PRAKTIKUM BR. 5imgres.dnevnik.hr/media/document/60315827.pdf · IZRADA EKO–SAPUNA OD EKSTRA DJEVIČANSKOG MASLINOVA ULJA .....55 . 3 I. ZANIMANJE TJEDNA: TKALAC kalac na Farmi proizvodi

PRAKTIKUM BR 5

Izdavač ZADRUGA 2010

SADRŽAJ I ZANIMANJE TJEDNA TKALAC helliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip3 1 TKALAČKI STAN helliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip5

II ZANATI helliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip7 1 POTKIVAČhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip7

III ŽIVOTINJE helliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip10

1 ŽIVOTINJA TJEDNA KONJhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip10 2 HRANJENJE KONJAhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip19 3 HIGIJENAhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip21 4 BOLESTI KOŽE KONJAhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip24 5 PČELINJI KUTAK - OSE neprijatelj pčelahelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip25

IV VRT helliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip29 1 BOBIČASTO VOĆE ndash uvod helliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip29 2 UZGOJ KUPINE I MALINE 33 3 VAŽNOST BOBIČASTOG VOĆA U LJUDSKOJ PREHRANIhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip41 4 KRASTAVCI helliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip42 V KUĆA helliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip44 1 JURJEVO I DRUGA VJEROVANJAhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip 44 2 MITOLOŠKA BIĆA STAROHRVATSKE MITOLOGIJEhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip49 1 BIĆA KOJA SE PRETVARAJU U ŽIVOTINJEhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip49 2 DRUGA BIĆA I LJUDI POSEBNIH MOĆIhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip50 3 ZAŠTITAhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip52 1 ZAŠTITA OD UROKAhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip52 2 PRORICANJEhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip53 VI SAPUNI IZRADA helliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip54 1 SAPUN OD LOJA tzv domaći sapun 54 2 IZRADA EKOndashSAPUNA OD EKSTRA DJEVIČANSKOG

MASLINOVA ULJA 55

I ZANIMANJE TJEDNA TKALAC

kalac na Farmi proizvodi odjeću i obuću Od lana konoplje vune

izrađuje vrijedan proizvod za farmere i sajam Osvrnuvši se na prošla vremena i tradiciju obrade vune tkalac od oprane i osušene vune polako stvara odjevne predmete prekrivače i ostalo Vuna se koristila u Lici Primorju i drugdje Tako je Lika koja je stoljećima živjela od stočarstva obilno koristila vunu Vuna je od davnih vremena bila veliko blago za Ličane jer se koristila u mnoge svrhe Striženjem ovaca ne samo da se dobivala važna sirovina za korištenje u domaćinstvu već bi se vuna nakon pranja odnosila u druga sela i razmjenjivala se za druge potrebne stvari kao npr grah brašno pšenicu i druge potrepštine u kojim je seljak tada oskudijevao a ponekad bi se moglo zaraditi i ponešto novca Iz Kosinja se išlo pješice preko brda pa ravno do Gospića a trebalo je čitavi dan ići kroz šumu da bi seljanin stigao u grad obavio razmjenu robe i vratio se prije sumraka natrag Ostatak vune se prao čupao rašljama ili češljao da bi vuna bila mekša za daljnju preradu U tadašnje doba svako je domaćinstvo posjedovalo kolovrat preslicu i vretena Vuna bi se čvrsto omotala oko preslice prstima bi se oblikovala u pređu te pokretanjem kolovrata se namatala na preslicu Postoji i drugi način prelja bi jednom rukom prela vunu a drugom okretala vreteno na koje se tako namatala pređa Vretena su bila različite veličine i debljine Preslice su seljani izrađivali sami kao i vretena pa i kolovrat Od vune su seljanke plele čarape stupala i coklje tkali bi se biljci prekrivači i drugi različiti predmeti koji su tada ukrašavali seoska kućanstva Danas ručno tkanje u domaćinstvu pripada području ručnih radova i uglavnom se radi iz zabave i osobnog stvaralačkog užitka no donedavno je to bila potreba domaćinstava naših baka Tvornički izrađene tkanine bile su preskupe da bi ih mogli kupovati osim za izuzetne prilike i to u pravilu od materijala koje nisu mogli proizvesti sami npr čiste svile devine dlake i pamuka

Tkalo se domaće platno od lana konoplje i vune Za tkanje su se koristile i stare krpe i poderani odjevni predmeti koji više nisu bili upotrebljivi ali njihovim izrezivanjem na tanke trake dobivali su se izuzetno lijepi tepisi (krpare) Ništa se nije bacalo Danas se uglavnom tka od debljeg konca a nekada se tkalo i od tankog za posebno fino rublje To je iziskivalo puno vremena pažnje i truda Po istkanom platnu žene su ponekad i vezle Danas tkalačkih stanova uglavnom nema malo tko se još bavi tkanjem ali se po selima može naći starijih žena koje tkaju materijal za izradu etnografskih radova U okolici Slavonskog Broda po tome su poznate žene iz Podcrkavačke općine No tkanje kao rukotvorina neće izumrijeti jer ga u novije vrijeme njeguju mlađe žene uglavnom iz zabave i nostalgije za prošlim vremenima pa tako nastaju mnogi radovi s modernim uzorcima Tka se na razboju tj tkalačkom stanu koje po posebnoj narudžbi izradi stolar jer se industrijski takvi strojevi ne rade Za izradu platna najprije se napravi potka poprečna nit koja se utkiva u osnovu pri tkanju a potom se stvara osnova tj po osnovi se red do reda isprepleće konac vuna odnosno materijal s kojim se tka Konac i vuna se u pravilu kupuju Pređu više nitko ne radi sam ali možda se i to jednog dana obnovi

1TKALAČKI STAN Tkalje rade na horizontalnom tkalačkom stanu koji se sastoji od masivnih bočnih stranica - statvenica koje povezuju i nose sve ostale dijelove Statvenice učvršćuju i vežu sastavci - poprečne letve Tkalja sjedi na dasci i pred njom se nalazi prednje vratilo na koje se namata istkana tkanina a nasuprot je stražnje vratilo na koje se namata osnova natra Vratila imaju glavu s četiri proboja rupe kako bi se mogla okretati odnosno zapinjati

Tkalja Ruža Šimić iz Dubrovnika i njezin tkalački stan Osnova natra prolazi kroz okvire s končanim kotlacima zvanim nite ničenice obješenim na koloturicama Ovisno o vrsti tkanja natra prolazi kroz dvije ili četiri ničanice Ničanice (dvije ili četiri ovisno o vrsti tkanja) su s donje strane vezane na podložnike pa se pritiskom nogu na podložnike ničanice dižu i spuštaju te se stvara ziv - razmak između parnih i neparnih niti natre kroz koje se lijevo i desno prebaci čunak Ispred ničanica na učilima - letvicama sa sastavaka vise brdila - okviri u kojima je rešetkasto brdo trščano ili željezno Kroz brdo također prolaze niti natre a s brdilom se zbija potka (putka) da bude gušća Iza ničanica kroz natru se uvuku cipci - dva tanja štapa Prednje vratilo zapinje se daščicom punom proboja (da se može po potrebi namještati) i s produbljenjem svračicom kroz koju ta daščica prolazi a svračica se utakne u glavu vratila Stražnje vratilo zapinje običan štap

Tkalja Ruža Šimić u procesu tkanja prednje vratilo brdilo koloturnice U svih tkalja podcrkavačke župe stan je ove konstrukcije samo se u tkalje Ruže Šimić iz Dubovika prednje vratilo na stanu zapinje preko drvenog zupčastog kotača Poprečna nit putka uvodi se pomoću drvenog čunka u kojem je na srdašcu (šibi od svibovine) civ (cijev od trske ili češljugovine) s namotanim nitima Civi se namataju - suču uz pomoć dvije sprave - čekrka i vitilića

II ZANATI 1 POTKIVAČ

Mala akademija potkivanja konja

ekad je to bio obrt od kojeg se živjelo Ispred boljih kovačkih i potkivačkih radionica bile su velike gužve dugo se čekalo a ljudi bi dolazili iz okolnih sela kako bi servisirali tadašnje prijevozno sredstvo ali prije svega sredstvo za rad i vuču

Prava je to nauka od starine koja zahtijeva puno strpljenja volje znanja i prije svega ljubavi I to one prema životinjama posebno konjima Bez

te ljubavi mnogi bi već odavno digli ruke od potkivanja konja jednog od najstarijih zanata koji se prenosio s koljena na koljeno

Svaka životinja ima svoj karakter

Potkove su se izrađivale od lima Posebnim sjekačem izrezivao se oblik koji se potom kovao i prilagođavao kopitima životinja Svaka životinja ima svoj karakter pa različito prihvaća potkivanje Zato bi se zbog sigurnosti govedo utjeralo u posebnu moršu Bila je to drvena konstrukcija s metalnim dijelovima gdje bi se životinja zatvorila dok bi se potkivač bavio njezinim kopitima Imali smo i metalnu napravu za podizanje noge koja se potkivala objašnjava barba Aldo Govedu bi se kao i konju potkivala sva četiri kopita a prije toga bi se namakala kako bi se s njima moglo lakše raditi U protivnom čavao bi mogao završiti u mekšem dijelu papka To nikako ne bi bilo dobro za životinju ali i vlasnika jer govedo ne bi bilo sposobno za rad i do dva mjeseca Danas se volovi i krave gotovo i ne potkivaju jer za tim nema ni potrebe budući da već odavno ne rade na polju a da ne govorimo o nošenju tereta Stoga su se današnji malobrojni potkivači usredotočili na konje

Konj se mora prekovati svakih šest do osam tjedana

Konji su plemenite životinje različite ćudi Neki su potpuno mirni i strpljivi dok su drugi jako nemirni

Ima svega kratko odvraća potkivač zaokupljen pripremom kopita Prvo ih čisti a potom skida stare potkove One očuvanije ponovno vraća Prekivati se kaže mora po pravilu svakih šest do osam tjedana jer u međuvremenu konju izraste kopito Mnogi konji zato mogu i ponekad sami skinuti potkove priča nam majstor Konja kojeg se redovito jaše po tvrdom terenu treba redovito i prekivati jer potkove štite kopito koje se brzo istroši na tvrdoj podlozi Kaže da konjima koji se ne kreću po tvrdim površinama potkove nisu ni potrebne Nakon skidanja starih cipela Filip se posvetio uklanjanju rožine na kopitu te čišćenju žabice Boli li to konja upitali smo ga Boli ako se ukloni previše rožine ili ako se čavao dobro ne zabije u kopito Tada postoji opasnost da konj prošepa Stoga je potkivanje delikatan posao za koji potkivač mora imati osjećaj inače konj može imati velikih problema objašnjava Filip Dobra procjena - pola posla Nakon skidanja rožine posebnim kliještama kopito se rašpa i tako pripremi za postavljanje potkove Ona mora savršeno pristajati pa ju je zato Filip više puta čekićem na nakovnju prilagođavao i odmjeravao prema veličini i obliku Amorova kopita Kada ju je naštimao zakucao ju je specijalnim čavlima Šest do osam čavala treba zabiti točno u bijelu liniju na kopitu i mora se paziti da se ne zabije preduboko ili preplitko U prvom slučaju konj može šepati a u drugom vrlo brzo izgubiti stečenu zaštitu Amor je tu ipak malo izgubio strpljenje ali se brzo primirio uz vješto ophođenje majstora Višak se čavla s vanjske strane kopita uklanja što za potkivača često može biti nezgodno jer se konj zna micati Stoga često stradaju potkivačeve ruke No za to se Filip previše ne brine već dalje polira

kopito prema postavljenoj potkovi kako bi Amoru novi potplati savršeno pristajali Inače napominje naš sugovornik postoje različite potkove raznih veličina i materijala pa čak i onih ortopedskih koje služe korekciji kopita Često se konjima postavljaju potpetice i hvatači odnosno posebna čelična povišenja koja se po potrebi pričvršćuju na potkovu kako bi spriječili klizanje po mokrim i skliskim terenima Također se nešto drukčije potkove stavljaju hladnokrvnim konjima odnosno konjima za vuču jer su oni nešto jači pa i potkove moraju biti jače Mladi zanatlija priča da nije često potkivao hladnokrvne konje ali da mu je svakako lakše raditi s toplokrvnima jer su viši Prije svega majstor mora procijeniti kakvu potkovu može staviti određenom konju stoga prije samog posla proučava kretanje i držanje konja

KONJ NA NAŠOJ FARMI KARAKTER POSAVSKOG KONJA Zbog posebnih fizioloških osobina ovaj konj je gotovo tijekom cijele godine prepušten prirodi u kojoj danonoćno prebiva od početka travnja a često i prije pa sve do kraja listopada Uspješno se odupire uvjetima močvarnih staništa žegi i hladnoći suši i blatu snijegu i poplavama te najezdi komarca muha i obada Surovi uvjeti staništa učinili su posavskog konja skromnim otpornim i izdržljivim a istodobno i utjecali na njegov karakter koji je poslušan privržen i druželjubiv

III ŽIVOTINJE

1 ŽIVOTINJA TJEDNA KONJ

onji se razlikuju građom i veličinom tijela kao i krznom i njegovom bojom Ovisno o svrsi uzgoja dijele se na tri osnovna tipa hladnokrvne toplokrvne i punokrvne konje U hladnokrvne se u pravilu ubrajaju konji čija tjelesna težina

prelazi 800 kg Te pasmine korištene su uglavnom za rad u polju rudnicima ili za šumske poslove Toplokrvni su suprotno prvima tipični jahaći konji jer su lakše građe i pokretljiviji Pored toga oni se mogu dobro ukrotiti i također su najpogodniji za skokove Punokrvni su prije svega sportski konji uglavnom su vrlo osjetljivi a u trku dosežu i do 70 kmh (vršna brzina najveća prosječna brzina na udaljenost od 160 km iznosi oko 12-20 kmh[1])

Polukrvnim konjima nazivaju se mješanci toplokrvnih i punokrvnih konja Nazivi hladnokrvni toplokrvni i punokrvni ne potječu od topline ili količine krvi konja nego označavaju njihov temperament Tako su hladnokrvni konji obično vrlo pitomi snažni i mirni dok su punokrvni puno življi razdražljivi i s njima se ne može tako jednostavno upravljati kao s hladnokrvnim

Konji se u hodu oslanjaju samo na treći srednji nožni prst Ostali prsti su im zakržljali Oči u konja smještene su postrani na glavi što im omogućava vidno polje od gotovo punog kruga (350deg) No ono što se događa neposredno ispred njihova nosa ili straga konji primjećuju tek ako okrenu glavu Konji nisu slijepi za boje ali ne razlikuju ih baš dobro Ne razlikuju smeđu od zelene i sive ali boje kao što su bijela crvena žuta i plava vide jako dobro

Imaju vrlo pokretljive ušne školjke i mogu ih okrenuti u bilo kojem smjeru Okretanjem prema naprijed konj pokazuje pažnju i znatiželju

no ako ih okrene prema natrag i priljubi uz glavu to je upozorenje i pokazuje agresivnost ili strah Ako uši mlitavo vise u stranu to je znak da se ne osjeća dobro ili je umoran no može biti i znak podčinjavanja kao i opuštenosti Ako su mu pri tome oči poluzatvorene to može značiti i zadovoljstvo Uši usmjerene prema natrag znak su nelagode a kod jahanja pažljivosti

Radi zaštite od grabežljivaca u prvobitnom okolišu konji su razvili različite boje Jedna od najranijih je svjetlosmeđa Tipični predstavnici konja te boje su norveški fjordski konji koje uz to odlikuje i uočljiva tamna pruga duž mjesta gdje izrasta griva

