Ppug Crikvenice

I z m j e n e i d o p u n e P r o s t o r n o g p l a n a u r e e n j a G r a d a C r i k v e n i c e

U R B A N I S T I C A d . o . o . Z A G R E B

2

NOSITELJ IZRADE: PRIMORSKO - GORANSKA UPANIJA

GRAD CRIKVENICA Gradonaelnik: Damir Rukavina dipl.ing.

Proelnik Upravnog odjela za komunalni sustav, prostorno ureenje i zatitu okolia: Stanka Car dipl.ing.gra. STRUNI IZRAIVA: URBANISTICA d.o.o. ZAGREB Direktorica: Jasminka Pilar - Katavi, dipl.ing.arh. Odgovorni voditelj: Jasminka Pilar - Katavi, dipl.ing.arh. Struni tim u izradi plana: Suzana Vuji, dipl.ing.arh. Iva Lukini, dipl.ing.arh. Domagoj umanovac, ing.arh. Renata Filipovi, dipl.ing.gra. Mladen Kardum, ing.gra. Nevenka Dolenec, prof.soc. eljko Horvat, dipl.iur. Aleksandra Ani Vuini, doc.dr.sc oznaeno: brie se

dodaje se



3

ODREDBE ZA PROVOENJE 1. UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENE POVRINA NA PODRUJU GRADA

CRIKVENICE

lanak 1. Osnovna namjena i koritenje povrina odreeno Planom prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i namjena povrina, u mj. 1:25.000. Prostor Grada Crikvenice se prema namjeni dijeli na: - povrine naselja, - povrine izvan naselja za izdvojene namjene, - poljoprivredne povrine, - umske povrine, - ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite, - vodne povrine. Povrine za razvoj i ureenje prostora smjetaju se unutar graevinskog podruja i izvan graevinskog podruja. Razgranienjem se odreuju: 1. Graevinska podruja za: - povrine naselja, - povrine izvan naselja za izdvojene namjene. 2. Podruja i graevine izvan graevinskog podruja za graevine infrastrukture te rekreacijske sadraje. 1.1. POVRINE NASELJA

lanak 2.

Graevinsko podruje naselja je podruje na kojem se predvia gradnja, odnosno proirenje postojeeg naselja. Unutar graevinskog podruja naselja prostor je mjeovite namjene.

Naselja sa stambenim, centralnim i prateim funkcijama su podruja u kojima se ve nalazi ili se planira: - stambena gradnja i sve graevine i sadraji koji prate stanovanje kao to su kolske i

predkolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i drutveni sadraji, ugostiteljstvo, sportske i ureene zelene povrine, pjeaki putevi i stubita, prometnice, parkiralita i sl.,

- parkovne i zatitne zelene povrine, sportski i rekreacijski centri, plae, groblja, - luka nautikog turizma - marina - u graevinskom podruju Crikvenica centar, - dom za starije i nemone osobe na lokaciji biveg odmaralita 13. maj u Crikvenici, - skladita, komunalni servisi i ureaji, radionice i obrtniki pogoni, uz uvjet da ne zagauju

zrak, ne uzrokuju poveanu buku i ne privlae vei promet teretnih vozila, - poslovni sadraji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slini sadraji i graevine, - tihe djelatnosti bez opasnosti od poara i eksplozije: krojake, frizerske, postolarske,

fotografske radionice, prodavaonice mjeovite robe, caffe-i, buffet-i i sl. Granice graevinskih podruja naselja razgraniuju povrine izgraenog dijela naselja i povrine predviene za njegov razvoj od ostalih povrina namijenjenih razvoju poljoprivrede, umarstva, ribarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan graevinskih podruja. Graevinska podruja iz stavka 1. ovog lanka prikazana su na kartografskom prikazu br. 1 Koritenje i namjena povrina, mj. 1:25.000 i na kartografskom prikazu br. 4 Graevinska



4

podruja, mj. 1:5.000. 1.2. POVRINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

lanak 3.

Izdvojene namjene su specifine funkcije koje svojom veliinom, strukturom i nainom koritenja odudaraju od naselja. Razgranienje povrina izvan naselja za izdvojene namjene odreeno je za: - gospodarsku namjenu (poslovnu) - K, - ugostiteljsko-turistiku namjenu (hoteli - T1, kampovi - autokampovi T3), - sportsko-rekreacijsku namjenu (sportski centar - R1, ureene plae - R2), - groblja - G, - infrastrukturnu namjenu - IS, - ostalu namjenu - postojee vikend naselje Havie - V, - povrinu za iskoritavanje mineralnih sirovina -E. Razgranienje povrina iz stavka 1. ovog lanka odreeno je na kartografskom prikazu br. 1 Koritenje i namjena povrina mj. 1:25.000 te br. 4. Graevinska podruja, mj. 1:5.000.

lanak 4. Povrine izvan naselja namijenjene za infrastrukturu razgraniuju se na: - povrine predviene za infrastrukturne koridore, smjetene uzdu pravaca infrastrukturnih

instalacija i ostalih linearnih trasa, a odreuju se obostrano od osi trase, irinom pojasa u metrima,

- povrine predviene za infrastrukturne graevine koje su namijenjene smjetaju ureaja, graevina, instalacija i sl.

Graenje graevina druge namjene od one predviene ovim Planom na povrinama odreenim za infrastrukturne koridore i graevine nije doputeno, osim u sluajevima navedenim lancima 21. i 22. ovih odredbi za provoenje. Povrine za infrastrukturne koridore odreuju se prema kriterijima tablice 4 iz lanka 123. ovih odredbi za provoenje i kartografskim prikazima br. 1. Koritenje i namjena povrina, br. 1A. Koritenje i namjena povrina promet, pota i telekomunikacije, br. 2. Infrastrukturni sustavi i mree - energetski sustav, br.2A Infrastrukturni sustavi i mree - koritenje voda i br. 2B Infrastrukturni sustavi i mree - odvodnja otpadnih voda; obrada, skladitenje i odlaganje otpada, mj. 1:25.000, uvaavajui: - vrednovanje prostora za graenje, - uvjete utvrivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, - mjere ouvanja krajobraznih vrijednosti, - mjere zatite prirodnih vrijednosti, - mjere zatite kulturno-povijesnog naslijea, - mjere spreavanja nepovoljnog utjecaja na okoli.

lanak 5. Povrine za infrastrukturne graevine razgraniuju se na slijedee namjene:

1. Prometni sustav: a) povrine za graevine prometa koje mogu biti kopnene (ceste, eljeznica, pjeaki promet),

pomorske (luke otvorene za javni promet upanijskog i lokalnog znaaja, luka posebne namjene) i zrane (helidrom),



5

b) povrine za graevine telekomunikacija i pote. 2. Vodnogospodarski sustav: a) graevine vodoopskrbe, b) graevine odvodnje, c) graevine sustava zatite od poplave. 3. Elektroenergetski sustav: a) transformacijski ureaji, 4. Sustav plinoopskrbe a) redukcijske stanice. 1.3. POLJOPRIVREDNE POVRINE

lanak 6. Razgranienje namjene poljoprivrednih povrina obavlja se temeljem vrednovanja zemljita i utvrenih bonitetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 Koritenje i namjena povrina mj. 1:25.000. Poljoprivredno tlo osnovne namjene titi se od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3). 1.4. UMSKE POVRINE, OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, UME I UMSKO ZEMLJITE

lanak 7. umske povrine prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 Koritenje i namjena povrina mj. 1:25.000, a razgraniene su na: - gospodarske ume (1), - zatitne ume (2), - ume posebne namjene (3). Razgranienje ostalog poljoprivrednog tla, uma i umskog zemljita (P) obavlja se temeljem kriterija za razgranienje poljoprivrednog i umskog tla. Ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite ine prostori koji alternativno ine ili su inili poljoprivredna tla pod livadama, panjacima ili oranicama. 1.5. VODNE POVRINE

lanak 8. Razgranienje namjene vodnih povrina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i namjena povrina, mj. 1:25.000. Namjena i nain koritenja vodne povrine odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe. Vodne povrine razgraniuju se prema namjenama na morske povrine i vodotok Dubrainu. Morske povrine obuhvaaju: - povrine luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene, oznaenih simbolima na kartografskom prikazu br. 1 Koritenje i namjena povrina i 1A. Koritenje i namjena povrina promet, pota i telekomunikacije mj. 1:25.000 i na kartografskom prikazu br. 4 Graevinska podruja, mj. 1:5.000, - plovne putove izmeu luka otvorenih za javni promet, - rekreacijske zone, unutar kojih je dio mora funkcionalno vezan uz ureene plae na kopnu.



