Izmjena i Dopuna Ppug Nin Procisceni Tekst 19-03-2013

Naruitelj: GRAD NIN

Izvritelj: GiN Company d.o.o., ZADAR

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREENJA GRADA

NIN

DODANO IZBAENO

Zadar, veljaa 2013.g.

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREENJA GRADA NINA KONANI PRIJEDLOG

GIN Company d.o.o., ZADAR

2

ZADARSKA UPANIJA

GRAD NIN

Naziv prostornog plana: Izmjene i dopune prostornog plana ureenja grada

Naziv kartografskog prikaza:

Tekstualni prilog

Mjerilo kartografskog prikaza:

Program mjera za unapreenje stanja u prostoru (slubeno glasilo):

Slubeni glasnik grada Nina br. 6/09

Odluka predstavnikog tijela o donoenju plana (slubeno glasilo):

Javna rasprava Ponovljena javna rasprava 2. ponovljena rasprava

(datum objave): (datum objave): (datum objave):

Zadarski list Zadarski list Zadarski list 29. 01. 2011. 03. 04. 2012. 24.01.2013

Javni uvid odran Ponovljeni javni uvid odran 2.ponovljeni javni uvid od: 08. 02. 2011. od: 13. 04. 2011. od: 01.02.2013.

do: 23. 02. 2011. od: 23. 04. 2011. do 10.02.2013

Peat tijela odgovornog za provoenje javne rasprave:

Odgovorna osoba za provoenje javne rasprave: JOZO MUSTA, d.i.g. (ime, prezime i potpis)

Suglasnost na plan prema lanku 24. Zakona o prostornom ureenju (Narodne novine br. 30/94, 68/98 i 100/04), broj suglasnosti: datum: Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan: GiN Company, d.o.o., Zadar Peat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan:

Odgovorna osoba:

NENAD UBERI, d.i.g.

(ime, prezime i potpis)

Voditelj plana:

NEBOJA VEJMELKA, d.i.a. Struni tim u izradi plana:

ANA MUSTA, d.i.a. TOMISLAV KUKAVICA, d.i.a. Peat predstavnikog tijela:

Predsjednik predstavnikog tijela:

DAVOR URJURI

________________________ (ime, prezime i potpis)

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

__________________________________ (ime, prezime i potpis)

Peat nadlenog tijela:



3

Na temelju lanka 24. i 45a. Zakona o prostornom ureenju ("Narodne novine" 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04), Uredbe o ureenju i zatiti obalnog podruja mora (NN128/04) i Programa mjera za unapreenje stanja u prostoru Grada Nina (Slubeni glasnik Grada Nina 20/2006), donosi se

ODLUKA

o donoenju Izmjena i dopuna prostornog plana ureenja Grada Nina

(Slubeni glasnik Grada Nina 4/02, 13/04)

II. ODREDBE ZA PROVOENJE

A. OPE ODREDBE

lanak 1. Izmjenom i dopunom Prostornog plana ureenja Grada Nina izmijenio se i dopunio dio Obrazloenja izvornog plana koje je i dalje na snazi, a u potpunosti su izmijenjene Odredbe za provoenje i svi grafiki dijelovi plana (svi kartografski prikazi u mjerilu 1:25.000 i 1:5.000).

lanak 2. Ovom se Odlukom donose Izmjene i dopune prostornog plana ureenja Grada Nina za razdoblje do 2015g. (u daljnjem tekstu Plan).

lanak 3. Plan je izraen u skladu sa Prostornim planom ureenja Zadarske upanije (Slubeni glasnik Zadarske upanije 2/01,06/04, 2/05 ,17/06 i 03/10 ) i Uredbom o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (NN 128/04). i Zakonom o prostornom ureenju i gradnji ( NN br. 76/07, 39/08, 55/11, 90/11, 50/12 ).

lanak 4. Grad Nin, prema prostornoj organizaciji Zadarske upanije pripada podruju zadarske urbane regije.

lanak 5. Prostor Grada Nina obuhvaa slijedea naselja: Nin, Zaton, Vrsi, Grbe, Ninski Stanovi, erava , Poljica i Poljica Brig

lanak 6. Plan je osnova za izradu i donoenje svih razvojnih programa, urbanistikih i detaljnih planova ureenja prostora na podruju Grada Nina. Ovaj Plan sadri i razrauje koncepciju ureenja prostora u skladu s Odredbama PP-a, razgranienje prostora prema namjeni i drugim obiljejima.



4

lanak 7. Ovim Planom osim elemenata iz prethodnog lanka odreeni su ciljevi prostornog razvoja lokalnog znaaja kroz ureenje: - graevinskih podruja (GP) naselja razgranienih na izgraene i neizgraene

dijelove, - graevinska podruja turistiko-ugostiteljske djelatnosti, - izgradnja izvan graevinskih podruja, - razmjetaj gospodarskih i drutvenih funkcija lokalnog znaenja, - namjena prostora, uvjeti koritenja i zatite prostora priobalja, mora i podmorja, - mreu komunalne infrastrukture i nain zbrinjavanja otpada - podruja i cjeline za koje e se izraivati urbanistiki ili detaljni planovi ureenja U svrhu provedbe, Plan sadri : - uvjete i pokazatelje za izradu urbanistikih planova - lokacijske uvjete za zahvate u prostoru na izgraenim podrujima za koje se ne

donose urbanistiki planovi i za zahvate koje je mogue provoditi izvan GP-a - mjere koritenja i zatite prostora i okolia, te druge mjere od vanosti za

ureenje prostora

lanak 8. Plan je sadran u elaboratu : "Izmjene i dopune prostornog planog ureenja Grada Nina" to ga je izradio GIN - COMPANY d.o.o. Zadar i ima priloge, u tekstualnom dijelu :

I. OBRAZLOENJE II. ODREDBE ZA PROVOENJE

u grafikom dijelu kartografske prikaze :

1. KORITENJE I NAMJENA POVRINA (mj. 1 : 25000)

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI (mj. 1 : 25000)

3.1a UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA (mj. 1 : 25000)

3.1b UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA (prostorni planovi na snazi) (mj. 1 : 25000)

3.2 UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA (podruja posebnih uvjeta koritenja) (mj. 1 : 25000)

4. GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA I DRUGIH SADRAJA (mj. 1 : 5000)



5

B. PROVEDBENE ODREDBE

1. Uvjeti za odreivanje namjena povrina na podruju Grada Nina

lanak 9.

Ovim se Planom odreuje nain koritenja prostora, koji se temelji na tradicionalnim oblicima i suvremenim trendovima razvitka. Osnovna namjena povrina je definirana zonama razliitih namjena prikazanim u grafikom prilogu br. 1 Koritenje i namjena povrina. - graevinsko podruje naselja, gdje je glavna namjene stanovanje s prateim

funkcijama, a sastoji se od izgraenoga i neizgraenog dijela (GP, GP1, GP2 i GP3) (GP)

- graevinska podruja turistike namjene, gdje je boravak turista i smjetaj posebnih sadraja turistike aktivnosti osnovna djelatnost (T2 i T3)

- graevinska podruja gospodarske namjene proizvodne namjene - preteito industrijska djelatnost (I1), preteito zanatska (I2) i agrokompleks Vigens (I3) i farma krava

- prostor za eksploataciju soli (E3) - poljoprivredno tlo iskljuivo osnovne namjene vrijedno obradivo tlo - ume iskljuivo osnovne namjene zatitna uma - ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite - povrine zona sportsko rekreacijske namjene (R), golf terena (R1), hipodroma

(R2) i sportova na vodi ribolova (R5) - povrine priobalnoga pojasa mora s pripadajuim akvatorijem: luke otvorene za

javni promet lokalnog znaaja, kupalino-rekreacijskih sadraji, ljekovito blato (LJB), zatieno obalno podruje i lokaliteti za uzgoj ribe (H)

- povrine autohtonog krajolika - kamenjar - groblja

lanak 10. Planom je definirano koritenje prostora i namjena povrina za:

- razvoj i ureenje povrina naselja - razvoj i ureenje povrina izvan naselja

lanak 11.

