 25-176.

pruàla je i usluge rezanja papira i uveza knjiga, spisa i protokola.33 Svaki noviposao posebno se ugovarao i zaklju~ivali su se novi uvjeti, cijene i vrijeme isporu-ke. U svibnju 1800. godine Antonio L. Battara bio je “jedini knjiàr u Zadru”.34

Mleta~ka uprava u Dalmaciji koristila je tiskare iz Venecije i drugih talijan-skih gradova za potrebe svojih ureda u Zadru sve do kraja 17. stolje}a, a tiskarskipoku{aji u Zadru jedva se naziru do kraja 18. stolje}a. U lipnju 1797. godine u Za-dru djeluje mleta~ki tiskar Domenico Fracasso.35 Posao mu nije bio uspje{an i onje uskoro po~eo planirati povratak u Veneciju. S padom Mleta~ke Republike i do-laskom Austrije u Dalmaciju izgledalo je da }e mu to i uspjeti, ali nova vlada nijemogla dopustiti da ostane bez jedine tiskare u Zadru. Nisu mu dopustili da odnesesvoje strojeve, ali su mu ponudili bolje uvjete rada. Nakon vi{egodi{njih nastojan-ja, brojnih nesporazuma s vlastima, uvidjev{i da za njega ovdje nema dovoljnoposla da bi mogao zaraditi toliko da moè ìvjeti i pla}ati najamninu u stranomgradu, Fracasso, uz dopu{tenje vlasti, kona~no napu{ta Zadar i vra}a se u Veneci-ju. Tiskaru je uspio prodati Antoniju L. Battari za 1.600 forinti.36 U srpnju 1803.Battara, u molbi za otvaranje tiskare, pi{e i da je moè smjestiti u svojoj vlastitojku}i.37 Ugovor s Vladom sklopljen je 2. rujna 1803. godine i u njemu pi{e da }eAntonio L. Battara, knjiàr iz Zadra, pokrenuti tiskaru koja }e biti na raspolaganjuVladinim uredima. Nakon {to mu je odobren kredit od 1.600 forinti za isplatu Fra-cassa, a kojega }e vra}ati u obrocima od po 200 forinti godi{nje,38 on 21. listopadaiste godine oglasom izvje{}uje da je njegova tiskara spremna za rad.39 Od dràve}e dobivati 8 forinti mjese~no. Posao je dobro zapo~eo, tiskaju se oglasi, odredbe,slu`bene publikacije i proglasi za potrebe vlade, razne upute, obrasci, pozivi, go-vori dràvnih i crkvenih poglavara, zakoni i propisi; ukupno vi{e od 20 publikaci-ja do kraja 1805. na talijanskome i hrvatskom jeziku. Godine 1803. namjerava, uzpodr{ku Vlade, tiskati tjednik Il Corriere dalmata, ali je to kasnije odbijeno.40

Uspio je tiskati samo godi{njak Lunario di Zara za godine 1804. i 1805., a perio-dik Almanacco di Zara tiska i izdaje od 1806. godine. Istodobno biljeìmo i prveprobleme. Vlada ne ispunjava sve svoje ugovorene obveze i tiskari Battara, u trav-nju 1805. godine, duguje vi{e od 600 forinti, a supru`nici Battara imali su ve} sed-mero djece. Pred kraj prve austrijske uprave, Battara je zatraìo uvjerenje o svomradu i 20. sije~nja 1806. dobiva odgovor u kojem ~itamo da je profesionalno i pre-dano obavljao svoj posao,41 {to je ve} u suprotnosti s neispla}enim dugovima

168


33 DAZD. Spisi c. k. Dvorske komisije za ure|enje Dalmacije i Albanije. God. 1798., IV, br. 848.34 DAZD. Spisi c. k. Vlade za Dalmaciju. God. 1800., XIX, br. 2318.35 Gali}, Pavao. Nav. dj., str. 16.36 DAZD. Spisi c. k. Vlade za Dalmaciju. God. 1803., V, br. 5607.37 Isto, br. 4670, 5214, 5418.38 Isto, br. 5607.39 Oglas od 21. listopada 1803. godine: Al colto pubblico della Dalmazia.40 Spisi Generalnog providurstva. God. 1804. Tit. XXII, R 1025, br. 204. Usp.: Gali}, Pavao.

Nav. dj., str. 22. i Beri}, Du{an. Poku{aj izdavanja lista “Il Corriere Dalmata” u Zadru 1803. godine,str. 413-418.

41 Isto, 1808. Tit. VI, R 24, br. 5873 (940).

dràve vrijednom obrtniku. Battarina tiskara bila je i dalje jedina u gradu i francu-ske vlasti odmah su je angaìrale za tiskanje svojih publikacija. Kao i u drugimpokrajinama, odmah se pokre}e tiskanje slu`benoga glasila, a da bi ono bilo do-stupno svima, tiskat }e se na talijanskom i hrvatskom jeziku jer je ovo i razdobljeformiranja svijesti o zajedni~koj nacionalnoj i jezi~noj pripadnosti Hrvata iz Dal-macije i unutra{njosti. Tijekom francuske uprave vi{e se puta pokretalo pitanje iz-davanja i tiskanja publikacija na hrvatskom jeziku. Za hrvatsku povijest najva`nijije dvojezi~ni tjednik Kraglski Dalmatin - Il Regio Dalmata42 {to je u tiskari Batta-ra izlazio od 12. srpnja 1806. do 1. travnja 1810. To su prve novine tiskane uHrvatskoj dvojezi~no na talijanskom jeziku s hrvatskim prijevodom.43 U njima suse objavljivali i svi va`ni slu`beni proglasi, naredbe, pravila, upute itd. Battara ti-ska i godi{njake na talijanskom jeziku: Almanacco di Zara … ad uso del Regnodella Dalmazia (1806.-1816.); Lunario di Zara … ad uso della Dalmazia (1805.);Lunario zaratino (1813. i 1815.); Almanacco zaratino … con varie notizie utili adogni sorte di persone (1813.-1815.). Almanacco provinciale della Dalmazia po~i-nje izlaziti 1817., a njegovo izdavanje nastavit }e udovica Marina do 1824. godi-ne. Battara tiska i crkvene publikacije i shematizme na latinskom jeziku: Ordo prodivinis persolvendis in insigni Cathedrali Ecclesia Traguriensi (1808.); Ordo prodivinis persolvendis iuxta ritum Ecclesiae Metroplitanae et Diacesis (1813.-1816.,a za 1823. godinu tiskat }e ga Marina Battara). Tiskaju se i publikacije s odabra-nim prilozima iz drugih knjiga, zbirki propisa i zakona ili iz stranih novina i ~aso-pisa, i to na talijanskom i hrvatskom jeziku: Sok izvadjen iz naredbenih knjigaaVojske od Dalmaczie, koje dojdosce na sedam uraa jutargni hovoga dneva (1809.);Estratto della Gazzetta privilegiata di Viena (1814.); Estratto dall’ Osservatoreaustriaco del 26. giugno 1815. (1815.).

Isto kao prethodna, ni nova vlast nije redovito ispla}ivala ra~une tiskari pave} 18. listopada 1806. Battara upu}uje molbu Vladi da mu isplati dugove. U njojisti~e da ima brojnu obitelj i sedam radnika zaposlenih u tiskari. Po~etkom travnja1807. mora putovati u Italiju radi nabavke materijala i traènja novih radnika za ti-skaru, a tom prigodom odobren mu je predujam od 8.000 lira. Da nevolja rijetkodolazi sama, osjetio je i kada je 9. studenoga 1807. u nevremenu stradao brod kojije iz Rijeke plovio prema Zadru, a u njemu o{te}eno ili uni{teno deset sanduka pa-pira i drugog materijala za tiskaru. U sije~nju 1808. àli se Generalnom providur-stvu da ne moè u Zadru raditi po istim cijenama kakve su u Veneciji i Trstu, jermaterijal mora kupovati i dovoziti iz drugih gradova. U dopisu od 29. oùjka1808. od dràve potraùje dug od 30.000 lira, a Vlada mu je 2. travnja odobrilasamo 4.000 lira. Posebno je velik problem bilo tiskanje slu`benoga glasila Kra-glski Dalmatin jer ga je morao redovito isporu~ivati, tro{kovi su rasli, a svoje

169


42 Od br. 5 1808. naslov je samo talijanski: Il Regio Dalmata.43 Gali}, P. Nav. dj., str. 25. O Kraglskom Dalmatinu vi{e u: Karli}, Petar. Kraljski Dalmatin :

(1806-1810). Zadar : Matica dalmatinska, 1912.; Kraglski Dalmatin : bibliografija. Zadar : Narodnilist ; Filozofski fakultet, 1989.

ra~une nije mogao naplatiti. Uz to je, kao izdava~ publikacije, zajedno s uredni-kom, vodio ra~una o tekstu i hrvatskim prijevodima. Zbog njega je morao kupitidva nova stroja i slova. List se tiskao u 500, a kasnije i 600 primjeraka koji su sedistribuirali pretplatnicima u Dalmaciji, na Kvarnerskim otocima i u Italiji. Te go-dine, od deset radnika Battara, zbog financijskih problema, mora otpustiti dvojicu,a 1810. godine opet se àli da ima ukupno ~etrnaest ljudi koje mora uzdràvati. Dabi sluìo Vladi, A. L. Battara, tiskar i knjiàr, `rtvovao je svoju mnogobrojnu obi-telj. Sredinom lipnja 1811. opet je putovao u Veneciju; izgleda da je u to doba biospreman napustiti Zadar i preseliti se u Italiju. Patio je i od sr~ane bolesti koju spo-minje u dopisima àle}i se na poslovne neprilike. U dopisu od 8. svibnja 1815. go-dine pi{e da mu je posao propao, da uzdràva osmero djece, a dug mu je prerastaosve njegove mogu}nosti.44

Ovo te{ko razdoblje rada tiskare Battara pratila su stalna ratna zbivanja.Obrtnici i dalje potraùju dugove koje im je ostavila biv{a vlast, a nova se rijetkoobazire na njihove zahtjeve. Ni Battara nije bio bolje sre}e. Te{ko je napla}ivaosvoje usluge vladinim uredima. Njegovi zahtjevi i molbe gomilali su se iz godineu godinu. Iako je jo{ po~etkom 1815. godine po~ela djelovati Komisija za rje{a-vanje dugova iz doba francuske uprave,45 tek u sije~nju 1817. donesen je Propis outemeljenju op}eg i nezavisnog fonda za amortizaciju dugova.46 Nova austrijskavlast sjetila se i kredita tiskari Battara iz 1803. godine koji nije bio do kraja vra}enjer su francuske vlasti stalno bile du`ne tiskari, a Battara se nadao kompenzacijidugova. Vlasti su sada traìle podmirivanje cjelokupnog duga, a on je traìo dadràva plati {to je dugovala njemu. Do{lo je do spora koji je zavr{io na sudu, arije{en je u Battarinu korist.47 Usprkos tome, on je sve do kraja ìvota morao pisatimolbe i àlbe poku{avaju}i naplatiti svoje usluge vladinim uredima.48

Iz godine 1815. pratimo jo{ jedan poku{aj izdavanja ~asopisa u Zadru.49

Antonio Luigi Battara je 10. travnja 1815. poslao molbu Vlastima da mu dopustepokretanje jednog ~asopisa. Priloìo je i staro rje{enje prve austrijske uprave sdopu{tenjem za tiskanje lista Il Corriere dalmata iz 1803. godine, {to nije bilo re-

170


44 DAZD. Spisi Generalnog providurstva. God. 1808. Tit. VI, R 24, br. 5873 (940).45 Obavijest o po~etku djelovanja Komisije, 15. velja~e 1815. godine. DAZD. [tampe, kut. 27,

br. 9.46 DAZD. [tampe, kut. 29, br. 6.47 DAZD. Spisi Registrature Namjesni{tva. God. 1816., XIII, br. 471, 1547, 1732, 2285, 2286,

2466, 3374, 3568, 4334-4336, 16266, 16267, 18491, 18557.48 Isto, god. 1817., XIII, br. 52, 951, 1036, 2148, 2149, 2176, 2424, 3322, 5134, 5137, 5311,

6077, 6078, 6274, 7262, 9745, 10885, 16561.49 P. Gali} u nav. djelu na str. 39 spominje da je splitski tiskar G. Demarchi 1816. godine plani-

rao pokretanje jednoga knjièvnog ~asopisa, a iz protokola Registrature Namjesni{tva za 1817. go-dinu citira da je podneseno izvje{}e zadarskog Okru`nog poglavarstva o namjeri tiskara iz Zadra iSplita da pokrenu dva periodika, {to nije ostvareno. Autoru su tada bili dostupni samo protokoli izkojih nije mogao precizno zaklju~iti {to se zapravo dogodilo. Zato }emo ovom prigodom iznijetipotpunije podatke iz tih spisa.

alizirano. Sada je predloìo tiskanje ~asopisa pod nazivom Austriaco marittimokoji bi izlazio dva puta tjedno i objavljivao vijesti iz slu`benih glasila glavnogagrada, ponajprije iz lista Oesterreichischer Beobachter, ali i sve obavijesti i ured-be koje izdaje Vlada, a namijenjene su korisnicima u pokrajini i u gradu. Prijedlognije prihva}en pa 15. svibnja 1816. godine Battara ponovo pi{e dopis Vladi na,kako kaè, slu`beni prijedlog Vlade (savjetnika i kapetana). U njemu detaljno pri-kazuje svoj novi prijedlog za izdavanje tjednika pod naslovom Il Poligrafo dal-mata. On bi, u prvom redu, objavljivao politi~ke vijesti koje bi prenosio iz nje-ma~kih i talijanskih listova, zatim vijesti iz Pokrajine, u suradnji s pokrajinskomVladom, vijesti iz politike, gospodarstva, saniteta, op}inske vijesti i ostalo {to bibilo potrebno publicirati, a uz to predvi|a rubriku za privatne vijesti, naravno, uzkontrolu Vlade. Tre}a bi bila rubrika Miscellanea u kojoj bi se objavljivale vijestiiz znanosti, knjièvnosti, njema~ke i talijanske, zatim iz umjetnosti i povijesti, kaoi dalmatinske knjièvnosti. Na kraju bi se objavljivali oglasi o dra`bama, politi~kaoznanjenja, sudske odluke i sl. Izlazio bi svake subote, a pretplata bi bila 40 vene-cijanskih lira godi{nje. Posebno poziva sve dràvne slu`benike da se pretplate na~asopis i omogu}e njegovo izlaènje, a najavljuje i tiskanje oglasa u kojemu }etraìti pretplatnike. Ve} 28. svibnja 1816. Battara je u Vladinom uredu (okru`nompovjereniku) predao popis materijala i poslova koje je potrebno obaviti za pokre-tanje re~enog periodika s predloènim tro{kovima od ukupno 1.820 fiorina na go-dinu. Ovom ra~unu pridodaju se tro{kovi po{tarine i prijevoda s njema~koga {tobi bilo jo{ oko 1.000 fiorina, a to je za ono vrijeme bila prili~no velika svota. Pret-postavio je da bi mogao imati oko 400 pretplatnika koji bi pla}ali po 8 fiorinagodi{nje, a 20 primjeraka ~asopisa slao bi Vladi besplatno. Ako bi bilo i manje od400 pretplatnika, on je spreman tiskati isti broj primjeraka. Sam bi bio izdava~, anapominje da mu za vrijeme francuske uprave providur Dandolo nije dopustio dabude urednik novina (Kraglski Dalmatin), nego je postavio drugoga (bio je toBartolomeo Benincasa, talijanski publicist, povjerenik za prosvjetu u francuskojpokrajinskoj vladi u Zadru), “a to se moè i provjeriti u arhivu”, pi{e Battara. Zaurednika on predlaè odvjetnika Franu Solisa, a za njema~ke prijevode brinuo bise Karlo Adelman. U talijanskom dijelu lista urednik bi mogao biti i sam Battara.Kaè da je iz Venecije naru~io posebnu vrstu slova (filosofia), predlaè i vrstu pa-pira, format (quarto, A4), dvostupa~ni tisak i dvojezi~ni tekst na njema~kom i tali-janskom jeziku.50 Izlaènje lista prilagodilo bi se danima kada se nosi po{ta.

Gotovo istodobno, 28. travnja 1816., pojavljuje se neki Giuseppe Breganze izPaga koji pi{e u ime i, kako sam kaè, s dopu{tenjem tiskara i knjiàra GiovannijaDemarchija iz Splita, molbu za tiskanje jednoga knjièvnog ~asopisa u Splitu.Molio je Okru`ni kapetanat u Splitu dozvolu za pokretanje knjièvnog lista L’Apedalmatica koji bi izlazio dva puta mjese~no, na dva ili ~etiri lista, u Splitu. On

171


50 Za primjer je priloìo jednu uredbu koju je nedavno tiskao na ~etiri lista dvojezi~no, lijevofrancuski, a desno talijanski tekst u formatu quarto: Convenzione : conchiusa in conformita’ … Zara: Dai torchi di Antonio-Luigi Battara stampatore Governiale, 1816.

op{irno opisuje {to bi se sve objavljivalo u tome listu, uklju~uju}i dnevne vijesti,doga|aje, pri~e, moralne pouke i savjete. Molbi prilaè program ~asopisa i prije-dlog oglasa koji bi najavio po~etak njegova izlaènja, a predvi|a 150 pretplatnika.Kako nije dobio odgovor, Breganze 12. kolovoza 1816. ponovo pi{e Vladi da jepo~etkom svibnja, u ime G. Demarchija, predao molbu za sastavljanje okru`nice,tj. obavijesti o pokretanju knjièvnog lista, a nije dobio nikakav odgovor, pa molida mu se odgovori. U Izvje{}u privremenog cenzora Ivana Kreljanovi}a-Albino-nija od 15. lipnja 1816. govori se o projektima dvojice tiskara iz Zadra i Splita kojisu predloìli izdavanje ~asopisa. Albinoni predlaè Vladi da se svakako prihvatiprijedlog zadarskog tiskara jer da on u Zadru ima suradnika i u~enih ljudi, a i samAlbinoni rado bi sudjelovao sa svojim povijesnim prilozima koje je skupljao pet-naest godina. On smatra da bi te{ko bilo na}i 400 pretplatnika za taj list, kako jepredloìo Battara, nego najvi{e 200, a ako vlada ne pomogne financijski, Battarane}e uspjeti odràti posao vi{e od nekoliko mjeseci. U velikim europskim grado-vima, gdje je ve}i broj obrazovanih ljudi, lak{e je prona}i pretplatnike, “ali u Dal-maciji se ne moè ra~unati ni na koga osim na malobrojne stanovnike civiliziraneobale, a nikako na ve}i dio seoskog stanovni{tva u kontinentalnom dijelu kojemubi pri~anje o novinama bilo isto kao pri~anje o bojama s nekima koji su ro|eni sli-jepi”. On preporu~uje da Vlada preuzme financiranje izdavanja lista kao dodatnosredstvo obrazovanja javnosti, naravno, uz pa`ljivu kontrolu na po~etku. Za Bat-taru kaè da je iskusan i sposoban {to je pokazao izdaju}i Kraglski Dalmatin.Kreljanovi} se negativno izraàva o Breganzeu i spominje da je on 1814. godinenamjeravao tiskati jo{ jedan list i nakon {to je neuspje{no poku{avao uvjeriti Bat-taru, obratio se splitskom tiskaru i njemu kao cenzoru koji je nakon pregledaprvog primjerka odbio projekt i zaklju~io: “Ako bi se odobrila Ape dalmatica, nebi dobila niti deset pretplatnika kada bi se saznalo da je on autor.”

Odluka Vlade uslijedila je krajem godine, a nalazi se u Izvje{}u Okru`nog po-glavarstva u Zadru od 28. sije~nja 1817.: odbija se prijedlog tiskara i knjiàra izSplita, a kao jedini razlog isti~e se nesposobnost urednika G. Breganzea, kojega jepredloìo Demarchi. Glavni savjetnik predlaè da se o~ituje i tiskar Demarchi tepredloì jo{ jednoga urednika ili da ga zamijeni nekim drugim. Prijedlog A. L. Bat-tare zanimljiv je, ali Poglavarstvo se slaè s Kreljanovi}em da treba odrediti uvjete ina~in kako bi se osiguralo najmanje 150 pretplatnika. Predlaè se odgoda rje{enjakoje }e kasnije biti doneseno dekretom. Nakon toga i Demarchi je poslao dopis Vla-di u kojem tvrdi da on nije nikoga ovlastio da u njegovo ime predlaè tiskanje ~aso-pisa.51 Do realizacije Battarina prijedloga isto tako nije do{lo, vjerojatno zbog toga{to je zahtijevao znatna materijalna sredstva i opse`nije pripreme.52

Battara umire 14. svibnja 1817. u 49. godini ìvota od bolesti srca.53 Za so-bom je ostavio nedovr{ene poslove, suprugu Marinu i djecu. Za ~etrnaest godina

172


51 DAZD. Spisi Registrature Namjesni{tva. God. 1817., prot. br. 3997.52 Isto, sv. 51, III-7, br. 1189.53 AZN. MKM ùpe sv. Sto{ije, 1811-1817., str. 75.

neprekidnog rada tiskare u ovome prvom razdoblju, tiskano je preko 200 naslovaknjiga i drugoga sitnog tiska i 14 periodika. Od toga 130 naslova nalazi se u Znan-stvenoj knji`nici u Zadru, a ostalo u Dràvnom arhivu u Zadru (arhivska zbirka[tampe i odjel Knji`nica).

Tvrtka Battara: 1817.-1831.Po smrti A. L. Battare, tiskara i knjiàra bez prekida rade dalje, a vodi ih nje-

gova udovica Marina Battara. Posao je preuzela u vrijeme kada se u Dalmaciji jo{nisu bili sti{ali dru{tveni i politi~ki potresi i velike promjene koje su oblikovalesvakodnevni ìvot u razdoblju u~vr{}ivanja austrijske vlasti. Nastavila je poslovekoje Antonio nije uspio dovr{iti. Njihova starija djeca imaju oko dvadeset, a naj-mla|i, Napoleone Francesco, osam godina. U dokumentima se potpisuje kaoupraviteljica tvrtke Battara, upraviteljica tiskare ili upraviteljica tvrtke pok. A. L.Battare, tiskara i knjiàra, “iz po{tovanja prema osniva~u i vrijednosti tvrtke”.54

U Znanstvenoj knji`nici i Knji`nici Dràvnog arhiva u Zadru, danas se nalazi41 naslov tiskan u njenoj tiskari od sredine do kraja 1817. godine. Moramo pret-postaviti da je dio tih publikacija pripremljen jo{ dok je Antonio Luigi bio ìv, alije neosporno da je Marina Battara dobro poznavala posao kojim se bavio suprug.Ona i dalje najvi{e tiska slu`bene oglase, obavijesti, proglase, natje~aje, okru-`nice, razne obrasce i sli~no. Slu`beni ~asopis Almanacco provinciale della Dal-mazia za 1817. godinu tiskan je prema planu iste godine.

Sljede}e 1818. godine tiskaju se javni natje~aji i dra`be, oglasi, naredbe, uredbeo novom ustroju feuda, zakonski propisi, nove tarife, odredbe o pla}anju poreza i cari-na, lu~ke pristojbe, upute za obradu povr}a, duhana, upute lije~nicima i kirurzima.Jedna odredba odnosi se na uporabu litografije i ’papirografije’, a prilozi pjesnika Ni-kole Jak{i}a spjevani su u ~ast ro|endana cara Franje I. i njegova posjeta Zadru: So-netti, Anacreontica, Omaggio i Componimenti. Sve je na talijanskom ili talijanskom ihrvatskom jeziku. Godi{njak Almanacco provinciale della Dalmazia za 1818. tiskanje u 230 primjeraka, a za 1819. u 248 primjeraka. [kolske knjige tiskane u ovoj tiska-ri, koje se spominju u dopisima, nisu sa~uvane u zadarskim knji`nicama.

Godine 1819. tiskano je najvi{e slu`benih publikacija (na 1 do 4 lista) na tali-janskome, hrvatskom i nekoliko njih na njema~kom jeziku. Neke su tiskane dvo-jezi~no u dva stupca, a neke trojezi~no, kao na primjer, obavijesti koje se odnosena vojne poslove. Vi{e stranica imaju zakoni, dekreti, odluke i upute za kontroloreraznih poslova - do 15 stranica. Battara tiska sudske oglase, zakonske propise i triknjièvna priloga: Componimenti Vlaha Getaldi}a, Inno Nikole Jak{i}a i CantataDomenica Alegrettija. Tiskaju se obavijesti o zabrani no{enja oru`ja, oglasi zapredstave i sl. Za nas je vaàn i javni natje~aj za nabavku papira i tiskarske uslugedràvnim uredima od 30. lipnja 1819. koji propisuje i usluge uveza knjiga.55 Kako

173


54 Ma{trovi}, Vjekoslav. Zadarska oznanjenja, str. 19.55 Avviso d’asta. Zara : �Battara�, 1819. DAZD. [tampe, kut. 32, br. 51.

je sljede}ih godina tiskara Battara i dalje jedina u gradu, radila je prema petogo-di{njem ugovoru iz toga natje~aja. U rujnu 1819. izlazi natje~aj za nabavku kance-larijskog materijala za dràvne urede. Iste godine, 19. listopada, donesena jeObznana o zabrani drànja tiskarskih strojeva bez odobrenja vlasti56 koja na ovajna~in i dalje potpuno kontrolira tiskarski obrt u Pokrajini. Da su pregovori s Fran-cuskom o likvidaciji dugova jo{ trajali, vidimo iz Obavijesti c. k. Vlade za Dalma-ciju od 29. rujna 1819.57

Sljede}e godine tiskaju se oglasi o likvidaciji starih kredita (jo{ iz doba fran-cuske uprave), javnoj ~isto}i i za{titi zdravlja, pravila za lije~nike i ljekarnike kojasadrè i upute o spravljanju lijekova, austrijski gra|anski kodeks (Codice civile),obavijest o izumu novog stroja za kavu Ignazia Meissnera, izvodi iz kaznenog za-kona, obavijesti o kaznama i o izvr{enju jedne smrtne kazne, natje~aji za radnamjesta dràvnih slu`benika, pisara, nastavnika u {kolama, zatvorskih straàra, za{kolovanje u~enika i studenata, jednu odluku o zabrani izvoza i prijevoza konja ipapira iz Austrije u Italiju, oglas o nagradi za ubijenu divlju zvijer itd. Knjigaglavnoga pokrajinskog nadzornika za osnovne {kole u Dalmaciji Jurja Plan~i}aSaggio d’ idee tendenti a migliorare e promuovere l’ istruzione elementare inDalmazia bavi se problemom unapre|enja {kolstva u Dalmaciji. U zbirci pjesamaposve}enih caru, koju je uredio Ivan Jurovi} (\urovi}), generalni vikar Zadarskenadbiskupije i profesor sjemeni{ta Zmajevi}, zastupljeni su autori: opat B. Bice-go, I. B. Pellegrini Danieli, S. Petrovi}, A. Alborghetti, G. Nani, F. Naki}, P. Feli-cinovi}, M. Kaòti}, C. Pellegrini Danieli, D. Mistura, A. Laborovi}, M. Chapny,P. Metli~i} i J. Torse. Isto tako, Poemetto nel giorno natalizio di … FrancescoPrimo … 12. febbrajo Nikole Jak{i}a posve}ena je caru.

Godine 1821. tiska se, izme|u ostalih, oglas o otvaranju Preparandije u Za-dru, dva oglasa vezana za otvaranje Primaljske {kole 9. sije~nja, a 28. travnjaoglas o odgodi njenog otvaranja. Te godine tiskani su i natje~aji za stipendije za{kolovanje u~enika i novi oglas o natje~aju za nabavku papira i uredskog materija-la, propisi o po{tanskoj upravi, odredbe o slanju pisama, odredbe o karantenamaza osobe i robu koja dolazi iz turskih zemalja zbog opasnosti od kuge, natje~aj zaupravitelja lazareta u Splitu, Nikola Jak{i} objavljuje jo{ jednu poemu u ~astro|endana cara Franje, a Franjo Mio~evi} Ode prigodom otvaranja Ilirskog sje-meni{ta u Zadru.

Godine 1822. tiskan je oglas J. Weingartena o osnivanju Vi{ega gimnazijsko-ga filozofskog zavoda, proglasi o organiziranju op}ina u okruzima Zadar, Split iDubrovnik, obavijesti o nagradi za spa{avanje utopljenika i raspravu F. S. Rudtor-ffera o oìvljavanju onih koji se gu{e, Trattato sul miglioramento …, dozvole zaprijevoz i prodaju soli, propisi iz kaznenog zakona o prometu i kori{tenju otrova,potjernice za razbojnicima, odredbe o ~uvanju pasa, svinja i drugih doma}ih ìvo-tinja i za o~uvanje {uma. Nikola Jak{i} objavljuje zbirku pjesama pod naslovom

174


56 Notificazione. Zara : Dalla Stamperia Governiale, 1819. DAZD. [tampe, kut. 32, br. 86.57 Notificazione. Zara : Dalla Stamperia Governiale, 1819. ZkZd, sign.: 149557, Misc. B-8064.

Carme … nel faustissimo natalizio di … Francesco Primo. Dvadesetih godina uZadar prodiru obi~aji i navike gra|anskog dru{tva pa se tiskaju materijali kao {tosu posjetnice, ~estitke, pohvalnice, molitve, obiteljske obavijesti, razni dnevnici,kalendari, plesne knjiìce i sl., ali te su tiskovine rijetko sa~uvane, pa je te{koutvrditi gdje su tiskane.

Za prvih pet godina rada tvrtke, Marina Battara je, usprkos te{ko}ama i obve-zama u brojnoj obitelji, bila uspje{na u poslu. To nam govore i dokumenti u koji-ma vlasti izraàvaju zadovoljstvo radom tiskare, a i Marina je jednom prigodommolila da je izvijeste o mogu}im nedostacima kako bi ih ubudu}e mogla ispravi-ti.58 U svibnju 1823. umro je jedan radnik u tiskari pa je do{lo do ka{njenja isporu-ke. Ona se tada ispri~ala vlastima.59 Tiskara Battara bila je jo{ uvijek jedina u Za-dru, a Marina je znala za planove mla|ega splitskog tiskara koji joj je jo{ 1818.godine, nakon smrti Antonija, poku{ao preoteti neke poslove za Vladu u Zadru.Bio je to Giovanni Demarchi, suprug njezine sestre Ane Marije60 i biv{i upraviteljnjihove tiskare.61 Sredinom 1823. godine on, uz odobrenje vlasti, pokre}e tiskaruu Zadru. Sve slu`bene publikacije iz ove godine tiskane su, prema jo{ vaè}emugovoru, u ‘vladinoj’, Battarinoj tiskari. Ona tiska kazali{ne i druge oglase, posla-nice nadbiskupa Josipa Novaka (Josip Frane od Paule Novak … cerkovnjacim isvemu puku) na hrvatskom, talijanskom i latinskom jeziku, odu Josipa ]obarni}anadbiskupu Novaku (Ode alcaica), In adventum W. Wraucnyja, novu zbirku pje-sama Nikole Jak{i}a Carme : omaggio di esultanza nel … natalizio di FrancescoPrimo. Samo jedno izvje{}e o osnivanju termalno-mineralno-sumpornog kupa-li{ta izgra|enog u Splitu tiskano je u Zadru 1823. godine u Demarchijevoj tiska-ri.62 Od periodike, Battara je tiskala Almanacco provinciale della Dalmazia za1823. godinu i zbirku zakona Raccolta delle leggi e decreti. Ordo pro divinis per-solvendis juxta ritum Ecclesie Metropolitanae et Diacesis tiska se u Battarinoj ti-skari jo{ od 1813. do 1816. pa opet 1823. godine, kao i program zadarske gimnazi-je pod naslovom Juventus Caesario-regii gymnasii Jadertini e moribus et pro-gressu in litteris, koji je kasnije mijenjao naslov i tiskara, a mijenjao se i naziv{kole. Battara ga tiska do 1823. i od 1828. do 1832. godine.

Iako je imala puno posla i obavljala ga uspje{no i profesionalno, Marina nijeuvijek uspijevala naplatiti sve svoje ra~une kao ni njezin pokojni suprug. Neki sujoj pla}eni tek nakon dvije ili vi{e godina.63 U rujnu 1823. godine pi{e molbu zaproduènje ugovora s Vladom na jo{ pet godina u kojemu traì smanjenje poreza i

175


58 DAZD. Spisi Registrature Namjesni{tva. God. 1822., prot. br. 10783 i 18998.59 Isto, god. 1823., prot. br. 7589.60 AZN. MKV, X, 1791-1811., str. 88.61 Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 1993. Str. 279.62 Selebam, Niccoló. Relazione dello stabilimento de bagni d’acqua-minerale-sulfurea eretto

nella città di Spalato. Zara : Dalla Stamperia di Giovanni Demarchi, 1823.63 DAZD. Spisi Registrature Namjesni{tva. God. 1823., prot. br. 1453, 1454, 1915, 2184,

5989, 21311, 21436.

jo{ neke olak{ice. 64 Izgleda da nije postignut zadovoljavaju}i dogovor jer Vladanije udovoljila njenim zahtjevima, a osnivanjem nove tiskare ukinut je monopoltiskare Battara. Kako je Demarchi bio spretan i iskusan tiskar, odlu~io je ostati iopstati u Zadru. Uskoro je zapo~ela o{tra borba, u prvom redu za poslove s Vladi-nim uredima. U dopisu iz velja~e 1824. Demarchi nudi sniènje cijena nekih svo-jih usluga Vladinim uredima do 25 posto,65 a Battara ipak 16. listopada 1824. tiskaoglas o Vladinom natje~aju za tiskanje slu`benih spisa za potrebe Vladinih ure-da66 koji je bio sastavljen od 25 to~aka {to su se odnosile na obveze tiskare. Nat-je~aj je trajao do kraja godine, a ugovor se sklapao na deset godina. Ugovorom seodre|uje po~etak rada, format publikacija, vrsta (i kvaliteta) papira, vrsta slova, tepla}anje i na~in naru~ivanja poslova i isporuke. U istom natje~aju, od tiskare setraì da se obveè na izdavanje lista koji bi se zvao Corriere dalmata kao i onaj{to ga je jo{ 1803. godine namjeravao tiskati A. L. Battara. G. Demarchi je, ponu-div{i bolje uvjete, dobio posao i trebao je zapo~eti s radom u velja~i 1825. Ipak, dotiskanja toga lista nije do{lo tada, nego tek 1832. godine kada }e ga Demarchi ti-skati pod nazivom Gazzetta di Zara, kao slu`beno glasilo Vlade za Dalmaciju, anjegovo }e tiskanje ve} 1835. godine preuzeti bra}a Battara.

Na ve}ini publikacija iz 1824. godine nema naziva tiskare. U Vladinom Ozna-njenju o po~etku katastarskih mjerenja 18. travnja 1824. godine pi{e da je tiskano’Dalla stamperia Demarchi in calle di s. Rocco al n.o 26’.67 Iz njegove tiskare ima-mo sa~uvanih samo pet publikacija za 1824. godinu. Na drugima pi{e ’vladina ti-skara’, a to je jo{ uvijek Battara. Ona i dalje proizvodi ve}inu tiska uklju~uju}i iAlmanacco provinciale (sada pod naslovom Schematismo provinciale), zbirku za-kona Raccolta delle leggi della Dalmazia, pjesme N. Jak{i}a u ~ast ro|endana caraFranje, Il Ritorno di Giasone in Liburnia … cantata Ferdinanda Pellegrinija i Anto-nija Strmi}a. Iz 1825. godine su Lettera V.ta sulle detonazioni di Meleda Luke Stul-lija i nove Carme pel giorno natalizio di Francesco I. N. Jak{i}a. Kako joj Vladanije platila neke stare ra~une, a ugovor je bio istekao, ona je dràla da nije obveznatiskati Schematismo provinciale za 1825. godinu. Demarchi je iskoristio prigodu ipreuzeo poslove koje je Marina odbila pa tiska Schematismo provinciale za godine1826. do 1829. Pod naslovom Almanacco provinciale tiskat }e ga i za godine 1830.do 1835, a tek 1836. godine ponovno ga preuzima tiskara bra}e Battara.

Demarchi je 1825. godine sklopio ugovor s Vladom za tiskanje publikacija zapotrebe dràvnih ureda u Dalmaciji,68 pa je tako i njegova tiskara postala ’vladi-na’. Sa~uvano je 16 izdanja za koja pouzdano znamo da su iz njegove tiskare.69

176


64 Isto, XIII, prot. br. 17588.65 Isto, god. 1824., br. 2315/VIII-10.66 Avviso : per l’impresa dei lavori di stampa. Zara : Dalla Stamperia Governiale, 1824.

DAZD. [tampe, kut. 36, br. 23.67 DAZD. [tampe, kut. 36, br. 6.68 DAZD. Spisi Registrature Namjesni{tva. God. 1825., prot. br. 11339.69 Na nekima je otisnuto samo ’vladina tiskara’, ali ne i koja od njih. U tom je slu~aju teè

utvrditi {to je ~iji proizvod. Smatram da je nova tiskara nastojala ostaviti jasniji trag jer je na svimprvim izdanjima uvijek navedena i adresa.

On je, izme|u ostaloga, tiskao i zbirku zakona koju je Marina Battara odbila, je-dan franjeva~ki kalendar (Kalendarium romano-seraphicum ad usum Fratrumminorum, 1825.) i Directorium Divini officii … za godinu 1825. kojega je tiskao iprije dok je radio u Splitu. Lunario dalmatino cattolice e greco za godine 1825. i1827.-1828. tiskao je Demarchi, a od 1833. tiskara bra}e Battara.

Sigurno je da su tiskarski poslovi Marine Battara u ovom razdoblju bili sve-deni na minimum, a iz spisa i protokola vidimo da je imala problema s naplatomdugova, ali i s porezom.70 Kako je ugovor s Vladom istekao, mogu}e je da je ti-skala samo manji broj drugih publikacija, a usmjerila se vi{e na knjiàrske i trgo-va~ke poslove. Od ukupno 37 izdanja iz 1826. godine, Demarchi je ozna~io svojih31, dok ostala nemaju oznake tiskare. To bi moglo zna~iti da ih je tiskala Battara,kao npr. poslanicu nadbiskupa Novaka Svomu poljubljenomu Staddu pozdrav iblagoslov i Notificazione dell’ Imperiale Regio Governo della Dalmazia … aiPrincipi venne concesso il predicato d’onore Altezza Serenissima. Tijekom 1827.godine Battara tiska zbirku dràvnih zakona Raccolta delle Leggi ed Ordinanze za1824. godinu, proglase o pla}anju desetine, oglase o dràvnim obveznicama, kri-votvorenom novcu, zapo{ljavanju dràvnih slu`benika, pove}anju cijena za vo-`nju u po{tanskim ko~ijama, otvaranju osnovne {kole za djevoj~ice, odràvanjuplesova i predstava i pjesme Le Lodi di Sebenico : Imitazione di un illirico compo-nimento N. Jak{i}a. Sljede}e, 1828., godine Battara je obnovila ugovor o tiskanjuzbirke zakona Bollettino delle Leggi i tiskala zbirku Raccolta delle Leggi ed Ordi-nanze za 1825. godinu, a 1829. godine za 1826. Do 1834. godine tiskala je svezbirke zakona do 1831. godi{ta. Neke su tiskane po dva godi{ta u jednoj godini,npr., godi{ta 1828. i 1829. tiskana su 1830. godine, a godi{ta 1820. i 1830. tiskanasu 1831. godine. Treba naglasiti da su ove slu`bene publikacije bile vrlo vaànsegment poslovanja tiskare jer su im naklade ve}e od uobi~ajenih, a kretale su seod 150 do 300 primjeraka. Na ve}em broju slu`benih publikacija nema naziva ti-skare, a tamo gdje se pojavljuju, razli~iti su: npr., dalla tipografia Battara, dalla Ti-pografia di Antonio Luigi Battara ili Typis Antonii Aloysii Battara.

Drugi tiskar nije uvijek koristio po{tene na~ine poslovanja, nego je vi{e putatraìo od Vlade da se njemu dodijele neki poslovi koje je obavljala tiskara Battara.Tako joj je i 1828. godine oduzeo isporuku papira i uredskog materijala. Iste godine,stariji sin Pietro Antonio, koji ve} ima 24 godine,71 prvi put slu`beno zamjenjujemajku dok je bila na putu.72 Posao je napredovao, a 1829. godine do{lo je do izrav-nog sukoba dviju tiskara kada su i jedna i druga èljele tiskati novi carinski propis.Demarchi je izri~ito zahtijevao da se posao povjeri samo njemu, a Vlada je nastojala

177


70 DAZD. Spisi Registrature Namjesni{tva. God. 1824., prot. br. 17202 i za 1825. prot. br.6247, 7060, 7484, 7637, 7733.

71 Pietro Antonio Battara ro|en je 14. rujna 1804. godine, pa je pogre{an datum u Hrvatskombiografskom leksikonu (Zagreb : JLZ, 1983. Sv. 1. Str. 529). Isto tako, njegov brat Napoleone Fran-cesco, ro|en je 6. svibnja, a kr{ten 13. lipnja 1809. godine. Usp.: AZN. MKR, br. XXI, str. 124 i 176.

72 DAZD. Spisi Registrature Namjesni{tva. God. 1828., prot. br. 8048, 10193.

ujedna~iti kori{tenje i jedne i druge tiskare. Tako obje tiskaju proglase, odredbe ohranarini za naho~ad i za{titi seljaka od nasilnih vjerovnika, okru`nice o pu{tanju upromet novih nov~anica, natje~aje za radna mjesta slu`benika, u~itelja i vjerou~ite-lja, kazali{ne oglase itd. U Battari je tiskan Regolamento disciplinare del Casino diZara i La Coscienza: eccitamento allo studio Pietra Botture, pjesme AgostinaBrambille, Bazilija Bubanovi}a, Sonetti e Canzone Giulija Parme itd.

Kao {to smo vidjeli, Marina Battara vi{e ne vodi tvrtku sama. U spisima se po-javljuje i stariji sin Pietro, najprije kao knjiàr 1830. godine.73 Mo`da je i koja odstarijih k}eri pomagala majci, ali o tome nemamo dokaza u spisima. Godine 1830.Battara tiska zbirku odredaba Raccolta delle Leggi ed Ordinanze per la Dalmaziaza 1819. godinu, a sljede}e, 1831., godine za 1820. i 1830., {kolske programe, djelaEcho Musae Adriaticae i Pjeszma u Zadru B. Bubanovi}a, Ode per l ’auspicatissi-mo giorno natalizio di … Francesco Primo Filippa de Lucija i drugo popravljenoizdanje La Coscienza P. Botture. To je dovoljno da zaklju~imo da je dostigla konku-renciju. Ove, 1830., godine Demarchi je pogrije{io i Vladinim uredima isporu~iomanju koli~inu pe~atnog voska. Iste se godine Marina Battara opet na{la u sukobu snjim jer su obje tiskare èljele tiskati novi carinski propis. Demarchi je ~ak traìo dase Battari zabrani taj posao, a kasnije i da se opskrba dràvnih ureda kancelarijskimmaterijalom povjeri samo njegovoj tiskari. Izgleda da je Vlada koristila i jednu idrugu tiskaru podjednako nastoje}i posti}i {to povoljnije uvjete za sebe, a tiskari suse sukobljavali u borbi za unosnije ponude. U tome je Marina imala sve vi{e uspje-ha, mo`da i zato {to su njena djeca prihvatila obiteljski obrt. Pietro Antonio ve} jenapunio 26, a Napoleone Francesco 21 godinu.

U protokolima Registrature od 9. i 22. lipnja 1831. godine upisano je da jePietro Battara sklopio ugovor za nabavku kancelarijskog materijala za Vladineurede.74 Dakle, od sredine 1831. godine Pietro vodi tvrtku koja }e uskoro postatijedna od najuspje{nijih u pokrajini. Uskoro mu se pridruùje brat NapoleoneFrancesco, pa }emo dalje u spisima nalaziti naziv Tvrtka bra}e Battara. Premaprotokolima, stariji brat je organizirao poslove, a mla|i vi{e vodio korespondenci-ju i distribuciju tiskanog materijala. Te godine tiskane su publikacije s podjedna-kim udjelom obiju tiskara. Najve}i je broj slu`benih vladinih izdanja, uklju~uju}iproglase, natje~aje, potjernice, razna izvje{}a, prigodnice, {kolske programe, spo-menice, pohvalnicu nadbiskupa Novaka, Uffizio per la notte del Santo Natale, ZurGlorwürdigen Jubel-Feyer: der Civil-und-Militar–Gouverneur F. F. Gömmela,stihove Decasillabi, Canzone i La citta’ di Zara A. Brambille i djelo Della patriadi San Girolamo Giovannija Capora.

178


73 Isto, god. 1830., prot. br. 15755, 23600.74 Isto, god. 1831., prot. br. 11323/VIII-1, 12098.

Bra}a Battara, nasljednici tvrtke: 1831.-1873.Marina Battara vodila je poduze}e 14 godina, koliko i njezin suprug. Me|utim,

u istom razdoblju ona je tiskala vi{e publikacija nego li on. @ivjela je dugo,76 a imalaje oko {ezdeset godina kada je tvrtku formalno prepustila svojoj djeci. Usprkostomu, ona se sve do sredine 1830-ih u nekim spisima navodi kao vlasnica tiskare.To je bilo u onim slu~ajevima kada se radilo o ugovorima sklopljenim dok je onavodila tiskaru.77 Tiskara i knjiàra Battara u rukama dvojice bra}e doìvjet }e svojenajplodnije razdoblje i postat }e uistinu mo}na tvrtka koja }e djelovati na podru~ju~itave Dalmacije. Oni su odràvali veze s intelektualcima iz drugih gradova, dopisi-vali se, slali knjige i popise knjiga koje su se mogle nabaviti u njihovoj knjiàri. U

179


Tablica 1. Pregled tiskarske djelatnosti u Zadru 1817.-1831.

Tiskara Battara

God. Knjige Sit. tis.75 Periodika Ukupno

1817. 1 39 1 41

1818. 5 63 1 69

1819. 6 68 2 76

1820. 4 62 2 68

1821. 4 60 2 66

1822. 7 42 2 51

Tiskare Battara i Demarchi

God. Knjige Sit. tis. Periodika Ukupno

1823. 5 29 3 37

1824. 4 22 2 28

1825. 2 35 1 38

1826. 2 34 1 37

1827. 12 84 1 97

1828. 10 43 3 56

1829. 5 80 3 88

1830. 18 77 1 96

1831. 18 76 3 97

75 Sitni tisak: publikacije do 8 str.76 U mati~noj knjizi pi{e da je umrla je 18. svibnja 1859. “u podne, od starosti, u dobi od 90 go-

dina”. DAZD. MKM ùpe Sv. Sto{ije, br. 1526, str. 108.77 DAZD. Spisi Registrature Namjesni{tva. God. 1834., prot. br. 555 od 10. sije~nja 1834. i

18399 od 13. listopada 1834.

Arheolo{kom muzeju u Splitu ~uvaju se pisma upu}ena Frani Carrari, a u Znanstve-noj knji`nici u Zadru korespondencija s Antom Strmi}em iz Splita.78 Pietro Antonioi Napoleone Francesco bili su cijenjeni gra|ani Zadra, a prostorije knjiàre u [iro-koj ulici (Kalelarga) postale su sastajali{te intelektualaca i uglednih ljudi. U istojku}i nalazila se i tiskara, a danas se na njenom zidu nalazi spomen-plo~a posve}enaobitelji Battara. Upravo su oni tiskali i neka od najva`nijih djela hrvatskih autora. Usuradnji s Antom Kuzmani}em ure|ivali su list Zora dalmatinska (1844.-1849.), je-dan od najpoznatijih knjièvnih ~asopisa toga doba na hrvatskom jeziku, a bra}aBattara bili su ujedno i izdava~i i tiskari. Taj ~asopis i njegovi tvorci bili su usko po-vezani s hrvatskim nacionalnim preporodom. S progla{enjem slobode tiska 1848.godine, Battare su prestali po{tovati upute vlasti ne obaziru}i se na zabrane o tiska-nju i raspa~avanju publikacija. Kada su kasnije u Zadru po~eli o{triji sukobi izme|utalijana{a i narodnjaka, oni se priklanjaju talijana{ima.

Zadar je u to vrijeme bio najprometniji grad u Dalmaciji. Stru~njaci raznih pro-fila dekretima se premje{taju iz jednoga dijela carevine u drugi. Dolaze strani vojni-ci, ~asnici i ~inovnici sa svojim obiteljima donose}i nove obi~aje i navike, sve jevi{e i putnika. U gradu se stvara kozmopolitsko ozra~je koje utje~e na doma}e sta-novni{tvo. Strani ~inovnici ~itaju knjige u izvornim izdanjima i na svome materin-skom jeziku (talijanskom, francuskom i njema~kom), a najnovija strana izdanja mo-gla su se na}i u zadarskoj knjiàri Battara. Brojno zadarsko ~inovni{tvo traì bogati-je kulturne sadràje: kazali{ne predstave, kavane, novine, knjige. U Zadru se oko1830. godine nalaze dvije kavane. Nije bilo putopisca koji je od po~etka 19. st.pro{ao kroz Zadar, a da nije spomenuo knjiàru Battara. Prirodoslovac E. F. Ger-mar, jo{ 1811. godine pi{e kako je u njoj vidio “ove}i broj stranih vrijednih knjiga,uz doma}e koje je {tampao u vlastitoj {tampariji”.79 Njema~ki knjièvnik J. G.Kohl, nakon putovanja isto~nom jadranskom obalom pi{e, 1851. godine, da je po-sjetio Battarinu knjiàru “dive}i se velikom broju vrijednih i raznovrsnih doma}ih istranih djela”.80 Sedamdesetih godina u Zadru boravi talijanski odvjetnik T. Vedovikoji u svojoj knjizi pi{e da je u Zadru posjetio knjiàru Battara koja je bila jedna odnajve}ih u Dalmaciji.81 Sredinom 19. st. dolaze i ène, naj~e{}e u pratnji supruga,koje vi{e nisu samo promatra~ice, ve} i same pi{u putopise. One isti~u nove nijansesvakodnevnog ìvota od opisa interijera, na~ina odijevanja, pripremanja hrane doopisa ljudi koje susre}u, na primjer, njema~ka knjièvnica Ida von Düringsfeld-Rei-senberg koja je od 1852. do 1854. godine boravila u Dalmaciji82 i Engleskinja Ann

180


78 Gali}, Pavao. Dvadeset sedam dopisa zadarske knjiàre Battara Anti Strmi}u. // Vjesnik bi-bliotekara Hrvatske 27, 1/4(1983-1984), 21-28.

79 Despot, Miroslava. Strani putnici u Zadru u XIX stolje}u. // Zadar : geografija – ekonomija –saobra}aj – povijest – kultura : zbornik. Zagreb : Matica hrvatska, 1964. Str. 733.

80 Isto, str. 734.81 Isto.82 Düringsfeld-Reisenberg, Ida. Aus Dalmatien : mit Anmerkungen von Otto Freiherr von Rei-

senberg-Düringsfeld. Prag : Carl Bellmann, 1857.

Emily Strangford koja je bila u Zadru 1863. godine83 ~iji se putopisi smatraju naj-boljim putopisima po Dalmaciji u ovom razdoblju.

Bra}a Battara umrla su naglo, u razmaku od pola godine, 1873. od iste bolestisrca od koje je prerano preminuo i njihov otac. Njihovi nasljednici nisu imali smi-sla za taj posao pa su ve} sljede}e godine prodali tiskaru tvrtki Vitaliani-Jankovi}.

Zaklju~akMarina Battara bila je prva, ali ne i jedina zadarska tiskarica. Ve} smo spome-

nuli njezinu sestru Anu Mariju Demarchi koja je 1826. godine zamijenila supruga.Njihova k}i Elena naslijedila je tiskaru nakon o~eve smrti, 1838. godine, ali ju jepreuzeo njezin suprug pa se tiskara dalje zove Demarchi-Rougier, ili Tiskara Rou-gier. Ona je bila kroja~ica, ali je radila u svojoj tiskari, “bila je dakle ne samo vri-jedna kroja~ica nego i sposobna tiskarska radnica”.84 Kada joj je 1854. godineumro suprug, Elena je ostala sama s djecom. Imenovala je upravitelja tiskare i vo-dila tvrtku jo{ gotovo 20 godina, sve do po~etka 1873. godine. Pedesetih godinapojavila se u Zadru jo{ jedna èna, Emilija Maddalena Morovi}, koja je 1858. go-dine poku{ala osnovati tiskaru. Na natje~aju za tiskarske usluge vladinim uredimadobila je posao, ali bez dopu{tenja za rad nije mogla pokrenuti tiskaru. Njezini ne-uspjeli poku{aji trajali su nekoliko godina.85 Adelaide Woditzka, udovica Ivana izMoravske koji je u oùjku 1873. godine kupio tiskaru od Elene Rougier, preuzelaju je ve} 1877. godine.86 Njoj je sud povjerio upravljanje tvrtkom, a ona je zaupravitelja uzela tiskara Peri{i}a koji je i prije vodio ovu tiskaru.

Sli~nu sudbinu dijelile su i ène u drugim zemljama. U to je vrijeme tiskar-stvo, nakladni{tvo i knjiàrstvo u rukama mu{karaca. S pojavom pokreta za pravaèna poku{ava se ujedna~iti cijena rada me|u spolovima, javljaju se ideje o poslo-vima u kojima su ène uspje{nije od mu{karaca jer zahtijevaju spretnije ruke ivje{tije prste, a ène se vi{e zapo{ljavaju u tekstilnoj industriji, kitni~arstvu, utrgovinama kao prodava~ice. Neki su tvrdili da su ène spretnije u slaganju slova,ali tiskarski je posao zahtijevao i rad na pre{i i u otrovnoj pra{ini tiskarskih bojaod koje je obolijevao veliki broj tiskara. Tako ène ostaju i dalje na dnu gospodar-ske ljestvice. Uspijevale su samo one koje su imale svoj kapital, ulagale ga i njimeupravljale. Jedna od takvih bila je i Zadranka Marina Battara.

181


83 Strangford, Ann Emily. The eastern shoes of the Adriatic in 1863 : with a visit to Montene-gro. London, 1864.

84 Gali}, P. Povijest zadarskih tiskara, str. 44.85 Isto, str. 50.86 Isto, str. 58.

IZVORI

Arhiv Zadarske nadbiskupije (AZN).

Mati~ne knjige ro|enih (MKR), vjen~anih (MKV) i mrtvih (MKM) ùpe Sv. Sto{ije u Za-dru od 1748. do 1873.

Mati~ne knjige ùpe Gorica – Krn~ina (glagoljske) od 1678. do 1829.

Mati~ne knjige ùpe Gorica – Ra{tane (glagoljske) od 1746. do 1827.

Dràvni arhiv u Zadru (DAZD):Mati~ne knjige ro|enih (MKR), vjen~anih (MKV) i mrtvih (MKM) od 1855.do 1859. i od1870. do 1875. ùpe Sv. Sto{ije u Zadru i ùpe Pag–Gorica od 1769. do 1810.Spisi c. k. Dvorske komisije, 1797.-1803.Spisi c. k. Vlade za Dalmaciju, 1800.-1805.Spisi Generalnog providurstva, 1806.-1809.Spisi Registrature Namjesni{tva, 1814.-1920.Spisi Pokrajinske intendence za Dalmaciju, 1810.-1813.

Zbirka [tampe.Zbirka Miscellanea.

Knji`nica Dràvnog arhiva u Zadru.

Znanstvena knji`nica u Zadru (ZkZd).Rukopisi. Knjige inventara. Dalmatinski katalozi knjiga, periodike, rijetkosti.

LITERATURA

Alacevich, Angelico. Stamperie e giornali di Zara : nel secolo pasato. // Il Dalmatino59(1935).

Avviso : per l’impresa dei lavori di stampa. Zara : Dalla Stamperia Governiale, 1824.DAZD. [tampe, kut. 36, br. 23.

Avviso d’asta. Zara : �Battara�, 1819. DAZD. [tampe, kut. 32, br. 51.

Avviso teatrale : per la sera di mercoledi 19. maggio 1819. Zara : �Battara�, 1819. DAZD.[tampe, kut. 32, br. 42.

Benvenuti, Angelo. Storia di Zara. Milano ; Roma : Fratelli Bocca, 1953.

Beri}, Du{an. Poku{aj izdavanja lista “Il Corriere Dalmata” u Zadru 1803. godine. // Ra-dovi Instituta JAZU u Zadru 2(1955), 413-418.

Beri}, Du{an. Prvi {tampari i prve hrvatske knjige u Zadru. // Narodna knjiga 2, 8(1949),28-30.

Bianchi, Carlo Federico. Fasti di Zara : religioso – politico – civili dall’ anno 1184 av. Cr.sino all’ anno 1888 dell’ era volgare. Zara : Tipografia di G. Woditzka, 1888.

De-Luci, Filippo. Il Verorecipe : farsa giocosa per musica da rappresentarsi per la primavolta nel Nobile teatro di Zara : Il Carnevale dell’anno 1805. Zara : nella Stamperia diAntonio Luigi Battara, �1805?�.

182


Despot, Miroslava. Strani putnici u Zadru u XIX stolje}u. // Zadar : geografija – ekonomi-ja – saobra}aj – povijest – kultura : zbornik. Zagreb : Matica hrvatska, 1964. Str. 731-735.

De{palj, Mario. Zadarski tiskar Antonio Luigi Battara. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske18, 3/4(1972), 119-123.

Düringsfeld-Reisenberg, Ida. Aus Dalmatien : mit Anmerkungen von Otto Freiherr vonReisenberg-Düringsfeld. Prag : Carl Bellmann, 1857.

Gali}, Pavao. Dvadeset sedam dopisa zadarske knjiàre Battara Anti Strmi}u. // Vjesnikbibliotekara Hrvatske, 27, 1/4(1983-1984), 21-28.

Gali}, Pavao. Povijest zadarskih tiskara. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko dru{tvo, 1979.

Germar, Ernst Friedrich. Reise nach Dalmatien : und in das Gebiet von Ragusa. Leipzig ;Altenburg : Brockhaus, 1817.

Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 1999- .

Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 1993.

Hrvatski leksikon. Zagreb : Naklada Leksikon, 1997.

Iz Memoara mar{ala Marmonta : ilirske uspomene : 1806-1811. Split : âkavski sabor,1977.

Karli}, Petar. Kraljski Dalmatin : (1806-1810). Zadar : Matica dalmatinska, 1912.

Katalog knjiga i periodike zadarskih tiskara do 1817. godine u fondu Nau~ne biblioteke uZadru : katalog izlo`be. Zadar : Nau~na biblioteka, 1988.

Kraglski Dalmatin : bibliografija. Zadar : Narodni list ; Filozofski fakultet, 1989.

Lago, Valentino. Memorie sulla Dalmazia. Venezia : Stabilimento Grimaldo, 1868.-1870.Sv. 1.

Maschek, Alois. Manuale del Regno di Dalmazia per l’anno 1872. Zara : Fratelli Battara,1872. Sv. 2.

Ma{trovi}, Vjekoslav. Bibliografija knjiga izdanih u Zadru od 1797. do 1814. godine. //Anali Historijskog instituta u Dubrovniku 1(1952), 385-416.