VELIČINA STAROST RAZMNOŽAVANJE

Točka na prijelazu između vrata i leđa od koje se mjeri visina konja

Ovisno o pasmini domaći konji dosežu visinu u ramenima između 60 i 210 cm Konj visine do 1465 cm naziva se poni a oni između 145-148 cm su mali konji Težina ponija i velikih konja kreće se od 90 kg pa do 1200 kg Tjelesno odraslim konj se može smatrati u dobi od tri do šest godina poniji ranije veliki konji kasnije Veliki konji mogu doživjeti oko 30 godina dok poniji mogu živjeti i do 50 godina Najveća dokazana starost jednog velikog konja je 62 godine Očekivani životni vijek konja umnogome ovisi o pasmini uvjetima života i načinu korištenja životinje Kobile su spolno zrele sa 12 do 18 mjeseci a ždrijepci u dobi između 12 i 20 mjeseci Kod svih konja skotnost traje točno 330 dana (11 mjeseci) Ciklus parenja počinje u proljeće a vrhunac doseže u ljetnim mjesecima Ako životinje žive u štalama i intezivno dobivaju hranu moguće je postići skotnost i zimi Kobile su plodne samo svakih 21 do 24 dana Nakon skotnosti od oko 11 mjeseci kobila donosi na svijet ždrijebe koje odmah nakon toga pokušava ustati Ovo je kod konja koji žive na slobodi izuzetno važno jer inače je ugroženo od zvijeri

PONAŠANJE

Konji su tipične životinje koje žive u krdima U krdu vlada jasno uspostavljen hijerarhijski red Kod promjene strukture krda kada se na primjer krdu pridruži nova životinja ili ga napusti dotadašnji član ponovno se uspostavlja hijerarhija Ovo se najčešća događa govorom tijela kao što je prijeteće ponašanje ali ako to nije dovoljno i ugrizima i ritanjem Redoslijed na hijerarhijskoj ljestvici mogu osim toga dovesti u pitanje i odrastajući mladunci koji tijekom svog razvoja mijenjaju i mjesto na toj ljestvici Pri tome se često može vidjeti da mladunci niže rangirane kobile jednako tako dobivaju niže rangiran položaj u krdu dok mladunci više rangirane kobile također imaju veće izglede za viši položaj

U životu na slobodi krdo se sastoji od više kobila među kojima je jedna kobila - predvodnica njhovih mladunaca i jednog pastuha - predvodnika Kobila predvodnica vodi krdo na pašu i pojilo a određuje kuda treba krenuti i kad ići To je često neugledna jedinka koja se zadržava po strani krda Za razliku od nje pastuh je impozantna pojava obilježena tragovima mnogih bitki za vodeće mjesto u krdu On je zadužen za obranu krda od grabežljivaca i za davanje svojih gena sljedećim generacijama krda Kod bijega kobila - predvodnica vodi krdo a pastuh trči na začelju kako bi tjerao dalje zaostale članove

U pravilu kobile cijeli život ostaju u istom krdu dok mlade ždrijepce pastuh protjera iz krda kad dosegnu spolnu zrelost Takvi ždrijepci tvore svoje mladenačke zajednice U tim zajednicama oni međusobno odmjeravaju snage i vježbaju kako bi jednog dana izazivanjem na borbu jednog pastuha - predvodnika i pobjedom nad njim preuzeli njegovo mjesto u krdu Ponekad se neke kobile odvoje iz postojećeg krda i s mladim pastuhom formiraju novo krdo

Kao stanovnik stepe konj je za razliku od magaraca životinja čiji je prvi instinkt da opasnost pokuša izbjeći brzim bijegom

U držanju konja kao domaće ili radne životinje prevladavaju kobile i kastrirani konji Oni se u većini slučajeva bez problema uklope u postojeće krdo Pastuhe se smatra vrlo neuračunljivim prije svega zbog snažnog nagona za parenjem a ponekad i zbog agresivnosti uvjetovane hormonima Ako pastuh nanjuši kobilu koja se tjera pokušat će sve kako bi došao do nje Pri tome se ako ograda oko pašnjaka ili u štali nije primjerena često ozlijedi Zbog toga ih se uglavnom drži na vlastitim pašnjacima ili u odvojenim štalama

PODRIJETLO

Divlji konji od kojih potječu današnji domaći konji prvi put su pripitomljeni u centralnoj Aziji vjerojatno oko 3000 godina prije Krista a neki autori smatraju da je to bilo još u 5 tisućljeću prije Krista Postoje različite teorije o tome kada i gdje je čovjek prvi put koristio konja Posljednja istraživanja koja se temelje na uspoređivanju mitohondrijskog DNK današnjih domaćih konja i fosila izumrlih vrsta upućuju na to da se pripitomljavanje konja odvijalo na više mjesta nezavisno jedno od drugih Bitna indicija za takav zaključak je širina genetičkih varijacija koja je u obje testirane skupine bila jednako velika Da se pripitomljavanje odvilo samo na jednom mjestu kod domaćih konja bi se mogla očekivati puno manja širina genetičkih varijacija Pored toga testovima je utvđeno da su neke izumrle vrste srodnije današnjim vrstama nego što su neke vrste domaćih konja međusobno srodne

Istraživanja mitohondrijskog DNK provedena 2002 pokazala su da je pripitomljavanje najmanje 77 osnovnih tipova kobila u različitim područjima zemlje nezavisno jedno od drugog što je bitno više nego kod drugih vrsta domaćih životinja

POVIJEST DOMAĆIH KONJA

Pripitomljavanje konja donijelo je narodima izvanredne prednosti Mogle su u puno kraćem vremenu prijeći velike udaljenosti što je olakšalo održavanje velikih carstava Pored toga kao što je to u nekim krajevima i danas običaj koristilo ih se za hranu a bili su i dragocjeni pomagači u ratnim pohodima Neke nove napadačke i ratne tehnike postale su moguće tek uz korištenje konja

STARI ORIJENT

Rana carstva Asiraca i Hetita kao i Hurita u državi Mitani stvarana su korištenjem konja u ratovanju Oko 1700 godina prije Krista u Egipat ulaze Hiksi nomadski narod nejasnog podrijetla Egipćani do tada nisu poznavali konje i bili su u borbi do te mjere podređeni da su Hiksi uspjeli osvojiti veliki dio starog Egipta

Rani nomadski narodi centralne Azije iz kojih su kasnije proizišli mnogi narodi ratnika-konjanika pronašli su sedlo i drugu jahaću opremu još u trećem stoljeću prije Krista Poslije grčki povjesničar Strabon izvještava o izuzetnom jahačkom umijeću Skita

SREDNJA EUROPA

Još od starog kamenog doba postoje dokazi o ostacima konja u srednjoj Europi i nastavljaju se u vremenu nakon ponovnog širenja šuma poslije zadnjeg ledenog doba No točno vrijeme kada je konj pripitomljen u Europi je sporno jer je teško razlikovati kosti divljih od kostiju pripitomljenih konja

ANTIKA

U Homerovim epovima konji prije svega vuku bojna kola kao što je bilo uobičajeno u egipatskom Novom carstvu i kod Asiraca i Hetita Na pogrebu Patrokla (Ilijada 23 163) žrtvovani su konji U grčkoj antici konj je bio simbolički povezan sa smrću Kad se junaka prikazivalo kako kroz prozor gleda konje predskazivana je njegova smrt

U vrijeme oko 1000 godina prije Krista prestaju se koristiti bojna kola Konjanici na sve krupnije uzgajanim konjima pokazali su se uz sve bolju vještinu jahanja kao brži i okretniji pa time i efikasniji od bojnih kola

Drugog dana antičkih Olimpijskih igara tradicionalno su bila održavana natjecanja u jahanju i utrci kolima

Grčki povjesničar Ksenofon napisao je u 4 stoljeću prije Krista djelo Peri hippikes (O umijeću jahanja) gdje je iznio znanja o konjima i jahanju Većina savjeta sadržanih u tom djelu vrijede još i danas

Potkovu su poznavali još Rimljani U Europu je stigla u 5 stoljeću prije Krista za vrijeme seobe naroda Točno podrijetlo ovog izuma je nepoznato No Rimljani nisu uspjeli razviti konjima primjerenu ormu Primjeren način za prijevoz tereta konjskom zapregom razvijen je tek puno kasnije

SREDNJI VIJEK Egipatski prikaz anatomije konja iz 15 stoljeća

Korištenje konja kao radne životinje postalo je moguće tek u srednjem vijeku s pronalaskom primjerene orme Do tada su u poljoprivredi korišteni samo volovi Ranije uobičajena orma je konjima kod vuče većih tereta presjecala dovod zraka pa ih se moglo koristiti samo za vuču lakih kola Razvoj adekvatne orme omogućio je korištenje konja na primjer za vuču pluga Kako

konji imaju bitno veći radni potencijal od volova to je značilo revoluciju u poljoprivredi

U srednjem vijeku je konj kao jahaća životinja bila dostupna gotovo isključivo plemstvu Korištenje jahača u bitkama dovelo je do razvoja sloja vitezova Iz te prvobitno samo vojno korištene vještine jahanja kasnije se razvila klasična dvorska umjetnost jahanja

U tom razdoblju se počinje snažnije razvijati konjogojstvo jer su mnogi vladari željeli ukrasiti svoje dvorove naročito plemenitim konjima

S druge strane kako su vitezovi zbog oklopa postajali sve teži bili su potrebni i sve krupniji grublje građeni konji

DOMAĆE PASMINE KONJA

Međimurski konj U narodu ga zovu još i međimurec U svijetu je poznat pod imenima Murakozilo Murinsulaner

Lipicanac Izvorno uzgojno područje je Lipica u Sloveniji a uzgoj se proširio na Hrvatsku Austriju Mađarsku Bosnu i Hercegovinu Rumunjsku Vojvodinu Srbiju Crnu Goru Italiju Slovačku Makedoniju SAD i Dansku a u manjem broju u još neke zemlje

Hrvatski posavac U narodu ga još zovu posavski konj posavec i posavski bušak Kao što mu ime govori nastao je na području slivnog toka rijeke Save i njezinih pašnjačkih površina

Hrvatski hladnokrvnjak Ova pasmina konja danas predstavlja najrasprostranjeniju pasminu konja u Republici Hrvatskoj Nastao je na području sjeverozapadnog dijela Hrvatske oplemenjivanjem domaćih kobila s pastusima hladnokrvnih pasmina iz Austrije Mađarske Belgije i Francuske

OPŠIRNIJE O DOMAĆIM PASMINAMA

Međimurski konj Prema imenu pasmine zaključuje se da je nastao na području Međimurja Iz prvobitnog uzgojnog područja proširio se i na ostala područja prije svega u Mađarsku pokrajina Zala ali i u ostale dijelove sjeverozapadne Hrvatske Danas postoje evidentirane dvije populacije ovih konja Jedna se nalazi u Međimurju brojčano manja populacija a druga znatno veća u Mađarskoj Međimurski konj nastao je križanjem domaćih kobila koje su u sebi imale primjese angloarapske krvi s noričkim pastusima u početku uzgoja Kasnije se u uzgoj sve više uvode linije peršerona amanskog i ardenskog konja Godine 1861 Međimurje potpada pod mađarsku upravu pa tako i međimursko konjogojstvo pod upravu ergele Kišber koja je proizvodila rasplodne pastuhe za Međimurje i susjedne krajeve Od 1870 godine uzgajao se u Međimurju u dva tipa lakši tip i teži tip konja Raspadom Austro - Ugarske monarhije međimurski uzgoj međimurskog konja odvojen je od velikog uzgojnog područja u Mađarskoj Između dva svjetska rata međimursko konjogojstvo prepušteno je samo sebi Na području Međimurja od 1979 godine pa do 1991 godine djelovala je Udruga uzgajivača međimurskog konja Tadašnjim radom udruge iz Mađarske je uvezeno devet pastuha a iz domaćeg uzgoja umatičuje se 120 kvalitetnih rasplodnih kobila Osamdesetih godina 20 stoljeća dolazi do drastičnog pada broja konja uslijed intenzivne mehanizacije poljoprivredne proizvodnje Ponovni rad na međimurskom konju počinje 1999 godine kada se u Središnji popis matičnih grla Hrvatskog stočarskog centra upisuje i evidentira 28 grla Relativno je male glave i manjih ušiju Posebna oznaka glave su okrugle živahne izražajne oči Vrat je kratak masivan mišićav te nizak i neizražen greben Prsa su mu široka i duboka zaobljenih rebara Leđa su široka i kratka sapi zaobljene i raskoljene te dobro obrasle mišićjem Konja krasi zbijenost i dobra pokrivenost tla Noge su snažne sa srednje masivnim zglobovima pravilnih stavova te širokih kopita Korak mu je pravilan siguran i izdašan Od boja prevladava dorat vranac te riđan Ranozrela je pasmina čvrste konstitucije dobrog zdravlja i dugovječnosti Posjeduje uravnotežen karakter i izraženu volju i upornost u radu Skroman je i jednostavan u hranidbenim zahtjevima Pretežito jede sijeno s velikom količinom surovih vlakana a kod većih napora daje se zob kukuruz u obliku zrna ili njegovaprekrupa

Najbolje rezultate u uzgoju i korištenju a s obzirom na uzgojnu povijest i cilj postizao je u ravničarskom dijelu Međimurja koji obiluje vodenim tokovima rijeke Mure i Drave Na tom području koristio se teži tip radnog konja za vuču i rad u poljoprivredi dok je lakši tip uglavnom bio za rad u vinogradima U ekonomskom smislu kao pasmina radnih konja izgubio je svoju vrijednost s pojavom mehanizacije u poljoprivredi Danas se prvenstveno uzgaja zbog proizvodnje mesa i specifičnih proizvoda od mesa Također je pogodan za proizvodnju kobiljeg mlijeka kao vrlo vrijedne sirovine u kozmetici Prema matičnoj evidenciji HSC-a 2000 godine registrirano je svega 28 kobila i 3 pastuha te ih svrstavamo u skupinu kritično ugroženih pasmina Jedna od mjera zaštite je utvrđivanje realne vrijednosti novčanog poticaja kao stimulansa za uzgoj ove pasmine Nakon toga nužno je izraditi gospodarske programe korištenja u rekreaciji hipoterapiji odnosno putem prezentacije kao dijela turističke ponude kraja u kojem je pasmina i nastala Udruga uzgajivača međimurskog konja Čakovec osnovana je tijekom 2001 godine

2 HRANJENJE KONJA Konji su monogastrične životinje čiji je probavni sustav prilagođen probavi voluminozne hrane bogate vodom i sirovom vlakninom tj probavi temeljenoj na mehaničkoj destrukciji i mikrobiološkoj razgradnji celuloze Zapremnina probavnog sustava konja procjenjuje se na 40 l 100 kg tjelesne mase Relativno mala zapremnina želuca (85 ukupne zapremnine probavnog sustava) uvjetuje veličinu i sastav obroka U normalnim uvjetima hranjenja želudac konja nikad nije prazan U pojedenoj hrani prevladava razgradnja lako probavljivih ugljikohidrata dok u ostacima prethodnog obroka prevladava razgradnja bjelančevina Zbog male zapremnine želuca kiseli sadržaj želuca (pH 17-21) prelazi u tanko crijevo još za vrijeme uzimanja obroka a lužnati crijevni sok neutralizira kiselu reakciju želučanog sadržaja čime se stvara optimalan medij za aktivnost lipolitičkih proteolitičkih i amilolitičkih enzima koje luče gusterača i sluznica tankog crijeva Ovi enzimi razgrađuju ugljikohidrate bjelančevine i masti a sadržaj koji napušta tanko crijevo sastoji se od vlaknatih ostataka hrane intestinalnih sekreta neprobavljenog dijela škroba i bjelančevina staničnog detritisa i mikroorganizama Budući da u konja 25 hrane izbjegne probavi u tankom crijevu puno su bitniji procesi koji se odvijaju u debelom crijevu Dnevni obroci hrane trebaju osiguravati hranjive i biološki djelatne tvari za podmirenje uzdržnih potreba potreba za rastom i radom Te tvari uključuju ugljikohidrate i masti = energija bjelančevine = produktivnost plodnost rast razvoj organizma opća i specifična otpornost vitamine = rast razvoj zdravlje plodnost produktivnost minerale = izgraduju određena tkiva sudjeluju u brojnim enzimskim procesima i ciklusima prijenosa energije sastavni su dio nekih vitamina hormona aminokiselina vodu = treba napomenuti da žednog konja ne treba hraniti jer žeđ smanjuje sekreciju probavnih sokova i iskoristivost hrane Također neredovito ili naglo napajanje konja velikim količinama vode ili prehladnom vodom može dovesti do spastičkih stanja (kolike) Uzdržne potrebe konja određuju se na temelju tjelesne mase i metaboličke veličine te produktivnih potreba vezanih uz rast rad laktaciju graviditet i sl PASA - izvorno krmivo za konje Uz odlična dijetetska svojstva i hranidbenu vrijednost pasni sustav hranidbe osigurava kretanje životinja na zraku i suncu što jako povoljno utječe na kondiciju i zdravlje konja S obzirom na količinu i kakvoću paše u slučaju potrebe konje treba prihranjivati žitaricama a dnevno treba osigurati i određene količine suhih voluminoznih krmiva Odrasla grla mogu na dan konzumirati i do