Pod pojmom naselje podrazumijeva se graevinsko podruje naselja (GP, GP1, GP2 i GP3) koje sukladno odredbama Plana ini cjelovitu povrinu sastavljenu od:

- izgraenog dijela graevinskog podruja naselja - neizgraenog dijela graevinskog podruja naselja - neizgraenog dijela graevinskog podruja naselja komunalno

opremljenog



6

lanak 12. Izgraeni dio graevinskog podruja naselja je izgraeni prostor kojega ine izgraeni objekti zajedno sa pripadajuim parcelama i ureenim javnim prostorom (pristupi, javno zelenilo, infrastruktura i sl.) i druge povrine privedene razliitoj namjeni.

lanak 13. Neizgraeni dio graevinskog podruja je jedna ili vie neposredno povezanih neureenih i neizgraenih graevnih estica ukupne povrine vee od 5000m

2 .

Neizgraeni dio graevinskog podruja naselja u smislu odredbi Plana ine povrine za irenje i razvoj naselja.

lanak 14. Pod prostorom za razvoj i ureenje povrina izvan naselja Planom su definirane sljedee povrine:

- izdvojena graevinska podruja (GP izvan naselja) - povrine izvan graevinskih podruja

lanak 15.

Sukladno odredbama Planom su definirana sljedea izdvojena graevinska podruja (GP izvan naselja):

- zone proizvodne namjene izvan granice naselja (I1, I2 i I3) - zone ugostiteljsko-turistike namjene izvan granica naselja (T2 i T3) - zone sportsko-rekreacijske namjene izvan granica naselja (R, R1, R2 i

R5) - groblja

lanak 16.

Povrine izvan graevinskih podruja sukladno odredbama Plana obuhvaaju sljedee povrine:

- poljoprivredno tlo iskljuivo osnovne namjene - uma iskljuivo osnovne namjene - ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite - povrine infrastrukturnih sustava

lanak 17. Ovim se Planom utvruju kriteriji za koritenje/namjenu povrina, koji su odreeni slijedeim karakteristikama: - Prostor kao ogranieni resurs mora se koristiti racionalno i svrhovito to,

pretpostavlja potivanje principa organskog irenja postojeih naselja u okvirima zadanih mjerila i unutar utvrenih granica GP-a

- U cilju zatite vrijednosti okolia (more i obalni pojas, poljoprivredne povrine i pejzane karakteristike prostora), potrebno je graevinske aktivnosti ograniiti na ve koritene prostore

- Koritenje, dosad neizgraenih prostora, za gradnju mora biti argumentirano izrazitim gospodarskom interesom za lokalnu zajednicu



7

- U definiranju uvjeta za formiranje granica GP-a naselja primjenjuje se pravilo koritenja ve izgraenih, postojeih struktura i njihovo logino povezivanje u urbane cjeline. Pri tome se razlikuju zone postojee/stare jezgre naselja, zone naselja koje su rijetko izgraene s mogunou njihove dogradnje, te zone nove izgradnje u proirenim dijelovima GP-a

- irenje GP-a naselja usmjerava se u dubinu prostora vodei rauna o potrebi zaokruivanja urbane strukture u prostorno-funkcionalnu cjelinu. U tom smislu valorizirani su svi relevantni elementi, kao to su stalni i povremeni stanovnici, osiguranje prostora za javne potrebe i postojea infrastruktura, odnosno mogunosti njene racionalne iskoristivosti

- Definiranje GP-a turistiko-ugostiteljske aktivnosti zasnovano je na postojeem stanju, postojeoj planerskoj dokumentaciji, kriterijima propisanim kroz projekciju potencijalnih kapaciteta i odredbama za provoenje PP-e

- Definiranje GP-a za gospodarske aktivnosti podrazumijeva izgradnju manjih proizvodnih pogona, koje nee negativno utjecati na okoli

- Podruja za eksploataciju mineralnih sirovina (kamena (do zavretka eksploatacije ili koncesije) i (soli) moraju koristiti najsuvremenije tehnologije u svrhu zatite okolia

- Koritenje prostora u sportsko-rekreacijske/kupaline svrhe mogue je uz minimalnu izgradnju i ouvanje prirodnih fenomena

- Luke na podruju Grada Nina su luke otvorene za javni promet lokalnog znaaja preteito u funkciji privezita za prihvat nautikih plovila i plovila lokalnog stanovnitva.

2. Uvjeti za ureenje prostora

2.1. Graevine od vanosti za Dravu i upaniju

lanak 18. Ovaj Plan odreuje uvjete ureenja prostora graevina od vanosti za Dravu i upaniju, opisane u toki 5. ovih Odredbi, a prema lancima 4.-7. odredaba PP-a.

Graevine od vanosti za Dravu

Prometne graevine Cestovni objekti s pripadajuim graevinama i ureajima:

- dravna cesta DC 306 Vir-Nin-Zadar (Bili brig)- (D 8) - postojea, - brza etverotrana cesta Nin-Zadar-Biograd Na Moru - planirana

Energetske graevine Elektroenergetske graevine: - elektroenergetski koridor 400 kV planirani - dalekovodi 110 kV: TS Obrovac-TS Nin, TS Zadar Centar-Ts Nin postojei - transformatorsko postrojenje: TS Nin 110/35/10



8

Vodne graevine Graevine za koritenje voda - vodoopskrbni sustav Bokanjac - postojei i planirani - magistralni cjevovod Zadar-Nin-Vir - postojei i planirani Zatitne, regulacijske i melioracijske graevine - tunel za obranu od poplave Bokanjakog blata - postojei - melioracijski sustavi - postojei i planirani Graevine za zatitu voda - centralni ureaj za proiavanje otpadnih voda zajednikog sustava odvodnje

Nin-Privlaka-Vrsi

Proizvodne graevine - proizvodnja mineralnih sirovina (soli) - uzgoj riblje mlai (Cenmar)

portske graevine:

Igralita za golf s prateim sadrajima na lokacijama: - Ninski stanovi - grad Nin (planirano) - epurine Punta Skala (planirano) portski i rekreacijski centri povrina 5 ha i vie: - Kneev vrt Nin (planirano) - epurine Zaton (planirano) - Hipodrom Ninski stanovi (planirano)

Pota i telekomunikacije: javne telekomunikacije u pokretnoj mrei Elektronika komunikacijska infrastruktura i povezana oprema (prema nainu postavljanja): - elektronika komunikacijska infrastruktura i povezana oprema na postojeim graevinama (antenski prihvat); - elektronika komunikacijska infrastruktura i povezana oprema na samostojeim antenskim stupovima (samostojei stupovi elektronike komunikacije u skladu s kartografskim prikazom, karta 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI)

Turistiko-ugostiteljske graevine Ugostiteljsko-turistike cjeline kapaciteta 1000-3000 gostiju: - Turistiko naselje Zaton (postojee) - Nin Ninsko blato (planirano) - Zaton Bilotinjak (planirano) Turistiko-ugostiteljske cjeline povrine 5 ha i vie: - Nin Biva ciglana - Zaton - uz TN Zaton (uz prometnicu prema TN Zaton) - Zaton epurine



9

- Zaton uz prometnicu (uz granicu rekreacijske zone epurine)

Graevine od vanosti za upaniju

Prometne graevine Cestovne graevine: postojee: - upanijske ceste:

6004 Nin ( 6011 D 306)-Vrsi- 6007(Duevia Mlin) 6007 Raanac-Zadar (D 407) 6010 - TN Zaton-D 306 6011 Nin ( 6273 6004)-Murvica-Zemunik Donji ( 6040 D 502) 6013 Poljica- 6007 6014 6007-Visoane-Polinik-Suhovare- Biljanje Donje ( 6043) 6273 Privlaka (D306) Nin Sv. Nikola (D 306)

- lokalne ceste L 63022 Gospa od Zeeva-Vrsi ( 6004) L 63023 Mulo- 6004 L 63024 Vrsi ( 6004)-Poljica ( 6013) L 63048 Zaton-D 306 L 63049 Ninski Stanovi ( 6011)-Koino-L 63051 A.G. Grada Zadra L 63056 Duevia mlin ( 6007)-Visoane ( 6014)

planirane: obilaznica naselja Nina i Vrsi obilaznica naselja Ninski Stanovi i erava spoj D 306 i 6004

Pomorske graevine:

luke lokalnog znaaja - nerazvrstane /luke koje su izgradnjom duobalnih prometnica izgubile funkciju luka otvorenih za javni promet/ - naselje Nin, lokacija Nin - naselje Zaton, lokacija uvala Dranik

Energetske graevine: Elektroenergetske graevine: - energetske graevine koje koriste obnovljive izvore (vjetar, voda, sunce) -

planirano - graevine za koritenje obnovljivih izvora energije prema Nacionalnim

energetskim programima (NEP)

Graevine za distribuciju plina:

redukcijska stanica Nin



10

Vodne graevine Graevine za koritenje voda

sva izvorita koja se koriste za vodoopskrbu Graevine za zatitu voda

Sustav i ureaji za proiavanje otpadnih voda kapaciteta manjeg od 25000 ES

Proizvodne Ostale graevine - za eksploataciju mineralnih sirovina kamena (do zavretka eksploatacije ili

koncesije) i soli

Turistiko-ugostiteljske graevine - za koritenje ljekovitog blata - Turistiko naselje Jasenovo - planirano

2.2. Graevinska podruja naselja

Opi uvjeti

lanak 19. Planom su odreena GP naselja s osnovnom namjenom stanovanja, a sastoje se od izgraenog i neizgraenog dijela, te neizgraenog dijela - komunalno opremljenog. GP naselja prikazana su u grafikom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz br. 4 " Graevinska podruja naselja i drugih sadraja" u mjerilu 1:5000.

lanak 20. Granice GP-a se u pravilu odreuju granicama katastarskih estica, a iznimno gdje to nije mogue (velike katastarske parcele, ili gdje se radi o oblicima parcelacije koju treba prilagoditi postojeem stanju, velike izduene nepravilne parcele ili sklopovi takvih parcela), granice GP-a definirane su tako da je povuena - ucrtana linija razgranienja po kojoj treba izraditi parcelacijski elaborat.

lanak 21. Planom definirana veliina GP naselja utvrena je temeljem kriterija iz Programa prostornog ureenja RH, Prostornog plana ureenja Zadarske upanije, te u skladu sa Uredbom o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora, uz potivanje dodatnih kriterija:

- specifinostima razvojnih potencijala i procesa u pojedinom naselju - izgraenost naselja izraena kroz ukupan broj izgraenih stambenih

jedinica/kua unutar pojedinog naselja i temeljem toga projiciran broj korisnika prostora



11

lanak 22. Planom su odreene povrine graevinskog podruja naselja (GP) koje sadri prostor izgraenog dijela naselja i podruje za razvoj naselja (neizgraeni dio) sa iskazom njihova udjela u postotcima u odnosu na ukupnu povrinu GP pojedinog naselja:

naselje GP (ha) izgraeni dio neizgraeni dio

Grbe 34,64 100% 23,97 69% 10,66 31%

Nin 155,81 100% 113,52 73% 42,29 27%

Ninski stanovi 72,59 100% 50,32 69% 22,27 31%

Poljica 117,50 100% 60,18 51% 57,32 49%

Poljica brig 62,60 100% 57,70 92% 4,90 8%

Vrsi 259,67 100% 180,17 69% 79,50 31%

Zaton 140,21 100% 80,21 57% 60,00 43%

erava 72,78 100% 45,64 63% 27,14 37%

lanak 23. Planom se utvruje da se samo u svim naseljima preko naselju Vrsi manje 50% graevina koristi za stalno stanovanje osoba koje imaju prebivalite u tim naseljima, to je vidljivo iz sljedee tablice:

naselje stanovi za stalno stanovanje stanovi za povremeno stanovanje

Grbe 107 (51%) 102 (49%)

Nin 770 (58%) 564 (42%)

Ninski stanovi 159 (100%) 0 (0%)

Poljica 332 (97%) 9 (3%)

Poljica brig 136 (99%) 1 (1%)

Vrsi 700 (40%) 1049 (60%)

Zaton 395 (60%) 258 (40%)

erava 105 (100%) 0 (0%) Izvor podataka: Popis stanovnitva 2001.g. (Republiki zavod za statistiku) Popis stanovnitva 2011 (Dravni zavod za statistiku)

Sukladno naprijed navedenim podacima unutar neizgraenog dijela graevinskog podruja naselja Vrsi nije dozvoljena izgradnja stambenih objekata u pojasu 70 m udaljenosti od obalne crte temeljem kriterija iz Uredbe o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (NN 128/04)

lanak 24. Pored stanovanja kao osnovne namjene unutar GP-a naselja, mogu se graditi i: - objekti drutvenog standarda (kola, crkva, vrti, zdravstvena ustanova, trnica

...) - gospodarski objekti, koji ne ugroavaju ekoloku stabilnost naselja (servisi,

zanatske radionice ...) - turistiki objekti (hoteli, apartmani, pansioni, ...)



12

- ureene obale i mjesne luke - sportsko-rekreacijski sadraji (dvorane, bazen, igralita), - groblja, - infrastrukturni koridori

lanak 25. Svaka pojedina graevinska parcela mora imati osiguran kolni i pjeaki pristup na javnu prometnu povrinu minimalne irine 5,0 m. Iznimno, u izgraenim dijelovima naselja (GP, GP1, GP2 i GP3), kada to naslijeena situacija na terenu ne dozvoljava, minimalna irina pristupa na javnu prometnu povrinu moe biti i manja, ali ne manja od 3,0 3,5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno ako je dua 100 m s ugraenim ugibalitima na razmaku od 50 m. Do konane realizacije pristupnih putova kako je planom definirano, u postupku izdavanja dozvola za gradnju mogue je prikljuenje graevinskih parcela na postojei pristupni put, uz obveznu rezervaciju prostora za proirenje pristupnog puta kako je planom definirano, odnosno do irine od 5,0m, a u izgraenim dijelovima naselja (GP, GP1, GP2 i GP3) iznimno 3,0.

lanak 26. Regulacijski pravac je mjesto prikljuenja parcele na javnu prometnu povrinu. Udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika mora biti takva da osigurava mogunost izvedbe pjeakog prolaza (nogostupa) min. irine 1,0 m. Izuzetno u izgraenim dijelovima naselja ako nije mogue drugaije moe se izvesti pjeaki prolaz (nogostup) na samo jednoj strani ulice, odnosno ulica moe biti i bez njega, uz uvjet kvalitetnog rjeavanja odvodnje povrinskih voda. Graevinski pravac definira obveznu i najmanju moguu udaljenost fronte graevine od regulacijskog pravca. Ukoliko se na prednjem proelju graevine pojavi bilo kakva istaka (balkon, streha i sl.) graevinski pravac definiran je njome. Udaljenost graevinskog pravca od regulacijske crte je min. 5 m, ako nije Zakonom o javnim cestama ili posebnom odredbom drugaije odreeno.

lanak 27. U izgraenim i gusto izgraenim (S1, S2 i S3) (GP, GP1, GP2 i GP3) dijelovima naselja, kao i u starim jezgrama, u sluajevima kada je graevni pravac uz ulicu definiran postojeom zateenom izgradnjom, graevine se mogu graditi i neposredno uz javnu prometnu povrinu, to znai da se graevina treba uskladiti s postojeim zateenim stanjem.

lanak 28. Kod dogradnje postojeih graevina dograeni dio u pravilu zadrava postojei graevinski pravac.

lanak 29. Udaljenost samostojee graevine od susjedne mee ne moe biti manja od h/2, ali ne manja od 3 m, pri emu je h visina graevine.