Ma{trovi} Vjekoslav. Izdava~ka djelatnost na hrvatskom jeziku u Zadru od 1800. do 1960.// Zadar : zbornik. Zagreb : Matica hrvatska, 1964. Str. 737-740.

Ma{trovi}, Vjekoslav. Jadertina Croatica. Sv. I-II. Zagreb : JAZU, 1949.-1954.

Ma{trovi}, Vjekoslav. Zadarska oznanjenja iz XVIII., XIX. i po~etka XX. stolje}a : (Ja-dertina Croatica). Zagreb : JAZU, 1979.

Notificazione. Zara : Dalla Stamperia Governiale, 1819. ZkZd, sign.: 149557, Misc.B-8064.

Novak, Grga. Pro{lost Dalmacije. Zagreb : Hrvatski izdava~ki bibliografski zavod, 1944.Sv. 2.

Pederin, Ivan. Austrijska cenzura od 1810. do 1848. i njezin utjecaj na razvitak knji`nica uDalmaciji. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 30, 1/4(1987), 19-44.

Pederin, Ivan. Jadranska Hrvatska u austrijskim i njema~kim putopisima. Zagreb : Nak-ladni zavod Matice hrvatske, 1991.

183


Pederin. Ivan. Utjecaj austrijske cenzure na prodaju, {irenje i reklamiranje knjiga(1810-1848). // Bibliotekarstvo 31, (1985), 23-33.

Per la censura di libri, manoscritti … Vienna, 1815. DAZD. [tampe, kut. 27, br. 5.

Peri~i}, [ime. Razvitak gospodarstva Zadra i okolice u pro{losti. Zagreb : HAZU, Zavodza povijesne znanosti Zadar, 1999.

Peri~i}, [ime. Zadar pod mleta~kom upravom, 1409-1797. Zadar : Filozofski fakultet ;Narodni list, 1987.

Pisani, Paul. La Dalmatie de 1797 a 1815. Paris : Alphonse Picard et fils, éditeurs, 1893.

Sabalich, Giuseppe. Cronistoria aneddotica del nobile teatro di Zara : 1781-1881. Zara :Libreria editrice Angelo Nani e figlio, 1922.

Sabalich, Giuseppe. Guida archeologica di Zara. Zara : Leone Woditzka, 1897.

Selebam, Niccoló. Relazione dello stabilimento de bagni d’acqua-minerale-sulfurea erettonella città di Spalato. Zara : Dalla Stamperia di Giovanni Demarchi, 1823.

Strangford, Ann Emily. The eastern shoes of the Adriatic in 1863 : with a visit to Monte-negro. London, 1864.

[imunkovi}, Ljerka. Mleta~ki dvojezi~ni proglasi u Dalmaciji u 18. stolje}u. Split :Knjièvni krug, 1996.

Urli}, [ime. Crtice iz dalmatinskoga {kolstva od dolaska Hrvata do g. 1910. Zadar : Mati-ca dalmatinska, 1919.

Urli}, [ime. Prva {tamparija u Dalmaciji. // Prilozi za knjièvnost, jezik, istoriju i folklor.3(1923), 82-86.

184


TISKARSKA DJELATNOST U [IBENIKUOD 1870. DO 1948. GODINE

PRINTING ACTIVITIES IN [IBENIK FROM 1870 TO 1948

Ivana Zeni}Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, Zagrebizenicºnsk.hr

UDK / UDC 655.1/.3(091)(497.5[ibenik)"1870/1948"Pregledni rad / ReviewPrimljeno / Received: 21. 3. 2005.

Saètak

Svrha je ovoga rada prikazati razvoj tiskarske djelatnosti u [ibeniku u okviru povije-snih, politi~kih i kulturnih prilika u gradu. Djelovanje {ibenskih tiskara slabo je poznatojer je do sada malo tko sustavno prou~avao i pisao o toj temi. Rad obra|uje razdoblje od1870., kada je osnovana prva {ibenska tiskara, do 1948., kada su, stupanjem na snagu Za-kona o nacionalizaciji privatnih privrednih poduze}a, nacionalizirane tada{nje privatne ti-skare. Analizirani su malobrojni i sporadi~ni podaci iz objavljenih radova i arhivskih izvo-ra. Daljnja istraìvanja arhivskih podataka mogla bi upotpuniti spoznaje ne samo o tiskar-stvu u [ibeniku, u okvirima zavi~ajne kulturne povijesti, nego i o povijesti hrvatskoga ti-skarstva uop}e.

Klju~ne rije~i: tiskare – [ibenik, novine i ~asopisi – [ibenik, nakladni{tvo – [ibenik

Summary

The aim of this paper is to present the development of printing activities in the city of[ibenik within the framework of its historical, political and cultural circumstances. Thehistory of printing activities in [ibenik is not well known since very little systematic rese-arch had been conducted in this area. The paper focuses on the period between 1870 (foun-ding of the first printing-house) and 1948, when, according to the Law on nationalisationof private enterprises, all privately owned printing-houses of that time had been confisca-ted and nationalised. The few and sporadic data from published works and archived mate-rials are analyzed. Further archival research might contribute to our understanding notonly of the development of printing activities in [ibenik in the context of local cultural hi-story, but also of the history of Croatian printing in general.

Keywords: printing-houses – [ibenik, newspapers and journals – [ibenik, publishing– [ibenik


© VBH 2005.

UvodPovijest tiskarske, izdava~ke i knjiàrske djelatnosti u odre|enoj sredini ne-

sumnjivo je zna~ajna jer upotpunjuje sliku povijesnih, politi~kih i kulturnih prili-ka u toj sredini. Prva {ibenska tiskara zapo~inje s radom 1870. godine u razdobljuburnih politi~kih i dru{tvenih previranja. Te godine Narodna stranka u [ibeniku,koja se borila za ponarodnjavanje javnoga ìvota, posebice za uvo|enje hrvatsko-ga jezika u {kole, sudstvo i upravu, te za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom, pob-je|uje na izborima za Dalmatinski sabor. Tri godine kasnije Narodna stranka pob-je|uje i na op}inskim izborima pa se 15. sije~nja 1873. konstituira prva hrvatskaop}inska uprava grada [ibenika. Razdoblje narodnja~ke uprave, koje }e potrajatido 1903., obiljeàva gospodarski, dru{tveni i kulturni razvitak grada.1 U kazali{tu,izgra|enom 1870., ~uje se od 1874. hrvatska rije~, Narodna slavjanska ~itaonica,osnovana 1866., prerasta u javnu gradsku knji`nicu, a Pjeva~ko dru{tvo “Kolo”,utemeljeno 1899., okuplja velik broj [iben~ana. Godine 1882. zaslu`ni {ibenskibiskup i povjesni~ar Antun Josip Fosco pokre}e prvi {ibenski ~asopis, a dvije go-dine kasnije utemeljuje drugu {ibensku tiskaru.

Ipak, doma}e gra|anstvo, nezadovoljno {to strani kapital drì glavne izvoreprofita u gradu i njegovoj okolici, na izborima daje potporu Stranci prava, kojapreuzima op}insku upravu 1904. godine. [ibenski prava{i do Prvoga svjetskograta imaju znatan utjecaj i na podru~ju ~itave Dalmacije, pa i u ostalim hrvatskimzemljama.2 U njihovu glasilu Hrvatska rie~, prvim {ibenskim novinama, ~esti su~lanci koji ukazuju na gospodarske, ali i politi~ke prilike, koje ne omogu}uju ve}upoduzetni~ku aktivnost lokalnoga gospodarstva. To se ogleda i u poloàju tiskar-ske djelatnosti. Dok Zadar, kao glavni grad austrijske pokrajine Dalmacije i sje-di{te Zemaljske vlade, jo{ 1869. ima ~etiri, a 1887. {est tiskara, [ibenik 1906. tre-nutno nema niti jednu: “U [ibeniku fakti~no ne postoji nikakva tiskara. (...) Svipove}i gradovi dalmatinski imadu ne samo jednu, nego i vi{e tiskara. To pravovaljalo je priznati i [ibeniku. [ibenik broji danas 12.000 stanovnika sa okru`jemod 120.000 du{a, a prvi je industrijalni i trgova~ki grad pokrajine.”3

Nakon Prvoga svjetskog rata Rapalskim ugovorom (1920.) [ibenik je pripaoKraljevini SHS, a Zadar s bliòm okolicom Kraljevini Italiji. Stoga je [ibenik 1921.postao sredi{tem ~itave sjeverne Dalmacije {to mu je omogu}ilo kratkotrajni gospo-darski i kulturni uzlet, pa i ja~anje tiskarske djelatnosti. Ve} 1922. u gradu je isto-dobno izlazilo {est novina pa dvije tiskare vi{e nisu bile dovoljne.4 No, jo{ 1931. od16.079 ìtelja grada, osiroma{enom teà~kom sloju pripada gotovo polovica sta-novni{tva. Zbog sve teìh gospodarskih i socijalnih prilika izrazito je ìv politi~ki

186


1 Grubi{i}, S. [ibenik kroz stolje}a. [ibenik : Muzej grada [ibenika, 1974. Str. 170.2 Gross, M. Uloga {ibenskog prava{tva u dalmatinskoj i op}ehrvatskoj prava{koj politici uo~i

prvog svjetskog rata. // Radovi Instituta za hrvatsku povijest 1(1971), 259.3 Pitanje tiskare u [ibeniku. // Hrvatska rie~ 2, 95(1906), 2.4 Dulibi}, B. Tiskare u [ibeniku. // [ibenski list 2, 99(1954), 4.

ìvot grada, kojeg obiljeàva aktivnost brojnih stranaka.5 Javljaju se mnoge lokalnestrana~ke novine, koje su tiskane u {ibenskim tiskarama. Rije~ je o nevelikimobrtni~kim radionicama, skromnih kapaciteta i s malo radnika. Osobitost je tih ti-skara, kojima su vlasnici naj~e{}e bili grafi~ki radnici, da su bile nosioci i izdava~kedjelatnosti, i to ne samo novina i ponekog ~asopisa, ve} i znatnoga broja knjiga.

Poslije Drugoga svjetskog rata, Zakonom o nacionalizaciji privatnih privred-nih poduze}a (1948.), gasi se posljednja {ibenska tiskara “Ka~i}”. Premda iz ti-skare “Ka~i}” izrasta nova tiskara, u dru{tvenom vlasni{tvu, njezino djelovanjeodvija se u potpuno promijenjenim dru{tvenim i politi~kim prilikama, {to prelazivremenske okvire ovoga rada.

Djelovanje {ibenskih tiskara slabo je poznato jer je do sada malo tko sustavnoprou~avao i pisao o toj temi. Jedan od rijetkih bio je povjesni~ar don Krsto Sto{i}(1884.-1944.), koji je dao snaàn biljeg kulturnome ìvotu [ibenika u razdobljuizme|u dva svjetska rata. Me|u ostalim, utemeljio je {ibenski gradski muzej iknji`nicu “Pavlinovi}”, a njegovom zaslugom osnovana je 1913. godine i Hrvat-ska zadru`na tiskara. Osim velikog broja tiskanih radova, vrlo je va`na i Sto{i}evarukopisna ostav{tina, pohranjena u Muzeju grada [ibenika, koja je i danas nezao-bilazan izvor prou~avateljima {ibenske povijesti. Osobito je va`na rukopisna Po-vijest [ibenika u ~etiri dijela, u kojoj je Sto{i} jedno poglavlje posvetio i {iben-skim tiskarama. Ti su podaci bili ishodi{tem i ostalim prou~avateljima {ibenske ti-skarske pro{losti.6

Najzna~ajniji prilog prou~avanju {ibenskog tiskarstva dao je Boò Dulibi}(1905.-1964.), dugogodi{nji kustos i ravnatelj {ibenskoga gradskog muzeja tevrsni poznavatelj {ibenske povijesti, koji je poslije Drugoga svjetskog rata u[ibenskom listu i stru~nim ~asopisima objavio niz zanimljivih ~lanaka iz pro{lostigrada, me|u ostalim i o {ibenskim tiskarama.7 Drugi su autori o {ibenskim tiskara-ma pisali tek sporadi~no i fragmentarno,8 tako da ova tema ostavlja mogu}nostopse`nijeg istraìvanja kako bi se upotpunile spoznaje ne samo o tiskarstvu u[ibeniku u okvirima zavi~ajne kulturne povijesti, nego i o povijesti hrvatskoga ti-skarstva uop}e.

187

I. ZENI]: TISKARSKA DJELATNOST U [IBENIKU OD 1870. DO 1948. GODINE

5 Matkovi}, H. Djelovanje i sukobi gra|anskih stranaka u [ibeniku izme|u dva svjetska rata. //Radovi Instituta za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2(1972), 264.

6 Usp.: Dulibi}, B. Tiskare u [ibeniku. // [ibenski list 2, 99(1954), 3-4; Grubi{i}, S. [ibenikkroz stolje}a. [ibenik : Muzej grada [ibenika, 1974.; Grubi{i}, S. Pregled povijesti [ibenika1873-1921. godine. // [ibenik : spomen zbornik o 900. obljetnici. [ibenik : Muzej grada [ibenika,1976. Str. 409-442.

7 Usp.: Dulibi}, B. Deset vjekova [ibenika. // Narodno kazali{te u [ibeniku : 1864, 1870, 1945,1955. [ibenik : Sindikalna podru`nica : Pododbor Dru{tva dramskih umjetnika Narodnog kazali{tau [ibeniku, 1955.; Dulibi}, B. Jedna {tamparska parnica 1855. g. // [ibenski list 5, 207(1956); Duli-bi}, B. Uz 900. godi{njicu [ibenika. // [ibenski list 14, 661(1965).

8 Usp.: Tamba~a, A. [ibensko iverje : 1871-1941. Split : Dru{tvo [iben~ana i prijatelja [ibeni-ka u Splitu, 1987.; Zeni}, M. U pohvalu od grada [ibenika : pisana rije~ od najstarijih vremena dodanas. [ibenik : Gradska knji`nica “Juraj [i`gori}”, 2002.; Livakovi}, I. Tisu}ljetni [ibenik. [ibe-nik : Gradska knji`nica “Juraj [i`gori}” : Tiskara “Malenica”, 2002.

Metodologija i izvoriOvaj rad obra|uje razdoblje od 1870., kada je osnovana prva {ibenska tiska-

ra, Tiskara [ime Ani}a, do 1948., kada su, stupanjem na snagu Zakona o naciona-lizaciji privatnih privrednih poduze}a, nacionalizirane tada{nje privatne tiskare.Prou~avanje povijesti tiskarstva zahtijeva ustrajan rad po arhivima i katalozimaknji`nica: Dràvnom arhivu Zadar – Arhivskom sabirnom centru [ibenik, Dràv-nom arhivu u Zadru, Arhivu [ibenske biskupije i arhivu samostana sv. Lovre, teknji`nicama izvan [ibenika, osobito u drugim dalmatinskim gradovima. Me-|utim, prona|eni podaci oskudni su ili nedovoljno obra|eni, stoga nije mogu}edobiti cjelovit uvid u djelovanje tiskara. Muzej grada [ibenika, naàlost, ne posje-duje gra|u iz podru~ja tiskarstva. Dràvni arhiv Zadar – Arhivski sabirni centar[ibenik posjeduje izvorne dokumente, ali gra|a pregledana u svrhu ovoga radaodnosila se uglavnom na mla|e {ibenske tiskare. Budu}i da su gotovo dvijetre}ine arhivske gra|e sa {ibensko-kninskoga prostora pohranjene u Dràvnom ar-hivu u Zadru, moè se pretpostaviti da se i neki dokumenti iz {ibenske tiskarskepovijesti nalaze u toj ustanovi, {to moè biti predmetom daljnjeg istraìvanja.Arhiv [ibenske biskupije posjeduje nekoliko izvornih dokumenata o tiskari bisku-pa Antuna Josipa Fosca. Samostan sv. Lovre u [ibeniku, u kojemu je 1926. godi-ne djelovala Tiskara “Ka~i}”, upravo se obnavlja pa samostanski arhiv trenuta~nonije dostupan. U {ibenskoj Gradskoj knji`nici sa~uvan je najve}i dio gra|e tiskaneu [ibeniku, ali nedostaju pojedini brojevi novina i neka izdanja knjiga i bro{ura.Ipak, i djelomice sa~uvana arhivska gra|a, uz objavljene napise o {ibenskim tiska-rama, omogu}uje zaokruèn, kronolo{kim redom predstavljen, pregled djelovanja{ibenskih tiskara.

BibliografijeU istraìvanju povijesti {ibenskih tiskara dragocjene podatke moèmo pro-

na}i u razli~itim bibliografijama i knjièvnopovijesnim pregledima. Ma{trovi}evabibliografija serijskih publikacija tiskanih u Zadru9 donosi kronologiju tiskanjaprvih {ibenskih novina, Hrvatske rie~i, a Gra|a za hrvatsku retrospektivnu biblio-grafiju knjiga10 i Bibliografija rasprava, ~lanaka i knjièvnih radova11 omogu}ujudodatni uvid u tiskarsku djelatnost u [ibeniku, pogotovo kada su u pitanju knjige ibro{ure koje se ne nalaze u fondovima {ibenske knji`nice i drugih ustanova, a ti-skane su u tom gradu.

188


9 Ma{trovi}, V. Jadertina Croatica : 2. dio : ~asopisi i novine. Zagreb : Jugoslavenska akademi-ja znanosti i umjetnosti, 1954.

10 Gra|a za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga : 1835-1940. Zagreb : Nacionalna isveu~ili{na biblioteka, 1982-1999.

11 Bibliografija rasprava, ~lanaka i knjièvnih radova. Zagreb : Leksikografski zavod FNRJ,1956 – .

Od prvih {ibenskih tiskanih knjiga do prve {ibenske tiskarePrve tiskare u Dalmaciji osnovane su tek krajem 18. i po~etkom 19. stolje}a,

nakon pada Mleta~ke Republike – u vrijeme prve austrijske vladavine, odnosnofrancuske uprave (u Zadru tiskare Antonija Bobolina 1793., Domenica Fracassa1797. i Antonija Luigija Battare 1803., u Splitu tiskara Ivana Demarchija 1812.).Do tada su pisci s tog podru~ja tiskali knjige u Veneciji, koja je vi{e od tri stolje}abila najzna~ajnije tiskarsko, izdava~ko i knjiàrsko sredi{te hrvatske knjige. Poje-dine venecijanske tiskare, primjerice ona obitelji Ginami i ona obitelji Occhi, kojaje imala sjedi{te na Rivi degli Schiavoni, u velikoj su se mjeri specijalizirale za iz-davanje djela na hrvatskom jeziku. Osim u Veneciji, hrvatske su knjige tiskane i uAnconi, Rimu i jo{ nekim talijanskim gradovima.

I brojni }e [iben~ani svoje knjige tiskati u Veneciji i drugim talijanskim gra-dovima. Spomenimo samo dvije: najstariju tiskanu pjesni~ku zbirku hrvatskogalatinizma, Elegiarum et carminum libri tres (Elegije i pjesme) Jurja [i`gori}a, ob-javljenu u Veneciji 1477. godine (impresum: In Venetiis, opusculum impressumper magistrum Adam de Rotwyl), i Dictionarium quinque nobilissimarum Euro-pae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae (Rje~nikpet najuglednijih europskih jezika) Fausta Vran~i}a, objavljen 1595. godine u ve-necijanskoj tiskari Nikole Morettija. U toj je tiskari 1608. godine tiskan i [ibenskistatut (Volumen Statutorum legum, et reformationum civitatis Sibenici), temeljnipravno-povijesni dokument srednjovjekovne {ibenske komune. Statut je vlastitimnovcem tiskao Frane Divni}, najzna~ajniji prire|iva~ rukopisa i nakladnik u stari-joj {ibenskoj kulturnoj povijesti. U Veneciji su, osim knjièvnih, teolo{kih, filo-zofskih i znanstvenih djela, tiskani i razli~iti proglasi i stampe – parni~ki spisi,koji su ~inili cijele knjige (spisi primo{tenskih i rogozni~kih seljaka u parnici s po-sjednicima, spisi {ibenskog kaptola protiv biskupa itd.).

Mnogi su autori kao glavnu smetnju {irenju tiskarstva u Dalmaciji vidjeliMleta~ku Republiku i njezinu politiku ograni~avanja i nadziranja tiskarske djelat-nosti. I Vjekoslav Klai} jedan neuspio poku{aj osnivanja tiskare u Splitu obraz-laè rije~ima: “Mleta~ka vlada ipak nije dozvolila podizanje tiskare, vjerna stari-joj odredbi od god. 1603. kojom bi zabranjeno osnivati tiskare i slovolijevnicedrugdje nego jedino u Mletcima.”12 Me|utim, Aleksandar Stip~evi} smatra da surazlozi tako kasnog osnivanja tiskara u Dalmaciji bili i ekonomske naravi jer ti-skarska djelatnost nije donosila ve}ega profita vlasnicima tiskara, ali i da osniva-nje tiskara po~etkom 19. stolje}a moèmo povezati i s ~injenicom da potkraj 18.stolje}a u Veneciji, u razdoblju slabljenja gospodarske i politi~ke mo}i Mleta~keRepublike, dolazi do krize tiskarske industrije.13

189


12 Klai}, V. Knjiàrstvo u Hrvata. Zagreb : Kugli, 1922. Str. 29.13 Tiskarska i izdava~ka djelatnost u Splitu 1812-1918 : katalog izlo`be. Split : Sveu~ili{na

knji`nica, 1992. Str. 8.

Dalmacija je, dakle, svoju prvu tiskaru dobila veoma kasno. Izuzme li se ne-koliko manjih i kratkotrajnih poku{aja (Antonio Bobolin, Domenico Fracasso),prvu veliku tiskaru osnovao je 1803. godine u Zadru Antonio Luigi Battara. On injegova tiskarsko-nakladni~ko-knjiàrska obitelj uspje{no }e voditi tiskaru punihsedamdeset godina. Kao administrativno sredi{te austrijske pokrajine Dalmacije,Zadar }e postati sna`no tiskarsko i izdava~ko sredi{te jer }e ulogu venecijanskihtiskara po~etkom 19. stolje}a preuzeti zadarske tiskare. Samo u tridesetogodi-{njem razdoblju, od po~etka druge austrijske vladavine (1814.) do po~etka izla-ènja Zore dalmatinske (1844.), tiskano je u Dalmaciji, najve}im dijelom u Zadru,petstotinjak izdanja na talijanskome i sedamdesetak na hrvatskome jeziku.14

Zadarske su tiskare obavljale i poslove za potrebe [ibenika – od tiskanja knji-ga {ibenskih autora i izdava~a (Dulibi} je u Ma{trovi}evoj bibliografiji15 izbrojio111 knjiga)16 pa do razli~itih akcidencija (plakata, kataloga, pozivnica, posjetni-ca). Prva knjiga nekoga {ibenskog pisca tiskana na hrvatskom tlu je djelo Uboj-stvo du{e razloìte Josipa Banovca, plodnoga franjeva~kog pisca ~iji }e djelovanjebiti vezano za {ibenski samostan sv. Lovre. Knjiga je tiskana 1801. u zadarskoj ti-skari Domenica Fracassa.17

Tiskara [ime Ani}aGodine 1870. [ibenik dobiva svoju prvu tiskaru. Bila je to Tiskara [ime

Ani}a, koji je prije dolaska u [ibenik, od srpnja 1861. do prosinca 1869., imao ti-skaru u Zadru. O Ani}evu ìvotu i njegovoj zadarskoj tiskari opse`no je pisao Pa-vao Gali} u svojoj Povijesti zadarskih tiskara.18 Podaci iz Ani}eva ìvota prije do-laska u [ibenik zanimljivi su jer upotpunjuju sliku o prvome {ibenskom tiskaru,koji je u [ibenik stigao s bogatim tiskarskim iskustvom.

Iz Ani}eve molbe Dalmatinskom namjesni{tvu od 1. svibnja 1860., u kojojtraì da mu se odobri samostalan tiskarski rad u Zadru, doznajemo da je Ani} unajranijem djetinjstvu po~eo raditi kod znamenitoga tiskara Giovannija Demar-chija, isprva kao nau~nik, zatim kao slagar, i da je kod njega ostao punih osam go-dina.19 Demarchi je zna~ajan kao osniva~ prve tiskare u Splitu, 1812. godine, kojaje u tom gradu djelovala do 1823., kada je preseljena u Zadar, gdje je nastavila ra-diti sve do Demarchijeve smrti 1838. godine. Ani} je nakon toga godinama radiou poznatim tiskarama: tr{}anskoj Tiskari Weis, zadarskim tiskarama Battara i De-marchi-Rougier (u potonjoj je radio u dva navrata), tr{}anskoj tiskari austrijskog

190


14 Novak, G. Dalmacija na raskr{}u 1848. god. // Rad JAZU 274(1948), 49-50.15 Ma{trovi}, V. Jadertina Croatica : 1 dio : knjige. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti

i umjetnosti, 1949.16 Dulibi}, B. Tiskare u [ibeniku. // [ibenski list 2, 99(1954), 3.17 Zeni}, M. Nav. dj., str. 233.18 Gali}, P. Povijest zadarskih tiskara. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko dru{tvo, 1979. Str.

52-54.19 Isto, str. 52.

Lloyda, a tri je godine bio upraviteljem splitske Tiskare Piperata, koju je u to vri-jeme vodila Marija Petrini Piperata, udovica osniva~a te, druge po redu, splitsketiskare. Nakon gotovo ~etiri desetlje}a tiskarskog iskustva, kao dobro izu~en ti-skar, Ani} u svibnju 1860., kada su na snagu stupili novi zakonski propisi o obrtu,u ve} spomenutoj molbi traì dopu{tenje za osnutak vlastite tiskare. Me|utim,Namjesni{tvo mu je odbilo molbu pa odlazi u Be~, gdje se zapo{ljava u Dvorskojtiskari. Uskoro je ponovno podnio molbu, ovoga puta austrijskom Ministarstvuunutarnjih poslova, koje mu 18. lipnja 1861. izdaje dopu{tenje pod brojem 9010.Dalmatinsko namjesni{tvo time mu je bilo obvezno izdati odobrenje za otvaranjevlastite tiskare. Tako je Zadar, nakon Tiskare Battara i Tiskare Demarchi (poslijeDemarchi-Rougier), dobio i svoju tre}u tiskaru 1861. godine.

Najve}i i najzna~ajniji posao {to ga je u zadarskome razdoblju imala Ani}evatiskara bilo je tiskanje Narodnog lista od br. 34, god. II./1863. do br. 53, god.V./1866., kada je tiskanje tih novina nastavljeno u vlastitoj Tiskari Narodnog lista.Razloge zbog kojih je iz Ani}eve tiskare proistekao skroman broj knjiga, Gali}20

pronalazi u izvorima koji svjedo~e da je Ani} posjedovao mali tiskarski stroj.Ani} je potkraj 1869. godine odlu~io preseliti svoju tiskaru u [ibenik. Kao

razlog selidbe navodi slabu zaradu, {to nije neobi~no s obzirom na ~injenicu da suu to vrijeme u Zadru, osim Ani}eve, djelovale jo{ tri tiskare. Molbom od 6. prosin-ca 1869. od Dalmatinskoga namjesni{tva zatraìo je odobrenje za prijenos svojetiskare u [ibenik. Boje}i se neuspjeha u [ibeniku, Ani} se èlio osigurati te jetraìo da mu se zajam~i i slobodan povratak u Zadar. Prema Dulibi}u, Namje-sni{tvo je Ani}u 4. sije~nja 1870. pod brojem 116 izdalo odluku o odobrenju prije-nosa, ali bez prava na povratak u Zadar.21

Prema podacima iz Arhivskoga sabirnog centra [ibenik,22 Ani}eva se tiskarani u svom {ibenskome razdoblju nije razvila. Ostala je manja obrtni~ka radionicaskromnih mogu}nosti. S malom tiskarskom pre{om i neznatnom garniturom slovata se tiskara uglavnom bavila tiskanjem obrazaca i drugim akcidencijskim poslo-vima. Iste, 1870. godine, kada je otvorena prva tiskara, [ibenik je dobio i svojekazali{te. Upravo }e Ani}eva tiskara (Tipografia di S. Anich) tiskati mnoge mate-rijale za potrebe novoga kazali{ta – od Statuta Kazali{nog dru{tva [ibenik, done-senog 25. sije~nja 1870. i potvr|enog od Namjesni{tva u Zadru 23. lipnja 1870.,do velikog broja plakata za predstave i koncerte. Ani} je tiskao i razne polemi~kespise, prigodni~arske pjesme i proglase.

Iz Ani}eve su tiskare izi{le i manje knjiìce. [ibenski biskup Antun Josip Fo-sco, istraìva~ {ibenske povijesti i za~etnik katoli~koga tiska u [ibeniku, izme|u1870. i 1880. godine kod Ani}a je tiskao ~etiri svoja kratka spisa. U toj je tiskariizme|u 1870. i 1882. tiskana i povijesna rasprava nevelika obima Una lezione

191


20 Isto, str. 53.21 Isto kao bilj. 16.22 Dràvni arhiv Zadar – Arhivski sabirni centar [ibenik. Fond: Op}ina i poglavarstvo [ibenik

(1797.-1945.).

frammenti di cronaca cittadina, kao i neke prigodni~arske pjesme Federica Anto-nija Galvanija. Galvani, doktor prava i autonoma{ki zastupnik u Zadru, me|uostalim je i autor zna~ajnoga djela iz podru~ja {ibenske heraldike Il re d’ armi diSebenico, tiskanoga u venecijanskoj tiskari Pietra Naratovicha 1884. Ono pred-stavlja vrhunski domet onodobnoga tiskarskog umije}a i jedna je od najljep{ih{ibenskih tiskanih knjiga.23

Za vrijeme Francusko-pruskoga rata 1870. godine zadarski knjiàr i tiskar[piro Artale, posinak znamenitoga [iben~anina Nikole Tommasea, svakodnevnoje slao {ibenskom Casinu (osnovanom 1775.), dru{tvu koje je u 19. stolje}u posta-lo sjedi{tem autonoma{a, izvje{}a o zbivanjima na rati{tu. Ani} ih je gotovo sva-kodnevno tiskao kao bilten s brojem i datumom. Prema Dulibi}u,24 tiskano je sto-tinjak brojeva. U Ani}evoj tiskari gotovo dvije godine (1882.-1883.) tiskan je bi-skupijski list Folium dioecesanum.25

Razli~ite su tvrdnje o sudbini Ani}eve tiskare poslije njegove smrti. Premajednoj od njih, preuzeo ju je njegov zet Ivan Artiko, kao Tiskaru nasljednika [imeAni}a. Zanimljiv je podatak da je taj tiskar od 1893. do 1895. bio dirigent [iben-ske narodne glazbe. Tiskara se neko vrijeme nalazila na prvom katu ku}e koja jebila u vlasni{tvu obitelji Jeìna, na nekada{njem Wilsonovu trgu, dana{njem TrguRepublike Hrvatske.26 Don Krsto Sto{i}27 pi{e da je ta tiskara, pod imenom njezi-na osniva~a, postojala do 1896. godine, kada su je Ani}evi nasljednici prodali{ibenskom tiskaru Ivanu Svaljincu. Dulibi},28 pak, pi{e da je tiskara Ani}evih na-sljednika nakon osnivanja drugih tiskara u [ibeniku stalno nazadovala, te da je na-posljetku 1899. godine Ani}ev zet Ivan Artiko cjelokupni inventar tiskare preba-cio u Zadar, gdje je potpuno propao, a zadarski tiskar [piro Artale iz samilosti muje otkupio olovna slova po cijeni koju su pla}ale tvornice. Zanimljiv je podatak daje [piro Artale od 1861. do 1864. godine u [ibeniku imao knjigove`nicu. Prijetoga Artale je ìvio u Firenci, a u [ibenik je do{ao na nagovor sestre svoga o~uhaNikole Tommasea. Godine 1864., na nagovor bra}e Battara, postaje upraviteljemnjihove zadarske knjiàre, koju je uskoro otkupio.29 Gali} u svojoj Povijesti za-darskih tiskara ne spominje tiskarski rad Ivana Artika. Sa~uvani kazali{ni plakatod 21. studenoga 1898. potvr|uje Dulibi}evu tvrdnju da je tiskara radila do 1899.godine – na plakatu stoji Tip. S. Anich.

192


23 Zeni}, M. Nav. dj., str. 275.24 Isto kao bilj. 16.25 Sto{i}, K. Galerija uglednih [iben~ana. [ibenik : vlast. nakl., 1936. Str. 33.26 Isto kao bilj. 16.27 Sto{i}, K. Povijest [ibenika. (Rukopis, Muzej grada [ibenika.)28 Isto kao bilj. 16.29 Gali}, P. Nav. dj., str. 59.

Tiskara biskupa Antuna Josipa FoscaUtemeljitelj druge {ibenske tiskare bio je {ibenski biskup Antun Josip Fosco.

Ro|en u [ibeniku 1826. godine, Fosco je dugo upravljao biskupijom – od po-sve}enja 1876. do smrti 1894. godine. Me|u ostalim, zna~ajan je Foscov prinosistraìvanju {ibenske povijesti, a njegovom zaslugom [ibenik je 1882. godine do-bio prvi ~asopis, biskupijski list Folium dioecesanum. Fosco je list isprva tiskao uAni}evoj tiskari, a godine 1884. list je tiskan u Splitu. Dulibi} smatra30 da je upra-vo to bio razlog Foscove odluke o osnivanju tiskare biskupijske kurije. Dalmatin-sko namjesni{tvo odlukom broj 14.109 od 4. rujna 1884. odobrilo je da se bisku-pijska kurija za svoje potrebe moè sluìti vlastitom tiskarom.31 Tiskara je po~elaraditi 13. prosinca 1884., a djelovala je u prostorijama u prizemlju biskupskepala~e. Odlukom Dalmatinskoga namjesni{tva broj 21.682 od 14. studenoga1888. tiskara kurije dobila je i pravo javnosti.32 Zbog te su odluke Ani}evi nasljed-nici prosvjedovali jer su smatrali da im Fosco, koji je tiskaru nabavio o svomtro{ku i koja je bila njegovo osobno vlasni{tvo, oduzima posao. Foscova tiskarabila je ve}a i bolje opremljena od Ani}eve, posjedovala je ~ak i garnituru gr~kih ihebrejskih slova, kojima se Fosco koristio uglavnom za tiskanje svojih radova izkomparativne filologije.33

Prvi broj biskupijskoga lista Folium dioecesanum, s podnaslovom OrganonCuriae Episcopalis Sibenicensis, tiskan je u sije~nju 1882., a izlazio je kao mje-se~nik sve do 1894. godine, kada zbog smrti pokreta~a prestaje izlaziti. Prvi brojtiskan u Foscovoj tiskari bio je za sije~anj 1885. godine. Osim tekstova nastalihprema dokumentima biskupijske kurije, list je donosio i mno{tvo povijesnih ~la-naka, mahom iz pera biskupa Fosca, a pratio je i kulturni ìvot grada. ^lanci su pi-sani uglavnom na talijanskome jeziku, dijelom na hrvatskome, dok su dokumentiordinarijata objavljivani na latinskome. Na kraju svakoga godi{ta tiskan je Indexrerum contentarum in Folio dioecesano. U biskupovoj tiskari od 1885. do 1893.godine tiskan je i Schematismus cleri dioecesis sibenicensis.

Foscova tiskara (Tipografia della Curia Vescovile) tiskala je i niz publikacijavjerskog karaktera, me|u kojima valja istaknuti i dvije Foscove knjiìce. Prva,Vita di Giovanni Tonco-Mrnavi} Canonico di Sebenico, Arcidiacono di Zagabria,Vescovo di Bosnia, sa 62 stranice ìvotopisa {ibenskoga knjièvnika i povje-sni~ara Ivana Tomka Mrnavi}a, tiskana je 1890. Druga, Documenti inediti per lastoria della fabbrica della cattedrale di Sebenico e del suo architetto GiorgioOrsini, s 30 stranica dokumenata o gradnji {ibenske katedrale, tiskana je 1891. go-dine.

Po Foscovoj smrti (1894.) tiskaru su naslijedili njegov ne}ak Ugo Fosco, sinbiskupova pokojnog brata Ivana, i njegova sestra Lucija. Prema don Krsti Sto{i}u,

193


30 Isto kao bilj. 16.31 Arhiv [ibenske biskupije. Spisi godine 1884., br. 1053.32 Arhiv [ibenske biskupije. Spisi godine 1888., br. 1216.33 Sto{i}, K. Galerija uglednih [iben~ana. [ibenik : vlast. nakl., 1936. Str. 32.

tiskara je radila do 1907. godine. U jednoj bilje{ci Sto{i} navodi da je od 13.oùjka 1897. godine tiskaru vodio Ivan Svaljinac, na temelju privatne nagodbe, ida je biskupovoj sestri Luciji davao tre}inu dobiti.34 Dulibi},35 me|utim, donosipodatak da je inventar Foscove tiskare iznajmljen Ivanu Svaljincu odmah nakonbiskupove smrti te da ju je Svaljinac dalje vodio pod svojim imenom.

Tiskara Ivana SvaljincaKad je propala tiskara Ani}evih nasljednika, Ivan Svaljinac, koji se, premda

je bio narodnjak, potpisivao kao Sfaglinatz, ostao je jedini tiskar u [ibeniku. Nje-gova se tiskara nalazila u prizemlju ku}e obitelji Divni} pokraj crkve sv. Ivana.Godine 1905. Svaljinac se razi{ao s Foscovim nasljednicima te nastavio samostal-no voditi posao.

Iako je bila skromna kapaciteta, ta je tiskara 22. travnja 1905. tiskala Hrvat-sku rie~, prve {ibenske novine, glasilo Stranke prava.36 U uvodniku lista stoji:“Ove na{e novine ’Hrvatska Rie~’ idu danas za prvi put u sviet u priprostom ruhu.Niti su oki}ene niti ih kitimo. Oduùjemo se samo potrebi grada [ibenika i njego-ve okolice, namjerom da i oni imaju javno glasilo, koje }e se zauzimati za njihoveinterese na politi~kom, gospodarskom i prosvjetnom polju.”37 U Svaljin~evoj ti-skari list je izlazio kao polutjednik od br. 1, god. I./1905. do br. 95, god. II./1906.[ibenski prava{i, kao nakladnici Hrvatske rie~i, radi tiskanja toga lista nabavili suve}i tiskarski stroj, a napravili su i poseban ugovor sa Svaljincem, ali je posao pro-pao jer Svaljinac nije uspio dobiti dopu{tenje za pro{irenje svoje djelatnosti. Zbogograni~enih mogu}nosti Svaljin~eve tiskare, list uskoro, u lipnju 1906., prelazi uZadar. Vjekoslav Ma{trovi} razloge prelaska tuma~i sljede}im: “Izdava~i supre{li s izdavanjem lista u Zadar, zbog toga {to su imali pote{ko}a sa tiskarama u[ibeniku.”38 U zadarskoj Katoli~koj hrvatskoj tiskari Hrvatska rie~ tiskana je kaotjednik do br. 1, god. III./1907., od kada se ponovno tiska u [ibeniku u novoosno-vanoj Hrvatskoj tiskari (Dr. Krstelj i dr.).

Svaljinac je u svojoj tiskari tiskao i druge periodi~ne publikacije koje su tihgodina izlazile u [ibeniku. Prvi broj tjednika Glas {ibenskog kremenjaka tiskan je23. oùjka 1907., a izdavali su ga {ibenski naprednjaci.39 U Svaljin~evoj je tiskari

194


34 Isto kao bilj. 27.35 Isto kao bilj. 16.36 O djelovanju prava{a u [ibeniku vidjeti u: Gross, M. Uloga {ibenskog prava{tva u dalmatin-

skoj i op}ehrvatskoj prava{koj politici uo~i prvog svjetskog rata. // Radovi Instituta za hrvatsku po-vijest 1(1971), 259-285.

37 Hrvatska rie~ 1, 1(1905).38 Ma{trovi}, V. Jadertina Croatica : 2. dio : ~asopisi i novine. Zagreb : Jugoslavenska akade-

mija znanosti i umjetnosti, 1954. Str. 85.39 Naziv naprednjak (ili kremenjak) odnosi se na ~lanove Hrvatske pu~ke napredne stranke,

koji poslije obustave svoga lista Kremenjak po~inju, 14. srpnja 1911., izdavati glasilo Naprednjak(vidjeti u: Grubi{i}, S. [ibenik kroz stolje}a. [ibenik : Muzej grada [ibenika, 1974. Str. 177-178).

2. listopada 1908. izi{ao i prvi broj socijalisti~koga tjednika Glas malog puka.Me|utim, ni te se novine nisu mogle razviti u toj tiskari skromnih mogu}nosti paje Kremenjak 1908. godine prestao izlaziti, a Glas malog puka od broja 9 iz 1908.godine tiskan je u Splitskoj dru{tvenoj tiskari. Godine 1906. u Svaljin~evoj tiskaritiskan je i U~iteljski glas: glasilo Saveza dalmatinskih u~itelja.

Prema Dulibi}u,40 {ibenski su naprednjaci 1908. godine sklopili sa Svaljin-cem poseban ugovor i za njegovu tiskaru iz Praga naru~ili stroj za brzi tisak i osta-lu tiskarsku opremu. Me|utim, Svaljinac se uskoro te{ko razbolio pa je cjelokupniinventar tiskare prodao {ibenskim naprednjacima za svotu od 4.300 kruna. Umroje 1911. godine.

Tiskara Uga FoscaKad su se 1905. godine nasljednici biskupa Fosca razi{li s Ivanom Svaljin-

cem, kojemu su bili iznajmili inventar biskupove tiskare, osnovali su po~etkom1906. Zadru`nu tiskaru Ugo Fosco i dr. Vlasnik tiskare, trgovac Ugo Fosco, bio jei vlasnik prvoga {ibenskog kinematografskog poduze}a The Edison kinematograf,koje je 3. sije~nja 1908. prikazalo prvu projekciju, a u njegovu je vlasni{tvu bilosve do 1921. godine. Poput Ani}eve i Svaljin~eve, i Zadru`na tiskara Ugo Fosco idr. tiskala je materijale za potrebe {ibenskog kazali{ta. Ve}i broj plakata za kaza-li{ne predstave izvedene izme|u 1907. i 1909. tiskan je u tiskari Uga Fosca. U njojje 31. sije~nja 1908. tiskan i prvi broj lista Novo vrijeme.

Tiskara je djelovala do 2. lipnja 1913., kada je prodana dioni~kom dru{tvukoje je osnovalo Hrvatsku zadru`nu tiskaru.41

Hrvatska tiskara (Dr. Krstelj i dr.)Stranka prava dominirala je u politi~kom ìvotu [ibenika u prvom desetlje}u

20. stolje}a. Od 1904. godine, kada su prava{i preuzeli op}insku upravu, [ibenikje postao njihovo najsna`nije sredi{te na Jadranu. Istaknuti strana~ki prvaci bili sudr. Ivo Krstelj, dr. Ante Dulibi} i dr. Mate Drinkovi}.

Budu}i da jedine dvije tiskare u [ibeniku u prvom desetlje}u 20. stolje}a –Svaljin~eva i Uga Fosca – nisu imale stroj za brzi tisak, iz kruga prista{a Strankeprava potekla je inicijativa da se u gradu osnuje moderna tiskara. Prema Dulibi}u,Namjesni{tvo prava{ima isprva nije htjelo izdati potrebno odobrenje, tj. koncesi-ju, s obrazloènjem da u gradu ve} postoje dvije tiskare. Podatak koji iznosi donKrsto Sto{i}, da je ta nova tiskara osnovana ve} 1905. godine, nije to~an s obzi-rom na ~injenicu da je prava{ka Hrvatska rie~ od br. 96, god. II/1906. do br. 1,god. III./1907. tiskana u zadarskoj Katoli~koj hrvatskoj tiskari. Malo je vjerojatnoda bi {ibenski prava{i, da su imali vlastitu tiskaru, list tiskali u Zadru. Vjekoslav

195


40 Isto kao bilj. 16.41 Isto.

Ma{trovi} tiskanje Hrvatske rie~i u Zadru obja{njava pote{ko}ama koje su izda-va~i imali s tiskarama u [ibeniku, ali i odlukom Namjesni{tva da im uskratidopu{tenje za otvaranje vlastite tiskare u [ibeniku.42 Namjesni{tvo im je 1907.godine kona~no izdalo potrebno odobrenje te je tako zapo~ela raditi Hrvatska ti-skara (Dr. Krstelj i dr.), prva {ibenska strana~ka tiskara. To~an datum po~etkarada moè se vezati uz 13. travnja 1907., kada je u njoj prvi put tiskana Hrvatskarie~ od br. 125, god. III. Ve}inski vlasnik tiskare bio je Ivo Krstelj (1867.-1949.),odvjetnik i doktor prava, istaknuti prava{ki politi~ar, od 1906. do 1913. na~elnik{ibenske op}ine. Tom je tiskarom [ibenik dobio svoj prvi veliki stroj za brzi tisakna elektri~ni pogon koji je u potpunosti mogao zadovoljiti potrebe grada. Tiskarase nalazila u nekada{njoj Ulici sv. Jakova.

Osim Hrvatske rie~i, koja je izlazila do br. 964, god. X./1914., isprva kao po-lutjednik, a od 17. listopada 1912. kao dnevnik, Hrvatska tiskara tiskala je i ve}ibroj knjiga, ve}inom {ibenskih autora, me|u njima Priru~nik za ribare, ljubiteljeribarstva i ribarskog obrta {ibenskog u~itelja Vinka Belamari}a, tiskan 1909., teprvu tiskanu povijest [ibenika Povjestne crte grada [ibenika i njegove okolicesve}enika i povjesni~ara Petra Kaera, objavljenu u dvije knjige 1913. godine.Ipak, najzahtjevniji posao ta je tiskara obavila 1909. godine objaviv{i knjiguHrvatske narodne poslovice na 634 stranice, koju je uredio sve}enik Vicko Skar-pa. U Hrvatskoj tiskari tiskane su i novine Prava pu~ka sloboda, {ibensko pra-va{ko glasilo koje je izlazilo 1908. i 1909., te makarski prava{ki Primorski glas,koji je izlazio 1908. godine. Don Krsto Sto{i} donosi podatak da je jedno vrijemeu toj tiskari radio Ivan Svaljinac.43

[trajk tipografskih radnika u Dalmaciji 1913./1914., kao dio {trajka svih au-strijskih tipografa, zahvatio je i [ibenik.44 Zbog toga {trajka Hrvatska rie~ nije iz-lazila puna dva mjeseca, od 20. prosinca 1913. do 20. velja~e 1914. Iz tih novinasaznajemo za jo{ jedan {trajk tipografa u Hrvatskoj tiskari izme|u 18. i 28. travnja1914. godine.45 Po~etak Prvoga svjetskoga rata zna~io je kraj Hrvatske tiskare. Usrpnju 1914. dràvne su vlasti zabranile Hrvatsku rie~, a ve}inski vlasnik tiskaredr. Ivo Krstelj, koji je 1913. godine svojim stanovi{tima iznevjerio program stran-ke, uhi}en je i interniran. Poslije rata Krstelj, koji se potpuno posvetio politici ipostao ministrom, prodao je ostatak tiskare splitskome odvjetniku dr. Niki Lju-bi}u. O tome svjedo~i i don Krsto Sto{i}, koji pi{e da je tiskara za vrijeme rata bila“sekvestrirana”, ali da ni “kasnije nije proradila nego je prenesena”.46

196


42 Isto kao bilj. 38. Vi{e pojedinosti doznajemo iz Hrvatske rie~i 2, 94(1906), 1 i 2, 95(1906), 1.43 Isto kao bilj. 27.44 Hrvatska rie~ 10, 907(1914), 3.45 Hrvatska rie~ 10, 930(1914), 3.46 Isto kao bilj. 27.

Pu~ka tiskara (Dr. V. Iljadica i dr.)U prvim godinama 20. stolje}a, kada nestaje narodnja{tva i kada se {iri i

u~vr{}uje Stranka prava, u politi~kom ìvotu [ibenika javlja se i ja~a naprednja-~ki pokret, kojega je pojava i uspjeh u svezi s povratkom dr. Vice Iljadice sa studi-ja u Pragu.

Osnivanje Hrvatske tiskare (Dr. Krstelj i dr.), prve strana~ke tiskare u [ibeniku,urodilo je u prava{kih protivnika naprednjaka sli~nom inicijativom: 1908. godinesklopili su sa Svaljin~evom tiskarom ugovor, a ve} 1909. otkupili i cjelokupan nje-zin inventar. Prema Dulibi}u, dr. Vice Iljadica, dr. Adolf Makale i Niko Marinkovi}u ime naprednjaka osnovali su Dru{tvo za tjeranje tiskarskoga obrta pod nazivomPu~ka tiskara (Dr. V. Iljadica i dr.), kojemu je kasnije kao drug pristupio splitski ti-skar Josip Depolo. Svaljinac se u njihovu korist odrekao tiskarske koncesije pa jeDalmatinsko namjesni{tvo 23. listopada 1909. pod brojem 1368/3 dalo koncesijuspomenutome dru{tvu. Osim Dru{tva za tjeranje tiskarskoga obrta – Pu~ka tiskara(Dr. V. Iljadica i dr.), koje je raspolagalo samo koncesijom, naprednjaci su ugovo-rom od 19. lipnja 1910. godine s kapitalom od 19.500 kruna osnovali jo{ jednodru{tvo, sastavljeno od petnaest fizi~kih i pravnih osoba. Ono je na sebe preuzelomaterijalnu opskrbu Pu~ke tiskare te je bilo njezinim stvarnim vlasnikom.

Pu~ka tiskara razvila je plodnu djelatnost. U njoj je tiskan tjednik Napred-njak, s podnaslovom List hrvatske pu~ke napredne stranke. Izlazio je svakog pet-ka od 14. srpnja 1911. do 1921. godine. U impresumu stoji: “izdava~, vlastnik i ti-sak ’Pu~ka Tiskara’ Dr. V. Iljadica i drugovi – [ibenik”. U Naprednjaku susura|ivali knjièvnici Tin Ujevi} i Vladimir êrina te slikari Jeronim Mi{e iOskar Tartaglia.47 Ujevi}evi su tekstovi uvelike bili cenzurirani pa je Dràvno od-vjetni{tvo zbog njegova ~lanka Borba nacionalisti~ke omladine zaplijenilo goto-vo cijelu nakladu lista od 29. listopada 1912. U Pu~koj tiskari po~eo se 16. svibnja1912. tiskati i Crveni barjak: glasilo socijalno-demokratske stranke u Dalmaciji.Taj polumjese~nik, koji je izlazio svakoga prvog i tre}eg utorka u mjesecu, tiskanje do sredine oùjka 1913. godine. Tiskani su i Hrvatski samobran (1922. i 1923.),Selja~ka zvijezda (1921.), a jedno vrijeme i Glas naroda (1919.), list {ibenskogaNarodnog vije}a. Dr. Vice Iljadica u Pu~koj tiskari objavljivao je i vlastite poli-ti~ke i prigodne napise.

Pu~ku su tiskaru njezini vlasnici uo~i Prvoga svjetskoga rata prodali Pu~koj{tedionici u [ibeniku. Prema knjizi ra~una i dugovanja Pu~ke tiskare u vlasni{tvuPu~ke {tedionice, [tedionica je kupila tiskaru 9. svibnja 1915. za 19.500 kruna.48

Vrijednost tiskare s vremenom je padala. Primjerice, 1. sije~nja 1917. iznosila je18.450 kruna, a 1. sije~nja 1918. godine 17.506 kruna. [tedionica je 8. oùjka 1923.tiskaru prodala bra}i Vjekoslavu i Jerolimu Mata~i}u za svotu od 60.000 dinara.49

197


47 êlar, J. [ibenski “Naprednjak” 1911-1913. // Zadarska revija 15, 2(1966), 138.48 Isto kao bilj. 22.49 Isto.

Hrvatska zadru`na tiskaraPrema Dulibi}u,50 po~etkom drugog desetlje}a 20. stolje}a prava{i su poku-

{ali otvoriti jo{ jednu svoju tiskaru. Zalaganjem prava{kih prvaka iz cijele Dalma-cije osnovana je krajem 1910. godine u [ibeniku Hrvatska tiskarska zadruga, s ci-ljem preuzimanja Hrvatske tiskare, koja je bila u vlasni{tvu dr. Ive Krstelja.Me|utim, 1913. do{lo je do rascjepa me|u {ibenskim prava{ima. Skupini okoop}inskog na~elnika dr. Ive Krstelja i dr. Mate Drinkovi}a, koja se svojim stavo-vima sve vi{e pribliàvala Naprednoj stranci, suprotstavila se skupina pod vod-stvom dr. Ante Dulibi}a. Upravo }e skupina oko dr. Ante Dulibi}a 2. lipnja 1913.preuzeti tiskaru Uga Fosca te osnovati Hrvatsku zadru`nu tiskaru. Don KrstoSto{i} pi{e da je Hrvatska zadru`na tiskara “osnovana uglavnom od sve}enstva{ibenske biskupije g. 1913., a u promicateljnom odboru bio je dr. Ante Dulibi} teda su dioni~ari ve}inom bili sve}enici”.51 Tiskara je nabavila moderni tiskarskistroj pa je bila najve}e {ibensko grafi~ko poduze}e. Nakon rascjepa prava{a dr.Ante Dulibi} po~inje izdavati Hrvatsku misao. Prvi broj toga lista tiskan je uHrvatskoj zadru`noj tiskari 12. srpnja 1913. Isprva je izlazio kao dvotjednik, a odprosinca 1913. do travnja 1916. kao dnevnik. U toj tiskari 12. velja~e 1919. po~elesu se tiskati i novine Glas naroda, glasilo {ibenskoga Narodnog vije}a, koje su iz-lazile kao dvotjednik.

Za talijanske okupacije [ibenika od 1918. do 1921. godine tiskaru je rekviri-rala talijanska vlast i predala je zapovjedni{tvu talijanske divizije. U to vrijeme ti-skara nosi naziv Stamparia nazionale a tapo del Tipografia del Comando Truppedalmate. Oduzimanjem tiskare èljelo se onemogu}iti izlaènje Glasa naroda,koji je dalje tiskan u Pu~koj tiskari. Okupacijske su vlasti u rekviriranoj tiskari1919. godine izdavale list La Dalmazia, koji je kao tjednik izlazio na talijanskom ihrvatskom jeziku. List je ubrzo pre{ao u Zadar spojiv{i se sa zadarskim La vocedalmatica. Nakon talijanske okupacije u Hrvatskoj zadru`noj tiskari tiskana jeNarodna straà, tjednik Pu~ke stranke, koji je izlazio od 23. srpnja 1921. do sredi-ne 1928. godine.

Iako je bila odli~no opremljena, Hrvatska zadru`na tiskara je zbog nebrigeupravlja~a 31. prosinca 1925. obustavila djelatnost. Prema Dulibi}u, 16. velja~e1927. razi{la se i sama zadruga. Iste godine tiskara je prodana Franjeva~koj pro-vinciji Presvetog Otkupitelja.

Tiskara VitalianiNakon oslobo|enja od talijanske okupacije 1921., [ibenik u novoj dràvi,

Kraljevini SHS, postaje sredi{tem sjeverne Dalmacije. Budu}i da je Zadar pripaoKraljevini Italiji, [ibenskoj biskupiji pripao je i jugoslavenski dio Zadarske nad-biskupije. U [ibeniku oìvljava gospodarska, politi~ka i kulturna djelatnost, pa

198


50 Isto kao bilj. 16.51 Isto kao bilj. 27.

tako i tiskarska. Godine 1922. u [ibeniku izlaze {estere novine (Narodna straà,Razkovani, Demokrat, Jadranski samobran, So~a i Dalmatinski radikal), tako dadvije tiskare – Pu~ka tiskara i Hrvatska zadru`na tiskara – vi{e nisu bile dovoljnepa se osnivaju nove. Jedna od njih bila je tiskara obitelji Vitaliani.52

Godine 1921., nakon pripojenja Zadra Italiji, Ernest Vitaliani prenio je iz Za-dra u [ibenik svoju tiskaru, koju je jo{ 1803. godine osnovao znameniti tiskarAntonio Luigi Battara. Tiskaru obitelji Battara, koja je radila punih sedam deset-lje}a (1803.-1874.), nakon smrti bra}e Battara, osniva~evih sinova, za ~ijeg upra-vljanja tiskara biljeì svoje najplodnije razdoblje, najmla|i su nasljednici 1874.godine prodali Luki Vitalianiju i Petru Jankovi}u. Vitaliani i Jankovi} radili su za-jedno do 1887. godine, kada je Namjesni{tvo, zahvaljuju}i preporuci obrtni~kekomore, Luki Vitalianiju, koji je deset godina radio i u tiskari obitelji Battara,odobrilo pokretanje vlastite tiskare i litografije. Obrtni~ka komora preporu~ila jeda se Vitalianiju odobri rad litografije jer je za taj posao njegov sin Ernest u~io za-nat u Be~u.53 Kad je po~etkom 20. stolje}a tiskara prenesena u [ibenik, zajedno sErnestom Vitalianijem do{ao je i njegov grafi~ki majstor Josip Mravak.

U [ibeniku je tiskara djelovala pod nazivom Odlikovani grafi~ki zavod Ti-skara E. Vitaliani-a, s dodatkom “Utemeljen u Zadru 1860. god.”. Godine 1924.,kada je Ernest po~inje voditi zajedno sa sinom Hamilkarom, tiskara mijenja nazivu Tiskara E. Vitaliani i Sin. Tiskara se isprva nalazila u dana{njoj Ulici sv. NikoleTaveli}a. Poslije je Vitaliani za svoja tiskarska postrojenja sagradio modernuzgradu u dana{njoj Teà~koj ulici br. 31, na mjestu na kojem su bili, prema kazi-vanju starijih [iben~ana, tzv. [upukovi vrtovi. Godine 1923. tiskara je posjedova-la slagarski stroj, ali ga je zbog neisplativosti morala vratiti. Iz jednog se tiskanogoglasa iz rujna 1929. godine vidi da je tiskara imala “4 velika brzotiska na elek-tri~ni pogon te sposobno osoblje”.54

Tiskara Vitaliani razvila je ìvu djelatnost tiskaju}i brojne {ibenske novine i~asopise. Tjednik Razkovani, nezavisno glasilo, izlazio je od kolovoza 1921. do1922., a list Demokrat, tjednik Demokratske stranke, od prosinca 1921. do oùjka1923. Godine 1924. tiskan je orjuna{ki55 list So~a, mjese~nik novinskog formata.Dnevnik Narodni list, iza kojeg su stajali udruèni radi}evci i samostalci,56 tiskanje kratko vrijeme 1928. godine, kada prelazi u Pu~ku tiskaru. U tiskari Vitaliani

199


52 Usp.: Tamba~a, A. Nav. dj., str. 45; Dulibi}, B. Tiskare u [ibeniku. // [ibenski list 2,99(1954), 4.

53 Gali}, P. Nav. dj., str. 64.54 Isto kao bilj. 22.55 Orjuna je bila Organizacija jugoslavenskih nacionalista u [ibeniku. O djelovanju orjuna{a u

[ibeniku vidjeti u: Foreti}, D. O dru{tvima u [ibeniku izme|u dva rata. // Prilozi povijesti umjetno-sti u Dalmaciji 22(1980), 297-313.