60 kg zelene paše Osim paše od zelenih krmiva može se ljeti koristiti i krmno bilje s oranica (do 30 kg na dan a ako se koristi silaža oko 15 kg na dan) GOMOLJAČE KORJENJAČE I TIKVENJAČE Najčešće se koriste kod zimskog režima prehrane i to u radnih konja Daju se u količini od 10-15 kg a kod teških pasmina i do 30 kg Treba imati na umu da su to ipak vodenasta krmiva s malo bjelančevina vitamina i minerala LIVADNO SIJENO Suho voluminozno krmivo glavno je u hranidbi konja Konzumiraju 25-32 kg suhe tvari sijena na 100 kg tjelesne mase Kod ždrebadi u rastu gravidnih kobila i onih u laktaciji poželjno je dio sijena zamijeniti sijenom leguminoza (bjelančevine kalcij karotin) ŽITARICE zob - najpogodniji koncentrat za konje Sadrži dosta energetskih tvari i dovoljno sirove vlaknine ječam - također dobar dodaje se u smjesu do 50 kukuruz - uz postupno privikavanje može se davati konjima pri težem i srednje težem radu (pun je energije) ali može izazvati dilataciju želuca pa ne smije iznositi više od 10-15 obroka za lake i 40 obroka za teške pasmine posje - odličan za kobile u zadnjoj trećini graviditeta i puerperiju a dobar je i za konje sa začepom PROTEINSKA KRMIVA -uljane pogače i sačma ndash daju se u omjeru od 5-15 osobito kada želimo povećati unos bjelančevina -nusproizvodi pivske industrije (pivski kvasac i sladni trop) - dobro ih je davati konjima jer sadrže vitamin b-kompleksa provitamine vitamina D te povoljno utječu na mliječnost -repini rezanci - daju se namočeni u količini od 13 žitarica u obroku OSNOVNA PRAVILA HRANJENJA - redoviti razmaci hranjenja - davati manje ali češće obroke - preobilan i prebrzo pojeden obrok te teži rad neposredno nakon obroka izazivaju smetnje u funkciji probavnog sustava - za težak rad potrebno je najmanje 1h odmora nakon hranjenja - žednog konja ne treba hraniti jer žeđ smanjuje sekreciju probavnih sokova i iskoristivost hrane - neredovito prenaglo napajanje i prehladna voda očituju se spastičkim stanjima

- na apetit konja i stanje probave utječu sastav obroka (sastav i omjer voluminozne krme i koncentrata) kakvoća hrane (ukusnost i dijetetska besprijekornost) nagla promjena hrane koja može dovesti do disbioze debelog crijeva i gubitka apetita - obrok treba prilagoditi temperamentu i tjelesnoj kondiciji vrsti i trajanju rada te vremenskim uvjetima

3 HIGIJENA

PRIBOR ZA ČIŠĆENJE GUMENA ČETKA služi za skidanje blata i prašine Najbolje je čistiti polukružnim pokretima ali se ne smije koristiti za čišćenje glave i nogu PLASTIČNI JEŽ najlakše skida otpalu dlaku (iako će vam se nekad činiti da nema kraja dlakama koje otpadaju) To je malo mekša četka kojom se mogu čistiti noge i glava ali ne uz jaki stisak kao na ostatku tijela Ježevima također rukujemo polukružnim pokretima TVRDA ČETKA služi uklanjanju mrlja od izmeta a dobra je i za skidanje prašine s konja Ako konju želimo dobro iščetkati rep i grivu najprije koristimo tvrdu četku a zatim češalj Tvrdom četkom se također ne smije čistiti po glavi i nogama jer je tamo koža tanka i ima malo potkožnog tkiva

MEKA ČETKA služi otklanjanju preostale prašine Smije se koristiti po nogama i glavi

RUČNIK daje dlaki sjaj i pokupi ostatak prašine Ako nemate meku četku možete koristiti ručnik ČEŠALJ služi za raščešljavanje grive i repa Češljati se ne bi smjelo ako se griva i rep prije toga ne pošpricaju specijalnim sprejem Sprej za raščešljavanje se koristi prije natjecanja ili izložbi kako bi se konju sjajila dlaka Slamu i piljevinu iz repa najlakše je izvaditi prstima Ako konju radite frizure prvo dobro rasčešljajte jer se može dogoditi da se rep ili griva jako zapetljaju pa ćete morati rezati SPUŽVA služi za čišćenje nosnice očiju i stražnjice Trebalo bi imati dvije spužve jednu za glavu nosnice i oči a drugu za stražnjicu

RAJSER služi za čišćenje kopita Jako je važno čistiti kopito kako ne bi došlo do gnojenja ili u slučaju da kamenčić zapne u kopitu zbog čega bi konj šepao Kopito se čisti od žabica prema vrhu kopita

4 BOLESTI KOŽE KONJA

GLJIVIČNE KOŽNE BOLESTI KONJA Češanje repa može biti znak infekcije Dermatofitoza napada najčešće kožu na mjestima koje pokriva sedlo ili na vratu a glavni je klinički znak alopecija (područje bez dlake) Većina se konja sama oporavi od infekcije nakon nekoliko mjeseci no izvor su zaraze za druge konje Uzrok lošeg izgleda repa može biti i manjak esencijalnih masnih kiselina koje sprečavaju isušivanje i upalu kože Kožne bolesti konja veoma su česte i uvijek su dijagnostički izazov za svakog veterinara praktičara Glavni je razlog tome što različite kožne bolesti (kojima je posve različiti uzročnik) mogu dati potpuno iste simptome kliničku sliku i anamnezu Mnogo je bolesti koje mogu prouzročiti svrbež i gubitak dlake dok isto tako kvrge na koži mogu biti posljedica različitih uzročnika kožnih bolesti Kao i kod drugih organskih sustava pregled kože treba početi uzimanjem anamneze

Zatim slijede druge specijalističke pretrage kao što su uzimanje uzoraka pregled kože biomikroskopom i analiza uzoraka u laboratoriju Ovdje će biti riječi o gljivičnim bolestima kožnog sustava budući da su one u posljednje vrijeme učestale među konjima koji žive u staji Dermatofitoza napada mlade konje Dermatofitoza je najčešća gljivična bolest kože konja i jedna od najčešćih kožnih bolesti konja koji žive u staji Bolest je rasprostranjena po cijelome svijetu a najčešće se pojavljuje kod mladih konja Uzročnici su gljivice Trichophyton equinum Trichophyton mentagrophytes i Microsporum equinum U našem klimatskom pojasu čini se postoji određena sezonska pojavnost ove kožne infekcije pa je bolest češća u jesen i zimi Dermatofitoza se prenosi izravnim kontaktom sa životinje na životinju ili najčešće zaraženim predmetima kao što su npr četke za čišćenje konja krpe podsedlice pokrivači i sl Inkubacija (vrijeme od infekcije do pojave prvih simptoma) može trajati i do šest mjeseci U posljednje se vrijeme u stručnoj literaturi sve češće ova bolest spominje kao zoonoza - bolest koja s konja može prijeći na čovjeka i na ljudskoj koži uzrokovati slične simptome Stoga pojavi li se ta bolest kod vašega konja budite oprezni i primijenite jače higijenske mjere kako se ne biste zarazili

Najčešće se razbole konji stari do tri godine no mogu se zaraziti i stariji U ranoj fazi bolesti dermatofitoza može nalikovati drugim kožnim bolestima budući da na zaraženome mjestu možemo vidjeti gnojne kvržice ili osip Ta su područja veoma osjetljiva na dodir Nakon nekoliko dana nastane krasta i ljuštenje kože predstavlja tipični znak infekcije Oštećenje na koži najčešće je kružnog oblika oštro ograničenih rubova s posve normalnom dlakom oko oštećenoga mjesta Dlaka na analizu Ranu fazu infekcije može pratiti i jak svrbež no ovaj znak nije uvijek prisutan kod ove bolesti Dijagnoza se može postaviti pomoću tipičnih znakova kožne infekcije no oni nisu uvijek prisutni te se preporučuje uzimanje uzoraka dlake s rubova oštećenog dijela kože i njihova laboratorijska obrada Obrada obuhvaća specifičnu pripremu uzorka i proučavanje pod mikroskopom te nasađivanje dlake na specijale hranjive podloge na kojima se uzgajaju gljivice Kožne bolesti koje imaju slične kliničke znakove su urtikarija dermatofiloza pemphigus i stafilokokni folikulitis Dermatofitoza je samolimitirajuća bolest što znači da se većina konja sama oporavi od infekcije nakon nekoliko mjeseci No za to vrijeme konj može ostati bez velikih dijelova dlake i izvor je zaraze za druge konje a potencijalno i ljude Zbog toga se dermatofitoza konja najčešće liječi uspješno Primjenjuje se lokalna terapija antimikoticima Enikonazol i natamycin su izrazito učinkoviti a na uzročnika djeluje i otopina povidon joda U slučaju izrazito jakih infekcija može se primijeniti i sistemska terapija antimikoticima (grizeofluvin itrakonazol) Sistemska je terapija dugotrajna i skupa Posljednjih se godina primjenjuje i cjepivo protiv dermatofitoze koje može biti i terapijsko Češanje repa paraziti ili gljivice Većina konjara srela se s tim problemom konj češe korijen repa o zid ili stranice boksa Rep postaje neugledan dlaka mu je ispucana a koža oštećena Uzrok je svrbež oko anusa Za taj se problem najčešće (opravdano) okrivljuje navala crijevnih parazita Oxyuris equi Taj parazit kao adult izlazi kroz anus i liježe jaja oko anusa To konju izaziva jak svrbež pa češe rep o predmete u svojoj blizini Odrasle parazite nemoguće je vidjeti na anusu budući da oni jaja liježu isključivo noću pa je dijagnostika moguća pregledom izmeta ili analizom brisa analnog područja na celofanskom flasteru Ako je konj redovito čišćen od parazita ili ako dobije pastu protiv parazita a češanje

repa ne prestane problem ima drugi uzrok Ljeti izraziti svrbež repa može uzrokovati i dermatološka bolest sweet itch Tu bolest uzrokuju komarci tipa Culicoides koji izazivaju preosjetljivost i izraziti svrbež u području grive i korijena repa Terapija je raznolika no u posljednje se vrijeme kod nas može kupiti pripravak Cutalind koji je registriran za liječenje te vrste kožne bolesti Češanje repa može prouzročiti i gljivična infekcija koja se uspješno liječi antimikoticima Uzrok lošeg izgleda repa može biti i manjak esencijalnih masnih kiselina koje sprečavaju isušivanje i upalu kože U terapiji se primjenjuju oralni pripravci koji sadrže vitamin E biotin omega 3 i omega 6 nezasićene masne kiseline

5 PČELINJI KUTAK - OSE neprijatelji pčela

Priča iskusnog pčelara

OSE su oduvijek bile problem na pčelinjaku Ulaze u košnicu kradu med otvaraju leglo i uznemiruju pčele Nisam jedanput gledao borbu između stražarica i ose a osa je u pravilu izlazila kao pobjednik Tome pridonosi i činjenica da osa ima gladak žalac da

može ubosti više puta i pri tome za razliku od pčele ostati živa

STRŠLJENI (Vespa crabro) su naše najveće ose Stršljenjake grade na zaštićenim mjestima pod strehom u šupama ili pod krovovima u šupljim stablima od nekoliko katova saća

stanicama okrenutim prema dolje Sve to omotaju s više listova poput papira tankim sažvakanim drvetom Svake godine u proljeće oplođena ženka koja je prezimila u skloništu gradi novo gnijezdo i nikada se ne useljava u staro prošlogodišnje Stršljeni love pčelu u letu najčešće pred samim ulazom u košnicu Osim pred košnicom love ih i za vrijeme odlaska ili dolaska na pašu Uhvaćenu pčelu odnose na obližnje drvo gdje joj iz mednog mjehura isišu nektar a prsne mišiće sažvaču pomiješaju sa slinom te ih tako pretvore u sluzavu kašu kojom hrane svoj pomladak Kada jedan stršljen počne s lovom ubrzo dovede i drugoga a onda oni dovedu svaki po još jednoga i tako ih je sve više u napadu Pčele su protiv tako velikog i oklopljenog protivnika kao što je stršljen potpuno nemoćne

Stršljeni love i noću za punog mjeseca ako su noći vedre Radijus lova im je oko 1500 m od gnijezda Zato treba uništavati stršljenjake (stršljenova gnijezda) na širem području oko pčelinjaka Postoji zabluda u pčelarskoj literaturi da se odrasli stršljeni hrane mesom kukaca naročito pčela To nije tako zato što odrasla jedinka stršljena nije u stanju probaviti krute proteine Odrasle jedinke hrane se sokovima drveta i sokovima koje isisaju iz raspucanog voća te drugim slatkim tvarima koje nađu u prirodi Svoje ličinke hrane proteinima najčešće dijelovima kukaca Posebna su im poslastica pčelinje ličinke Zato je pčelinje leglo često na meti stršljenovih napadačkih pohoda

OBIČNA OSA (Vespa vulgaris) gradi velika gnijezda slična stršljenovim ali ispod zemlje Ulazi u košnicu gdje krade med ili ličinke Krađa je naročito izražena za hladnijih dana kada pčele još ne izlaze a ose to koriste za nesmetan ulazak u košnicu Love pčele koje odnose kao hranu ličinkama

Naročito su opasne zbog toga što idući iz košnice u košnicu mogu prenositi zarazne bolesti od kojih i same obolijevaju a naročito američku trulež legla

GALSKA OSA (Vespa polistes gallicus) gradi male osinjake na tavanima pod crjepovima ispod kamena i sličnim zaštićenim mjestima Naročito joj pogoduju novi tipovi krovova koji između crijepa i daske imaju međuprostor koji je galskoj osi idealan za izgradnju gnijezda Rado se gnijezde i u betonskim kvadrima kojih ima gotovo u svakom

pčelinjaku Izrazito je agresivna i dosadna Za vrijeme vrcanja možete je vidjeti na okvirima koje vadite Sitna je pa se lako zavlači kroz pukotine i manje otvore na košnicama ili ispod poklopnih dasaka koje ne zatvaraju dobro

BORBA PROTIV OSA

Na početku svoje lovačke karijere ose i stršljene lovio sam onako kako su mi savjetovali stariji i iskusniji pčelari Rekoše - Naliješ malo piva u tamnu bocu staviš je u pčelinjak i gamad će se sama podaviti Isprobao sam tu metodu ali mi se nije baš pokazala djelotvornom Ose su često žudeći za svjetlom izlazile iz boce prije nego što bi se utopile To je naročito bilo izraženo ako je već bilo mrtvih osa u boci Novopridošle bi jednostavno sletjele na njih napile se piva i sirupa te izletjele van Iskušao sam i klopke koje se mogu kupiti u većim trgovačkim centrima Ni to mi se nije svidjelo Skupe su a efikasnost slaba Probao sam i s prerezanom bocom od Coca-Cole i okrenutim gornjim dijelom naopako poput lijevka Ni ona se nije pokazala efikasnom Osim toga morala se stavljati pod krov zato što ju je prva kiša napunila vodom i razrijedila tekućinumamac Stavivši je pod krov sklonio sam je sa sunca a onda ose i stršljeni nerado ulaze u nju Osim toga klopke treba rasprostrijeti po cijelom pčelinjaku i oko njega a nije baš sve pod krovom Malo sam razmišljao malo promatrao i došao na ideju Osnova realizacije ideje bio je - POZITIVNI FOTOTROPIZAM tj svojstvo insekta da se kreću prema izvoru svjetla Zbog tog svojstva na boci koja služi kao klopka uvijek treba biti čep Otvori na koje će insekti ulaziti buše se naknadno na donjoj trećini boce Promjer rupa je od 6-8 mm a ovisi o tome što želite loviti U izbušene rupe stavio sam obojene drvene tiple Na bocu uvijek svežem špagu radi lakšeg postavljanja boce na željeno mjesto Uglavnom su to stupovi za lozu i grane drveta Nikada ne stavljam bocu na tvrdu podlogu iz jednostavnog razloga da ih mačke ili vjetar ne prevrnu Tekućina u boci je mješavina piva sirupa od jagoda octa (vinskog ili jabučnog) i vode Neki autori preporučuju jabukovaču i ostale voćne rakije te mošt Kao najekonomičnije rješenje preporučuje se sirup od naranče Ocat se stavlja da odbija pčele