13

Na istoj udaljenosti moraju biti i istake na bonoj ili stranjoj fasadi graevine.

lanak 30. Minimalna irina graevinske parcele na mjestu graevinskog pravca mora biti: - za samostojeu graevinu 12 m, - za dvojnu kuu 10 m, - za kue u nizu 6 m.

lanak 31.

lanak 32.

lanak 33.

lanak 34. Ukoliko izgraena struktura GP-a naselja uvjetuje, iznimno se moe odstupiti od uvjeta definiranih ovim Planom , a u smislu poveanja povrine izgraenosti graevinske parcele, manje udaljenosti graevine od granica susjednih parcela, vee visine graevine i manje povrine graevinske parcele od propisanih minimalnih. Tada povrina graevinske parcele moe biti do 40% manja, koeficijent njene izgraenosti (kig) moe biti 0,6, koeficijent iskoristivosti 1,2, a udaljenost graevine od granice susjedne parcele najmanje 0,5 m.Takoer irina parcele moe biti do 30 % manja od propisane opim uvjetima, a visina graevine do 15 % vea od propisane opim uvjetima Spomenute iznimke primjenjuju se iskljuivo u izgraenim dijelovima GP-a naselja i u skladu sa susjednim graevinama. Ukoliko prostorni uvjeti omoguuju izgradnju prema Planom definiranim uvjetima, iznimke se ne smiju primjenjivati.

lanak 35. Na graevinskoj parceli mora biti osiguran prostor za smjetaj prometa u mirovanju prema uvjetima utvrenim ovim Planom (Odredbe za provoenje - poglavlje 5). Izgradnja garaa moe biti i izvan objekta, kao samostalna graevina, ako ne prelazi dozvoljeni postotak izgraenosti.

lanak 36. Na graevnoj estici potrebno je maksimalno sauvati autohtoni pejza. Prilikom definiranja tlocrta graevine u okviru zadanih normi, potrebno je maksimalno respektirati postojee visoko zelenilo. Ukoliko nije mogue izbjei uklanjanje odreenog broja stabala, odgovarajui broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele.



14

lanak 37.

Prostor izmeu graevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt, koristei prvenstveno autohtoni biljni fond. U ovom prostoru se mogu smjestiti i parkiraline povrine.

lanak 38. Na jednom ulinom potezu ograde moraju biti ujednaene visinski i upotrebom materijala od kojega e se ograda izvesti. Donji dio ograde mora biti masivan i izgraen od vrstih materijala, a gornji prozraan (reetka, mrea ivica i sl.). Masivni dio ograde smije biti maksimalne visine 1,0 m, a ukupna visina ograde ne smije biti via od 2,0 m.

Posebni uvjeti za interpolacije i rekonstrukcije unutar stare jezgre naselja

lanak 39. Ovim Planom odreene su stare jezgre naselja: Nina (otok) - kao urbane cjeline (registrirani spomenik), zatim ruralne cjeline Nin - Klanice i Zatona, Zaton, Vrsi, Poljica, a u naseljima Grbe, Poljica Brig, Ninski Stanovi i erava pojedinani graditeljski sklopovi (dvorovi).

lanak 40. Povijesna jezgra grada Nina (Nin-otok) je zatieni spomenik kulture upisan u Registar nepokretnih kulturnih dobara Republike Hrvatske pod brojem 1318. Obzirom na navedenu injenicu za sve zahvate u povijesnoj jezgri potrebno je ishodovati posebne uvjete za izradu projekta i rjeenje o prethodnom odobrenju za izvoenje radova nadlenog Konzervatorskog odjela u Zadru. Nin-otok je podruje bogato razliitim izuzetno vrijednim arheolokim, graditeljskim i etnolokim spomenicima te ne postoje opi konzervatorski uvjeti koji se mogu primijeniti ve se svaka graevina ili podruje posebno sagledava. kako je to provedeno u PUP Nin-otok (Sl. Vijesnik 16/89). Gradnja i dogradnja u povijesnoj jezgri grada Nina (otok) mora biti u skladu sa konzervatorskim uvjetima nadlenog tijela, koji mogu biti i drugaiji od uvjeta definiranih ovim planom. U tom smislu u postupku ishoenja dozvole za gradnju potrebno je pribaviti suglasnost konzervatora na projektnu dokumentaciju.

lanak 41.

Unutar graditeljskih cjelina iz lanka 39., osim grada Nina, dozvoljena je gradnja i dogradnja prema konzervatorskim uvjetima nadlenog tijela, bez obzira na minimalne povrine graevinskih estica, udaljenosti od susjeda i koeficijenta izgraenosti odreenih ovim Planom.

lanak 42. Utvreni su osnovni prostorni pokazatelji za gradnju unutar stare jezgre naselja (osim stare jezgre grada Nina otok), u iznimnim sluajevima ukoliko postoje neizgraene povrine, kako je prikazano u sljedeoj tablici:



15

tip graevine min. povrina gra. parcele m

2

max. koeficijent izgraenosti

Nadzemni koeficijent iskoristivosti

max. koeficijent iskoristivosti

samostojea graevina 300 0,40 1,0 1,2

dvojna graevina 250 0,45 1,0 1,2 graevina u nizu 200 0,50 1,0 1,2

Ostali uvjeti gradnje, ukoliko nisu u suprotnosti sa konzervatorskim uvjetima, sukladni su opim uvjetima ovoga Plana (Odredbe za provoenje - poglavlje 2.2. Graevinska podruja naselja).

lanak 43. Planom je dozvoljena izgradnja, obnova ili rekonstrukcija nestambene gospodarske zgrade u staroj jezgri naselja po uvjetima iz prethodnih lanaka (39.-42.). U staroj jezgri naselja namjena osim stambene moe biti i poslovna (trgovine, ugostiteljske i uslune djelatnosti, tihi obrt itd.), koja nee ometati osnovnu funkciju stanovanja.

Uvjeti za gradnju stambenih i pomonih graevina unutar graevinskog podruja naselja (izuzev starih jezgri)

lanak 44. Pod pojmom stambenih graevina ovim se Planom podrazumijevaju graevine u kojima je 50% ili vie ukupne korisne (neto) povrine namijenjeno za stanovanje. Uz stanovanje Planom se dozvoljava funkcioniranje srodnih sadraja kao to su trgovaki, usluni, ugostiteljski, servisni i sl..

lanak 45. Na jednoj graevinskoj parceli Planom je dozvoljena izgradnja samo jedne stambene graevine.

lanak 46. Dozvoljena minimalna povrina stambene graevine iznosi 50 m

2.

lanak 47. Oblik i veliina stambene graevine ovisi o vrsti (tipu) graevine i veliini parcele. U tom smislu Planom se dozvoljava izgradnja sljedeih tipova stambenih graevina: - stambena graevina tipa A - stambena graevina tipa B

lanak 48. Stambena graevina tipa A moe imati najvie dva (2) stana. Dozvoljena katnost je Po+P(S)+1+Pk. Visina graevine je do 7,5 m.