56 Radi}evci su prista{e Hrvatske selja~ke stranke, a samostalci Samostalne demokratske stran-ke. O tomu vidjeti u: Matkovi}, H. Djelovanje i sukobi gra|anskih stranaka u [ibeniku izme|u dvasvjetska rata. // Radovi Instituta za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2(1972),263-281.

1930. godine tiskan je tjednik [ibenske novosti, neovisni list, kasnije dvotjednik, a1931. i 1932. Primorska rije~, glasilo jugoslavenskih integralista. Godine 1930.ovdje je tiskan i knjièvni omladinski mjese~nik Kranj~evi}, uga{en ve} nakondrugog broja, ~iji je idejni tvorac bio pjesnik i esejist Vladimir Popovi}. U ovoj ti-skari tiskan je i jedan splitski list, humoristi~ni tjednik Re{eto, koji je izlazio 1921.i 1922.

Vitaliani se osim tiskarskom bavio i izdava~kom djelatnosti. Izdavao je i ti-skao novine koje su pod raznim imenima – Narodna tribuna, Tribuna, Odbrana,Nova tribuna – izlazile od 1933. do 1941. To glasilo jugoslavenskoga integraliz-ma izlazilo je najprije kao tjednik i polutjednik, poslije tri puta tjedno, a 1937. go-dine osam mjeseci i kao dnevnik. Drugi list {to ga je izdavala Vitalianijeva tiskarabio je Dje~ji vjesnik, koji je izlazio od 1926. godine. Tiskanom obavijesti od 7.oùjka 1927. uprava Dje~jeg vjesnika obavje{tava u~itelja u Zlarinu da su “za-po~eli s izdavanjem ilustriranog dje~jeg lista” koji }e donositi “dje~je pjesmice,basne, pripovijetke iz dje~jeg ìvota, sa ukusnim ilustracijama” te da je to “prvipoku{aj ovakve vrste u na{oj dràvi”.57 Ovaj list vaàn je za povijest hrvatskogastripa.

Tiskara Vitaliani i Sin sama je raspa~avala svoja izdanja. Vitalianijevi su ti-skali i letke u kojima su reklamirali svoje naslove. Njihova bogata tiskarsko-izda-va~ka djelatnost moè se vidjeti iz jednoga takva letka tiskanoga po~etkom 1927.godine,58 u kojemu se nude naslovi iz raznih podru~ja. Tu su oglasi za oratorijMuka gospodina na{ega Isukrsta i pla~ matere njegove franjeva~koga pisca iz 18.stolje}a Petra Kneèvi}a, popularnog djela koje je do danas doìvjelo stotinjak iz-danja, potom za knjigu iz podru~ja medicinskih znanosti u prijevodu {ibenskogalije~nika Boè Peri~i}a te za vi{e knjiga vjerskoga sadràja. Tu je i oglas za knjiguPakao, prvi cjeloviti prijevod Danteova Pakla, zadarskoga pedagoga i pjesnikaStjepana Buzoli}a. Ovo rasko{no izdanje, s komentarima i sa 76 ilustracija Gusta-vea Doréa, izi{lo je u nakladi Tiskare Vitaliani 1897. godine, u njezinu zadarskomrazdoblju.59 Nejasno je odnosi li se taj oglas na knjigu tiskanu u Zadru ili na novoizdanje u [ibeniku.

U rujnu 1929. godine Odlikovani grafi~ki zavod Tiskara Vitaliani i Sin dobioje koncesiju za prodaju knjiga dràvnoga izdanja i monopolskih obrazaca beo-gradske Dràvne {tamparije te su stoga njihovi tiskani oglasi nosili i oznaku “Po-vla{}ena knjiàra Kraljevine S. H. S.”. Zavod se bavio i prodajom “uredovnih ti-skanica za privatne i sudbene svrhe, za op}ine, {kole, parohijske i ùpske urede”te prodajom papira.60 Prema sa~uvanoj arhivskoj gra|i, u Tiskari Vitaliani i Sin ti-skani su, latinicom i }irilicom, i razli~iti formulari, tiskanice, oglasi i sl.

200


57 Isto kao bilj. 22.58 Isto.59 Ma{trovi}, V. Jadertina Croatica : 1. dio : knjige. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti

i umjetnosti, 1949. Str. 209.60 Isto kao bilj. 22.

Otac i sin Vitaliani radili su zajedno do 1937. godine, kada su se razi{li zbogobiteljskih nesuglasica. Nova je zgrada tiskare bila pod hipotekom, te je zbog du-gova pre{la u vlasni{tvo banke, dok su strojeve Ernest i Hamilkar me|usobno po-dijelili.61 Ernest Vitaliani vodio je svoju tiskaru, koja se nalazila u dana{njoj UliciIvana Pribislavi}a, sve do smrti 1941. godine. Njegovi su nasljednici inventar ti-skare prodali Pu~koj tiskari, koja je u to vrijeme bila u vlasni{tvu bra}e Mata~i}.Odvojiv{i se 1937. godine od oca, Hamilkar Vitaliani nastavio je samostalnu ti-skarsku djelatnost.

Tiskar Hamilkar VitalianiHamilkar Vitaliani osnovao je 28. velja~e 1937. godine [tamparsko, novin-

sko i knjigoveàrsko dru{tvo s ograni~enim jamstvom “[TANIK” i pokrenuonovu tiskaru. Me|utim, dru{tvo je ve} potkraj godine bilo na rubu propasti pa suse suvlasnici razi{li. Godine 1938. Hamilkar Vitaliani preuzeo je uz pomo} obite-lji inventar tiskare te osnovao “Tipografiju”, {tamparsko-novinsko-knjiàrski za-vod. Vlasnik zavoda bio je V. R. Pelicari}. Hamilkar Vitaliani je nastavio s izda-vanjem i tiskanjem lista Tribuna, koji je 1937. godine izlazio kao dnevnik, a od1938., jedno vrijeme i pod nazivom Odbrana, kao tjednik.

Tiskara je potpuno uni{tena u zra~nom napadu 13. prosinca 1943. a poginulisu i Hamilkar Vitaliani, njegov sin Ernest te grafi~ki majstor Josip Mravak. Zgra-da u kojoj je bila tiskara nalazila se na prostoru ispred crkve sv. Barbare. U istoj jezgradi bio i Gradski muzej.

Nova {tamparijaU vrijeme osnivanja strana~kih tiskara – prava{ke Hrvatske tiskare 1907. go-

dine i naprednja~ke Pu~ke tiskare 1909. godine – pada i neuspio poku{aj otvaranjajo{ jedne strana~ke tiskare. Godine 1911. odvjetnik i doktor prava Nikola Suboti}i tiskar @ivko Ma|arovi}, u ime {ibenskih Srba okupljenih, kao i u ostaloj Dalma-ciji, u Srpskoj stranci, obavili su sve pripreme za osnivanje Elektri~ne {tamparije(Dr. N. Suboti} i dr.). Ipak, do osnutka te tiskare nije do{lo.62 Me|utim, dr. NikolaSuboti}, koji je izme|u dva rata u [ibeniku predvodio Radikalnu stranku, 26. ko-lovoza 1922. osnovao je, u ime svoje stranke, Novu {tampariju. Kao godina osnut-ka te tiskare navodi se i 1926.63

Vlasnici Nove {tamparije nisu dugo ustrajali u samostalnom vo|enju svoje ti-skare. Ve} 1926. godine dali su je u najam grafi~kom radniku, Dubrov~aninu Ni-koli îkatu, kojemu su 1930. godine i prodali cjelokupni inventar tiskare. îkato

201


61 Prema rije~ima Milivoja Mravka, koji je bio nau~nik u tiskari Hamilkara Vitalianija. Njegovotac Josip Mravak bio je grafi~ki majstor u Tiskari Vitaliani jo{ od njezina zadarskoga razdoblja.Usmeno priop}enje iz studenoga 2002.

62 Dulibi}, B. Tiskare u [ibeniku. // [ibenski list 2, 99(1954), 3-4.63 Tamba~a, A. Nav. dj., str. 45.

je prije toga radio u Hrvatskoj zadru`noj tiskari, na ~ijim je ra~unima iz rujna1921. vidljiv njegov potpis. Taj je grafi~ki radnik bio dugogodi{nji istaknuti ~lan[ibenske narodne glazbe (od 1921. do 1945.). Tiskara je nakratko, 1930., promi-jenila ime u [tamparija Nikola îkato, a nalazila se u dana{njoj Ulici sv. Julijana.

U ovoj su tiskari tiskani Dalmatinski radikal, list Radikalne stranke koji je iz-lazio 1922. i 1923. tri puta tjedno, i Glas Privredno-kulturne matice za sjevernuDalmaciju, koji je izlazio od 1929. do 1937., isprva kao tjednik, potom kao mje-se~nik, a okupljao je Srbe ove regije. U Novoj {tampariji 1932. tiskan je polutjed-nik Narodno slovo (isprva tiskan u Pu~koj tiskari) a 1935. tjednik Svijest, glasilojugoslavenskih integralista. Tiskara je izme|u 1926. i 1928. godine tiskala prveturisti~ke prospekte [ibenika, na ~e{kome, francuskome, njema~kome i englesko-me jeziku.64 U savezni~kome zra~nome napadu na [ibenik 13. prosinca 1943. {te-tu je pretrpjela i ova tiskara. îkato je uspio spasiti jedan tiskarski stroj pa je tiska-ra radila jo{ nekoliko godina.65 Nemaju}i dovoljno posla, sklopio je sa èljez-ni~kom postajom u [ibeniku ugovor te je kao njezin namje{tenik tiskao isklju~ivoza potrebe èljeznice. U to se vrijeme tiskara nalazila u dana{njoj Teà~koj ulici.Tiskara se uskoro ugasila, a îkato se 1947. godine zaposlio u Tiskarsko-knjigo-veà~kom poduze}u “[tampa”.66

Tiskara bra}e Mata~i}Pu~ku tiskaru (Dr. V. Iljadica i dr.), koju su osniva~i uo~i Prvoga svjetskog

rata prodali Pu~koj {tedionici, kupila su 8. oùjka 1923. bra}a Vjekoslav i JerolimMata~i}. Najvi{e podataka o Mata~i}ima pruàju sudski spisi razli~itih postupakakoji su od 1948. do 1954. vo|eni zbog nacionalizacije njihove tiskare. Iz àlbeVjekoslava Mata~i}a Komisiji za prevo|enje radnika pri Narodnom odboru grada[ibenika vidi se njegovo bogato tiskarsko iskustvo. Mata~i} je ~etiri godine, od 1.lipnja 1907. do 1. lipnja 1912., bio nau~nikom u Tiskari Uga Fosca, u kojoj je kaokvalificirani grafi~ki radnik nastavio raditi do po~etka lipnja 1913. Kada je Fosco-vu tiskaru kupila Hrvatska zadru`na tiskara, Mata~i} je odmah pre{ao u tu tiskaru,u kojoj je radio do 16. studenoga 1916. te kra}e vrijeme potkraj 1918. godine. UPu~ku tiskaru Mata~i} je pre{ao 2. prosinca 1918. i u njoj }e, kao “suvlasnik ...grafi~ki majstor i ovla{tenik knjigoveza~kog obrta ... i radnik u toj struci”, raditisve do nacionalizacije 1948. Mata~i} napominje da je i za grafi~ki i za knjigo-veà~ki obrt imao obrtnu dozvolu te da je “pored majstorskog rada kao gra-fi~ar-slagar i ma{inist, radio jo{ i kao majstor obrtnik i knjigoveà”.67

Nakon {to su 1923. godine kupili Pu~ku tiskaru, Mata~i}i su oìvjeli njezinrad, vode}i je poslije pod nazivom Pu~ka tiskara bra}a Mata~i} pk. Petra. Tiskara

202


64 Isto kao bilj. 27.65 Isto kao bilj. 61.66 Isto.67 Dràvni arhiv Zadar – Arhivski sabirni centar [ibenik. Fond: Narodni odbor [ibenik (1945.-

1963.).

se od kraja 1925. godine nalazila u dana{njoj Sarajevskoj ulici, u prizemlju zgradeu vlasni{tvu obitelji Juras. Po~etkom 1934. tiskara je preseljena u dana{nju Ulicusv. Nikole Taveli}a. Tiskara bra}e Mata~i} smatrana je oporbenim grafi~kim po-duze}em jer su u njoj tiskane sve {ibenske oporbene novine, bro{ure, proglasi ileci. U njoj su, me|u ostalim, tiskane periodi~ne publikacije Fabrika i njiva, tjednikNezavisne radni~ke partije (1923.), tjednici Dalmatinski Hrvat (1923. i 1924.), Eko-nomski front (1930.), Selja~ko zvono (1931.) i Katolik (od 1930. do kraja 1934.godine, kada prelazi u Tiskaru “Ka~i}”). Tiskara je nacionalizirana 28. travnja1948. Iz nje su “demontirane dvije velike i jedna mala {nelpresa, i to: {nelpresaformat 63/95, firme Anger&Söhne Wien, {nelpresa format 84/50, tvornice Fran-thal, te {nelpresa format 63/48, tvornica Smichovsky, Praha” i prenesene u prosto-rije nekada{nje franjeva~ke tiskare “Ka~i}”, gdje je bilo smje{teno novoosnovanoTiskarsko-knjigoveà~ko poduze}e “[tampa”.68 O tiskari bra}e Mata~i} don Krs-to Sto{i} 1928. godine napisao je knjiìcu [ibenska pu~ka tiskara (Mata~i}).69

Tiskara “Ka~i}”Iako je Franjeva~ka provincija Presvetog Otkupitelja jo{ prije Prvoga svjet-

skog rata, u èlji da pokrene vlastitu tiskaru, poslala jednoga svog ~lana u Ljublja-nu na izobrazbu za vo|enje tiskare, tiskara nije pokrenuta. Me|utim, zbog poja~a-ne izdava~ke djelatnosti Provincije – osobito izdavanja mjese~nika Gospa Sinj-ska, glasila sinjskih franjevaca, i Nove revije, teolo{kog lista Franjeva~ke visokebogoslovije u Makarskoj, to }e pitanje ponovno pokrenuti provincijal o. PetarGrabi}, na ~iji je prijedlog Provincijalno vije}e 28. prosinca 1926. odlu~ilo kupiti{ibensku Hrvatsku zadru`nu tiskaru. Budu}i da je glavni dioni~ar dr. Ante Dulibi}kao uvjet prodaje postavio da tiskara ostane u [ibeniku, odlu~eno je da se tiskarasmjesti u {ibenski samostan sv. Lovre. Osnivanjem tiskare, oìvjet }e taj znameni-ti {ibenski samostan, koji je 1911., gubitkom studija filozofije i bogoslovije, osno-vanih 1669., odnosno 1714. godine, izgubio zna~enje {to ga je neko} imao. Tiska-ra je nazvana “Ka~i}” u spomen na bogatu prosvjetnu aktivnost toga {ibenskogu~ili{ta na kojemu je punih deset godina predavao Andrija Ka~i} Mio{i}.

Gvardijan samostana sv. Lovre fra Albert Buki} podnio je Op}inskom upra-viteljstvu 11. velja~e 1927. molbu za izdavanje gra|evinske dozvole. U molbi sto-ji: “Molitelj }e da za tiskaru preuredi svoje prostorije u ku}u angr. br 7 samostanasv. Lovre dijelomi~no u prizemlju, a dijelomi~no na prvom katu.”70 Molbi su bilapriloèna i dva primjerka nacrta dijela samostana namijenjenog preure|enju. U

203


68 Dràvni arhiv Zadar – Arhivski sabirni centar [ibenik. Fond: Okru`no javno tuìla{tvo u[ibeniku (1945.-1956.).

69 Ovu knjiìcu u svom fondu nemaju {ibenske knji`nice, a ni Nacionalna i sveu~ili{naknji`nica. Navodi se u popisu “knjiga, bro{ura i sl.” u: Ba~i}, S. Don Krsto Sto{i} (1881.-1944) : bi-bliografija i rukopisna ostav{tina. [ibenik : Muzej grada [ibenika, 1995. Str. 28.

70 Isto kao bilj. 22.

prizemlju je, na 260 ~etvornih metara, bila smje{tena tiskara, sa svim strojevima iskladi{tem papira, a na prvom katu, povr{ine 245,72 ~etvorna metra, kancelarijete dva stroja i slagarnica. Dozvolu za gradnju samostan je dobio ve} 19. velja~e1927. Adaptacija prostorija, poja~anje podova i drvodjeljski radovi stajali su66.016 dinara i 81 paru, a izveo ih je poduzetnik [piro Gojanovi}.71 Tiskara nijeodmah zapo~ela s radom jer nije imala osposobljeno tehni~ko osoblje. U tu jesvrhu provincijal Grabi} poslao fra Bernarda Buljevi}a na izobrazbu, najprije umostarsku Hrvatsku tiskaru F. P., a poslije, zajedno s fra Antom Crnicom, u be~kutiskaru Mission Druckerei St. Gabriel Mödling bei Wien. Buljevi} se vratio u[ibenik zajedno s trojicom redovni~kih kandidata – slagarom i tiskarom iz Slo-va~ke i knjigoveòm iz Be~a. Fra Ante Crnica imenovan je upraviteljem tiskare27. prosinca 1927., a 8. prosinca 1928. na tu je du`nost do{ao fra Bernard Bulje-vi}. Od mnogih pomo}nika u vo|enju tiskare spomenimo fra Bernardina Bebi}a.72

Rad u tiskari isprva se odvijao sporo jer je tiskara imala ru~nu slagarnicu istare strojeve. Budu}i da je iz dana u dan posla bilo sve vi{e, tiskara je morala pri-je}i na mehanizirani rad. Zahvaljuju}i osniva~u, fra Grabi}u, ve} 1927. nabavljenje slagarski stroj, a godinu poslije i drugi – oba linotipa. Nabavljeni su i automat-ski tiskarski strojevi (za tiskanje, savijanje i stereotipiju) te kompletna knjigo-ve`nica pa don Krsto Sto{i} pi{e da je “tiskara s knjigove`nicom na visini savre-menog umije}a”.73

Me|utim, s vremenom je poloàj samostana sv. Lovre – velikog arhitekton-skog kompleksa smje{tenog u povijesnoj gradskoj jezgri na strmu klisurastu zem-lji{tu, zbijenog u tijesnu prostoru me|u uskim ulicama, po~eo predstavljati pro-blem tiskari zbog te{ko}a u dopremi materijala i pove}anih tro{kova. Stoga je1932. godine pokrenuto staro pitanje izgradnje novoga samostana u blizini crkveGospe vanka Grada. Franjevci su smatrali da bi smje{taj samostana na najistaknu-tijem poloàju novoga [ibenika, prema Poljani, bio jako dobar za njihovu tiskaru.Usprkos dugogodi{njim nastojanjima, do toga ipak nije do{lo.

Prerastav{i u veliko grafi~ko poduze}e, Tiskara “Ka~i}” razvila je bogatu ti-skarsku i izdava~ku djelatnost.74 Tu su tiskani mjese~nici Gospa Sinjska i Euhari-stijski glasnik, dvomjese~nici Nova revija i Rije~ Bo`ja, te {ibenski tjednik Kato-lik, koji je ovdje tiskan od kraja 1934. do po~etka 1941. godine. Tiskara je, premanavodima njezina dugogodi{njeg radnika fra Bernarda Buljevi}a, “izdala preko200 edicija ve}eg i manjeg opsega me|u njima ~itava djela na stranim jezicima

204


71 Soldo, J. Samostan sv. Lovre u [ibeniku. // Ka~i} 1(1967), 5-94.72 Usp.: Buljevi}, B. Osniva~ Tiskare “Ka~i}” – mp. o. Grabi}. // Mp. o. dr. Petar Grabi} (in

memoriam). Split : Franjeva~ki Provincijalat Presvetog Otkupitelja, 1964. Str. 85; Bezina, P. Ljeto-pis samostana sv. Lovre u [ibeniku (1923.-1945.). Split : vlast. nakl.. 1996. Str. 42.

73 Isto kao bilj. 27.74 Zanimljivo je da je franjeva~ki samostan sv. Lovre u [ibeniku poslao svog tiskara fra Danu

Mili}a na [kolji} kod Zadra 1930. kako bi tamo{njim franjevcima glagolja{ima pomogao uspostavi-ti tiskaru. Jedan od njih poloìo je kasnije stru~ni tiskarski ispit u Tiskari “Ka~i}”. Vidjeti u: Gali},P. Nav. dj., str. 74.

me|unarodnog zna~aja”.75 Za Drugoga svjetskoga rata talijanska okupacijskavlast potjerala je upravitelja tiskare i ve}inu radnika, ali se tiskara ipak uspjelaodràti. Iako su za bombardiranja [ibenika u prosincu 1943. velika razaranjapretrpjeli i samostan i crkva sv. Lovre, tiskara je ostala neo{te}ena. Do kraja ve-lja~e 1945. u njoj su radili fra [piro @ivkovi}, fra Bernardin Bebi}, fra Stipan[abi} i jedan pomo}ni radnik.

Prema dopisu koji je 26. velja~e 1946. javni tuìtelj Okruga [ibenik poslaojavnom tuìtelju Hrvatske, toga je dana Okru`nom Narodnom sudu u [ibenikupredloèno da se Tiskara “Ka~i}” stavi pod privremenu upravu Okru`ne upravenarodnih dobara. Kao razlog navodi se da je tiskara privredno i politi~ki sura|iva-la s okupatorom. Iz istog se dopisa vidi da je dugogodi{nji upravitelj tiskare fraBernardin Bebi} 28. svibnja 1945. osu|en na osam godina prisilnog rada jer je“sakrio tranzmisiono remenje sa {tamparskih strojeva na kojima su se {tampali’Srpska Rije~’ i ’Slobodni Dom’ te {to je Z.A.V.N.O.H.-u76 ispostavio ra~un zaneke tiskanice po cijeni vi{oj nego je obezbe|ivala primjerenu dobit”.77 Tiskaraje, kao i veliki dio samostana, nacionalizirana 1948. godine aktom vlade NRHrvatske. Prema nekim svjedo~enjima, strojevi su iz Tiskare “Ka~i}” odneseni uCetinje, a doneseni su strojevi iz tiskare bra}e Mata~i}.78 Od tih }e tiskara biti for-mirano Tiskarsko-knjigoveà~ko poduze}e “[tampa”. To }e poduze}e djelovatido 1991., kada je pod imenom Tiskara “Ka~i}” privatizirano.

Zaklju~akPrvu {ibensku tiskaru osnovao je 1870. godine [ime Ani}, koji je u [ibenik

do{ao s bogatim tiskarskim iskustvom. Premda je u odnosu na ostale dalmatinskegradove [ibenik tiskaru dobio kasno, to je vaàn datum u kulturnoj povijesti gra-da. Osnutak tiskare u razdoblju sna`nog nastupa Narodne stranke i uvo|enja prvehrvatske uprave grada izraz je oìvjelih gospodarskih i kulturnih nastojanja u pri-jelomnim sedamdesetim godinama 19. stolje}a u [ibeniku i Dalmaciji. U 18. iprvoj polovici 19. stolje}a [ibenik je zbog brojnih gospodarskih, kulturnih, soci-jalnih i demografskih razloga relativno zaostajao u odnosu na druge dalmatinskegradove, a ja~e je osje}ao i blizinu turske Bosne i svoj pograni~ni poloàj. Drugu{ibensku tiskaru utemeljio je 1884. {ibenski biskup i povjesni~ar Antun Josip Fo-sco. Njegova tiskara tiskala je biskupijsko glasilo i niz publikacija vjerskog karak-tera. Potom je 1905. osnovana tiskara Ivana Svaljinca, koja je tiskala prve poli-ti~ke novine, kao i druge periodi~ne publikacije koje su po~etkom 20. stolje}a iz-lazile u [ibeniku. Idu}e su godine nasljednici biskupa Fosca osnovali Zadru`nu ti-

205


75 Buljevi}, B. Nav. dj., str. 85.76 Zemaljsko antifa{isti~ko vije}e narodnog oslobo|enja Hrvatske (ZAVNOH), najvi{e tijelo

vlasti u tada{njoj partizanskoj Hrvatskoj, boravi u [ibeniku od 1. sije~nja do 20. svibnja 1945. Vid-jeti u: Livakovi}, I. Nav. dj., str. 235.

77 Isto kao bilj. 68.78 Isto kao bilj. 61.

skaru Ugo Fosco i dr. Kao najsna`niji centar prava{a na jadranskoj obali, 1907.[ibenik dobiva svoju prvu strana~ku tiskaru, Hrvatsku tiskaru (Dr. Krstelj i dr.),koja je u potpunosti mogla zadovoljiti potrebe grada. Inicijativom naprednjakaosnovana je 1909. godine Pu~ka tiskara (Dr. V. Iljadica i dr.), razviv{i vrlo plodnudjelatnost. Godine 1913. utemeljena je Hrvatska zadru`na tiskara, po opremljeno-sti najve}e {ibensko grafi~ko poduze}e. Po zavr{etku talijanske okupacije, [ibe-nik 1921. postaje sredi{tem sjeverne Dalmacije pa tiskarska djelatnost u gradudoìvljava svoj procvat. Tiska se velik broj novina, a i nekoliko ~asopisa. Novinesu uglavnom strana~ke pa su upu}ene ponajvi{e ~lanovima i simpatizerima. Nezna se njihova naklada, ali, s obzirom na socijalnu i obrazovnu strukturu mahomteà~koga [ibenika, zacijelo je bila nevelika. Knjige i bro{ure upu}ene su {irem~itateljskome krugu, bilo dalmatinskome puku kad je posrijedi nabo`na literatura,bilo gra|anstvu kad je posrijedi beletristika i stru~na literatura. Me|u novoosno-vanim tiskarama isti~u se ona obitelji Vitaliani, tiskara bra}e Mata~i} i tiskara Ni-kole îkata (koji je prethodno preuzeo Novu {tampariju). Veliku va`nost imaosnutak tiskare “Ka~i}” 1927. godine u samostanu sv. Lovre. Franjevci su vodilira~una o obrazovanju osoblja i suvremenoj opremi, {to je osobito doprinijelo nje-zinoj bogatoj tiskarskoj i izdava~koj djelatnosti. Prestanak njihove tiskarske dje-latnosti uzrokovan je isklju~ivo ideolo{kim i politi~kim razlozima. O tomu govorii ~injenica da novoutemeljeno poduze}e “[tampa” jo{ godinama koristi staruopremu tiskare bra}e Mata~i} pa tek 1954., pokretanjem [ibenskoga lista, moder-nizira tehnologiju tiskanja.

Daljnja arhivska istraìvanja, osobito Dràvnog arhiva u Zadru, mogla biupotpuniti spoznaje ne samo o tiskarstvu u [ibeniku, u okvirima zavi~ajne kultur-ne povijesti, nego i o povijesti hrvatskoga tiskarstva uop}e.

LITERATURA

Ba~i}, Stanko. Don Krsto Sto{i} : (1884.-1944.) : bibliografija i rukopisna ostav{tina.[ibenik : Muzej grada [ibenika, 1995.

Bezina, Petar. Ljetopis samostana sv. Lovre u [ibeniku (1923.-1945.). Split : vlast. nakl.,1996.

Bibliografija rasprava, ~lanaka i knjièvnih radova. Zagreb : Leksikografski zavod FNRJ,1956 –

Buljevi}, Bernard. Osniva~ Tiskare “Ka~i}” – mp. o. Grabi}. // Mp. o. dr. Petar Grabi} (inmemoriam). Split : Franjeva~ki Provincijalat Presvetog Otkupitelja, 1964. Str. 84-85.

êlar, Josip. [ibenski “Naprednjak” 1911-1913. // Zadarska revija 2(1966), 135-142.

ôrali}, Lovorka. [iben~ani u Mlecima. [ibenik : Gradska knji`nica “Juraj [i`gori}”,2003.

Dulibi}, Boò. Deset vjekova [ibenika. // Narodno kazali{te u [ibeniku : 1864, 1870,1945, 1955. [ibenik : Sindikalna podru`nica : Pododbor Dru{tva dramskih umjetnika Na-rodnog kazali{ta u [ibeniku, 1955. Str. 84-106.

206


Dulibi}, Boò. Jedna {tamparska parnica 1855. g. // [ibenski list 5, 207(1956), 3.

Dulibi}, Boò. Tiskare u [ibeniku. // [ibenski list 2, 99(1954), 3-4.

Dulibi}, Boò. Uz 900. godi{njicu [ibenika. // [ibenski list 14, 661(1965), 5.

Foreti}, Dinko. O dru{tvima u [ibeniku izme|u dva rata. // Prilozi povijesti umjetnosti uDalmaciji 22(1980), 297-313.

Gali}, Pavao. Povijest zadarskih tiskara. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko dru{tvo, 1979.

Gra|a za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga : 1835-1940. Zagreb : Nacionalna isveu~ili{na biblioteka, 1982 – .

Gross, Mirjana. Uloga {ibenskog prava{tva u dalmatinskoj i op}ehrvatskoj prava{koj poli-tici uo~i prvog svjetskog rata. // Radovi Instituta za hrvatsku povijest 1(1971), 259-285.

Grubi{i}, Slavo. [ibenik kroz stolje}a. [ibenik : Muzej grada [ibenika, 1974.

Jakovljevi}, Josip. Kazivanja o [ibeniku. [ibenik : Dru{tvo prijatelja {ibenskih starina,1972.

Klai}, Vjekoslav. Knjiàrstvo u Hrvata. Zagreb : Kugli, 1922.

Livakovi}, Ivo. Tisu}ljetni [ibenik. [ibenik : Gradska knji`nica “Juraj [i`gori}” : Tiskara“Malenica ”, 2002.

Matkovi}, Hrvoje. Djelovanje i sukobi gra|anskih stranaka u [ibeniku izme|u dva svjet-ska rata. // Radovi Instituta za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2(1972),263-281.

Ma{trovi}, Vjekoslav. Jadertina Croatica : 1. dio : knjige. Zagreb : Jugoslavenska akade-mija znanosti i umjetnosti, 1949.

Ma{trovi}, Vjekoslav. Jadertina Croatica : 2. dio : ~asopisi i novine. Zagreb : Jugoslaven-ska akademija znanosti i umjetnosti, 1954.

Novak, Grga. Dalmacija na raskr{}u 1848. god. // Rad JAZU 274(1948), 49-50.

Pitanje tiskare u [ibeniku. // Hrvatska rie~ 2, 95(1906), 2.

Sedam stolje}a [ibenske biskupije. [ibenik : Gradska knji`nica “Juraj [i`gori}”, 2001.

Soldo, Josip. Samostan sv. Lovre u [ibeniku. // Ka~i} 1(1967), 5-94.

Stip~evi}, Aleksandar. Povijest knjige. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1985.

Sto{i}, Krsto. Galerija uglednih [iben~ana. [ibenik : vlast. nakl., 1936.

Sto{i}, Krsto. Povijest [ibenika. (Rukopis, Muzej grada [ibenika.)

[ibenik : spomen zbornik o 900. obljetnici. [ibenik : Muzej grada [ibenika, 1976.

Tamba~a, Andrija. [ibensko iverje : 1871-1941. Split : Dru{tvo [iben~ana i prijatelja[ibenika u Splitu, 1987.

Tiskarska i izdava~ka djelatnost u Splitu 1812-1918 : katalog izlo`be. Split : Sveu~ili{naknji`nica, 1992.

Zeni}, Milivoj. U pohvalu od grada [ibenika : pisana rije~ od najstarijih vremena do da-nas. [ibenik : Gradska knji`nica “Juraj [i`gori}”, 2002.

207


TISKARSTVO I NAKLADNI[TVO U ISTRI1859.-1941.

PRINTING AND PUBLISHING IN ISTRIA1859-1941

Nadia Bu`letaGradska knji`nica i ~itaonica Pula,nadia_bºnet.hr

UDK / UDC655.1/.5(091)(497.57)"1859/1941"Pregledni rad / ReviewPrimljeno / Received: 10. 3. 2005.

Saètak

U radu je prikazana pojava tiskarstva i nakladni{tva u Istri, njihov razvoj i uloga udru{tveno-povijesnim procesima u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stolje}a. Kultu-ra tiskarstva u Istri razvijala se u okru`ju vi{enacionalnih tradicija Habsbur{ke Monarhije iodraz je multietni~ke i multikulturalne slike tada{nje Istre. Po~eci razvoja tiskarske djelat-nosti u dana{njoj hrvatskoj Istri veù se uz talijanske tiskare koje djeluju od {ezdesetih go-dina 19. stolje}a u Puli, Rovinju i Pore~u, omogu}uju}i procvat knji`ne produkcije na tali-janskom jeziku. Posebno je istaknuta pojava i aktivno djelovanje hrvatskih tiskara i nak-ladnika u Puli i Pazinu krajem 19. i po~etkom 20. stolje}a te njihovo zna~enje u razvoju io~uvanju nacionalnog i kulturnog identiteta hrvatske etni~ke zajednice u Istri. Ukazano jei na odumiranje hrvatskog tiskarstva i nakladni{tva u razdoblju izme|u dva svjetska ratakada je Istra bila u sastavu talijanske dràve.

Klju~ne rije~i: Istra, tiskarstvo, nakladni{tvo, 19. i 20. stolje}e, periodi~ke publikacije

SummaryThe paper gives an outline of the birth of printing and publishing activities in Istria,

their development and role in the socio-historical processes of the second half of the 19thand the first half of the 20th centuries. The printing culture of Istria developed within thecontext of multinational traditions of the Habsburgh Monarchy, mirroring the multiethnicand multicultural situation in Istria at that time. The onset of printing in the region can betraced to the opening of Italian printing-houses in the towns of Pula, Rovinj and Pore~ du-ring 1860s, which enabled a flourishing literary production in Italian. The emphasis in thispaper has been placed on the rise and intensified activities of the late-nineteenth andearly-twentieth century Croatian printers and publishers in Pula and Pazin, focusing in


© VBH 2005.

particular on their importance in developing and preserving the national and cultural iden-tity of the Croatian ethnic community in Istria. The dying out of Croatian printing and pu-blishing in the period between the two world wars when Istria fell under the rule of Italyhas also been mentioned.

Keywords: Istria, printing, publishing, 19th and 20th centuries, periodicals

1 Uvodna napomenaTijekom razdoblja koje obuhva}a ovaj rad (1859.-1941.) administrativna ra-

sprostranjenost kao i kulturolo{ki pojam Istre bili su znatno {iri i uklju~ivali suTrst s okolicom, podru~je Gorice, Kvarnerske otoke i dio rije~ko-liburnijskog ok-ruga, dok je predmet istraìvanja ovog rada prostorno ograni~en na hrvatski dioIstre koji danas administrativno spada pod Istarsku ùpaniju.1 U navedenom povi-jesnom razdoblju Istra je bila sastavni dio Habsbur{ke Monarhije te je u tom smi-slu bila odvojena od dijela hrvatskih zemalja (osim Dalmacije i otoka). Jedna odzna~ajki Istre toga razdoblja bila je etni~ka, kulturna i jezi~na heterogenost njezi-nih stanovnika {to je uvjetovalo i pojavu tiskarske produkcije na hrvatskom, tali-janskom i njema~kom jeziku.

2 Sada{nje stanje istraìvanja tiskarstva i nakladni{tva u IstriKulturno-povijesna istraìvanja na polju povijesti tiskane rije~i u Istri nisu

jo{ dala cjelovit znanstveni rad koji bi sintetizirao sve aspekte proizvodnje, distri-bucije i kori{tenja kulture tiska. Tiskarstvo i nakladni{tvo jo{ uvijek su poprili~noneistraèna podru~ja i rijetko isklju~ivim predmetom interesa istraìva~a kulturnepro{losti Istre. Radovi koji postoje uglavnom povr{no i jednostrano obra|uju pro-ces razvoja tipografija na podru~ju Istre, dok se razvoj nakladni{tva (koje se u tomrazdoblju velikim dijelom odnosilo na periodi~ke publikacije) razmatra ponajprijesa stajali{ta povijesti knjièvnosti i novinstva.

Prvi rad o razvoju tiskarstva u Istri objavljen je tridesetih godina 20. stolje}a, anapisao ga je na temelju vlastitih sje}anja pulski tiskar i nakladnik Josip Krmpoti}.2

Njegov rad u velikoj je mjeri bio izvor podataka za drugi rad o hrvatskim tiskaramai novinama, koji je 1952. godine napisala Tatjana Blaèkovi}.3 Nakon navedenih ra-dova, koji su dali samo kronolo{ki pregled razvoja hrvatskih tipografija, nije bilodaljnjih istraìvanja na temu tiskarstva. Neistraèno je podru~je i tipografska praksadruge polovice 19. stolje}a, o kojoj je faktografske podatke dao povjesni~ar Sergio

209

N. BU@LETA: TISKARSTVO I NAKLADNI[TVO U ISTRI: 1859.-1941.

1 Usp.: Darovec, D. Pregled istarske povijesti. 2. izd. Pula : C.A.S.H., 1998.; Milanovi}, B.Hrvatski narodni preporod u Istri : knjiga prva (1797-1882). Pazin : Istarsko knjièvno dru{tvo sv.]irila i Metoda, 1967.; Peru{ko, T. Knjiga o Istri. Zagreb : [kolska knjiga, 1968.

2 Krmpoti}, J. Razvoj tiskarske obrti v Julijski krajini. // Edinost 15(1926), 43-45.; Krmpoti},J. Uspomene “tihog stvaratelja i revolucionera”. // Istra : glasilo Saveza jugoslavenskih emigranataiz Julijske krajine 6, 18(1934), 3.

3 Blaèkovi}, T. Hrvatske novine i {tamparije u Istri : (1870-1945). // Rije~ka revija 1, 1(1952),38-41.

Cella u svojim radovima o talijanskom novinstvu u Istri.4 Ostali radovi koji iz raz-li~itih aspekata obra|uju tiskarsku produkciju u Istri i uklju~uju fragmentarne po-datke o tiskarstvu i nakladni{tvu, studije su o istarskoj periodici/novinstvu (PetarStr~i},5 Irvin Lukeì}6), povijesti knjièvnosti (Mirjana Str~i})7 te radovi o razvojuknji`ni~nog i ~itaoni~kog pokreta u Istri (Bruno Dobri}).8

U kontekstu spomenutih radova/istraìvanja ovaj rad nastoji sintetizirati po-stoje}e relevantne podatke o tiskarskoj produkciji u Istri te na temelju istraìvanjaperiodi~kih publikacija i sekundarnih izvora dati pregled povijesti tiskarstva inakladni{tva u Istri u drugoj polovici 19. te prvoj polovici 20. stolje}a.9

3 Prve istarske tiskare i po~eci nakladni{tva na talijanskom jeziku:1859.-1898.

Iako do 1850. godine svi ve}i gradovi u Hrvatskoj10 imaju svoje tiskare,po~etkom druge polovice 19. stolje}a u Istri jo{ uvijek nije djelovala nijedna ti-skara. Prvi dokumentirani prijedlozi i poku{aji osnivanja tiskare u Istri veù se uz1848. godinu kada istarski zastupnik u Carevinskome vije}u u Be~u Michele Fa-chinetti11 ukazuje na potrebu osnivanja tiskare u Istri koja bi trajno tiskala novine i~asopise posve}ene ìvotnim problemima istarskog poluotoka, no do realizacijetoga prijedloga ipak nije do{lo.12 Od 1850. godine uslijedilo je desetogodi{nje raz-

210


4 Cella, S. Giornalismo e stampa periodica in Istria. // Atti e memorie della società di archeolo-gia e storia patria 56(1956), 120-164.

5 Str~i}, P. Novinstvo Hrvata u Istri do 1947. godine. // Istarski mozaik 6, 5(1968), 210-234.6 Lukeì}, I. Hrvatska periodika u Istri od 1900. do 1914. godine. // Nova Istra 1, 4(1996),

138-153.; Lukeì}, I. Hrvatska periodika u Istri od 1900. do 1914. : II dio. // Nova Istra 2, 1(1997),129-144.; Lukeì}, I. Hrvatska periodika u Istri od 1900. do 1914. : III dio. // Nova Istra 2, 2(1997),112-130.

7 Str~i}, M. Istarska beseda i pobuna. Pula : Istarska naklada, 1985.8 Dobri}, B. Kultura ~itanja i nacionalni pokreti : ~itala~ka dru{tva i knji`nice u Puli u drugoj

polovici 19. stolje}a i prvoj polovici 20. stolje}a. Pula : C.A.S.H., 2003.; Dobri}, B. Udruga ~itaoni-ca u Puli (1869.-1920.). // Spomen knjiga prigodom 125. obljetnice osnutka udruge îtaonica u Puli/ urednik Bruno Dobri}. Pula : Dru{tvo bibliotekara Istre, 1998. Str. 11-49.

9 Uz navedenu literaturu izvor podataka za ovaj rad bile su sljede}e periodi~ke publikacije:L’Istria (1882.-1903.), La settimana (1887.), L’Arena (1925.), Il lunedi (1920.), Gazzetta del popolo(1899.), La lanterna (1908.), L’avvenire (1904.-1908.), Il giornaletto di Pola (1905.-1919.), Il dirittocroato (1892.), La fiamma (1911.-1912.).

10 Zagreb (Isusova~ka tiskara, 1664.), Zadar (Batara, oko 1806.), Osijek (Franjeva~ka tiskara,1735.), Dubrovnik (Carlo Anton Occhi, 1783.), Karlovac (Weitz, 1809.), Vara`din (Sangilla,1821.), Split (Ivan Demarchi, 1813.). Usp.: Bratuli}, J. Tiskare po~etkom 19. stolje}a. // Na{a knjiga17/18(1986), 11-13.

11 Michele Fachinetti (Viìnada, 1812.-1852.), istarski knjièvnik i politi~ar. Tijekom 1850. i1851. godine u Trstu izdaje dvotjednik Il popolo d’Istria. Usp.: Degenghi Oluji}, E. Fachinetti, Miche-le. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 215-216.

12 Giuricin, L. La stampa italiana in Istria : (dalle origini ai nostri giorni). // Pazinski memorijal1970 / glavni urednik Petar Str~i}. @minj : âkavski sabor, 1971. Str. 163-189.

doblje Bachova apsolutizama tijekom kojeg je nova dràvna tiskovna politikaonemogu}avala slobodnu publicisti~ku djelatnost na cijelom podru~ju Habsbur-{ke Monarhije. Pad apsolutizma 1860. godine ozna~io je i u Istri novo doba kako upoliti~kom ìvotu tako i na gospodarskom i kulturnom planu. U eri op}e liberali-zacije dru{tva utemeljuju se u Istri prve tipografske radionice koje djeluju u tadanajrazvijenijim gradovima na zapadnoj obali poluotoka, Rovinju, Puli i Pore~u.

3.1 Tipografia IstrianaPrva moderna tiskara u Istri pod nazivom Tipografia istriana proradila je

1859. godine u Rovinju, a utemeljili su je bra}a Antonio i Gaspare Coana koji sute iste godine doselili iz Venecije donijev{i sa sobom sve potrebne tiskarske stro-jeve za pokretanje tiskarske djelatnosti.13 Tiskara je svoje prostorije imala u UliciValdibora, na broju 28.14 Izboru Rovinja kao prvog mjesta u Istri pogodna za akti-viranje tiskarstva pridonijela je ~injenica {to od sredine 19. stolje}a Rovinj naglogospodarski prosperira i postaje sjedi{te industrijske i trgova~ke komore (Cameradi commercio e d’ industria dell’ Istria).15 Osnivanje tiskare, koja je posredno omo-gu}ila {irenje informacija i pisane rije~i, imalo je veliko zna~enje i za razvoj kul-turnog ìvota u gradu.16 Tiskanje i distribucija publikacija poticalo je pisano stva-rala{tvo i pokretanje raznovrsnih periodi~kih publikacija {to je omogu}ilo procvatdoma}e publicistike na talijanskom jeziku.17 Prva publikacija proiza{la iz ro-vinjske tiskare obitelji Coana tematski je vezana uz Veneciju gdje su Antonio iGaspare zapo~eli svoju tiskarsku karijeru, a to je dvosve{~ano djelo venecijanskeknjièvnice Giustine Renier Michiel koje nosi naziv Origine delle feste venezia-ne.18 Tjednik L’Istriano prve su novine koje su izlazile u Rovinju od 15. velja~e1860. do 31. srpnja 1861. godine.19 List je ure|ivao ljekarnik Federico Spongia, azastupao je ekonomske i druge gra|anske interese pokrajine. Iako kratkog trajan-ja, tjednik L’Istriano smatra se prvim nakladni~kim pothvatom u Istri.20

Rovinj je ubrzo postao vrlo jako tiskarsko sredi{te s razvijenim naklad-ni{tvom o ~emu svjedo~i podatak da je sedamdesetih godina 19. stolje}a u Rovi-nju izlazilo ~ak 14 periodi~kih publikacija na talijanskom jeziku.21 Tiskara obitelji

211


13 Cella, S. Nav. dj., str 125.14 Navedeno prema impresumu novina La lanterna iz 1908. godine.15 Benussi, B. Storia documentata di Rovigno. 2-a ristampa. Trieste : Unione degli Italiani

dell’Istria e Fiume ; Università popolare di Trieste, 1977. Str. 233.16 Iste godine (1859.) otvara se i prva javna knji`nica u Rovinju pod nazivom Biblioteca Stan-

coviciana. Usp.: Isto, str. 236.17 Usp.: Cella, S. Nav. dj., str. 120-164; Deghenghi Oluji}, E. Le riviste culturali italiane pub-

blicate in Istria nel Novecento. Rijeka : Edit ; Pula : Pietas Iulia, 1999. Str. 32-33; Giuricin, L. Nav.dj., str. 163-189.

18 Cella, S. Nav. dj., str. 125.19 Isto, str. 125.20 Budicin, M. Istriano, L’. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav

Krleà”, 2005. Str. 342-343.21 Usp.: Cella, S. Nav. dj., str. 120-164.; Giuricin, L. Nav. dj., str. 166.

Coana, koja je ujedno djelovala kao knjiàra, papirnica i knjigove`nica, osim bo-gate produkcije novina i ~asopisa, tiskala je knjige, bro{ure, razglednice i druge ti-skopise. Jedna je od najranije tiskanih knjiga djelo o pulskoj Areni L’amfiteatro diPola Giovannija Barsana iz 1860. godine. Od zna~ajnijih knjiga tiskanih u Rovi-nju u drugoj polovici 19. stolje}a isti~e se djelo Bernarda Benussija22 Saggiod’una geografia dell’Istria ad uso della studiosa gioventù, objavljeno 1874. godi-ne. Od 1863. do 1876. godine u Rovinju se tiskaju slu`beni spisi Istarskoga sabora(Atti della Dieta provinciale dell’Istria in Parenzo). Godine 1891. izlazi knjigapod naslovom Intorno la vita, il martirio ed il culto della vergine CalcedoneseSanta Eufemia della quale il sacro corpo si conserva e si venera nella insigneCollegiata di Rovigno (Istria) posve}ena ìvotu sv. Eufemije, koju je za tisak pri-redio nepoznati autor ili, kako stoji na naslovnoj stranici publikacije, “jedan vjer-nik iz reda Minori Reformisti iz istoga grada”. Uza stru~no-popularna izdanja, uRovinju je objavljeno i poneko beletristi~ko djelo, primjerice, zbirka pripovijestiiz 1883. godine pod nazivom La voce del dovere, izvjesnog Mattea Gianellija.

Rovinjska Tipografia Istriana bila je u vlasni{tvu triju nara{taja obitelji Coa-na. Po smrti utemeljitelja tiskare 1904. godine, naziv tiskare mijenja se nekolikoputa (Stabilimento Tipografico – Cartoleria e legatoria Antonio Coana; Tipogra-fia Coana-Bartoli), a od 1936. godine postaje Tipografia Antonio Gerini koja jepod tim nazivom radila do 1947. godine.23

3.2 Tiskara Gaetano CoanaU drugoj polovici 19. stolje}a Pore~ postaje va`no politi~ko sredi{te bubu}i

da je 1861. godine imenovan glavnim gradom markgrofovije Istre te sjedi{temIstarskoga sabora i ureda pokrajinske vlasti. Status Pore~a kao centra politi~kihaktivnosti u Istri, ali i grada sve aktivnijih gospodarskih i kulturnih sadràja,24

ukazuje da je vjerojatno postojala potreba za osnivanjem tipografije koja bi zado-voljila potrebe uprave, administracije i lokalnog stanovni{tva. S obzirom na nave-dene ~injenice, tipografska djelatnost u Pore~u inicira se relativno kasno, tek1876. godine, zahvaljuju}i poduzetnosti tiskarske obitelji Coana. Naime, starijisin rovinjskog tiskara Antonia Coane, Gaetano Coana25 doselio je u Pore~ 1875. igodinu kasnije utemeljio novu tiskaru pod nazivom Tipografia Gaetano Coana.26

212


22 Bernardo Benussi (Rovinj, 1846. – Trst, 1929.), profesor i povjesni~ar. U razdoblju 1871.-1928.objavio je 61 rad te ostavio podatke o povijesti, horografiji, statistici, klimi, institucijama, statutima, jav-nom ìvotu, obi~ajima, kulturi, crkvama i religioznom ìvotu Istre. Usp.: Berto{a, M. Benussi, Bernardo.// Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 67-68.

23 Budicin, M. Coana. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “MiroslavKrleà”, 2005. Str. 140.

24 Godine 1861. pri Pokrajinskom upravnom odboru Istre osnovana je Biblioteca Provincialedell’Istria (Pokrajinska knji`nica Istre). Usp.: Dobri}, B. Kultura ~itanja i nacionalni pokreti …, str.180-181.

25 Gaetano Coana (? – Venezia, 1917.). Usp.: Cella, S. Nav. dj., str. 129.26 Isto, str. 129.

Po smrti Gaetana Coane vlasni{tvo nad tiskarom prelazi na njegove potomke kojikasnije mijenjaju naziv tiskare u Gaetano Coana & figli {to je vidljivo u impresu-mu sa~uvanih publikacija tiskanih poslije dvadesetih godina 20. stolje}a. TiskaraGaetano Coana intenzivno je djelovala u Pore~u do 1945. godine, a od tada sedjelatnost tiskare nastavlja u Trstu.27

Tipografija Gaetano Coana svoje je djelovanje zapo~ela tiskanjem tjednikaLa sveglia koji po~inje izlaziti 8. travnja 1876. godine. Tjednik je bio namijenjenpulskom ~itateljstvu i posve}en isklju~ivo lokalnoj problematici.28 Od tada uPore~u izlazi nekoliko periodi~kih publikacija zna~ajnih za Istru izme|u kojih seisti~u L’Istria, Atti e memorie i L’Istria agricola.29 Tjednik L’Istria, slu`beno gla-silo Pokrajinskog odbora, izlazio je od 1. sije~nja 1882. do 19. prosinca 1903. go-dine, a nakladnik i odgovorni urednik lista bio je Marco Tamaro. Tjednik se baviotemama iz istarske zavi~ajne povijesti, poljodjelstva, industrije i trgovine, prigod-no obiljeàvao godi{njice, pisao o istaknutim Istranima i dobro se uklopio upore~ku i istarsku sredinu.30 Godine 1884. u Pore~u se osniva udruga SocietàIstriana di Archeologia e Storia Patria (Istarsko dru{tvo za arheologiju i zavi~aj-nu povijest) koja iste godine po~inje objavljivati ~asopis Atti e memorie,31 koji uzmanje prekide izlazi do danas. âsopis predstavlja “pravi rudnik dokumenata istudija o Istri”,32 a na njegovim su stranicama objavljivali svoje radove istaknutiistarski talijanski povjesni~ari kao {to su Bernardo Benussi, Bernardo Schiavuzzi,Francesco Salata, Luigi Morteani i drugi.

Osim periodi~kih publikacija, pore~ka tiskarska produkcija bogata jestru~nim knjigama koje obra|uju zavi~ajne teme iz podru~ja povijesti, geografije,politike, arheologije, agronomije. Carlo De Franceschi33 objavljuje 1879. godineprvi cjelovit i kompleksan prikaz istarske povijesti u knjizi L’Istria – note stori-che, a iste godine prire|uje za tisak arhivska vrela Pietra Kandlera34 o povijestiPule pod nazivom Notizie storiche di Pola. Povjesni~ar Marco Tamaro objavljuje

213


27 Budicin, M. Coana, str. 140.28 Cella, S. Nav. dj., str. 128.29 Poljoprivredni glasnik L’Istria Agricola tiska se u Pore~u od 1907. do 1915. godine. Usp.:

Degenghi Oluji}, E. Le riviste italiane pubblicate in Istria nel Novecento, str. 35.30 Budicin, M. Istria, L’. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav

Krleà”, 2005. Str. 342.31 Puni naziv ~asopisa glasi: Atti e memorie della Società Istriana di Archeologia e Storia Pa-

tria.32 Cella, S. Nav. dj., str. 130.33 Carlo De Franceschi (Gologorica kraj Pazina, 1809. – Gologorica, 1893.), politi~ar i povje-

sni~ar. Istaknuti je ~lan obitelji ~iji su ~lanovi do druge pol. 20. stolje}a ostavili zna~ajni trag u istar-skoj kulturi, umjetnosti, politici i etnokulturnim prilikama. Usp.: Berto{a, M. De Franceschi, Carlo.// Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 172-173.

34 Pietro Kandler (Trst, 1804.-1872.), povjesni~ar i arheolog. U Trstu osnovao, ure|ivao i izda-vao tjednik L’Istria (1846.-1852.) i ~asopis La Provincia dell’Istria (1867.-1872.). Usp.: Matija{i},R. Kandler, Pietro // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005.Str. 369.

1892. godine svoje najva`nije djelo Le città e le castella dell’Istria posve}enoPuli, Vodnjanu i Rovinju. Istaknuti agronom Carlo Hugues objavio je u Pore~uvi{e svojih radova, izme|u kojih L’economia agraria dell’Istria settentrionale(1889.). Godine 1903. Bernardo Benussi prire|uje za tisak drugo, pro{ireno iz-danje svoga kapitalnog djela Manuale di geografia, storia e statistica della Regio-ne Giulia (litorale) ossia della città immediata di Trieste, della contea principe-sca di Gorizia e Gradicsa e del Margraviato d’Istria.

Uz periodiku i stru~nu literaturu koje su ~inile glavninu knji`ne produkcije ti-skare Coana, sa~uvano je i nekoliko beletristi~kih djela, primjerice, zbirka poezijeSonetti istriani: (1903-1907) pjesnika i povjesni~ara Giovannija Quarantotta, ob-javljena 1908. godine u Pore~u.

3.3 Tiskara SeraschinPula svoj nagli gospodarski i demografski procvat doìvljava sredinom 19.

stolje}a kada je odabrana za glavnu ratnu luku Austrijske Monarhije te nakon iz-gradnje Pomorskog arsenala. Kultura tiskarstva i nakladni{tva u Puli zapo~ela jesvoj razvoj usporedo s osnivanjem i djelovanjem drugih kulturnih ustanova idru{tava {ezdesetih i sedamdesetih godina 19. stolje}a.35 S pojavom ~itala~kihdru{tava, prvih knjiàra, nove vi{ejezi~ne ~itala~ke publike s kojom naglo raste po-tra`nja za informacijama i tiskanom gra|om, osnivanje tipografije u samom gradupostaje prijeko potrebno. Prvu tiskaru u Puli utemeljuje 1869. godine36 tiskar iz Ro-vinja Gregorio Seraschin.37 Svoju tiskarsku djelatnost zapo~eo je tiskanjem prvihpulskih novina na talijanskom jeziku pod nazivom L’Arena, koje nisu sa~uvane i zakoje se pretpostavlja da su izlazile vrlo kratko.38 Me|u najranijim publikacijama ti-skare Seraschin jest studija Mattia Flacio: istriano di Albona: notizie e documenti,autora Tomasa Lucianija, koja obra|uje razli~ite aspekte ìvota Matije Vla~i}a Iliri-ka. Knjiga je objavljena 1869. godine na talijanskom jeziku. Tijekom 1871. i 1872.godine u nakladi austrougarske Ratne Mornarice u Puli izlazio je tjednik Neptun ti-skan na njema~kom jeziku, s posebnim prilogom na talijanskom jeziku. Tijekomdruge polovice 19. stolje}a u tiskari Seraschin tiskano je nekoliko lokalnih glasilana talijanskom jeziku: Eco dell’Arena (travanj-lipanj 1874.), Il risorgimento(1878.-1879.), Pola (povremeno u razdoblju 1883.-1885.), L’eco di Pola

214


35 Krajem {ezdesetih i po~etkom sedamdesetih godina 19. stolje}a u Puli se po~inju osnivatikulturne, prosvjetne i zabavne udruge koje su utemeljili gra|ani raznih nacionalnosti, a to su: îtao-nica, prva hrvatska udruga (1869.), Marine-Casino Verein, udruga mornari~kih ~asnika prete`nonjema~ke nacionalnosti (1870.), Gabinetto di Lettura, talijanska ~itala~ka udruga (1876.). U istomrazdoblju pojavljuju se i prve knjiàre u Puli, a to su knjiàre Schrinner (1869.) i Schmidt (1865.).Usp.: Dobri}, B. Kultura ~itanja i nacionalni pokreti …, str. 46, 62-99.

36 Sergio Cella navodi da Gregorio Seraschin dolazi iz Rovinja u Pulu oko 1869. godine. Istegodine tiskane su u njegovoj tiskari prve publikacije {to navodi na zaklju~ak da je tiskara osnovanaupravo te godine. Usp.: Cella, S. Nav. dj., str. 127.

37 Gregorio Seraschin (? – Pula, 1886.), prvi pulski tiskar. Usp.: Isto, str. 127.38 Isto, str. 127.

(1887.-1897.), Il patriota (lipanj 1889.). Posebnu va`nost za razvoj hrvatskog no-vinstva u Istri ima tjednik na talijanskom jeziku Il Diritto Croato39 koji je izdavao iure|ivao nakladnik Ante Jaki}, a tiskan je u tiskari Seraschin. Tjednik je izlazio uPuli od 3. listopada 1888. do 1. travnja 1893. godine u najve}oj nakladi od 770primjeraka.40 Nakon toga, list nastavlja izlaziti u Trstu pod razli~itim nazivima (IlPensiero Slavo, La pensée slave, Slavenska misao) do 1909. godine.

Opus knji`ne produkcije tiskare Seraschin obuhva}a i raznovrsna izdanja unakladi gradskih ustanova i dru{tava, primjerice, Catalogo della Biblioteca Scola-stica Distrettuale di Pola (1886.) i Rapporto sanitario per la citta di Pola (1887.).Posebnu vrijednost za povijest tiskarstva u Puli ima knjiìca tiskana 1870. godineu tiskari Seraschin pod naslovom Pravila îtaonice u Pulju, kao prva publikacijana hrvatskom jeziku objavljena i tiskana u Puli i u dana{njem hrvatskom dijeluIstre.41 Navedena publikacija sadrì usporedo i prijevod teksta na njema~ki jezik.Koncem 19. stolje}a, 1894. godine, objavljena je u toj tiskari jo{ jedna publikacijana hrvatskom jeziku, a to su Pravila dru`be sv. ]irila i Metoda za Istru u nakladiistoimene udruge za razvitak hrvatskoga {kolstva u Istri. O aktivnom glazbenomìvotu Pule u drugoj polovici 19. stolje}a svjedo~e dvije publikacije tiskane kra-jem stolje}a, a to su dva libreta na njema~kom jeziku. Godine 1896. objavljen jelibreto za operu Kukuschka Franza Lehara koji je napisao Felix Falzari, a godine1891. libreto za komi~nu operu Syritha Franza Möeglea, prema pri~i Egona Eber-ta Der Königstochter Laune.