6

Razgranienje morskih povrina utvrdit e se prostornim planovima uih podruja za pojedina graevinska podruja naselja i povrine za izdvojene namjene. 2. UVJETI ZA UREENJE PROSTORA 2.1. GRAEVINE OD VANOSTI ZA DRAVU I PRIMORSKO - GORANSKU UPANIJU

lanak 9.

Graevine od vanosti za Republiku Hrvatsku odreene su prema znaenju zahvata u prostoru, a sukladno posebnom propisu, i to su: 1. Prometne graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama: a) eljeznike graevine: - nova eljeznika pruga velikih uinkovitosti (Trst-Koper) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol -

(Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik b) Cestovne graevine: Jadranska autocesta (Trst)/ (Ljubljana) Rupa - Rijeka Senj - Zadar Split

- I. etapa: Rupa Rijeka Senj Otoac i - II. etapa u dionici sa vorovima: Rupa Permani Vikovo Draice Grobniko polje

Mali Svib Kriie Jadranovo Crikvenica (Selce) Novi Vinodolski (Bribir) Novi Vinodolski Senj uta Lokva, u koridoru u istraivanju od Permana do Kriia

2. Vodne graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama: a) Graevine za vodoopskrbu: - regionalni vodoopskrbni sustav b) Graevine sustava odvodnje: - sustav Crikvenica 3. Energetske graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama: a) Elektroenergetske graevine: - prijenosni dalekovod 220kV Meline HE Senj 5. Telekomunikacijske graevine:

- elektronika komunikacijska infrastruktura i povezana oprema, a) meunarodni TK kabeli I razine: - alternativni: Rijeka - Senj.

lanak 10. Graevine od vanosti za Primorsko - goransku upaniju odreene su prema znaenju u

razvoju pojedinog dijela i cjeline upanije. Planom se odreuju slijedee graevine i zahvati od vanosti za upaniju: 1. Graevine drutvenih djelatnosti: a) Srednje kole - Crikvenica b) Graevine sekundarne zdravstvene zatite - Crikvenica 2. Pomorske graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama: a) luke otvorene za javni promet: - Crikvenica b) luke posebne namjene: - luka nautikog turizma u Crikvenici 3. Cestovne graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama: a) Ostale dravne ceste: - vor mrika (JTC) - Crikvenica Novi Vinodolski - Senj, b) Osnovne upanijske ceste:



7

- Crikvenica - Tribalj - Drivenik - Kriie - Meja - Praputnjak - Krasica - Sv.Kuzam 4. Potanske graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama: - postojei potanski uredi u Crikvenici 5. Graevine za vodoopskrbu podsustava: - Rijeka - Novi Vinodolski 6. Elektroenergetske graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama: a) transformatorske stanice - Crikvenica (110/20 kV), b) distribucijski dalekovod 110 kV-postojei: - Vinodol Crikvenica, - Crikvenica Senj, - Crikvenica Krk. 7. Graevine plinoopskrbe s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama: - upanijska plinska mrea. 2.2. GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA

lanak 11. Planom su utvrena graevinska podruja naselja na podruju Grada Crikvenice i to za statistika naselja Crikvenicu, Jadranovo, Dramalj i Selce. Za navedena su naselja utvrena jedinstvena, cjelovita graevinska podruja naselja i njihovi izdvojeni dijelovi. Cjelovita su graevinska podruja naselja, zbog razliitih prostornih obiljeja, razliitih uvjeta gradnje i utvrivanja obveze izrade detaljnije prostorno planske dokumentacije podijeljena na pojedine prostorne cjeline - predjele.

Izdvojeni dio graevinskog podruja naselja je odvojeni dio postojeeg graevinskog podruja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja. a) Statistiko naselje Crikvenica sastoji se od cjelovitog graevinskog podruja planske oznake NA1 i etiri izdvojena graevinska podruja. Cjelovito graevinsko podruje Crikvenica NA1 obuhvaa slijedee prostorne cjeline: - Crikvenica centar NA11, - Crikvenica sjever NA12, - Tonievo NA13, - Sopaljska NA14, - Duga NA15, - Dubraina NA16, Izdvojena graevinska podruja naselja koja pripadaju statistikom naselju Crikvenica su: - Dolac NA17, - Podbadanj NA18, - Kotor NA19, - Dubraina NA110. b) Statistiko naselje Jadranovo sastoji se od cjelovitog graevinskog podruja planske oznake NA2 i tri izdvojena graevinska podruja. Cjelovito graevinsko podruje Jadranovo NA2 obuhvaa slijedee prostorne cjeline: - Jadranovo centar NA21, - Klotar - Perhati NA22, Izdvojena graevinska podruja naselja koja pripadaju statistikom naselju Jadranovo su: - Popovii NA23,



8

- Budii NA24, - Smokovo NA25. c) Statistiko naselje Dramalj sastoji se od cjelovitog graevinskog podruja planske oznake NA3 i dva izdvojena graevinska podruja. Cjelovito graevinsko podruje Dramalj NA3 obuhvaa slijedee prostorne cjeline: - Dramalj centar NA31, - Kajak NA32, - Manestri NA33, Izdvojena graevinska podruja naselja koja pripadaju statistikom naselju Dramalj su: - Klanfari NA34, - Lokvica NA35. d) Statistiko naselje Selce sastoji se od cjelovitog graevinskog podruja planske oznake NA4.

lanak 12. Naselja u zatienom obalnom podruju mora (ZOP) su naselja ili izdvojeni dijelovi naselja ija se graevinska podruja s vie od polovice povrine nalaze unutar pojasa od 1000 metara od obale mora. To su sva graevinska podruja s izuzetkom: Crikvenica sjever (Ladvi) - NA12, Dolac NA17, Podbadanj NA18, Kotor NA19, Dubraina NA110, Budii (dio) NA24 i Smokovo NA25.

lanak 13. Ovim se Prostornim planom odreuju slijedee kategorije ureenosti graevinskog zemljita za graevinska podruja naselja Grada Crikvenice: - II. kategorija ureenosti - podrazumijeva minimalno ureeno graevinsko zemljite, koje

obuhvaa imovinsko - pravnu pripremu i pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup graevnoj estici, odvodnju otpadnih voda na nain odreen ovim Planom i osiguran propisani broj parkiralinih mjesta.

- III. kategorija ureenosti, osim elemenata II. kategorije, podrazumijeva i rjeenu vodoopskrbu i opskrbu elektrinom energijom.

lanak 14. II. kategorija ureenosti odreena je za slijedea graevinska podruja: Crikvenica sjever (Ladvi) - NA12, Dolac NA17, Podbadanj NA18, Kotor NA19, Dubraina NA110, Budii (dio) NA24 i Smokovo NA25 (sve izvan ZOP - a). III. kategorija ureenosti odreena je za sva ostala naselja i dijelove naselja u obuhvatu ZOP-a.

lanak 15. Graevinsko podruje naselja sastoji se od izgraenog dijela i dijela predvienog za ureenje zemljita i izgradnju (neizgraeni dio). Izgraeni i neizgraeni dijelovi graevinskog podruja naselja ureuju se i koriste na nain propisan ovim Planom, a prikazani su na kartografskim prikazima br. 1. Koritenje i namjena povrina u mj. 1:25000 i br. 4. Graevinska podruja u mjerilu 1:5000.



9

lanak 16. Unutar graevinskih podruja naselja i izdvojenih dijelova graevinskog podruja naselja na

podruju Grada Crikvenice gradi se neposrednom i posrednom provedbom ovog Plana.

lanak 17. Za slijedea graevinska podruja naselja za koje je utvren samo izgraeni dio graevinskog podruja nije utvrena obavezna izrada prostornog plana ueg podruja i na njima se gradi neposrednom provedbom ovog Plana: - Tonievo NA 13 (osim dijela za koji je donesen Urbanistiki plan ureenja), - Duga NA15 (osim dijela obuhvaenog obveznom izradom Urbanistikog plana ureenja), - Dubraina NA 16, - Dolac NA17, - Podbadanj NA18, - Kotor NA19, - Dubraina NA110, - Smokovo NA 25, - Klanfari NA 34, - Lokvica NA 35, - Selce NA 4 (osim dijela za koji je donesen Urbanistiki plan ureenja).

lanak 18. Obavezna izrada planova uih podruja (urbanistikih planova ureenja) odreena je za slijedea graevinska podruja naselja i izdvojene dijelove naselja, oznaena na kartografskim prikazima 3.B "Uvjeti koritenja i zatite prostora - podruja i dijelovi primjene planskih mjera zatite" u mjerilu 1:25.000 i br. 4."Graevinska podruja u mjerilu 1:5000, i na njima se gradi posrednom provedbom ovog Plana: - Crikvenica sjever - Benii (dio NA12), - Crikvenica sjever - Gornji kraj (dio NA12), - Sopaljska (NA14), - Duga (dio NA15), zajedno sa povrinom infrastrukturne namjene IS (vor Crikvenica zapad), - Klotar - Perhati (NA 22), - Popovii (NA23), - Budii (dio NA24), - Kajak (dio NA32), - Dramaljsko Selce, Manestri (NA33). Iznimno, do donoenja planova uih podruja iz prethodnog stavka, na tim je podrujima mogua gradnja neposrednom provedbom ovog Plana unutar izgraenih dijelova graevinskog podruja te unutar neizgraenih dijelova graevinskih podruja ukoliko je graevna estica II. kategorije ureenosti. 2.2.1. Uvjeti za neposrednu provedbu Plana