16

Planom su utvreni osnovni prostorni pokazatelji: stambena graevina tip A


2


Nadzemni koeficijent iskoristivosti



dvojna graevina 300 0,35 0,7 0,8 graevina u nizu 300 0,35 0,7 0,9

lanak 49. Stambena graevina tipa B sastoji se od najvie etiri (4) stana. Stambena graevina tipa B u naselju Nin moe imati najvie est (6) stanova. Dozvoljena katnost je Po+P(S)+2+ Pk. Visina graevine je do 9,0 m. Planom su utvreni osnovni prostorni pokazatelji: stambena graevina tip B


2


NadzemnI koeficijent iskoristivosti



dvojna graevina 450 0,35 0,7 0,8

Pomone i gospodarske graevine

lanak 50. Na graevinskoj parceli se uz stambene graevine mogu graditi i pomone graevine koje moraju biti u funkciji glavne graevine. Pomone graevine mogu biti garae, spremita, ljetne kuhinje, nadstrenice i sl..

lanak 51. Pomone graevine mogu se graditi u sklopu glavne graevine na nain da ine skladnu cjelinu, ili se mogu graditi kao samostalne graevine na istoj parceli. Ako se pomone graevine grade kao samostalne, mogu se graditi i neposredno do susjedne granice. U tom sluaju ne dozvoljava se otvaranje otvora uz obvezu izvoenja protupoarnog zida prema susjedu minimalne vatrootpornosti 2 sata. Voda sa krova navedenih graevina mora se odvesti na vlastitu parcelu.

lanak 52. Najvea mogua bruto povrina pomonih graevina moe biti 50 m

2.

Visina graevine ne smije biti vea od 4,0 m, a graevine mogu biti samo prizemne (P).



17

lanak 53. Oblikovanje pomonih graevina mora biti u skladu sa glavnim graevinama, a prema odredbama ovog Plana.

Oblikovanje graevina

lanak 54. Graevine u cjelini, kao i pojedini njihovi elementi moraju sadravati osobitosti autohtone i tradicionalne arhitekture. Horizontalni i vertikalni gabariti graevine, oblikovanje fasada i krovita, te graevinski materijal, moraju biti usklaeni s okolnim objektima, nainom i tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja. Graevine koje se izgrauju kao dvojne graevine ili graevine u nizu moraju s graevinom uz koju su prislonjeni initi skladnu arhitektonsku cjelinu. Graevine mogu biti i montane, kvaliteta i oblika jednakih onim zidanim.

lanak 55.

Krov graevina moe biti kosi, dvostreni ili viestreni i ravni prohodni i neprohodni. Kosi krov moe imati nagib od 18-28

0, s pokrovom od crijepa ili slinim,

izuzev salonita. Boja krova mora biti u crvenom tonu (boja opeke). Krovite ne smije imati strehu. Vijenac krova moe biti max. 25 cm istaknut od ruba fasade graevine, a na zabatu 12 cm.

lanak 56. Proelja graevine se moraju obukati ili izvesti u kamenu, a mogua je i kombinacija oba materijala. Fuge na kamenom proelju se ne smiju isticati i moraju biti svijetle boje. Obukana fasada se mora odmah bojati bojom za proelja u svijetlom tonu. buka moe biti i tipa Sep ili slina.

lanak 57. Teren oko graevina, potporni zidovi, terase i sl. moraju se izvesti tako da ne naruavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na tetu susjedne estice i graevina.



18

lanak 58.

Prostor izmeu graevinskog pravca i regulacijske crte mora se urediti kao ukrasni vrt, koristei prvenstveno autohtoni biljni materijal. U ovom dijelu parcele mogue je i parkiranje vozila. Na graevnoj estici potrebno je maksimalno sauvati postojee drvee. Prilikom definiranja tlocrta graevine u okviru zadanih normi, potrebno je maksimalno respektirati postojee visoko zelenilo. Ukoliko nije mogue izbjei uklanjanje odreenog broja stabala, potrebno je posaditi odgovarajui broj na slobodnim dijelovima parcele.

lanak 59. Povrina dvorita, terasa i staza se trebaju poploati kamenim ili betonskim ploama i oplonicima, a prostor namijenjen za parkiranje vozila sa perforiranim betonskim oplonicima ili asfaltom. Minimalno 20% 30% povrine parcele mora biti ozelenjeno. Na otvorenim dijelovima parcele dozvoljena je postava odrina i nadstrenica na kojima je mogua postava platnenih tendi.

Uvjeti izgradnje zone neizgraenog dijela graevinskog podruja naselja komunalno opremljenog

lanak 59a. Planom su definirane zone neizgraenog dijela graevinskog podruja naselja komunalno opremljenog u kojima vrijede isti uvjeti kao za ostale neizgraene dijelove graevinskog podruja naselja. U ovim zonama do konane realizacije pristupnih putova u postupku izdavanja dozvola za gradnju mogue je prikljuenje graevinskih parcela na postojeu pristupnu prometnicu, uz obveznu rezervaciju prostora za proirenje pristupne prometnice minimalne irine 7,0m (5,5m kolnik i 1,5m nogostup), u pravilu po 3,5m sa obje strane osi postojeeg puta. U zonama neizgraenog dijela graevinskog podruja naselja komunalno opremljenog iznimke definirane ovim planom se ne smiju primjenjivati.

Posebni uvjeti izgradnje stambenih graevina unutar izgraenog dijela graevinskog podruja naselja

lanak 59b.

Planom se utvruju posebni uvjeti za gradnju i ureenje izgraenog dijela graevinskog podruja naselja (GP) na lokacijama u skladu sa grafikim dijelom Plana (grafiki prikaz br. 4 Graevinska podruja naselja i drugih sadraja), i to: - omoguava se gradnja na zateenim katastarskim esticama koje su do 40%

manje od propisanih opim uvjetima, ali ne manje od 180 m2



19

- nije dozvoljeno cijepanje zateenih katastarskih estica radi ispunjavanja uvjeta iz predhodne alineje, osim u sluaju kada se zbog formiranja graevne estice prometnice (izgradnje nove ili rekonstrukcije/proirenja postojee) smanjuje povrina ve formirane graevinske estice

- udaljenost graevine od granice susjedne estice uvjetuje se principom reciprociteta, tako da je Planom dozvoljena i gradnja na mei u sluaju reciprociteta

Uvjeti izgradnje zone guste izgradnje unutar graevinskog podruja naselja Grbe, i Nin i Vrsi

lanak 60. Planom se utvruju posebni uvjeti za gradnju i ureenje gusto izgraenog dijela graevinskog podruja naselja Grbe, i Nin i Vrsi (S1) (GP1) na lokacijama u skladu sa grafikim dijelom Plana (grafiki prikaz br. 4 Graevinska podruja naselja i drugih sadraja), i to: - minimalna veliina graevinske estice je 150 m

2

- maksimalni koeficijent izgraenosti graevinske estice je 0,6 - maksimalni koeficijent iskoristivosti graevinske estice je 1,2 - udaljenost graevine od granice susjedne parcele najmanje 0,5 m - irina parcele moe biti do 30 % manja od propisane opim uvjetima.

lanak 61. Planom se iznimno utvruju i posebni uvjeti za gradnju i ureenje neizgraenog dijela graevinskog podruja naselja Grbe, i Nin i Vrsi (S2) (GP2) na lokacijama u skladu sa grafikim dijelom Plana (grafiki prikaz br. 4 Graevinska podruja naselja i drugih sadraja). Uvjeti za gradnju i ureenje unutar zona S2 GP2 isti su kao oni unutar zona (S1) (GP1).

lanak 61a. Planom se iznimno utvruju i posebni uvjeti za gradnju i ureenje izgraenog dijela graevinskog podruja naselja Ninske Vodice (S3) (GP3) na lokacijama u skladu sa grafikim dijelom Plana (grafiki prikaz br. 4 Graevinska podruja naselja i drugih sadraja) i to: Uvjeti za gradnju i ureenje unutar zona GP3 isti su kao oni unutar zona (GP1).