Tiskara Seraschin intenzivno je djelovala u Puli do pred konac 19. stolje}a,kada prelazi u vlasni{tvo Carla Martinolicha pod ~ijim ravnanjem radi kratkotraj-no.42 Iz toga razdoblja sa~uvana je tek jedna knjiga, a to je zbirka pjesama pod na-slovom Raccolta di canzonette popolari cantate in Istria, tiskana 1897. godine.

3.4 Tiskara BontempoTiskara Bontempo druga je tiskara u Puli koja je djelovala od osamdesetih go-

dina do kraja 19. stolje}a, a prvi put se spominje u impresumu dvojezi~nog tjedni-ka Pola koji je u Puli izlazio od 1. sije~nja 1883. do 24. prosinca 1885. godine.43

215


39 Il Diritto Croato ure|ivan je u panslavisti~kom duhu i bio je namijenjen Talijanima igra|anima hrvatskog etni~kog podrijetla koji nisu dovoljno poznavali hrvatski knjièvni jezik, od-nosno koji su bili talijanizirani. Pored dnevnih vijesti objavljivani su prilozi o hrvatskoj povijesti, li-teraturi i kulturi. Redovito su objavljivani prikazi novih hrvatskih knjiga i talijanski prijevodi hrvat-skih knjièvnih djela, npr., Augusta [enoe, Petra Preradovi}a i Ivana Maùrani}a. Usp.: Str~i}, P.Novinstvo Hrvata u Istri do 1947. godine, 210-234.; Manin, M. Diritto Croato, Il. // Istarska enciklo-pedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 179.

40 Manin, M. Nav. dj., str. 179.41 Dobri}, B. Udruga ~itaonica u Puli (1869.-1920.), str. 11-49.42 Krmpoti}, J. Razvoj tiskarske obrti v Julijski krajini, str. 43-45.43 Tjednik Pola tiskan je tijekom svog izlaènja u nekoliko razli~itih tiskara, izme|u kojih i u

tiskari Bontempo. S obzirom na to da tjednik nije sa~uvan, ne moè se provjeriti u kojim je razdob-ljima tiskan u tiskari Bontempo i na taj na~in utvrditi precizniji datum po~etka djelovanja tiskare.Usp.: Cella, S. Nav. dj., str. 152.

Podaci o osnivanju, vlasni{tvu i djelovanju tiskare Bontempo mogu se djelomi~norekonstruirati na temelju njezine tiskarske produkcije. O utemeljitelju tiskarenema pouzdanih podataka, no prema tada{njem obi~aju da se tipografije nazivajuprema imenima svojih osniva~a, moè se jedino pretpostaviti da je tiskara primar-no bila u vlasni{tvu izvjesnog Lodovica Bontempa. Od 1894. godine kao vlasniktiskare Bontempo navodi se Carlo Martinolich,44 a od 1899. Rodinis i Leban.45

Prema impresumu tjednika La settimana, tiskara se nalazila na Piazzi Nintea, akasnije u oglasima iz tjednika Gazzeta del popolo, navodi se adresa Via Sergia, br.40 (danas Ulica Sergijevaca).46 Oglas objavljen u novinama Gazzeta del popolo,navodi da je tiskara posjedovala “najmodernije tipove tiskarskih strojeva ~ije mo-tore pokre}e plin te bogat izbor grafi~kih ukrasa i slova”.47

Tijekom svoga djelovanja tiskara Bontempo izdavala je nekoliko glasila: ve}spomenuti tjednik Pola, ~asopis La penna (1886.), tjednik La settimana (1887.),~asopis Gazzeta di Pola (sije~anj-svibanj 1894.), novine Il giovine pensiero(1887.-1897.), Gazzeta del popolo (1899.). U tiskari Bontempo objavljeno je1885. godine prvo izdanje knjige Manuale di geografia storia e statistica del lito-rale ossia della contea principesca di Gorizia e Gradisca, della città immediata diTrieste e del Margraviato d’Istria koju je priredio Bernardo Benussi, a koja je utom periodu bila “najbogatiji postoje}i priru~nik o povijesti regije”,48 tzv. JulijskeVenecije. Za povijest hrvatske tiskane rije~i u Istri zna~ajna je knjiga propovijedipoznata pod naslovom Evandjeoska razmatranja za sve nedelje49 koju je prirediopomerski ùpnik Ivan Barbali}, a objavila tiskara Bontempo 1887. godine.50

4 Istarske tiskare i po~eci nakladni{tva na hrvatskom jeziku:1898.-1918.

Razdoblje od konca 19. stolje}a do kraja Prvoga svjetskog rata posebno jeva`no za razvoj hrvatskoga tiskarstva i nakladni{tva u Istri. Vrijeme je to djelo-vanja prvih hrvatskih tiskara u Istri, Laginja i dr. i Josip Krmpoti} u Puli te tiskareTiskovnog dru{tva u Pazinu. Uz njih, po~etkom 20. stolje}a aktivira se u Puli novatiskara pod nazivom Boccasini & C.o., osnovana isklju~ivo za potrebe talijanskognakladni{tva, a svoj rad nastavljaju i tiskare u Pore~u i Rovinju.

216


44 Podatak je preuzet iz impresuma ~asopisa Gazzeta del popolo.45 Podatak je preuzet iz oglasa za tiskaru objavljenog u Gazzeta del popolo 1, 14(1899), 2.46 Podaci preuzeti iz La settimana (17. rujan 1887.) i Gazzeta del popolo 1, 12(1899), 2.47 Gazzeta del popolo 1, 14(1899), 2.48 Cervani, G. Bernardo Benussi nel quadro della storiografia liberal-nazionale italiana in Istria

alla fine dell’ottocento. // Benussi, B. Storia documentata di Rovigno, str. VI.49 Puni naslov knjige glasi: Na uspomenu petdesetgodi{njice misni~tva na{ega u~enoga, mu-

droga i svetoga Lava XIII katoli~kog pape, {to je svete slovenske apu{tole ]irila i Metoda uzvisio na~ast celokupne Isusove crkve : evandjeoska razmatranja za sve nedelje.

50 Spin~i}, V. Crtice iz hrvatske knjièvne kulture Istre. Reprint. Zagreb : Kr{}anskasada{njost, �1984.�. Str. 99.

4.1 Od Narodne tiskare do tiskare Laginja i dr.Godine 1898. slovenski tiskar Andrej Gabr{~ek51 kupuje na dra`bi pulsku ti-

skaru u vlasni{tvu Carla Martinolicha (prije tiskara Seraschin) te utemeljuje Na-rodnu tiskaru, prvu hrvatsku tiskaru u Istri koja po~inje s radom 1. kolovoza 1898.godine.52 Upravitelj tiskare postaje Josip Krmpoti}53 koji }e svojim djelovanjemna polju tiskarstva i nakladni{tva u Puli obiljeìti prva dva desetlje}a 20. stolje}a.

Prema sje}anju Mije Mirkovi}a (Mate Balote), “{tamparija �je� bila tolikotehni~ki usavr{ena, da je mogla preoteti rad Dràvnoj {tampariji i tada{njoj naj-boljoj {tampariji na austrijskom jugu Kleinmayer i Bamberg u Ljubljani”.54 Godi-ne 1899. tiskara je protokolirana kao vlasni{tvo Josipa Krmpoti}a i djeluje podimenom Josip Krmpoti} i dr. (Josip Krmpoti} i drugi) iako i dalje ostaje Gabr{~e-kova. Mjesec dana po registraciji po~inje se u njoj tiskati Na{a sloga (6. srpnja1899.) koja se od 1870. godine tiskala u Trstu. Zbog nedostatne financijskepodr{ke tiskara je poslovala s prili~nim gubitkom stoga Gabr{~ek tiskaru prodaje1900. godine konzorciju Tiskara Josip Krmpoti} i dr. u ~ijoj upravi Krmpoti} sud-jeluje do 1903. godine. Upravu tiskare preuzima Viktor [uligoj, kasnije vlasnik{tamparije u Zlataru. Tiskarska radionica nalazila se do 1906. godine u ku}i FranaBarbali}a, u [i{anskoj ulici.55

Od 1906. godine Tiskara Josip Krmpoti} i dr. mijenja ime u Tiskara Laginja idr. (Laginja i drugovi) i seli na drugu lokaciju u Ulici Giulia br. 1 (dana{nja ulicaMatka Laginje br. 7). Uz uspje{nu tiskarsku djelatnost djelokrug rada Tiskare La-ginja i dr. obuhva}ao je knjiàrske i knjigove`ni~ne poslove, kao i izradu pe~ata.Poduze}e je opstalo do 1918. godine kada se gasi zbog politi~kih promjena kojesu nastale u Puli i Istri izbijanjem Prvoga svjetskog rata.

217


51 Andrej Gabr{~ek (1864.-1938.), rodom iz Kobarida. Jedan je od prvaka slovenskoga narod-nog pokreta u Gori~koj, djelatan na mnogim podru~jima, izme|u ostalih i kao plodan izdava~ i ti-skar. Usp.: Lukeì}, I. Hrvatska periodika u Istri od 1900. do 1914. godine, str. 150-151.

52 Krmpoti}, J. Razvoj tiskarske obrti v Julijski krajini, str. 44.53 Josip Krmpoti} (Stupnik kraj Zagreba, 1864. – Beograd, 1949.), tiskar i nakladnik. Tiskar-

sku karijeru zapo~eo je kao “mali zagreba~ki tipografski nau~nik i tipografski radnik”. Zbog organi-ziranja protuma|arskih demonstracija 1884. godine bio je zatvaran i protjeran iz Zagreba te se istegodine, na poziv profesora Matka Mandi}a, seli u Trst, gdje po~inje raditi kao slovoslaga~ u tiskariViktora Dolenca. Istodobno, bio je suradnik u slavenskim ~asopisima koji su tada izlazili u Trstu(Na{a sloga, Edinost, Obzor, Slovenac) i vrlo aktivan i usmjeren ka cilju da preko rada u tiskarskojstruci pridonese brèm razvoju hrvatskoga narodnog preporoda u Istri. Od 1894. godine bio je poslo-vo|a Gabr{~ekovih tiskara u Gorici (Narodna tiskarna i Gori{ka tiskarna). Usp.: Blaèkovi}, T. Nav.dj., 38-41; Balota, M. Puna je Pula. Zagreb : Zora, 1964. Str. 165-195; Dobri}, B.; M. Uro{evi}.Krmpoti}, Josip. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005.Str. 420.

54 Balota, M. Tihi stvaralac i revolucioner. // Istra : glasilo Saveza jugoslavenskih emigranataiz Julijske krajine 6, 8(1934), 1.

55 Krmpoti}, J. Razvoj tiskarske obrti v Julijski krajini, str. 44.

4.2 Tiskara Laginja i dr.Tijekom svog djelovanja tiskara Laginja i dr. imala je bogatu nakladni~ku

produkciju novina, knjiga, bro{ura i drugih tiskopisa. Najzna~ajniji nakladni~kipothvat tijekom 19. stolje}a vezan je uz pokretanje lista Na{a sloga koji je bio prvii najdugovje~niji list u vrijeme hrvatskog preporoda u Istri. Prvi broj iza{ao je uTrstu 1. lipnja 1870. godine, a glavni pokreta~ i nakladnik prvoga pu~kog lista pi-sanog hrvatskim jezikom bio je biskup Juraj Dobrila.56 List je najprije tiskan u ti-skari austrijskog Lloyda u Trstu, kasnije je promijenio jo{ nekoliko tr{}anskih ti-skara da bi se od srpnja 1899. godine tiskao u Puli, u Tiskari Josip Krmpoti} i dru-gi, kasnije preimenovanoj u Laginja i dr. U Puli je izlazio narednih {esnaest godi-na, a posljednji broj lista objelodanjen je 25. svibnja 1915. Pou~an, gospodarski ipoliti~ki list istarskih Hrvata, kako stoji u podnaslovu Na{e sloge, bio je, u prvomredu, okrenut prosvje}ivanju istarskog selja{tva, u~e}i puk o politi~kim, gospo-darskim, socijalnim, kulturnim, nacionalnim i ljudskim pravima. List Na{a slogakardinalno je utjecao na cjelokupni razvoj Istre i Kvarnerskih otoka i predstavljaizvanredan povijesni izvor za prou~avanje povijesti Istre i otoka u drugoj polovici19. i u po~etku 20. stolje}a.57 Osim {to je obiljeìo jednu epohu u razvoju istarsko-ga nacionalnog pokreta, na stranicama Na{e sloge sa~uvani su knjièvni poku{aji izna~ajniji radovi knjièvnika od kojih neki zauzimaju va`nije mjesto u knjièvno-sti hrvatskoga naroda.58

Po~etkom 20. stolje}a, na inicijativu Matka Laginje,59 po~inje izlaziti troje-zi~ni list Omnibus, najprije kao dnevnik, zatim kao tjednik. Izlazio je s prekidimaod 15. listopada 1904. do lipnja 1914. godine. U po~ecima svog izlaènja, Omni-bus je tiskan na hrvatskom, njema~kom i talijanskom jeziku, a kasnije samo nahrvatskom i talijanskom. Djelovao je kao politi~ko glasilo nacionalnog pokreta naPulj{tini i od prvog je broja pisan u narodnom duhu brane}i interese hrvatskogadijela stanovni{tva.

Mjese~nik Mladi Istran prvi je istarski ~asopis na hrvatskom jeziku namije-njen mladeì za zabavu i pouku. Po~inje izlaziti 15. sije~nja 1906. godine, a pok-reta~, urednik i nakladnik ovog ~asopisa bio je Kr~anin Josip A. Kralji}, tada{njinadu~itelj lo{injske {kole Dru`be sv. ]irila i Metoda. âsopis izlazi sve do konca1908. godine kada njegovu ulogu preuzima opatijski Mladi Istranin. Bio je jedan

218


56 Juraj Dobrila (Veli Jeènj, 1812. – Trst, 1882.), biskup i hrvatski narodni preporoditelj. Bioje nakladnikom prve periodi~ke publikacije za Hrvate u Istri, tj. kalendara Istranin koji je iza{ao za1869. i 1870. godinu u Trstu. Usp.: Str~i}, M. Istarska beseda i pobuna. Pula : Istarska naklada,1985.

57 Str~i}, P. Oko pokretanja “Na{e sloge”. // Pazinski memorijal 1970 / glavni urednik PetarStr~i}. @minj : âkavski sabor, 1971. Str. 17-37.

58 Viktor Car Emin, Rikard Katalini}-Jeretov, Mate Bastian, Ante Duki} i drugi.59 Matko Laginja (Klana kraj Kastva, 1852. – Zagreb, 1930.), odvjetnik, politi~ar i preporodi-

telj. Usp.: Klai}, @. Laginja, Matko. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miro-slav Krleà”, 2005. Str. 420.

od najkvalitetnijih dje~jih listova u tada{njoj Hrvatskoj s velikim brojem suradni-ka, tada najpoznatijih pisaca za djecu.60

Koncem 1906. Josip A. Kralji} u vlastitoj nakladi pokre}e jo{ jednu publika-ciju za mlade` pu~kih i srednjih {kola, omladinski kalendar Jorgovan. Bio je to je-dini hrvatski istarski kalendar koji se tiskao u dèpnom formatu, a izlazio je jed-nom godi{nje sve do 1915. godine.

Istaknuto mjesto me|u istarskim ~asopisima preporodnog pokreta imala jeNarodna prosvjeta koju je izdavalo istoimeno u~iteljsko dru{tvo kao mjese~nik za{kolstvo, knjièvnost i prosvjetu. âsopis je pokrenut po~etkom 1906. godine, aizlazio je ukupno devet godina. Prvi urednik, i ujedno pokreta~ ~asopisa, bio jeErnest Jelu{i}. Do 1908. godine ~asopis se tiskao u Puli, u tiskari Laginja i dr., za-tim prelazi u Pazin, kasnije je preba~en u Ro~ i Kastav, a zadnji broj iza{ao je uOpatiji 1914. godine. Danas se Narodna prosvjeta smatra prvim pravim knjièv-nim ~asopisom u Istri na hrvatskom jeziku u kojem su stalni suradnici bili naj-zna~ajnija imena tada{nje istarske preporodne knjièvnosti.61

U nakladi tiskare Laginja i dr. 1913. godine izlazi publikacija Slavensko bo-goslu`je u Istri koju je napisao Vjekoslav Spin~i}, jedan od najzaslu`nijih boracaza narodna prava Istre.62 Tiskara je bila nakladnikom bro{ura politi~ke i ekonom-ske tematike, knjiìca za razne narodne potrebe, naro~ito za pouku glede izbora uop}inska zastupstva, Pokrajinski sabor i zastupni~ku ku}u u Be~u, govora istar-skih politi~ara u Istarskom Saboru i Carevinskom vije}u i sl. Naj~e{}e su autori tihknjiìca bili Matko Laginja i Vjekoslav Spin~i}, primjerice, knjiìca Raspustop}inskoga zastupstva u Kastvu iz 1900. godine (Vjekoslav Spin~i}).

Podru~je knjièvnosti zastupaju zavi~ajni autori, primjerice, pjesni~ku zbirkuPrve laste napisao je creski u~itelj Albert Linardi}63 1911. godine, a knjiìca sti-hova Mihovila Cukona Dvije pjesme u spomen mobilizacije istarskog narodnogustanka god. 1914 izlazi 1914. godine. Hrvatski knjièvnik Ante Tentor64 objavioje 1904. godine u vlastitoj nakladi dva romana s temama iz istarske povijesti, Lju-bav na prijevaru i Suvi{na usta, pod skupnim naslovom Iz zapadne strane.

Iz podru~ja glazbene umjetnosti tiskana je 1902. godine publikacija u kojoj jeobjavljen libreto opere Petar Sva~i}, istarskog pjesnika Karla Lukeà, koju jeuglazbio hrvatski skladatelj Josip Mandi}.

219


60 Str~i}, M. Nav. dj., str. 99.61 Me|u stalnim knjièvnim suradnicima Narodne prosvjete bili su, izme|u ostalih, Vladimir

Nazor, Viktor Car Emin, Rikard Katalini}-Jeretov, Anton Kalac, Josip A. Kralji} i Ante Tentor.Usp.: Lukeì}, I. Hrvatska periodika u Istri od 1900. do 1914. godine : II. dio, str. 129-144.

62 Vjekoslav Spin~i} (Spin~i}i kraj Kastva, 1848. – Su{ak, 1933.), politi~ar, pisac i sve}enik.Uz Laginju, najzna~ajniji je preporoditelj drugoga nara{taja me|u istarskim Hrvatima. Usp.: Bileti},B. D. Spin~i}, Vjekoslav. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “MiroslavKrleà”, 2005. Str. 740.

63 Albert Linardi} (Martin{}ica, 1882.-1916.), u~itelj i narodni preporoditelj. Usp.: Spin~i}, V.Nav. dj., str. 146-147.

64 Ante Tentor (Cres, 1860. – Pula, 1910.), knjièvnik i pravnik. Njegov opus predstavlja vrije-dan prilog hrvatskoj knjièvnosti onog vremena. Usp.: Isto, str. 123-124.

4.3 Tiskara Josip Krmpoti}Godine 1906. Josip Krmpoti}, uz financijsku pomo} Andreja Gabr{~eka, ot-

kupljuje malu tiskaru od tvrtke Matteo Clapis i osniva svoju vlastitu tiskaru podnazivom Josip Krmpoti}.65 Tiskara je, zahvaljuju}i Krmpoti}evim organizacij-skim sposobnostima, stru~noj tipografskoj kvalifikaciji i velikom iskustvu na tompolju, ubrzo prerasla u zna~ajno nakladni~ko-tiskarsko poduze}e koje je po~et-kom Prvoga svjetskog rata bilo najja~e privredno poduze}e u Puli i Istri poslijePomorskog arsenala, a zapo{ljavalo je oko stotinjak kvalificiranih radnika i nam-je{tenika, {to je za tada{nje prilike u Puli bilo vrlo mnogo.66

Krajem Prvoga svjetskog rata u Krmpoti}evom vlasni{tvu bile su ~etiri tiskare,knjigove`nica i dvije knjiàre. Jedna tiskara nalazila se u njegovoj privatnoj ku}i uPuli, u [i{anskoj ulici br. 24 (danas Zagreba~ka ulica), koja se sastojala, prema sje-}anjima Mije Mirkovi}a , “od dva stroja za slaganje i dva tiskarska stroja (Flashma-schine), na kojima su se svake no}i tiskala dva dnevna lista”.67 Uz tiskaru se nalazilaknjigove`nica i uredni{tvo. Druga tiskara nalazila se u Ulici Cenide br. 2 (danas Ci-scuttijeva ulica), a bila je povezana s knjiàrom i papirnicom, tako|er u Krmpo-ti}evu vlasni{tvu, na Trgu Carli (danas Giardini). Ova Krmpoti}eva tiskara bila jeusmjerena na tiskanje raznovrsnih tiskopisa za potrebe ra~unovodstva austrougar-ske Ratne mornarice. Mirkovi} navodi da je Krmpoti} ogla{avao popis od 130 raz-novrsnih tiskanica, formulara i knjiga za potrebe Mornarice te preko stotinu ostalihvrsta tiskanica koje su se mogle kupiti u njegovoj papirnici.68

Za vrijeme Prvoga svjetskog rata po~ele su djelovati jo{ dvije Krmpoti}evetiskare, obje u [i{anskoj ulici br. 3. Jedna od njih, iako je bila Krmpoti}evo vla-sni{tvo, nosila je ime Francesco Rocco i u njoj se 1917. i 1918. tiskao talijanskidnevni list Il Gazzettino di Pola. U istoj ku}i, ali na drugom ulazu, nalazila se jo{jedna tiskara koja je tiskala povjerljive cirkulare za potrebe austrougarske Ratnemornarice.

Uz nakladni{tvo i tiskarstvo, Krmpoti} se bavio i knjiàrstvom, a u njegovusu vlasni{tvu bile dvije knjiàre od kojih se jedna, koja je ujedno bila i papirnica,nalazila na Trgu Carli (danas Giardini), a druga u Arsenalskoj ulici (danas Flaciu-sova ulica).

Djelovanje tiskarsko-nakladnog poduze}a Josip Krmpoti} prekinuto je 1918.godine, nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije, za talijanske okupacije Istre.Nakon dolaska talijanske vojske u Pulu, Krmpoti} je bio devet mjeseci interniranna Sardiniji, a kad su 30. listopada 1920. godine fa{isti zapalili njegovu tiskaru u[i{anskoj ulici, prognan je iz Pule i nastanio se u Beogradu.69 O sudbini ostalih ti-

220


65 Krmpoti}, J. Razvoj tiskarske obrti v Julijski krajini, str. 44.66 Usp.: Balota, M. Puna je Pula, str. 165-195.67 Isto, str. 165.68 Isto, str. 168.69 Tiskara koja se nalazila u Krmpoti}evoj privatnoj ku}i u [i{anskoj ulici bila je ujedno i sre-

di{te hrvatskoga narodnog pokreta. Usp.: Isto, str. 165-195.; Dobri}, B.; M. Uro{evi}. Krmpoti}, Jo-sip, str. 420.

skara u njegovu vlasni{tvu nema pouzdanih podataka, no vjerojatno je da su onedo{le u posjed talijanskih gra|ana i nastavile djelovati pod drugim nazivima.

Za Josipa Krmpoti}a Mijo Mirkovi} kaè da je bio “~ovjek istrajne volje ienergije … bez sumnje najja~i grafi~ki stru~njak u na{em neoslobo|enom Primor-ju. Nema slavenske {tamparije u tim krajevima ~ijoj organizaciji nije doprinio.[tampar, knjiàr, novinar, izdava~ novina i knjiga na svakom polju pokazao je ri-jedak dar organizacije, stru~nog znanja, pravilnog i realnog ocjenjivanja poli-ti~kih i poslovnih prilika”.70

Najzna~ajnija periodi~ka publikacija koja je izlazila u nakladi tiskare JosipKrmpoti} jest dnevnik Hrvatski list. List je pokrenuo Josip Krmpoti} 1. srpnja1915. godine, nekoliko mjeseci nakon prestanka izlaènja Na{e sloge, a bio je je-dini list u Istri na hrvatskom jeziku koji je izlazio tijekom Prvoga svjetskog rata. Upo~etku izlaènja list se svojim sadràjem prilago|avao uvjetima reìma, ali kakose pribliàvao kraj rata, postajao je sve slobodniji zastupaju}i narodne interese ijugoslavensko jedinstvo. Usprkos pote{ko}ama kao {to su cenzura, pljenidba cije-lih naklada, mali broj suradnika, te financijskih pote{ko}a, Hrvatski list se uspioodràti za cijelog trajanja Austro-Ugarske Monarhije. Ubrzo nakon {to je talijan-ska vojska zaposjela Pulu, Hrvatski list je zabranjen ~ime je Pula ostala bez svojihhrvatskih novina sve do ~etrdesetih godina 20. stolje}a. Dnevnik se za gotovo ci-jelog izlaènja tiskao u tiskari Josip Krmpoti}, a tek pri samom kraju svogizlaènja, od 17. do 31. prosinca 1918., u tiskari Laginja i dr.

U Puli je 1905. godine po~eo izlaziti njema~ki dnevnik Polaer Morgenblatt,kasnije pod nazivom Polaer Tagblatt (od 1906.), koji je u po~etku izdavao kon-zorcij njema~kih kapitalista na ~elu s Carlom Kuppelwieserom, tada{njim vlasni-kom oto~ja Brijuni, a tiskao se u Krmpoti}evoj tiskari. Kada se taj izdava~ki kon-zorcij raspao, vlasni{tvo nad listom preuzeli su 1913. godine Josip Krmpoti} i nje-gov sin Mario Krmpoti}. Od tada se sadràj lista mijenja u interesu tada{njihstremljenja istarskog ~ovjeka i on postaje “malim i diskretnim zastupnikom hrvat-skih narodnih te`nji mada u skromnim okvirima”,71 iako i dalje tiskan na nje-ma~kom jeziku. Dnevnik Polaer Tagblatt izlazi do polovice studenoga 1918.

Uz navedenu periodiku, u tiskarama Josipa Krmpoti}a na talijanskom su izla-zili: tjednik, potom dnevnik, La terra d’Istria (1905.-1910.), iredentisti~ki dnev-nik L’eco dell’Adriatico (1906.-1907.), dnevnici Il giornaletto (1900.-1915.) i IlGazettino di Pola (1915.-1918.); a na njema~kom: tjednik SüdösterreichischeNachrichten (velja~a-travanj 1910.) i ilustrirani tjednik Brioni-Insel-Zeitung(1910.-1914.).

Posebnu va`nost za hrvatsko nakladni{tvo imaju knjige koje su objavljene unakladi i tiskom Josipa Krmpoti}a. Odvjetnik i zastupnik u Istarskom saboru Ivan

221


70 Balota, M. Tihi stvaralac i revolucioner, str. 1.71 Uj~i}, V. Puljsko-istarski “Hrvatski list” : (1915.-1918.). Pula ; Pazin : Bra}a Uj~i}, 1990.

Str. 77.

Zuccon72 preveo je i uredio Zbirku zakona potrebnih u javnom ìvotu u Istri i dru-guda koju u vlastitoj nakladi objavljuje 1911. godine. U nakladi Josipa Krmpoti}aobjavljena je 1918. godine knjiga Frana Barbali}a73 Pu~ke {kole u Istri koja dajestatisti~ki prikaz stanja {kolstva u Istri pred po~etak Prvoga svjetskog rata. Profe-sor zemljopisa na Carskoj kraljevskoj velikoj dràvnoj gimnaziji u Pazinu Nikola@ic objavio je 1909. godine stru~nu publikaciju pod naslovom AntropogeografijaIstre. Godine 1916. u nakladi tiskare Krmpoti} objavljena je knjiga Vje`benica zaop}e i pu~ke {kole i za samouke ~iji je autor Benjamin Deprato.

Jedna od najzna~ajnijih knjiga objavljenih 1905. godine u Krmpoti}evoj ti-skari zbirka je poezije Krvava ko{ulja : (uspomene iz doline Ra{e) knjièvnikaVladimira Nazora. Smatra se prvom Nazorovom knjigom tematski vezanom uzIstru koja je bila izrazito nacionalno i socijalno angaìrana. Knjigu je ilustriraoslovenski slikar Sa{a [antel74 koji je ujedno i likovno opremio prvo izdanje Nazo-rova Velog Joè objavljenog 1908. godine u Ljubljani.

Godine 1910. Matko Braj{a Ra{an objavljuje u Puli zbirku pod naslovomHrvatske narodne popijevke iz Istre75 uz pomo} nakladnika Josipa Krmpoti}a kojiu predgovoru, izme|u ostalog, pi{e da se odlu~io za njezino izdavanje da se prvooduì “onoj grudi zemlje, u kojoj sam na{ao moju drugu postojbinu, a drugo dadokaèm, da moèmo i mi, tiskari u Istri, natjecati se za muzikalne poslove, kojedosada ve}inom izvr{ivahu tu|a poduze}a”.76 Istarski skladatelj Slavko Zlati} na-vodi da je objavljivanje ove publikacije bio izuzetan nakladni~ki poduhvat i “uono vrijeme sasvim izniman u tada{njim ju`noslavenskim okvirima”.77 Ujednoova se publikacija smatra prvom zbirkom folklornih zapisa s istarsko-primorskogpodru~ja.

Tiskom Tiskare J. Krmpoti} i dr. i Josip Krmpoti} tiskani su mnogi stru~ni iznanstveni radovi vezani uz djelatnost Hidrografskog zavoda i Mornari~ko-teh-

222


72 Ivan Zuccon (1868.-1928.), odvjetnik i politi~ar. Sudjelovao je u nastojanjima istarskihHrvata za ve}a politi~ka prava, sura|ivao u kulturnim i drugim dru{tvima te objavljivao publici-sti~ke i politi~ke tekstove u listovima Omnibus, Na{a sloga, Il diritto croato i Hrvatski list. Usp.:Matej~i}, R. Cukon (Zuccon), Ivan (Ivo). // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod“Miroslav Krleà”, 2005. Str. 150.

73 Fran Barbali} (Ba{ka na Krku, 1878. – Zagreb, 1952.), pedagog i povjesni~ar. Usp.: Barba-li}, Fran. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 54.

74 Sa{a [antel djelovao je u Pazinu od 1907. do 1918. godine kao profesor na Pazinskoj gimna-ziji, a istodobno je bio jedan od najistaknutijih ljudi u kulturnom ìvotu Pazina. Usp.: [ikli}, J. Sa{a[antel : profesor i kulturni djelatnik u Pazinu od 1907. do 1918. godine. // Pazin u drugoj polovini19. i po~etkom 20. stolje}a : zbornik radova ... / �glavni urednik Josip [ikli}�. Pazin : Skup{tinaudruga Matice hrvatske Istarske ùpanije �etc.�, 1999. Str. 193-204.

75 Puni naslov publikacije glasi: Hrvatske narodne popijevke iz Istre = Chansons nationalescroates d’Istrie : svjetske i crkvene.

76 Hrvatske narodne popijevke iz Istre = Chansons nationales croates d’Istrie : svjetske i crkve-ne. Pula : Josip Krmpoti}, 1910. Str. V.

77 Zlati}, S. Muzi~ki ìvot u pro{losti Pule. // Prilozi o zavi~aju : svezak 1. Pula : âkavski sa-bor ; Katedra Pula, 1980. Str. 211-215.

ni~kog odbora koji su u Puli djelovali u drugoj polovici 19. i po~etkom 20. sto-lje}a. Uglavnom su to matemati~ke, hidrografske, tehni~ke i vojno-tehni~ke studi-je i djela, te djela vezana uz brodogradnju i pomorstvo, tiskane najve}im dijelomna njema~kom jeziku. Osim navedenih studijskih publikacija tiskanih u nakladiaustrougarske Ratne mornarice, na njema~kom je jeziku objavljen 1909. godineprijevod romana Ante Tentora Beg Mirko78 te 1910. godine knjiìca s planom gra-da Pule pod naslovom Strassen- und Gassenbenennungs-Verzeichnis der StadtPola.

4.4 Tiskara Boccasini & C.o.Osnivanje tiskare Boccasini & C.o. vezano je uz talijanskog novinara Gio-

vannija Timeusa79 koji je koncem 19. i po~etkom 20. stolje}a ure|ivao nekolikopulskih novina.80 Brojni komercijalni oglasi i obavijesti koje je Timeus objavlji-vao u svojim novinama omogu}ili su mu pribavljanje financijskih sredstava kojeje, kako navodi Sergio Cella, investirao u kupnju vlastite tipografije.81 Oglasi uperiodici koja je izlazila u tiskari Boccasini & C.o. govore da je tiskara bilaopskrbljena modernim tiskarskim strojevima koje je pokretala elektri~na energijai plin.82 Prema istima, tiskara se nalazila u Ulici Sergia na broju 40.83 Na istojadresi djelovala je do kraja 19. stolje}a ve} spomenuta tiskara Bontempo pa semoè pretpostaviti da je Timeus zapravo kupio tu tiskaru. U impresumima publi-kacija tiskanim od 1911. godine pa nadalje, kao vlasnici tiskare navode se bra}aNiccolini koji u nekim tiskopisima navode inicijalni naziv tiskare s napomenom onjihovom vlasni{tvu (Boccasini & C.o. dei Fratelli Niccolini), dok u drugim tiska-ra nosi naziv Fratelli Niccolini.84

Produkcija tiskare Boccasini & C.o. velikim se dijelom odnosila na periodi-ku. Tiskani su sljede}i ~asopisi i novine: Atti del museo civico della citta di Pola(1903.-1904.), vodnjanski humoristi~ni list La Befana (1905.-1907.), La fiamma(1911.-1912.), L’Istria Socialista (svibanj-lipanj 1911.) i Vis Nova (svibanj-lipanj1912.). Ostale publikacije obuhva}aju knjige raznovrsne tematike, primjerice pri-ru~nik o uzgoju konja Il cavallo: manuale pratico per l’allevatore Carla Baxe(1908.), studija Michele Fachinetti: poeta e uomo politico Valeriana Montija(1909.), drugo, pro{ireno izdanje zbirke Canzonette popolari cantate in Istria

223


78 Puni naslov knjige glasi: Beg Mirko : eine Erzahlung aus dem bosnisch-herzegowinischenBefreiungskriege.

79 Giovanni Timeus (Oprtalj, 1864. – Rim, 1946.), novinar i publicist. Usp.: Cella, S. Nav. dj.,str. 135.

80 Od 1898. do 1906. godine ure|uje tjednik Il popolo istriano, a od 1900. do 1915. Il giornalet-to di Pola. Usp.: Cella, S. Nav. dj., str. 137-138.; Deghenghi Oluji}, E. Le riviste italiane pubblicatein Istria nel Novecento, str. 33.

81 Cella, S. Nav. dj., str. 137.82 Il Giornaletto di Pola 7, 29(1906), 2.83 Isto, str. 2.84 Navedeno prema impresumu ~asopisa La fiamma 1, 5(1911), 7; 2, 59(1912), 7.

koju je skupio Giovanni Timeus (1910.), zbirka poezije Canti Renata Rinaldija(1910.), statisti~ki izvje{taji Appunti e considerazioni sulle elezioni comunali diPola koje je uredio Giorgio Benussi (1907.).

4.5 Tiskara Tiskovnog dru{tvaPrva tiskara u Pazinu osnovana je po~etkom 20. stolje}a u vrijeme kada je

hrvatski narodni preporod u Istri bio u zavr{noj fazi. Radilo se o vrlo zna~ajnomrazdoblju povijesti i razvoja Pazina na gospodarskom, kulturnom i prosvjetnompolju kada je Pazin kao grad doìvio svoj ubrzani razvitak. U isto vrijeme Pazinpostaje va`no sredi{te i àri{te Hrvatskoga katoli~kog pokreta pod ~ijim utjecajemsve}enici iz okolice Pazina, pod vodstvom beramskog ùpnika Josipa Gra{i}a,osnivaju 2. kolovoza 1910. Tiskovno dru{tvo. Godinu dana kasnije, 3. rujna 1911.,pod pokroviteljstvom biskupa Antuna Mahni~a,85 Tiskovno dru{tvo utemeljujesvoju tiskaru koja je ujedno prva tiskara u sredi{njem dijelu Istre. Upravitelj tiska-re bio je Ljudevit [pacapan. Tiskara je aktivno djelovala do 1915. godine, a tije-kom Prvoga svjetskog rata povremeno je tiskala publikacije vjerskog sadràja kao{to su npr. molitvenici.

Od 20. studenog 1911. godine Tiskovno dru{tvo u Pazinu preuzima izdavanjei tiskanje pou~no-gospodarskog lista Pu~ki prijatelj86 koji se do tada tiskao u bi-skupskoj tiskari Kurykta87 u Krku. U prvih nekoliko godina izlaènja Pu~ki prija-telj donosio je tekstove i priloge koji su se bavili isklju~ivo gospodarskom proble-matikom dok u kasnijim godi{tima list sve vi{e pozornosti posve}uje politi~kimpitanjima. List je izlazio u Pazinu do 23. srpnja 1914. kada su austrijske vlastizbog ratnih prilika uvele strogu cenzuru i zabranile objavljivanje glasila u manjimmjestima. Pu~ki prijatelj isprva izlazi kao polumjese~nik, kasnije svakih desetdana, a od 1912. godine izlazi s gospodarskim prilogom Razumni gospodar koji sejavlja redovito do 1929. godine.88

U tiskari Tiskovnog dru{tva tiskao se i ~asopis Hrvatska {kola koji je izdavaloKatoli~ko u~iteljsko dru{tvo za Istru, nastalo nakon raskola u~iteljskog dru{tva

224


85 Antun Mahni~ (Kobdilja na gori~kom Krasu, Slovenija, 1850. – Zagreb, 1920.), doktor teo-logije i kr~ki biskup od 1896. do 1920. godine. Bio je jedan od inicijatora Hrvatskoga katoli~kogpokreta i osniva~ mnogih sve}eni~kih i lai~kih dru{tava. Podupirao je izdavanje brojnih glasila.Usp.: Polonijo, M. [tamparija “Kurykta” u Krku. // Jadranski zbornik / urednik Vjekoslav Bratuli}.Rijeka ; Pula : Povijesno dru{tvo Hrvatske, 1962. Str. 116-138.

86 Prvi broj glasila Pu~ki prijatelj tiskan je 23. prosinca 1899. godine u tiskari Kurykta u Krku,koja je ujedno bila njegovim vlasnikom. Usp.: Polonijo, M. Nav. dj., str. 116-138.

87 Tiskara Kurykta osnovana je 1899. godine zaslugom kr~kog biskupa Antuna Mahni~a. Bilaje namijenjena svim kvarnerskim otocima koji su bili pod patronatom kr~ke biskupije i koji u to vri-jeme nisu imali svoju tiskaru. Kurykta je aktivno djelovala do 1920. godine. Usp.: Isto, str. 116-138.

88 Nakon Prvoga svjetskog rata Pu~ki prijatelj ponovno po~inje izlaziti i tiska se kratkotrajno utiskari Tiskovnog dru{tva u Pazinu (od rujna 1919. do srpnja 1920.), a kasnije se nastavlja tiskati sprekidima do 1929. godine u tiskari Edinost u Trstu. Usp.: Str~i}, P. Novinstvo Hrvata u Istri do1947. godine, str. 210-234.

Narodna prosvjeta. Prvi broj “lista za {kolstvo, prosvjetu i knjièvnost”, kako sto-ji u podnaslovu ~asopisa, iza{ao je 1. sije~nja 1912. i potom izlazi sve do srpnja1914. godine. Zadnji svezak iza{ao je kao zbornik 1916. godine u Ljubljani.Hrvatska {kola je kao katoli~ki pedago{ki list bila vrlo borbeno i angaìrano glasi-lo s velikim brojem prista{a me|u klerikalno opredijeljenim ~itateljima u Hrvat-skoj i Sloveniji.

4.6 Carsko-kraljevska velika dràvna gimnazijaUz Tiskovno dru{tvo, prilog nakladni~koj produkciji u Pazinu dala je i pazin-

ska Carsko-kraljevska velika dràvna gimnazija, otvorena 1899. godine kao prvasrednjo{kolska ustanova na hrvatskom jeziku u Istri. Tijekom svog djelovanja, pa-zinska je gimnazija izdavala programe (izvje{taje, godi{njake) u okviru stru~ne iznanstvene djelatnosti srednjo{kolskih profesora, kao i ve}ina gimnazija koje sutada djelovale na podru~ju Austro-Ugarske Monarhije.89 U tim edicijama, osimuobi~ajenih {kolskih vijesti, objavljivani su i brojni znanstveni radovi profesorakoji danas predstavljaju zna~ajan prilog hrvatskoj kulturnoj povijesti.90 Hrvatskagimnazija u Pazinu izdavala je svoje programe od {kolske godine 1903./1904. do1913./1914. Objavljeno je ukupno 11 knjiga koje su izlazile pod naslovom Pro-gram c. k. Velike dràvne gimnazije u Pazinu. Prve dvije knjige tiskane su u Puli uTiskari J. Krmpoti} i dr., a ostalih {est knjiga u tiskari Laginja i dr., dok su tri pro-grama od 1912. do 1914. godine tiskana u tiskari Tiskovnog dru{tva.

5 Stanje tiskarstva i nakladni{tva izme|u dva svjetska rata: 1918.-1941.Najzrelije razdoblje razvoja hrvatske knji`ne produkcije u Istri prekinuo je

Prvi svjetski rat. Zbog nepovoljnih politi~kih prilika tijekom rata, tiskarska i nak-ladni~ka djelatnost po~inje slabiti, a u me|uratnom razdoblju koje je obiljeènotalijanskom okupacijom Istre, hrvatsko nakladni{tvo i tiskarstvo doìvljavalo jekontinuirane progone od strane talijanskih vlasti. Pod pritiskom netolerantnog irepresivnog fa{isti~kog reìma, koji je u prvom redu nastojao zatrti nacionalniidentitet hrvatskoga ìteljstva, glavni su udar prvenstveno pretrpjele tiskare kojesu objavljivale hrvatske i slovenske listove i ostale publikacije.91 U tom razdobljupoliti~ke represije nad hrvatskim ustanovama u Istri uni{tena je tiskara Tiskovnogdru{tva u Pazinu (1920.), tiskara Josip Krmpoti} u Puli (1920.), dok je tiskara La-ginja i dr. prisiljena na prestanak djelovanja (1918.).92 Na taj je na~in nasilno pre-

225


89 Bratuli}, J. Tiskani programi Pazinske gimnazije. // Hrvatska gimnazija u Pazinu1899.-1999. : zbornik radova s me|unarodnog znanstvenog skupa u povodu prve Hrvatske gimnazi-je u Istri, Zagreb-Pazin, 28.-30. listopada 1998. / urednik Josip [ikli}. Pazin : Gimnazija i strukovna{kola Jurja Dobrile, 1999. Str. 137.

90 Isto, str. 137.91 Usp.: Str~i}, P. Novinstvo Hrvata u Istri do 1947. godine, str. 210-234; Dukovski, D.

Fa{izam u Istri : 1918.-1943. Pula : C.A.S.H., 1998. Str. 245-246.92 Usp.: Zabrana listova, novina i knjiga. // Istra pod Italijom : 1918-1943. / Ernest Radeti}.

Pretisak. Rijeka : Matica hrvatska, Ogranak Rijeka, �1991?�. Str. 197-205.

kinuta tiskarska produkcija na hrvatskom jeziku u Istri. Usprkos ~injenici da jeIstra ostala bez hrvatskih tiskara, periodi~ke publikacije na hrvatskom jeziku jo{su uvijek izlazile, ali se njihovo tiskanje preselilo u Trst gdje su se nakladnici za-jedni~kim snagama sna`no odupirali uni{tenju hrvatske pisane rije~i.

U razdoblju izme|u dva svjetska rata izlazile su u Trstu sljede}e periodi~kepublikacije: Pu~ki prijatelj (1920.-1922. i 1924.-1928.), Stara na{a sloga s prilo-gom za djecu Mali Istranin (1922.-1923.), tjednik Istra (1923.-1924.), tjednikIstarska rije~ (1923.-1929.) s redovitim dvotjednim prilozima Mladi Istranin iNarodni Gospodar, mjese~nik Vez (kasnije kao prilog tjednika Istarska rije~,1926.-1929.), knjièvna revija na hrvatskom i slovenskom jeziku Na{ glas(1925.-1928.). Udruènje slavenskih u~itelja objavljivalo je kratkotrajno na hrvat-skom i slovenskom jeziku U~iteljski list i list za hrvatsku mlade` Na{a nada(iza{lo je svega 6 brojeva za 1921. godinu). U Trstu su izlazili i kalendari Istranin(za 1922. godinu) te Jurina i Franina (1923.-1929.).93

Sve navedene periodi~ke publikacije izlazile su u te{kim prilikama, pritisnu-te velikim brojem naredbi, propisa i zakona koji su za nekoliko godina doveli dopotpune obustave izlaènja hrvatskih i slovenskih novina u Istri. Posljednji u nizuzakona donijet je 1929. godine, njime je talijanska vlast zabranila slavenski tisak uItaliji te tada prestaju izlaziti svi hrvatski i slovenski listovi koji su dotad jo{ po-stojali.94

5.1 Nakladni{tvo Dru{tva sv. Mohora za Istru

U me|uratnom razdoblju va`nu ulogu u nakladni~koj djelatnosti imalo jeDru{tvo sv. Mohora za Istru koje je utemeljeno 1924. godine kao crkvena kultur-na ustanova pod ~ijim se okriljem izdavala i raspa~avala hrvatska knjiga.95 Osno-vano na poticaj Josipa Gra{i}a, ùpnika u Bermu, a u organizaciji i pod rukovod-stvom sve}enika Boè Milanovi}a, zada}a je Dru{tva sv. Mohora za Istru bila su-stavno i redovito objavljivanje knjiga za hrvatsko pu~anstvo u Istri. Poput biv{egDru{tva sv. Jerolima u Zagrebu, Dru{tvo je okupljalo ~lanove koji su uz simbo-li~nu godi{nju ~lanarinu primali kalendar Danica i tri do pet zabavno pou~nihknjiga koje su se raspa~avale preko povjerenika Dru{tva u svim dijelovima Istre.Od svog osnutka pa do 1940. godine Dru{tvo sv. Mohora tiskalo je 57 raznovrsnihknjiga u nakladi od oko 180.000 primjeraka.96 Uz beletristi~ka izdanja, Dru{tvosv. Mohora izdavalo je velik broj publikacija vjerskog sadràja, kao {to su molit-venici i priru~nici za vjeronauk. Najvi{e izdanja u ovom razdoblju, ukupno pet,

226


93 Str~i}, P. Novinstvo Hrvata u Istri do 1947. godine, str. 210-234.94 Dukovski, D. Nav. dj., str. 246.95 Vi{e o Dru{tvu Sv. Mohora za Istru u: Milanovi}, B. Hrvatski narodni preporod u Istri : knji-

ga druga (1883-1947). Pazin : Istarsko knjièvno dru{tvo sv. ]irila i Metoda, 1973. Str. 525-532.96 Milanovi}, B. Tr{}anska hrvatska {tampa izme|u dva rata s osvrtom na Istru. // Pazinski me-

morijal 1970 / glavni urednik Petar Str~i}. @minj : âkavski sabor, 1971. Str. 144.

doìvio je Dobrilin molitvenik O~e budi volja tvoja97 u nakladama od ukupno58.000 primjeraka. Uz njega, objavljeni su jo{ molitvenici Mali katekizam (2izd.), Idimo za Isusom, Bo`ja objava i molitvenik za djecu O~e na{ (3 izd.). Knjigesu tiskane u Trstu i Gorici. Dru{tvo sv. Mohora izdavalo je knjige sve do po~etkaDrugoga svjetskog rata kada su zbog ratnih prilika mnogi urednici i suradniciDru{tva internirani ~ime je onemogu}en svaki njegov daljnji rad.

5.2 Tiskara Francesco RoccoU razdoblju izme|u dva svjetska rata, osim tiskara u Rovinju i Pore~u, aktiv-

no je djelovala i pulska tiskara Francesco Rocco. Ova je tiskara prvotno bila u vla-sni{tvu Josipa Krmpoti}a, a krajem Prvoga svjetskog rata vlasni{tvo preuzimaAntonio Rocco ~iju djelatnost nastavlja njegov sin Fransesco Rocco.98 Cella na-vodi da je to bila najbolja i vrlo cijenjena tiskara u Puli.99 Uz nju, djelovala je i ti-skara Fratelli Niccolini koja je svoje djelovanje zapo~ela po~etkom 20. stolje}a.

6 Tiskarska produkcija u Istri (1859.-1941.): promi{ljanja o pograni~juTiskarska praksa druge polovice 19. i prve polovice 20. stolje}a u Istri odraz

je multikulturalne sredine koja je uklju~ivala suìvot pripadnika razli~itih narod-nosti. Prisutnost hrvatskog, talijanskog i, u manjoj mjeri, njema~kog etnosa uvje-tovala je pojavu knji`ne produkcije na tim jezicima. U onda{njim dru{tveno-povi-jesnim prilikama ta je knji`na produkcija ~esto bila sredstvo o~uvanja vlastitogajezi~nog i kulturnog identiteta, stoga je i jedna od primarnih smjernica rada tiskar-skih radionica toga razdoblja bila objavljivanje periodike i knjiga na vlastitom je-ziku i s vlastitim nacionalno-kulturnim sadràjem.

Tiskare u Rovinju i Pore~u bile su usmjerene produkciji gra|e isklju~ivo natalijanskom jeziku, uz poneku iznimku na njema~kom jeziku.100 Ovu pojavu bitnoje odredila ~injenica da je u gradovima zapadne Istre ìvjelo uglavnom imu}no ro-mansko/talijansko gra|anstvo koje je u tim sredinama imalo vlast u svojim ruka-ma.101 Rovinj je u drugoj polovici 19. stolje}a bio sredi{te talijanskoga nacional-

227


97 Prvo izdanje Dobrilina molitvenika O~e budi volja tvoja tiskano je 1854. godine u Trstu.Smatra se naj~itanijom knjigom na hrvatskom jeziku u Istri do sredine 20. stolje}a. Do 1945. godineobjavljeno je 15 izdanja. Usp.: Isto, str. 146.

98 Cella, S. Nav. dj., str. 144.99 Isto, str. 144.100 Jedna od knjiga na njema~kom jeziku objavljena 1926. godine u tiskari Gaetano Coana pri-

jevod je talijanskog vodi~a pod naslovom Parentuim : kunsthistorischer Fuehrer durch Parenzo mitAnsichten und Stadtplan (autor Ranieri Mario Cossar). Knjiga je sa~uvana u fondu Gradske knji-`nice i ~itaonice u Puli.

101 Lukeì}, I. Hrvatska periodika u Istri od 1900. do 1914. godine, str. 142.; Milanovi}, B.Hrvatski narodni preporod : knjiga druga (1883-1947), str. 206-207, 213-216. U Rovinju je, npr., udrugoj polovici 19. stolje}a zabiljeèno 99,8 posto stanovnika talijanskoga uporabnog jezika. Usp.:Benussi, B. Nav. dj., str. 8.

nog pokreta (risorgimento), a u oba grada prvenstvo je imala istarska talijanskapoliti~ka stranka (Società politica istriana).102

Tiskarska praksa prve pulske tiskare Seraschin ukazuje da nije djelovala nanacionalnoj osnovi kao {to je to bio slu~aj kod velikog broja dru{tava i ustanova uPuli kao posljedica bu|enja nacionalne svijesti talijanskog gra|anstva te za~etakahrvatskoga narodnog preporoda u Istri u drugoj polovici 19. stolje}a. U njezinojtiskarskoj produkciji zastupljene su publikacije tiskane na hrvatskom, talijanskomi njema~kom jeziku, vi{ejezi~ne publikacije, publikacije na jednom nacionalnomjeziku koje su bile namijenjene ~itateljstvu drugoga govornog jezika. Tiskare uvlasni{tvu hrvatskih gra|ana, Laginja i dr. i Josip Krmpoti}, imale su vrlo razvije-nu izdava~ku i tiskarsku djelatnost tijekom prva dva desetlje}a 20. stolje}a. Iakosu obje prvenstveno bile usmjerene na produkciju hrvatskih publikacija, ~esto ufunkciji hrvatskoga narodnog preporoda, njihove tiskarske aktivnosti, posebicenakladnog poduze}a Josip Krmpoti}, uklju~ivale su i tiskanje na drugim jezicima.Uz publikacije na hrvatskom jeziku, tiskali su periodiku na talijanskom i nje-ma~kom jeziku te znatan broj tiskopisa na njema~kom jeziku za potrebe austro-ugarske Ratne mornarice. Spomenuta knji`na produkcija upu}uje na doticaj i inte-rakciju kultura prisutnih u Puli, prisutnost bilingvizma, ali i akulturacije dijelahrvatskog ìteljstva {to je razvidno iz njima namijenjenih publikacija na talijan-skom/njema~kom jeziku.

Uz tiskare koje su bile otvorene prema multikulturalnom trì{tu (Seraschin iJosip Krmpoti}, djelomi~no Bontempo i Laginja i dr.), talijanske pulske tiskare odpo~etka 20. stolje}a usmjeravaju svoj rad isklju~ivo prema talijanskoj publicisticikoja od 1918. do 1941. godine ~ini i jedinu tiskarsku produkciju u Istri.

Ono {to je karakteristi~no za sve istarske tipografije jest ~injenica da su bilezaslu`ne za pokretanje regionalnog nakladni{tva koje je uklju~ivalo publikacijeprvenstveno zavi~ajnog karaktera ~iji su autori uglavnom bili istaknute osobe iztada{njeg politi~kog i kulturnog ìvota Istre.

7 Zaklju~akPojava i razvoj tiskarstva i nakladni{tva u Istri od 1859. do 1941. godine uvje-

tovana je dru{tvenim, politi~kim, kulturnim i gospodarskim prilikama u kojima seIstra nalazila. Svaka etapa razvoja, odnosno stagnacije knji`ne produkcije u ovompovijesnom razdoblju Istre, ponajvi{e je odraz politi~ke situacije koja je presudnoutjecala i na tada{nja kulturna zbivanja. Multietni~ka struktura istarskog stanov-ni{tva 19. stolje}a uzrok je kompleksne slike povijesti tiskarstva u Istri koje jo{uvijek nije detaljno istraèno i sintetizirano. Velika praznina u hrvatskoj historio-grafiji odnosi se posebice na prvu fazu razvoja kulture tiskarstva u Istri,

228


102 Budicin, M. Rovinj. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “MiroslavKrleà”, 2005. Str. 701-704; D’Alessio, V. Società politica istriana. // Istarska enciklopedija. Zagreb: Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 735.

(1859.-1898.), kada su u Istri djelovale samo talijanske tiskare od kojih su nekebile u funkciji proizvodnje i diseminacije isklju~ivo talijanskih publikacija, dok sudruge bile otvorene prema svim strukturama dru{tvene zajednice. Razlog ne-istraènosti toga razdoblja istarskog tiskarstva ogleda se, izme|u ostalog, u ~inje-nici da se postoje}e interpretacije fokusiraju isklju~ivo na hrvatske ili na talijan-ske tradicije pismenosti, usprkos ~injenici {to je knji`na produkcija tih tiskaraimala jak utjecaj na razvoj politi~kih, gospodarskih i kulturnih prilika svih stanov-nika Istre.

Drugu fazu tiskarstva u Istri (1898.-1918.), uz kontinuitet talijanskih tipogra-fija, karakterizira pojava i djelovanje tipografija u vlasni{tvu hrvatskih gra|anakoje su omogu}ile proizvodnju i {irenje knjiga na hrvatskom jeziku i s kojimazapo~inje proces zamjene usmene kulture hrvatskom pisanom kulturom. Knji`naprodukcija i periodi~ke publikacije proiza{le iz prvih hrvatskih tiskara svjedo~e ovisokoj razini nakladni~ke i tiskarske produkcije za tada{nje prilike u Istri i danasimaju veliko zna~enje za kulturnu pro{lost Istre. Svojim djelovanjem odigrale suva`nu ulogu u {irenju i razvoju op}e pismenosti, prosvje}ivanju, informiranju ikomunikacijskoj povezanosti ìteljstva Istre te dostupnosti pisane rije~i naj{irimslojevima naroda i populariziranju knjiga i ~itanja. Objavljivanjem i {irenjemhrvatske pisane rije~i, one su imale posebnu ulogu u promicanju hrvatske kultureu Istri tijekom specifi~nih uvjeta izdvojenosti pokrajine Istre od ostalih hrvatskihteritorija u okvirima Habsbur{ke Monarhije. Iako su tiskare koje su djelovalepo~etkom 20. stolje}a bile predmetom istraìvanja, njihovo djelovanje prvenstve-no je promatrano s aspekta njihove uloge u hrvatskom narodnom preporodu. Dabismo imali cjelovitu sliku o njihovoj aktivnosti, neophodno je istraìti rad tih ti-skara s aspekta tipografske struke (oprema i grafi~ko oblikovanje publikacija, vi-sina naklada, odnos cijene publikacija/kvaliteta/financijske mogu}nosti, i sl.), abilo bi korisno sastaviti bibliografiju tiskanih knjiga u istarskim tiskarama koje sudjelovale u razdoblju od 1859. do 1941. godine, iako je ograni~avaju}a ~injenicanedostatnost arhivske gra|e te pote{ko}a vi{ejezi~nog istraìvanja.

Tre}a faza tiskarstva (1918.-1941.), koja je obiljeèna talijanskom okupaci-jom Istre, ogleda se gotovo isklju~ivo u tiskarskoj produkciji na talijanskom jezi-ku, {to je vjerojatno i razlog nedovoljnom interesu autora za detaljnije prou~avan-je tiskarstva i nakladni{tva iz toga razdoblja.

Ovaj rad poku{aj je rezimiranja i povezivanja postoje}ih relevantnih podatkao razvoju tiskarstva i nakladni{tva u Istri te èli potaknuti daljnja istraìvanja ovetematike, jo{ uvijek optere}ene znatnim prazninama, s ciljem cjelovitoga povije-snog pregleda toga va`nog segmenta kulturne pro{losti Istre.

229


LITERATURA

Balota, Mate. Tihi stvaralac i revolucioner. // Istra : glasilo Saveza jugoslavenskih emigra-nata iz Julijske krajine 6, 8(1934), 1-2.

Balota, Mate. Puna je Pula. Zagreb : Zora, 1954.

Barbali}, Fran. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “MiroslavKrleà”, 2005. Str. 54.

Benussi, Bernardo. Storia documentata di Rovigno. 2-a ristampa. Trieste : Unione degliItaliani dell’Istria e Fiume ; Università popolare di Trieste, 1977.

Berto{a, Miroslav. Benussi, Bernardo. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografskizavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 67-68.