Uvjeti neposredne provedbe za graevinska podruja naselja s posebnim uvjetima koritenja

lanak 19. Neposrednom provedbom Plana unutar graevinskog podruja naselja Kotor (NA19), smjetenog unutar registriranog etnolokog podruja Kotor, radi visoke ambijentalne ouvanosti



10

monumentalne tradicijske arhitekture i sakralnih graevina utvruje se potpuna zatita povijesnih struktura. Uvjetuje se cjelovita zatita i ouvanje svih kulturno povijesnih vrijednosti uz najvee mogue potivanje tradicije i funkcija prostora i sadraja. Na podruju ove zone provodi se stroga kontrola unoenja novih struktura i sadraja stranih ili neprikladnih sauvanim kulturno-povijesnim vrijednostima. Prilagoavanje povijesnih funkcija i sadraja suvremenim potrebama prihvatljivo je samo uz minimalne fizike intervencije uz koritenje tradicijskih oblika i materijala. U ovoj su zoni prihvatljive metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije. Sve graevne aktivnosti mogue su temeljem odredbi ovog Plana i prema uvjetima nadlenog Konzervatorskog odjela.

lanak 20. Neposrednom provedbom Plana unutar dijelova graevinskog podruja naselja Podbadanj NA18 smjetenog unutar zone potpuno unitenog podruja uslijed ruenja brane Tribalj oznaene na kartografskom prikazu br. 3A Uvjeti koritenja i zatite prostora - podruja posebnih ogranienja u koritenju, podruja primjene posebnih mjera ureenja i zatite, mj. 1:25.000 svi zahvati u prostoru provode se u skladu sa lankom 202. ovih odredbi za provoenje.

lanak 21. Neposrednom provedbom Plana unutar izgraenog dijela graevinskog podruja naselja Podbadanj NA18 i Crikvenica sjever NA12 koja su smjetena u koridoru planirane priobalne dionice autoceste mogua je samo rekonstrukcija postojeih graevina u postojeim tlocrtnim i visinskim gabaritima prema posebnim uvjetim nadlenih tijela (za zahvate je potrebno ishoditi prethodne uvjete i odobrenje nadlene uprave za ceste).

lanak 22. Neposrednom provedbom Plana unutar izgraenih dijelova graevinskog podruja naselja Dubraina NA16, Dubraina NA110,Smokovo (NA25), Klanfari (NA34), Lokvica NA35 i Dolac (NA17), smjetenih u koridoru planirane eljeznike pruge velikih uinkovitosti doputena je rekonstrukcija postojeih graevina u postojeim tlocrtnim i visinskim gabaritima. Iznimno, unutar graevinskog podruja naselja Dubraina NA110 mogua je i gradnja novih graevina u skladu s uvjetima iz lanaka 34.a ovih odredbi za provoenje.

Uvjeti neposredne provedbe po vrstama graevina

lanak 23. Unutar graevinskih podruja naselja i izdvojenih dijelova graevinskih podruja naselja na podruju Grada Crikvenice neposrednom provedbom Plana mogu se graditi graevine: - stambene namjene, - drutvene (ili javne) namjene, - gospodarske namjene, - ugostiteljsko-turistike namjene, - prometne i infrastrukturne namjene, - komunalne graevine.



11

lanak 24. Na jednoj graevnoj estici mogu se osim graevina osnovne namjene navedenih u

prethodnom lanku graditi pomone i poljoprivredne gospodarske graevine u funkciji graevine osnovne namjene. 2.2.1.1. Graevine stambene namjene

lanak 25. Graevina stambene namjene je graevina koja je u cjelini ili veim dijelom namijenjena stanovanju. Na graevnoj estici moe se graditi samo jedna graevina stambene namjene. Osim stambene namjene, u sklopu graevina stambene namjene omoguuje se i poslovna namjena, ukljuujui i prisustvo tihe i sline djelatnosti bez opasnosti od poara i eksplozije, uz uvjet da ne zagauju zrak, ne uzrokuju poveanu buku ili prostori s izvorom buke jaine vee od 55 dB po danu i 45 dB po noi (u skladu sa posebnim propisima) kao i djelatnosti koje ne privlae povean promet teretnih vozila.

lanak 26. Graevine stambene namjene dijele se na:

- obiteljske kue (slobodnostojee, dvojne ili u nizu), - viestambene graevine: - sa 3 - 4 stana (slobodnostojee ili dvojne), - sa 5 - 8 stanova (slobodnostojee), - stambeno - poslovne graevine (slobodnostojee ili dvojne).

lanak 27. Obiteljska kua je graevina stambene namjene s najvie dva stana (stambene jedinice), uz mogunost smjetaja prateih sadraja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez tetnog su utjecaja na okoli (unutar tree jedinice - poslovne), povrine do najvie 20% graevinske (brutto) povrine graevine. Obiteljske kue po tipu gradnje mogu biti slobodnostojee, dvojne ili u nizu. Viestambena graevina je graevina stambene namjene unutar koje je mogu smjetaj prateih sadraja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez tetnog su utjecaja na okoli, povrine do najvie 30 % graevinske (brutto) povrine graevine. Prema tipologiji razlikuju se viestambene graevine (slobodnostojee ili dvojne) sa 3 do 4 stambene, odnosno poslovne jedinice, te viestambene graevine (slobodnostojee) sa 5 do 8 stambenih ili poslovnih jedinica. Stambeno - poslovna graevina je graevina stambene namjene unutar koje je mogu i smjetaj poslovnih sadraja koji ne ometaju stanovanje, s tim da povrina poslovnih sadraja zauzima izmeu 30 i 50% graevinske (brutto) povrine graevine. Prema tipologiji razlikuju se stambeno - poslovne graevine sa 2 4 stambene, odnosno poslovne te stambeno - poslovne graevine sa 5 do 8 stambenih ili poslovnih jedinica. U graevinama stambene namjene (osim obiteljske kue) mogu se pruati ugostiteljske usluge, odnosno usluge smjetaja u domainstvu prema posebnim propisima.

Obiteljska kua

lanak 28. Neposrednom provedbom Plana unutar graevinskog podruja svih naselja i izdvojenih dijelova naselja mogu se graditi obiteljske kue i to: slobodnostojee, dvojne i u nizu.



12

Obiteljska kua slobodnostojea

lanak 29. Najmanja doputena povrina graevne estice iznosi 400 m2. Iznimno, najmanja doputena povrina graevne estice unutar izgraenih dijelova graevinskih podruja naselja iznosi 360 m2, to se odnosi iskljuivo na postojee katastarske estice. Najvea doputena povrina graevne estice nije ograniena. Najmanja doputena povrina tlocrtne projekcije obiteljske kue iznosi 80 m2: Najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) graevne estice iznosi 0,3. Iznimno, za gradnju i interpolaciju u izgraenom dijelu graevinskog podruja naselja Selce NA4, sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, odnosno kod postojee izgradnje udaljene do najvie 1,0m od regulacijskog pravca, najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) graevne estice moe biti i 0,8, a koeficijent iskoristivosti (kis) 3,2, s tim da u graevini - obiteljskoj kui moraju biti definirani svi pomoni prostori, kao i garaa (prema lokalnim uvjetima). Najvei doputeni koeficijent iskoristivosti graevne estice (kis) iznosi 1,2. Najvea doputena visina obiteljske kue iznosi 7,0 m, dok ukupna visina iznosi 10 m. Slobodnostojee obiteljske kue moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne vie graevine i ne manje od 4,0 m od granice graevne estice, ukoliko graevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubita. Ukoliko na bonim i stranjim fasadama graevine nisu predvieni otvori niti otvorena stubita, udaljenost graevine od granice graevne estice moe iznositi i 3,0 m. Arhitektonsko oblikovanje graevina i to novih graevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovita, te upotrebljeni graevinski materijali moraju biti usklaeni s nainom izgradnje postojeih graevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji. Krovita graevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili ralanjena na vie krovnih ploha ovisno o tlocrtu graevine, s nagibom krovnih ploha izmeu 17 i 23. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica. Na krovite je mogue ugraditi krovne prozore te kolektore suneve energije. Dio krovnih ploha moe se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovita) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne granice graevne estice. Fasada mora biti kamena ili bukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izdueni). Zatita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, aluzine (grilje) ili rolete. Kod graevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izraen. Prostor na graevnoj estici ureivat e se, u pravilu, na tradicionalan nain ureivanja okunice, potujui funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Preporua se formiranje brajda i sadnja voaka. Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obiljejima naselja. Radi ouvanja izgleda padina na kosim graevinskim esticama, zabranjuje se gradnja podzida viih od 200 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od naruavanja prirodnog izgleda ambijenta moe se izvesti kaskadni nain izgradnje sa najvie 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine po 180, uz obavezni odmak kaskada od 0,5 m i obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida izgraenih kao kameni zid ili obloenih kamenom. Najmanje 20% graevne estice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Dio graevne estice izmeu regulacijskog i graevnog pravca u pravilu se horitkulturno ureuje kao travnjak ili cvjetnjak. ljunane i poploene staze uraunavaju se u neizgraeni dio graevne estice. Uline ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila ili kombinacije kamena, zelenila i metala, visine najvie 120 cm (mjereno od kote vieg terena). Ograde izmeu graevinskih