Koja je prednost ovako pripremljene boce

bull Osnovna prednost je ta što klopka funkcionira bez obzira na to je li u boci svježa tekućina ili je klopka već puna ugušenih insekata U oba slučaja većina insekata koji uđu neće više izići U prvom slučaju će se utopiti isto kao i u običnoj boci U drugom slučaju -

onome kad na površini plivaju veće količine mrtvih insekata - osa ili stršljen ući će u bocu sletjeti na mrtve insekte napiti se tekućine ili nakupiti proteina i poletjeti prema gore Kako je gornji otvor začepljen uhvaćena osa ili stršljen će u gornjem dijelu boce letjeti sve dok se ne iscrpi i padne na dno boce

bull Još jedna bitna prednost je to što je znatno smanjena potrošnja tekućinemamca a to znači znatnu uštedu novca Pivo baš i nije jeftino

bull Klopka daje najbolje rezultate onda kada je obješena na sunčanom mjestu

bull Ne smeta joj kiša ndash začepljena je odozgo

Malo kompliciranija klopka se radi tako da se boca prepolovi U donju polovicu boce nalije se već opisana smjesa (može i riba ili pileće meso ) a gornja se polovica iznutra premaže ljepilom za miševe Dijelovi se ponovno spoje i zalijepe ljepljivom trakom Kako sam je stavio neposredno uz mjesto gdje su smještena četiri osinjaka tako je i ulov bio bogat sukladno položaju na kojem je postavljena boca - mamac Inače uz ose se nađe i pokoji stršljen i dosta muha I ose i stršljeni naročito rado ulaze kada je tekućina u boci već zasićena mrtvim insektima Tada dolaze po proteine za hranidbu svojega legla

Ulovljenim osama i stršljenima hranite ježeve a ježevi će vam to vratiti tako što će po pčelinjaku sakupljati mrtve ili ugibajuće pčele i time vas osloboditi posla dezinfekcije tla oko pčelinjaka

Osim ovih klopki na svim strateškim pozicijama u pčelinjaku imam postavljene rekete za badminton i mlatilice za muhe Reketom lovim stršljene Naime kada stršljen dođe pred leto košnice i izabere pčelu koju će napasti kratko zastane Taj moment treba iskoristiti da ga se odvali reketom Pogođen pukne kao staklo Ako pri tome pogodite i koju pčelu nije šteta Taj stršljen bi ih pobio na stotine Mlatilicom za muhe uništavam ose koje sjedaju po košnicama ili dolaze na pojilo za pčele Osim toga za primamljivanje osinih matica u proljeće dobro je staviti komad grubo piljene jelovine ndash ostatke od krovne građe Matice s nje skidaju komadiće drva koje koriste za izgradnju gnijezda pa će zato na nju rado dolaziti Tu ih naravno čekate vi s mlatilicom za muhe Uništivši maticu u proljeće uništili ste cijelo leglo koje bi ona izlegla tijekom godine a to nije mali broj

1 BOBIČASTO VOĆE - uvod

agodičastog voća - jagoda a posebice malina i kupina - nema dovoljno na našem tržištu stoga ovo voće postiže dobru cijenu i njegova se komercijalna proizvodnja ako ga posadimo i njegujemo kako valja uvelike isplati

No ako i nemamo dovoljno zemljišta za proizvodnju bobičastog voća za tržište imati pokoju gredicu jagoda ili poneki grm malina ili kupina bez bodlji u svom vrtu za gušt nije na odmet No kako uzgajati jagode da bi urod bio zadovoljavajući a kakvoća dobra Prije svega treba reći da jagode ne možemo uspješno uzgajati svugdje gdje nam se prohtije odnosno gdje god imamo zemljište Za uspješan uzgoj ovog voća moraju biti zadovoljeni svi parametri koji na to utječu Tako moramo znati da jagode kao ni maline ne vole žarka ljeta već im više odgovara umjerena do prohladna klima dok kupine - kako je to pokazao i pokus na otoku Rabu - možemo uzgajati i u nešto toplijoj klimi ali uz uvjet da ih obvezno navodnjavamo GDJE SADITI Jagode ne smijemo saditi u dolcima - mrazilištima - u koje se slijeva hladan zrak s okolnih padina brijega Također ne smijemo ih saditi ni na jako vjetrovitim položajima jer će vjetar napraviti velike štete osobito u cvatnji te se i jagoda neće moći dobro oploditi pa će prinos biti mali Osim toga jagoda ne voli tvrda glinasta tla već tlo za nju mora biti pjeskovito - ilovasto humusno i rahlo Za nju je najbolje da je tlo slabo kiselo pH 6-65 U tlu joj treba dosta vlage tijekom čitavog rasta i razvitka a najviše prigodom plodonošenja No budući da u Gorskom kotaru i u Lici najčešće ima vlage ali ne uvijek kad to jagodi treba potrebno ju je navodnjavati odnosno saditi samo tamo gdje je navodnjavanje moguće Iako jagoda voli vlagu učestale kiše u doba cvatnje te rasta i zriobe plodova nisu poželjne Još manje je dakako poželjna tuča koja može uništiti sav urod Sigurnost pri tome pružaju mreže protiv tuče iako to u početku povećava troškove uzgoja jagoda

PRIPREMA ZEMLJIŠTA Da bi proizvodnja jagoda bila uspješna potrebno je izvršiti dobre i pravodobne pripreme Prvenstveno na vrijeme treba pripremiti zemljište za sadnju Ako je zemljište obraslo šikarom potrebno ga je iskrčiti i dobro očistiti korijenje Ako ih namjeravamo saditi na oranici tada moramo barem godinu dana prije sadnje herbicidima ili na drugi način suzbiti korove Ako je riječ o mršavom tlu kojem nedostaje humus dobro bi bilo godinu dana prije sadnje posijati grahoricu ili neki drugi usjev za zelenu gnojidbu pa ga na jesen zaorati Zaorano će bilje do proljeća strunuti i obogatiti zemlju humusom dušikom i nekim drugim nužnim elementima Za proljetnu sadnju u svibnju također je nužno već u jesen duboko preorati tlo i pritom ga pognojiti stajnjakom i kompleksnim NPK gnojivom Kolilčina ovisi o tome koliko je tlo opskrbljeno pojedinim hranjivim tvarima što će se najbolje moći ustanoviti pošaljemo li tlo na analizu Na temelju toga će nam stručnjaci - agronomi - dati preporuku gnojidbe da ne bismo gnojili premalo što bi negativno utjecalo na rast i urod jagoda ali ne i previše što bi nepotrebno povećavalo troškove proizvodnje MLADE SADNICE Za sadnju je potrebno nabaviti mlade zdrave jednogodišnje sadnice ili tzv frigo sadnice koje su u tu svrhu čuvane u hladnom prostoru Sadnice moraju imati razgranat desetak centimetara dug korijen Prije svega treba ih namočiti u smjesu kravlje balege zemlje i vode uz dodatak nekog fungicida Tako sadnicama omogućavamo brži rast i razvitak a ujedno ih u početku rasta dok malo ne ojačaju i štitimo od uzročnika bolesti koji se često nalaze u tlu A kad smo već spomenuli bolesti koje na jagode vrebaju u tlu treba reći i to da ih nije dobro saditi nakon krumpira jer njihov korijen napadaju slične bolesti Jagode sadimo najčešće u dvorede na malo povišenim gredicama - humcima - koje prekrivamo crnom folijom ispod koje postavljamo plastične cijevi za navodnjavanje (sustav kap po kap) Crna folija sprječava rast korova čuva vlagu i ubrzava zriobu jagoda za 3 do 5 dana Umjesto crne neki uzgajivači na dijelu parcele upotrebljavaju crno-bijelu foliju koja je svojim tamnim dijelom okrenuta tlu a bijelim odbija sunčevu svjetlost što usporava zriobu (tako je moguće produljiti berbu za desetak dana)

No zrioba najviše ovisi o sorti pa se dobrom kombinacijom sorti berba može protegnuti na gotovo mjesec dana U Gorskom kotaru i Lici sade različite sorte jagoda no najčešće su to Miss Marmolada Elsanta Raurika te višerodna Revada U proljeće jagode treba u 2 do 3 navrata gnojiti dušičnim gnojivima - ureom ili kristalonima - koja se dodaju zajedno s vodom putem sustava za navodnjavanje Ponekad je potrebna i folijarna gnojidba odnosno prihrana putem lista Nakon berbe lišće jagode na kojem se često zadržavaju bolesti treba pokositi i iznijeti izvan uzgajališta a jagode ponovno pognojiti NPK gnojivom 5-20-30 Uz sve to treba obvezno uklanjati vriježe na jagodama da se ne bi nepotrebno iscrpljivale što bi umanjivalo urod Također nasad treba redovito pregledavati i primijetimo li da su jagode napale bolesti ili štetočine na vrijeme ih suzbiti Nasad jagoda u hladnijim krajevima traje 2 do 3 godine a u nešto toplijima 1 do 2 godine a zatim ga treba preorati Želimo li posaditi novi nasad nije ga uputno saditi na istom mjestu već za to treba potražiti drugu parcelu a na istom zemljištu jagodu možemo saditi ponovno nakon tri do četiri godine Berba jagoda se obično obavlja u 2 do 3 navrata Jagode treba brati rano ujutro ili predvečer u ambalažu u kojoj ćemo ih odmah otpremiti na tržište ili u hladnjaču Postupamo li tako i kad su vremenske prilike u pojedinoj godini povoljne mogli bismo na 1000 četvornih metara zamljišta postići dobar urod jagoda i ostvariti prihod od oko 45000 kuna KUPINE Pitoma kupina za razliku od maline a donekle i jagode može uspijevati i na nešto toplijem području Dapače vrijeme sazrijevanja kupine prilično je dugo neke kasne sorte kupina u uvjetima hladnije klime ne uspijevaju do kraja sazrijeti pa ih je bolje saditi u umjerenoj klimi Postoje uspravne i puzeće sorte kupine Uspravne se kao i maline razmnožavaju ožiljenim izbojcima a puzeće iz ogranaka koji kad dotaknu tlo puste korijen i razvijaju nove izboje Ipak oba se tipa kupine često razmnožavaju i korijenovim reznicama tako da se u jesen izrežu 5-6 cm dugi komadi korijena postave vodoravno u kanalić u dobrom vrtnom tlu i zatrpaju U proljeće se iz njih razviju ožiljeni izboji koje možemo saditi na stalno mjesto Postoje mnoge sorte pitome kupine no kod nas se najčešće uzgajaju rane ili srednje rane sorte kako bi što prije po mogućnosti u jeku turističke sezone dospjele na tržište Tlo se za kupinu kao i za malinu priprema dubokim oranjem i čišćenjem od ostataka korijenja od prethodne kulture ako je na tom zemljištu rasla šikara Potrebno je izvršiti analizu tla i na temelju toga obaviti

meliorativnu gnojidbu a ako je tlo suviše kiselo treba ga kalsificirati Budući da je kupini potrebno mnogo kalija meliorativna gnojidba obavlja se s kombiniranim NPK gnojivom 9-8-27 6-18-36 ili nekim drugim gnojivom slične formulacije Tlo je također potrebno pognojiti i stajskim gnojem a ako ga nema tad treba godinu dana prije sadnje posijati biljke za zelenu gnojidbu i zaorati ih da do sadnje istrunu i obogate tlo humusom Za puzeće a i za uspravne sorte kupina najbolje je postaviti armaturu i vezati ih uz žice ili ih provlačiti između usporedo postavljenih žica jer će tada biti olakšani svi radovi u nasadu - od rezidbe i berbe do zaštite od bolesti i štetnika I nasad kupina treba redovito pregledavati pa ako se pojavi rđa lista malinova pipa ili neke druge bolesti ili štetnici pravodobno intervenirati i izvršiti zaštitu Na kraju kažimo i to da je bobičasto voće prehrambeno vrlo kvalitetno bogato vitaminima i mineralima Ono je upotrebljivo svježe ali ga se može koristiti i za kolače i voćne sokove te za brojne prerađevine - od džemova i marmelada do likera ili kupinova vina Stoga razmislimo o tome da u svoj vrt posadimo pokoji grm bobičastog voća i da ako za to imamo uvjete ovo voće uzgajamo i na nešto većoj površini jer bi nam se to sigurno isplatilo

MALINE Malina kao i jagoda voli hladniju klimu i dosta vlage u tlu ali i u zraku Najbolje uspijeva na nadmorskoj visini od 400 do 800 metara na prozračnom položaju zaklonjenom od jakih vjetrova Tlo također mora biti pjeskovito - ilovasto bogato organskim tvarima i dovoljno duboko no nešto kiselije - pH 55 do 6 Za nju je također potrebna dobra priprema tla godinu dana prije sadnje te dobra meliorativna gnojidba na temelju analize tla No za malinu je za razliku od jagode potrebno podići armaturu od stupova i žice da bi se izbojci maline uz nju vezali ili provlačili između usporedo postavljenih redova žice Za sadnju su najbolji jednogodišnji dobro ožiljeni izbojci iz korijena Sadnji treba posvetiti punu pažnju jer o tome uvelike ovisi kakav će biti nasad s obzirom na to da je malina višegodišnja kultura koja na istom mjestu ostaje i petnaestak godina