Berto{a, Miroslav. De Franceschi, Carlo. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikograf-ski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 172-173.

Bileti}, Boris. Spin~i}, Vjekoslav. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod“Miroslav Krleà”, 2005. Str. 740.

Blaèkovi}, Tatjana. Hrvatske novine i {tamparije u Istri : (1870-1945). // Rije~ka revija 1,1(1952), 38-41.

Bratuli}, Josip. Tiskani programi Pazinske gimnazije. // Hrvatska gimnazija u Pazinu1899.-1999. : zbornik radova s me|unarodnog znanstvenog skupa u povodu prve Hrvatskegimnazije u Istri, Zagreb-Pazin, 28.-30. listopada 1998. / urednik Josip [ikli}. Pazin :Gimnazija i strukovna {kola Jurja Dobrile, 1999. Str. 137-143.

Bratuli}, Josip. Tiskare po~etkom 19. stolje}a. // Na{a knjiga 17/18(1986), 11-13.

Budicin, Marino. Coana. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miro-slav Krleà”, 2005. Str. 140.

Budicin, Marino. Istria, L’. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Mi-roslav Krleà”, 2005. Str. 342.

Budicin, Marino. Istriano, L’. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod“Miroslav Krleà”, 2005. Str. 342-343.

Budicin, Marino. Rovinj. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miro-slav Krleà”, 2005. Str. 701-704.

Cella, Sergio. Giornalismo e stampa periodica in Istria. // Atti e memorie della società diarcheologia e storia patria 56(1956), 120-164.

Cervani, Giulio. Bernardo Benussi nel quadro della storiografia liberal-nazionale italianain Istria alla fine dell’ottocento. // Benussi, Berenardo. Storia documentata di Rovigno. 2-aristampa. Trieste : Unione degli Italiani dell’Istria e di Fiume ; Università popolare di Trie-ste, 1977. Str. V-XIII.

D’Alessio, Vanni. Società politica istriana. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikograf-ski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 735.

Darovec, Darko. Pregled istarske povijesti. 2. izd. Pula : C.A.S.H., 1997.

230


Deghenghi-Oluji}, Elis. Fachinetti, Michele. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksiko-grafski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 215-216.

Deghenghi-Oluji}, Elis. Le riviste italiane pubblicate in Istria nel Novecento. Rijeka : Edit; Pula : Pietas Iulia, 1999.

Dobri}, Bruno. Kultura ~itanja i nacionalni pokreti : ~itala~ka dru{tva i knji`nice u Puli udrugoj polovici 19. stolje}a i prvoj polovici 20. stolje}a. Pula : C.A.S.H., 2003.

Dobri}, Bruno. Udruga ~itaonica u Puli (1869.-1920.). // Spomen knjiga prigodom 125.obljetnice osnutka udruge îtaonica u Puli / urednik Bruno Dobri}. Pula : Dru{tvo biblio-tekara Istre, 1998. Str. 11- 49.

Dobri}, Bruno; Mirko Uro{evi}. Krmpoti}, Josip. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Lek-sikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 420.

Dukovski, Darko. Fa{izam u Istri : 1918.-1943. Pula : C.A.S.H., 1998.

Giuricin, Luciano. La stampa italiana in Istria : (dalle origini ai nostri giorni). // Pazinskimemorijal 1970 / glavni urednik Petar Str~i}. @minj : âkavski sabor, 1971. Str. 163-189.

Hrvatske narodne popijevke iz Istre = Chansons nationales croates d’Istrie : svjetske icrkvene. Pula : Josip Krmpoti}, 1910.

Klai}, @eljko. Laginja, Matko. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod“Miroslav Krleà”, 2005. Str. 420.

Krmpoti}, Josip. Razvoj tiskarske obrti v Julijski krajini. // Edinost 15(1926), 43-45.

Krmpoti}, Josip. Uspomene “tihog stvaratelja i revolucionera”. // Istra : glasilo Saveza ju-goslavenskih emigranata iz Julijske krajine 6, 18(1934), 3.

Lukeì}, Irvin. Hrvatska periodika u Istri od 1900. do 1914. godine. // Nova Istra 1,4(1996), 138-153.

Lukeì}, Irvin. Hrvatska periodika u Istri od 1900. do 1914. : II dio. // Nova Istra 2,1(1997), 129-144.

Lukeì}, Irvin. Hrvatska periodika u Istri od 1900. do 1914. : III dio. // Nova Istra 2,2(1997), 112-130.

Manin, Marino. Diritto Croato, Il. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod“Miroslav Krleà”, 2005. Str. 179.

Matija{i}, Robert. Cukon (Zuccon), Ivan (Ivo). // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksi-kografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 150.

Matija{i}, Robert. Kandler, Pietro. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski za-vod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 369.

Milanovi}, Boò. Hrvatski narodni preporod : knjiga druga (1883-1947). Pazin : Istarskoknjièvno dru{tvo sv. ]irila i Metoda, 1973.

Milanovi}, Boò. Hrvatski narodni preporod : knjiga prva (1797-1882). Pazin : Istarskoknjièvno dru{tvo sv. ]irila i Metoda, 1967.

Milanovi}, Boò. Tr{}anska hrvatska {tampa izme|u dva rata s osvrtom na Istru. // Pazin-ski memorijal 1970 / glavni urednik Petar Str~i}. @minj : âkavski sabor @minj, 1971. Str.129- 147.

231


Peru{ko, Tone. Knjiga o Istri. Zagreb : [kolska knjiga, 1968.

Polonijo, Mate. [tamparija “Kurykta” u Krku. // Jadranski zbornik / urednik VjekoslavBratuli}. Rijeka ; Pula : Povijesno dru{tvo Hrvatske, 1962.

Spin~i}, Vjekoslav. Crtice iz hrvatske knjièvne kulture Istre. Reprint. Zagreb : Kr{}anskasada{njost, �1984.�.

Str~i}, Mirjana. Istarska beseda i pobuna. Pula : Istarska naklada, 1985.

Str~i}, Petar. Oko pokretanja “Na{e sloge”. // Pazinski memorijal 1970 / glavni urednikPetar Str~i}. @minj : âkavski sabor, 1971. Str. 17-37.

Str~i}, Petar. Novinstvo Hrvata u Istri do 1947. godine. // Istarski mozaik 6, 5(1968),210-234.

[ikli}, Josip. Sa{a [antel : profesor i kulturni djelatnik u Pazinu od 1907. do 1918. godine.// Pazin u drugoj polovini 19. i po~etkom 20. stolje}a : zbornik radova—- / �glavni urednikJosip [ikli}�. Pazin : Skup{tina udruga Matice hrvatske Istarske ùpanije �etc.�, 1999. Str.193-204.

Uj~i}, Vitomir. Puljsko-istarski “Hrvatski list” : (1915-1918). Pula ; Pazin : Bra}a Uj~i},1990.

Zabrana listova, novina i knjiga. // Istra pod Italijom : 1918-1943 / Ernest Radeti}. Preti-sak. Rijeka : Matica hrvatska, Ogranak Rijeka, �1991.?�. Str. 197-205.

Zlati}, Slavko. Muzi~ki ìvot u pro{losti Pule. // Prilozi o zavi~aju : svezak 1. Pula :âkavski sabor ; Katedra Pula, 1980.

232


NAKLADNI[TVO NA NJEMA^KOM JEZIKU U PULIOD DRUGE POLOVICE 19. STOLJE]A DO 1918. GODINE

PUBLISHING TRADE IN GERMAN LANGUAGE IN PULA FROM THESECOND HALF OF THE 19th CENTURY TO 1918

Bruno Dobri}Sveu~ili{na knji`nica u Pulibdobricºskpu.hr

UDK / UDC655.1/5:07=112.2(091)(497.5Pula)"18/19"Pregledni rad / ReviewPrimljeno / Received: 25. 5. 2005.

Saètak

Autor analizira bogatu nakladni~ku djelatnost austrougarske Mornarice i civilnihnakladnika u Puli od druge polovice 19. stolje}a do 1918. godine. Na temelju pregledanakladni{tva na njema~kom jeziku u Puli, autor zaklju~uje da je ono sastavni dio ne samonjema~kog (austrijskog), ve} i hrvatskog nakladni{tva. To ne proizlazi samo iz teritorijal-nog na~ela pripadnosti navedenih publikacija hrvatskom nakladni{tvu – dakle, iz ~injeniceda su navedene publikacije objavljene na podru~ju dana{nje Hrvatske, ve} i iz ~injenice dasu, pored ostalih nakladnika i tiskara, navedene publikacije proizveli i hrvatski nakladnicii tiskari, da su u pojedinim slu~ajevima autori ili prevoditelji publikacija Hrvati, te da sunavedene publikacije bile snaàn poticaj razvoju nakladni{tva i tiskarstva na hrvatskomjeziku u Puli i Istri.

Klju~ne rije~i: nakladni{tvo na njema~kom jeziku u Puli, hrvatsko nakladni{tvo,hrvatsko tiskarstvo, izdanja austrougarske Mornarice, pulske novine na njema~kom jezi-ku, Hidrografski zavod u Puli

Summary

The author analyzes the flourishing publishing activities of the Austro-HungarianNavy and civil publishers in Pula, Istria, starting with the second half of the 19th centuryuntil 1918. Based on the survey of the publishing activities in German language in Pula,the author concludes that these publications comprise an indelible part not only of German(Austrian) publishing, but also of the Croatian publishing activities at the time. This con-clusion comes not only as a result of a territorial principle which locates the above mentio-


© VBH 2005.

ned publications as part of Croatian heritage – i.e. from the fact that the above mentionedpublications have been published within the territory of today’s Croatia – but rather fromthe fact that, among other publishers and publishing-houses, many of the above mentionedpublications had actually been published by Croatian publishers, and the fact that in somecases the authors or translators of the publications were of Croatian origin, as well as fromthe fact that the above mentioned publications had at the time exerted strong influence onthe development of publishing trade in vernacular, Croatian language in the area of Pulaand Istria.

Keywords: publishing trade in German in Pula, Croatian publishing activities, Croa-tian printing activities, publications of the Austro-Hungarian Navy, Pula daily newspapersin German language, Hydrographic Institute in Pula

1 UvodIstraìvanje povijesti nakladni{tva u Hrvatskoj prete`no se odnosi na naklad-

ni{tvo na hrvatskom jeziku, dok je nakladni{tvo na drugim jezicima koje se odvi-jalo na podru~ju dana{nje Hrvatske samo manjim dijelom istraèno.1 U svom raduo novinstvu na njema~kom jeziku u Hrvatskoj, Marina Fruk zaklju~uje da, zbogizostanka istraìvanja novinstva na njema~kom jeziku, povijest hrvatskog novin-stva jo{ uvijek nije napisana. Polaze}i od navedenog zaklju~ka, ovim se radomèli pokazati da nakladni{tvo na njema~kom, talijanskom i drugim jezicima na po-dru~ju Hrvatske, tako|er ima bitno zna~enje za povijest nakladni{tva u Hrvatskoj,ne samo zbog toga {to se odvijalo na podru~ju dana{nje Hrvatske, ve} – {to jeva`nije – stoga {to je nakladni{tvo na drugim jezicima utjecalo na razvoj naklad-ni{tva na hrvatskom jeziku. Navedeni je utjecaj vi{estruk, a ovdje }emo spomenu-ti samo neke njegove pojavne oblike:

– opona{anje publikacija na drugim jezicima od strane nakladnika publikaci-ja na hrvatskom jeziku,

– nadmetanje nacionalno-politi~kih intelektualnih gra|anskih elita u objav-ljivanju publikacija na nacionalnim jezicima pripadnika njihove nacije injihovo nadmetanje u pridobivanju {to ve}eg broja ~itatelja ovih publikaci-ja,

– utjecaj nakladni{tva na mobiliziranje pripadnika razli~itih nacionalnih sku-pina za uklju~ivanje u nacionalno-politi~ke pokrete, na primjer, na formi-ranje gra|anskog javnog mnijenja u Puli, koje se javlja tek s pojavom i{irenjem nakladni{tva, posebno novina (npr., polemiziranjem navedenih –naj~e{}e suprotstavljenih – nacionalno-politi~kih i kulturnih elita i drugihskupina gra|ana putem novina).

234


1 Usp.: Fruk, Marina. Das deutschsprachige Zeitungswesen in Kroatien. // DeutschsprachigeZeitungen in Mittel- und Osteuropa : sprachliche Gestalt, historische Einbettung und kulturelle Tra-ditionen. Berlin : Weidler Buchverlag, 2005. (Germanistische Arbeiten zur Sprachgeschichte ; Bd.3). Str. 393-404.

Razlozi izostanka {ireg istraìvanja povijesti nakladni{tva na stranim jezici-ma2 u Hrvatskoj ~esto su ideolo{ke naravi. U slu~aju njema~kog jezika, spomenutiideolo{ki pristup ogleda se u tome {to je ovaj jezik ve}ina pripadnika hrvatske na-cije u 19. i 20. stolje}u – a dijelom jo{ i danas – posve jednostrano poimala kaosredstvo germanizacije hrvatskog naroda, odnosno njegova pod~injavanja. Pritomse nije uzimao u obzir pozitivan utjecaj njema~ke kulture na razvoj hrvatske kul-ture, pa i na obrazovanje i ja~anje hrvatske nacionalne samosvijesti, {to isti~e Ma-rina Fruk u navedenom radu, s pravom zaklju~uju}i da je u hrvatskoj historiogra-fiji prisutan ma}ehinski odnos prema publikacijama na njema~kom jeziku, iako jehrvatsko novinstvo na njema~kom jeziku nezaobilazan segment povijesti hrvat-skog novinstva.3 Pored navedenih ideolo{kih predrasuda prema ulozi njema~kogjezika u Hrvatskoj, kao najve}u pote{ko}u istraìvanju nakladni{tva na njema-~kom jeziku u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. i po~etkom 20. stolje}a treba izdvo-jiti mali broj sa~uvanih primjeraka ovakvih publikacija u Hrvatskoj. Ovo se po-sebno odnosi na periodiku.

Na primjeru Pule, glavni izvor podataka o izdanjima na njema~kom jezikujesu godi{njaci i izvje{}a austrougarske Ratne mornarice,4 djelo Antona Gareisa opovijesti Hidrografskog zavoda u Puli,5 tiskani katalog sredi{nje knji`nice austro-ugarske Ratne mornarice,6 katalog Austrijske nacionalne knji`nice i fond Sve-u~ili{ne knji`nice u Puli. Dio publikacija uklju~en je u Gra|u za hrvatsku retro-spektivnu bibliografiju knjiga 1835-1940.

Polaze}i od ~injenice da je nakladni{tvo na njema~kom jeziku u Puli sastavnidio ne samo njema~kog (austrijskog), ve} i hrvatskog nakladni{tva, na temeljuistraìvanja navedenih izvora u ovom }e se radu dati pregled nakladni{tva na nje-ma~kom jeziku u Puli od 1870-ih godina 19. stolje}a do 1918. te prikaz nakladni-ka, tiskara i raspa~avatelja tih publikacija. No, prije toga, donosimo kratak prikazprisutnosti Nijemaca i njema~kih prosvjetnih i kulturnih ustanova u Puli.

235

B. DOBRI]: NAKLADNI[TVO NA NJEMA^KOM JEZIKU U PULI ...

2 Potrebno je napomenuti da je termin “strani jezik” opravdan s dana{njeg stanovi{ta, no u po-vijesnom razdoblju koje je predmet ovog istraìvanja jezici na kojima su objavljivane publikacijenisu bili jezici stranaca, ve} gra|ana njema~kog, talijanskog i inog podrijetla koji su obitavali na po-dru~ju dana{nje Hrvatske, ~esto kao autohtono stanovni{tvo.

3 Fruk, Marina. Nav. dj., str. 393. Isto se odnosi i na novinstvo na talijanskom jeziku, koje jenaro~ito bilo prisutno u Istri.

4 Jahrbuch der k.k. Kriegs-Marine. Wien : Druck und Commissionsverlag von Carl GeroldsSohn, 1871.-1875.; Jahrbuch der k.k. Kriegs-Marine. Pola : Druck und Commissionsverlag von CarlGerold’s Sohn 1876.; Jahresbericht der k. und k. Kriegs-Marine. Wien : K.k. Hof- und Staatsdrucke-rei, 1875.-1913.

5 Gareis, Anton. Geschichtliche Darstellung der Entwicklung des k.u.k. hydrographischenAmtes. Pola : Hydrographisches Amt, 1897.

6 Katalog der k.u.k. Marine-Bibliothek. 2. Aufl. Pola : K.u.k. Marinetechnische Komitee (Ma-rine-Bibliothek), 1905. Od 1908. do 1914. objavljena su ~etiri sve{}i}a dodataka.

2 Prisutnost Nijemaca u Puli u drugoj polovici 19. stolje}a i po~etkom20. stolje}a

Pula, koja je sredinom 19. stolje}a bila prete`no ribarski gradi} s oko 1.000stanovnika, po~ela se naglo razvijati pedesetih godina 19. stolje}a, kad je odabra-na za sredi{nju ratnu luku Habsbur{ke Monarhije.7 Osnivanje Pomorskog arsenala1856. pokrenulo je naglo zapo{ljavanje, {to je dovelo do velikog priliva stanov-ni{tva u grad. âsnici, vojni i dràvni ~inovnici i tehni~ka inteligencija najve}imsu dijelom doseljeni s podru~ja Austrije, a poslije njih zapo~eli su pristizati itrgovci, obrtnici i drugi privatni poduzetnici. Prema popisu iz 1880. godine evi-dentiran je 3.801 ìtelj Pule (21,38 posto) koji su bili starosjedioci, 5.853 (32,92posto) doseljenih s podru~ja Istre, 5.303 (29,83 posto) iz ostalih pokrajina Cislaj-tanije (austrijske polovice Monarhije), 1.457 (8,20 posto) iz pokrajina ugarskekrune i 1.363 (7,67 posto) stranaca (od toga oko 5 posto iz Njema~ke). Migracijaje znatno pove}ana kad je 1876. Pula preko Diva~e povezana sa èljezni~kommreòm Monarhije. Godine 1890. grad je brojio pribli`no 32.000 stanovnika, a1910. bilo ih je ve} 58.562. Za samo {ezdeset godina (1850.-1910.) broj civilnogstanovni{tva pove}an je ~etrdeset puta. Tako je po~etkom 20. stolje}a Pula izraslau moderno urbano sredi{te sa suvremenom gradskom infrastrukturom (imala jeplinsku i elektri~nu mreù, vodoopskrbu, tramvajski promet, bolnicu, muzej, ka-zali{te, brojne {kole na talijanskom, njema~kom i hrvatskom jeziku i dr.).8

Jedna od zna~ajki Pule kao srednjoeuropskog i ujedno mediteranskoga gradabila je etni~ka, kulturna i jezi~na heterogenost ìtelja,9 ~emu su znatno doprinosilibrojni ~asnici i mornari, pripadnici naroda koji su ìvjeli u Monarhiji, te radnici itrgovci. Dok je talijanski jezik prevladavao me|u trgovcima i radnicima, nje-ma~ki je prevladavao kod ~asnika i zaposlenika Mornarice i vojske, dràvnih~inovnika, a bio je prisutan i kod mornara i poduzetnika.10 Prema popisu stanov-ni{tva iz 1880., u gradu je bilo 3.826 stanovnika koji su se izjasnili kao govornicinjema~kog jezika (dakle, svaki {esti stanovnik), a 1910. bilo ih je 9.064 (15 postoukupnoga broja stanovnika).11 Godine 1910. izme|u pribli`no 16.000 pripadnikavojske u Puli evidentirano je 5.098 (30 posto) govornika njema~kog jezika. âsni-ci Mornarice pripadali su vi{em socijalnom sloju. Naj~e{}e su potjecali iz gra|an-skih obitelji, uz manji dio pripadnika visoke aristokracije i plemstva. Pripadniciplemstva prete`no su bili njema~kog podrijetla.

236


7 Usp.: Balota, Mate. Puna je Pula. Zagreb : Zora, 1954. Str. 50-73.8 Winkler, Dieter. Pula kao glavna ratna luka Monarhije. // Carska i kraljevska Mornarica u

Puli. Pula : Sveu~ili{na knji`nica, 1999. Str 7-12. Usp. i: Mayer, Horst F.; Dieter Winkler. Als dieAdria österreichisch war. Wien : Edition S, 1993. Str. 22-59; Basch-Ritter, Renate. L’Austria suimari del mondo. Trieste : LINDT, 1989. Str. 198-212.

9 Jezi~nu i nacionalnu heterogenost stanovni{tva slikovito ilustrira poistovje}ivanje Pule s“malim Babilonom”, kako ga naziva dopisnik novina Na{a sloga od 27. 5. 1886.

10 Illustrierter Führer durch Triest und Umgebung. 14. Aufl. Leipzig : Woerl, (1913). Str. 87.11 Perselli, Guido. I censimenti della popolazione dell’Istria, con Fiume e Trieste, e di alcune citta

della Dalmazia tra il 1850. e il 1936. Trieste ; Rovigno : Centro di ricerche storiche, 1993. Str. 270.

Premda su u Puli Nijemci, odnosno govornici njema~kog jezika, bili manjina,zahvaljuju}i njihovoj broj~anoj premo}i u Mornarici, njihovoj gospodarskoj mo}i,dobroj organiziranosti, ali i dràvnoj potpori, oni su u gradu osnovali svoje {kole(me|u ovima i gimnaziju), dru{tva i novine na njema~kom jeziku, a u sklopu Mor-nari~kog kasina ustrojili su i kazali{te, orkestar, dvoranu za koncerte i knji`nicu.

3 Publikacije c. i kr. Ratne mornarice (K.u.k. Kriegsmarine)Publikacije austrougarske Ratne mornarice objavljivane su, osim u Puli, u

Be~u i Trstu. U Be~u su, pored ostalog, objavljene i dvije knjige na hrvatskom jezi-ku.12 U Trstu su takve knjige bile naj~e{}e objavljivane u razdoblju od sredine 19.stolje}a (kada su iz pobunjene Venecije u ovaj grad preseljeni zapovjedni{tvo mor-narice i mornari~ke ustanove i slu`be, npr. {kola za obu~avanje mornari~kih kadeta)do sedamdesetih godina 19. stolje}a, kada zapo~inje rad pulskih mornari~kih usta-nova koje su se bavile znanstvenim istraìvanjima i nakladni{tvom. Od 1870-ih go-dina do 1918. c. i kr. Ratna Mornarica, prete`no u sklopu pulskoga Hidrografskogzavoda (Hydrographisches Amt der k.u.k. Kriegsmarine), objavila je vi{e od dvijestotine svezaka znanstvenih i stru~nih publikacija (periodike, godi{njaka, ud`beni-ka, priru~nika itd.) na njema~kom jeziku. U tim su publikacijama zastupljena po-dru~ja pomorstva, brodskog strojarstva i elektrotehnike, pomorske ratne taktike, po-morske artiljerije, hidrografije i oceanografije, geofizike, meteorologije te povijestiaustrijske/austrougarske Mornarice i njezinih pomorskih ekspedicija.13

3.1 Izdanja Hidrografskog zavoda c. i kr. Ratne mornarice: 1869.-1918.Razvoj Ratne mornarice i razvoj plovidbe na isto~noj obali Jadrana u drugoj

polovici 19. stolje}a nametnuli su potrebu uspostavljanja stalne hidrografskeslu`be s ciljem osiguranja navigacijske sigurnosti. Po ukidanju Hidrografskogureda u Trstu, koji je Ratna mornarica osnovala 1860. kao prvu hidrografsku usta-novu na Jadranu, u Puli je 1869. osnovan Hidrografski zavod c. i kr. Ratne morna-rice. Pored zada}e sabiranja hidrografskih pomagala (instrumenata, pomorskihkarata i nauti~kih priru~nika za opskrbu brodova) i stru~no-znanstvene literature,Zavod je imao i zada}u poticanja hidrografskih pothvata koji bi bili od prakti~nekoristi za Ratnu mornaricu, kao i zada}u organiziranja znanstvenih istraìvanjaukoliko su u posrednom ili neposrednom odnosu prema navedenoj svrsi Zavoda.14

237


12 Najstarija takva knjiga, [kola za mozze c. k. ratne marine, objavljena je u Be~u 1884.; u njojse iznose obavijesti o na~inu {kolovanja “mozza” (brodskih posluìva~a) u Puli.

13 U Mornari~koj knji`nici u Puli sa~uvano je oko 100 svezaka takvih djela. Usp.: Dobri}, Bru-no. Djela koja je u Puli objavila Carska i kraljevska ratna mornarica. // Wagner, Walter; Bruno Do-bri}. Mornari~ka knji`nica – knji`nica austrougarske Mornarice. Pula : Sveu~ili{na knji`nica, 1996.Str. 200-208.

14 Usp.: Winkler, Dieter. Hidrografski zavod u Puli : Carska i kraljevska ratna mornarica uslu`bi znanosti. // Mornari~ka knji`nica (K. u. K. Marinebibliothek) i austrijska/austrougarska Mor-narica u Puli : zbornik radova sa me|unarodnog znanstvenog skupa u povodu 200. obljetnice osnut-ka Mornari~ke knji`nice. Pula : Sveu~ili{na knji`nica, 2005. Str. 80-94.

Hidrografski zavod ~inila su ~etiri odjela: Zvjezdarnica s astronomskim, me-teorolo{kim i geomagnetskim opservatorijem, te opservatorijem za morske mije-ne; Spremi{te nauti~kih instrumenata s mehani~kom radionicom; Spremi{te po-morskih karata i nauti~kih priru~nika te Mornari~ka knji`nica (K.u.k. Marinebi-bliothek).15 Godine 1895. utemeljen je i Odjel za geofiziku. Izgra|ena je novazgrada Zavoda i otvorena 20. lipnja 1871. Raspadom Monarhije i talijanskim voj-nim zaposjedanjem Pule 5. studenoga 1918. prestaje djelatnost Zavoda.16

Uz Hidrografski zavod vezuje se i po~etak te nagli razvoj suvremene znan-stvene djelatnosti u Puli. Znanstveno-tehni~kom djelatnosti Zavoda organiziranojna visokoj razini17 te djelatnosti Mornarice u podru~ju brodogradnje, omogu}enasu dostignu}a koja su Pulu u~inila poznatom u svjetskim znanstveno-tehni~kimkrugovima.18 Stoga i ne ~udi podatak da je Hidrografski zavod imao stalne kon-takte s najzna~ajnijim znanstvenim ustanovama i udruènjima u svijetu.19 S tim jeustanovama Zavod razmjenjivao znanstvene i stru~ne publikacije, npr., 1887. go-dine Zvjezdarnica Hidrografskog zavoda poslala je svoje publikacije u 60 takvihustanova u Monarhiji i u 64 ustanove u inozemstvu.20

S ciljem objavljivanja rezultata znanstveno-stru~ne djelatnosti u Zavodu jepokrenuta i bogata nakladni~ka djelatnost. Me|u njegove najstarije publikacijespada Katalog der Bibliothek S.M. Kriegs-Marine. Prvi svezak objavljen je 1871.,preostala dva sveska 1884. i 1895., a dodaci 1897.-1901. U nastavku navode senajva`nije publikacije Hidrografskog zavoda, uklju~uju}i ~asopis Mittheilungenaus dem Gebiete des Seewesens, izdanja uredni{tva toga ~asopisa, periodi~ke pu-blikacije i godi{njake Zavoda, te nauti~ke i ostale publikacije.

3.1.1 âsopis Mittheilungen aus dem Gebiete des SeewesensGodine 1873. Zavod je po~eo izdavati ~asopis Mittheilungen aus dem Gebie-

te des Seewesens, koji je ure|ivao na~elnik Mornari~ke knji`nice. Od 1895. to jebio mornari~ki ~asnik E. Edler von Friedensfels, a od 1910. ~asnik K. Reichen-

238


15 Godine 1866., u svrhu osiguranja znanstvene literature za potrebe austrougarske Mornarice,iz Trsta je u Pulu preseljena Mornari~ka knji`nica, koja je ovdje do 1918. djelovala kao sredi{njaknji`nica austrougarske mornarice. Usp.: Wagner, Walter; Bruno Dobri}. Mornari~ka knji`nica –knji`nica austrougarske Mornarice. Pula : Sveu~ili{na knji`nica, 1996. Str. 54-135.

16 Godine 1920. Pula prelazi pod talijansku upravu, a Zavod preuzima talijanska mornarica;velik dio opreme odnesen je u Italiju. Zgrada Zavoda uni{tena je 1944. u anglo-ameri~kim zra~nimnapadima; sa~uvana je samo jedna kupola Zvjezdarnice.

17 Znanstveno-istraìva~kim rezultatima posebno se isticala Zvjezdarnica, u kojoj je astronomJ. Palisa (1848.-1925.) od 1874. do 1880. otkrio 28 planetoida.

18 Usp.: Dobri}, Bruno. Znanstveno-tehni~ka i umjetni~ka djelatnost austrougarske mornariceu Puli u drugoj polovini 19. i po~etkom 20. stolje}a. // Pula 3000 Pola. Pula : C.A.S.H., 2004. Str.23-42.

19 Gareis, Anton. Nav. dj., str. 16.20 Usp.: Jahresbericht der k. und k. Kriegs-Marine pro 1887. Wien : K.k. Hof- und Staatsdruc-

kerei, 1888. Str. 60.

bach. âsopis je izlazio mjese~no, u sve{~i}ima koji su imali od 50 do vi{e od 100stranica. Imao je zada}u upoznati pripadnike austrougarske Mornarice sa suvre-menim zbivanjima u pomorstvu i na srodnim znanstvenim podru~jima, te da imobjavljivanjem teku}ih znanstvenih i stru~nih radova (~esto prevedenih iz drugihsvjetskih ~asopisa) pruè priliku da sami objavljuju takve radove.21 U ~asopisu supripadnici austrougarske mornarice objavljivali znanstvene i stru~ne radove s po-dru~ja hidrografije, pomorstva, brodskog strojarstva, vojne tehnike i naoruànja,meteorologije, vojno-pomorske povijesti (prvenstveno austrijske/austrougarskemornarice), izvje{taje s pomorskih putovanja kao i brojne prikaze stru~nih i znan-stvenih publikacija i ~lanaka.

Do 1915., kada je ~asopis zbog rata prestao izlaziti, objavljena su 42 godi-{ta.22 âsopis je tiskan u be~koj tiskari Carl Gerold’s Sohn.

3.1.2 Izdanja uredni{tva ~asopisa Mittheilungen aus dem Gebiete des SeewesensUredni{tvo ~asopisa prire|ivalo je i izdavalo i druge stru~ne publikacije,

me|u kojima izdvajamo:a) Nautisch-technisches Wörterbuch der MarineZnatne nakladni~ke ambicije Ratne mornarice razvidne su iz objavljivanja

opse`nog ~etverojezi~nog pomorskog rje~nika Nautisch-technisches Wörterbuchder Marine, u ~etiri sveska, tiskanog u ljubljanskoj tiskari Kleinmayr & Bamberg.Prvi svezak s natuknicama na njema~kom i talijanskom jeziku, objavljen 1883.,sastavio je brodogra|evni tehni~ar Peter Dabovich. Poru~nik bojnog brodaEduard von Friedenfels i kapetan bojnog broda (koji je kasnije postao kontraad-miral) Julius Heinz sastavili su dopunski svezak uz prvi svezak (1900.) i drugisvezak s natuknicama na engleskom i francuskom jeziku u dva dijela (1905. i1910.). U ovom rje~niku skupljeno je stru~no nauti~ko-tehni~ko nazivlje na nave-dena ~etiri jezika koje se koristilo u pro{losti, ali i tada vaè}e nazivlje. Nakon ob-javljivanja, ovaj je rje~nik priznala stru~na javnost u cijelom svijetu.23

b) Izvje{}a o pomorskim znanstvenim istraìvanjima i drugim pomorskimputovanjima

Pored zada}a koje su imale sve ratne mornarice u svijetu, austrougarska Rat-na mornarica redovito je provodila i znanstvena istraìvanja Jadrana i drugih morasvijeta. Pri organizaciji takvih putovanja (tzv. “misija”), koja su naj~e{}e zapo~i-njala iz pulske luke, uspostavljala se bliska suradnja Ratne mornarice s Akademi-jom znanosti u Be~u, koja je prikupljala rezultate istraìvanja. Pored hidrograf-skih istraìvanja, na tim su se putovanjima prikuplali i predmeti od etnografskog iprirodoznanstvenog interesa za be~ke muzeje.

239


21 Gareis, Anton. Nav. dj., str. 23.22 Isto, str. 23-25. Me|u brojnim radovima izdvojit }emo dva va`nija, objavjena 1887.: Wolf,

J.; J. Luksch. Physikalische Untersuchungen in der Adria objavljeno 1887.; Uhlik, A. Anleitung fürdie erste Hilfe bei Erkrankungen und Verletzungen an Bord (1887).

23 Isto, str. 25.

Uredni{tvo mjese~nika Mittheilungen je na temelju izvje{}a zapovjednikabrodova priredilo i objavilo niz djela o pomorskim ekspedicijama i putovanjimabrodova Ratne mornarice. Godine 1883. objavljeno je djelo Bericht des Leitersder österreichischen arktischen Beobachtungsstation auf Jan Mayen zapovjedni-ka broda “Pola” E. von Wohlgemutha, a 1894. djelo H. Marchettija Die Erdumse-glung S.M.S. ‚Saida’ in den Jahren 1890, 1891, 1892.

Godine 1885. objavljena su djela Die transatlantische Reise S.M.S. ‚Donau’in den Jahren 1883-1884; Die Reise S.M. Corvette ‚Helgoland’ an der WestküsteAfrikas in den Jahren 1884-1885; Die Reise S.M. Corvette ‚Aurora’ nach Brasi-lien und den La Plata-Staaten in den Jahren 1884-1885; Die Reise S.M. Corvette‚Frundsberg’ im Rothen Meere und an der Ostküste Afrikas in den Jahren1884-1885; Die Reise S.M. Kanonenboot ‚Albatross’ im Rothen Meere, in denostindischen und chinesischen Gewässern in den Jahren 1884-1885. 1886. objav-ljeno je djelo Die transoceanische Reise S.M. Corvette ‚Saida’ in den Jahren1884-1886. Jerolim Benko von Boinik je 1892. i 1893. priredio za objavljivanjedjela Die Schiffs-Stationen der k.u.k. Kriegs-Marine in Ostasien. Reisen S.M.Schiffe ‚Nautilus’ und ’Aurora’ 1884-1888. (1892.); Die Reise S.M.S. ‚Zrinyi’nach Ost-Asien 1890-1891. (1894.). Navedeni opisi pomorskih putovanja objav-ljeni su kao separati ~asopisa Mittheilungen, a tiskani su u be~koj tiskari Carl Ge-rold’s Sohn. Uvezani u zasebne knjigove{ke sveske, objavljeni su i unutar edicijeReisen S.M. Schiffe.24

Godine 1894. objavljen je putopis R. v. Barrya Zwei Fahrten in das nördlicheEismeer nach Spitzbergen und Novaja Zemlja … in den Jahren 1891 und 1892.

c) Publikacije s podru~ja vojno-pomorske povijestiJedno od podru~ja istraìvanja unutar pulskoga Hidrografskog zavoda bila je

i austrijska/austrougarska vojno-pomorska povijest. Rezultat je takvih istraìva-nja i djelo Ferdinanda Attlmayra Der Krieg Österreichs in der Adria im Jahre1866. iz 1896., koje se odnosi na poznati Vi{ki boj. Spomenica Gedenkblätter derk.u.k. Kriegsmarine, 1897.-1902. objavljena je u ~etiri sveska. Njome se na pristu-pa~an na~in èljelo upoznati {iroki krug ~italaca s povije{}u austrijske/austrougar-ske Ratne mornarice. Da bi bila bliska, ponajprije mornarima, a onda i {iroj javno-sti, objavljena je na njema~kom i u prijevodu na hrvatski,25 talijanski, ~e{ki ima|arski jezik. U spomenici je radove iz podru~ja pomorske povijesti objavio i

240


24 U nakladi pulskog Hidrografskog zavoda objavljena su i sljede}a djela Jerolima Benka vonBoinika o pomorskim putovanjima: Die Reise S.M.S. ’Zrinyi’ über Malta, Tanger und Teneriffanach Westindien in den Jahren 1885-1886. (1887.); Reise S.M.S. ’Albatross’ nach Süd-Amerika,dem Caplande und West-Afrika in den Jahren 1885-1886. (1889.); Die Reise S.M.S. ’Frundsberg’im Rothen Meere und an den Küsten von Vorderindien und Ceylon in den Jahren 1885-1886.(1888.). Usp.: Gareis, Anton. Nav. dj., str. 24.

25 Spomenica juna~kih djela c. i kr. ratne mornarice, 1898.-1901.; 2. izdanje objavljeno je1908. Prevoditelji na hrvatski bili su ovda{nji ~asnici Mornarice Mile Star~evi} i Du{an pl. Prerado-vi}.

kapetan bojnog broda Du{an pl. Preradovi} (Be~, 1854.-1920.), sin hrvatskog pje-snika i austrijskog generala Petra pl. Preradovi}a i otac austrijske knjièvnice Pau-le von Preradovi}. Preradovi} je objavljivao povijesne radove i u ~asopisu Mitthe-ilungen aus dem Gebiete des Seewesens.

d) Ostala izdanjaUredni{tvo ~asopisa Mittheilungen priredilo je i izdalo i sljede}e stru~ne pu-

blikacije: godi{njak Jahrbuch der k.k. Kriegs-Marine. Jahrgang 1875 (1876.);studiju o gradu Puli Pola, seine Vergangenheit, Gegenwart und Zukunst (Wien,1886.; djelo je iza{lo anonimno, a autor je Anton Gareis); dva djela FerdinandaAttlmayra: Über Seetaktik (1875.) i Über den Seekrieg (1878.); ud`benik M.Burstyna Elektrotechnischer Unterricht (1892.); prijevod s francuskog djela P.Dislerea Die Panzerschiffe der neuesten Zeit (1877); djelo A. Krischa o ribarstvuna Jadranu Die Fischerei im Adriatischen Meere mit bes. Berücksicht. derösterr.-ungar. Küsten (1900.).

Mornari~ka knji`nica, ~iji je pro~elnik ure|ivao ~asopis Mittheilungen, bilaje nakladnik knjige Die österreichische Küstenaufnahme im Adriatischen Meere(Trst, 1873.). Njezin je autor, kapetan fregate Tobias von Öesterreicher, od 1866.do 1870. vodio radove hidrografskog premjera isto~ne obale Jadrana, a u navede-noj knjizi govori o organizaciji i izvedbi tog opse`nog posla. Premda je nakladnikove zna~ajne knjige pulska Mornari~ka knji`nica, ona je tiskana u Trstu. Vjerojat-no je razlog tomu {to u to vrijeme nije bilo dovoljno kvalitetnih tiskara u Puli.

3.1.3 Ostale periodi~ke publikacije i godi{njaci Hidrografskog zavoda c. i kr.Ratne mornarice

Od godi{njaka koje je izdavao Zavod izdvajamo Meteorologische und ma-gnetische Beobachtungen am Hydrographischen Amte der Kaiserlich-Königli-chen Kriegsmarine zu Pola (1881.-1896.); od 1897. do 1917. izlazi pod naslovomJahrbuch der meteorologischen und erdmagnetischen Beobachtungen.

Odjel pomorskih karata Hidrografskog zavoda redovito je objavljivao obavi-jesti za pomorce, koje su od 1871. razdvojene u dvije publikacije: Kundmachun-gen für Seefahrer i Hydrografische Nachrichten. Prva je sadràvala obavijesti oprivremenim mjerama za sigurnost pomorskog prometa, a druga priop}enja o re-zultatima hidrografskih istraìvanja. Od po~etka 1893. obje publikacije izlaze podnaslovom Kundmachungen für Seefahrer, povremeno i kao prilog mjese~nikaMitheillungen aus dem Gebiete des Seewesens, a sluìle su kao osnova za isprav-ke pomorskih karata i nauti~kih priru~nika koji su trenuta~no bili u upotrebi. Izla-zile su tjedno, u sve{~i}ima od 16 stranica, donose}i navigacijske obavijesti za go-tovo sva mora svijeta.

Od 1872. rezultati meteorolo{kih promatranja objavljivani su u sve{~i}imakoji su u Puli do kraja 1895. izlazili mjese~no. Zavod je do 1914. objavljivao idnevne prognosti~ke karte Europe. Rezultati razli~itih znanstvenih istraìvanja(prete`no meteorolo{kih i geomagnetskih) objavljivali su se u godi{njacima Ve-

241


röffentlichungen des hydrographischen Amtes der k.u.k. Kriegs-Marine zu Pola,koji su bili raspodijeljeni u pet skupina: I. Nächtliche Kimmtiefen-Beobachtungenzu Verudella ausgeführt 1902/1903. (1904.); II. Jahrbuch der meteorologischenund erdmagnetischen Beobachtungen. Neue Folge, Bd. I. Beobachtungen desJahres 1896; III. Relative Schwerebestimmungen durch Pendelbeobachtungen;IV. Erdmagnetische Reisebeobachtungen; V. Verschiedene Abhandlungen (sve-{~i} I. A. Gareis: Geschchtliche Darstellung der Entwicklung des K.k. hydrograp-hischen Amtes (1897.); sve{~i} II. Resultate aus den meteorologischen Beobac-htungen in Pola von 1867 bis 1897 (1900.); sve{~i} III. Ergebnisse der meteorolo-gischen Beobachtungen in Pola für das Lustrum 1896-1900 (1901.); sve{~i} IV.Internationale erdmagnetische Cooperation 1902-1903. Erdmagnetische Simul-tan. Beobachtungen während der Südpolar-Forschung in der Jahren 1902-1903.(1903.).

3.1.4 Nauti~ke i ostale publikacijeGodine 1872. objavljen je dodatak peljaru Crvenog mora kojega je na osnovi

provedenih hidrografskih istraìvanja austrougarske mornarice sastavio kapetankorvete Wilhelm Kropp, Beiträge zu den Segelanweisungen und zur physikali-schen Geografie des Rothen Meeres (1872.).26

Rezultate meteorolo{kih promatranja u Puli skupili su i objavili poru~nik boj-nog broda F. J. Pick Resultate aus den meteorologischen Beobachtungen zu Polavon 1864 bis 1873. (1874.), zastavnici bojnog broda E. Kneusel-Herdliczka i H.Miro{evi} (za razdoblje 1864.-1881.) i C. Pamer Meteorologische Beobachtungen1884-86. (1886.).

Godine 1892. Zavod je objavio opseàn peljar Jadranskoga mora Segelhand-buch für das Adriatisches Meer. Drugo izdanje objavljeno je 1906., Segelhand-buch der Adria. Do 1914. objavljena su jo{ tri dopunska sveska ovog peljara. Nau-ti~ke tablice Nautische Tafeln der k.k. Kriegsmarine objavljene su 1882., a do1913. objavljeno je ukupno pet izdanja ovog priru~nika. Zavod je objavio i vi{eizdanja popisa svjetionika na Jadranu (Verzeichnis der Leuchtfeuer und Semap-horstationen im Adriatischen Meere, 13. izdanje objavljeno je 1913.).27

Posebna pa`nja posve}ena je istraìvanju devijacije i kompenzacije kompasa,o ~emu je pulski Zavod objavio vi{e publikacija. Najprije je 1873. objavljen prije-vod s engleskog priru~nika F. J. Evansa Elementäres Handbuch über die Devia-tion des Compasses, nakon toga su uslijedila izdanja Deviations Coëficienten derSchiffe S.M. Kriegs-Marine (1875.), Geschichte der Entwicklung des magneti-schen Charakters von Eisenschiffen S.M. Kriegsflotte J. Peichla (1876.), te Theo-rie und Praxis der Deviation und Compass-Compensation (1887.) zastavnika boj-nog broda Huga Floriana. Godine 1889. i 1890. izvr{ena je magnetska izmjera na

242


26 Gareis, Anton. Nav. dj., str. 23.27 Verzeichnis der Leuchtfeuer, Signal- Semaphor- und Radiostationen im Adriatischen Meere

für das Jahr 1913. XIII Aufl. Pola : Hydrographisches Amt (Krmpoti}), 1913.

podru~ju Istre i Dalmacije. Rezultate ovih istraìvanja objavio je Hidrografski za-vod u knjizi Magnetische Beobachtungen an der Küste der Adria in den Jahren1889 und 1890 Franza Laschobera i Wilhelma Kesslitza (1892.). W. Kesslitz je1910. objavio studiju Das Gezeitphänomen im Hafen von Pola, koja je iza{la kaoposebni otisak spomenutog ~asopisa Mittheilugen. Hidrograf Anton Gareis, vi{e-godi{nji predstojnik Odjela instrumenata u Hidrografskom zavodu, objavio je dje-lo o povijesti Hidrografskog zavoda Geschichtliche Darstellung der Entwicklungdes k.u.k. hydrographischen Amtes (1897.), a Wladimir Khittel (1842.-1923.),koji je kasnije postao austrougarski viceadmiral, 1898. djelo o ratnoj mornarici uameri~kom gra|anskom ratu 1861.-1865. Die Kriegs-Marine im Bürgerkriege derVereinigten-Staaten von Nordamerika 1861-65.

3.2 Stru~ne vojno-pomorske publikacije koje je c. i kr. Ratna mornaricaobjavila izvan Hidrografskog zavodaStru~ne publikacije koje je c. i kr. Ratna mornarica objavila izvan Hidrograf-

skog zavoda uklju~uju ud`benike i priru~nike, priru~nike za obu~avanje posadaratnih brodova i za stru~no {kolovanje mornarice, publikacije Mornari~ko-teh-ni~kog odbora, te djela o povijesti ratne mornarice i druge publikacije.

3.2.1 Ud`benici i priru~niciOd 1876. do 1914. u Puli je objavljeno desetak ud`benika i priru~nika za

mornari~ke {kole, Pomorsku akademiju u Rijeci i za stru~no obrazovanje ~asnika.Godine 1890. kapetan korvete Franz Laschober, predstojnik pulske Zvjezdarnice,objavio je zajedno s ravnateljem Pomorske {kole u Malom Lo{inju Eugenom Gel-cichem priru~nik navigacije Handbuch der Navigation (1890.). To je prvi sve-obuhvatni ud`benik nautike koji je izdan na podru~ju dana{nje Hrvatske.28

Godine 1904. objavljen je ud`benik pomorske meteorologije za Mornari~kuakademiju u Rijeci Wilhelm Kesslitz; Karl Rössler. Grundzüge der maritimen me-teorologie. Brodogra|evni inènjer Franz Pitzinger objavio je 1910. ud`benikbrodogradnje, u dva sveska (Schiffbaukunde, 1910., 1. Bd.: Theoretischer undprektischer Schiffbau; 2. Bd.: Tafeln zur Schiffbaukunde).

Ud`benike s podru~ja brodskog strojarstva objavili su J. Fassel, Schiffsma-schinenkunde. Lehrbuch für den Unterricht an der k.u.k. Marine-Akademie undNachschlagebuch für die k.u.k. Seecadetten. 2. Aufl., (1890.) i Hugo Herrmann,Schiffsmaschinenkunde samt Schiffsmaschinendeinst und Materialkunde. Nach-schlagebuch für die Angehöringen der k.u.k. Kriegsmarine, (1905.), a Hugo Bau-mann objavio je ud`benik o strojevima na torpiljarkama Lehrbuch über Torpedo-boots Maschinen. (1896.). Ova posljednja knjiga, kao i nekoliko drugih publikaci-

243


28 Usp.: Franu{i}, Boris. Stogodi{njica navigacijskog ud`benika povezanog s Malim Lo{i-njom. // Oto~ki ljetopis Cres-Lo{inj 9. Mali Lo{inj : Fond za unapredjenje kulturnih djelatnostiop}ine Cres-Lo{inj, 1995. Str. 150.

ja, objavljene su u nakladi C. i kr. uprave za slu`bene publikacije (K. u. k.Dienstbücher-Verwaltung) u Puli.

Ludwig von Camerloher autor je predavanja o vanjskoj balistici i ga|anjuVorträge über äußere Ballistik und Schießwesen, (1907). Za {kolovanje do~asni-ka objavljen je ud`benik M. Burstyna Elektrotechnischer Unterricht und Anleit-hung zum Betreib elektrisher Alagen, insbesondere auf Kriegsschiffen. Lehrbuchfür Unteroffiziere. (1. izd. 1892.). Jaroslav Mrazek autor je ud`benika o strojevi-ma na torpiljarkama Torpedobootsmaschinen. Lehrbehelf. (1913-1914.), a HugoHermann autor priru~nika o brodskim strojevima i o strojarskoj slu`bi Schiffsma-chinenkunde samt Schiffsmaschinendienst und Materialkunde, (1905.).

Za obu~avanje na pulskoj C. i kr. strojarskoj {koli objavljene su upute za obu-ku na strojarskim {kolama Leitfaden für den Unterricht an der Maschinenjungen-und Machinen-Unteroffiziers-Schule S. M. Kriegs-Marine, 1. Bd.: Die Hilfswis-senschaften. 1876; 2. Bd.: Die Fachwissenschaften. 1877. U nakladi ove {kole ob-javljena su dva ud`benika za obuku u strojarskim {kolama carske ratne mornariceLehrbuch fur den Unterricht an den Maschinenschulen der k.u.k. Kriegs-Marine,autora J. A. Köpla (1885.) i R. Totza (1895.; 2. pro{. izd. 1899.).

Mornari~ke vlasti vodile su ra~una o ~injenici da su mnogi mornari na ratnimbrodovima Hrvati, pa su ~asnici tijekom {kolovanja u~ili i osnove hrvatskog jezi-ka. Godine 1900. objavljen je ud`benik hrvatskog jezika Karla Kokolja Gramma-tik, Conversations- und Lesebuch der kroatischen oder serbischen Sprache für diek.u.k. Kriegs-Marine, (1900.), a 1904. djelo istog autora Grammatik der kroati-schen/serbischen/ Sprache.29

Posljednje pulsko izdanje na njema~kom jeziku je 1918. objavljeni ud`benikhrvatskog jezika Mihovila Kombola, profesora hrvatskoga jezika na rije~koj Mor-nari~koj akademiji Kroatische Sprachlehre. Nakladnik je ovog danas nedovoljnopoznatog djela Mornari~ki odjel pri Ministarstvu rata, a djelo je tiskano u ljubljan-skoj tiskari Kleinmayr & Bamberg.

3.2.2 Priru~nici za obu~avanje posada ratnih brodova i za stru~no {kolovanjemornarice

Mornarica je od 1870-ih godina 19. st. do 1917. u Puli objavljivala godi{njeizme|u 10 i 20 kratkih propisa, uputa i priru~nika namijenjenih obu~avanju iuvje`bavanju posada brodova. Jedna od prvih takvih publikacija na njema~komjeziku priru~nik je o podjeli slu`bi na brodovima Schiffsrollen für die k.u.k. Flotte,(1872.). U svrhu uvje`bavanja posada za kori{tenje razli~itih vrsta naoruànja nabrodovima godi{nje je objavljeno desetak bro{ura koje su naj~e{}e nosile nazivExercierreglement (pravilnik za izvo|enje vje`bi, vje`bovnik), Instruktion (upu-ta), odnosno Unterricht für das (x) cm Geschütz (obu~avanje za rukovanje topovi-ma razli~itog kalibra i drugim oru`jem), a ~esto su bile namijenjene za pojedine ti-

244


29 U Puli je Ratna mornarica objavila i tri knjige na hrvatskom jeziku.

pove brodova.30 Ve}inu ovih publikacija tiskali su pulski tiskar J. Krmpoti}31 iljubljanska tiskara Kleinmayr & Bamberg.

Mornarica je objavljivala i upute za druge vrste naoruànja i brodskih stroje-va: Die unterseeischen Waffen M. Manfroni v. Manforta (1880.); Torpedo-Unter-richt. I. Theil (1902.); II. Theil (1895.); (dodatni svezak s atlasom objavljen je1910.); Marine-Artillerie-Unterricht für die k.u.k. Kriegsmarine, I. Theil (1903., 2sv.); II. Theil (1881., 2 sv.); A. Indra, Neue ballistische Theorien (1893.); Schies-sinstruktion für Handfeuerwaffen (1910.); Ronay, Winke für die praktische Batte-rieausbildung (1917.). S istom svrhom objavljivane su bro{ure namijenjene obu-~avanju za upravljanje razli~itim brodskim strojevima.32

Pored priru~nika za do~asnike palube i krme Handbuch für Unteroffiziere desDeck- und Steuerdienstes, (1900., 2 sv.; 2. izd. iza{lo 1909.), objavljivani su i pri-ru~nici za regrute, naj~e{}e na vi{e jezika koji su bili u upotrebi u Monarhiji, npr.,Handbuch für den Rekruten der k.u.k. Kriegsmarine, Priru~nik za novake c. i kr.ratne mornarice, (1909.). Tako su za te~aj za mornari~ke kadete (koji su se odrà-vali u Puli) objavljeni ud`benici Elektrotechnik Rudolfa Stefanovskog (1908.) iTechnische Artillerie (1910.), te propisi za navigacijsku slu`bu Vorschrift für denNavigationsdienst in der k.u.k. Kriegsmarine (1910.; atlas je objavljen 1905.). Zaobuku posada na podmornicama objavljeno je djelo Franza Chladeka Über Luf-tverhältnisse und Lufverbrauch im Unterseeboote in getauchtem Zustande. FürSubmarineure (1907.). Godine 1904. objavljen je pomorski rje~nik za mornari~ke{kole Maritim-technisches Worterbuch für den Gebrauch in der Mannschaftsschu-len der k.und k. Kriegsmarine.

3.3 Publikacije Mornari~ko-tehni~kog odboraGodine 1866. osnovan je Carsko-kraljevski mornari~ko-tehni~ki odbor (K.k.

Marinetechnisches Komiteé), sredi{nja ustanova za vojno-tehni~ku djelatnost uRatnoj mornarici. Odbor je objavljivao godi{njak Almanach für die k.u.k. Krie-gs-Marine (1876.-1917.).33 1894. Odbor je objavio priru~nik Handbuch des Boot-

245


30 Popis takvih slu`benih publikacija objavljen je u: Vertheiler der Dienstbücher, Vorschriften,Behelfe etc. der k.u.k. Kriegs-Marine. Wien : K.k. Hof- und Staatsdruckerei, 1902. U Sveu~ili{nojknji`nici u Puli sa~uvano je 25 primjeraka razli~itih vrsta vje`bovnika i 19 primjeraka uputa zaobu~avanje za rukovanje topovima i drugim oru`jem, npr., Exercierreglement für das 9 cm GeschützL/45 für Torpedobootsabwehr (1917.); Unterricht für das 15 cm Geschütz L/50 (1915.).

31 Krmpoti} je tiskao sljede}e publikacije: Torpedoreglement (1905.); Instruction für dieUnterbringung von Munition auf S. M. Schiffe, (1908.); Artillerie-Schissinstruktion für die k.u.k.Kriegsmarine (1912.); Vorschrift fuer Boote zur Landung (1914.) i dr.

32 Npr., Anleitung für die Behandlung der Yarrow-Kessel mit besonderer Berücksichtigungder Kessel S.M.Schiffles Typ ’Zenta’ (1903.).

331880. prestao je izlaziti, a 1882. obnovio ga je poru~nik linijskog broda (kasnije kontraadmi-ral) M. Pietruski von Siemuszowa, koji je prve tri godine bio naveden kao njegov izdava~. Nav. pre-ma: Schmidt-Brentano, Antonio. Die österreichischen Admirale. Osnabrück : Biblio Verlag, 2000.Bd. II: 1896-1914. Str. 160.

swesens. Drugo izdanje kataloga Mornari~ke knji`nice Katalog der k.u.k. Mari-ne-Bibliothek, koji je sastavio “mornari~ki knji`ni~ar” A. Seelig, objavljeno je1905. (u 3 sveska), a dodaci su izlazili od 1908. do 1914.

3.4 Djela o povijesti ratne mornarice i druge publikacijeMornarica je objavila vi{e djela o povijesti austrijske Ratne mornarice. Spo-

menut }emo djelo E. von Normann-Friedenfelsa Don Juan d’Austria als Admiralder heilingen Liga und die Schlacht von Lepanto. Seekriegsgeschichtliche Studie,(1902). Godine 1900. objavljeno je djelo istog autora Die Campagne von Abukir.O. Lütken autor je djela o pomorskoj bici kod Helgolanda 1864. godine Die Nord-see-Escadre und das Seegefecht bei Helgoland 1864, (1902.), a 1904. objavljen jeprijevod djela V. F. Golowa~offa Die Kampagne von Tschesme. W. Knobloch je1896. u vlastitoj nakladi objavio knjigu o vi{kome boju Die ’Kanoniere von Lis-sa’. Dugogodi{nji profesor na rije~koj Mornari~koj akademiji P. Salcher objavioje djelo o povijesti navedene ustanove Geschichte der k.u.k. Marine-Akademie,(1902.), u kojemu su ujedno navedena brojna izdanja Hidrografskog zavoda. Sto-ga je ovo djelo vaàn izvor podataka za povijest nakladni{tva austrougarske Mor-narice u Puli.

Me|u najstarijim pulskim publikacijama je djelo Tabellen nach dem metri-schen System zur Bestimmung des Kubikinhaltes von vierkantig behauenen Stä-mmen, Schnitt- und Rundhölzern zum Gebrauche der k.k. Kriegs-Marine (1. izd.1871.; 2. izd. 1876.). Jedna od najstarijih vojnih publikacija je i djelo A. Henri-queza Takelung und Manöver, objavljeno 1873. Godine 1914. objavljeno je djeloA. Kuertija Über die Konstruktion schwerversinkbarer Passagierdampfer.

4 Nakladni{tvo civilnog karakteraUz publikacije c. i kr. Ratne mornarice predstavljene u prethodnom poglav-

lju, u Puli je razvijena i bogata nakladni~ka djelatnost civilnog karaktera na nje-ma~kom jeziku. Rezultat je to raznolika kulturno-dru{tvenog ìvota i kulturalnihnavika koje su njema~ki ~asnici i dràvni slu`benici te njihove obitelji donijeli izmetropola Monarhije, odakle su ve}im dijelom doselili u Pulu. Tiskale su se novi-ne (uglavnom tjednici), knjièvne i glazbene publikacije, izdanja razli~itih udru-ga, {kolske knjige, te medicinski i ostali priru~nici.