13

estica ne mogu biti vie od 1,50 metara (mjereno od kote vieg terena). Sve vrste ograda izvode se perforirano ili prozrano. Iznimno, u visini od najvie 90 cm ograda se izvodi kao puna ili vrsta ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i slinog materijala, sukladno tipologiji gradnje susjednih graevina, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, ivice i slinog materijala. Potreban broj parkiralinih i garanih mjesta rjeava se unutar graevne estice graevine osnovne namjene, u skladu s normativima iz lanka 133. ovih odredbi za provoenje, osim u podruju povijesne jezgre u Selcu gdje to nije mogue. Prikljuak graevina na komunalnu infrastrukturnu mreu utvruje se u skladu s tokom 5. ovih odredbi za provoenje. Rekonstrukcija postojeih graevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vri u skladu s uvjetima za nove graevine. Prenamjena postojeih graevina drugih namjena u obiteljske kue mogua je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih obiteljskih kua, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je mogua u postojeim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veliini graevne estice. Rekonstrukcija postojeih graevina u sluaju kada je graevna estica manja od najmanje doputene za novu gradnju, mogua je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeu formiranu graevnu esticu. Kada graevina ne udovoljava naprijed navedenom mogua je rekonstrukcija graevine samo u postojeim gabaritima graevine. Postojee graevine udaljene manje od 4m od granice graevne estice, ali ne manje od 1m, mogu se nadograivati u postojeim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeu formiranu graevnu esticu. Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove graevine.

Uz obiteljske kue - slobodnost ojee mogu se graditi pomone i poljoprivredne gospodarske graevine, u skladu sa

slijedeim uvjetima: Pomone graevine

Pomone graevine su graevine ija je namjena u funkciji namjene osnovne graevine (garae, drvarnice, spremita, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, zatvoreni bazeni, rotilji preko 2,5 m2 i sl.).

Pomona graevina moe biti namijenjena i smjetaju prateih sadraja drugih namjena koje ne ometaju namjenu osnovne graevine i bez tetnog su utjecaja na okoli. Pomone graevine mogu se graditi na graevnoj estici uz graevinu osnovne namjene najvie kao jednoetane. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaa s kotom stropa u nivou pristupne ceste, doputa se i mogunost gradnje druge nadzemne etae. Pomone graevine grade se uz uvjet da: - visina od najnie kote konano zaravnatog terena nije via od visine graevine osnovne

namjene i ne prelazi visinu od 4,0 m do zavrnog ruba vijenca graevine. Kada se grade na kat, najvea doputena visina iznosi 7,0 m do zavrnog ruba vijenca,

- tlocrtna zauzetost pomonih graevina nije vea od 30% ukupne brutto povrine graevine osnovne namjene.

Najmanja udaljenost pomonih graevina od susjednih graevnih estica mora biti: - ako se grade kao slobodnostojee graevine mogu se graditi i do granice graevne estice, - ako se grade kao graevine na granici graevne estice, moraju od susjedne graevine biti

odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj graevnoj estici,

- ako se grade u nizu (odnosi se iskljuivo na garae) moraju biti s dvije strane prislonjene na



14

susjedne graevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja moe rijeiti na toj graevnoj estici.

Najmanja doputena udaljenost pomone graevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m. Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garae, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini nain pristupa na cestu i uvjetuje ga poloaj ostalih graevina. Ako pomone graevine imaju otvore prema susjednoj graevnoj estici, moraju biti udaljene od te estice najmanje 4,0 m. Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove graevine. Poljoprivredne gospodarske graevine u funkciji graevine osnovne namjene Na graevnoj estici uz graevinu osnovne namjene mogu se graditi i poljoprivredne gospodarske graevine bez izvora zagaenja (sjenici, pelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremita poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.) uz potivanje slijedeih uvjeta: - visina iznosi najvie 4,0 m, - graevni pravac u pravilu je iza graevnog pravca graevine osnovne namjene, - graevine moraju biti udaljene najmanje 10,0 m od graevine osnovne namjene na istoj

graevnoj estici, odnosno najmanje 15,0 m od graevine osnovne namjene na susjednoj graevnoj estici,

- najmanja udaljenost od granice graevne estice iznosi 2,0 m. Udaljenost poljoprivredne gospodarske graevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m. Udaljenost pelinjaka ne moe biti manja od 5,0 m od granice graevne estice ako su letilita okrenuta prema toj granici, odnosno 3,0 m ako su okrenuta u drugim smjerovima. Postojee poljoprivredne gospodarske graevine sagraene legalno i u skladu s ranije vaeim propisima mogu se rekonsturirati i prenamjeniti u skladu s odredbama ovog Plana. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom predmetne graevine se mogu rekonstruirati i prenamijeniti samo u postojeim tlocrtnim i visinskim gabaritima. Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomonu graevinu. Obiteljska kua dvojna

lanak 30. Najmanja doputena povrina graevne estice (jednog dijela dvojne graevine) iznosi 350 m2. Najvea doputena povrina graevne estice nije ograniena. Najmanja doputena povrina tlocrtne projekcije iznosi 60 m2: Najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) iznosi 0,4. Iznimno, za gradnju i interpolaciju u izgraenom dijelu graevinskog podruja naselja Selce NA4, sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, odnosno kod postojee izgradnje udaljene do najvie 1,0m od regulacijskog pravca, najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) moe biti i 0,8, a koeficijent iskoristivosti (kis) 3,2, s tim da u graevini - obiteljskoj kui moraju biti definirani svi pomoni prostori, kao i garaa (prema lokalnim uvjetima). Najvei doputeni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,6. Najvea doputena visina iznosi 7,0 m, dok ukupna visina iznosi 10 m. Dvojne obiteljske kue prislanjaju se jednom stranom uz susjednu graevinu ili granicu graevne estice, dok s drugim dijelovima graevine (istakom) moraju biti udaljene od granice susjedne graevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 m od granice graevne estice, ukoliko



15

graevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubita. Ukoliko na bonim i stranjim fasadama graevine nisu predvieni otvori niti otvorena stubita, udaljenost graevine od granice graevne estice moe iznositi i 3,0 m. Arhitektonsko oblikovanje graevina i to novih graevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovita, te upotrebljeni graevinski materijali moraju biti usklaeni s nainom izgradnje postojeih graevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji. Krovita graevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili ralanjena na vie krovnih ploha ovisno o tlocrtu graevine, s nagibom krovnih ploha izmeu 17 i 23. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica. Na krovite je mogue ugraditi krovne prozore te kolektore suneve energije. Dio krovnih ploha moe se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovita) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne granice graevne estice. Fasada mora biti kamena ili bukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izdueni). Zatita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, aluzine (grilje) ili rolete. Kod graevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izraen. Prostor na graevnoj estici ureivat e se, u pravilu, na tradicionalan nain ureivanja okunice, potujui funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Preporua se formiranje brajda i sadnja voaka. Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obiljejima naselja. Radi ouvanja izgleda padina na kosim graevinskim esticama, zabranjuje se gradnja podzida viih od 200 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od naruavanja prirodnog izgleda ambijenta moe se izvesti kaskadni nain izgradnje sa najvie 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine po 180, uz obavezni odmak kaskada od 0,5 m i obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida izgraenih kao kameni zid ili obloenih kamenom. Najmanje 20% graevne estice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Dio graevne estice izmeu regulacijskog i graevnog pravca u pravilu se horitkulturno ureuje kao travnjak ili cvjetnjak. ljunane i poploene staze uraunavaju se u neizgraeni dio graevne estice. Uline ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila ili kombinacije kamena, zelenila i metala, visine najvie 120 cm (mjereno od kote vieg terena). Ograde izmeu graevinskih estica ne mogu biti vie od 1,50 metara (mjereno od kote vieg terena). Sve vrste ograda izvode se perforirano ili prozrano. Iznimno, u visini od najvie 90 cm ograda se izvodi kao puna ili vrsta ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i slinog materijala, sukladno tipologiji gradnje susjednih graevina, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, ivice i slinog materijala. Potreban broj parkiralinih i garanih mjesta rjeava se unutar graevne estice graevine osnovne namjene, u skladu s normativima iz lanka 133. ovih odredbi za provoenje, osim u podruju povijesne jezgre u Selcu gdje to nije mogue. Prikljuak graevina na komunalnu infrastrukturnu mreu utvruje se u skladu s tokom 5. ovih odredbi za provoenje. Rekonstrukcija postojeih graevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vri u skladu s uvjetima za nove graevine. Prenamjena postojeih graevina drugih namjena u obiteljske kue dvojne, mogua je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih obiteljskih kua - dvojnih, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je mogua u postojeim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veliini graevne estice. Rekonstrukcija postojeih graevina u sluaju kada je graevna estica manja od najmanje doputene za novu gradnju, mogua je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeu formiranu graevnu esticu. Kada graevina ne udovoljava naprijed navedenom mogua