2


max. koeficijent Iskoristivosti

samostojea graevina 180 0,6 1,2

dvojna graevina 150 0,7 1,3



20

Minimalna irina pristupa na javnu prometnu povrinu moe biti i manja od propisane opim uvjetima, ali ne manja od 3,0 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugraenim ugibalitima na razmaku od 50 m.

Uvjeti za izgradnju javnih i poslovnih objekata unutar GP naselja

lanak 62. Unutar GP-a naselja mogua je izgradnja javnih i poslovnih objekata (agencije, uredi, banke i sl.) po slijedeim uvjetima :

- minimalna veliina parcele 500 m2

- maksimalna katnost objekta Po+P(S)+1 - maksimalni koficijent izgraenosti 0,30 - maksimalni koficijent iskoristivosti 0,8 - visina graevine je do 7,5 m

Javne i poslovne sadraje mogue je ureivati i u sklopu stambenih objekata.

Uvjeti smjetaja gospodarskih djelatnosti unutar GP naselja

lanak 63. Planom se dozvoljava izgradnja i smjetaj graevina gospodarske djelatnosti unutar graevinskog podruja naselja uz uvjet da njihovo funkcioniranje i sadraj nisu u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora, ili bilo na koji nain smanjuju kvalitetu stanovanja. U smislu ouvanja kvalitete stanovanja zabranjuje se unutar graevinskog podruja naselja izgradnja sadraja koji zagauju zrak, izazivaju buku veu od normi utvrenih za stambene zone, privlae pretjerani promet teretnih vozila, zauzimaju velike povrine zemljita ili na bilo koji nain negativno utiu na kvalitetu stanovanja.

lanak 64. Gospodarske djelatnosti iz prethodnog lanka mogu se smjestiti u poslovne graevine unutar graevinskih podruja naselja ili u sklopu stambeno-poslovnih graevina.

lanak 65. Pod pojmom poslovne graevine ovim se planom podrazumijevaju graevine koje nemaju stambene povrine. Pod pojmom stambenoposlovnih graevina ovim se planom smatraju graevine koje pored stambene namjene imaju i poslovne prostore.

Uvjeti smjetaja pojedinanih graevina gospodarskih djelatnosti (poslovne graevine) unutar GP naselja

lanak 66. Poslovne graevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi iskljuivo na graevinskim parcelama po sljedeim uvjetima :



21

- maksimalni koeficijent izgraenosti graevinske parcele moe biti 0,3 - maksimalni koeficijent iskoristivosti graevinske parcele moe biti 0,8 - minimalna irina graevinske parcele na mjestu graevinskog pravca moe

biti 14,0 m - minimalna udaljenost graevine od susjedne graevinske parcele moe biti

5,0 m - minimalna udaljenost graevine od regulacijskog pravca je 10,0 m, a

ukoliko Odredbama ili Zakonom o javnim cestama nisu odreene vee vrijednosti

- graevinska parcela mora imati kolni pristup min. irine 5,0 m - na parceli mora biti osiguran prostor za smjetaj prometa u mirovanju - minimalno 20% parcele se mora urediti sa zatitnim i ukrasnim zelenilom,

koristei autohtone biljne vrste

lanak 67. Unutar graevinskog podruja naselja dozvoljava se izgradnja poslovnih graevina za obavljanje slijedeih djelatnosti:

- proizvodno-uslune - turistiko-ugostiteljske

lanak 68.

Pod graevinama proizvodno-uslunih djelatnosti smatraju se graevine za obavljanje slijedei djelatnosti:

- tradicionalno zanatstvo (stolarske radionice, radionice za gradnju i popravak manjih brodica i sl.)

- prerada primarne poljoprivredne proizvodnje (uljare, vinarije i sl.) - servisne radionice - usluno i proizvodno zanatstvo - trgovaki sadraji

lanak 69.

Maksimalna katnost graevina proizvodno-uslunih djelatnosti ovisi o visini prizemne etae, a ova o tipu proizvodne djelatnosti, i to:

- Po+ P(S) +1+Pk u sluaju kad tip proizvodne djelatnosti zahtjeva svijetlu visinu prizemlja do 3,0 m

- Po+ P(S) +Pk kad tip proizvodne djelatnosti zahtijeva svjetlu visinu prizemlja do 6,0 m

- Po+ P(S) kad tip proizvodne djelatnosti zahtijeva svijetlu visinu prizemlja preko 6,0 m

je Po+ P(S) +1+Pk odnosno njena maksimalna visine je 9 metara.

lanak 70. Pod graevinama turistiko-ugostiteljskih djelatnosti unutar graevinskog podruja naselja smatraju se graevine za obavljanje sljedeih djelatnosti:

- graevine za smjetaj i boravak gostiju (hoteli, pansioni, prenoita...)



22

- graevine za pruanje ugostiteljskih usluga (restorani, picerije, barovi, konobe...)

- pratei i pomoni ugostiteljski objekti i sadraji - objekti i sadraji za sport, zabavu i rekreaciju

lanak 71.

Uvjeti izgradnje graevina ugostiteljsko-turistikih djelatnosti jednaki su onima za izgradnju stambenih graevina u tom graevinskom podruju, a u smislu volumena (kig i kis), visine i oblikovanja graevine.

lanak 72. U graevinskom podruju naselja moe se planirati pojedinana graevina za smjetaj (hotel, motel, pansion, prenoite...) kapaciteta do 80 kreveta (osoba). Smjetajni kapacitet graevina iz prethodnog stavka je uvjetovan tipom smjetaja i veliinom parcele na nain da:

- za apartmane na 1 krevet mora biti osigurano minimalno 50 m2

parcele - za hotele na 1 krevet mora biti osigurano minimalno 75 m

2 parcele

lanak 72a.

Planom se utvruju posebni uvjeti za rekonstrukciju i dogradnju hotela unutar naselja Ninske Vodice (T1) na lokaciji u skladu sa grafikim dijelom Plana (grafiki prikaz br. 4 Graevinska podruja naselja i drugih sadraja) koji iskljuuju iznimke iz lanka 34. i to:

- maksimalni koeficijent izgraenosti je 0,60 - maksimalni koeficijent iskoristivosti je 1,40 - visina graevine je do 12 m

lanak 73.

Veliina minimalne graevinske parcele za gradnju poslovnih graevina gospodarskih djelatnosti u sklopu graevinskog podruja naselja ovisi o vrsti planirane djelatnosti :

- za proizvodne djelatnosti min. graevinska parcela moe biti 800 m2

- za trgovake sadraje - 500 m2

- za smjetaj i boravak gostiju - 600 m2

- za ugostiteljske usluge - 700 m2

Uvjeti smjetaja stambeno-poslovnih graevina gospodarskih djelatnosti unutar GP naselja

lanak 74. Stambeno-poslovne graevine mogu se graditi iskljuivo unutar GP naselja na graevinskim parcelama uz sljedee uvjete:

- minimalna povrina graevinske parcele je 500 m2

- maksimalni koeficijent izgraenosti graevinske parcele iznosi 0,3 - maksimalni koeficijent iskoristivosti graevinske parcele iznosi 0,8



23

- minimalna irina graevinske parcele na mjestu graevinskog pravca treba biti 12,0 m

- maksimalna ukupna bruto razvijena povrine /BRP/ svih nadzemnih etaa je 500 m

2 .

- maksimalna dozvoljena katnost je: Po+P(S) + 2 + Pk - Visina graevine je do 9,0 m - minimalna udaljenost od susjedne graevinske parcele je h/2, ali ne manja

od 3 m, pri emu je h visina graevine mjereno od najnie toke ureenog terena uz graevinu

- minimalna udaljenost graevine od regulacijske crte je 5,0 m, osim ako Odredbama ili Zakonom o javnim cestama nisu odreenje vee vrijednosti

- parcela mora imati kolni pristup min. irine 5,0 m - na parceli mora biti osiguran prostor za smjetaj prometa u mirovanju za

sve planirane sadraje kumulativno, a prema uvjetima utvrenim u odredbama ovog plana u toki 5.