4.1 NovinePrvim pulskim novinama na njema~kom jeziku smatra se Zeitschrift des Ve-

reins zur Pflege der Wissenschaft. Izlazile su 1869., no nije poznato da je igdjesa~uvan primjerak ovih novina.34 Ne{to je duèg vijeka bio tjednik Neptun, koji jeizlazio od 28. 5. 1871. do 18. 4. 1872. U po~etku je nosio podnaslov Wo-

246


34 Nav. prema: Apih, Elio. Catalogo analitico della stampa periodica istriana : (1807-1870).Vol. 1. Rovinj ; Trst : Centro di ricerche storiche, 1983. Str. 299.

chenschrift für Wissenschaft und Belletristik, a kasnije Wochenschrift für Marineund Belletristik. Do pretposljednjeg broja, odgovorni urednik, ujedno i vlasnik,bio je po{tanski slu`benik J. Bernhaupt, a nakon njega R. Hofer. Tiskan je na ~etiristranice u tiskari G. Seraschin. Novine su zastupale umjereno liberalno stajali{te,a bile su polemi~ke prema talijanskom nacionalizmu i talijanskom radikalno-na-cionalno usmjerenom tjedniku Il giovine pensiero. Prete`no su objavljivane lokal-ne vijesti, vijesti o Ratnoj mornarici, manji knjièvni radovi i ~lanci o knjièvnostii znanosti. List je zastupao interese Ratne mornarice, obrazlaù}i to ~injenicom dase grad razvija zahvaljuju}i njezinoj prisutnosti. Objavljivao je i posebne prilogena talijanskom jeziku.35

Tjednik Pola, koji je izlazio od 1. 1. 1883. do 24. 12. 1885., izdavao je pulskiknjiàr i nakladnik F. W. Schrinner, a ure|ivao J. Fischer. U njemu su objavljivanitekstovi na njema~kom i talijanskom jeziku. Tiskan je u pulskoj tiskari Rocco eBontempo.36 U prvom broju ovaj list nosi podnaslov Anzeiger für Pola, te se navo-di da }e izlaziti neredovito i da }e se privremeno dijeliti besplatno. U uvodnikuprvoga broja navodi se da je cilj uredni{tva upoznati gra|ane “sa svime {to je zanjih kao gra|ane Pule interesantno”, odnosno da }e oni biti “pouzdano izvje{tava-ni o svemu {to ulazi u okvir javnosti”.37 Upravo u tome i jest povijesno zna~enjenovina u tom razdoblju jer su one pripomogle oblikovanju gra|anske javnostikroz izvje{tavanje o pitanjima od javnog interesa. Nadalje, u uvodniku se napo-minje da }e se ove novine “dràti podalje od svake politike”, no da }e tim vjernijeizvje{tavati o lokalnim novostima, kazali{tu, glazbenim izvedbama i drugom, apovremeno }e “~itateljima kratiti vrijeme” objavljivanjem feljtona.38 Pored nave-denog, u listu su objavljivana pisma ~itatelja, vijesti o kretanjima brodova Morna-rice i reklamni oglasi.

Prvi pulski dnevnik na njema~kom jeziku, izlazio je od 15. 10. 1905. do 30. 6.1906. pod naslovom Polaer Morgenblatt, a od 18. 6. 1906. do 13. 11. 1918., kadaje propa{}u Monarhije prestalo njegovo izlaènje, pod naslovom Polaer Tagblatt.Pokrenut je s ciljem da postane austrijskopatriotska protuteà liberalno-nacional-nom talijanskom pulskom dnevniku Il giornaletto di Pola. Njegov je vlasnik biokonzorcij na ~elu s austrijskim industrijalcem Karlom Kupelwieserom, vlasnikomtvornice leda u Puli, sinom vlasnika oto~ja Brijuni Paula Kupelwiesera. Prijepo~etka izlaènja lista, Kupelwieser i mornari~ki ~asnik G. Von Henriquez za-traìli su od austrijskog ministra predsjednika Paula baruna von Gautscha da im usvrhu pokretanja novina odobri 5.000 kruna beskamatnog predujma. Uz podr{kupulskog Lu~kog admiralata i uz suglasnost c. i kr. Okru`nog kapetana u Puli Phi-

247


35 Colli, Carla. Catalogo analitico della stampa periodica istriana (1871-1879). Vol. 3. Rovinj ;Trst : Centro di ricerche storiche, 1986. Str. 27-41.

36 Novine se ~uvaju u Austrijskoj nacionalnoj knji`nici u Be~u, a Sveu~ili{na knji`nica u Puliposjeduje mikrofilmsku kopiju.

37 Pola, 1. 11. 1883., br. 1.38 Pola, 1. 1. 1883., br. 1.

lippa Reinleina von Marienburga i dràvnog namjesnika u Trstu princa KonradaHohenlohea, ministar predsjednik odobrio je pokreta~ima lista 3.000 kruna izdràvnog fonda za nakladni{tvo.39 Pored navedenih sredstava, pokreta~i su ra~u-nali na potporu oko 4.500 u gradu ìvu}ih Nijemaca, me|u kojima su skupili ne-koliko stotina pretplatnika. Nakon toga zapo~eli su objavljivati dnevnik, te su upo~etku imali oko 600 prodanih primjeraka. Do kraja iste godine, dnevnik je imaove} 1.400 pretplatnika. Ovi su, osim iz Pule, bili iz drugih istarskih mjesta (oko80), iz Lo{inja (40), Trsta (vi{e od 50), iz drugih krunskih zemalja (50) i iz Be~a(vi{e od 50), a 60 pretplatnika bilo je iz inozemstva.40 Prema socijalnoj strukturime|u pretplatnicima su bili najzastupljeniji dràvni slu`benici, ~asnici i do~asni-ci, uz manji broj radnika. Tijekom prve godine izlaènja, zbog malog broja pret-platnika list je ovisio o dràvnim subvencijama. Godine 1906. objavljivanje listaprouzro~ilo je takve gubitke da se tada{nji nakladnik Kupelwieser morao povu}i,te izdava~ka prava prepustiti J. Krmpoti}u. Kao jedina sredstva za izlaènje listapreostala su ona iz spomenutog dràvnoga fonda. Godi{nje subvencioniranje je do1908. iznosilo 3.000 kruna, a kasnije 2.000 kruna.41 Djelomi~no je bio financiramoglasima i pretplatom.42

Dnevnik Polaer Morgenblatt ure|ivao je F. Stepanek, a od 16. 11. 1905. O.Ottisch. Sjedi{te uredni{tva bilo je u tiskari J. Krmpoti}a, koji je tiskao ovaj dnev-nik. Polaer Tagblatt ure|ivali su O. Ottisch, G. Trippold, H. Dudek, F. Stepanek,R. Schwendtbauer, J. Sonntag i ponovno H. Dudek, koji je ujedno bio i najduèvrijeme njegov je urednik. Ure|ivao ga je u skladu s interesima Mornarice, odno-sno dràve, ali je zastupao i interese istarskih Hrvata i Slovenaca u obrani od tali-janskih aspiracija.43 List je objavljivao vijesti iz svijeta i lokalne vijesti, posebnoone koje su vezane za austrougarsku Mornaricu, a tiskan je u nakladi od oko 1.400primjeraka.

Brioni Insel-Zeitung izlazio je kao tjednik (od sredine velja~e do kraja listo-pada), odnosno kao mjese~nik na oto~ju Brijuni. Njega je izdavao Paul Kupelwie-ser, od 1893. vlasnik ovog oto~ja. List je izlazio od 6. 2. 1910. do 8. 3. 1914. Ured-ni{tvo je bilo na otoku Veli Brijun, a urednici su bili O. Buchbaum, te S. O. Fan-gor (od 1913.). Tiskan je u 800 primjeraka u pulskoj tiskari A. Fischer e C., a od1913. kod Herrmanstorfera u Trstu. Imao je 12 stranica, s ilustracijama. List je bionamijenjen elitnim gostima iz cijelog svijeta koji su ovdje boravili, s ciljem turi-sti~ke promocije Brijunskoga oto~ja. Stoga su u njemu objavljivani romani u na-

248


39 Wiggermann, Frank. K.u.K. Kriegsmarine und Politik. Wien : Österreichische Akademieder Wissenschaften, 2004. Str. 200-201.

40 Isto, str. 202.41 Isto, str. 201-202.42 Usp.: Balota, Mate. Nav. dj., str. 188.43 Krmpoti}, Josip. Razvoj tiskarske obrti v Julijski krajini. // Edinost 1876-1926. Trst : Edi-

nost, 1926. Str. 43-45; Bogneri, Marcello. La stampa periodica italiana in Istria : (1807-1947). Trie-ste : Italo Svevo, 1986. Str. 77; Balota, Mate. Nav. dj., str. 188.

stavcima, pjesme, vijesti o arheolo{kim istraìvanjima na oto~ju, kao i vijesti oboravku ~lanova vladarskih dinastija, umjetnika i drugih uglednih gostiju.44

Illustrierte Österreichische Riviera-Zeitung, s podnaslovom Organ für diewirtschaftlichen und kurörtlichen Interessen von Dalmatien, Istrien und Triest,prve istarske novine koje su sluìle turisti~koj promid`bi isto~nojadranske obale,ujedno su bile i prve pulske ilustrirane novine. Izlazile su u Puli od 15. 4. 1904. dooùjka 1905., a nakon toga u Opatiji (do rujna 1906.). Izdava~ i glavni urednik li-sta bio je F. J. Weiss, a odgovorni urednici F. Stepanek (koji je kra}e vrijemeure|ivao Polaer Tagblatt) i A. Hartmann. Novine su tiskane kao tjednik u nakladiod 2.500 primjeraka,45 najprije u pulskoj tiskari Schrinner, a zatim u Opatiji u ti-skari V. Tomi~i} i dr. Glavna svrha lista bilo je predstavljanje turisti~ko-lje~ili{neponude Istre i Dalmacije inozemnim gostima. Objavljivani su prilozi o povijesti,privredi, etnografiji, turisti~ko-lje~ili{nim mogu}nostima i prirodnim ljepotamaIstre i Dalmacije, te o kulturi i sportu, uz brojne reklamne oglase. Raspa~avanje jebilo organizirano na putni~kim brodskim linijama ve}ih europskih brodarskihagencija. List je subvencionirala dràva, a imao je svoje urede u Trstu, Be~u iNew Yorku.46

Novine Omnibus izlazile su, s kra}im prekidima, od 15. 10. 1904. do 22. 6.1912. na hrvatskom, njema~kom i talijanskom, a kasnije samo na hrvatskom i tali-janskom jeziku. Osnovao ih je M. Laginja. Prvi je vlasnik ovih novina bio konzor-cij J. Krmpoti} i dr., a nakon Krmpoti}eva povla~enja vlasni{tvo je preuzeo kon-zorcij Tiskara Laginja i dr. Odgovorni urednici bili su J. Kusak, A. Belani}, A.Volari} i J. Mahulja. List je ~esto mijenjao u~estalost izlaènja – najprije izlazikao dnevnik, poslije kao tjednik (1908.), zatim ponovno kao dnevnik (1908.), na-kon toga triput tjedno, pa ponovno tjedno (od 1909.). Imao je 2-4 stranice, a izla-zio u nakladi od 2.000 primjeraka, {to je do tada bila najve}a naklada novina nahrvatskom jeziku u Istri.47

Novine Südösterreichische Nachrichten, koje su nosile podnaslov Unab-hängige deutsches Wochenblatt für Pola und das Küstenland, iza{le su u Puli usvega nekoliko brojeva, od 28. 2. 1910. do travnja iste godine. Vlasnik, nakladniki odgovorni urednik bio je Hugo Dudek. Tiskane su u 800 primjeraka u tiskari J.Krmpoti}a. List je na 12 stranica objavljivao lokalne vijesti, posebno one koje suvezane za njema~ku manjinu. U uvodniku prvoga broja navodi se da je cilj novina“obrana javnih interesa”, te se uredni{tvo ujedno distancira od bilo kakvog milita-rizma, {to je zna~ilo da list nema potporu Mornarice, odnosno dràve. List je dje-

249


44 Usp.: Bogneri. Marcello. Nav. dj., str. 92.45 Bogneri, Marcello. Nav. dj., str. 70.46 Dobri}, Bruno. Illustrierte Österreichische Riviera-Zeitung. // Istarska enciklopedija. Zagreb

: Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 316.47 Nije poznato da je u nekoj javnoj knji`nici sa~uvan komplet ovih novina. Najvi{e sa~uvanih

primjeraka posjeduje Biblioteca civica u Trstu, te nacionalne knji`nice u Be~u i Zagrebu.

lomi~no bio financiram pretplatom koja, vjerojatno, nije bila dostatna za duèizlaènje lista.48

4.2 Knjièvne i glazbene publikacijeU Puli je kao knjièvnik djelovao mornari~ki ~asnik Felix Falzari (Venecija,

1859.-Tulln, 1912.).49 Pod pseudonimom Emil Brenta objavio je 1883. “pomor-sku pripovijetku” Die Alabama : eine Seenovelle, (1883.). Godine 1896. objavioje libreto opere General Kukuska koju je uglazbio Franz Lehár, tada mladi morna-ri~ki kapelnik u Puli (General Kukuska : Lyrisches Drama von Felix Falzari. Mu-sik von Franz Lehar) (1896.).50 Falzari je u Puli objavio i pripovijetku Oroto, einSommernachtstraum in 3 Bildern (1897.), a 1898. scenario za balet Klondyke :Ballet in 5 Bildern, (1898.). Falzari je sura|ivao s pulskim skladateljem A. Sma-regliom (1854.-1920.). Godine 1895. u Puli je objavljen njegov njema~ki prijevodlibreta Smaregline opere Nozze Istriane (Istrianische Hochzeit; autor libreta je L.Illica).

Josip Krmpoti} objavio je 1909. njema~ki prijevod romana hrvatskog knji-èvnika Ante Tentora Beg Mirko (Beg Mirko. Erzählung aus dem bosnisch-herze-gowinischen Befreiungskriege). Ovo je prvi poznati primjer prevo|enja jednoghrvatskog knjièvnika na njema~ki u Istri.

Godine 1891. u Puli je objavljena partitura opere Syritha skladatelja FranzaMögelea, koja je tiskana u Tiskari Seraschin.51

4.3 Izdanja Mornari~kog kasina (Marinekasinoverein) i drugih dru{tavaMornari~ki kasino bio je sredi{te kulturnog i dru{tvenog ìvota ~asnika,

slu`benika i vojske Mornarice, te njihovih obitelji.52 Udruga je osnovana 1870.,po uzoru na engleske klubove, sa svrhom “njegovanja dru{tvenosti i duhovnog sa-

250


48 Usp.: Bogneri, Marcello. Nav. dj., str. 91. Komplet ovih novina pohranjen je u Austrijskojnacionalnoj knji`nici u Be~u, a njihovu mikrofilmsku kopiju posjeduje Sveu~ili{na knji`nica u Puli.

49 Falzari je 1876. zavr{io Pomorsku akademiju u Rijeci i stupio u austrougarsku Ratnu morna-ricu u Puli kao kadet. Nakon slu`be na brodovima, od 1885. do umirovljenja 1906. radi u Puli u usta-novama Mornarice – kao zapovjednik sanitetskog odjela i ~asnik-ekonom u Mornari~koj bolnici, za-tim u odjelu pomorskih karata u Hidrografskom zavodu, te kao zapovjednik Mornari~kog zatvora.Nakon umirovljenja 1906. zbog invalidnosti Falzari se nastanjuje u Be~u, Grazu i Tullnu. Usp.:Aramba{in, Tatjana. Traganje za malo znanim piscem “Istarskih novela”. // Koliki su te voljeli, mojaPulo. Zagreb : Nakladni zavod MH, 1996. Str. 346-370; Winkler, Dieter. Fregattenkapitän des Ru-hestandes Felix Falzari. // Marine – Gestern – Heute 1(1981), 6-7.

50 Iste godine partitura ove opere objavljena je u Leipzigu pod nazivom: Kukuska : lyrischesDrama in 3 Aufz. Leipzig, 1896.

51 Syritha : komische Oper in 3 Bildern, frei nach Egon Ebert’s Gedichte Der KönigstochterLaune. Musik von Franz Mögele. Publikacija se ~uva u Austrijskoj nacionalnoj knji`nici u Be~u.

52 Velika dru{tvena zgrada otvorena je u gradskome sredi{tu 1872., a nova je izgra|ena 1913.Danas nosi naziv Dom hrvatskih branitelja. Od 1996. u njemu je smje{tena austrougarska Morna-ri~ka knji`nica.

obra}anja i podupiranja pomorskih i vojno-znanstvenih nastojanja.” Toj svrsisluìli su “dru{tvena zgrada, dru{tveno sastajanje, glazbene izvedbe, kazali{nepredstave, plesne zabave itd., kao i znanstvena predavanja.”53 Dvije najstarije pu-blikacije na njema~kom jeziku objavljene u Puli 1870. jesu pravila ove udrugeStatuten für den Marine-Casino-Verein zu Pola54 i pravila prve hrvatske ~itaoni-ce, koja je ova udruga objavila na hrvatskom i njema~kom jeziku (Pravila îtao-nice u Pulju. Statuten der slavischen Lesehalle ’îtaonica’ in Pola).

Od 29. 10. 1914. do 29. 7. 1915. udruga Mornari~ki kasino objavila je osambrojeva dru{tvenoga glasila Marinekasino Nachrichten, koje je izvje{}ivalo ~la-nove o svim pitanjima zna~ajnim za rad udruge. Odgovorni urednik bio je J.Grimm. Glasnik je tiskan u tiskari J. Krmpoti}a, a imao je izme|u 3 i 19 stranica.Za pojedine sve~anosti (npr., prigodom porinu}a ratnih brodova) ili prigodom za-bava u Kasinu tiskane su posebne bro{ure, npr., Scenen aus dem ’Praterfest’ imMarine-Casino zu Pola, (1880.); Pechmann. Ein A-B-C für ganz Grosse (s. a.).Poput Kasina i hrvatske îtaonice, jo{ je desetak drugih njema~kih kulturnih isportskih udruga objavilo svoja pravila. Elitni pulski klub vlasnika jahti, koji jeokupljao ~lanove iz cijele Europe, objavio je 1909. Liste der Ehrenmitglieder,Stifter und Mitglieder des k.u.k. Yachtgeschwaders. Godine 1913. ista je udrugaobjavila knjigu kapetana fregate M. Herzberga o razja{njenju pravila regate kojuje organizirao ovaj klub Betrachtung und Erläuterung einiger Wettfahrtbestim-mungen der I.Y.R.U. K.u.k. Yachtgeschwader.

4.4 [kolske publikacijeZa potrebe {kolovanja djece ~asnika i zaposlenika Mornarice i dràvnih

slu`benika njema~ke narodnosti dràva je otvorila dvije pu~ke {kole na nje-ma~kom jeziku, njema~ku gimnaziju i jo{ pet srednjih {kola. Pojedinim {kolamaupravljala je Ratna mornarica, npr., dvjema pu~kim {kolama i C. kr. Strojarskom{kolom (K.k. Maschinschule).

Zakonska je obveza bila da {kole objavljuju svoja godi{nja izvje{}a. Na nje-ma~kom su objavljena sljede}a takva izvje{}a: 1. Jahresbericht über die Mari-ne-Unterrealschule in Pola, 1872.-1913; najprije je izdava~ bio L. Peiker, zatimravnatelj {kole L. Neugebauer, a kasnije sama {kola; 2. Programm des K.k. Sta-ats-Gymnasiums in Pola. Pola : K.k. Staats-Gymnasiums in Pola, 1891.-1914.; 3.Jahresbericht der K.k Staats-Unterrealschule in Pola (od 1908/1909. nosi nazivJahresbericht der K.k Staats-Realschule in Pola. Pola : K.k Staats-Realschule inPola, 1908.-1913.).

Sva navedena izvje{}a sadràvala su jedno do dva znanstvena ili stru~na pri-loga {kolskih profesora i izvje{}e ravnatelja.

251


53 Marinekasinoverein in Pola. Statuten und Hausordnung. Pola, 1913.54 Izmijenjena pravila ove udruge objavljena su 1897., 1908. i 1913.

4.5 Publikacije s podru~ja medicine i ostale publikacijeS podru~ja medicine u Puli su objavljena djela J. Krumpholza Der Kampf ge-

gen die Malaria (1902.) i A. Plumerta Die hygienischen Verhältnisse der StadtPola (1893). Godine 1905. objavljena je kratka rasprava J. Molitora Über dieAssanierung Pola’s (1905.), a 1882. nakladnik Wilhelm Schmidt u Puli je objaviovodi~ Führer für Pola und Umgebung (2. izdanje objavljeno je 1889.). U nakladiJ. Krmpoti}a su 1911. objavljeni putopis H. Baumgartnera Aus einem Schiffstage-buch. Zwei Jahre in Japan und China i djelo A. Sobieczkog Die Küstenentwick-lung der österr.-ungar. Monarchie. Neposredno prije po~etka Prvoga svjetskogarata isti je nakladnik objavio raspravu ravnatelja njema~ke {kole K. ProdingeraDie Schulgemeinde in der Volksschule. Betrachtungen und Erfahrungen. (1913.) idjelo G. Kerna o pulskom uli~nom nazivlju Polas Strassennamen und sonstigeOrtsbenennungen im Gebiete von Pola (1914.). Godine 1914. objavljena je ra-sprava H. Grabera Sonne und Wind als geologische Kräfte.

Ve}ina ovih publikacija nedovoljno je istraèna, iako su one vaàn izvor po-dataka o kulturnim i socijalnim prilikama u Puli u drugoj polovini 19. stolje}a ipo~etkom 20. stolje}a. Ovo pogotovo vrijedi za novine koje su danas postale veo-ma rijetke, te su u ve}oj mjeri sa~uvane u javnim knji`nicama u Austriji, nego li uPuli i Hrvatskoj.

5 Nakladnici, tiskari i raspa~avatelji publikacija na njema~kom jezikuod 1869. do 1918. godine

U prvim desetlje}ima druge polovice 19. stolje}a Ratna mornarica i druginakladnici tiskali su svoje publikacije u drugim gradovima Monarhije, posebno uBe~u i Ljubljani. Pojedina izdanja su i kasnije, sve do 1918., tiskana u navedenimtiskarama. U be~koj tiskari Gerold’s Sohn po narud`bi Mornarice od 1873. doPrvoga svjetskoga rata tiskane su brojne publikacije, npr., ~asopis Mittheilungen iedicija Veröffentlichungen des hydrographischen Amtes der kaiserlichen und kö-niglichen Kriegsmarine in Pola. Ljubljanska tiskara Kleinmayr & Bamberg, osno-vana 1782., tiskala je od 1870-ih godina do 1918. vi{e publikacija po narud`biMornarice.55 Pored toga, tiskala je i godi{njake pulskih {kola i druge publikacije.Uz navedene tiskare, pulske publikacije po narud`bi Mornarice tiskali su i K.k.Hof- und Staatsdruckerei u Be~u i be~ki tiskar Friedrich Jasper.

U Puli se tiskarstvo po~inje intenzivnije razvijati sedamdesetih godina 19.stolje}a. Vjerojatno najstarija pulska tiskara u kojoj su tiskane publikacije na nje-ma~kom jeziku bila je tiskara G. Seraschina. U njoj je 1870. tiskana jedna od naj-starijih publikacija na njema~kom jeziku – pravila hrvatske ~itaonice, koja su ob-

252


55 Npr. Statuten des Marine-Casino Vereines in Pola. Pola : Marine-Casino Verein, 1897.; Kata-log der k.u.k. Marine-Bibliothek. 2. Aufl. Pola : K.u.k. Marinetechnische Komitee, 1905.; Vorschriftfür die Beleuchtung der k.u.k. Kriegsschiffe und Torpedoboote. Pola : K.u.k. Kriegs-Marine, 1906.;Kombol, M. Kroatische Sprachlehre. Pola : K.u.k. Kriegsministerium, Marinesektion, 1918.

javljena dvojezi~no, na hrvatskom i njema~kom: Pravila îtaonice u Pulju. Statu-ten der slavischen Lesehalle îtaonica in Pola. Seraschin je tiskao i jedne od naj-starijih njema~kih novina, tjednik Neptun (1871.-1872.), kao i hrvatski tjednik natalijanskom jeziku Il Diritto Croato, koji je izlazio od 1888. do 1894. Od 1873. dootprilike 1880. po narud`bi Mornarice tiskao je Hydrografische Nachrichten.56

Zbog toga {to je, pored talijanskih, tiskala i njema~ke i hrvatske publikacije, Sera-schinovu su tiskaru napadale radikalno nacionalno orijentirane talijanske novine.Nakon {to je Seraschinova udovica, koja je nastavila voditi tiskaru po smrti supru-ga, zapala u nov~ane neprilike, tiskaru je otkupio C. Martinolich, doseljen u Pulusa Cresa.57

Me|u najstarijim tiskarima na njema~kom jeziku spominje se i tiskar i knjiàrWilhelm Schmidt, koji je po~eo tiskati sedamdesetih godina 19. stolje}a. Njegovaknjiàra Buchhandlung W. Schmidt je 1876. zapo~ela objavljivati Almanach fürSr. Maj. Kriegs-Marine (koji kasnije mijenja naziv u Almanach für die k.und k.Kriegsmarine).

Jedan od najva`nijih pulskih tiskara i nakladnika je Josip Krmpoti} (Stupnik,1. 3. 1864. – Beograd, 1951.). Protjeran iz Zagreba zbog sudjelovanja u organizi-ranju protuma|arskih demonstracija, 1884. preselio je u Trst, gdje je radio kaoslagar u tiskari i sura|ivao u novinama Na{a sloga i Edinost. Godine 1894. bio jeposlovo|a u Gori{koj tiskarni u Gorici. 1898. dolazi u Pulu kao upravitelj prvepulske hrvatske tiskare u vlasni{tvu A. Gabr{~eka iz Gorice, koji je ovu 1900. pro-dao konzorciju Tiskara Josip Krmpoti} i drug. Poduze}e je naglo napredovalo na-kon preuzimanja tiskarskih poslova za c. i kr. Ratnu mornaricu (npr., brojnih voj-nih slu`benih publikacija, obrazaca, popisa i dr.). Krmpoti}eva tiskara tiskala jeve}inu prethodno spomenutih publikacija Mornarice. Od 1899. spomenuti kon-zorcij, Tiskara J. Krmpoti} i drug bio je nakladnik hrvatskog tjednika Na{a sloga.Godine 1903. Krmpoti} je zbog nesuglasica istupio iz konzorcija, otkupio je tiska-ru pulskog tiskara M. Clapisa i osnovao vlastito tiskarsko poduze}e, koje se baviloi nakladni{tvom. Od 1906. do studenoga 1918. objavljivao je dnevnik Polaer Tag-blatt. Bio je vlasnik dviju tiskara (tijekom rata jo{ jedne), knjigove`nice i knjiàre.Nakon talijanskog zaposjedanja Pule u studenome 1918. zabranjen je Krmpoti}evHrvatski list,58 a on interniran na Sardiniju. Godine 1920. fa{isti su mu zapalili ti-

253


56 Objavio je jo{ nekoliko manjih djela na njema~kom jeziku: Syritha : komische Oper in 3 Bil-dern, frei nach Egon Ebert’s Gedichte Der Königstochter Laune. Musik von Franz Mögele (1891.);Gesetze in der Geschichte der Menschheit (1872.). Tiskao je bro{ure za obu~avanje mornarice, npr.,Exercier- Vorschrift für die Bogenzug- Geschütze (1874.) i Exercier-Reglement für die k.k. Krieg-smarine (1878.).

57 Bratuli}, Josip. Tiskarstvo. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miro-slav Krleà”, 2005. Str. 807.

58 Od 1. VII. 1915. do prosinca 1918. Krmpoti} izdaje Hrvatski list, prvi hrvatski dnevnik uIstri. Objavljivao je i knjige hrvatskih autora (V. Nazora, A. Tentora, M. Braj{e Ra{ana i dr.). Stogaje on prvi zna~ajniji tiskar na hrvatskom jeziku u Puli. Izdavao je i socijalisti~ke novine Il proletario,a godine 1917.-1918. izdavao je talijanski dnevnik Il Gazzetino di Pola.

skaru zbog ~ega je bio je prisiljen zauvijek napustiti Pulu. Nastanio se u Ljubljanigdje je kupio tiskaru. Nakon propasti tiskare 1927. odselio je u Beograd i ostaje dosmrti.59

F. W. Schrinner bio je poznati pulski knjiàr i nakladnik, doseljen iz Austrije.Objavljivao je tjednik Pola (1883.-1885.), zatim vodi~e Pule (npr., Seidel, Emil.Führer durch Pola, Brioni und Umgebung, 1912?), knjièvna djela i razglednicePule. Tiskao je Illustrierte Österreichische Riviera-Zeitung, kao i druge publika-cije. Njegova su izdanja grafi~ki vrlo kvalitetno opremljena, unose}i u pulskonakladni{tvo visoke grafi~ke standarde austrijskog nakladni{tva onoga vremena.

Krajem 19. st. manji broj publikacija na njema~kom jeziku tiskaju njema~kitiskar Scharff i talijanski tiskar L. Bontempo. Ovaj posljednji tiskao je spomenutitjednik Pola (zajedno s tiskarom Roccom) i godi{nji program njema~ke dràvnegimnazije. Po~etkom 20. stolje}a manji broj publikacija na njema~kom jeziku(npr., slu`bene publikacije udruga) tiskane su u tiskari A. Fischer & Co.60 Od1910. do 1913. u njoj je tiskan tjednik Brioni-Insel Zeitung.

Tiskara Laginja i dr. tiskala je novine Omnibus i druge publikacije na hrvat-skom jeziku.

Dio navedenih tiskara i nakladnika bavio se i knjiàrstvom. Najpoznatija pul-ska knjiàra bila je Buchhandlung F. B. Schrinner (eh. Mahler), osnovana 1869.Pored ove, poznate su bile knjiàre Josipa Krmpoti}a i E. Schmidta (ova posljed-nja osnovana je 1865. i bila je najstarija gradska knjiàra). Schmidt i Schrinner or-ganizirali su komercijalno posu|ivanje knjiga, {to je bilo popularno u zemljamanjema~kog govornog podru~ja.61 Pulski nakladnici su putem novina koje su ob-javljivali ogla{avali vlastita izdanja, npr., Krmpoti} je to redovito ~inio putemdnevnika Polaer Tagblatt. I drugi nakladnici i knjiàri ogla{avali su svoja izdanjaili izdanja drugih nakladnika (prete`no onih iz Be~a) koja su se prodavala u njiho-vim knjiàrama. Iz spomenutih oglasa razvidno je da je me|u takvim publikacija-ma bilo i vojnih publikacija izdava~a s podru~ja dana{nje Austrije.

Pulska izdanja Mornarice prodavala su se, naj~e{}e komisiono, i u drugimgradovima Monarhije, npr., u Be~u (u knjiàri Gerold’s Sohn), Trstu (u knjiàri F.H. Schimpffa) i Rijeci (kod G. Dase).62

Povijest njema~kog tiskarstva u Puli najve}im je dijelom neistraèna. Dosada se najvi{e zna o djelatnosti J. Krmpoti}a, no i njegovu je tiskarsku i naklad-ni~ku djelatnost potrebno sustavnije istraìti. Ovdje iznijete podatke o djelovanjunjema~kih tiskara prete`no smo prikupili iz istraìvanja publikacija na njema-

254


59 Dobri}, Bruno. Krmpoti}, Josip. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod“Miroslav Krleà”, 2005. Str. 420. Usp.: Balota, Mate. Nav. dj.; Krmpoti}, Josip. Nav. dj.; Balota,Mate. Politi~ar i ~ovjek Josip Krmpoti}. // Istra 8(1939).

60 Das Lied von der Station. Wahrheit und Dichtung, 1912.61 Usp.: Dobri}, Bruno. Kultura ~itanja i nacionalni pokreti. Pula : C.A.S.H., 2003. Str. 46.62 Na naslovnici knjige Nautische Tafeln der k.k. Kriegsmarine (Pola, 1885.) navedeno je da se

ona komisiono prodaje kod navedenih knjiàra u Trstu i Rijeci.

~kom jeziku koje su objavljene u Puli. Potrebno je istraìti kada su oni dolazili uPulu i kako su dobivali dopu{tenja za rad, podatke o njihovoj poslovnoj uspje{no-sti i druge podatke relevantne za istraìvanje povijesti tiskarstva.

6 Zaklju~akPublikacije na njema~kom jeziku koje su u navedenom razdoblju objavljene

u Puli, danas su neistraèni dio povijesti hrvatskog nakladni{tva i tiskarstva.Ve}ina ovdje navedenih publikacija nije navedena u Gra|i za hrvatsku retrospek-tivnu bibliografiju knjiga 1835-1940.63 jer pri njezinoj izradi nisu istraèni fondo-vi knji`nica koje posjeduju navedene publikacije (npr., Austrijska nacionalnaknji`nica i Mornari~ka knji`nica pri Sveu~ili{noj knji`nici u Puli).

Propa{}u Austro-Ugarske Monarhije 1918. ve}ina njema~kog stanovni{tvaiselila je iz Pule. Time je prestalo nakladni{tvo na njema~kom jeziku u ovome gra-du. No, bogata nakladni~ka i tiskarska djelatnost austrougarske Mornarice i nje-ma~kih {kola i drugih ustanova i udruga, kao i c. i kr. Mornari~ka knji`nica u Puli,unutar koje su sa~uvane brojne takve publikacije, danas su kulturna ba{tina Hrvat-ske i zemalja koje su bile sastavni dio nekada{nje Monarhije. Stoga je naklad-ni{tvo i tiskarstvo na njema~kom jeziku u Puli sastavni dio hrvatskog naklad-ni{tva i tiskarstva, te ga je potrebno sustavno istraìvati.

Na temelju navedenog pregleda nakladni{tva na njema~kom jeziku u Pulimoèmo zaklju~iti da je ono sastavni dio ne samo njema~kog (austrijskog), ve} ihrvatskog nakladni{tva. To proizlazi ne samo iz teritorijalnog na~ela pripadnostinavedenih publikacija hrvatskom nakladni{tvu64 (dakle iz ~injenice da su navede-ne publikacije objavljene na podru~ju dana{nje Hrvatske), ve} i iz ~injenice da su,pored ostalih nakladnika i tiskara, navedene publikacije proizveli i hrvatski nak-ladnici i tiskari, da su u pojedinim slu~ajevima autori ili prevoditelji publikacijaHrvati, te da su navedene publikacije bile snaàn poticaj razvoju nakladni{tva i ti-skarstva publikacija na hrvatskom jeziku u Puli i Istri. Ovome treba pridodati istav – koji jo{ uvijek nije prihva}en kod pojedinih hrvatskih povjesni~ara – da jepovijest c. i kr. Mornarice sastavni dio hrvatske vojno-pomorske povijesti, tako dasve aspekte djelatnosti ove Mornarice – pa tako i nakladni{tvo – treba promatratikao sastavni dio hrvatske vojno-pomorske i kulturne povijesti.

255


63 Gra|a za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835-1940. Zagreb : Nacionalna isveu~ili{na knji`nica, 1982.-2004.

64 Ure|iva~ki odbor u Gra|i za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835-1940. navoditri kriterija prema kojima su u nju bile uklju~ene knjige: “po nacionalnom, jezi~nom i teritorijalnomprincipu”. Gra|a, str. VII.

LITERATURA

Apih, Elio. Catalogo analitico della stampa periodica istriana : (1807-1870). Vol. 1. Ro-vinj ; Trst : Centro di ricerche storiche, 1983.

Aramba{in, Tatjana. Traganje za malo znanim piscem “Istarskih novela”. // Koliki su tevoljeli, moja Pulo. Zagreb : Nakladni zavod MH, 1996. Str. 346-370.

Balota, Mate. Politi~ar i ~ovjek Josip Krmpoti}. // Istra 8(1939).

Balota, Mate. Puna je Pula. Zagreb : Zora, 1954.

Basch-Ritter, Renate. L’Austria sui mari del mondo. Trieste : LINDT, 1989.

Bogneri, Marcello. La stampa periodica italiana in Istria : (1807-1947). Trieste : Italo Sve-vo, 1986.

Bratuli}, Josip. Tiskarstvo. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Mi-roslav Krleà”, 2005. Str. 807.

Colli, Carla. Catalogo analitico della stampa periodica istriana : (1871-1879). Vol. 3. Ro-vinj ; Trst : Centro di ricerche storiche, 1986.

Dobri}, Bruno. Djela koja je u Puli objavila Carska i kraljevska ratna mornarica. // Wa-gner, Walter; Bruno Dobri}, Mornari~ka knji`nica – knji`nica austrougarske Mornarice.Pula : Sveu~ili{na knji`nica, 1996. Str. 200-208.

Dobri}, Bruno. Illustrierte Österreichische Riviera-Zeitung. // Istarska enciklopedija. Za-greb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 316.

Dobri}, Bruno. Krmpoti}, Josip. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod“Miroslav Krleà”, 2005. Str. 420.

Dobri}, Bruno. Kultura ~itanja i nacionalni pokreti. Pula : C.A.S.H., 2003.

Dobri}, Bruno. Znanstveno-tehni~ka i umjetni~ka djelatnost austrougarske mornarice uPuli u drugoj polovini 19. i po~etkom 20. stolje}a. // Pula 3000 Pola. Pula : C.A.S.H.,2004. Str. 23-42.

Franu{i}, Boris. Stogodi{njica navigacijskog ud`benika povezanog s Malim Lo{injom. //Oto~ki ljetopis Cres-Lo{inj 9. Mali Lo{inj : Fond za unapredjenje kulturnih djelatnostiop}ine Cres-Lo{inj, 1995. Str. 150.

Fruk, Marina. Das deutschsprachige Zeitungswesen in Kroatien. // Deutschsprachige Zei-tungen in Mittel- und Osteuropa : sprachliche Gestalt, historische Einbettung und kulturel-le Traditionen. (Germanistische Arbeiten zur Sprachgeschichte ; Bd. 3). Berlin : WeidlerBuchverlag, 2005. Str. 393-404.

Gareis, Anton. Geschichtliche Darstellung der Entwicklung des k.u.k. hydrographischenAmtes. Pola : Hydrographisches Amt, 1897.

Gra|a za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835-1940. Zagreb : Nacionalna isveu~ili{na knji`nica, 1982.-2004.

Illustrierter Führer durch Triest und Umgebung. 14. Aufl. Leipzig : Woerl, 1913.

Jahrbuch der k.k. Kriegs-Marine. Wien : Druck und Commissionsverlag von Carl GeroldsSohn, 1871.-1875.

256


Jahrbuch der k.k. Kriegs-Marine. Pola : Druck und Commissionsverlag von Carl Gerold’sSohn, 1876.

Jahresbericht der k. und k. Kriegs-Marine. Wien : K.k. Hof- und Staatsdruckerei,1875.-1913.

Katalog der k.u.k. Marine-Bibliothek. 2. Aufl. Pola : K.u.k. Marinetechnische Komitee(Marine-Bibliothek), 1905.

Krmpoti}, Josip. Razvoj tiskarske obrti v Julijski krajini. // Edinost 1876-1926. Trst : Edi-nost, 1926. Str. 43-45.

Marinekasinoverein in Pola. Statuten und Hausordnung. Pola, 1913.

Mayer, Horst F.; Dieter Winkler. Als die Adria österreichisch war. Wien : Edition S, 1993.Str. 22-59.

Perselli, Guido. I censimenti della popolazione dell’Istria, con Fiume e Trieste, e di alcunecitta della Dalmazia tra il 1850. e il 1936. Trieste ; Rovigno : Centro di ricerche storiche,1993.

Schmidt-Brentano, Antonio. Die österreichischen Admirale. Osnabrück : Biblio Verlag,2000. Bd. I: 1808-1895. (1897); Bd. II: 1896-1914.

Wagner, Walter; Bruno Dobri}. Mornari~ka knji`nica – knji`nica austrougarske Mornari-ce. Pula : Sveu~ili{na knji`nica, 1996.

Wiggermann, Frank. K.u.K. Kriegsmarine und Politik. Wien : Österreichische Akademieder Wissenschaften, 2004.

Winkler, Dieter. Fregattenkapitän des Ruhestandes Felix Falzari. // Marine – Gestern –Heute 1(1981), 6-7.

Winkler, Dieter. Hidrografski zavod u Puli : Carska i kraljevska ratna mornarica u slu`biznanosti. // Mornari~ka knji`nica (K. u. K. Marinebibliothek) i austrijska/austrougarskaMornarica u Puli : zbornik radova sa me|unarodnog znanstvenog skupa u povodu 200. ob-ljetnice osnutka Mornari~ke knji`nice. Pula : Sveu~ili{na knji`nica, 2005. Str. 80-94.

Winkler, Dieter. Pula kao glavna ratna luka Monarhije. // Carska i kraljevska Mornarica uPuli. Pula : Sveu~ili{na knji`nica, 1999. Str 7-12.

257


TISKARSKA DJELATNOST IVANA SANGILLE U [email protected].

PRINTING ACTIVITIES OF IVAN SANGILLA IN VARA@DIN1820-1832

Vid Lon~ari}Knji`nica Op}e bolnice Vara`dinvid.loncaric1ºvz.t-com.hr

UDK / UDC 655.1/.3Sangilla(091)(497.5Vara`din)"18"Prethodno priop}enje / Preliminary communicationPrimljeno / Received: 22. 3. 2005.

Saètak

Povodom 185. obljetnice utemeljenja stalnog tiskarstva u Vara`dinu, u radu se pred-stavljaju ve} objavljeni podaci o ìvotu i radu tiskara Ivana Sangille (1777.-1832.). Nekiod njih, npr., Sangillino isho|enje dopu{tenja za osnivanje tiskare u Vara`dinu, dopunjujuse novim podacima iz obilnih arhivskih izvora. Na taj na~in rekonstruiran je kronolo{ki ti-jek Sangillinog gotovo jednogodi{njeg dopisivanja (1820.) s poglavarstvima gradovaVara`dina i Graza te vi{im vlastima u Budimpe{ti.

Provjerom pak i identifikacijom naslova iz produkcije I. Sangille u nekolikoknji`ni~nih fondova i u Kukuljevi}evoj Bibliografiji hrvatskoj, autor podastire prvi popis,bibliografiju, Sangillinog opusa od 55 ome|enih i 6 periodi~kih publikacija (godi{njih ka-lendara). 22 ome|ene publikacije tiskane su na kajkavsko-hrvatskom, 19 na njema~kom i14 na latinskom jeziku. Od kalendara, 3 su tiskana na hrvatskom, 2 na njema~kom i 1 nalatinskom jeziku.

Daljnja bi istraìvanja Sangilline tiskarske djelatnosti trebala obuhvatiti Sangillinutrojezi~nu produkciju, kalendare, bakropise te pojedine zanimljivije naslove iz njegovaopusa.

Klju~ne rije~i: (knjigo)tiskarstvo, Ivan Sangilla, Vara`din

Summary

As part of the 185th anniversary of founding the permanent printing and publishing tra-de in Vara`din, this paper presents the previously published data on the life and work of theprinter Ivan Sangilla (1777-1832). Some of the data presented here, for instance the permitSangilla obtained in order to open a printing-house in Vara`din, have been enriched by new


© VBH 2005.

information provided by rich archival sources. Thus the author managed to reconstruct thechronology of Sangilla’s one-year correspondence with the authorities in Vara`din and Graz(Austria), and the higher authorities in Budapest during the course of 1820.

Researching and identifying the titles produced and published by Sangilla among se-veral library collections as well as in Kukuljevi}’s Bibliographia Croatica, the author sup-plies us with the first list, bibliography, of Sangilla’s opus consisting of 55 monograph pu-blications and 6 periodicals (annual calenders). Of the monograph publications, 22 havebeen published in Kaykavski dialect of Croatian language, 19 of them in German and 14 inLatin. Of the calenders, 3 had been published in Croatian, 2 in German and 1 in Latin.

Further investigation of Sangilla’s publishing activities in the future should includeSangilla’s tri-lingual production, calenders, etchings and individual titles from his opus.

Keywords: bookwork, Ivan Sangilla, Vara`din

UvodOvih se godina, 2004.-2006., navr{avaju zna~ajne obljetnice bogate tradicije

vara`dinskog tiskarstva i nakladni{tva: 230. godi{njica utemeljenja u Vara`dinukratkotrajno djeluju}e (1774.-1776.) podru`nice znamenitoga be~kog (knjigo)ti-skara Trattnera;1 185. obljetnica osnutka stalne tiskare Ivana Sangille (1820.),koja je djelovala ne{to vi{e od deset godina; te 420. godi{njica dolaska u Vara`dinputuju}e tiskare Ivana Manliusa2 i tiskanja znamenite Postille (1586.), nedjeljnih iblagdanskih propovijedi Antuna Vramca (1538.-1587.).3

U ovom }e se radu predstaviti samo ìvot i opus tiskara Ivana Sangille(1777.-1832.) koji je, dobiv{i 1820. dopu{tenje za osnivanje tiskare u Vara`dinu,postao utemeljiteljem stalnog tiskarstva u tom gradu.

Kad su se nakon katastrofalnog vara`dinskog poàra 1776. Kraljevsko vije}ei neke druge ustanove sa svojim slu`bama preselile iz Vara`dina u Zagreb, u~inilaje to i vara`dinska podru`nica Trattnerove tiskare, koja je tu djelovala samo dvijegodine. Tako Vara`din ostaje pune ~etrdeset i ~etiri godine, do dolaska Ivana San-gille, bez tiskare, oporavljaju}i se mukotrpno od posljedica pretrpljene vatrene sti-hije, prilago|avaju}i se do po~etka devedesetih godina reformama krutog Jozefin-skog apsolutizma, a potom (1797.- 1815.) stalno strahuju}i od ratova koje je vodi-la Austrija s Napoleonom, oboruàvaju}i se i drè}i u obrambenoj pripremi ~akcjelokupno vara`dinsko gra|anstvo.

259

V. LONÂRI]: TISKARSKA DJELATNOST IVANA SANGILLE U VARA@DINU...

1 Johann Thomas von Trattner (1717.-1798.) knjigotiskar, nakladnik i knjiàr. Godine 1748.preuzeo je prvu tiskaru u Be~u, a 1752. Be~ki mu dvor podjeljuje pravo tiskanja {kolskih knjiga zacijelu Kraljevinu. Godine 1774. Kraljica Marija Terezija podjeljuje mu privilegij osnivanja tiskare uVara`dinu, tada{njem sjedi{tu Kraljevskoga vije}a (1767.-1776.) i pravo na dvadesetogodi{nje bav-ljenje tiskarstvom i nakladni{tvom u Hrvatskoj.

2 Borsa, G. Der Drucker und Buchhändler Joannes Manlius im Dienste der Südslawen. // Stu-dia Slavica Hungarica 14(1979), 63-69.

3 Androi}, M. Prilozi poznavanju dru{tvenih i gospodarskih prilika grada Vara`dina u 18. sto-lje}u. // Vara`din u 18. stolje}u i politi~ko-kameralni studij ... Zagreb : Sveu~ili{te u Zagrebu ;Vara`din : Historijski arhiv u Vara`dinu, 1972. Str. 21, 58 i 86.

Prebrodiv{i ta te{ka vremena, Vara`din se po~eo oporavljati, uzdizati kakogospodarski tako i kulturno, te su se u njemu pod utjecajem domoljubnih strem-ljenja4 vrlo uspje{no ostvarivale napredne kulturne zamisli mladog nara{taja pre-dilirskog doba. U takvu se okruènju ubrzo osjetila potreba za (ponovnim) osni-vanjem tiskare. Prvi korak u~inio je, prema nepotkrijepljenom navodu K. Fili}a,5

u to vrijeme vrlo agilni gradski vije}nik Ladislav Ebner,6 koji je 1819. èljuVara`dinaca navodno priop}io tiskaru Ivanu Sangilli u Grazu.

@ivotopis Ivana Sangille

Ivan Gjuro Sangilla (pl. Freundsberg) rodio se 10. sije~nja 1777. u Be~u. Obi-telj Sangilla potje~e iz [panjolske. Prvi Sangilla, imenom Horacije, do{ao je uBe~ kao kapetan {panjolske pukovnije. Tu se 15. listopada 1732. oènio posljed-njom potomkinjom njema~kog viteza Freundsberga te je na temelju te ènidbeobitelj dobila predikat Freundsberg. Ivan je prvobitno bio odre|en za vojnuslu`bu, ali joj se ipak nije posvetio zbog slaboga zdravlja.7 Krenuo je stoga u naukza slovoslagara koji je izu~avao u vremenu 1790.-1795. u Be~u u znamenitojAlbertovoj tiskari. U njoj je po zavr{etku naukovanja ostao raditi jo{ do 1797.,obavljaju}i uz slovoslagarske i ostale tiskarske poslove. Potom se, po preporuci,zaposlio u Grazu kod knjigotiskara Johanna Kinreicha, gdje je ostao do 1809.Zahvaljuju}i svojim sposobnostima i napredovanju u struci, te je iste 1809. dobiomjesto poslovo|e u knjigotiskari Kleinmayer u Ljubljani. Zbog te{kih gospodar-skih prilika prouzro~enih Napoleonskim ratovima u Ilirskim provincijama, na tomje mjestu ostao samo do 1810. Tada se ponovno vratio u Graz u Kinreichovu ti-skaru gdje je ostao raditi do dobivanja dopu{tenja za osnivanje samostalne tiskareu Vara`dinu 1820.8 Njegov mu dotada{nji poslodavac Ivan Kinreich tom prigo-dom izdaje otpusnu svjedod`bu, tzv. Attestat, u kojoj se, me|u ostalim, moèpro~itati i preporuka koja u hrvatskom prijevodu glasi: “Nakon {to pak se on sadaodlu~io osnovati vlastitu knjigotiskaru u sl. k. gradu Vara`dinu, smatram se obve-zatnim izdati mu vjerodostojnu svjedod`bu o njegovoj izvanrednoj sposobnosti,povezanoj s izvrsnim po{tenjem, kako bih ga najbolje preporu~io kod vrlo uva-ènih kraljevskih vlasti. Graz, 6. svibnja 1820. - Johann Arndt Kinreich, vlasto-

260


4 Izraziti je primjer za to spis Re~ domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jezikuAntuna Mihanovi}a (1796.-1861.) iz 1815., pisca teksta himne Lijepa na{a.

5 Fili}, K. Iz starog Vara`dina : {to znamo o najstarijim vara`dinskim tiskarama. // Vara`dinskevijesti 755(1960), 4-5, 11. kolovoza 1960.

6 Ladislav Ebner (1775.-1851.), vije}nik Poglavarstva, gradski sudac, ravnatelj pu~kih {kola,autor djela Historisch statistisch topographische Beschreibung der Stadt Varasdin (1827.).

7 Platzer, S. Sangilla pl. Freundsberg Ivan \uro. // Znameniti i zaslu`ni Hrvati, s. v.: Sangilla.Zagreb : Hrvatski {tamparski zavod, 1925. Str. 235.

8 Deve(t)desetgodi{njica Platzerove knjigotiskare u Vara`dinu. // Na{e pravice 1, 33/34(1910),bez pag., 11. i 18. kolovoza 1910.

ru~no.”9 Usprkos tome {to mu posao, prema navodu anonimnog autora, nije ba{cvao, tako da je ~ak razmi{ljao o prodaji tiskare glasovitoj ustanovi Joanneum uGrazu ili o preseljenju u Zagreb, razvio je Sangilla od 1821. do smrti 1832. u svo-joj tiskari u Vara`dinu zna~ajnu i obilatu djelatnost, tiskaju}i publikacije na sva triu kontinentalnoj Hrvatskoj u usmenoj i pisanoj komunikaciji kori{tena jezika: kaj-kavsko-hrvatskome, njema~kom i latinskom.

U svom poslovnom dnevniku, prema navodu anonimnog autora koji je pi{u}isvoj ~lanak imao na raspolaganju taj dnevnik,10 Sangilla spominje nau~nika Leo-polda Kohna kojega je primio u naukovanje 16. lipnja 1828., a ve} 19. svibnja1831. oslobodio naukovanja, te 7. velja~e 1832. namjestio ugovorom na godinudana kao pomo}nika.

Va`no je jo{ spomenuti da je Sangilla, tako|er prema navodu anonimnog au-tora, uz tiskaru imao i “{tampariju bakroreza”.

Tiskarski posao u Vara`dinu Sangilla je vodio do 1832. kad se te{ko razboliote je preminuo iste godine 25. studenoga u pedeset i petoj godini ìvota. Ve} 11.studenoga 1832. bio je napisao oporuku kojom je: (a) izrazio èlju da se njegovatiskara proda na dra`bi, jer se njegov (jedini) sin Ivan nije posvetio tiskarstvu; (b)ostavio 20 forinti gradskom siroti{tu, 10 forinti ùpnoj crkvi te 20. forinti Gra|an-skoj nemo}nici i (c) zaèlio da bude pokopan na Florijanskom groblju, kod Crkvesv. Florijana. Javna dra`ba na kojoj je tiskaru kupio Josip pl. Platzer, Sangillin zet,za 4.000 forinti, odràna je 25. lipnja 1833.11

Sangillino isho|enje dopu{tenja za osnivanje tiskarePregledav{i postoje}u, prete`no na popularno-znanstveni na~in bez kriti~kog

aparata pisanu, literaturu o Sangilli i njegovoj tiskarskoj djelatnosti, moè se zak-lju~iti da je Sangillin poslovni ìvotopis dosta iscrpno prikazao jedino ve} spominja-ni anonimni autor u novinskom napisu jo{ 1910.,12 dok su kasniji autori, koji su sebavili temom vara`dinskog tiskarstva i nakladni{tva,13 u ve}oj ili manjoj mjeri samokompilirali i preuzimali podatke iz tog napisa. Da bih pak do{ao do novih i iscrpni-

261


9 Dràvni arhiv u Vara`dinu (DAV). Zapisnici poglavarstva za 1820., spis 1492, isprava: Atte-stat. Vidjeti presliku isprave uz ~lanak. Citirani odlomak u njema~kom izvorniku glasi: “Nachdemaber derselbe nun gesonnen ist, eine eigene Buchdruckerey in der löbl. königl. Freistadt Warasdin zuerrichten, so halte ich mich verpflichtet, ihm dazu das glaubwürdige Zeugnis seiner vorzüglichenFähigkeit, verbunden mit der besten Sittlichkeit, hiermit zu ertheilen, um ihn bey den hochlöbl. kö-nigl. Behörden bestens zu empfehlen.”

10 Deve(t)desetgodi{njica ... 33/34(1910), bez pag., 11. i 18. kolovoza 1910.11 Isto.12 Isto.13 Platzer, S. Podlistak : Vara`din prije sto godina. // Narodno jedinstvo 1, 1(1929), 2, 3.

sije~nja 1929. i 2(1929), 2, 10. sije~nja 1929. Horvat, R. Vara`din dobiva godine 1821. stalnu tiska-ru. // Povijest grada Vara`dina. Vara`din : TIVA, 1993. Str. 286; Fili}, K. Nav. dj. te Golob, A. êti-ri stotine godina vara`dinskih tiskara : prilog povijesti grafi~ke djelatnosti Vara`dina. // Vara`dinskevijesti 2090(1985), 2, 2. velja~e 1985.

jih spoznaja o Sangillinom postupku oko dobivanja dopu{tenja za osnivanje tiskareu Vara`dinu, posegnuo sam za arhivskim izvorima u Dràvnom arhivu u Vara`dinuna koje je ukazao poznati arhivist i vara`dinski historik M. Androi}.14

Na temelju relativno obilne arhivske gra|e mogao se gotovo besprijekornokronolo{kim redom rekonstruirati Sangillin postupak oko isho|enja dopu{tenja zaosnivanje vara`dinske tiskare. Iz tijeka toga postupka vidljivo je da ni u Sangillinovrijeme to nije bilo jednostavno. Trebalo se pripremiti na dugotrajni birokratskipostupak i biti spreman udovoljavati svim zahtjevima trome administracije.

Sangilla se obratio Poglavarstvu @upanije vara`dinske s upitom bi li mogaootvoriti tiskaru u Vara`dinu ve} 17. prosinca 1819. Tu je njegovu zamolbu @upa-nijsko poglavarstvo proslijedilo Poglavarstvu grada Vara`dina, a evidentirana jepod brojem 570/1820.15 U toj je ispravi zabiljeèn i uvjetno pozitivan odgovorSangilli: Poglavarstvo }e mu dopustiti utemeljenje tiskare u Vara`dinu ako za toishodi odobrenje kod nadle`nih vi{ih vlasti. Nakon toga je zapo~elo Sangillino do-pisivanje s poglavarstvima gradova Vara`dina i Graza, s Ugarskim namjesni~kimvije}em u Budimu, a preko njega i s Kraljevskom dvorskom kancelarijom u Be~u.To se dopisivanje, besprijekorno dokumentirano pisanim izvorima, odvijalo slje-de}im kronolo{kim redoslijedom:

22. oùjka 1820. Poglavarstvo grada Vara`dina uputilo Sangilli je preko Po-glavarstva u Grazu spomenuti uvjetno pozitivan odgovor pod naslovom Nota.16

Taj je odgovor zaprimilo Poglavarstvo u Grazu 26. travnja, a Sangilli je prosli-je|en 4. svibnja na adresu: An den Buchdrucker Johan Sangilla in Kondition beyHerrn Kinreich.17

U me|uvremenu, Sangilla osobno pi{e zamolbu naslovljenu na Ugarskonamjesni~ko vije}e u Budimu, datiranu 28. svibnja, kojoj prilaè ve} spominjaniAttestat,18 otpusnu svjedod`bu svoga dotada{njeg poslodavca Kinreicha, datiranu6. svibnja, u kojoj su nagla{ene Sangilline vrline – sposobnost, marljivost ipo{tenje.19 Te Sangilline podneske uz prilog “pisma namjere” iz Vara`dina20 pro-slje|uje Poglavarstvo grada Graza s popratnim dopisom od 14. srpnja Namje-sni~kom vije}u u Budimu.21 Vije{}u pak od 14. studenog 1820. obavijestilo jeUgarsko namjesni~ko vije}e Poglavarstvo grada Vara`dina da je kralj podijelioIvanu Sangilli, knjigotiskaru iz Graza, tiskarski privilegij za grad Vara`din.22 Pri-vilegij je objavljen 15. prosinca 1820. na sjednici vara`dinskog Poglavarstva, a

262


14 Androi}, M. Nav. dj., str. 86.15 DAV. Zapisnici poglavarstva za 1820., spis 1492, isprava br. 570.16 Vidjeti presliku istoimene isprave uz ~lanak.17 DAV. Zapisnici poglavarstva za 1820., spis 1492.18 DAV. Isto.19 DAV. Isto.20 DAV. Isto.21 DAV. Isto.22 DAV. Isto.

posebnom okru`nicom od 30. oùjka 1821. Sangilla je oglasio otvorenje svoje(knjigo)tiskare23 u Vara`dinu.

Sangillina tiskarska produkcijaCjelokupni tiskarski opus I. Sangille u Vara`dinu do sada nije sustavno

obra|en ni prikazan. Da bi se {to potpunije i iscrpnije identificirale i popisale ti-skovine iz Sangilline radionice te utvrdio {to obuhvatniji opus te produkcije, po-stojanje Sangillinih naslova provjereno je tamo gdje ih se 175 do 185 godina po-slije tiskanja jo{ moè o~ekivati. Primijenjena je sljede}a metodologija: (a) pre-gledani su postoje}i primjerci Sangillinih tiskovina u knji`nom fondu Gradskeknji`nice “Metel Oègovi}” u Vara`dinu (GKV) i Gradskog muzeja u Vara`dinu(GMV); (b) elektroni~kim putem preko mreè provjereni su postoje}i primjerciSangillinih tiskovina u knji`nom fondu Nacionalne i sveu~ili{ne knji`nice u Za-grebu (NSK) i Orszagos Szechenyi Könyvtar u Budimpe{ti (OSZK); te (c) identi-ficirana su Sangillina izdanja u Bibliografiji hrvatskoj I. Kukuljevi}a Sakcinskog(IKS)24 (v. Popis).