16

je rekonstrukcija graevine samo u postojeim gabaritima graevine. Postojee graevine udaljene manje od 4m od granice graevne estice, ali ne manje od 1m, mogu se nadograivati u postojeim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeu formiranu graevnu esticu. Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove graevine.

Uz obiteljske kue - dvojne mogu se graditi pomone i poljoprivredne gospodarske graevine, u skladu sa slijedeim uvjetima:

Pomone graevine Pomone graevine su graevine ija je namjena u funkciji namjene osnovne graevine (garae, drvarnice, spremita, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, zatvoreni bazeni, rotilji preko 2,5 m2 i sl.).






- ako se grade u nizu (odnosi se iskljuivo na garae) moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne graevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja moe rijeiti na toj graevnoj estici.

Najmanja doputena udaljenost pomone graevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m. Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garae, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini nain pristupa na cestu i uvjetuje ga poloaj ostalih graevina. Ako pomone graevine imaju otvore prema susjednoj graevnoj estici, moraju biti udaljene od te estice najmanje 4,0 m. Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove graevine. Poljoprivredne gospodarske graevine u funkciji graevine osnovne namjene Na graevnoj estici uz graevinu osnovne namjene mogu se graditi i poljoprivredne gospodarske graevine bez izvora zagaenja (sjenici, pelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremita poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.) uz potivanje slijedeih uvjeta: - visina iznosi najvie 4,0 m, - graevni pravac u pravilu je iza graevnog pravca graevine osnovne namjene, - graevine moraju biti udaljene najmanje 10,0 m od graevine osnovne namjene na istoj

graevnoj estici, odnosno najmanje 15,0 m od graevine osnovne namjene na susjednoj graevnoj estici,

- najmanja udaljenost od granice graevne estice iznosi 2,0 m.



17

Udaljenost poljoprivredne gospodarske graevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m. Udaljenost pelinjaka ne moe biti manja od 5,0 m od granice graevne estice ako su letilita okrenuta prema toj granici, odnosno 3,0 m ako su okrenuta u drugim smjerovima. Postojee poljoprivredne gospodarske graevine sagraene legalno i u skladu s ranije vaeim propisima mogu se rekonsturirati i prenamjeniti u skladu s odredbama ovog Plana. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom predmetne graevine se mogu rekonstruirati i prenamijeniti samo u postojeim tlocrtnim i visinskim gabaritima. Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomonu graevinu. Obiteljska kua u nizu

lanak 31. Najmanja doputena povrina graevne estice (jednog dijela niza) iznosi 300 m2. Najvea doputena povrina graevne estice nije ograniena. Najmanja doputena povrina tlocrtne projekcije iznosi 50 m2: Najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) iznosi 0,5. Iznimno, za gradnju i interpolaciju u izgraenom dijelu graevinskog podruja naselja Selce NA4, sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, odnosno kod postojee izgradnje udaljene do najvie 1,0m od regulacijskog pravca, najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) moe biti i 0,8, a koeficijent iskoristivosti (kis) 3,2, s tim da u graevini - obiteljskoj kui moraju biti definirani svi pomoni prostori, kao i garaa (prema lokalnim uvjetima). Najvei doputeni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 2,0. Najvea doputena visina iznosi 7,0 m, dok ukupna visina iznosi 10 m. Obiteljske kue koje se grade u nizu, bonim su stranama prislonjene na granice susjednih graevnih estica, dok od stranje granice estice moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 4,0 m. Arhitektonsko oblikovanje graevina i to novih graevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovita, te upotrebljeni graevinski materijali moraju biti usklaeni s nainom izgradnje postojeih graevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji. Krovita graevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili ralanjena na vie krovnih ploha ovisno o tlocrtu graevine, s nagibom krovnih ploha izmeu 17 i 23. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica. Na krovite je mogue ugraditi krovne prozore te kolektore suneve energije. Dio krovnih ploha moe se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovita) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne granice graevne estice. Fasada mora biti kamena ili bukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izdueni). Zatita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, aluzine (grilje) ili rolete. Kod graevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izraen. Prostor na graevnoj estici ureivat e se, u pravilu, na tradicionalan nain ureivanja okunice, potujui funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Preporua se formiranje brajda i sadnja voaka. Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obiljejima naselja. Radi ouvanja izgleda padina na kosim graevinskim esticama, zabranjuje se gradnja podzida viih od 200 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od naruavanja prirodnog izgleda ambijenta moe se izvesti kaskadni nain izgradnje sa najvie 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine



18

po 180, uz obavezni odmak kaskada od 0,5 m i obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida izgraenih kao kameni zid ili obloenih kamenom. Najmanje 20% graevne estice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Dio graevne estice izmeu regulacijskog i graevnog pravca u pravilu se horitkulturno ureuje kao travnjak ili cvjetnjak. ljunane i poploene staze uraunavaju se u neizgraeni dio graevne estice. Uline ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila ili kombinacije kamena, zelenila i metala, visine najvie 120 cm (mjereno od kote vieg terena). Ograde izmeu graevinskih estica ne mogu biti vie od 1,50 metara (mjereno od kote vieg terena). Sve vrste ograda izvode se perforirano ili prozrano. Iznimno, u visini od najvie 90 cm ograda se izvodi kao puna ili vrsta ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i slinog materijala, sukladno tipologiji gradnje susjednih graevina, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, ivice i slinog materijala. Potreban broj parkiralinih i garanih mjesta rjeava se unutar graevne estice graevine osnovne namjene, u skladu s normativima iz lanka 133. ovih odredbi za provoenje, osim u podruju povijesne jezgre u Selcu gdje to nije mogue. Prikljuak graevina na komunalnu infrastrukturnu mreu utvruje se u skladu s tokom 5. ovih odredbi za provoenje. Rekonstrukcija postojeih graevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vri u skladu s uvjetima za nove graevine. Prenamjena postojeih graevina drugih namjena u obiteljske kue u nizu, mogua je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih obiteljskih kua u nizu, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je mogua u postojeim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veliini graevne estice. Rekonstrukcija postojeih graevina u sluaju kada je graevna estica manja od najmanje doputene za novu gradnju, mogua je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeu formiranu graevnu esticu. Kada graevina ne udovoljava naprijed navedenom mogua je rekonstrukcija graevine samo u postojeim gabaritima graevine. Postojee graevine udaljene manje od 4m od granice graevne estice, ali ne manje od 1m, mogu se nadograivati u postojeim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeu formiranu graevnu esticu. Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove graevine.

Uz obiteljske kue u nizu mogu se graditi pomone graevine. Pomone graevine su graevine ija je namjena u funkciji namjene osnovne graevine (garae, drvarnice, spremita, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, zatvoreni bazeni, rotilji preko 2,5 m2 i sl.)







19


- ako se grade u nizu (odnosi se iskljuivo na garae) moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne graevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja moe rijeiti na toj graevnoj estici.

Najmanja doputena udaljenost pomone graevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m. Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garae, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini nain pristupa na cestu i uvjetuje ga poloaj ostalih graevina. Ako pomone graevine imaju otvore prema susjednoj graevnoj estici, moraju biti udaljene od te estice najmanje 4,0 m. Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomonu graevinu.