- minimalno 20 % parcele urediti u zatitnom i ukrasnom zelenilu koristei autohtone biljne vrste

lanak 75.

Unutar stambeno-poslovnih graevina Planom se dozvoljava ureenje poslovnih prostora za sljedee djelatnosti:

- proizvodno-uslune - turistiko ugostiteljske

lanak 76.

Pod proizvodno-uslunim djelatnosti u smislu odredbi ovoga plana smatraju se tihe djelatnosti koje ne smanjuju kvalitetu stanovanja kao to su:

- frizerski, kozmetiki saloni i sl. - krojake radionice - trgovaki sadraji

lanak 77.

Pod turistiko-ugostiteljske djelatnosti u smislu odredbi ovoga plana smatraju se slijedeih djelatnosti:

- smjetaj i boravak gostiju (apartmani) - pruanje ugostiteljskih usluga (restorani, picerije, barovi i sl.)

lanak 78.

Kapacitet poslovnog prostora turistiko-ugostiteljske djelatnosti za smjetaj i boravak gostiju (broj postelja u apartmanima) uvjetovan je dodatnim kriterijem veliine graevinske parcele:

- za apartmane na 1 krevet mora biti osigurano min. 50 m2 parcele

Uvjeti smjetaja montanih objekata kioska unutar naselja

lanak 78a.



24

Na graevinskoj estici se moe postaviti jedan montani objekt kiosk (ili slino) poslovne namjene, samostalno ili uz zgrade druge namjene. Za iste vrijede sljedei uvjeti: - maksimalna bruto povrina do 50 m

2

- mogua postava na formiranim esticama minimalne veliine 100 m2

- minimalna udaljenost od mee susjeda 0,5 m - prizemni objekt maksimalne visine do 4,0 m - Kig koeficijent izgraenosti uz zgrade druge namjene uraunava se u ukupni

koeficijent izgraenosti graevinske estice - Kig za samostalne kioske 0,3 - ostali uvjeti u skladu sa opim uvjetima iz plana

Uvjeti smjetaja autokampova unutar GP naselja

lanak 79. U graevinskom podruju naselja, unutar povrine ugostiteljsko-turistike namjene mogue je planirati kamp ili auto-kamp veliine do 15 ha, uz potivanje prirodnih i drugih vrijednosti prostora na kojem se smjeta. Uvjeti smjetaja autokampova u graevinskom podruju naselja su slijedei: - minimalna povrina parcele moe biti 2000m

2

- prostor autokampa treba urediti sukladno Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata po elementima i mjerilima za kategorizaciju za autokamp prve kategorije

U kampovima i autokampovima smjetajne jedinice se ne mogu planirati i smjetati u pojasu od 25 m od obalne crte.

Uvjeti ureenja i izgradnje neizgraenog prostora unutar graevinskog podruja naselja

lanak 80.

Za sve neizgraene dijelove GP naselja potrebno je izraditi urbanistiki plan ureenja (UPU). Granice podruja za koje je potrebno izgraditi UPU prikazane su u grafikom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz br. 3 " Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora " u mjerilu 1:25000. Granice podruja obuhvata UPU-a mogu se mijenjati samo u sluaju ukljuenja prometne infrastrukture u obuhvat UPU-a. Prilikom izrade UPU-a za neizgraena podruja naselja potrebno je potivati ope i druge uvjete definirane odredbama ovog Plana, te bez iznimaka koje se odnose na izgraeni dio naselja. Pri izradi UPU-a potrebno je potivati i slijedee uvjete:

- kvalitetno rijeiti cjelokupni infrastrukturni sustav unutar zone, a posebno pjeaki i kolni promet; planom omoguiti kvalitetan spoj infrastrukturnog sustava planirane zone na sustav ireg podruja



25

- osigurati min. 20% povrine obuhvata planirane zone za javne povrine, pogotovo zelenilo - osigurati prohodnost i pristupanost duobalnog pojasa

Uvjeti izgradnje i ureenja obalnog podruja unutar GP naselja

lanak 81. Zona morske obale sukladno odredbama Pomorskog zakonika obuhvaa pojas kopna do kojeg dopiru najvei valovi za vrijeme nevremena, ali i onaj dio kopna koji sa morem ini funkcionalnu cjelinu. Pod pojmom funkcionalne cjeline u smislu odredbi ovog Plana podrazumijeva se postojei ili planirani dio kopna u neposrednom kontaktu sa morem koji po svojoj prirodi ili namjeni slui koritenju mora (nautike luke), kao i za turistiko-rekreacijske svrhe koje su u vezi sa koritenjem mora (morske plae, sportovi na vodi, etnica lungo mare i sl.).

lanak 82. Minimalna irina zone morske obale je 6,0 m. Stvarna irina zone morske obale ovisi o mikrolokacijskim uvjetima kao to su:

- morfologija terena - postojei, zateeni sadraji u funkciji koritenja mora - planirana namjena zone

lanak 83.

Planom je definirana zona morske obale kao i namjena, uvjeti ureenja i izgradnje iste. Zona morske obale uz izgraeni dio GP naselja za koji je potrebna izrada UPU-a je ucrtana u grafikom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz br. 4" Graevinska podruja naselja i drugih sadraja " u mjerilu 1:5000. Morska obala unutar granica neizgraenog dijela GP naselja e se obuhvatiti izradom UPU-a tog dijela naselja u cjelini.

lanak 84. Unutar zone morske obale Planom je predviena slijedea namjena:

- zona luke - zona plae - zona prirodne obale

lanak 85.

Unutar zone luke u sklopu graevinskih podruja naselja Planom je utvren prostor luke otvorene za javni promet mjeovitog tipa u kojem se odvija javni promet lokalnog znaaja, nautiki i sportski promet, kao i prostor za privez brodica domicilnog stanovnitva. Sukladno tome prostor luke otvorene za javni promet mjeovitog tipa je podruje unutar kojeg je Planom dozvoljena osnovna namjena pojedinih zona i to:

- zona luke za javni promet lokalnog znaaja



26

- zona komunalnog veza - zona komercijalnog veza

Detaljna namjena povrina i uvjeti gradnje unutar mjeovite luke otvorene za javni promet utvrditi e se cjelovitim UPU-om obalnog pojasa unutar graevinskog podruja naselja, a u skladu sa ovim Planom utvrenim uvjetima i stvarnim maritimnim mogunostima prostora.

lanak 86. U zoni luke Nin i Zaton dozvoljena je izgradnja i ureenje slijedeih sadraja:

- maksimalno 200 vezova - izgradnja i rekonstrukcija graevina maritimne zatite - izgradnja prateih ugostiteljskih i drugih poslovnih sadraja - izgradnja i ureenje pjeake etnice - ureenje zatitnog zelenog pojasa

Planom dozvoljena izgraenost zone luke je 10% kopnene povrine zone. Visina vijenca prateih ugostiteljsko uslunih sadraja ne smije prelaziti 5,5 m.

lanak 87. Planom su definirane zone ureenih morskih plaa. Ureena morska plaa je nadzirana i pristupana svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane ukljuivo i osobama s potekoama u kretanju, veim djelom izmijenjenog prirodnog obiljeja, te infrastrukturno i sadrajno (tuevi, kabine i sanitarni vorovi) ureen kopneni prostor neposredno povezan s morem, oznaen i zatien s morske strane Prirodna morska plaa je nadzirana i pristupana s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno ouvanog zateenog prirodnog obiljeja. Planom je dozvoljena izgradnja i ureenje plaa uz potivanje sljedeih uvjeta:

- obvezno osigurati prohodnost javnog duobalnog pjasa - urediti, a po potrebi i nasuti obalni pojas radi oblikovanja javnog prostora za

sunanje u sluajevima kad morfologija prirodne obale to uvjetuje - predvidjeti postavu tueva, kabina za presvlaenje i sanitarnih vorova

sukladno vaeim standardima i Pravilniku za javne plae - predvidjeti postavu paviljonskih ugostiteljskih objekata uz uvjet da

izgraenost prostora ne bude vea od 5% i visine graevine najvie do 4,0 m (P+0),

- urediti neprekinutu etnicu (lungo mare) irine min. 3,0 m - respektirati postojee zelenilo i oblikovno ga ukomponirati u planiranu

organizaciju prostora - predvidjeti zatitno zelenilo na rubovima zona i uz etnicu - osigurati min. 20% povrine plae za zelene povrine -

lanak 88. U sklopu zone prirodne obale Planom je definirano ouvanje prostora u zateenom prirodnom obliku bez mogunosti intervencije u postojeu prirodnu osnovu osim ureenja etnice, trim i biciklistike staze.