Tiskovine su u popisu poredane kronolo{ki po godinama izdavanja, a formal-ni bibliografski opis svakoga popisom obuhva}enog dokumenta sadrì samo naj-bitnije elemente. Kratice GKV, GMV, NSK, OSZK i/ili IKS uz opis pojedine je-dinice pokazuju u kojem je fondu, ili u kojim je fondovima, odre|ena tiskovinaidentificirana.

Primjenom navedene metodologije, utvr|en je te popisom obuhva}en, naj-ve}i broj danas jo{ postoje}ih tiskovina iz Sangilline produkcije: ukupno 55 na-slova ome|enih publikacija te 6 periodi~kih publikacija (zapravo godi{njih kalen-dara). Iz popisa, osim toga, proizlazi da su od ome|enih publikacija 34 identifici-rane samo u jednom fondu odnosno katalogu, 14 u dva fonda, 6 u tri, a samo jednapublikacija u ~etiri provjeravana fonda.

Nadalje, u popisu je evidentirano: 27 tiskovina iz fonda Nacionalne i sve-u~ili{ne knji`nice u Zagrebu, 21 iz fonda Orszagos Szechenyi Könyvtar u Budim-pe{ti, 20 iz Kukuljevi}eve Bibliografije hrvatske, 14 iz fonda Gradskog muzejaVara`din i 4 iz Gradske knji`nice “Metel Oègovi}” u Vara`dinu.

Ra{~lanjivanjem pak Sangillinih tiskovina po godini izdavanja i po jeziku nakojem su tiskane (v. Tablicu ), vidljivo je da su od 55 ukupno tiskanih ome|enihpublikacija njih 22 na hrvatskom, 19 na njema~kom i 14 na latinskom jeziku. Istise podaci mogu i{~itati i za produkciju po pojedinim godinama.

Periodi~kih pak, iz Sangilline radionice proiza{lih publikacija, identificirano je6: 3 na hrvatskom, 2 na njema~kom i 1 na latinskom jeziku. Od njih su 3 naslovaevidentirana u Kukuljevi}evoj Bibliografiji hrvatskoj, jedan naslov postoji u NSK iOSZK, jedan samo u OSZK, a samo je jedan naslov identificiran de visu u GKV.

263


23 Deve(t)desetgodi{njica ... 33/34(1910), bez pag., 11. i 18. kolovoza 1910.24 Kukuljevi}-Sakcinski, I. Bibliografia hrvatska : I. dio. Zagreb : D. Albrecht, 1860.

Zaklju~akU ovom su ~lanku dosada{nje spoznaje o tiskaru Ivanu Sangilli dopunjene i

pro{irene: (a) podacima o postupku njegova isho|enja dopu{tenja za osnivanje ti-skare u Vara`dinu na temelju arhivskih izvora i (b) rekonstruiranjem pribli`nogpopisa (sve)ukupne Sangilline produkcije na temelju provjere i identificiranja nje-govih naslova u nekoliko knji`ni~nih fondova i u Kukuljevi}evoj Bibliografijihrvatskoj.

U daljnjim bi se istraìvanjima trebalo, me|u ostalim, iscrpnije pozabavitiSangillinom trojezi~nom tiskarskom produkcijom, kalendarima tiskanim u njego-voj radionici, tiskanjem bakropisa kao i pojedina~nim zanimljivijim naslovima iznjegova opusa.

Ivan Sangilla svojim je djelom u Vara`dinu postavio ~vrste temelje stalnomtiskarstvu i nakladni{tvu na kojima je poslije njegove smrti obitelj Platzer uspjelapodi}i vara`dinsko tiskarstvo na zavidnu europsku razinu.

264


Tablica: Pregled Sangillinih ome|enih tiskovina po godinama tiskanja i po jezikuna kojem su objavljene

Godinatiskanja

Hrvatskinaslovi

Njema~kinaslovi

Latinskinaslovi

Ukupno tiskanihnaslova

1821. 1 2 1 4

1822. 3 - 1 4

1823. 7 - - 7

1824. 3 - 3 6

1825. 1 - 1 2

1826. 4 2 - 6

1827. 1 2 2 5

1828. - 4 2 6

1829. - 1 3 4

1830. 2 6 1 9

1831. - 1 - 1

1832. - 1 - 1

Ukupno 22 19 14 55

LITERATURA

Androi}, M. Prilozi poznavanju dru{tvenih i gospodarskih prilika grada Vara`dina u 18.stolje}u. // Vara`din u 18. stolje}u i politi~ko-kameralni studij ... Zagreb : Sveu~ili{te uZagrebu ; Vara`din : Historijski arhiv u Vara`dinu, 1972. Str. 21, 58, 86.

Borsa, G. Der Drucker und Buchhändler Joannes Manlius im Dienste der Südslawen. //Studia Slavica Hungarica 14(1979), 63-69.

Deve(t)desetgodi{njica Platzerove knjigotiskare u Vara`dinu. // Na{e pravice 1, 33 i34(1910), bez pag., 11. i 18. kolovoza 1910.

Dràvni arhiv u Vara`dinu. Zapisnici poglavarstva za 1820., spis 1492.

Fili}, K. Iz starog Vara`dina : {to znamo o najstarijim vara`dinskim tiskarama. // Vara-`dinske vijesti 755(1960), 4-5, 11. kolovoza 1960.

Golob, A. êtiri stotine godina vara`dinskih tiskara : prilog povijesti grafi~ke djelatnostiVara`dina. // Vara`dinske vijesti 2090(1985), 2, 7. velja~e 1985.

Horvat, R. Vara`din dobiva godine 1821. stalnu tiskaru. // Povijest grada Vara`dina.Vara`din : TIVA, 1993. Str. 286.

Kukuljevi}-Sakcinski, I. Bibliografia hrvatska : I. dio. Zagreb : D. Albrecht, 1860.

Platzer, S. Podlistak : Vara`din prije sto godina. // Narodno jedinstvo 1, 1(1929), 2, 3.sije~nja 1929. i 2(1929.), 2, 10. sije~nja 1929.

Platzer, S. Sangilla pl. Freundsberg Ivan \uro. // Znameniti i zaslu`ni Hrvati, s. v.: Sangi-lla. Zagreb : Hrvatski {tamparski zavod, 1925. Str. 235.

265


PRILOG

POPIS TISKOVINA TISKANIH KOD SANGILLE 1821.-1831.

A. Ome|ene publikacije1. PASTORY, Joseph. Die echte Tugend kann zwar verkannt, aber nicht unterdrückt

werden : ein Lustspiel in zwey Aufzügen : aus dem Französischen frey übersetzt vonJ�os.� P�ászthory� D�irector�. - Varasdin : gedruckt bey Joh. Sangilla, 1821. - 49 str. ;8° (OSZK)

2. PASTORY, Joseph. Neuer Beytrag zur angenehmen und nützlichen Unterhaltung füralle Stände : verlegt auf Kosten des kay. Varasdiner Gymnasiums. - Varasdin : ge-druckt bey Joh. Sangilla, 1821. - 8° (OSZR)

3. RO@I], Antun. Compendium totius orbis geographicum secundum novissimam pro-vinciarum divisionem: Concinnatum ab Antono Rosich, in Regio Gymnasio Varasdi-nensi I. Humanitatis professore et inclyti Comitatus Varasdinensis sedis iudiciariaeassesore : Tomus 1 : Notitiones praeviae de geographia eiusque divisione : str.I-XXX; Pars prima : De Europa in genere et de haereditario Imperio Austriaco in spe-cie : str. 1-247; Tomus 2 : De Asia: De Africa, America et Australia seu Polinesia : str.1-152; Index: str. I-XXXVI. - Varasdini : typis Joannis Sangilla Regii priv. Typograp-hi, 1821. - 17 cm (GMV, NSK, OSZK)

4. RO@I], Antun. Pervi temelyi diachkoga jezika za pochetnike : vu domorodnom jezi-ku van dani po Antonu Rosich... - Vu Varasdinu : pritizkan z slovami I. Sangilla,1821. - 56 str.; 8° (NSK, OSZK, IKS)

5. Tabella exibens : tam locorum distantias, quam et praejuncturalis ab 8000 orgiis com-putatae stationis quantitatem : cum obtingente pecuniaria in flor. 2 W.W. aut 48 Xr.conv. monet. pro una statione et 4 equis defixa mercede : pro gremialibus I. comitatusVarasdinensis locis elaborata atque sub generali congregatione 28. Novembris 1821.ratihabita. - Varasdini : typis Joannis Sangilla Regii priv. Tipographi, 1822. - 86 str.;19,5 cm (GMV)

6. LOVRENÎ], Jakob. Rodbinztvo : jeden veszelo-igrokaz vu peterom dogodu : iznemskoga na horvatzki preneshen po Jakobu Lovrenchich : szlob. kral. varasha Vara-sdina varaschanu : y na szvetlo dan 1822. - Vu Varasdinu : pritizk. pri Janushu Sangil-la, 1822. - 116 str.; 8° (17,5 cm) (GMV, IKS)

7. MIHALJI, Antun. Put Marianski na Bistricu k-csudnovitomu kipu Marie Bistricske :u slavnom kralyestvu Horvackomu : s-ispisanyem pochetka i uzdignute kod kipa ovo-ga poboxnosti. - U Varaxdinu : pritiskano kod Janusha Sangilla, 1822. - 56 str.; 8°(IKS, OSZK)

8. RO@I], Antun. Vocabularium iliti rechnik : najpotrebneshe rechi treh jeziki zadersa-vajuchi : od Antona Rosich popiszan. - Vu Varasdinu : z-szlovami Ivana Sangilla kr.stamp., 1822. - 32 str.; 8° (GMV, NSK, IKS)

9. MIKLOU[I], Tomo. Lizimakush ali machuhinzki nazlob : igrokaz saloztni vu pete-rem zpelyavanyu: po T. M. P. Z. vu novom pogledu na szvetlo dan 1823. - Vu Vara-sdinu : pritizkan vu szlovarniczi Ivana Sangilla, 1823. - 52 str.; 20 cm (GMV, NSK,IKS)

266


10. RO@I], Antun. Kratki zavjetek zemelyzkoga-izpiszavanya Horvatzke y Vugerzkezemlye : y oneh orszagov koji z-Vugerzkem Kralyeztvom pod jednum korunum zje-dinyeni, ter za druge y trejtje skole vuchenike prepiszani jeszu : na szvetlo dan poAntonu Rosich. - Vu Varasdinu : pritizkan z-szlovami Ivana Sangilla, kraly. priv.stampara, 1823. - 64 str.; 16,5 cm (GMV, NSK, IKS)

11. VRAÂN, Josip. Mertvechko prodechtvo na dan obszlusavanya zpomenka szmertidevetoga majusha vu Bogu mertve izvishene gozpe grofficze Anne oztavlene vdovegroffa Ferencza Draskovich od Trakosteina. Vu Varasdinu : pritizkano vu szlovarnic-zi Ivana Sangilla, 1823. - 17 str.; 4° (IKS, OSZK)

12. VRAÂN, Josip. Razlaganye szveteh evangeliumov za czelo leto nedely : po JosefuVrachan, kotara Koprivnichoga vicejaspristu y fare Ludbrechke plebanushu ... : naobchinzku szvetlozt van dano : Prva kniga. - Vu Varasdinu : pritizkano z-slovami Iva-na Sangilla kral. priv. stamp., 1823. - Knj. I.; I-X i 206 str.; 8° (GMV, IKS)

13. VRAÂN, Josip. Razlaganye szveteh evangeliumov za czelo leto nedely : po JosefuVrachan, kotara Koprivnichoga vicejaspristu y fare Ludbrechke plebanushu ... : naobchinzku szvetlozt van dano : Druga kniga. - Vu Varasdinu : pritizkano z-slovamiIvana Sangilla kral. priv. stamp., 1823. - Knj. II.; 203 str.; 8° (GMV, IKS)

14. VRAÂN, Josip. Razlaganye szveteh evangeliumov za vsze czeloga leta zapovedaneszvetke : po Josefu Vrachan, kotara Koprivnichoga vicejaspristu y fare Ludbrechkeplebanushu ... : na obchinzku szvetlozt van dano : Trejta kniga. - Vu Varasdinu : pri-tizkano z-slovami Ivana Sangilla kral. priv. stamp., 1823. - Knj. III; 166 str.; 8°(GMV, IKS)

15. VRAÂN, Josip. Razlaganye szveteh evangeliumov za vsze czeloga leta zapovedaneszvetke : po Josefu Vrachan, kotara Koprivnichoga vice-jaspristu y fare Ludbrechkeplebanushu ... : na obchinzku szvetlozt van dano : IV. kniga. - Vu Varasdinu : pritiz-kano z-slovami Ivana Sangilla kral. priv. stamp., 1823. - Knj. IV; 202 str.; 8° (GMV,IKS)

16. Dictiones occasione solennis ill. dni. comitis Georgii Erdödy de Monyorókerék ... : incivitatem Varasdiensem 23. May 1824. introductionis et festivae in oficium supremicomitis administratoris inclyti comitatus Varasdinensis 24. mensis et anni ejusdeminaugurationis pronunciatae. Varasdini : typis Joannis Sangilla, �s. a.� - 29 str.; 23 cm(GMV, NSK, SZK)

17. BAK[AJ, Stjepan. Carmen ill. dno comiti Georgio Erdõdy de Monyorókerék ... : inmemoriam festivi ipsius in civitatem Varasdinensem die 23. May 1824. ingressus acsusceptae per illum subsequa die officii supremi comitis antelati comitatus Varasdi-nensis administratoris nomine magistratus comitatensis oblatum a Stephano Baxay.Varasdini : typis Ioanis Sangilla, 1824. - 17 str.; 8° (NSK, OSZK)

18. EBNER, Ladislav. Dictio qua ... dominum Georgium e comitibus Erdödy de Monyo-rókerék ... dum die 24. May 1824. in ... provinciae Varadinensis ... introduceretur, La-dislaus Ebner ... in monte Kreszovicza venerabatur. - Varasdini: Typis Joannis Sangil-la, �s. a.� - 6 str.; 8° (NSK, OSZK)

19. LOVRENÎ], Jakob. Kratka dobreh derànjih pripovedanja. - Vu Vara{dinu : pri J.Sangilli, 1824. - 105 str.; 8° (IKS)

267


20. RIZMAN, Josip. Pesma g. grofu i banu J. Gjulaju. - U Vara`dinu : �s. n.�, 1824. - 49str.; 8° (IKS)

21. SEVER, Josip. Kratek zavjetek dogodyenyh zpiszov Kralyeztva Magyarzkoga: za-dersavajuchi pripetchenya od pochetka ovoga kralyeztva do Andrasha III. iz kerviArpadinzke, po zpolu muskom, kralya zadnyega : na haszen mladenzov III. diachkeskole za polletje pervo : iz diachkoga na horvatzko preneshen po Josephu Szever izteskole kralyevzkomu navuchitelu. - Vu Varasdinu : pritizkan z-szlovami Ivana Sangil-la, kraly. priv. stamp., 1824. - 49 str.; 17 cm (NSK, IKS)

22. Dictiones occasione solennis ... Ludovici Bedekovich de Komor ... in liberam regiam-que civitatem Crisiensem qua dicti comitatus sedem die 31. Iulii 1825. introductioniset festivae in officium supremi comitis ... die 1. Augusti eiusdem anni inaugurationispronunciatae. - Varasdini : typis Joannis Sangilla, �s. a.� - 23 str.; 8° (NSK, OSZK)

23. LOVRENÎ], Jakob. Kratka deset zapoviedi bo`jih pripoviedanja Kniìca I. - VuVara{dinu : pri J. Sangilli, 1825. - 111 str.; 8° (IKS)

24. Prepiszek poleg kojega sze zadobiti selejuchi dopuscheno po szvetom Otczu Papi Le-onu XII za leto 1826. obchinzko proschenye jubileumzko vu Biskupii Zagrebechkizadersavati mora : zkupa z-molitvami vu ovom vremenu navadnemi. - Vu Varasdinu: pritizkan od Ivana Sangilla, �s. a.� - 31 str.; 18 cm (NSK)

25. KRISTIJANOVI], Ignac. Nachin vu vszeh sivlenya dogodyajih vszigdar zadovol-ynomu biti : negda po Ant. Alfons. od Szarasza vu franczuzkom : szada horvatzkomjeziku po Ignacziu Kristian vu Gornyem Varashu Zagrebechkem sz. Marka kapelanuizpiszan. - Vu Varasdinu : pritizkan od Ivana Sangilla, 1826. - 164 str.; 8° (NSK)

26. KRISTIJANOVI], Ignac. Na~in vu vseh ìvljenja dogadjajih vsigdar zadovoljnomubiti : iz francuskoga od Ant. Alf. Sarasa. - Vu Vara{dinu: pri I. Sangilli, 1826. - 254str.; 8° (NSK, IKS)

27. KUNI], Michael. Empfindungen beym ersehnten Wiedersehen im Jubeljahre seinerExzellenz des ... Herrn Max. Verhovacz von Rakirovecz : von Michael von Kunitsch.- Varasdin: gedruckt bey Johann Sangilla, 1826. - 16 str.; 20 cm (GKV)

28. KUNI], Michael. Rede bey Gelegenheit der höchsterfreulichen Nachricht von der am31. März 1814. erfolgten Einnahme der Hauptstadt Paris durch die siegreichen Heereder hohen verbündeten Monarchen : von Michael von Kunits zum zweyten Male auf-gelegt. - Varasdin : gedruckt bey Joh. Sangilla, 1826. - 8 str.; 21 cm (NSK, OSZK)

29. RIZMAN, Josip. Izpisz szvetkuvanya na den ponovlenoga navomashnichtva aldova :po najposhtuvaneshem gozpodinu Josefu Dominich ... : po miloshchi Bosanzki szrec-hno dokonchanom vu redovnichtvu polztoletja techajem podignyenoga Bogu obszlu-senoga vu Varasdinu dana 3. travna 1826. : Josef Rizmann, kapelan Vidovechki. - VuVarasdinu : pritizkan od Ivana Sangilla, �s. a.� - 12 str.; ilustr.; 22 cm (NSK, IKS)

30. Dictiones occasione solennis ... Caroli Erdödy de Monyorokerek ... in officium supremiperpetui inclyti comitatus Varasdinensis comitis die 20. mensis Septembris 1827. inau-gurationis pronunciatae. - Varasdini : typis Ioannis Sangilla, �s. a.� - 43 str.; 8° (NSK)

31. Dictiones occasione solennis ... Ludovici Bedekovich de Komor ... in libera regiaquecivitate Crisiensi ... die 3. Octobris 1827. in officium supremi comitis inaugurationiset hac fine servatae dominorum magistratualium restaurationis pronunciatae ... - Va-rasdini : typis Ioannis Sangilla, �s. a.� - 16 str.; 8° (NSK)

268


32. EBNER, Ladislav. Entwurf zur Gründung eines Musikvereins in der königl. FreystadtVarasdin und der vorzüglichsten Puncte auf welche dessen Statuten zu gründen waren: verfasst von Ladislav Ebner. - Varasdin : gedruckt bey Johann Sangilla, 1827. - 14str.; 25 cm (GKV)

33. HERSCHENSTEIN, J. S. Gefühle bey der feyerlichen Installierung des Herrn GrafenCarl senior Erdödy von Monyorokerek ... zum wirklichen Erb-Obergespann im löbl.Varasdiner Comitat am 19. September 1827. : innigst empfunden und in tiefsterEhrfurcht demuthsvoll dargebracht von der wohnenden Israeliten Gemeinde in derkönigl. Freystadt Varasdin : gedichtet von J. S. Herschenstein, local Rabbiner. - Vara-sdin : gedruckt bey Johann Sangilla, �s. a.� - 14 str.; 22 cm (NSK)

34. VRHOVAC, Maksimilijan. Pobo`nost k boànskomu serdcu Jeù{a odkupitelja na{e-ga kakti zjedinjenje s vsemi pravoverniki na duhovnu hasen ìveh i mertveh : 2. izd. -U Vara`dinu : pri Iv. Sangilli, 1827. - 106 str.; 8° (IKS)

35. Die Andacht zum göttlichen Herzen unsers Herrn Jesu Christi als Vereinigung mit al-len Christgläubingen : Zweyte vermehrte Aufl. - Warasdin : gedruckt bey J. Sangilla,1828. - 176 str. : sa slikom; 14 cm (NSK)

36. Suffragia consueta sanctorum cum caeteris appertinentiis in usum conventuum et ec-clesiarum provinciae nostrae Franciscanae s. Ladislauo regi dictae ... - Varasdini :typis Joannis Sangilla, 1828. - 32 str.; 8° (NSK)

37. EBNER, Ladislav. Historisch statistisch topographische Beschreibung der königl. Frei-stadt Varasdin. - Von Ladislaus Ebner, der nunbenannten königl. Freystadt Ober-Notarund des Comitats gleichen Nahmens Gerichts-Tafel-Beysitzer. - Varasdin : gedrucktbey Joh. Sangilla, k.k. priv. Buchdrucker, �1828.� - 208 str.; 18 cm (GKV, GMV,OSZK)

38. KUNI], Michael. Historisch-topographische Beschreibung des Varasdin-TöplitzerSchwefelbades im Königreiche Croatien : ein nicht unwichtiger Beytrag zur Balneo-graphie überhaupt und insbesondere für die Königreiche Ungarn, Croatien, Slavonienund Dalmatien : wie auch für die angrenzenden Provinzen und entfernten Länder. -Varasdin : gedruckt in der Sangillaschen Buchdruckerei, 1828. - 223 str.; 8° (OSZK)

39. KUNI], Michael. Zum neuen Jahre 1829. dem hochwürdigsten, hochwohlgebornenhochgelehrten Herrn Emericus Osegovich von Barlabassevecz, der Kathedralkirchezu Agram Domherrn, Warasdiner Erzpriester ... : dem Freunde, Schätzer und Beför-derer der Wissenschaften ... : von Michael von Kunitsch ... - Warasdin: gedruckt beyJohann Sangilla, �s. a.� - 4 str.; 20,5 cm- (GMV)

40. [KRLEC, Nikola. Sermo illustrissimi domini Nicolai Skerlec de Lomnicza, ... comi-tatus Zagrabiensis supremi comitis, occasione installationis suae dictus : Vienne, die29. Sept. 1782. ... reimpressio... - Varasdini : typis Sangillianis, 1828. - 16 str.; 16°(NSK)

41. FESTETI], Ladislav. Replica fisci magistratualis urbariali-contractuali reluitiona-lium communitatum A. Kralyevecz, Csehovecz ... ita et in alio processu pignoris-relu-itorio per ... Ladislaum Festetits. - Varasdini : typis Sangillianis, 1829. - 14 str.; 2°(NSK)

42. KUNI], Michael. Seiner hochwohlgeborenen dem verehrungswürdigen Herrn Step-han von Udvardy ... dem edlen Menschenfreunde und hochachtungswürdigen Soen-

269


ner zum neuen Jahre 1829 ehrerbiethigst gewidmet von Michael Kunitsch. - Warasdin: gedruckt bey Johann Sangilla, �s. a.� - 6 str.; 20 cm (NSK)

43. PRUSAC, Danijel. Carmen quo Hungaria ... domino Alexandro Alagovits ... dum sibiereptus in episcopum Zagrabiensem clementer resolveretur, lachrimas, et sincera votafundit : perdemisse oblatum a Daniele Pruszatz... - Varasdini : typis Joannis Sangilla,1829. - 8 str.; 8° (NSK)

44. ZENNER, Ferdinand. Carmen elegiacum honoribus ... Josephi Paszthory ... occasionesuae onomasis die 19. Martii 1829. demisse oblatum per Ferdinandum Zenner ... - Va-rasdini : typis Joannis Sangilla, �s. a.� - 4 str.; 8° (NSK)

45. Rede bey der feyerlichen Inthronisation des Herrn Alagovich, als ... im Jahre des He-ils 1829 designirten Diöcesanbischof des Agramer Kirchen-Sprengels. - Varasdin :gedruckt bey Joh. Sangilla, 1830. - 40 str.; (OSZK)

46. BANI], Ivan. Epos exc. ill. ac rev. dno. Alexandro Alagovits ... episcopo Zagrabiensi... quando in episcopum Zagrabiensem solemni ritu consecrabatur applaudente JoanneBanich. - Varasdini : typis Joannis Sangilla, 1830. - 8 str.; 8° (NSK)

47. Gesellschaft der Musikfreunde. Statuten der Gesellschaft der Musikfreunde der köni-glichen Freystadt Varasdin. - Varasdin : gedruckt bey Johann Sangilla, 1830. - 23 str.;18 cm (GKV)

48. KUNI], Michael. Der lieblichen Schwester der Grazien, Ihrer Hochgeb. Frau Josep-hine geb. Gräfinn Csáky von Keresztszegh und Adorian, verwittweten GräfinnEszterházy ... am Neujahrstage 1830. - Varasdin : gedruckt bei J. Sangilla, 1830. - 2str.; 4° (OSZK)

49. KUNI], Michael. Gefühle der Ehrfurcht, Verehrung und frommen Wünsche zum Ne-ujahre 1830., der Frau Gräfinn Justine Csáky von Keresztszegh und Adorian, vereh-ligten Skerlecz von Lomnicza. - Varasdin : gedruckt bey J. Sangilla, 1830. - 2 str.; 4°(OSZK)

50. KUNI], Michael. Gefühle und Wünsche am Neujahre 1830, dem Herrn Gustav Ba-ron Hillebrand von Prandau ... - Varasdin : gedruckt bei J. Sangilla, 1830. - 2 str.; 4°(OSZK)

51. KUNI], Michael. Opfer der Ehrfurcht und inbrünstiger Wünsche zum Neujahr 1830.dem Herrn Alexander Alagovich, Agramer Diöcesan-Bischofe. - Varasdin : gedrucktbei J. Sangilla, 1830. - 4 str.; 4° (OSZK)

52. LOVRENÎ], Jakob. Predszud zverhu ztalisha y roda : igrokaz v-trojem zpelyivanyu: negda po Karlu od Ekartshauszen vu nemskom, szada pako horvatzkom jeziku po Ja-kobu Lovrenchich na szvetlo dan. - Vu Varasdinu : pritizkan pri Janushu Szangilla,1830. - 88 str.; 18 cm (GMV, NSK, IKS, OSZK)

53. MILINKOVI], Frane. Oda g. [andoru Alagovi}u, biskupu zagreba~komu. - UVara{dinu, �s. n.�, 1830. - 4° - (IKS)

54. S. Z., Antoinette von. Bedekovichiana in Croatien : Ein Abendgemälde von Antoinet-te v. Sz., geb. v. K. - Varasdin : gedruckt bei J. Sangilla, 1831. - 28 str.; 4° (OSZK)

55. PRESSBURGER, Ignac. Gedicht : Nebst Anhang eines in der Synagoge gehaltenenGebets bey der feyerlichen Installirung zum Obergespanne des löbl. Somogyer Comi-tats dem Herrn Alexander Mérey von Kaposmére. - Warasdin : gedruckt bey J. San-gilla, 1832. - 5 str.; 4° (OSZK)


270

B. Periodi~ke publikacije1. Horvatski kalendar. - Vu Vara{dinu kod Ivana Sangilla od god. 1821.-1832.; kod Jo-

sipa Platzera od god 1833.-1855., a dalje, 1856.-1861., pod imenom Vara{dinski ko-lendar. - 12° (IKS)

2. Mali Horvatski kolendar. - Vu Vara{dinu kod Ivana Sangilla, od god. 1821.-1832.(IKS)

3. Classificatio studiosorum, qui in regio Varasdinensi Gymnasio literis exculti sunt, de-sumta ex publicis aeque ac privatis totius anni examinibus ... Varasdini : typis JoannisSangilla, 1823.-1832. - 8°; 4° (IKS)

4. Novi Varasdinszki Kalendar za leto 1823. : Pritizkan y nalosen po Ivanu Sangilla,1823. - 24° (OSZK)

5. Warasdiner Schreib-Kalender auf das Jahr 1829. : welches ein gemeines Jahr von 365Tagen ist. - Warasdin : gedruckt und erlegt in der Sangillischen Buchdruckerei,1828.-1831. - 40 Blatt; 9 cm (NSK, OSZR)

6. Neu eingerichteter allgemeiner Schreibkalender auf das Jahr nach der gnadenreichenGeburt unseres Herrn und Heiland Jesu Christi 1830 : welches ein gemeinsames Jahrvon 365 Tagen ist : bearbeitet nach hiesiger Polhöhe. - Varasdin : gedruckt bey J. San-gilla, 1830. - 56 str.; 25 cm (GKV)

271


KONCERTNI PROGRAMI I PLAKATI U ZBIRCI ARHIVSKEGRA\E HRVATSKOGA GLAZBENOG ZAVODA U ZAGREBU

1852.-1918.

CONCERT PROGRAMMES AND POSTERS FROM THE ARCHIVECOLLECTION OF THE CROATIAN MUSIC INSTITUTE IN ZAGREB

1852-1918

Nada Bezi}Hrvatski glazbeni zavod, Zagrebnada.bezicºzg.htnet.hr

UDK / UDC 094::766:659.1:78 “1852/1918"655.1/.3(091)(497.5Zagreb)”1852/1918":78(093)

Istraìvanje / Research paperPrimljeno / Received: 15. 3. 2005.

Saètak

Zbirka arhivske gra|e Hrvatskoga glazbenog zavoda (ZAG HGZ) u Zagrebu sadrìnajve}u zbirku koncertnih programa u nas, s oko 9.000 jedinica. Za rad je analizirano oko580 programa i 38 plakata iz razdoblja od 1852. (tj. godine najstarijeg programa s nazivomtiskara) do 1918. godine. Programi su iz zbirke programa HGZ-a, Hrvatskoga pjeva~kogdru{tva “Kolo”, skladatelja Milana Stahuljaka i ljubitelja glazbe Ladislava Mihalovi}a teMarte [ipu{ i Branke Luna~ek.

Na 404 programa postoji podatak o tiskaru, pa su tako identificirana 23 tiskara u Za-grebu (najzastupljeniji su Ljudevit Gaj, Dragutin Albrecht, Ignjat Granitz i Franjo Bogo-vi}), te 18 tiskara u 12 drugih gradova Hrvatske. Neki su tiskari dugoro~no sura|ivali sglazbenim dru{tvima ili ~ak bili njihovi ~lanovi. Prema nekim pokazateljima, programi suse tiskali u ve}oj nakladi nego danas, a ogla{avanje koncerata (distribucija programa i le-taka), kao i prodaja karata, odvijala se i u raznim trgovinama.

Uz osnovne podatke o koncertu, programi oko prijelaza stolje}a po~inju donositi itekstove s biografskim podacima o izvo|a~ima, komentare skladbi, prijevode pjesama,upute publici za pra}enje koncerta, reklamne oglase i dr. U grafi~kom dizajnu bili su obo-ga}ivani raznim vrstama slova i ornamenata, uporabom boje, a pred kraj 19. st. i fotografi-jama. U izradi nekih programa i plakata sudjelovali su istaknuti hrvatski likovni umjetnici.

Klju~ne rije~i: Hrvatski glazbeni zavod, koncertni programi, koncertni plakati, ti-skarstvo u Hrvatskoj, glazbeni ìvot Zagreba, glazbeni ìvot u Hrvatskoj


© VBH 2005.

Summary

The archives of the Croatian Music Institute (CMI) in Zagreb hold the biggest collec-tion of concert programmes in Croatia, numbering some 9000 items. For the purposes ofthis paper, about 580 programmes and 38 posters have been analyzed, dating from the pe-riod between 1852 (the oldest programme with the name of the printer) and 1918. Pro-grammes have been sampled from the following collections: the CMI collection of concertprogrammes, the Croatian Singing Society “Kolo”, Milan Stahuljak (a composer), and theprivate collections of music lovers Ladislav Mihalovi}, Marta [ipu{ and Branka Luna~ek.

There are 404 programmes containing the information about the printer. Resultsshow that 23 printers in Zagreb have been identified (major printers include Ljudevit Gaj,Dragutin Albrecht, Ignjat Granitz and Franjo Bogovi}), and 18 printers across 12 other ci-ties in Croatia. Some printers cooperated with the music societies over a longer period oftime, or even held permanent membership. Programmes had been printed in bigger edi-tions than is the case today, with a number of stores taking part in announcing concerts, di-stributing programmes and selling tickets.

Along with the basic information about the concert, programmes from the period aro-und 1900 begin to include texts with biographic information about the performers, thecompositions, translations of songs, instructions for the audience, advertisements etc. Re-garding typographic design, programmes had various types of letters and ornaments, usingcolours, and by the end of the 19th century also photographs. Distinguished Croatian ar-tists have contributed to the design of some concert programmes and posters.

Keywords: Croatian Music Institute, concert programme, concert poster, printing inCroatia, music life in Zagreb, music life in Croatia

U prolje}e 1827. godine osnovano je u Zagrebu Glazbeno dru{tvo, koje od1925. nosi ime Hrvatski glazbeni zavod (HGZ).1 Odmah po osnutku, upravaHGZ-a po~ela je skupljati gra|u za knji`nicu, a tijekom proteklih 178 godina zbir-ka arhivske gra|e postala je jedna od sredi{njih za povijest hrvatske glazbe, s naj-ve}om zbirkom koncertnih programa koja sadrì oko 9.000 jedinica, po~ev{i od1819. godine.

U dana{njem poslovanju Zbirke arhivske gra|e Hrvatskoga glazbenog zavo-da (dalje: ZAG HGZ) programi priredaba su me|u naj~e{}e traènom gra|om. Ipremda su posluìli za brojna (ponajprije muzikolo{ka) istraìvanja, ipak je o nji-ma do sada premalo pisano,2 pogotovo s obzirom na brojnost podataka koje dono-se o hrvatskoj kulturnoj povijesti. Najbolji uvid u zna~enje zbirke koncertnih pro-grama HGZ-a pruà knjiga Snjeàne Miklau{i}-]eran Glazbeni ìvot Zagreba u

273

N. BEZI]: KONCERTNI PROGRAMI I PLAKATI U ZBIRCI ARHIVSKE GRA\E ....

1 Ta je ustanova kroz svoju povijest nekoliko puta mijenjala ime, no radi jednostavnosti uovom }e se radu koristiti samo ono prvo, Glazbeno dru{tvo (Musikverein) i dana{nje.

2 Vidjeti, npr.,: Deèli}, Velimir st. Dva koncertna oglasa (g. 1819. i 1836.). // Sv. Cecilija 28,1(1924), 15-17; Bili}, Franjo. Povijesno zna~enje arhivskih zbirki Hrvatskog glazbenog zavoda. //Arti musices 9, 1/2(1978), 107-116.

XIX. stolje}u u svjetlu koncertnih programa sa~uvanih u arhivu Hrvatskoga glaz-benog zavoda.3 Na temelju programa i plakata za 108 koncerata iz razdoblja od1818. do 1891. godine autorica je analizirala repertoar i protagoniste glazbenogìvota, {to je popratila i nadasve korisnim popisima: glazbene priredbe prema sli-jedu signatura programa; izvedene skladbe prema abecednom nizu skladatelja,odnosno prema UDK shemi; popis interpreta prema datumima izvedbi odnosnonjihov popis abecednim redom. Prvi od navedenih popisa donosi i podatke o ti-skarima programa.4

Zbirka programa do 1940. godine bila je ve} prije tridesetak godina obra-|ena,5 na temelju ~ega su izra|ena vrlo korisna informativna pomagala: indeksimena umjetnika izvodilaca, izvodila~kih tijela i prire|iva~a koncerata; indeksimena skladatelja i izvedenih djela, te ne{to kasnije kronolo{ki katalog programa.6

Godine 2004. grupa studenata Odsjeka za muzikologiju Muzi~ke akademijenastavila je pod vodstvom Eve Sedak s popisivanjem programa tiskanih nakon1940. godine, odnosno osnovnim sre|ivanjem do sada neobra|enih zbirki progra-ma (Hrvatsko pjeva~ko dru{tvo “Kolo”, zbirke M. Stahuljak, [ipu{-Luna~ek idr.).7

Cilj je ovog istraìvanja bio prona}i maksimum informacija koje se nalaze nakoncertnim programima i plakatima, ponajprije o tiskarima koji su ih tiskali (uZagrebu i drugim gradovima Hrvatske), ali ujedno i o (glazbenom) ìvotu od dru-ge polovice 19. stolje}a do 1918. godine. Koliko mi je poznato, radi se o prvomtakvom istraìvanju u nas – budu}i da su dosada{nji radovi analizirali ponajprijerepertoar zabiljeèn na programima koncerata, ovdje je to posve izostavljeno.Namjera je bila doprinijeti i spoznajama o glazbenom ìvotu izvan Zagreba, teosnovnim rezultatima u nekim poglavljima (Naklada, ogla{avanje i distribucija teGrafi~ki dizajn) uputiti na potrebu daljnjih, interdisciplinarnih istraìvanja.

274


3 Miklau{i}-]eran, Snjeàna. Glazbeni ìvot Zagreba u XIX. stolje}u u svjetlu koncertnih pro-grama sa~uvanih u arhivu Hrvatskoga glazbenog zavoda. Zagreb : Hrvatsko muzikolo{ko dru{tvo,2001.

4 Miklau{i}-]eran, Snjeàna. Nav. dj., str. 119-134. Popis tiskara bi trebalo, uz neke manjeispravke, nadopuniti podacima s dokumenata.

5 S. Miklau{i}-]eran to ne spominje u svojoj knjizi. O dosada{njoj obradi programa vidjeti u:[aban, Ladislav. 150 godina Hrvatskog glazbenog zavoda. Zagreb : Hrvatski glazbeni zavod, 1982.Str. 162-163.

6 Prvi indeks (3 sveska strojopisom) izra|ivale su od 1972. do 1975. Janka [anjek, MarijaJana~ek-Buljan i Snjeàna Miklau{i}. Drugi su indeks (622 str. strojopisom) radile S. Mikau-{i}-]eran i J. [anjek, a dovr{en je 1985. Kronolo{ki katalog programa na listi}ima izradio je Zdrav-ko Blaèkovi} 1982. godine. Vi{e u: Bezi}, Nada. Knji`nica i zbirka arhivske gra|e Hrvatskogaglazbenog zavoda u Zagrebu : 170 godina skrbi nad hrvatskom glazbenom kulturom : magistarskirad. Zagreb : Odsjek za muzikologiju Muzi~ke akademije Sveu~ili{ta, 1996. Str. 172-176.

7 O tome su pisale Eva Sedak, Nada Bezi}, Nina âlopek, Ana Boltuì}, Sr|ana Vrsalovi},Marija Mori}, Ema [tefan~i} i Marta Blaànovi}. Vidjeti: Prilozi za povijest glazbenog ìvota –koncertni programi u arhivu HGZ-a. // HaGeZe 9, 7(2004).

Gra|aTermin “programi glazbenih (glazbeno-scenskih) priredaba” bolje bi odgo-

varao raznolikosti koju prekriva uvrijeèni i kra}i termin “koncertni programi”. Uanaliziranoj je gra|i, naime, rije~ i o nekoliko programa opera i opereta, nastupaplesnih umjetnika, te koncerata nakon kojih je slijedio ples. Dokumenti kojisadrè podatke o priredbama nisu samo koncertni programi i plakati. Me|u njimamogu se izdvojiti:

– pozivnice (uglavnom sadrè i program; upu}ene su odre|enoj osobi iliglazbenom dru{tvu),

– pozivnice i/ili programi koji su ujedno i ulaznice,– programi koncerata i tzv. “plesni red” tj. popis koji }e se plesovi svirati na-

kon koncerta te– leci iz ~ijeg se sadràja (program, cijene ulaznica i gdje se one mogu naba-

viti) razabire da su se dijelili nekoliko dana prije koncerta, uglavnom utrgovinama.

Za ovo istraìvanje pregledala sam programe krenuv{i od 1852. godine, tj.najstarijeg programa na kojem se javlja ime tiskara. Zavr{etak razdoblja je 1918.godina, budu}i da nakon Prvoga svjetskog rata koncertni ìvot postaje mnogo bo-gatiji i raznolikiji, te raste broj prire|iva~a koncerata i tiskara. Programi se uHGZ-u tada po~inju ~uvati jo{ sustavnije pa je njihov broj mnogo ve}i (prosje~no50-60 u koncertnoj sezoni). Osim zbirke programa HGZ-a obra|eni su i programikoje su skupljali pojedinci i pjeva~ko dru{tvo “Kolo”, a koji su tijekom druge po-lovice 20. stolje}a pristigli u ZAG HGZ.

Tablica 1. Pregled analiziranih zbirki programa i plakata u ZAG HGZ

Zbirka Koli~inaprograma

Koli~inaplakata

Razdoblje

HGZ 328 21 1852.-1859.1864.-1918.

Ladislav Mihalovi} 222 3 1898.-1918.

Hrvatsko pjeva~ko dru{tvo “Kolo” 56 3 1874.-1918.

Milan Stahuljak 34 4 1897.-1918.

Marta [ipu{ - Branka Luna~ek 12 7 1909.-1918.

Ukupno: 652 38

Budu}i da se neki programi za isti koncert javljaju u raznim zbirkama, te da jeu zbirku HGZ-a uvr{teno nekoliko prijepisa programa pohranjenih u spisimaHGZ-a ili u Nacionalnoj i sveu~ili{noj knji`nici, moè se govoriti o pribli`no 580analiziranih programa. U Prilogu se nalaze podaci o programima koji se spomi-nju u tekstu: mjesto i vrijeme priredbe, prire|iva~ i ime koncerta, tiskar i mjesto

275


tiskanja, pripadnost zbirci programa i signatura.8 Kada se u tekstu spominje nekiprogram naveden u Prilogu, u zagradi se dodaje znak * i broj odnosnog programa.

Najvi{e koncertnih programa i plakata, skupljanih kroz najduè razdoblje,nalazi se u HGZ-ovoj zbirci, koja se kontinuirano oboga}uje do danas. Slijedeprogrami iz osobnih arhivskih fondova poklonjenih HGZ-u u drugoj polovici 20.stolje}a. Me|u njima je najzna~ajnija zbirka programa koju je tijekom pedeset go-dina ìvota skupio Ladislav-Lato Mihalovi} i 1950. godine poklonio HGZ-u(ukupni broj programa u toj zbirci je 699, iz razdoblja od 1898. do 1948. godine).Naàlost, u spisima HGZ-a niti u osnovnim leksikografskim priru~nicima nemapodataka o tom ~ovjeku koji je o~ito bio veliki ljubitelj glazbe. Pretpostavlja se daje bio brat pijanista Huga pl. Mihalovi}a (1874.-1956.).9 Za svjedo~anstvo o glaz-benom ìvotu u Zagrebu i ostalim hrvatskim gradovima dragocjeni su programisa~uvani u arhivskom fondu Hrvatskoga pjeva~kog dru{tva “Kolo”, osnovanog1862. godine, kao i oni iz osobnog fonda Milana Stahuljaka. “Kolo” je programedrugih glazbenih dru{tava uglavnom dobivalo po{tom, kao pozivnice ili samoobavijest, dok je Stahuljak (1878.-1962.), skladatelj i dirigent koji se osobito ba-vio tambura{kom glazbom, ìvio u nekoliko gradova gdje je pratio glazbeni ìvotili sudjelovao u njemu. Posljednji je osobni fond do sada posve nepoznata zbirkaprograma i plakata Marte [ipu{ (1877.-1938.) i njezine k}eri Branke Luna~ek(1898.-1967.). Rije~ je o tipi~nim zagreba~kim ljubiteljicama glazbe, koje su oso-bito u razdoblju izme|u dvaju svjetskih ratova rado pohodile ne samo koncertenego i operne te plesne priredbe.

Premda postoji znatan broj zanimljivih programa iz inozemstva, pogotovo izAustrije (npr. u zbirkama Mihalovi} i [ipu{-Luna~ek), obradila sam samo progra-me glazbenih priredaba u Hrvatskoj, uz jednu iznimku: za nastup Hrvatskog glaz-benog kluba “Lisinski” u Be~u, pred sam kraj Prvoga svjetskog rata, zagreba~ki jetiskar Novak tiskao dvojezi~nu programsku knjiìcu (*66).

Tiskari programa i plakataU obra|enoj gra|i tek je nekoliko programa pisanih rukom (*25) ili strojopi-

som (*42). Koncertni programi i plakati u razdoblju do 1918. gotovo u pravilu do-nose podatak o tiskaru (za razliku od programa iz druge polovice 20. stolje}a, pa idana{njih). Taj se podatak nalazi na 404 analizirana programa,10 gotovo uvijek nadnu stranice (prve ili posljednje), otisnut ve}inom sitnim i jednostavnim slovima.Zahvaljuju}i tome mogla su se identificirati 23 tiskara u Zagrebu, koji su abeced-nim redom navedeni u Tablici 2 i 18 tiskara u drugim gradovima Hrvatske, nave-

276


8 Signature su u tablicama skra}ene radi preglednosti, tj. izostavljen je broj kutije (cjelokupnaanalizirana gra|a nalazi se u {est arhivskih kutija).

9 Bezi}, Nada. Nav. dj., str. 169-170.10 Vjerojatno bi taj broj bio ve}i da su programi u zbirci Mihalovi} bili sa~uvani na druga~iji

na~in. Oni su, naime, zalijepljeni u velike sveske, pri ~emu su mnogi obrezani. Moè se pretpostavitida je na cjelovitom programu (ili na stranici koja je zalijepljena) bila oznaka tiskara.

deni u Tablici 3. Kod tiskara koji su tiskali najvi{e koncertnih programa (LjudevitGaj, Dragutin Albrecht, Ignjat Granitz i Franjo Bogovi}) navedeni su samo oniprogrami koji se spominju u tekstu, dok su kod drugih tiskara navedeni svi njihoviprogrami u ZAG HGZ. U slu~aju nepoznatog prire|iva~a navedeno je ime kon-certa ili izvo|a~, odnosno broj u Prilogu ako je program tamo uvr{ten.

Tablica 2. Tiskari u Zagrebu

Ime tiskara Godinaprograma(plakata)

Ukupanbrojprogra-ma

Prire|iva~i koncerata igodine programa

Signature

Albrecht,DragutinkasnijeAlbrecht (J.Wittasek),Albrecht(Maravi} iDe~ak)

1858.-1859.1864.-1866.1871.-1918.

146 HGZ (1858.-1899.)Pjeva~ko dru{tvo “Zvono”,Krièvci (1874.)nepoznati prire|iva~i (1903.,1917.)vlastelin Vladimir Halper pl.Sigetski (1905. ili 1906.)Odbor zagreba~kih gospo|a iGra|anski odbor za Strossma-yerov spomenik (1906.)Odbor za pripomo} bolnicamaCrv. krià (1917.)

vidjeti u prilogu brojeve:6, 7, 8, 9, 12, 13, 14, 15,16, 17, 20, 24, 33, 34,35, 36, 60, 62

Bogovi}, F. 1897.-1918. 61 Hrv. tipografsko pjeva~kodru{tvo “Sloga” (1897.)HGZ (1899.-1918.)HGZ i HPD “Kolo” (1900)Hrv. glazbeni klub “Lisinski”(1918.)

vidjeti u prilogu brojeve:26, 29, 55, 64

Borani} iRo`mani}11

1913.1916.

3 nepoznati prire|iva~i (koncertZlatka Balokovi}a;ve~ernjica i misa)

III-PG, Mi-230III-PG, 1892-1915/90III-PG, Mi-258

Bra}a Kralj 1912. 2 nepoznati prire|iva~ (*45),Bra}a hrv. zmaja

II-Kolo, II, 12II-Kolo, II, 13

277


11 Tiskar Stjepan Borani} (1872.-1947.) imao je zajedno s Kuzmom Ro`mani}em tiskaru od1912. do 1917. godine. Vidjeti: Maru{evski, Olga. Borani}, Stjepan. // Hrvatski biografski leksikon.Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 1989. Sv. 2, str. 146.


Ukupanbrojprogra-ma


Signature

Dioni~katiskara

1876.-1917. 16 Narodna ~itaonica samoborska(1876.)Pjeva~ko dru{tvo “Kostajni~kiSokol” (1876.)Prvi hrv. diletantni kvartet(1885.)pjeva~ica Marija Winberger(1891.)K. u. K. Inf.-Regmt. ErzherzogLeopold (1891.)HPD “Kolo” (1893., 1899.,1912.)u~itelj Josip Leustek (1892.,1893.)Klub “Sv. Ciril-Metodskizidari” (1905.)Odbor zagreba~kih gospo|a zaStrossmayerov spomenik(1910. i 1914.)Odbor zagreba~kih gospo|a zaratnu pripomo} (1917.)

II-Kolo, II, 56II-Kolo, II, 20III-PG, 1885-1891/25III-PG, 1885-1891/22III-PG, 1892-1915/56III-PG, 1892-1915/98II-Kolo, II, 3II-Kolo, II, 58III-PG, 1892-1915/54 i55II-Kolo, II, 8III-PG, 1892-1915/82III-PG, 1917/10III-PG, 1892/1915/45III-PG, 1917/8III-PG, 1917/10

Fischer, Ter. ? 1 nepoznati prire|iva~ (programradni~ke zabave)

II-StM, II, 36

Gaj,Ljudevit

1852.-1858.1874.12

20 HGZIvan pl. Zajc

vidjeti u prilogu brojeve:1, 2, 3, 4, 5

Gradi{ki 1914 1 Hrvatsko pjeva~ko dru{tvo“Sloboda”

II-StM, II, 24

Granitz,Ignjat

1886.-1918. 50 nepoznat prire|iva~ (1886.)Odbor za unapre|ivanjekomorne muzike u Zagrebu(1898. i 1897.-1906.)

vidjeti u prilogu brojeve:18, 27, 67

Grünhut,Gavro13

1887. 1 Hrv. trgova~ko dru{tvo“Merkur”

III-PG, 1885-1891/11

278


12 Godine 1874., dvije godine nakon Gajeve smrti, Dragutin Albrecht otkupio je dio materijalanjegove tiskare.

13 Grünhut je “kao dobar organizator, izdava~ knjiga i pokreta~ listova pridonio napretkuhrvatskoga tiskarstva te kulturnoga i knjièvnoga ìvota”. Vidjeti: Kaminski, Martin; Olga Maru-{evski. Grünhut, Gavro (Gabrijel). // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Leksikografski zavod“Miroslav Krleà”, 2002. Sv. 5, str. 271.


Ukupanbrojprogra-ma


Signature

Hrvatski{tamparskizavod

1918. 2 Odbor slovenskih, hrvatskih isrpskih èna za siro~adnepoznati prire|iva~ (koncertbra}e Jovanovi})

III-PG, 1918/41III-PG, 1918/56

Hrvatskokatoli~kotiskovnodru{tvo

1911.1912.

7 nepoznati prire|iva~i (*43,*47), igrokaz 1912., KoncertJ. van Liera, Koncert K.Burriana, Dvostruki koncertV. Svärdström i M. Ohlson,Pjeva~ka ve~er K. Jörna

III-PG, 1892-1915/21III-PG, 1892-1915/23III-PG, Mi-734III-PG, Mi-209III-PG, Mi-206III-PG, 1892-1915/95III-PG, Mi-216

Kraljevskazemaljskatiskara14

1897.-1918. 11 Kr. realna gimnazija i Vi{atrgova~ka {kola (1897.)HGZ i Hrvatsko narodnokazali{te (1902. i 1903.)Omladina liceja i gimnazije(1910.)Savez glazbenika kraljevinaHrvatske i Slavonije u Zagrebu(1912.)Gospojinski klub (1916.)U~enici gimnazija (1916.)nepoznati prire|iva~(Dobrotvorni umjetni~kikoncert, 1917.)zagreba~ke gimnazije (1917.)HNK i Umjetni~ko osobljeHNK (1917. i 1918.)

III-PG, 1892-1915/52III-PG, 1892-1915/13 i14II-Kolo, II, 11III-PG, 1892-1915/34III-PG, 1916/11III-PG, 1916/15III-PG, 1917/20II-StM, II, 26III-PG, 1917/46III-PG, 1918/34

Majcen, M. 1908. 1 Glazbena matica iz Ljubljane III-PG, 1892-1915/18

Maravi},Mile

1902. 2 Hinko Geiger III-PG, 1892-1915/11III-PG, Mi-80

Narodnenovine

1877.-1895. 5 Hrv. pjeva~ko dru{tvo “Orao”(1877.)M. Soldat i M. Baumayer(1885.)F. i B. Odkolek (1888.)HNK (1895.)

II-Kolo, II, 1 i 2III-PG, 1885-1891/28III-PG, 1885-1891/26III-PG, 1892-1915/99

279


14 Vidjeti: Gotthardi-[kiljan, Renata. Plakat u Hrvatskoj do 1941. Zagreb : Kabinet grafike Ju-goslavenske akademije znanosti i umjetnosti, 1975. Str. 22.


Ukupanbrojprogra-ma


Signature

Novak,Ivan15

1913.-1918. 8 HPD “Kolo” (1913., 1914.,1918.)Dru{tvo za prehranu obiteljimobilizovanih vojnika uZagrebu (1915.)HPD “Kolo” i “Prehrana”(1916.)nepoznat prire|iva~ (*57,skladateljska ve~erP. Konjovi}a, 1917.)Konzertbüro der Gesellschaftder Musikfreunde in Wien(1918.)

II-Kolo, II, 59III-PG, 1892-1915/42III-PG, 1918/5III-PG, 1892-1915/47III-PG, 1916/7III-PG, 1916/3III-PG, 1917/23III-PG, 1918/53

Roànkow-ski i drug16

1902. 1 HPD “Kolo” II-Kolo, II, 17

Ro`mani},Kuzma17

1917.1918.

3 nepoznati prire|iva~i (koncertW. Backhausa; ve~er ruskeglazbe )Prvo vojnopod~asni~ko dru{tvonadvojvode Maksimilijana uZagrebu (1918.)

III-PG, 1917/31III-PG, 1918/60III-PG, 1918/15

Rulic,Franjo

1897. 1 Hrvatsko tipografsko pjeva~kodru{tvo “Sloga”

II-StM, II, 19

Scholz,Antun

1897.

1906.

2 Hrv. tipografsko pjeva~kodru{tvo “Sloga”nepoznati prire|iva~ (koncertW. Burmestra)

II-StM, II, 30III-PG, 1892-1915/68

Srpska {tam-parija u Za-grebu

1913. 1 Odbor za Njego{evu proslavu uZagrebu

II-Kolo, II, 16

TiskaraH.S.P.D.D

1910. 1 Hrvatski sveu~ili{ni gra|ani III-PG, Mi-194

280


15 Na programima se inicijal osobnog imena navodi na dva na~ina, kao “I” i “J”. Prema litera-turi (Gotthardi-[kiljan, Renata. Nav. dj., str. 17) Ivan Novak (1871-?) osnovao je tiskaru tek 1914.godine, no sa~uvani program u zbirci “Kola” datira iz 1913. (*51).

16 Vidjeti: Kavuri}, Lada. Hrvatski plakat do 1940. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti :Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica : Horetzky, 2000. Str. 147-148.

17 Vidjeti bilj. 14.

Tiskar je najstarijeg programa u analiziranoj gra|i Ljudevit Gaj, koji je ti-skao program za ispitni koncert u~enika glazbene {kole HGZ-a 1852. godine(Bèrzotiskom Dr. Ljud. Gaja) (*1).18

Me|u tiskarima programa u drugoj polovici 19. stolje}a isti~e se DragutinAlbrecht (1824.-1887.), litograf i tiskar koji je od 1851. do smrti ìvio u Zagrebu.19

Godine 1857. osnovao je tiskaru u Radi}evoj ulici, a ve} godinu dana kasnije njego-vo se ime (u originalnom njema~kom obliku Carl) javlja na programu priredbeHGZ-a (*6). Iz razdoblja od 1859. do 1864. godine nisu sa~uvani programi i plakati,a 1864. godine, nakon pada Bachovog apsolutizma, na plakatu s hrvatskim tekstom,inicijal Albrechtovog imena pojavljuje se u kroatiziranom obliku (“D.”, *7). Ugled-nom i poznatom tiskaru stizale su narud`be i izvan Zagreba: 1874. godine tiskao jeprogram za sve~ani koncert Pjeva~kog dru{tva “Zvono” u Krièvcima (*8).

Poslije Albrechtove smrti posao nastavljaju udovica i sin pod istim imenomtvrtke, a kasnije je i pro{iruju, pa na plakatu iz 1896. godine pi{e Tisak i zavod zaplakatiranje C. Albrechta u Zagrebu (*24). U HGZ-ovoj zbirci nalaze se programiiz razdoblja kada su Albrechtovu tiskaru zakupili Josip Wittasek (1896.-1905.), teMile Maravi} i Mirko De~ak (1905.-1906.). Upravo ti podaci pomogli su mi pridataciji dvaju programa na kojima nije bio naveden datum koncerta. Zahvaljuju}ioznaci na dnu programa C. Albrecht (Maravi} i De~ak), Zagreb mogu se priredbe,za koje su dosada{nji istraìva~i smatrali da su se mogle odràti 1903. ili 1913. go-dine, datirati u 1905. ili 1906. godinu (*34 i 35). Prire|iva~i koncerata tiskat }esvoje koncertne programe u Albrechtovoj tiskari (koja je prestala raditi 1947. go-dine) jo{ prvih nekoliko desetlje}a 20. stolje}a.

Sljede}i istaknuti zagreba~ki tiskar koncertnih programa (ujedno i nakladnik)bio je Ignjat Granitz (1845.-1908.). @ivio je u Zagrebu od 1869. godine, a 1882.osnovao je vlastitu tvrtku, koja je postala jedna od vode}ih tiskara u Hrvatskoj.20

Granitz je tiskao niz koncertnih programa, me|u kojima je najraniji sa~uvan iz1886. godine (*18). Ponajvi{e je onih za koncerte {to ih je od 1897. do 1918. godi-ne prire|ivao Odbor za unapre|ivanje komorne glazbe u Zagrebu (najstariji nji-hov program u HGZ-u odnosi se na koncert odràn po~etkom 1898. godine, *27).Me|u osniva~ima te udruge prijatelja glazbe koja se bavila isklju~ivo prire|iva-njem koncerata bio je i Herman Bollé, ~est gost u Granitzovom salonu na Prerado-vi}evom trgu, pa se moè pretpostaviti da je Granitz, poznat kao mecena, tiska-njem programa dao svoj doprinos radu Odbora. Po Granitzovoj smrti 1908. godi-ne ime mu se pojavljuje na programima sve do 1911. godine, a i poslije spora-

281


18 Program sam prona{la u izvje{}u HGZ-a za godinu 1851/52. i pisala o njemu u svojem magi-starskom radu (Nav. dj., str. 164-166). Naknadno sam ga uvrstila u zbirku programa (*1). Me|utim,on nije obra|en niti u HGZ-ovim informativnim pomagalima, niti u knjizi S. Miklau{i}-]eran.Objavljen je na naslovnici glasila HaGeZe 9, 6(2003).

19 Maru{evski, Olga. Albrecht, Dragutin (Carl). // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Jugo-slavenski leksikografski zavod, 1983. Sv. 1, str. 68-69.