2 UZGOJ KUPINE I MALINE Po zriobi kupina spada u sitno voće koje najkasnije dolazi u rodnost Sazrijeva od polovice kolovoza a u plod dolazi tek druge godine Kupina je voće koje ima mnogostruku upotrebu a od sitnog voća najotpornija je na transport Za uzgoj kupina prikladni su topli i umjereno topli položaji Plemenite sorte kupina bez bodlji puno su osjetljivije prema niskim temperaturama (hladnoći) nego sorte maline Uvjetovano je to nizom čimbenika a osobito dugim trajanjem razdoblja vegetacije Praksa je u nas pokazala da izdanci kultiviranih sorata kupine mogu pozepsti kod temperature od -10 do -17deg C No ako niska temperatura traje kratko da se ne dospiju rashladiti tkiva tada mogu podnijeti nešto niže temperature Pod snijegom izdanci mogu podnijeti temperaturu i do -25deg C Kolebljive temperature koje se javljaju u proljeće kad se smjenjuju aktivne (+6deg C) i niske (-7deg C) mogu prouzročiti velike štete Općenito možemo reći da kupina najbolje uspijeva u područjima s prohladnim i vlažnim ljetom a blagim zimama U odnosu na malinu kupina samo nešto malo bolje podnosi sušu ali ipak valja istaknuti da obilno i redovito rodi kao i da daje krupnije plodove tamo gdje ima dovoljno vlage Budući da je kupini potrebno mnogo kalija meliorativna gnojidba obavlja se s kombiniranim NPK gnojivom 9-8-27 6-18-36 ili nekim drugim gnojivom slične formulacije Za uzgoj kupina potreban je godišnji zbroj oborina veći od 800 mm od čega u tijeku vegetacije padne više od 400 mm Osim toga kupina kao i malina zahtijeva veću relativnu vlagu zraka (oko 75 posto) U uzgoju kupina štetni su hladni suhi i olujni vjetrovi Kupina je heliofit (svjetloljubiva) pa traži puno sunčanih dana i puno sati svjetla Danas postoji puno načina sadnje no najčešće se kupina ipak sadi u redovima (od sjevera prema jugu) s razmakom od 18 do 36 metara da bi se olakšao pristup mehanizaciji Uspravne i poluuspravne kupine zahtijevaju neki tip potpore za njihove stabljike Obično se posade u dva reda s dvije ili tri podupirajuće žice Redovi koji se formiraju za kupine zahtijevaju čvršće stupove manjeg razmaka te čvršće podupirajuće žice jer su plodovi teški Većina redova su uskog i uspravnog tipa no neki sustavi formiranja zahtijevaju ukrižane FORMIRANJE Ako se primjereno orežu uspravne kupine ne zahtijevaju nikakve redove Tijekom prve godine nakon sadnje rastu u puzajućem obliku te su mnogi uzgajivači uvjereni da moraju upotrijebiti redove No tijekom druge sezone one postanu debele uspravne prvogodišnje mladice te ne zahtijevaju formiranje u redove Neke vrste bez trnja trebaju 2 godine da

bi se u potpunosti formirale u uspravni rast Tijekom prve godine formirajte mladice u razvoju u blizini tla tj baze biljke To ih drži podalje od kultivacije i špricanja Dopustite mladicama da se razvijaju u redu te dopunite prazna mjesta da bi se dobila jedna kontinuirana živica Odstranite sve mladice koje rastu između redova Na kraju prve sezone rasta podrežite svu stabljiku do razine tla Neki mali uzgajivači te komercijalni uzgajivači u tropskim krajevima koji beru voće za prijevoz zrakom dopuste da stabljika naraste do 12 -15 cm prije nego odstrane vrhove stabljike To im daje ekonomičniju iskorištenost prostora za male uzgajivače te bolju dostupnost ploda za uzgajivače koji se bave svježim tržištem LJETNA REZIDBA NAKON PRVE GODINE Kada ljetorasti narastu do 09 - 12 m odlomite ili odrežite 8 - 10 cm od njihovih vrhova da bi se potaknuo razvoj grana Budući da se mladice ne razvijaju jednako prođite po nasadu nekoliko puta Neki uzgajivači odstrane vrhove kad su mladice visoke 09 m te kasnije to povećaju na 12 m To im daje bolju rasprostranjenost grana te veći urod Odrežite stare mladice poslije berbe ili tijekom zime i također odstranite višak mladica koje se nalaze ili u redu ili između redova REZIDBA U STANJU MIROVANJA U sjevernim područjima gdje su kupine često oštećene zbog hladnih zimskih temperatura nemojte podrezivati bočne grane sve do kasne zime U to vrijeme postoji mala vjerojatnost daljnjeg oštećenja a ako se i dogodi oštećeno drvo je vidljivo i može se odstraniti kod podrezivanja Odstranite stare drugogodišnje stabljike zajedno sa svim slabim ili bolesnim stabljikama Prorijedite mladice na 4-6 komada na 30 cm te odrežite bočne grane na dužinu do 30 -45 cm REZIDBA PUZAJUĆIH I POLUUSPRAVNIH KUPINA Puzajuće i poluuspravne kupine rijetko daju mladice iz korijenja Sve nove mladice rastu dakle iz krajnjih pupova pri dnu biljke te nije potrebno motikom vaditi višak mladica tijekom ljeta Ljetorasti puzajućih vrsta su dugi i tanki Kako se razvijaju tako formirajte pola njih u svakom smjeru paralelno s redom te što bliže bazi biljke da ne bi ometale kultivaciju Ljetna rezidba nije potrebna osim odstranjivanja starih mladica poslije berbe Većina uzgajivača čeka do zime da bi odrezali staru stabljiku Tijekom ljeta neiskusni radnici teško određuju koje su stabljike stare pa neki uzgajivači koji žele odstraniti stabljiku poslije berbe oboje bazu mladica u proljeće bojom na bazi vode prije početka rasta To eliminira nesigurnost te ubrzava rezidbu

REZIDBA I FORMIRANJE ZA VRIJEME MIROVANJA Tamo gdje je klima hladnija stabljike ostavite na zemlji sve do kasne zime Nekad su stabljike pokrivene slamom ili zemljom kako bi se zaštitile od hladnoće Formiranje bi trebalo završiti prije nego što pupoljci počnu bubriti U tom stadiju razvoja bilo kakav gubitak pupoljaka je nepotreban Podignite 8 -10 najsnažnijih stabljika te ih pričvrstite na redove Odstranite sve slabe stabljike te stare mladice FORMIRANJE PUZAJUĆIH POLUUSPRAVNIH KUPINA FORMIRANJE LJETORASTA TIJEKOM LJETA Mladice poluuspravnih i puzajućih kupina trebaju prilično veliku pažnju tijekom ljeta radi njihova čvrstog i oborenog rasta Formiranje se može obaviti na nekoliko načina ovisno o kulturi biljke i želji uzgajivača Formiranje na tlu - ljetorasti se obično formiraju na tlu Stabljike u razvoju odvojite u dva dijela te ih usmjerite na suprotne strane od baze biljke Upotrijebite kolce duge 06 m da bi ih držali u redu te podalje od međuredne obrade špricanja te berbe Ovaj sistem nije pretjerano dobar za poluuspravne kulture zbog njihova prirodnog nastojanja da rastu uspravno a odgovarajući je za puzajuće vrste U hladnim klimama položaj stabljike na tlu vrlo je koristan jer se tako mogu zaštititi od hladnoće pomoću slamnatog ili nekog drugog pokrivača Stabljika je osjetljiva na spore bolesti prenesene s mladica Tijekom zimskog vremena podizanje i formiranje na redovima nije preporučljivo jer se uvijek dogodi lomljenje stabljike Formiranje ljetorasta mladica na gornjoj žici reda - Sustav formiranja koji bolje odgovara poluuspravnim kulturama uključuje lagano vezanje mladica jedne za druge te formiranje biljke na gornju žicu reda gdje se razdvajaju i vežu za žicu Ovaj sistem daje prednost prirodnog uspravnog rasta poluuspravnih kupina te stavlja stabljiku izvan dosega mogućih infekcija Može biti upotrijebljen za puzajuće vrste ali zahtijeva dosta rada te dodatnu gornju žicu FORMIRANJE DRUGOGODIŠNJIH MLADICA Formirajte ih ili u kasno ljeto ili tijekom sezone mirovanja U blagim klimama preporučuje se kasno ljeto U to su vrijeme stabljike fleksibilne i lagane za rukovanje manje podložne ozljedama Iskustvo je također pokazalo da biljke formirane u tom razdoblju daju veći urod ako stabljika nije oštećena niskim temperaturama U hladnim klimama stabljika ne bi trebala biti formirana na redovima sve do kasno u zimu kad je opasnost od ozbiljnih niskih temperatura prošla Metoda formiranja na redovima varira Kad se upotrebljava jedan jedini

stup kao podupirač stabljika se sakupi i veže za stup Tada se stabljika reže na visinu od 15 m Ostali sistemi su konstruirani da zadrže veću dužinu stabljike te su raspoređeni za maksimalno izlaganje suncu Tkanje drugogodišnjih mladica na dvožičane redove - Dvožičani uspravni redovi su u širokoj upotrebi za puzajuće kupine te su smatrani obveznima u strojnoj berbi Cijena je niska te su vrlo dobro prilagođeni i čvrsti posebno za visokorodne kulture Podignite najdužu stabljiku preko gornje žice a onda ispod donje u obliku spirale Dodatne stabljike rasporedite paralelno s ostalim dok ih sve ne iskoristite Kako biste prekratke stabljike postavili u oblik spirale možete ih zataknuti između ostalih stabljika Nakon vezanja odrežite stabljiku na pola između biljaka da se ne bi preklapale Formiranje drugogodišnjih mladica u oblik lepeze - Formiranje u obliku lepeze zahtijeva dvožični red Posebno je pogodan za poluuspravne kulture te za manje čvrste puzajuće vrste Biljke mogu biti raspoređene blizu jedna drugoj a stabljika jednolično raspoređena preko cijelog reda opskrbljujući biljke svjetlom te omogućavajući visok urod Zahtijeva više rada te je skuplje od tkanja Formiranje na različitim stranama - Kao što i samo ime kaže ono uključuje formiranje ljetorasta na jednoj polovici reda te drugogodišnjih mladica na drugoj polovici Svake se godine te strane mijenjaju Ovaj sustav omogućava da ljetorasti budu vezani na trajno mjesto na redu tijekom razdoblja kada su najosjetljiviji na lom i oštećenje Formiranje i vezanje treba obaviti tijekom ljeta a to ograničava proizvodnju jer je prostor potreban za formiranje stabljike smanjen BOLESTI I ŠTETNICI I kupinu kao i druge poljoprivredne kulture napada velik broj biljnih patogena i štetnika Prema nekim svjetskim podacima na kupinama se javlja više od 60 bolesti od kojih je najviše gljivičnih i virusnih Od toga velikog broja bolesti u našim agroekološkim uvjetima najvažnije su žuta

hrđa(Kuehneola uredinis) siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea) antraknoza (Elsinoe veneta) purpurna pjegavost (Septocyta ruborum) i palež izboja (Didymella applanata) U rano proljeće na kupinama se redovito javlja bolest žuta hrđa pa suzbijanje ove bolesti mora početi pravodobno kako bi se biljke na vrijeme zaštitile Treba napomenuti da je naša vodeća sorta kupine Thornfree vrlo osjetljiva na ovu bolest Veliki problem je i to što kod nas nema

registriranih fungicida za suzbijanje većine bolesti na kupinama osim Kidana SC (iprodion) namijenjenog suzbijanju sive plijesni ili truleži Problem nepostojanja registriranih fungicida za zaštitu kupine svakako bi trebalo što prije riješiti traženjem dopuštenja od nadležnog ministarstva preko udruga za bobičasto voće koje već postoje kod nas SIMPTOMI BOLESTI Karakteristični simptomi žute hrđe uočavaju se već u rano proljeće na izbojima kupina u obliku žutih nakupina koje pucanjem kore izbijaju na površinu izboja Riječ je o nakupinama spora gljive odnosno uredosorusima s uredosporama koje onda dalje šire zarazu na mlade izboje i novo lišće Ove godine u našim redovitim pregledima primijetili smo ih već potkraj ožujka iako se u literaturi navodi da se javljaju tek tijekom travnja Također tijekom vegetacije (svibanj i lipanj) i na lišću se poslije javljaju žute nakupine uredosorusa Ako se bolest javi većim intenzitetom mogući su palež lišća i defolijacija Potkraj vegetacije na naličju listova stvara se drugi tip spora odnosno teliosorusi s telisoporama Gljiva prezimljuje ispod kore izboja u obliku micelija koji u proljeće stvara opisane uredosoruse Treba istaknuti da se na kupinama

javlja još nekoliko vrsta hrđe (ljubičasta narančasta i dr) ali tek tijekom vegetacije a ne u rano proljeće kao žuta hrđa Od početka cvatnje trebalo bi započeti sa zaštitom protiv sive plijesni ili botritisa fungicidima Kidan Signum Teldor Switch Na kupini se prije cvatnje pojavljuje cvjetar (Anthonomus rubi) kornjaš dug 3mm koji odlaže jaja u neotvorene cvjetne pupove naročito one na vrškovima izboja Nakon odlaganja jaja

cvjetar ošteti stapku tako da se pup objesi Ličinka se razvije unutar pupa Kemijskom suzbijanju pristupamo kad se uoči 2-5 oštećenih pupova Osim njega štete na cvjetovima stvara i pupar (Byturus tomentosus) kornjaš svjetlosmeđe boje dug 35-4 mm Njegova ličinka je smeđe boje prekrivena žućkastim dlačicama Potrebno je provoditi stalan nadzor nad nasadom radi uočavanja potencijalnih bolesti kao i štetnika te pribjeći njihovu suzbijanju

UZGOJ MALINE

Malina je vrlo otporna na niske temperature pod snijegom podnese i do -35 ordmC No ako nema snježnog pokrivača obzirom na plitku korijenovu mrežu može se dogoditi da korijen pozebe i kod -12 ordmC do -15 ordmC Cvijet u pravilu nikada ne pozebe u proljeće jer dosta kasno cvijeta Malina ima velike potrebe za vodom tijekom vegetacije s obzirom na plitku mrežu korijena tako

da nasad mora biti opskrbljen sustavom za natapanje Malina je dosta osjetljiva na vjetar tako da plantažu treba zaštiti izgradnjom zaklona ili sadnjom vjetrozaštitnih pojaseva Blagi povjetarac je poželjan jer utječe na smanjenje napada gljivičnih bolesti Malina zahtijeva dosta svjetla i vlage a slabo podnosi jače zasjenjenje Treba je saditi isključivo kao monokulturu Za uspješan uzgoj maline vrlo su pogodna dobro rastresita humusom bogata slabo kisela tla Svakako treba izbjegavati zbita glinena tla koja sadrže puno koloidne gline jer se takva tla tijekom ljeta raspucaju pa dolazi do kidanja korijena a u kišnom razdoblju bubre istiskuje se zrak iz makro i mikropora koje popunjava voda a posljedica toga je gušenje korijenja Pjeskovita i pjeskovito-ilovasta tla dobro opskrbljena humusom i vodom su najpoželjnija za uzgoj malina Karbonatna i alkalna tla treba izbjegavati Prosječni urod plodova maline na površini od jednog hektara kreće se oko 12 tona a neke sorte mogu dati ploda i preko 15 tonaha Pri podizanju plantaže malina postavljaju se stupovi (betonski drveni metalni) i 2-3 reda žice od cinka Pri razmaku između redova od 25 m i razmaka u redu od 05 m potrebno je osigurati 8000 komada sadnica na površini od jednog hektara Za sadnju su najbolji jednogodišnji dobro ožiljeni izbojci iz korijena Sadnji treba posvetiti punu pažnju jer o tome uvelike ovisi kakav će biti nasad s obzirom na to da je malina višegodišnja kultura koja na istom mjestu ostaje i petnaestak godina Pozornost također treba posvetiti i rezidbi maline Nakon berbe treba odrezati sve grane koje su te godine rodile a na svakom grmu ostaviti samo 3 do 4 mlada izboja koji će roditi iduće godine Najčešće se u nas sade jednorodne sorte maline obično Willamette i Tulameen dok dvorodne sorte nisu pokazale najbolje rezultate Maline ako ih pravilno sadimo i dobro njegujemo također mogu donijeti dobar prihod do 40000 kuna na zemljištu površine 1000

četvornih metara Rezidba je jedna od najvažnijih agrotehničkih mjera u uzgoju malina Njome se regulira vegetativni rast i rodnost te održava sustav uzgoja Najčešći sustav uzgoja malina jest uspravni niz uz žicu jer malina intenzivno tjera izdanke iz korijena Prema rokovima rezidba može biti - osnovna rezidba nakon berbe - rezidba na zeleno tijekom proljeća REZIDBA NAKON SADNJE Nakon sadnje sadnice treba skratiti na tri razvijena pupa tj na 20-30 cm iznad tla PRVA GODINA NAKON SADNJE U prvoj godini nakon sadnje mlade izdanke maline treba ostaviti da se slobodno razvijaju Ako su povoljni uvjeti iz korijena svake sadnice izrastu 2-4 nova izdanka s postranim izbojima OSNOVNA REZIDBA NAKON BERBE Razlikujemo dvije osnovne rezidbe nakon berbe 1 rezidba od kolovoza do studenog 2 rezidba u rano proljeće 1 Dvogodišnje izdanke koji su donijeli rod treba odrezati do zemlje iznijeti iz malinjaka i spaliti Istodobno treba ukloniti slabije oštećene i prekobrojne ovogodišnje izdanke Ostavljenim izdancima omogućena je bolja osvijetljenost i hranjivija podloga s više vlage Time se postiže povoljan učinak obrastanja rodnim pupovima sazrijevanje i otpornost na mrazeve 2 U rano proljeće odabiru se i prikraćuju jednogodišnji izdanci za rod Za rod se ostavljaju izdanici debljine olovke Na sadnom mjestu ostavljaju se dva izdanka s dobro razvijenim pupovima po cijeloj duljini ukupno 20-25 pupova koliko je potrebno za dobivanje visokih i kvalitetnih prinosa Pri uzgojnom sustavu malina uz uspravni niz uz žicu potrebno je na svakih 15-18 cm ostaviti jedan izdanak tj ukupno 6-7 po dužnom metru Treba obaviti prikraćivanje na dva pupa iznad gornje žice tj na visinu od oko 170 cm i vezati ih za žicu Osim prikraćivanja treba prorijediti i prikratiti postrane grančice koje su česte u nekih sorti npr u gradine i willameta