Viestambene graevine

lanak 32. Neposrednom provedbom Plana unutar graevinskog podruja svih naselja i izdvojenih dijelova naselja mogu se graditi viestambene graevine (slobodnostojee ili dvojne), koje sadre 3 - 4 stambene ili poslovne jedinice. Viestambena graevina slobodnostojea

lanak 33. Najmanja doputena povrina graevne estice iznosi 500m2. Najvea doputena povrina graevne estice iznosi 2000 m2. Najmanja doputena tlocrtna povrina graevine iznosi 100 m2. Najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) iznosi 0,3. Najvei doputeni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,5. Iznimno, za gradnju i interpolaciju u izgraenom dijelu graevinskog podruja naselja Selce NA4, sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, odnosno kod postojee izgradnje udaljene do najvie 1,0m od regulacijskog pravca, najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) moe biti i 1,0, a najvei doputeni koeficijent iskoristivosti (kis) 5,0, s tim da u graevini moraju biti definirani svi pomoni prostori, kao i garaa (prema lokalnim uvjetima). Najvea doputena visina iznosi 10,0 m, dok ukupna visina iznosi 13,0 m. Arhitektonsko oblikovanje slobodnostojeih viestambenih graevina i to novih graevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovita, te upotrebljeni graevinski materijali moraju biti usklaeni s nainom izgradnje postojeih graevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji. Krovita graevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili ralanjena na vie krovnih ploha ovisno o tlocrtu graevine, s nagibom krovnih ploha izmeu 17 i 23. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica. Na krovite je mogue ugraditi krovne prozore te kolektore suneve energije. Dio krovnih ploha moe se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovita) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne granice graevne estice. Fasada mora biti kamena ili bukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izdueni). Zatita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, aluzine (grilje) ili rolete. Kod graevina sa ravnim krovom vijenac treba biti



20

izraen. Prostor na graevnoj estici ureivat e se, u pravilu, na tradicionalan nain ureivanja okunice, potujui funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obiljejima naselja. Radi ouvanja izgleda padina na kosim graevinskim esticama, zabranjuje se gradnja podzida viih od 200 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od naruavanja prirodnog izgleda ambijenta moe se izvesti kaskadni nain izgradnje sa najvie 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine po 180, uz obavezni odmak kaskada od 0,5 m i obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida izgraenih kao kameni zid ili obloenih kamenom. Najmanje 20% graevne estice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Dio graevne estice izmeu regulacijskog i graevnog pravca u pravilu se horitkulturno ureuje kao travnjak ili cvjetnjak. ljunane i poploene staze uraunavaju se u neizgraeni dio graevne estice. Potreban broj parkiralinih i garanih mjesta rjeava se unutar graevne estice graevine osnovne namjene, u skladu s normativima iz lanka 133. ovih odredbi za provoenje, osim u podruju povijesne jezgre u Selcu gdje to nije mogue. Prikljuak graevina na komunalnu infrastrukturnu mreu utvruje se u skladu s tokom 5. ovih odredbi za provoenje. Rekonstrukcija postojeih graevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vri u skladu s uvjetima za nove graevine. Prenamjena postojeih graevina drugih namjena u slobodnostojee viestambene graevine mogua je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih slobodnostojeih viestambenih graevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je mogua u postojeim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veliini graevne estice. Rekonstrukcija postojeih graevina u sluaju kada je graevna estica manja od najmanje doputene za novu gradnju, mogua je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeu formiranu graevnu esticu. Kada graevina ne udovoljava naprijed navedenom mogua je rekonstrukcija graevine samo u postojeim gabaritima graevine. Postojee graevine udaljene manje od 4m od granice graevne estice, ali ne manje od 1m, mogu se nadograivati u postojeim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeu formiranu graevnu esticu. Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove graevine. Uz viestambene graevine - slobodnostojee mogu se graditi pomone graevine. Pomona graevina je graevina ija je namjena u funkciji namjene osnovne graevine (garae i sl.) Pomona graevina moe se graditi na graevnoj estici uz graevinu osnovne namjene najvie kao jednoetana. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaa s kotom stropa u nivou pristupne ceste, doputa se i mogunost gradnje druge nadzemne etae. Pomona graevina gradi se uz uvjet da: - visina od najnie kote konano zaravnatog terena nije via od visine graevine osnovne

namjene i ne prelazi visinu od 4,0 m do zavrnog ruba vijenca graevine. Kada se gradi na kat, najvea doputena visina iznosi 7,0 m do zavrnog ruba vijenca,

- tlocrtna zauzetost pomone graevine nije vea od 30% ukupne brutto povrine graevine osnovne namjene.

Najmanja udaljenost pomone graevine od susjednih graevnih estica mora biti: - ako se gradi kao slobodnostojea graevina moe se graditi i do granice graevne estice, - ako se gradi kao graevina na granici graevne estice, mora od susjedne graevine biti

odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj graevnoj estici,



21

- ako se gradi u nizu (odnosi se iskljuivo na garae) mora biti s dvije strane prislonjena na susjedne graevine i odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja moe rijeiti na toj graevnoj estici.

Najmanja doputena udaljenost pomone graevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m. Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garae, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini nain pristupa na cestu i uvjetuje ga poloaj ostalih graevina. Ako pomona graevina ima otvore prema susjednoj graevnoj estici, mora biti udaljena od te estice najmanje 4,0 m. Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomonu graevinu. Viestambena graevina dvojna

lanak 34. Najmanja doputena povrina graevne estice (jednog dijela dvojne graevine) iznosi 400m2. Najvea doputena povrina graevne estice iznosi 2000 m2. Najmanja doputena tlocrtna povrina nove graevine iznosi 100 m2. Najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) iznosi 0,4. Najvei doputeni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 2,0. Iznimno, za gradnju i interpolaciju u izgraenom dijelu graevinskog podruja naselja Selce NA4, sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, odnosno kod postojee izgradnje udaljene do najvie 1,0m od regulacijskog pravca, najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) moe biti i 1,0, a najvei doputeni koeficijent iskoristivosti (kis) 5,0, s tim da u graevini moraju biti definirani svi pomoni prostori, kao i garaa (prema lokalnim uvjetima). Najvea doputena visina iznosi 10,0 m, dok ukupna visina iznosi 13,0 m. Arhitektonsko oblikovanje viestambenih dvojnih graevina i to novih graevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovita, te upotrebljeni graevinski materijali moraju biti usklaeni s nainom izgradnje postojeih graevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji. Krovita graevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili ralanjena na vie krovnih ploha ovisno o tlocrtu graevine, s nagibom krovnih ploha izmeu 17 i 23. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica. Na krovite je mogue ugraditi krovne prozore te kolektore suneve energije. Dio krovnih ploha moe se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovita) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne granice graevne estice. Fasada mora biti kamena ili bukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izdueni). Zatita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, aluzine (grilje) ili rolete. Kod graevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izraen. Prostor na graevnoj estici ureivat e se, u pravilu, na tradicionalan nain ureivanja okunice, potujui funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obiljejima naselja. Radi ouvanja izgleda padina na kosim graevinskim esticama, zabranjuje se gradnja podzida viih od 200 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od naruavanja prirodnog izgleda ambijenta moe se izvesti kaskadni nain izgradnje sa najvie 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine



22

po 180, uz obavezni odmak kaskada od 0,5 m i obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida izgraenih kao kameni zid ili obloenih kamenom. Najmanje 20% graevne estice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Dio graevne estice izmeu regulacijskog i graevnog pravca u pravilu se horitkulturno ureuje kao travnjak ili cvjetnjak. ljunane i poploene staze uraunavaju se u neizgraeni dio graevne estice. Potreban broj parkiralinih i garanih mjesta rjeava se unutar graevne estice graevine osnovne namjene, u skladu s normativima iz lanka 133. ovih odredbi za provoenje, osim u podruju povijesne jezgre u Selcu gdje to nije mogue. Prikljuak graevina na komunalnu infrastrukturnu mreu utvruje se u skladu s tokom 5. ovih odredbi za provoenje. Rekonstrukcija postojeih graevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vri u skladu s uvjetima za nove graevine. Prenamjena postojeih graevina drugih namjena u dvojne viestambene graevine mogua je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih dvojnih viestambenih graevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je mogua u postojeim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veliini graevne estice. Rekonstrukcija postojeih graevina u sluaju kada je graevna estica manja od najmanje doputene za novu gradnju, mogua je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeu formiranu graevnu esticu. Kada graevina ne udovoljava naprijed navedenom mogua je rekonstrukcija graevine samo u postojeim gabaritima graevine. Postojee graevine udaljene manje od 4m od granice graevne estice, ali ne manje od 1m, mogu se nadograivati u postojeim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeu formiranu graevnu esticu. Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove graevine. Uz viestambene graevine - dvojne mogu se graditi pomone graevine. Pomona graevina je graevina ija je namjena u funkciji namjene osnovne graevine (garae i sl.) Pomona graevina moe se graditi na graevnoj estici uz graevinu osnovne namjene najvie kao jednoetana. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaa s kotom stropa u nivou pristupne ceste, doputa se i mogunost gradnje druge nadzemne etae. Pomona graevina gradi se uz uvjet da: - visina od najnie kote konano zaravnatog terena nije via od visine graevine osnovne






Najmanja doputena udaljenost pomone graevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m. Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garae, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini nain pristupa na cestu i uvjetuje ga poloaj ostalih graevina. Ako pomona graevina ima otvore prema susjednoj graevnoj estici, mora biti udaljena od



23

te estice najmanje 4,0 m. Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomonu graevinu.