20 Ljubljanovi}, Sre}ko; Lelja Dobroni}. Granitz, Ignjat (Vatroslav). // Hrvatski biografski lek-sikon. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2002. Sv. 5, str. 129.

di~no, da bi na programu iz sije~nja 1918. godine (*63) umjesto podatka o tiskarubilo otisnuto: “Ulaznice kod Ernesta Schulza (tiskara Ign. Granitz) Preradovi}evtrg 9. Telefon br. 3-47”. Schulz je bio Granitzov zet, te je sa suprugom Olgom na-stavio tradiciju prijateljevanja s umjetnicima, me|u kojima su bile sopranisticaMilka Trnina i skladateljica Dora Peja~evi}.21

F. (Franjo) Bogovi} se prvi put javlja kao tiskar na programu iz 1897. godine(*26) i bit }e, uz Albrechta, tijekom sljede}ih desetlje}a jedan od najzaposlenijihtiskara koncertnih programa.22 Za povijest glazbenog ìvota osobito je zna~ajanprogram prve izvedbe IX. simfonije Ludwiga van Beethovena u Zagrebu 1900.godine (*29).

Dioni~ka tiskara tiskala je programe za razne koncerte ne samo u Zagrebu,nego i u Samoboru i Hrvatskoj Kostajnici (*10, 11). Kasnije je na neke programeotisnula svoj logotip (prvi se javlja 1912. god., *48). Hrvatsko katoli~ko tisko-vno dru{tvo nije otisnulo podatke o prire|iva~ima koncerata, pa tako iz koncer-tnog programa ne moèmo saznati npr., tko je 1912. godine organizirao koncertna kojem je u HGZ-u nastupio tada ve} slavni Richard Strauss kao klavirski prati-lac pjeva~a Franza Steinera (*47).

Premda ZAG HGZ ponajprije ~uva dokumente vezane uz glazbeni ìvot Za-greba, posjeduje i one koji svjedo~e o aspektima toga ìvota u drugim djelovimaHrvatske – ti programi ~ine 10 posto analizirane gra|e. Zahvaljuju}i koncertnimprogramima, ponajprije iz fonda “Kola” i zbirke Milana Stahuljaka, sastavljena jeTablica 3 s imenima tiskara izvan Zagreba (inicijali njihovih osobnih imena raz-rje{eni su pomo}u literature navedene u bilje{kama):

Tablica 3. Tiskari u drugim gradovima Hrvatske

Mjesto Ime tiskara Godina pro-grama(plakata)

Ukupanbrojprograma


Signatura

Glina Vaso Jak{i}23 1913. 1 înovni{tvo mjestaTopusko (koncert uTopuskom)

II-StM, II, 34

Gospi} RudolfDesselbrunner24

1896. 1 Hrvatska ~itaonica“Li~ka vila”

II-Kolo, II, 22

282


21 Dobroni}, Lelja. Ignjat Granitz – hrvatski industrijalac, dobrotvor i mecena (1845.-1908.). //Povijesni prilozi 15(1996), 196.

22 Na programima je Bogovi} uvijek naveden s inicijalom osobnog imena. âk i na ra~unimakoje je slao HGZ-u (npr., onima iz 1906. i 1908., sa~uvanima u ZAG HGZ) u logotipu je navedenaTiskara F. Bogovi}. Sre}om, na sve`njevima ra~una onda{nji je arhivar HGZ-a napisao bilje{ku izkoje se razabire da se radilo o Franu ili Franji.

23 Krivokapi}, Gordana. Glina i glinski kraj na po~etku XX stole}a (1903-1914). // Glina i glin-ski kraj kroz stolje}a. Zagreb : Skup{tina op}ine Glina, 1988. Str. 111.

24 âbrian, Olga. Desselbrunner, Rudolf. // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Leksiko-grafski zavod “Miroslav Krleà”, 1993. Sv. 3, str. 326-327.


Ukupanbrojprograma


Signatura

Gospi} M. @upan 1901.,1902., 1903.

3 Hrvatskopjeva~ko-glazbenodru{tvo “Velebit”

II-Kolo, II, 23II-Kolo, II, 24II-Kolo, II, 25

Koprivni-ca

J. Kostin~er 1908. 1 nepoznati prire|iva~(Gradska glazba?)

II-StM, II, 33

Krièvci GustavNeuberg25

1897. 1 Hrvatsko pjeva~kodru{tvo “Zvono”

III-PG,1892-1915/8

Petrinja AndrijaPirnath26

1893. 2 Hrvatsko pjeva~kodru{tvo “Slavulj”

II-Kolo, II, 25 i26

Petrinja DragutinBenko27

1901. 1 Hrvatsko pjeva~kodru{tvo “Slavulj”

II-Kolo, II, 28

Senj T. Dev~i} &Comp.

1901. 2 Glazbeno dru{tvo uSenju

II-StM, II, 31 i32

Sisak SigmundJünker28

1914. 1 nepoznati prire|iva~(*52)

III-PG,1892-1915/89

Slavon-ski Brod

HinkoSchulman29

1887.-1896.1906.

6 Pjeva~ko dru{tvo“Javor” (1887., 1889.,1892., 1896., 1904.,1906.)

II-Kolo, II, 29,30, 31, 32, 33,34

Split AntonioZannoni(StipanBulat)30

1891.-1894. 7 Splitsko muzikalnodru{tvo “Zvonimir”

III-PG,1885-1891/24III-PG,1892-1915/1,/2, /3, /4, /5, /6

Split Narodnatiskara31

1898.-1903.1916.

14 Splitsko muzikalnodru{tvo “Zvonimir”

II-Kolo, II, 35,36, 37, 38, 39,40, 41, 42, 43,44, 45, 46, 47,48

283


25 Gotthardi-[kiljan, Renata. Nav. dj., str. 90-91.26 Golec, Ivan. Tiskarstvo, izdava{tvo i knjiàrstvo Petrinje (1881-1991). Zagreb : Ogranak

Matice hrvatske Petrinja, 1992. Str. 25-41.27 Golec, Ivan. Nav. dj., str. 43-73.28 Pranjko, Klara. Jünker, Sigmund (Sigismund, @iga, Eliezar). // Hrvatski biografski leksikon.

Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Sv. 6, str. 563.29 Malba{a, Marija. Povijest tiskarstva u Slavoniji. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko dru{tvo,

1978. Str. 94-96.30 Kui}, Ivanka. Tiskarska i izdava~ka djelatnost u Splitu od 1812. do 1918. godine. // Tiskarska i

izdava~ka djelatnost u Splitu 1812-1918. Split : Sveu~ili{na knji`nica u Splitu, 1992. Str. 15-16.31 Kui}, Ivanka. Nav. dj., str. 17.


Ukupanbrojprograma


Signatura

[ibenik IvanStarlina32

1905. 1 Hrvatsko muzi~kodru{tvo “Kolo”

II-Kolo, II, 49

Vara`din StjepanPlatzer33

1907.-1913. 10 Hrvatska ~itaonica(1907)nepoznati prire|iva~(1908., koncert zbora itamb. orkestra)Kr. velika gimnazija imlade` gimnazije(1909.)u~iteljica Draga Hertl(1910., 1912.)Gimnazijskotambura{ko dru{tvo“Sva~i}” (1912.)Hrvatsko pjeva~kodru{tvo “Vila” (1913.)

II-StM, II, 1II-StM, II, 2II-StM, II, 3, 4,5II-StM, II, 8, 13II-StM, II, 12II-StM, II, 14,18

Vara`din Ivan B.Stifler34

izme|u1908. i1913.,1911.

2 Gimnazijsko dru{tvo“Sva~i}”

II-StM, II, 9, 11

Vara`din S. Brus 1917. 1 Gimnazijska mlade` II-StM, II, 17

Vukovar Leopold. H.Freund35

1894. 1 Hrvatsko pjeva~ko iglazbeno dru{vo“Dunav”

II-Kolo, II, 50

Vukovar Sriemskenovine36

1895.,1897.,1899., 1901.

5 Hrvatsko pjeva~ko iglazbeno dru{tvo“Dunav”

II-Kolo, II, 51,52, 53, 54, 55

Za dva koncerta u Zagrebu programi su otisnuti izvan Hrvatske: programkoncerta Zbora duhovne mladeì zagreba~ke 1912. godine otisnula je Katoli{katiskarna iz Ljubljane (*49), a za zagreba~ki nastup Be~kog ~etverogudja Fitzner(Wiener Streich-Quartett Fitzner) 1902. godine program je tiskan u Be~u (tiskaraA. Reisser) (*30). Zaseban je slu~aj koncert slavnog austrijskog tenora Lea Sleza-

284


32 Na programu se ne razabire jasno prezime.33 Platzer. // Hrvatski leksikon. Zagreb : Naklada Leksikon, 1997. Sv. 2, str. 269.34 Golob, Antun. Tiskare u Vara`dinu. // Godi{njak Gradske knji`nice i ~itaonice “Metel

Oègovi}” Vara`din 1, 1(1995), 138.35 Malba{a, Marija. Nav. dj., str. 79.36 Isto, str. 79-80.

ka u Zagrebu 1908. godine: nepoznati doma}i tiskar napravio je program, uz kojise dijelio (kupovao?) program na njema~kom, s tekstovima pjesama, tiskan u Gra-zu (*37 i 38).

Iz Tablice 3 i Priloga moè se vidjeti kako su neki tiskari dugotrajno bili ve-zani uz glazbena dru{tva, za {to su dakako zaslu`ne i okolnosti (npr. HGZ nijeimao mnogo izbora u doba Gaja i Albrechta). Tiskari su za ve}a dru{tva (poputHGZ-a i “Kola”) radili i memorandume i druge tiskanice, a neki su tiskali i muzi-kalije, ponajvi{e sa skladbama hrvatskih autora. Primjerice, Dragutin Albrecht ti-skao je prvo notno izdanje HGZ-a, Sbirku razli~itih hèrv. napjevah, oko 1865. go-dine; Dioni~ka tiskara djela Ivana Zajca i njegovih suvremenika, a Ivan B. Stiflerskladbe vara`dinskog skladatelja Ante Stöhra.

Podaci o tiskarima mogu pomo}i pri odre|ivanju mjesta koncerta i njegovadatiranja. Vara`dinski je tiskar Platzer na jednom plakatu uza svoju signaturu sta-vio i godinu, koja nije bila otisnuta u tekstu tog plakata (*39). Drugi je primjerprogram iz 1914. godine (*52), bez navedenog mjesta odràvanja. Oznaka tiskaraJünkera uputila je na pretpostavku kako se radi o koncertu odrànom u Sisku. EvaBezi}, darovateljica zbirke [ipu{-Luna~ek, potvrdila mi je da je Marta [ipu{1914. godine ìvjela u Sisku. Time je pretpostavka potvr|ena te }e se nakon prov-jere u tada{njem tisku u kroniku glazbenog ìvota Siska mo}i upisati koncert kojije do sada mo`da bio nepoznat.

Naklada, ogla{avanje i distribucijaPoznato je da nije sa~uvan niti jedan primjerak programa prvog koncerta

HGZ-a, odrànog 18. travnja 1827. godine u dvorani Kraljevske akademije na Ka-tarininom trgu (danas dvorana za tjelesni odgoj Gornjogradske gimnazije), prem-da ih je tiskano ~ak 600.37 HGZ je za koncert u ~ast pokrovitelja bana Gyulaya urujnu 1827. dao tiskati 500 plakata, 1.000 oglasa, 500 objava i 500 primjeraka pri-godne pjesme, od ~ega nije ni{ta sa~uvano u ZAG HGZ.38

Bez detaljnog uvida u sa~uvane evidencije tiskara (npr. Ljudevita Gaja)39 ilira~unske knjige prire|iva~a te{ko je stvoriti potpunu sliku o nakladi u kojoj su setiskali programi. Kao primjer navodim naklade Albrechta i Bogovi}a, stalnihHGZ-ovih tiskara. Podaci su iz razdoblja nakon 1876. godine, kada je HGZ ve}izgradio svoju zgradu u Gunduli}evoj ulici br. 6, ~ija koncertna dvorana ima oko400 mjesta. Za HGZ-ov dru{tveni koncert s plesom u velja~i 1883. godine Albe-rcht je tiskao 420 pozivnica “na finom kartonu” (*14), te 200 plesnih redova(*15).40 Dvadesetak godina kasnije Franjo Bogovi} je tiskao i do 800 poziva za je-

285


37 [aban, Ladislav. Po~eci Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu (1827-1829). // Iz starog inovog Zagreba. Zagreb : Muzej grada Zagreba, 1968. Sv. 4, str. 186. U stalnom postavu Muzeja gra-da Zagreba izloèna je jedina sa~uvana pozivnica za taj koncert.

38 Isto, str. 189.39 Miklau{i}-]eran, Nav. dj., str. 20.40 ZAG HGZ, Ra~uni, 1883.

dan dru{tveni koncert, odnosno 500 programa za koncert ~e{kog violinista Fran-ti{eka Ondri~eka.41

Programi su, ~ini se, sluìli i kao najava koncerta (vjerojatno su, kao i danas,bili danima prije koncerta izloèni u uli~nim vitrinama uz glavni ulaz u HGZ).Plakati su se tiskali po svoj prilici samo za sve~ane koncerte. To se dade zaklju~itiiz relativno male zbirke plakata iz 19. stolje}a, u kojoj prevladavaju plakati zakoncerte u ~ast sv. Cecilije, za{titnice glazbe i HGZ-a.

Plakati i programi donosili su podatke o tome kada radi blagajna (koncertnedvorane ili kazali{ta) te gdje se jo{ mogu nabaviti ulaznice: “Predprodaja karata upapirnici g. Rob. Ferd. Auera, Ilica br. 16” (*43) ili samo kratko: “Ulaznice kodTrpinca” (*60).42 Hrvatsko trgova~ko dru{tvo “Merkur” organiziralo je za prosla-vu posvete barjaka prodaju ulaznica u ~ak 18 zagreba~kih trgovina (*19).

Kao {to je ve} ranije bilo re~eno, glazbena su dru{tva jedna drugom slala po-zivnice i programe svojih priredaba. Jedan je program otisnut i kao razgednica, sfotografijom umjetnika koji nastupaju (*30).

Jezik i sadràj programaLadislav [aban, autor monografije o HGZ-u i Snjeàna Miklau{i}-]eran u

svojim su tekstovima napisali da su programi priredaba {to ih je organizirao HGZdo 1859. godine bili pisani njema~kim jezikom.43 Ovim je istraìvanjem ustanov-ljeno da je 1852. godine jedan program tiskan hrvatskim jezikom (*1), te da su1854., u godini uvo|enja njema~kog kao slu`benog jezika, tiskani dvojezi~nihrvatsko/njema~ki programi. Jo{ u srpnju 1858. godine signatura tiskara otisnutaje na hrvatskom Narodna tiskarnica dra. Ljudevita Gaja, (*2), da bi tek od kraja1855. godine (*3) do 1859. bili samo na njema~kom, pa je ~ak i Gajevo osobnoime napisano kao Ludwig (*5). Posebnost glede jezika je program iz 1912. godi-ne, pisan hrvatskim i poljskim jezikom (*45).

Osnovni sadràj koncertnog programa ~ine: mjesto (grad i dvorana) i vrije-me (datum i sat) odràvanja, ime koncerta i prire|iva~, program i izvo|a~i. Danasuobi~ajeni tekst s biografskim podacima o izvo|a~ima javlja se na programimasa~uvanim u HGZ-u tek 1910. godine (*41). U to se vrijeme iznimno objavljujutekstovi o samim skladbama (*40), pri ~emu je osobit primjer program tzv. Po-vijesnog koncerta odrànog 1916. godine. U njemu su objavljene “Temati~ke ana-lize” skladbi hrvatskih skladatelja ~ija su djela bila izvo|ena, uz obilje notnihprimjera (*56).

Tekstovni predloàk za vokalne skladbe prvi put se objavljuje u programu1888. godine, kada je HGZ priredio prvu hrvatsku izvedbu “velikog glasbotvora”,skladbe Stabat Mater Antonina Dvorfáka. Uz latinski tekst otisnut je i hrvatski pri-jevod (*20).

286


41 ZAG HGZ, Ra~uni 1900/1901., 16. 2. i 30. 3. 1901.42 Misli se na knjiàru Gjure Trpinca u Ilici.43 [aban, Ladislav. Nav. dj., str. 82; Miklau{i}-]eran, Snjeàna. Nav. dj., str. 103 i 116.

Relativno ~esto na programima su navedene cijene samog programa i cijeneulaznica, npr. za glazbenu priredbu u nedjelju poslijepodne: “Ulaznina po osobizajedno sa ~ajem i pecivom 3 K 50 fil.” (*62).

Za povijest koncerata u HGZ-u dragocjene su napomene o tijeku koncertapoput: “Za vrijeme izvedbe pojedinih to~aka ostaju vrata dvorane zatvorena.”(*64) ili: “Pu{enje u dvorani dozvoljeno je tek nakon dovr{enog programa” (*62).Organizatori su publici dali do znanja svoja pravila: “Uprava naju~tivije moli gg.~lanove i pozvanike, koji okasne na koncert, da neulaze u dvoranu za izvadjanjapojedinih to~aka programa” (*28); “Uljudno se umoljava, da posjetnici ne dovodesa sobom malu djecu” (*21). Za vrijeme Prvoga svjetskog rata odredbe su bilevremenu primjerene: “Umjetnici ne }e ni jednu to~ku opetovati niti koju dodati, ana povladjivanju �aplauzu� zahvalit }e se samo jedanput” (*58). Pravila glazbene{kole HGZ-a znala su tako|er biti stroga, pa je jedno vrijeme na svim programima{kolskih koncerata pisalo: “U~enicima i u~enicama nije dozvoljeno dolaziti na po-dij zahvaljivati se” (*55). Hrvatsko narodno kazali{te skrbilo je za svoju publiku inakon zavr{etka opera: “Poslije predstave stoje u pripremi kola elektri~nog tram-waja (jugoisto~na strana nasada kod kazali{ta)” (*59).

Kod pijanisti~kih recitala ~esto su bili otisnuti podaci o marki klavira na ko-jem svira umjetnik (npr. Bösendorfer, *63), djelomice i kao reklama hrvatskimzastupnicima tada{njih tvornica klavira, ugo|a~ima i prodava~ima. Time progra-mi pruàju informacije o do sada nedovoljno istraènom aspektu glazbenog ìvotaZagreba.

Jedan dio sadràja programa je najmanje vaàn za glazbeni ìvot, ali je zatozanimljiv za kulturnu povijest. To su reklamni oglasi, koji se po~inju javljati naprogramima po~etkom 20. stolje}a. Ogla{ava se {irok spektar djelatnosti i trgovi-ne, i to ponajmanje one vezane uz glazbu (npr. trgovine muzikalijama). Operna jepublika, izme|u ostalog, mogla ~itati na programu reklame za Kavanu Korso iSkladi{te tvornice steznika (*31). U iznimno dobro opremljenoj programskojknjiìci za koncert {to ga je organizirao Odbor zagreba~kih gospodja za Strossma-yerov spomenik oglasi su za papirnicu Roberta Auera, Uzornu pivnicu i tvornicu{ampanjca, jednog zlatara i radionicu rukavica, no isto tako i za Prvu hrv. tvornicustrojeva i ljevaonicu èljeza i dr. (*41). Najvi{e je reklamnih oglasa na programuorkestralnog koncerta odraànog 1916. godine u nekada{njoj pivnici Odeon u Za-grebu – na jednom listu su 23 oglasa (*57).

Grafi~ki dizajnU drugoj polovici 19. stolje}a prosje~na veli~ina programa bila je 22x14 cm.

Plesni su redovi bili manji, uglavnom 10,5x7,5 cm (*13), a plakati od 29x44,5 cm(*3) do 124,5x93,5 cm (*24). Najstariji sa~uvani programi bili su otisnuti samo najednom listu; oko 1890. godine iznimno se javljaju programi tiskani na presavije-nom arku (4 stranice), da bi po~etkom 20. stolje}a za va`nije koncerte nastajale iprogramske knjiìce, neke od njih i s dvadesetak stranica (*41).

287


Tijekom vremena mijenjao se tip slova na programima, {to je osobito o~itona prijelazu stolje}a kada tiskari po~inju rabiti secesijske oblike. Neuobi~ajeni suprimjeri kori{tenja nekoliko tipova slova na jednom programu: Albrecht je na pro-gramu iz 1875. godine svaki od {est redaka naslova otisnuo drugim tipom slova(*9); a tvrtka Bra}a Kralj je na programu iz 1912. godine na jednoj stranici upotri-jebila ~ak 11 vrsta slova (*46). Gotica se javlja samo na njema~kim programima iplakatima do 1854. godine. Jedini program tiskan }irilicom potje~e iz 1913. godi-ne, kada je u Zagrebu odràna proslava 100. godi{njice ro|enja Petra Petrovi}aNjego{a (*50), a ruskom su }irilicom pisani tekstovi pjesama {to ih je pjevala so-pranistica Maja Strozzi 1917. godine (*61).

Posebno{}u dimenzija (mala preklopna knjiìca) i fino}om izrade isti~u seprogrami za koncerte poslije kojih je slijedio ples. To se osobito odnosi na nekoli-ko programa HGZ-ovih koncerata iz razdoblja od 1880. do 1884. godine (*13, 15,16). Na njima je s lijeve strane otisnut program koncerta, a s desne “plesni red”.44

Atraktivnosti programa pridonijele su u po~etku boje: boja papira (zelena,plava i ùta) (*4), tisak u jednoj boji (tamnocrvena) (*13) kao i posebna boja slova(cjelokupni tekst otisnut crvenom bojom) (*14), ili pozlata ruba pozivnice na kon-cert (*17). Ukra{eni okvir oko teksta javlja se tako|er rano, da bi s vremenom pre-rastao u vitice koje su rabili gotovo svi tiskari u razmatranom razdoblju. Najstal-niji ukras programa je lira, u pravilu uz biljni ornament. Javlja se ve} od 1881. go-dine (*13), na programima tiskanim u Zagrebu i drugdje u Hrvatskoj, u raznimveli~inama i fino}i izradbe. Lira je bila amblem “Kola” pa se redovito nalazi naprogramima koncerata kao i na memorandumima toga dru{tva.45 Karakteristi~nisu nadalje na programima crteì an|ela ili putta koji sviraju, kasnija je varijantadje~ak koji svira instrument nalik oboi, potom tipi~ni secesijski cvjetni ukrasi iglava ène (*44).

Portreti stvarnih osoba prikazani su grafikom (papa Leon XIII., u ~iju je ~astodràn koncert 1893. godine) (*22), no po~inju se tiskati i fotografije. Prva je bilafotografija Ivana pl. Zajca na programu sve~ane izvedbe njegove najpopularnijeopere Nikola [ubi} Zrinjski 1895. godine (*23). Najranija fotografija nekoga glaz-benog umjetnika-interpreta potje~e iz 1903. godine. Na njoj se zagreba~koj publi-ci predstavlja Marija Ivanovna pl. Gorlenka-Dolina, primadona carske opere u Pe-trogradu (*33). Nekoliko godina kasnije u iznimno dobro opremljenoj program-skoj knjiìci koncerta {to ga je priredio Odbor zagreba~kih gospo|a za Strossma-yerov spomenik otisnuta je velika fotografija zbora Glasbene matice iz Ljubljane,koji je nastupio u Zagrebu (*41). Prve fotografije hrvatskih glazbenih interpretanalaze se na programu sve~ane predstave opere Porin V. Lisinskoga 1914. godi-

288


44 O plesnim redovima vidjeti vi{e u: Premerl, Nada. Ples kao oblik dru{tvenog ìvota u pro{lo-sti Zagreba. // Iz starog i novog Zagreba. Zagreb : Muzej grada Zagreba, 1974. Sv. 5, str. 139-157.

45 U razdoblju oko 1907. godine Dioni~ka je tiskara za “Kolo” tiskala memorandume na koji-ma je uz geslo “Kola” (“Tko pjeva zlo nemisli!”) amblem koji kombinira liru, lovorov vijenac, otvo-renu knjigu s notama, puha~ki instrument nalik aulusu, upaljenu baklju i ènsku glavu sa zvijezdom.ZAG HGZ, Spisi ravnateljstva, 1906/7, br. 283.

ne: medaljoni s pjeva~ima su u sredini programa, dok je na naslovnici fotografijabiskupa Josipa Jurja Strossmayera, budu}i da je predstava bila u korist podignu}anjegova spomenika (*53).

Poznati likovni umjetnici sudjelovali su u izradi nekoliko programa i plaka-ta sa~uvanih u HGZ-u.

Slikar Oton Ivekovi} je za proslavu 40. godi{njice Hrvatskoga pjeva~kogdru{tva “Kolo” 1902. godine izradio plakat {to ga je tiskala “Litografija V.Roz/sic!/ankowski i drug” u Zagrebu (*32).46 To je jedini plakat u ZAG HGZ s iz-razitim slikovnim elementom: Ivekovi} je prikazao likove starog guslara i mla-di}a koji uzdiè liru. Veli~ina plakata je impresivna: 210x120 cm, {to ~ini 2,5 m2

odnosno ukupno 21 list papira A3 formata.Za Sve~anu ve~er u spomen Josipu Jurju Strossmayeru u oùjku 1906. godi-

ne Albrechtova je tiskara napravila programe na jednom listu. Posebnost tih pro-grama je praznina na prvoj stranici iznad otisnutog teksta programa. Taj je dioprograma na nekim primjercima naknadno bio oslikan u tehnici akvarela. U ZAGHGZ sa~uvana su tri takva programa, svaki s druga~ijom slikom, {to ih ~ini uni-katnima (*36). Jedan je program (s nepoznatim autorom slike) bio izabran zaizlo`bu “Secesija u Hrvatskoj” i otisnut je u katalogu te izlo`be.47 Drugi primje-rak, s motivom zdenca na Kolovarama u Zadru, ima potpis “Z. Borelli 1906”. Toupu}uje da se radi o slikarici Zoe Borelli Vranski-Ala~evi} (1888.-1980.). Prve jepoduke u slikanju dobila dok je polazila ènski licej u Zagrebu,48 upravo u dobakada je nastao i akvarel na kojem je naslikala motiv iz rodnog grada.

Mira Schulz, unuka tiskara Ignjata Granitza,49 nastupila je 1915. godine uHrvatskom narodnom kazali{tu, ple{u}i na dobrotvornoj priredbi. Na naslovnojstranici programa (*54), okruèn zlatnom bojom, nalazi se crte` djevojke kojaple{e s gran~icom u ruci. Crte` je potpisan monogramom “TK”, rije~ je o Tomi-slavu Krizmanu za kojega je poznato da je radio i plakate za koncerte.50

Po~etkom 1918. godine u Hrvatskom je glazbenom zavodu nastupila ple-sa~ica Gertrud Leistikov. Na programu za taj nastup (*65) nedostaje podatak o ti-skaru. Posebnost se nalazi na naslovnoj stranici programa, gdje je otisnut crte` smotivom ène koja ple{e, a ispod imena plesa~ice je monogram “AK”. Autorica je

289


46 Vidjeti o tom plakatu: Kos, Koraljka. Privatno i javno u hrvatskom kulturnom ìvotu 19. i ra-nog 20. stolje}a u svjetlu ikonografskih izvora. Istraìvanje u tijeku. // Arti musices 34, 1/2(2003),7-8; Bezi}, Nada. Hrvatski glazbeni zavod – kako (sa)~uvati gra|u. // Cantus 126(2004), 25.

47 Secesija u Hrvatskoj : Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 15. 12. 2003. – 31. 3. 2004. Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt, 2003. Str. 215.

48 Maru{evski, Olga. Borelli Vranski-Ala~evi}, Zoe. // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb :Jugoslavenski leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 1989. Sv. 2, str. 157.

49 Dobroni}, Lelja. Nav. dj., str. 196.50 U stalnom postavu Muzeja za umjetnost i obrt nalazi se Krizmanov plakat za koncert Jure

Tkal~i}a i Hermanna Grussa 1915. godine. Krizman je dizajnirao i plakat za vrtne koncerte Kaza-li{nog orkestra u pivnici Odeon 1916. godine (*57). Oba su plakata reproducirana u knjizi R. Got-thardi-[kiljan (Nav. dj., reprodukcije br. 93 i 95).

slikarica i grafi~arka Anka Krizmani}, {to potvr|uje i bilje{ka na posljednjoj stra-nici programa. Tamo je muzikolog Zdravko Blaèkovi}, rade}i na obradi progra-ma HGZ-a po~etkom 1980-tih, zapisao olovkom: “Crte` na naslovnoj strani:Anka Krizmani}, Mapa drvoreza motiva ’Po plesovima Gertrude Leistikov’(1917), list: IV.S.-No-19- Ples sa velom”.

Zaklju~akKoncertni programi, kao i podaci objavljeni u novinama (najave koncerta i

kritike), osnovni su nositelji informacija o glazbenom ìvotu neke sredine. U pra-vilu donose odgovore na osnovna pitanja o tome kada je i gdje odràn neki kon-cert, tko je nastupio i {to je bilo izvo|eno. Obilje drugih, do sada nedovoljnoistraènih podataka na programima pomaè nam da poku{amo rekonstruirati tajìvot, primjerice koliko je posjetitelje stajala ulaznica na neki koncert i gdje su jemogli kupiti, kako su se smjeli pona{ati za vrijeme koncerta, gdje su doznali zaodràvanje koncerta, pa ~ak i kako su mogli ku}i poslije predstave. Me|utim, pro-grami nisu uvijek dokaz o odrànom koncertu – poznat je primjer programa koji jeHGZ dao otisnuti za koncert 22. studenoga 1880. godine (*12), no zbog potresa uZagrebu koncert nije odràn.51 Ako pak sakuplja~ koncertnih programa (bio to lju-bitelj glazbe ili inspicijent/tajnik koncertne dvorane) ne zabiljeì promjene pro-grama do kojih ponekad do|e iz raznih razloga, trajno }e ostati pohranjen pro-gram sa skladbama koje uop}e nisu izvedene.

Naru~ivanje tiskanja programa bilo je u drugoj polovici 19. te po~etkom 20.stolje}a stalni dio poslovanja velikih glazbenih dru{tava poput HGZ-a i Hrvatskogpjeva~kog dru{tva “Kolo”, no mogli su si to priu{titi i drugi: privatni u~itelji glaz-be, sami umjetnici koji su nastupali, glazbena dru{tva u manjim mjestima i dr. Uslu~aju HGZ-ovih programa naklade su bile relativno velike, kao da se ra~unalo spotpuno popunjenom HGZ-ovom dvoranom, te s time da svaki posjetitelj koncer-ta ima svoj program. Dana{nja su o~ekivanja posje}enosti, pa tako i naklade pro-grama, u pravilu gotovo dvostruko manja.

Raznolikost dokumenata vezanih uz koncert (ulaznica-pozivnica-program-ple-sni red-letak-plakat) i isprepletenost njihovih funkcija ponekad oteàva pisanje onjima. Za nadati se da }e to u sljede}im istraìvanjima biti dora|eno i to~nije defi-nirano, kao {to bi trebalo u~initi podrobniju analizu grafi~kog dizajna (npr., tip slo-va). Jedno je podru~je u ovom tekstu prvi put predstavljeno: suradnja istaknutihhrvatskih likovnih umjetnika na dizajniranju programa i plakata u ZAG HGZ.Istraìvanje tog aspekta bit }e nastavljeno pregledavanjem programa iz razdobljaizme|u dvaju svjetskih ratova.

Ovo je istraìvanje ponovno potvrdilo da su ljubitelji glazbe, javnosti nepoz-nate osobe, vrlo va`na karika u njegovanju ba{tine, jer se u njihovim zbirkama

290


51 Goglia, Antun. Hrvatski glazbeni zavod 1827.-1927. Zagreb : �s. n.�, 1927. (pretisak iz Sv.Cecilije). Str. 54.

programa nalaze mnogi koji nisu pohranjeni u velikim zbirkama poput HGZ-ove.Bez obzira na veli~inu HGZ-ove zbirke i ugled koji je stekla u stru~nim krugovi-ma (djelomice i zahvaljuju}i knjizi Snjeàne Miklau{i}-]eran), valja uvijek imatina umu da ta zbirka pruà krnju sliku o glazbenom ìvotu do 1918. godine, jer supojedine godine vrlo malo i slabo u njoj zastupljene. Potpunu studiju o koncer-tnim programima sa~uvanim u Zagrebu bit }e mogu}e u~initi tek nakon pregledadrugih zbirki takve gra|e, pogotovo onih u Muzeju grada Zagreba i u Nacionalnoji sveu~ili{noj knji`nici. Pro{irenje analiziranog razdoblja (npr. do 1941. godine)budu}im }e istraìva~ima dati priliku da prou~e aspekte programa koji su u ovomradu bili samo nazna~eni, primjerice kontekst reklamiranja i ogla{avanja.

Jedan od osnovnih ciljeva ovog rada bio je dati doprinos povijesti tiskarstva unas. Pokazalo se da su tiskari koji su tiskali koncertne programe bili na raznena~ine me|usobno povezani. Dragutin Albrecht donio je u Zagreb 1851. litograf-sku opremu svojeg tasta Josipa Platzera iz Vara`dina, a Platzerov unuk Stjepan od1910. do 1920. vodio je Albrechtovu tiskaru u Zagrebu. Tiskari su kupnjom tiska-re preuzimali poslove (Pirnath je kupio Benkovu tiskaru u Petrinji i nastavio tiska-ti programe za HPD “Slavulj”), naukovali jedan kod drugog (Benko kod Albrec-hta u Zagrebu), odnosno vodili poslove drugih tiskara (Ivan Novak i Rudolf Des-selbrunner u Dioni~koj tiskari). Posebno valja izdvojiti sklonost nekih tiskaraglazbenoj umjetnosti. U tom je smislu najistaknutiji Ignjat Granitz, ali dobar suprimjer i tiskari Maravi} i Wittasek koji su 1880-ih godina bili istaknuti ~lanoviuprave Hrvatskoga grafi~koga glazbenog dru{tva “Sloga”.52

Budu}i da ZAG HGZ posjeduje gra|u ponajprije vezanu uz povijest glazbe-nog ìvota Zagreba, otkri}e su bili programi iz dvanaest hrvatskih gradova u koji-ma su tiskari sura|ivali s lokalnim glazbenim dru{tvima. Time se jo{ jednompotvrdilo zna~enje HGZ-a kao nacionalne ustanove koja skrbi o glazbenoj ba{tini.

LITERATURA

Benyovsky, Lucija. Sloga : hrvatsko grafi~ko glazbeno dru{tvo 1866-1996. Zagreb :Hrvatsko grafi~ko glazbeno dru{tvo Sloga, 1997.

Bezi}, Nada. Hrvatski glazbeni zavod – kako (sa)~uvati gra|u. // Cantus 126(2004),25-27.

Bezi}, Nada. Knji`nica i zbirka arhivske gra|e Hrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu :170 godina skrbi nad hrvatskom glazbenom kulturom : magistarski rad. Zagreb : Odsjekza muzikologiju Muzi~ke akademije Sveu~ili{ta u Zagrebu, 1996.

Bili}, Franjo. Povijesno zna~enje arhivskih zbirki Hrvatskog glazbenog zavoda. // Artimusices 9, 1/2(1978), 107-116.

291


52 Benyovsky, Lucija. Sloga : hrvatsko grafi~ko glazbeno dru{tvo 1866-1996. Zagreb : Hrvat-sko grafi~ko glazbeno dru{tvo Sloga, 1997. Str. 18, 19 i 21.

âbrian, Olga. Desselbrunner, Rudolf // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Leksiko-grafski zavod “Miroslav Krleà”, 1993. Sv. 3, str. 326-327.

Deèli}, Velimir st. Dva koncertna oglasa (g. 1819. i 1836.). // Sv. Cecilija 28, 1(1924),15-17.

Dobroni}, Lelja. Ignjat Granitz – hrvatski industrijalac, dobrotvor i mecena (1845.-1908.).// Povijesni prilozi 15(1996), 189-198.

Goglia, Antun. Hrvatski glazbeni zavod 1827.-1927. Zagreb : �s. n.�, 1927. (pretisak iz Sv.Cecilije).

Goglia, Antun. Orkestralna muzika u Zagrebu. Zagreb : �s. n.�, 1935. (pretisak iz Sv. Ceci-lije).

Golec, Ivan. Tiskarstvo, izdava{tvo i knjiàrstvo Petrinje (1881-1991). Zagreb : OgranakMatice hrvatske Petrinja, 1992.

Golob, Antun. Tiskare u Vara`dinu. // Godi{njak Gradske knji`nice i ~itaonice “MetelOègovi}” Vara`din 1, 1(1995), 133-139.

Gotthardi-[kiljan, Renata. Plakat u Hrvatskoj do 1941. Zagreb : Kabinet grafike Jugosla-venske akademije znanosti i umjetnosti, 1975.

Kaminski, Martin; Olga Maru{evski. Grünhut, Gavro (Gabrijel) // Hrvatski biografski lek-sikon. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2002. Sv. 5, str. 271.

Kavuri}, Lada. Hrvatski plakat do 1940. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : Nacio-nalna i sveu~ili{na knji`nica : Horetzky, 2000.

Kos, Koraljka. Privatno i javno u hrvatskom kulturnom ìvotu 19. i ranog 20. stolje}a usvjetlu ikonografskih izvora. Istraìvanje u tijeku. // Arti musices 34, 1/2(2003), 3-19.

Krivokapi}, Gordana. Glina i glinski kraj na po~etku XX stole}a (1903-1914). // Glina iglinski kraj kroz stolje}a. Zagreb : Skup{tina op}ine Glina, 1988. Str. 108-123.

Kui}, Ivanka. Tiskarska i izdava~ka djelatnost u Splitu od 1812. do 1918. godine. // Ti-skarska i izdava~ka djelatnost u Splitu 1812-1918. Split : Sveu~ili{na knji`nica u Splitu,1992. Str. 7-19.

Ljubljanovi}, Sre}ko; Lelja Dobroni}. Granitz, Ignjat (Vatroslav). // Hrvatski biografskileksikon. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2002. Sv. 5, str. 129.

Malba{a, Marija. Povijest tiskarstva u Slavoniji. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko dru{tvo,1978.

Maru{evski, Olga. Albrecht, Dragutin (Carl) // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Ju-goslavenski leksikografski zavod, 1983. Sv. 1, str. 68-69.

Maru{evski, Olga. Borani}, Stjepan // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Jugoslaven-ski leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 1989. Sv. 2, str. 146.

Maru{evski, Olga. Borelli Vranski-Ala~evi}, Zoe // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb :Jugoslavenski leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 1989. Sv. 2, str. 157.

Miklau{i}-]eran, Snjeàna. Glazbeni ìvot Zagreba u XIX. stolje}u u svjetlu koncertnihprograma sa~uvanih u arhivu Hrvatskoga glazbenog zavoda. Zagreb : Hrvatsko muziko-lo{ko dru{tvo, 2001.

292


Miklau{i}-]eran, Snjeàna; Alma Zubovi}. Kronologija koncerata u Zagrebu od 1871. //Zagreba~ka filharmonija 1871.-1996. Zagreb : Zagreba~ka filharmonija, 1996. Str. 72-454.

Platzer. // Hrvatski leksikon. Zagreb : Naklada Leksikon, 1997. Sv. 2, str. 269.

Pranjko, Klara. Jünker, Sigmund (Sigismund, @iga, Eliezar). // Hrvatski biografski leksi-kon. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Sv. 6, str. 563.

Premerl, Nada. Ples kao oblik dru{tvenog ìvota u pro{losti Zagreba. // Iz starog i novogZagreba. Zagreb : Muzej grada Zagreba, 1974. Sv. 5, str. 139-157.

Prilozi za povijest glazbenog ìvota – koncertni programi u arhivu HGZ-a. // HaGeZe 9,7(2004), 1-3.

Secesija u Hrvatskoj : Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 15. 12. 2003. – 31. 3. 2004. Za-greb : Muzej za umjetnost i obrt, 2003.

[aban, Ladislav. Po~eci Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu (1827-1829). // Iz starog inovog Zagreba. Zagreb : Muzej grada Zagreba, 1968. Sv. 4, str. 185-201.

[aban, Ladislav. Stopedeset godina Hrvatskog glazbenog zavoda. Zagreb :Hrvatski glazbeni zavod, 1982.

PRILOG

PREGLED GRA\E SPOMENUTE U TEKSTU

Br. Datum Mjesto Prire|iva~ iime koncerta

Tiskar,mjesto

Zbir-ka

Signatu-ra

Napomena

1 1852.,25. 7.

Zagreb HGZBez naziva koncer-ta

Gaj,Zagreb

HGZ III-PG.do1879/45

2 1855.,29. 7.

Zagreb HGZKomadi prigodomizpita predstavljeni(...)

Gaj,Zagreb

HGZ III-PG,do1879/3

Program na hrv. injem. jeziku.

3 1855.,21. 11.

Zagreb HGZAkademie

Gaj,Zagreb

HGZ III-PG,plakati/7

Plakat. Na njem. je-ziku.

4 1857.,20. 3.

(Zagreb) (HGZ)Drittes Ge-sellschafts-Concert

Gaj,Zagreb

HGZ III-PG,do1879/6,6a, 6b

Njem. jezik.

5 1858.,25. 3.

(Zagreb) HGZZweites Ge-sellschafts-Concert

Gaj,Zagreb

HGZ III-PG,do1879/9

Njem. jezik.

6 1858.,5. 11.

(Zagreb) HGZViertes Ge-sellschafts-Concert

Albrecht,Zagreb

HGZ III-PG,do1879/12

Njem. jezik.


293


Tiskar,mjesto

Zbir-ka

Signatu-ra

Napomena

7 1864,19. 8.

Zagreb HGZVeliki glasbenikoncert

Albrecht,Zagreb

HGZ III-PG,plakati/9

Plakat.

8 1874.,12. 4.

Krièvci Pjeva~ko dru`tvo“Zvono”Sve~ani koncert

Albrecht,Zagreb

Kolo II-Kolo,II, 21

9 1875.,24. 7.

Zagreb HGZIzpitni koncert

Albrecht,Zagreb

HGZ III-PG,do1879/32

10 1876.,30. 1.,13. i 18.2.

(Samo-bor)

Narodna ~itaonicasamoborskaTombola s plesomKrabuljni ples

Dioni~katiskara,Zagreb

Kolo II-Kolo,II, 56

Pozivnica bez pro-grama.

11 1876.,24. 2.

HrvatskaKostaj-nica

Pjeva~ko dru`tvo“Kostajni~ki So-kol”Dru`tveni koncert


Kolo II-Kolo,II, 20

12 1880.,22. 11.

Zagreb HGZKoncert u proslavu(…) sv. Cecilije

Albrecht,Zagreb

HGZ III-PG,1880-1884/4

Koncert nije odràn.

13 1881.,9. 2.

Zagreb HGZDru`tveni koncert splesom

Albrecht,Zagreb

HGZ III-PG,1880-1884/5a

Program i plesnired.

14 1883.,5. 2.

Zagreb HGZDru`tveni koncert splesom

Albrecht,Zagreb

HGZ III-PG,1880-1884/14b

Pozivnica i pro-gram.

16 1884.,25. 2.

Zagreb HGZ(Dru`tveni koncerts plesom)

Albrecht,Zagreb

HGZ III-PG,1880-1884/20c


15 1884.,25. 2.

“ HGZ(Dru`tveni koncerts plesom)

Albrecht,Zagreb

HGZ III-PG,1880-1884/14c


17 1884.,21. 11.

Zagreb HGZOrkestralni koncert

Albrecht,Zagreb

HGZ III-PG,1880-1884/23

18 1886.,14. 4.

Zagreb HGZ?Oprostni koncertDavida Poppera

Granitz,Zagreb

HGZ III-PG,1885-1891/30

19 1887.,8. 9.

Zagreb Hrv. trg. dru`tvoMerkurPosveta i proslavasvoga barjaka

Grünhut,Zagreb

HGZ III-PG,1885-1891/11

Ujedno i programcijele proslave.


294


Tiskar,mjesto

Zbir-ka

Signatu-ra

Napomena

20 1888.,26. 3.

Zagreb HGZDvoøák: StabatMater

Albrecht,Zagreb

HGZ III-PG,1885-1891/14

21 (1892.),20. 10.

Split Spljetsko Muzikal-no Dru`tvo “Zvo-nimir”Koncerat

Zannoni(St. Bu-lat), Split

HGZ III-PG,1892-1915/2

22 1893.,18. 2.

Zagreb Hrvatsko pjeva~kodru{tvo “Kolo”Sve~ani koncert


HGZ III-PG,1892-1915/98

23 1895.,2. 3.

Zagreb Hrvatsko narodnokazali{teNikola [ubi}Zrinjski (opera)

Narodnenovine,Zagreb

HGZ III-PG,1892-1915/99

24 1896.,8. 6.

Zagreb HGZRigoletto (opera)

Albrecht,Zagreb

HGZ III-PG,plaka-ti/21

Plakat.

25 1896.(bez da-tuma)

Pregrada Pjeva~ki i tambu-ra{ki zbor?Bez imena koncerta

Sta-hu-ljak

II-StM,II, 27

Program pisan ru-kom.

26 1897.,18. 9.

Zagreb Hrvatsko tipograf-sko pjeva~kodru{tvo “Sloga”Pu~ki koncert

Bogovi},Zagreb

Stahuljak

II-StM,II, 20

i027

1898.,24. 1.

Zagreb Odbor za una-pre|ivanje komorneglazbe u ZagrebuII. Koncert

Granitz,Zagreb

HGZ III-PG,1892-1915/77

28 1899.,14. 11.

Split Spljetsko muzikalnodru{tvo “Zvonimir”Koncerat

Narodnatiskara,Split

Kolo II-Kolo,II, 38

29 1900.,27. 4.

Zagreb HGZ i HPD“Kolo”Dru{tveni koncert

Bogovi},Zagreb

HGZ III-PG,1892-1915/9

30 1902.,5. 1.

Zagreb ?Komorna glazbaBe~kog ~etvero-gudja Fitzner

Reisser,Be~

Mihalovi}

III-PG,Mi-77

31 1902.,7. 3.

Zagreb HGZ i HNKCjelov (Hubi~ka)(opera)

Kr. ze-maljskatiskara,Zagreb

HGZ III-PG,1892-1915/13


295


Tiskar,mjesto

Zbir-ka

Signatu-ra

Napomena

32 1902.,

15, 16. i17. 8.

Zagreb HPD “Kolo”

40 godi{njica

Roàn-kowski,Zagreb

Kolo II-Kolo,II, 17

Plakat.

33 1903.,22. 8.

Zagreb ?

Veliki ruski konce-rat

Albrecht(Jos.Witta-sek), Za-greb

Kolo II-Kolo,II, 6

34 1905..ili 1906.

Zagreb ?

Bra~ni automat iliPosluì se sam(glazbena {ala)

Albrecht(Maravi}i De~ak),Zagreb

HGZ III-PG,1892-1915/64

35 1905. ili1906.

Zagreb ?

Suprug pred vrati(opereta); Pjeva~kiboj u Lisinskovojulici (glazbena{ala)


HGZ III-PG,1892-1915/65

36 1906,19., 20.i 21. 3.

Zagreb Odbor zagreba~kihgospodja i Gradj.odbor za Strossma-yerov spomenik

Sve~ana ve~er


HGZ III-PG,

1892-1915/100,100a

37 (1908,13. i 14.1.)

Zagreb ?

I. i II. koncert LeaSlezaka

Bez po-datka otiskaru,vjerojat-no Za-greb

HGZ III-PG,1892-1915/92 i93

38 (1908.

13. i 14.1.)

Zagreb ?

Leo Slezak

Leykam,Graz

HGZ III-PG,1892-1915/92a i93a

Program i tekstovipjesama (njem.) ti-skani za koncert uZagrebu.

39 (1909.),6. 6.

Vara`din Mlade` Kr. velikegimnazije

Glazbeno-deklama-torna produkcija

Platzer,Vara`din

Stahu

ljak

II-StM,II, 4

Plakat.

40 1909.,26. 6.

Vara`din Kr. velika gimnazija

Proslava stogo-di{njice Gajevarodjenja

Platzer,Vara`din

Stahu

ljak

II-StM,II, 5


296


Tiskar,mjesto

Zbir-ka

Signatu-ra

Napomena

41 1910.,5. 5.

Zagreb Odbor zagreba~kihgospodja za Stro-ssmayerov spome-nikSve~ani koncerat


HGZ III-PG,1892-1915/82

Paginirana bro{ura sprogramom.

42 1910.,29. 5.

Vara`din Gimnazijsko tam-bura{ko dru{tvo“Sva~i}”Glazbeno-deklama-torna produkcija

Stahuljak

II-StM,II, 6

Program pisanpisa}im strojem.

43 1911.,27. 1.

Zagreb ?Koncerat JoanaManéna

Hrv. ka-toli~kotiskovnodru{tvo,Zagreb

HGZ III-PG,1892-1915/21

44 1911.,22. 2.

Vara`din Gimnazijsko tamb.dru{tvo “Sva~i}”Glazbena produkci-ja i predstava

Stifler,Vara`din

Stahuljak

II-StM,II, 11

45 1912.,18. 1.

Zagreb ?Sve~ana akademijau spomen poljsko-ga pjesnikaZygmunta Krasin-skiego

Bra}aKralj,Zagreb

Kolo II-Kolo,II, 12

Program na hrv. ipoljskom jeziku.

46 1912.,8. 2.

Zagreb Bra}a hrv. ZmajaProslava osamde-setgodi{njice (...)Ivana pl. Zajca

Bra}aKralj,Zagreb

Kolo II-Kolo,II, 13

47 1912.,23. 2.

Zagreb ?Pjeva~ka ve~er

Hrvatskokatoli~kotiskovnodru{tvo,Zagreb

Mihalovi}

III-PG,Mi-206

Nastupili RichardStrauss i Franz Stei-ner.

48 1912.,26. 5.

Opatija HPD “Kolo”Koncert


Kolo II-Kolo,II, 58

49 1912.,6. - 12.6.

Zagreb Zbor duhovne mla-deì zagreba~keDijamantni jubilej

Katoli{katiskarna,Ljubljana

Kolo II-Kolo,II, 14

50 1913.,1. 3.

Zagreb Odbor za Nje-go{evu proslavu uZagrebuSve~ana proslava

Srpska{tampari-ja, Za-greb

Kolo II-Kolo,II, 16

297



Tiskar,mjesto

Zbir-ka

Signatu-ra

Napomena

51 1913.,18. 12.

Zagreb HPD “Kolo”Dru{tveni koncert

Novak,Zagreb

Kolo II-Kolo,II, 59

52 1914.,26. 5.

(Sisak?) ?Koncerat hrv. um-jetnika iz Be~a

Jünker,Sisak

HGZ III-PG,1892-1915/89

Program iz zbirke[ipu{-Luna~ek,uvr{ten u zbirkuprograma HGZ-a.

53 1914, 9.i 10. 6.

Zagreb Odbor zagreba~kihgospodja za stro-ssmajerov spome-nik i HNKPorin


HGZ III-PG,1892-1915/45

54 1915.,12. 4.

Zagreb HNK/Koncert i opereta/

Bez po-datka otiskaru

Mihalovi}

III-PG,Mi-247

55 1916.,30. 1.

Zagreb HGZPrva javna u~eni~kaprodukcija

Bogovi},Zagreb

HGZ III-PG,1916/19

56 1916.,(5.) 2.

Zagreb ?Simfonijski konce-rat


HGZ III-PG,1916/1

57 1916.,1. 7.

Zagreb ?Bez imena koncerta

Novak,Zagreb

HGZ III-PG,1916/3

Nastup kazali{nogorkestra.53

58 1916.,3. 10.

Zagreb Odbor za Zitin domi Odbor zagre-ba~kih gospodja zaratnu pripomo}Sve~ani koncert


HGZ III-PG,1916/5

59 1916.,8. 12.

Zagreb HNKVesele ène Win-dsorske (opera)


[ipu{

Luna~ek

III-PG,Lun, 27

60 1917.,16. 4.

Zagreb ?Koncert pianisticeElly Ney

Albrecht,Zagreb

HGZ III-PG,1917/14

298


53 Vidjeti Goglia, Antun. Orkestralna muzika u Zagrebu. Zagreb : �s. n.�, 1935. (pretisak iz Sv. Ce-cilije). Str. 32. U knjizi o povijesti Zagreba~ke filharmonije ovaj je koncert naveden u kronologiji nastu-pa tog orkestra (vidjeti Miklau{i}-]eran, Snjeàna; Alma Zubovi}. Kronologija koncerata u Zagrebu od1871. // Zagreba~ka filharmonija 1871.-1996. Zagreb : Zagreba~ka filharmonija, 1996. Str. 88).


Tiskar,mjesto

Zbir-ka

Signatu-ra

Napomena

61 (1917.,1. 12.)

(Zagreb) ?Maja de Strozzi I.“Ve~er medjuna-rodnih pjesama”


HGZ III-PG,1917/43

62 1917.,9. 12.

Zagreb Odbor za pripomo}bolnicama Crv.krià u ZagrebuKoncert

Albrecht,Zagreb

HGZ III-PG,1917/35

63 1918.,12. 1.

Zagreb ?Gusla~ Karl Flesch


HGZ III-PG,1918/1

64 1918.,6. 2.

Zagreb Hrvatski glazbeniklub “Lisinski”Koncert

Bogovi},Zagreb

HGZ III-PG,1918/12

65 1918.,25. 2.

Zagreb (Hrvatsko koncer-tno poduze}e)Gertrud Leistikov


HGZ III-PG,1918/22

66 1918.,5. 10.

Be~ Konzertbüro derK.K. Gesellschaftder Musikfreundein WienVokalkonzertSüdslavischer Na-tionalmusik

Novak,Zagreb

HGZ III-PG,1918/53

Nastup Hrv. gl. klu-ba “Lisinski”.Program na hrv. injem. jeziku.

67 1897.-1906.

Zagreb Odbor za unapred-jivanje komorneglazbe u ZagrebuDeset godi{ta ko-morne glazbe

Granitz,Zagreb

HGZ III-PG,1892-1915/69

Bru{ura s programi-ma svih koncerata.

299


UPUTE AUTORIMA

Rukopise stru~nih i znanstvenih radova treba slati Uredni{tvu Vjesnika bi-bliotekara Hrvatske u dva primjerka, a rukopise ostalih priloga u jednom primjer-ku na papiru formata A4 s dvostrukim proredom i na disketi. Uza znanstvene istru~ne radove treba dostaviti ime i prezime, stru~no zvanje i to~nu slu`benu adre-su, uklju~uju}i i adresu elektroni~ke po{te te saètak rada od oko 200 rije~i nahrvatskom i engleskom jeziku. Autori su tako|er obvezni navesti klju~ne rije~iuza svoj rad.

Primjerak na papiru oblikujte onako kako biste èljeli da bude istaknuto u~asopisu (npr., odjeljci, podnaslovi odjeljaka, masna slova). Na disketi isporu~iteneoblikovan tekst (bez uvlaka, tab ozna~ivanja i sl.) u Word for Windows, odno-sno u .rtf obliku. Tablice i grafikone izra|ene u Excelu u crno-bijeloj tehnici (teh-nici tiska) i fontu Times New Roman isporu~ite u papirnoj i elektroni~koj ina~ici.U tekstu na disketi nazna~ite na koje mjesto dolaze. Izbor fotografija ili slajdovatako|er priloìte u izvornom obliku ili skenirano (na disketi ili CD-u) u formatutiff ili jpg u razlu~ljivosti 300 dpi-a, na visini prikaza od 8 cm. Bilo bi poèljno datekstovi ne prelaze jedan autorski arak (16 stranica A4 formata s dvostrukim pro-redom i marginama 2.5-3.0 cm), odnosno 10.000-12.000 znakova.

Bilje{ke ozna~ite na pripadaju}em mjestu u tekstu u neprekinutom nizu od 1navi{e. U bilje{kama navedite pun bibliografski navod (referenciju) kad se pojaviprvi put. Za svako sljede}e navo|enje uz prezime i ime autora kojega citirate sta-vite oznaku “Navedeno djelo” ili “Nav. dj.”, popra}enu brojem stranice s koje stenavod preuzeli ili oznakom za stranice (od-do) ako ste kompilirali ili komentiralive}i dio teksta citiranog autora. Oznaku “Isto” moète koristiti, ako se bilje{ke ve-zane uz odre|eno djelo navode jedna za drugom.

Bibliografski navodi (referencije) trebaju biti navedeni kako slijedi:

– ako publikacija sadrì djelo jednog, dva ili tri autora

1. McGarry, Kevin. The changing context of information : an introductoryanalysis. 2nd ed. London : Library Association Publishing, 1993.

2. Crawford, Walt; Michael Gorman. Future libraries : dreams, madness &reality. Chicago ; London : American Library Association, 1995.

3. Beaudiquez, Marcelle; Francoise Bourdon; Sonia Zilhard. Managementand use of name authority files - personal names, corporate bodies anduniform titles : evaluation and prospects. München : K. G. Saur, 1991.

– ako publikacija sadrì djelo ~etvorice ili vi{e autora

Key papers in information science / ed. by Belver C. Griffith. White Plains :Knowledge Industry Publications, 1980.

– ako se navodi ~lanak u ~asopisu ili zborniku

1. Davies, Eric. Learn by wire : managing network access to learning mate-rials. // The electronic library 15, 3(1997), 205-214.

2. Capurro, Rafael. What is information science for? : a philosophical re-flection. // Conceptions of library and information science : historical,empirical and theoretical perspectives / ed. by Pertti Vakkari and BlaiseCronin. London : Taylor Graham, 1992. Str. 82-96.

– ako se navodi ~lanak objavljen na elektroni~kom mediju (mre`no dostupanrad)

1. International Institute for Electronic Library Research : the ELINOR Pro-ject �citirano: 1999-05-11�.Dostupno na: http://ford.mk.dmu.ac.uk/Projects/ELINOR

2. Political and religious leaders support Palestinian sovereignty over Jeru-salem. // Eye on the negotiations. Palestine Liberation Organization, Ne-gotiations Affairs Department, 29 August 2000 �citirano: 2002-08-15�.Dostupno na: http://www.nad-plo.org/eye/pol-jerus.html

3. Manzo, K. K. Libraries seeking updated role as learning center �citirano:2002–04-15�. // Education week 16, 30(1997).Dostupno na: http://www.epnet.com/ehost/login.html

– ako se navodi ~lanak objavljen na elektroni~kom mediju (mjesno dostupanrad)

Fluckiger, François. Multimedia over the Internet. // Joining efforts fromcommunication to collaboration over the Internet : conference proceedings /3rd CARNet Users Conference - CUC 2001�CD-ROM�. Zagreb : CARNet,2001.

Prispjele znanstvene odnosno stru~ne radove Uredni{tvo {alje dvojici recen-zenata na ocjenu i predlaganje kategorije. Recenzije su anonimne, a recenzenti ko-municiraju s autorima preko Uredni{tva. Ako oni predloè izmjene, dopune i sl.,kopije recenzija {alju se autoru na usvajanje.

Autori odobravaju objavljivanje svojih radova u elektroni~koj ina~ici ~asopi-sa ispunjavanjem obrasca Dopu{tenje za objavljivanje elektroni~ke ina~ice rada.

Radovi se ~lanova Hrvatskoga knji`ni~arskog dru{tva ne honoriraju.

302


Documents

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE - Rutgers Universitydalbello.comminfo.rutgers.edu/research/VBH_3-4 2005.pdf · vjesnik bibliotekara hrvatske godina xlviii. 2005. broj 3-4 kultura tiskarstva