REZIDBA NA ZELENO TIJEKOM PROLJEĆA Tijekom vegetacije intenzivan je porast mladih izdanaka Prvi izdanci razvijaju se iz najplićeg sloja tla Budući da su slabiji uklanjaju se i to tijekom proljeća pa sve do sredine svibnja Uklanjanje mladih izdanaka obavlja se mehanički ili kemijski Uklanjaju se sve do osnove tj do tla prije nego odrvene Za rod u idućoj godini najbolji su izdanci koji niču u svibnju Njih ne uklanjamo nego ih puštamo da se slobodno razvijaju BOLESTI I ŠTETNICI MALINE Najvažnije je prije svega nabaviti kvalitetan i zdrav sadni materijal jer ćemo na takav način smanjiti mogućnost unošenja raznih potencijalnih gljivičnih oboljenja Malina kao i kupina često obolijeva od sušenja i odumiranja rodnih izdanaka Kritično razdoblje za pojavu ove bolesti počinje početkom porasta mladih izdanaka a traje do cvatnje Zaražene izdanke svakako treba odrezati i ukloniti radi sprečavanja širenja bolesti Tijekom vlažnih godina znatne štete pričinjava i pojava sive plijesni (Botrytis cinerea) Također je potrebno provoditi preventivne mjere zaštite od ove bolesti Među štetnim organizmima životinjskog podrijetla najčešće su koprivna grinja malinar malinova mušica srčikarica i lisne uši Pred cvatnju i tijekom cvatnje najčešći nametnik je cvjetojed koji odlaže jaja u cvjetove ili cvjetne stapke Prva zaštita se provodi u početku cvatnje

3 VAŽNOST BOBIČASTOG VOĆA U LJUDSKOJ PREHRANI

Bobičasto voće pomlađuje organizam štiti od raka debelog crijeva i dojki pročišćuje krvne žile i blagotvorno djeluje na rad srcaNije li to dovoljno razloga da se umjesto u obližnju ljekarnu uputite na tržnicu i nabavite omiljene vrste bobičastog voća

Brusnica Brusnica ima bezbroj pozitivnih karakteristika Prirodni je antibiotik koji smanjuje razinu šećera u krvi spriječava neka srčana oboljenja normalizira rad jetre i bubrega Nadalje smanjuje rizik oboljenja od raka dojke i debelog crijeva Za sve one koji imaju problema s apetitom brusnica je savršen izbor Također jača imunitet i pomlađuje kožu Kako je stres svakodnevna pojava kod većine ljudi sokovima i sušenim plodovima brusnice stresa ćete se riješiti zauvijek

Borovnica Znanstvenici tvrde da su borovnice savršeni lijek protiv Alzheimerove i Parkinsonove bolesti One su jedno od najjačih prirodnih sredstava za zaštitu od raka i bolesti srca Jedna šalica ovog bobičastog voća sadrži dovoljno antioksidanasa za cijeli dan Borovnice smanjuju rizik oboljenja i od nekih očnih bolesti

Kupina Kupina obiluje sastojcima koji su važni za osobe u pubertetu klimakteriju a preporučuju se i trudnicama Savršen lijek protiv crijevnih i želučanih tegoba su listovi ove namirnice Vino od kupina jača krv a osobe koje noćima ne mogu spavati također bi trebale povećati konzumaciju ovog bobičastog voća

Malina Maline su odlične za čišćenje krvi i bubrega a smanjuju i menstrualne bolove Dobro je znati da zamrzavanjem ne gube na kvaliteti Također blagotvorno djeluju na reumatska oboljenja a smanjuju rizik oboljenja od raka

Jagoda Od svih vrsta bobičastog voća jagode su najbogatije vitaminom C a ako ih konzumirate bez šećera ne morate se bojati da ćete se udebljati Bogate su folnom kiselinom koja je važna organizmu žena u blaženom stanju Jagode smanjuju krvni tlak a korisne su i protiv srčanih oboljenja

4 KRASTAVCI

Izvor i opis Krastavci se uzgajaju već više od tri tisuće godina Potječu iz tropskih krajeva Afrike od kuda su se preko Egipta proširili na sredozemno područje Plod je zelen čvrst te je jestiv i sirov Sijanje Krastavce sijemo na otvorenom kad prođe opasnost od smrzavanja i tlo je već dovoljno zagrijano Možemo ih sijati s lukom i niskim grahom ali ne i s rajčicom krumpirom i rotkvom Uzgoj Budući da krastavci zahtijevaju toplo tlo površinu prekrivamo s pokošenom travom slamom ili lišćem Tako neće rasti korov a osim temperature bit će zadržana i visoka vlaga Krastavci su po prirodi vitičari pa im treba ponuditi potporu za penjanje primjerice mrežu razapetu među kolcima Krastavci koji tako rastu bit će manje izloženi raznim bolestima plodovi će biti čisti imat ćemo veći pregled nad njima i lakše ćemo ih brati Krastavci zahtijevaju gnojenje i stalno zalijevanje Prilikom zalijevanja moramo paziti da ne namačemo listove jer time povećavamo mogućnost raznih zaraza Najbolje je kapljično navodnjavanje dakle zalijevanje zemlje neposredno u području korijena U početnim fazama razvoja potrebe za vodom su manje a najveće su tijekom razvoja plodova pa ih tada treba dobro zalijevati Za ubrzanje razrastanja i bolji razvoj plodova biljki zakidamo vrhove Preporučuje se i zakidanje vrhova bočnih izdanaka Na bočnim izdancima treba ostaviti po jedan normalno razvijen plod s dva razvijena lista iza ploda Štetočine i bolesti Najčešće bolesti su plijesan i pepeljasata plijesan krastavaca Od štetočina su za krastavce opasni prije svega puževi grinje i lisne uši Branje Male plodove (za kiseljenje) moramo brati u razmacima od dva do tri dana a veće (za salate) možemo brati nešto rjeđe Važno je da ih poberemo prije nego što postanu žuti i prije nego što im otvrdnu sjemenke Plodove moramo brati redovito jer dok se na biljci nalaze plodovi ona ne razvija nove izdanke

Sadržaj hranjivih tvari Krastavci mogu ostaviti utisak energetski i vitaminski manje vrijednog povrća No ipak nije tako Usprkos velikoj količini vode u njima možemo naći i nešto bjelančevina ugljikohidrata vitamina (A i C) kalcija željeza i čak balastnih tvari U plodovima krastavca u većoj ili manjoj mjeri se pojavljuju i gorkaste tvari zbog većih oscilacija u opskrbljivanju vodom Skladištenje Krastavce ne skladištimo jer ih treba pojesti dok su svježi Ako ih naberemo više možemo ih na nekoliko dana staviti na hladno Korištenje Kuhanje Ako od njih radimo sok moramo ga piti samo dok je svjež O načinu pripreme salate od krastavaca jako ovisi njezina probavljivost Salata se priprema tako da krastavce operete te ih zajedno s ljuskom (u ljusci ima puno ljekovitih tvari) tanko narežete a začinite ih limunovim sokom i uljem ili kiselim vrhnjem Ne preporučuje se priprema s octom ali ako ga već koristite neka bude jabučni Soljenje i cijeđenje krastavaca se ne preporučuje jer se tako umanjuje njihova probavljivost Zbog nepravilne pripreme i ispijanja vode ili gaziranih pića nakon što jedete krastavce mogu se pojaviti grčevi u crijevima Od krastavaca se mogu pripremati različiti umaci može ih se pirjati s vrhnjem ili pak pripremiti juha s mlijekom Ljekovitost Kod krastavaca su ljekoviti plod i sjeme Potiču izlučivanje tekućine te ih se zato preporučuje srčanim i bubrežnim bolesnicima Sok krastavaca pospješuje izlučivanje otrovnih tvari iz tijela čisti krv i regulira reakciju kiselosti Krastavci su vrlo učinkoviti i kod liječenja celulita i oticanja ruku i nogu

V KUĆA 1 JURJEVO I DRUGA VJEROVANJA

urjevo (ĐurđevoĐurđevdan) je jedan od najpopularnijih pučkih običaja karakterističan za sjeverozapadnu i zapadnu Hrvatsku Na taj se dan kršćani prisjećaju jednog od najslavnijih mučenika sv

Jurja Slavi se 23 travnja i u narodu je njegovo svetkovanje prihvaćeno kao pravi početak proljeća

SV JURAJ

Sveti Juraj jedan je od najvećih kršćanskih mučenika Zaštitnik je vitezova vojnika križara konja ratara i pastira Juraj se rodio u 3 stoljeću u Kapadokiji (Palestini) Potjecao je iz plemenitaške obitelji što ga je obvezalo da postane vojnik Brzo je napredovao u svojoj karijeri i postao član Vojnog vijeća

Rano je prihvatio kršćanstvo i nakon majčine smrti podijelio je imetak siromašnima a svojim je robovima dao slobodu Kada je car Dioklecijan predložio progon kršćana Juraj se tome odlučno usprotivio predivnim govorom pred Vojnim vijećem Zbog toga je car naredio da ga se utamniči i muči Budući da ni to Jurja nije natjeralo da se odrekne kršćanstva car ga je doveo u hram i tražio od njega da prinese žrtvu bogovima Kada je Juraj ugledao kip Apolona obratio mu se Jesi li ti Bog da ti se klanjam Navodno je kip odgovorio Ne ja nisam Bog Vidjevši to car je naredio da se Jurju odrubi glava Pogubljen je 234290g ili 303g Stoga kršćani štuju Jurja upravo na taj datum

LEGENDA

U trinaestom stoljeću popularizirana je legenda o Jurjevoj pobjedi nad strašnim zmajem Legenda kaže kako su građani Silene zmaju u obližnjoj močvari davali za hranu svaki dan po dvije ovce Kada je ponestalo ovaca žrtvovali su mu kockom odabranog mladića ili djevojku Jednog dana kocka padne na kraljevu kćer Na putu u smrt ona susretne Jurja a on udarcem koplja onesposobljava zmaja vezuje mu oko vrata pojas kraljeve kćeri te ga dovodi u grad gdje ga ubija pred mnoštvom pošto se na Jurjev zahtjev kralj i sav puk pokrste

Zatim četiri vola odvuku zmaja iz grada Kako je u ranom kršćanstvu zmaj bio simbol zla odnosno poganstva ova legenda predstavlja pobjedu Križa nad starim vjerovanjima

Zbog toga i svoje ratničke strane Juraj je i bio toliko popularan među križarima prvim prolivateljima krvi u ime Crkve akcije što je do doba križarskih ratova bila nezamisliva Može ga se smatrati svecem braniteljem kršćanstva Smatra se da je najdalji izvor ove priče grčka legenda o Perzeju koji je spasio djevicu Andromedu od morskog čudovišta blizu Disopolisa gdje je izrastao i kult sv Jurja oko mjesta njegove navodne grobnice

ŠTOVANJE

U doba križarskih ratova Juraj postaje prototip idealnog kršćanskog viteza i njegovo se štovanje širi Europom Kod nekih naroda najviše kod Slavena Juraj se počinje smatrati zaštitnikom konja ratara i pastira (čime zapravo zamjenjuje bogove plodnosti) Mnogi tajanstveni plemićki redovi poput razvikanih templara uzimali su legendu i simbol sv Jurja kao metaforu svoje borbe protiv neprijatelja kršćanstva Ovdje treba spomenuti i mistični Red zmaja koji je osnovao mađarski kralj Sigismund u svrhu borbe protiv Turaka gdje je legendarni zmaj na njihovu simbolu zamjenjivao upravo divlju opasnost s Istoka Ogranci tog reda su i dalje aktivni posebice u Europi a poznati su po okultnim učenjima i po nekim svojim članovima poput oca rumunjskog vampira Vlada Dracule Također Sveti je Juraj (St George) glavni zaštitnik Engleske od doba kada ga je Rikard I proglasio zaštitnikom svoje vojske križara (1191-92g) Upravo u doba njegove vladavine prihvaćena je Jurjeva zastava (crveni mučenički križ na bijeloj podlozi) za uniformu engleskih vojnika a kasnije je postala engleskim obilježjem Anglosaksonska je povijest već imala u svojoj predaji sačuvanu legendu sličnu onoj o svetom Jurju i zmaju i vjerojatno je zato baš na tom području kršćanska verzija toliko popularna Ta je priča uprizorena i u proljetnim predstavama koje su nastavak poganskih običaja

Danas je u nekim krajevima pogotovo ruralnim u kojima se mijenama prirode i dalje pridaje mnogo važnosti kao u pretkršćanska vremena ovaj praznik povod velikim slavljima No službena ga Crkva tek spominje i površno obilježava upravo zbog velikog broja nepoznanica i mitova na kojima leži izvor priče o sv Jurju U doba pokrštavanja takve legende su služile Crkvi za približavanje ove vjere širokim masama ali kasnije su sve više zatirane iz istog razloga - zbog povezanosti s mnogo starijim korijenima

ĐURĐEVDAN ndash druga strana Jurjeva

Prema tradiciji Romi taj dan ukrašavaju svoje domove cvijećem i raspupanim graničicama te uz glazbu i ples dočekuju proljeće Kao tradicionalno nomadski narod Romi su ovim praznikom obilježavali prekid zimovanja i pokrećući svoje čerge ponovno polazili na put Tradicionalno dan počinje ranim ustajanjem i kupanjem u vodi punoj cvijeća a nastavlja se bogatom gozbom paljenjem vatre pjevanjem i igranjem Za najveći praznik Romi se svečano odijevaju na sebe stavljaju mnogo nakita te uz romsku glazbu izvode tradicionalno kolo

Što sve (ne)znamo o Romima

Romi su najveća europska nacionalna manjina

Nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji pripada indo-iranskoj jezičnoj porodici U sjeverozapadnoj Indiji ima jezika kojima je romski jezik srodan Njihove migracije počinju iz Azije u 13 stoljeću i otuda se počinju širiti Europom U zapadnu Europu dolaze u 15 stoljeću da bi se u 16 proširili cijelom Europom Na područje Sjeverne Amerike dolaze krajem 19 stljeća Rasprostranivši se po cijelom svijetu Roma (pred kraj 20 stoljeća) ima između deset i dvanaest milijuna Tri su glavne etničke zajednice na koje su se Romi podijelili svojom ekspanzijom Gitani (Gitanes) Kalderaši (Kalderash) i Manuši (Manush) Fizički su tamnoputi nižeg rasta i crne kose Kod tamnoputijih bosanskih Roma javlja se u 80 slučajeva dolihokefalnost čiji indeks lubanje iznosi 744 dok se kod svjetlijih češće javlja brahikefalnost s indeksom 798