Viestambene graevine - dvojne unutar graevinskog podruja Dubraina NA110

lanak 34.a Neposrednom provedbom Plana unutar graevinskog podruja naselja oznaenog kao Dubraina NA110 mogu se graditi viestambene (iskljuivo dvojne) graevine koje sadre 2-3 stambene jedinice. Utvruju se slijedee granine vrijednosti za izgradnju viestambenih dvojnih graevina sa 2-3 stambene jedinice: - najmanja povrina graevne estice za izgradnju viestambene graevine iznosi (za dio dvojne graevine) 300 m2, - najvea doputena povrina graevne estice nije ograniena, - najmanja doputena povrina tlocrtne projekcije nove viestambene graevine iznosi 80 m2, - najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) iznosi 0,4, - najvei doputeni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,6, - najvea doputena visina graevine iznosi 10,0 m dok ukupna visina graevine iznosi 13,0 m. Arhitektonsko oblikovanje graevina i to novih graevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovita, te upotrebljeni graevinski materijali moraju biti usklaeni s nainom izgradnje postojeih graevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji. Krovita graevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili ralanjena na vie krovnih ploha ovisno o tlocrtu graevine, s nagibom krovnih ploha izmeu 17 i 23. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica. Na krovite je mogue ugraditi krovne prozore te kolektore suneve energije. Dio krovnih ploha moe se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovita) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne granice graevne estice. Fasada mora biti kamena ili bukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izdueni). Zatita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, aluzine (grilje) ili rolete. Kod graevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izraen. Prostor na graevnoj estici ureivat e se, u pravilu, na tradicionalan nain ureivanja okunice, potujui funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Preporua se formiranje brajda i sadnja voaka. Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obiljejima naselja. Radi ouvanja izgleda padina na kosim graevinskim esticama, zabranjuje se gradnja podzida viih od 200 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od naruavanja prirodnog izgleda ambijenta moe se izvesti kaskadni nain izgradnje sa najvie 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine po 180, uz obavezni odmak kaskada od 0,5 m i obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida izgraenih kao kameni zid ili obloenih kamenom. Nadstrenice koje su otvorene minimalno sa dvije strane, pokrivene crijepom, ne uraunavaju se u izgraenost, a odobrava se povrina od 15,0 m2 po stambenoj ili poslovnoj jedinici. Najmanje 20% graevne estice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Dio graevne estice izmeu regulacijskog i graevnog pravca u pravilu se horitkulturno ureuje kao travnjak ili cvjetnjak. ljunane i poploene staze uraunavaju se u neizgraeni dio graevne estice.



24

Potreban broj parkiralinih i garanih mjesta rjeava se unutar graevne estice graevine osnovne namjene, u skladu s normativima iz lanka 134. ovih odredbi za provoenje. Prikljuak graevina na komunalnu infrastrukturnu mreu utvruje se u skladu s tokom 5. ovih odredbi za provoenje. Rekonstrukcija postojeih graevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vri u skladu s uvjetima za nove graevine. Prenamjena postojeih graevina drugih namjena u viestambene (iskljuivo dvojne) graevine koje sadre 2-3 stambene jedinice, mogua je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih graevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je mogua u postojeim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veliini graevne estice. Rekonstrukcija postojeih graevina u sluaju kada je graevna estica manja od najmanje doputene za novu gradnju, mogua je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeu formiranu graevnu esticu. Kada graevina ne udovoljava naprijed navedenom mogua je rekonstrukcija graevine samo u postojeim gabaritima graevine. Postojee graevine udaljene manje od 4m od granice graevne estice, ali ne manje od 1m, mogu se nadograivati u postojeim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeu formiranu graevnu esticu. Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove graevine. Uz viestambene graevine - dvojne unutar graevinskog podruja Dubraina NA110 mogu se graditi pomone graevine. Pomona graevina je graevina ija je namjena u funkciji namjene osnovne graevine (garae i sl.) Pomona graevina moe se graditi na graevnoj estici uz graevinu osnovne namjene najvie kao jednoetana. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaa s kotom stropa u nivou pristupne ceste, doputa se i mogunost gradnje druge nadzemne etae. Pomona graevina gradi se uz uvjet da: - visina od najnie kote konano zaravnatog terena nije via od visine graevine osnovne






Najmanja doputena udaljenost pomone graevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m. Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garae, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini nain pristupa na cestu i uvjetuje ga poloaj ostalih graevina. Ako pomona graevina ima otvore prema susjednoj graevnoj estici, mora biti udaljena od te estice najmanje 4,0 m. Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomonu graevinu.



25

Stambeno - poslovne graevine

lanak 35. Neposrednom provedbom Plana unutar graevinskog podruja svih naselja i izdvojenih dijelova naselja mogu se graditi stambeno - poslovne graevine koje sadre 2 - 4 stambene odnosno poslovne jedinice. Stambeno poslovna graevina - slobodnostojea

lanak 36. Najmanja doputena povrina graevne estice iznosi 500m2. Najvea doputena povrina graevne estice iznosi 2000 m2. Najmanja doputena tlocrtna povrina graevine iznosi 100 m2. Najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) iznosi 0,3. Najvei doputeni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,5. Iznimno, za gradnju i interpolaciju u izgraenom dijelu graevinskog podruja naselja Selce NA4, sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, odnosno kod postojee izgradnje udaljene do najvie 1,0m od regulacijskog pravca, najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) moe biti i 1,0, a najvei doputeni koeficijent iskoristivosti (kis) 5,0, s tim da u graevini moraju biti definirani svi pomoni prostori, kao i garaa (prema lokalnim uvjetima). Najvea doputena visina iznosi 10,0 m, dok ukupna visina iznosi 13,0 m. Arhitektonsko oblikovanje graevina i to novih graevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovita, te upotrebljeni graevinski materijali moraju biti usklaeni s nainom izgradnje postojeih graevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji. Krovita graevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili ralanjena na vie krovnih ploha ovisno o tlocrtu graevine, s nagibom krovnih ploha izmeu 17 i 23. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica. Na krovite je mogue ugraditi krovne prozore te kolektore suneve energije. Dio krovnih ploha moe se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovita) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne granice graevne estice. Fasada mora biti kamena ili bukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izdueni). Zatita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, aluzine (grilje) ili rolete. Kod graevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izraen. Prostor na graevnoj estici ureivat e se, u pravilu, na tradicionalan nain ureivanja okunice, potujui funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obiljejima naselja. Radi ouvanja izgleda padina na kosim graevinskim esticama, zabranjuje se gradnja podzida viih od 200 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od naruavanja prirodnog izgleda ambijenta moe se izvesti kaskadni nain izgradnje sa najvie 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine po 180, uz obavezni odmak kaskada od 0,5 m i obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida izgraenih kao kameni zid ili obloenih kamenom. Najmanje 20% graevne estice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Dio graevne estice izmeu regulacijskog i graevnog pravca u pravilu se horitkulturno ureuje kao travnjak ili cvjetnjak. ljunane i poploene staze uraunavaju se u neizgraeni dio graevne estice. Ukoliko se izvode, uline ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila ili kombinacije kamena, zelenila i metala, visine najvie 120 cm (mjereno od kote vieg terena). Ograde izmeu graevinskih estica ne mogu biti vie od 1,50 metara (mjereno od kote vieg terena). Sve



26

vrste ograda izvode se perforirano ili prozrano. Iznimno, u visini od najvie 90 cm ograda se izvodi kao puna ili vrsta ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i slinog materijala, sukladno tipologiji gradnje susjednih graevina, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, ivice i slinog materijala. Potreban broj parkiralinih i garanih mjesta rjeava se unutar graevne estice graevine osnovne namjene, u skladu s normativima iz lanka 133. ovih odredbi za provoenje, osim u podruju povijesne jezgre u Selcu gdje to nije mogue. Prikljuak graevina na komunalnu infrastrukturnu mreu utvruje se u skladu s tokom 5. ovih odredbi za provoenje. Rekonstrukcija postojeih graevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vri u skladu s uvjetima za nove graevine. Prenamjena postojeih graevina drugih namjena u slobodnostojee stambeno poslovne graevine mogua je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih graevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je mogua u postojeim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veliini graevne estice. Rekonstrukcija postojeih graevina u sluaju kada je graevna estica manja od najmanje doputene za novu gradnju, mogua je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeu formiranu graevnu esticu. Kada graevina ne udovoljava naprijed navedenom mogua je rekonstrukcija graevine samo u postojeim gabaritima graevine. Postojee graevine udaljene manje od 4m od granice graevne estice, ali ne manje od 1m, mogu se nadograivati u postojeim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeu formiranu graevnu esticu. Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove graevine. Uz slobodnostojee stambeno - poslovne graevine mogu se graditi pomone graevine. Pomona graevina je graevina ija je namjena u funkciji namjene osnovne graevine (garae i sl.) Pomona graevina moe se graditi na graevnoj estici uz graevinu osnovne namjene najvie kao jednoetana. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaa s kotom stropa u nivou pristupne ceste, doputa se i mogunost gradnje druge nadzemne etae. Pomona graevina gradi se uz uvjet da: - visina od najnie kote konano zaravnatog terena nije via od visine graevine osnovne






Najmanja doputena udaljenost pomone graevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m. Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garae, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini nain pristupa na cestu i uvjetuje ga poloaj ostalih graevina. Ako pomona graevina ima otvore prema susjednoj graevnoj estici, mora biti udaljena od te estice najmanje 4,0 m.