Uobičajeni naziv za Rome (rom ili manuš = čovjek) je Cigani podrijetlom iz grčkog Athinganos odakle ulazi u europske jezike u raznim varijantama Nijemci su iskovali ime Zigeuner (izg Cigajner Cigojner) mađarski Cigaacuteny litvanski Cigonas talijanski Zingaro arbanaški Cingi Podrijetlo ciganskog imena tražilo se i kod indijskog plemena Čangar gdje bi možda mogla biti i njihova prapostojbina Postoji još nekoliko naziva za ovaj narod zato što se mislilo da su Cigani podrijetlom iz Egipta otuda španjolski naziv Gitanos i engleski Gypsies i u Crnoj Gori i Dalmaciji razvio se naziv Jeđupi ili Jeđupci pa naziv Đupci u Makedoniji Kod Turaka Osmanlija i Arapa isto prema Egiptu nastao je naziv Firaun kawmy (faraonov narod) koji se u Mađarskoj pretvorio u pharao nepe a preko Turaka je u Bosnu ušao kao Firauni otuda i hipokoristik firko Francuzi su nadalje za njih napravili i naziv Boheacutemiens (od Bohemija Češka) Cigane ili Rome poznaju i skandinavski narodi koji ih prozvaše Tatern i Heiden (pogani) Romi su jedini narod na svijetu za koji se barem u Hrvatskoj zahtijeva da ih se naziva imenom kojim oni zovu sami sebe Običaji Roma ndash Đurđevdan (Jurjevo) najveći je romski praznik Društvena zajednica Romi su narod bez domovine i vlastite političke organizacije Kod njih nema ni tradicije o državi ni nacionalizma Veoma su složni i nikada nisu vodili osvajački rat Zajednice Roma biraju svoga kneza koji pred vlastima zastupa svoje pleme Knez se lijepo odijeva a simbol njegove časti je kneževska sjekirica na štapu Odgovoran je za postupke svoje vlastite zajednice i stoga poznaje svaku obitelj Uz njega se nalazi i ciganska majka koja čuva i gaji ciganske običaje i daje savjete Nju se veoma poštuje Obitelj Od mjesta do mjesta romska obitelj može biti patrijarhalna ili matrijarhalna Žene se veoma mladi a na vjenčanju je nazočan i ciganski knez Obitelji su im velike s mnogo djece Vjera Religija Roma je magija a u pravilu prihvaćaju vjeru zemlje u kojoj žive tako su u Grčkoj pravoslavne vjere a u Turskoj muslimanske Kod njih se očuvalo vjerovanje u dobre i zle duhove i uroke U mjesecu svibnju dolaze na hodočašće grupe Roma katolika i sakupljaju se na jugu Francuske u gradu Saintes-Maries-de-la-Mer

Glazba Romi su skloni glazbi i u mnogim su zemljama poznati kao profesionalni glazbenici Njihovi orkestri sviraju pod vodstvom primaša koji improvizira melodije a orkestar ga prati Glazbala kojima sviraju su prvenstveno violina violončelo kontrabas i cimbala Po ovoj glazbi jako su poznati Romi u Mađarskoj Jezik Jezik Roma (e Romani čhib) pripada indijskoj porodici jezika u koji je tijekom njihova skitalačkog i selilačkog života prodro golem broj stranih riječi pa je najveću promjenu doživio rječnik Jezik im uglavnom ima iste glasove kao hrvatski postoje dva roda (muški i ženski) a imenica ima osam padeža Posuđenice iz drugih jezika imaju posebnu deklinaciju Ukratko Romi su lutajući narod indijskog podrijetla raspršen širom svijeta pretežno u Europi Izvori ih spominju u Bizantu od 11 st Procjene o broju pripadnika krajem 20 st kreću se od 3 do 8 i više milijuna Najviše ih živi u državama istočne i jugoistočne Europe te u Španjolskoj Romske organizacije zalažu se za priznanje da su Romi zaseban neteritorijalni narod s vlastitom poviješću jezikom i kulturom Karakteristični su po jeziku nomadizmu ali i po zanimanjima mala trgovina sitni popravci skupljanje i prodaja otpadnih materijala građevinski radovi glazba zabava gatanje itd

2 MITOLOŠKA BIĆA STAROHRVATSKE MITOLOGIJE 1 BIĆA KOJA SE PRETVARAJU U ŽIVOTINJE MORE - kćeri vještica opakih osobina Ulaze u kuće kroz ključanice rupe u vratima i prozorima Mogu preuzeti oblik nekih životinja najčešće crne mačke Osim u mačku mogu se pretvoriti u muhu Vjeruje se da muhu treba zatvoriti u bocu u kojoj će umrijeti More sjednu djetetu ili čovjeku na prsa i sišu život iz njega Moru se može uhvatiti i zaprijetiti joj i tada pušta čovjeka na miru SVEČKARI - grešne duše koje dolaze kako bi obavile pokoru Smatralo se da nisu s ovog svijeta Zovu se svečkari od riječi svjetlo jer je izgledalo kao da netko sa svijećom hoda kroz noć (Moslavina) VUKODLAK (kudlak vukudlak obrstar) - čovjek koji se nakon smrti vraća da bi činio zlo Često se vjeruje da je riječ o ljudima rođenima u crvenoj placeti Vukodlacima postaju ljudi koji su za života bili zli ili

mrtvaci koje je na posmrtnom odru preskočila mačka ili kokoš Protiv vukodlaka bore se krsnici Vukodlaci se mogu sresti u crnoj noći na križanju putova bez raspela Mogu se uništiti tako da im se zabije glogov kolac ili crni trn u srce Takvo ubijanje najčešće su obavljali svećenici u zoru ili po danu dok vukodlaci spavaju u svom grobu Vukodlak se mogao pojaviti u obliku čovjeka ili životinje crne boje (psa magarca mačke bijele debele konje) Povlače se u

grob prvim glasanjem pijetla Oponent mu je krsnik KRSNIK- dio je tradicijske baštine Istre kvarnerskih otoka Brani ljude od štriga i drugih zlih sila Koristi životinjske likove pasa volova nerasta jaraca mačaka kobila Bijele su boje kada preuzmu lik životinje jer se crna boja poistovjećenje sa zlom mrakom a bijela s dobrom svjetlom Uvijek pobjedi u dvoboju s vješticom i vukodlakom

VJEŠTICE ili ŠTRIGE su rasprostranjene po cijeloj Hrvatskoj Mnogi zapisi u Dalmaciji i Istri opisuju vještice kao noćna bića koja lete zrakom Riječ je o običnim ženama i muškarcima s prirođenim ili naučenim opakim moćima Kasno navečer mogu se pretvoriti u svinju mačku psa leptira Također u žabu pticu ili muhu Vještice u središnjoj Hrvatskoj još zvane coprnicama mogu nastati još tako da sklope dogovor s vragom Prodaju mu dušu i dobiju za uzvrat posebne moći koje koriste u zle svrhe Skupljaju se na smetlištima i raskrižjima te pod orahovim stablima Noću se mažu vještičjom masti pomoću koje mogu letjeti Njihova najčešća zlodjela se odnose na to da kradu kravama mlijeko djetetu izvade srce VRIMENJACI- bića su u koja vjeruju stanovnici Like Ljudi su koji žive običnim životom Rađaju se kao i krsnici u košuljici mogu imati nadnaravnu snagu i sposobnost da upravljaju prirodom po vlastitoj želji VIŠĆACI- žive u Poljicama na Dugom otoku i drugdje po Dalmaciji Riječ je o vješticama koje lete pred oblacima i bore se s drugim višćacima u obliku životinja- bika- crni i šareni ORKO (lorko mrak) - obitava u primorskom pojasu Ljudi ga noću sreću na putu Opisuju ga najčešće kao magarca koji umornog putnika odnese kad ga ovaj uzjaše u neželjenu stranu 2 DRUGA BIĆA I LJUDI POSEBNIH MOĆI MACMALIĆ - (tintilinić maciklić) javlja se u liku malenog dječaka Živi u šumama Najčešće je riječ o vražićku demonu koji ljude koji lutaju šumom odvedu na pogrešnu stazu Njegova moć nestaje svanućem Nisu zli ali vole se našaliti s ljudima Macmalić osim dječjeg lika kad se javlja kao patuljak s crvenom kapom može uzeti oblik kozlića janjca koji govori psa mačke svinje zeca POLEGAČ- zli duh iz sjeverne Hrvatske koji zajaši čovjeka i ne pušta ga SVEČKARI - grešne duše koje dolaze kako bi obavile pokoru Smatralo se da nisu s ovog svijeta Zovu se svečkari od riječi svjetlo jer je izgledalo kao da netko sa svijećom hoda kroz noć (Moslavina)

PASOGLAVAC (pesoglavec) - čovjek s pasjom glavom jednim okom repom konjskim nogama ili četiri ljudske noge Rođen je iz promiskuitetne veze ili ako se majka u trudnoći klela nerođenim djetetom KUGA- mršava žena koja živi u šumi gdje ljudska noga nije koračila Nosi tugu radost pretvara u zlo sreću u nesreću NEMRI ndash osobe ni žive ni mrtve koje žive od postanka svijeta U Lici vjeruju da je riječ o očajncima koji nisu umrli bili su skamenjeni ili odrvenjeli VILE - stvorovi kao ljudi koji nisu ljudi Žive po gorama proplancima jezerima u vilinskim špiljama jamama Ljudi ih mogu vidjeti rano u zoru ili u sumrak Riječ je o mladim ženama izuzetne ljepote odjevenima u bijelo Plešu svoja kola Umjesto nogu imaju kopita Ponekad zaboravljaju svoje zlatne češljeve ili zlatni pojas nakon umivanja na bunaru Hrane se medom janjadi - barem se tako vjerovalo u južnoj Hrvatskoj Ne vole da ljudi komentiraju njihove noge Inače su prema ljudima milosrdne i blage Vile koje dolaze rodilji određuju čovjekovu sudbinu prilikom rođenja Nazivaju ih suđenice sudbine Najviše ih je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj

3 ZAŠTITA 1 ZAŠTITA OD UROKA

Magijski postupci vezani su uz pretpostavku da čovjek može svojom aktivnošću utjecati na prirodne pojave Magijska praksa svodi se na obranu i želju za uspjehom Obrambena (odbojna) magija djeluje kao prevencija od bolesti zla nevolje koje mogu prouzročiti zla bića demoni namjerno ili nenamjerno Druga je izazovnapoticajna magija koja izaziva potiče neke događaje pojave Obrambena ublažuje štetu poticajna provocira željeno stanje Obrambena magija štitila je žene i novorođenčad tako da se u uzglavlje stavljao manji predmet - sjekira ili nož Prije mraka sklanjala se dječja odjeća da je ne uhvate uroci i mrak Buka je snažno sredstvo koje odbija i plaši demone Bučilo se za nevremena u svadbenim i božićnim obredima Ljudi su se štitili tako da su stolčiće izvrtali naopačke škropili blagoslovljenom vodom stanove križali željezni alat Vatra ima natprirodni karakter Poštivala se ona sama njezin dim zgarište pepeo Žeravica je štitila od bića mraka bolesti uroka Paljenjem obrednih vatri pročistili bi se i pripremali ljudi i životinje za početak proljeća Jurjevski i uskrsni krijes paljeni u sjeverozapadnoj Hrvatskoj kao i ivanjski krijes dio je staroeruopske baštine paljenja obrednih vatri u vrijeme promjene solisticija Amajlije talismani dijele se s obzirom na njihovo mineralno podrijetlo (sol željezo) Željezo sjekira ili nož zabijali su se u okvir vrata kako bi štitili ukućane od zla Zlatni dukat ili srebreni novac zakapao se u temelje kuće i ostavljao po kući za sreću Češnjak je štitio od bolesti Kao prirodni antibiotik štitio je mirisom i okusom Od bilja poznato je da su se na Jurejvo trnovitim grančicama šipka kitila dvorišta kako vještice kravama ne bi uzimale mlijeko Bršljan je također odbijao vještice Stavljao se na vrata u kruh i blagdansku hranu Rogovi rep i drugi dijelovi životinjskog tijela Od lubanje koja se stavljala u pčelinjake mesa životinja te izmeta kokošiju i pasa izrađivale su se amajlije Crvena boja se ušivavala u odjeću nanosila na kuće kako bi štitila ukućane od zlih sila

2 PRORICANJE Proricanje je kod nas vrlo rasprostranjeno Koristilo se za predviđanje događaja u budućnosti prodiranje u neke događaje u prošlosti Najčešće se tražila pomoć od proricatelja kako bi se doznale informacije o udaji ženidbi budućnosti članova obitelji stanju usijeva i tome slično U dinarskim krajevima proricalo se gatanjem iz božićne pečenice Iz kostiju se čitalo hoće li tko iz kuće umrijeti udati se roditi hoće li biti ratova gladi Po svinjskoj slezeni proricale su se vremenske prilike - trajanje zime Proricalo se i prema ponašanju životinja letu insekata i ptica po glasanju životinja ponašanju gmazova i tome slično

VI SAPUNI - IZRADA

1SAPUN OD LOJA tzv domaći sapun

Sastojci

400 g loja 300 g masti (može biti i užegla) 30 g kolofonija 150 g sode za sapun (živa soda lageštajn ili laušajn) 600 g vode 25 g čistog alkohola (špirita) 120 g kuhinjske soli otopljene u 400 g vode 20 g terpentina

1 Loj mast i kolofonij treba otopiti na blagoj vatri i uz miješanje zagrijavati pola sata 2 Nakon toga dodaje se soda za sapun i 600 g vode i ponovno se miješa desetak minuta te makne s vatre 3 U tu smjesu nalije se čisti alkohol (špirit) izmiješa i ostavi oko 6 sati Kada je smjesa odstajala i ohladila se treba je ponovno staviti na vatru da se otopi 4 Potom se doda u vodi otopljena kuhinjska sol 5 Sve zajedno zagrijava se otprilike jedan sat skine se s vatre i doda terpentin 6 Sve se dobro promiješa i izlijeva u odgovarajući drveni kalup obložen navlaženom krpom da se stvrdne 7 Kada je sapun dovoljno tvrd reže se u komade željene veličine slaže jedan do drugoga uz manje razmake i ostavi da se suši nekoliko dana Takav sapun je dobre kakvoće i obilno se pjeni

Napomena

1 Pod drvenim kalupom podrazumijeva se sljedeće na stolu se postave daščice od 10-ak cm u liku pravokutnika Ako je količina sapuna veća daščice se mogu stavljati na rubove stola Kad se sapun stvrdne daščice se odstranjuju

2 S vremenom su žene počele u smjesu sapuna stavljati neke mirise ili čak malo praška za pranje rublja da bi sapun dobio ugodan miris

3 U izvornom receptu sve se mjeri gramima mada postoji mogućnost da se pri prepisivanju recepta napisalo za neke sastojke (npr voda alkohol) u gramima umjesto u litrama

2 IZRADA EKO-SAPUNA OD EKSTRA DJEVIČANSKOG MASLINOVA ULJA

Slatine su malo mjesto na otoku Čiovu čiji se stanovnici uglavnom bave maslinarstvom Tako su naše bake nekada od ostataka maslinovog ulja pravile sapun od kojega je rublje prekrasno mirisalo Mi smo otišli korak dalje pa smo prilagodili stare recepte i napravili sapun koji možemo koristiti na koži Naši sapuni napravljeni su od potpuno prirodnih sastojaka Ovakav sapun proizveden ručno na tradicionalan način sadrži visok postotak prirodnog glicerina koji uz maslinovo ulje njeguje kožu i zadržava njezinu prirodnu vlažnost

Pripremili smo sav potreban pribor i materijal Potrebno nam je ekstra djevičansko maslinovo ulje iz školskog maslinika natrijev hidroksid destilirana voda eterična ulja i ostali dodaci posude za miješanje kao i vaga te mikser Izvagali smo potrebne količine svih sastojaka te pripremili vodenu otopinu natrijevog hidroksida Posebno je važno precizno odvagati sastojke kako bi sapun bio prikladan za korištenje na koži

Za izradu sapuna koristimo naše maslinovo ulje koje je na međunarodnoj smotri uljara i maslinara Noćnjak nagrađeno zlatnom medaljom te je šampionom među ekstra djevičanskim maslinovim uljima Ovakva baza za proizvodnju sapuna zaista doprinosi njegovoj ekstra kvaliteti U izvaganu količinu maslinovog ulja dodajemo lužinu Potreban je poseban oprez u radu s natrijevim hidroksidom koji neki zovu i kaustična soda Smjesu polako miješamo mikserom Miješanjem ulja i lužine nastaje sapun a mikser ubrzava reakciju

U ovu smjesu dodali smo sušene cvjetove nevena

A ovdje smo sapun bojili prirodnom zelenom bojom - ekstraktom klorofila

Kada nastane stabilna emulzija dodajemo eterična ulja U prvi smo dodali eterična ulja naranče mandarin e i melise a u drugi eterična ulja ružmarina limuna i bora Eterična ulja osim što sapunu daju lijep miris imaju i ljekovita svojstva

Gotovu tekuću smjesu izlijevamo u kalup Sapun je tada vruć pa treba pripaziti Ali miriše zaista prekrasno U kalupu se sapun stisne i ohladi za 24 sata