27

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomonu graevinu. Stambeno poslovna graevina dvojna

lanak 37. Najmanja doputena povrina graevne estice (jednog dijela dvojne graevine) iznosi 400m2. Najvea doputena povrina graevne estice iznosi 2000 m2. Najmanja doputena tlocrtna povrina nove graevine iznosi 100 m2. Najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) iznosi 0,4. Najvei doputeni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 2,0. Iznimno, za gradnju i interpolaciju u izgraenom dijelu graevinskog podruja naselja Selce NA4, sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, odnosno kod postojee izgradnje udaljene do najvie 1,0m od regulacijskog pravca, najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) moe biti i 1,0, a najvei doputeni koeficijent iskoristivosti (kis) 5,0, s tim da u graevini moraju biti definirani svi pomoni prostori, kao i garaa (prema lokalnim uvjetima). Najvea doputena visina iznosi 10,0 m, dok ukupna visina iznosi 13,0 m. Arhitektonsko oblikovanje graevina i to novih graevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovita, te upotrebljeni graevinski materijali moraju biti usklaeni s nainom izgradnje postojeih graevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji. Krovita graevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili ralanjena na vie krovnih ploha ovisno o tlocrtu graevine, s nagibom krovnih ploha izmeu 17 i 23. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica. Na krovite je mogue ugraditi krovne prozore te kolektore suneve energije. Dio krovnih ploha moe se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovita) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne granice graevne estice. Fasada mora biti kamena ili bukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izdueni). Zatita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, aluzine (grilje) ili rolete. Kod graevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izraen. Prostor na graevnoj estici ureivat e se, u pravilu, na tradicionalan nain ureivanja okunice, potujui funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obiljejima naselja. Radi ouvanja izgleda padina na kosim graevinskim esticama, zabranjuje se gradnja podzida viih od 200 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od naruavanja prirodnog izgleda ambijenta moe se izvesti kaskadni nain izgradnje sa najvie 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine po 180, uz obavezni odmak kaskada od 0,5 m i obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida izgraenih kao kameni zid ili obloenih kamenom. Najmanje 20% graevne estice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Dio graevne estice izmeu regulacijskog i graevnog pravca u pravilu se horitkulturno ureuje kao travnjak ili cvjetnjak. ljunane i poploene staze uraunavaju se u neizgraeni dio graevne estice. Ukoliko se izvode, uline ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila ili kombinacije kamena, zelenila i metala, visine najvie 120 cm (mjereno od kote vieg terena). Ograde izmeu graevinskih estica ne mogu biti vie od 1,50 metara (mjereno od kote vieg terena). Sve vrste ograda izvode se perforirano ili prozrano. Iznimno, u visini od najvie 90 cm ograda se izvodi kao puna ili vrsta ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i slinog materijala, sukladno



28

tipologiji gradnje susjednih graevina, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, ivice i slinog materijala. Potreban broj parkiralinih i garanih mjesta rjeava se unutar graevne estice graevine osnovne namjene, u skladu s normativima iz lanka 133. ovih odredbi za provoenje, osim u podruju povijesne jezgre u Selcu gdje to nije mogue. Prikljuak graevina na komunalnu infrastrukturnu mreu utvruje se u skladu s tokom 5. ovih odredbi za provoenje. Rekonstrukcija postojeih graevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vri u skladu s uvjetima za nove graevine. Prenamjena postojeih graevina drugih namjena u dvojne stambeno poslovne graevine mogua je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih graevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je mogua u postojeim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veliini graevne estice. Rekonstrukcija postojeih graevina u sluaju kada je graevna estica manja od najmanje doputene za novu gradnju, mogua je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeu formiranu graevnu esticu. Kada graevina ne udovoljava naprijed navedenom mogua je rekonstrukcija graevine samo u postojeim gabaritima graevine. Postojee graevine udaljene manje od 4m od granice graevne estice, ali ne manje od 1m, mogu se nadograivati u postojeim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeu formiranu graevnu esticu. Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove graevine. Uz dvojne stambeno - poslovne graevine mogu se graditi pomone graevine. Pomona graevina je graevina ija je namjena u funkciji namjene osnovne graevine (garae i sl.) Pomona graevina moe se graditi na graevnoj estici uz graevinu osnovne namjene najvie kao jednoetana. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaa s kotom stropa u nivou pristupne ceste, doputa se i mogunost gradnje druge nadzemne etae. Pomona graevina gradi se uz uvjet da: - visina od najnie kote konano zaravnatog terena nije via od visine graevine osnovne






Najmanja doputena udaljenost pomone graevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m. Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garae, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini nain pristupa na cestu i uvjetuje ga poloaj ostalih graevina. Ako pomona graevina ima otvore prema susjednoj graevnoj estici, mora biti udaljena od te estice najmanje 4,0 m. Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomonu graevinu.



29

2.2.1.2. Graevine drutvene (ili javne) namjene

lanak 38.

Graevine za drutvenu ili javnu namjenu su: - upravne, - socijalne (umirovljeniki, ueniki, studentski domovi), - zdravstvene, - predkolske, - kolske, - graevine za visoko uilite i znanost, - graevine za kulturu, - vjerske graevine (crkve i samostani, te drugi komplementarni sadraji), - ostale graevine drutvene ili javne namjene (za politike organizacije, kongresni centri, specijalizirani odgojnoobrazovni centri za okoli i odrivi razvoj, sportsko - rekreacijske dvorane i sl.) U svim graevinama drutvene ili javne namjene mogu se ureivati prostori koji upotpunjuju i slue osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim graevinama. Na povrinama i graevnim esticama za drutvenu ili javnu namjenu mogue je ureenje parkova i djejih igralita. Prostorni raspored graevina drutvene namjene na podruju Grada Crikvenice prikazan je na kartografskom prikazu br. 1. "Koritenje i namjena povrina" u mj. 1:25.000. Uvjeti gradnje graevina drutvene namjene koje se grade unutar podruja obuhvata planova ueg podruja definirat e se odredbama za provoenje tih planova. Neposrednom provedbom Plana unutar graevinskog podruja svih naselja i izdvojenih dijelova naselja grade se graevine drutvene (ili javne) namjene od vanosti za Primorsko-goransku upaniju (utvrene lankom 10. ovih odredbi za provoenje), Dom za starije i nemone osobe u Crikvenici, graevina drutvene namjene unutar graevinskog podruja naselja NA110 Dubraina te ostale graevine drutvene namjene od vanosti za Grad Crikvenicu.

Dom za starije i nemone osobe u Crikvenici

lanak 39. Dom za starije i nemone osobe prve kategorije gradit e se na lokaciji biveg odmaralita 13. maj u Crikvenici, na k.. 8882/1 k.o. Crikvenica. Izgradnja potrebnih sadraja i vanjskih povrina Doma mogua je i na k.. 8873/1 i 8873/3 k.o. Crikvenica. Utvruju se slijedee granine vrijednosti za izgradnju Doma: - kapacitet Doma je 100 - 120 mjesta, - najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) graevne estice na kojoj e se graditi

sadraji Doma iznosi 0,5, - najvei doputeni koeficijent iskoristivosti (kis) graevne estice na kojoj e se graditi

sadraji Doma iznosi 3,0, - najvea doputena visina mjerena od nivelete JTC iznosi 13,0 m. Najmanja doputena udaljenost graevine od granice graevne estice iznosi 4,0 m, a udaljenost od regulacijskog pravca JTC ne moe biti manja od 8,5 m. Vanjske prostore potrebno je kvalitetno oblikovati i opremiti za boravak korisnika na otvorenom.



30

Graevina drutvene namjene unutar graevinskog podruja naselja NA110 Dubrain

Documents

Ppug Crikvenice