OOhhllaađđeennii kkrruuttii ssaappuunn vvaaddiimmoo iizz kkaalluuppaa

RReežžeemmoo ggaa nnaa žžeelljjeennuu vveelliiččiinnuu OOssttaavvlljjaammoo ggaa mmjjeesseecc ddaannaa nnaa zzrraakkuu ddaa ppoottppuunnoo zzaavvrrššii pprroocceess ssaappoonniiffiikkaacciijjee

GGoottoovvii ssaappuunn ppaakkiirraammoo SSttaavvlljjaammoo ii eettiikkeettuu ssaa ssaassttoojjcciimmaa NNaašš eekkoo--ssaappuunn oodd eekkssttrraa ddjjeevviiččaannsskkoogg mmaasslliinnoovvoogg uulljjaa ssaaddaa jjee pprraavvii pprrooiizzvvoodd kkoojjii bbii zzaaiissttaa ssvvaattkkoo ttrreebbaaoo iisspprroobbaattii nnaa vvllaassttiittoojj kkoožžii

ŽIVOTINJA TJEDNA KONJhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip10

V KUĆA helliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip44


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK

No ako i nemamo dovoljno zemljišta za proizvodnju bobičastog voća za tržište imati pokoju gredicu jagoda ili poneki grm malina ili kupina bez bodlji u svom vrtu za gušt nije na odmet

No kako uzgajati jagode da bi urod bio zadovoljavajući a kakvoća dobra

Prije svega treba reći da jagode ne možemo uspješno uzgajati svugdje gdje nam se prohtije odnosno gdje god imamo zemljište

Za uspješan uzgoj ovog voća moraju biti zadovoljeni svi parametri koji na to utječu Tako moramo znati da jagode kao ni maline ne vole žarka ljeta već im više odgovara umjerena do prohladna klima dok kupine - kako je to pokazao i pokus na otoku Rabu - možemo uzgajati i u nešto toplijoj klimi ali uz uvjet da ih obvezno navodnjavamo

GDJE SADITI

Jagode ne smijemo saditi u dolcima - mrazilištima - u koje se slijeva hladan zrak s okolnih padina brijega Također ne smijemo ih saditi ni na jako vjetrovitim položajima jer će vjetar napraviti velike štete osobito u cvatnji te se i jagoda neće moći dobro oploditi pa će prinos biti mali

Osim toga jagoda ne voli tvrda glinasta tla već tlo za nju mora biti pjeskovito - ilovasto humusno i rahlo Za nju je najbolje da je tlo slabo kiselo pH 6-65

U tlu joj treba dosta vlage tijekom čitavog rasta i razvitka a najviše prigodom plodonošenja No budući da u Gorskom kotaru i u Lici najčešće ima vlage ali ne uvijek kad to jagodi treba potrebno ju je navodnjavati odnosno saditi samo tamo gdje je navodnjavanje moguće

Iako jagoda voli vlagu učestale kiše u doba cvatnje te rasta i zriobe plodova nisu poželjne Još manje je dakako poželjna tuča koja može uništiti sav urod Sigurnost pri tome pružaju mreže protiv tuče iako to u početku povećava troškove uzgoja jagoda

PRIPREMA ZEMLJIŠTA

Da bi proizvodnja jagoda bila uspješna potrebno je izvršiti dobre i pravodobne pripreme

Prvenstveno na vrijeme treba pripremiti zemljište za sadnju

Ako je zemljište obraslo šikarom potrebno ga je iskrčiti i dobro očistiti korijenje

Ako ih namjeravamo saditi na oranici tada moramo barem godinu dana prije sadnje herbicidima ili na drugi način suzbiti korove

Ako je riječ o mršavom tlu kojem nedostaje humus dobro bi bilo godinu dana prije sadnje posijati grahoricu ili neki drugi usjev za zelenu gnojidbu pa ga na jesen zaorati

Zaorano će bilje do proljeća strunuti i obogatiti zemlju humusom dušikom i nekim drugim nužnim elementima Za proljetnu sadnju u svibnju također je nužno već u jesen duboko preorati tlo i pritom ga pognojiti stajnjakom i kompleksnim NPK gnojivom

Kolilčina ovisi o tome koliko je tlo opskrbljeno pojedinim hranjivim tvarima što će se najbolje moći ustanoviti pošaljemo li tlo na analizu

Na temelju toga će nam stručnjaci - agronomi - dati preporuku gnojidbe da ne bismo gnojili premalo što bi negativno utjecalo na rast i urod jagoda ali ne i previše što bi nepotrebno povećavalo troškove proizvodnje

MLADE SADNICE

Za sadnju je potrebno nabaviti mlade zdrave jednogodišnje sadnice ili tzv frigo sadnice koje su u tu svrhu čuvane u hladnom prostoru Sadnice moraju imati razgranat desetak centimetara dug korijen

Prije svega treba ih namočiti u smjesu kravlje balege zemlje i vode uz dodatak nekog fungicida Tako sadnicama omogućavamo brži rast i razvitak a ujedno ih u početku rasta dok malo ne ojačaju i štitimo od uzročnika bolesti koji se često nalaze u tlu

A kad smo već spomenuli bolesti koje na jagode vrebaju u tlu treba reći i to da ih nije dobro saditi nakon krumpira jer njihov korijen napadaju slične bolesti

Jagode sadimo najčešće u dvorede na malo povišenim gredicama - humcima - koje prekrivamo crnom folijom ispod koje postavljamo plastične cijevi za navodnjavanje (sustav kap po kap) Crna folija sprječava rast korova čuva vlagu i ubrzava zriobu jagoda za 3 do 5 dana

Umjesto crne neki uzgajivači na dijelu parcele upotrebljavaju crno-bijelu foliju koja je svojim tamnim dijelom okrenuta tlu a bijelim odbija sunčevu svjetlost što usporava zriobu (tako je moguće produljiti berbu za desetak dana)

No zrioba najviše ovisi o sorti pa se dobrom kombinacijom sorti berba može protegnuti na gotovo mjesec dana U Gorskom kotaru i Lici sade različite sorte jagoda no najčešće su to Miss Marmolada Elsanta Raurika te višerodna Revada

U proljeće jagode treba u 2 do 3 navrata gnojiti dušičnim gnojivima - ureom ili kristalonima - koja se dodaju zajedno s vodom putem sustava za navodnjavanje Ponekad je potrebna i folijarna gnojidba odnosno prihrana putem lista

Nakon berbe lišće jagode na kojem se često zadržavaju bolesti treba pokositi i iznijeti izvan uzgajališta a jagode ponovno pognojiti NPK gnojivom 5-20-30

Uz sve to treba obvezno uklanjati vriježe na jagodama da se ne bi nepotrebno iscrpljivale što bi umanjivalo urod Također nasad treba redovito pregledavati i primijetimo li da su jagode napale bolesti ili štetočine na vrijeme ih suzbiti

Nasad jagoda u hladnijim krajevima traje 2 do 3 godine a u nešto toplijima 1 do 2 godine a zatim ga treba preorati Želimo li posaditi novi nasad nije ga uputno saditi na istom mjestu već za to treba potražiti drugu parcelu a na istom zemljištu jagodu možemo saditi ponovno nakon tri do četiri godine

Berba jagoda se obično obavlja u 2 do 3 navrata Jagode treba brati rano ujutro ili predvečer u ambalažu u kojoj ćemo ih odmah otpremiti na tržište ili u hladnjaču Postupamo li tako i kad su vremenske prilike u pojedinoj godini povoljne mogli bismo na 1000 četvornih metara zamljišta postići dobar urod jagoda i ostvariti prihod od oko 45000 kuna

KUPINE

Postoje uspravne i puzeće sorte kupine Uspravne se kao i maline razmnožavaju ožiljenim izbojcima a puzeće iz ogranaka koji kad dotaknu tlo puste korijen i razvijaju nove izboje Ipak oba se tipa kupine često razmnožavaju i korijenovim reznicama tako da se u jesen izrežu 5-6 cm dugi komadi korijena postave vodoravno u kanalić u dobrom vrtnom tlu i zatrpaju

U proljeće se iz njih razviju ožiljeni izboji koje možemo saditi na stalno mjesto Postoje mnoge sorte pitome kupine no kod nas se najčešće uzgajaju rane ili srednje rane sorte kako bi što prije po mogućnosti u jeku turističke sezone dospjele na tržište

Tlo se za kupinu kao i za malinu priprema dubokim oranjem i čišćenjem od ostataka korijenja od prethodne kulture ako je na tom zemljištu rasla šikara Potrebno je izvršiti analizu tla i na temelju toga obaviti meliorativnu gnojidbu a ako je tlo suviše kiselo treba ga kalsificirati

Budući da je kupini potrebno mnogo kalija meliorativna gnojidba obavlja se s kombiniranim NPK gnojivom 9-8-27 6-18-36 ili nekim drugim gnojivom slične formulacije

Tlo je također potrebno pognojiti i stajskim gnojem a ako ga nema tad treba godinu dana prije sadnje posijati biljke za zelenu gnojidbu i zaorati ih da do sadnje istrunu i obogate tlo humusom

Za puzeće a i za uspravne sorte kupina najbolje je postaviti armaturu i vezati ih uz žice ili ih provlačiti između usporedo postavljenih žica jer će tada biti olakšani svi radovi u nasadu - od rezidbe i berbe do zaštite od bolesti i štetnika

I nasad kupina treba redovito pregledavati pa ako se pojavi rđa lista malinova pipa ili neke druge bolesti ili štetnici pravodobno intervenirati i izvršiti zaštitu

Na kraju kažimo i to da je bobičasto voće prehrambeno vrlo kvalitetno bogato vitaminima i mineralima Ono je upotrebljivo svježe ali ga se može koristiti i za kolače i voćne sokove te za brojne prerađevine - od džemova i marmelada do likera ili kupinova vina

Stoga razmislimo o tome da u svoj vrt posadimo pokoji grm bobičastog voća i da ako za to imamo uvjete ovo voće uzgajamo i na nešto većoj površini jer bi nam se to sigurno isplatilo

MALINE

Malina kao i jagoda voli hladniju klimu i dosta vlage u tlu ali i u zraku Najbolje uspijeva na nadmorskoj visini od 400 do 800 metara na prozračnom položaju zaklonjenom od jakih vjetrova

Tlo također mora biti pjeskovito - ilovasto bogato organskim tvarima i dovoljno duboko no nešto kiselije - pH 55 do 6 Za nju je također potrebna dobra priprema tla godinu dana prije sadnje te dobra meliorativna gnojidba na temelju analize tla

No za malinu je za razliku od jagode potrebno podići armaturu od stupova i žice da bi se izbojci maline uz nju vezali ili provlačili između usporedo postavljenih redova žice

Za sadnju su najbolji jednogodišnji dobro ožiljeni izbojci iz korijena Sadnji treba posvetiti punu pažnju jer o tome uvelike ovisi kakav će biti nasad s obzirom na to da je malina višegodišnja kultura koja na istom mjestu ostaje i petnaestak godina


Prema tradiciji Romi taj dan ukrašavaju svoje domove cvijećem i raspupanim graničicama te uz glazbu i ples dočekuju proljeće Kao tradicionalno nomadski narod Romi su ovim praznikom obilježavali prekid zimovanja i pokrećući svoje čerge ponovno polaz



Napomena

SADRŽAJ I ZANIMANJE TJEDNA TKALAC helliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip3 1 TKALAČKI STAN helliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip5

II ZANATI helliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip7 1 POTKIVAČhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip7

III ŽIVOTINJE helliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip10

1 ŽIVOTINJA TJEDNA KONJhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip10 2 HRANJENJE KONJAhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip19 3 HIGIJENAhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip21 4 BOLESTI KOŽE KONJAhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip24 5 PČELINJI KUTAK - OSE neprijatelj pčelahelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip25

IV VRT helliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip29 1 BOBIČASTO VOĆE ndash uvod helliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip29 2 UZGOJ KUPINE I MALINE 33 3 VAŽNOST BOBIČASTOG VOĆA U LJUDSKOJ PREHRANIhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip41 4 KRASTAVCI helliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip42 V KUĆA helliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip44 1 JURJEVO I DRUGA VJEROVANJAhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip 44 2 MITOLOŠKA BIĆA STAROHRVATSKE MITOLOGIJEhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip49 1 BIĆA KOJA SE PRETVARAJU U ŽIVOTINJEhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip49 2 DRUGA BIĆA I LJUDI POSEBNIH MOĆIhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip50 3 ZAŠTITAhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip52 1 ZAŠTITA OD UROKAhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip52 2 PRORICANJEhelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip53 VI SAPUNI IZRADA helliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip54 1 SAPUN OD LOJA tzv domaći sapun 54 2 IZRADA EKOndashSAPUNA OD EKSTRA DJEVIČANSKOG

MASLINOVA ULJA 55

III ŽIVOTINJE

PONAŠANJE

PODRIJETLO

STARI ORIJENT

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

3 HIGIJENA

BORBA PROTIV OSA

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

III ŽIVOTINJE

PONAŠANJE

PODRIJETLO

STARI ORIJENT

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

3 HIGIJENA

BORBA PROTIV OSA

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

III ŽIVOTINJE

PONAŠANJE

PODRIJETLO

STARI ORIJENT

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

3 HIGIJENA

BORBA PROTIV OSA

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

III ŽIVOTINJE

PONAŠANJE

PODRIJETLO

STARI ORIJENT

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

3 HIGIJENA

BORBA PROTIV OSA

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

III ŽIVOTINJE

PONAŠANJE

PODRIJETLO

STARI ORIJENT

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

3 HIGIJENA

BORBA PROTIV OSA

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

III ŽIVOTINJE

PONAŠANJE

PODRIJETLO

STARI ORIJENT

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

3 HIGIJENA

BORBA PROTIV OSA

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

III ŽIVOTINJE

PONAŠANJE

PODRIJETLO

STARI ORIJENT

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

3 HIGIJENA

BORBA PROTIV OSA

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

III ŽIVOTINJE

PONAŠANJE

PODRIJETLO

STARI ORIJENT

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

3 HIGIJENA

BORBA PROTIV OSA

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

III ŽIVOTINJE

PONAŠANJE

PODRIJETLO

STARI ORIJENT

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

3 HIGIJENA

BORBA PROTIV OSA

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

PONAŠANJE

PODRIJETLO

STARI ORIJENT

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

3 HIGIJENA

BORBA PROTIV OSA

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

PONAŠANJE

PODRIJETLO

STARI ORIJENT

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

3 HIGIJENA

BORBA PROTIV OSA

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

PODRIJETLO

STARI ORIJENT

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

3 HIGIJENA

BORBA PROTIV OSA

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

3 HIGIJENA

BORBA PROTIV OSA

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

3 HIGIJENA

BORBA PROTIV OSA

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

3 HIGIJENA

BORBA PROTIV OSA

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

3 HIGIJENA

BORBA PROTIV OSA

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

3 HIGIJENA

BORBA PROTIV OSA

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

3 HIGIJENA

BORBA PROTIV OSA

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

3 HIGIJENA

BORBA PROTIV OSA

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

3 HIGIJENA

BORBA PROTIV OSA

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

BORBA PROTIV OSA

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

BORBA PROTIV OSA

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

BORBA PROTIV OSA

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

BORBA PROTIV OSA

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

BORBA PROTIV OSA

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

BORBA PROTIV OSA

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

UZGOJ MALINE

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

4 KRASTAVCI

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

SV JURAJ

LEGENDA

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

ŠTOVANJE

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

VI SAPUNI - IZRADA

Sastojci

Napomena


PONAŠANJE

PODRIJETLO


STARI ORIJENT

STEPE

SREDNJA EUROPA

ANTIKA

SREDNJI VIJEK





GDJE SADITI





PRIPREMA ZEMLJIŠTA









MLADE SADNICE












KUPINE










MALINE









Napomena

Documents

PRAKTIKUM BR. 5imgres.dnevnik.hr/media/document/60315827.pdf · IZRADA EKO–SAPUNA OD EKSTRA DJEVIČANSKOG MASLINOVA ULJA .....55 . 3 I. ZANIMANJE TJEDNA: TKALAC kalac na Farmi proizvodi