27

lanak 89. U neizgraenim dijelovima graevinskog podruja naselja, te prilikom nasipavanja obale unutar izgraenog dijela graevinskog podruja naselja, obvezno se mora osigurati javni prostor (slobodan prolaz) min. irine 15,0 m od morske obale prema kopnu, u sklopu kojeg treba realizirati etnicu i zatitni tampon zelenila. Unutar izgraenog dijela graevinskog podruja naselja irina javnog prostora (slobodan prolaz) moe biti minimalne irine 3,0 m.. Za etnica (lungo mare) u zoni morske obale potrebno je obvezno osigurati neprekidan i kontinuiran koridor minimalne irine 3,0 m.



28

2.3. Izgraene strukture van naselja

lanak 90. Ovim Planom izgraene strukture van naselja smatraju se:

- zone proizvodne namjene izvan graevinskih podruja naselja (I1, I2, I3) - zone pomonih gospodarskih objekata izvan graevinskih podruja naselja - zone turistiko-ugostiteljske namjene izvan graevinskih podruja naselja

(T2 i T3) - pratee graevine u eksploatacijskim poljima eksploatacija soli (E3) - ribogojilite (H) - zone sportsko-rekreacijske namjene izvan graevinskih podruja naselja

(R, R1, R2 i R5) - izdvojeni vjerski i drugi objekti na grobljima - infrastrukturni sustavi (vodoopskrba i odvodnja, elektroopskrba, plinske

instalacije, telekomunikacije i drugi) - pojedinani objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje - pojedinani objekti i ureaji unutar umskih povrina - graevine u funkciji seoskog turizma

Uvjeti za izgradnju i ureenje zona turistike-ugostiteljske namjene

lanak 91. Planom definirane zone ugostiteljsko-turistike namjene (T2 i T3) su graevinska podruja izvan naselja unutar kojih je dozvoljena izgradnja turistikih kapaciteta za smjetaj i boravak osoba te prateih ugostiteljskih sadraja kao i sadraja za sport, zabavu i rekreaciju, komunalnih objekata i objekata infrastrukture.

lanak 92. Unutar Planom definirane zona turistiko-ugostiteljske namjene nije dozvoljena izgradnja stambenih objekata.

lanak 93. Planom definirana graevinska podruja turistiko ugostiteljske namjene su:

- Turistiko naselje Zaton (postojee) (T2 i T3) - Turisitka zona Bilotinjak (planirano) (T2) - Turistika zona zdravstvenog turizma Ninsko blato (planirano) (T2) - Turistika zona Jasenovo u Vrsima (planirano) (T2) - Turistika zona Biva ciglana (planirano) (T2) - Turistika zona uz prometnicu ( uz granicu rekreacijske zone rekreacijsku

zonu epurine - (prostor posebne namjene - u izmjetanju) (planirano) (T2) - Turistika zona uz TN Zaton ( uz prometnicu prema TN Zaton ) (planirano)

(T2) - Turistika zona epurine (planirano nakon izmjetanja vojnih objekata)

(T2) - Turistika zona Velika Rastovaa u Vrsima (T2)



29

lanak 94.

Za sve zone (u cjelini) iz prethodnog lanka, obvezna je izrada UPU-a, a potom za pojedine dijelove prostora i DPU-a., na nain kako odredi UPU.

lanak 95. Prije izrade UPU-a potrebno je izraditi prostorno-programsku studiju ije odrednice moraju sadravati:

- valaorizaciju prostora s ciljem njegove optimalne zatite - najpovoljnije oblike turistike izgradnje s gospodarskog stajalita, - nosivi kapacitet prostora prema njegovim morfolokim i ekolokim

karakteristikama, - racionalno povezivanje na prometnu mreu, - vodoopskrbna rjeenja - cjelovita rjeenja otpadnih voda s bioproiivaima

lanak 96.

Pri izradi UPU-a i DPU-a moraju se potivati slijedei kriteriji: - smjetajni kapacitet - maksimalno 1 leaj/50 m

2

- izgraenost javnog prostora obalnog pojasa maksimalno 10% - osigurati minimalno 30% od ukupna povrine za zajednike javne potrebe

(prometnice, parkiralita, igralita, zelene povrine ...) - respektirati postojee zelenilo - smjetajne graevine se ne smiju graditi najmanje 100 m od obalne crte - smjetajne jedinice kampova se ne smiju planirati blie od 25 m od obalne

crte - jedna prostorna cjelina unutar izdvojenog GP (turistike zone) ne moe biti

vea od 15 ha

lanak 97. Za planirano proirenje unutar Turistikog naselja Zaton (T2,T3) odreuju se dodatni kriteriji:

- maksimalna veliina zone moe biti 100 ha, kapaciteta 10000 kreveta (osoba)

- graevine strukturalno i volumenski prilagoditi autohtonim cjelinama najbliih naselja (Nina i Zatona)

- maksimalna katnost hotela - Po+P(S) + 2 + Pk - maksimalna katnost ostalih objekata Po+P(S) + 1 - kapacitet autokampa - minimalno 60 m

2/smjetajna jedinica

- min. dubina obalnog pojasa namijenjenog za kupalite i rekreaciju 50 m

lanak 98. Za turistiku zonu Bilotinjak (T2) dodatni kriteriji su:

- maksimalna veliina zone moe biti 40 ha, kapaciteta 3000 kreveta (osoba) - izgraenost parcele maksimalno 25% - iskoristivost parcele - nadzemni koeficijent iskoristivosti 0,4, a ukupni

koeficijent iskoristivosti 0,6



30

- maksimalna katnost objekata - Po+P(S) + 1 - graevine strukturalno i volumenski prilagoditi autohtonim cjelinama

najbliih naselja (Nina i Zatona) - potpuna zatita obalnog pojasa obiljeenog prirodnim fenomenom (klif) u

kojem se smije intervenirati iskljuivo u funkciji ureenja sportsko-rekreativnih povrina

- postojee objekte potrebno je prilagoditi turistikoj namjeni - izgraenost kopnenog prostora luice, ukljuujui zahvate na moru, moe

biti maksimalno 10%, a visina planiranih struktura paviljonskog tipa ograniava se na maksimalno 3 m

lanak 99.

Za turistiku zonu zdravstvenog turizma Ninsko blato (T2) dodatni kriterij su: - maksimalna veliina zone moe biti 45 ha, kapaciteta 3000 kreveta (osoba) - izgraenost parcele - maksimalno 30% - iskoristivost parcele nadzemni koeficijent iskoristivosti 0,5, a ukupni

koeficijent iskoristivosti 0,8 - maksimalan broj etaa je 8 uz sljedee uvjete:

- maksimalna katnost objekata na mjestu presjeka graevine koji je paralelan sa slojnicama terena je 2Po+P(S) + 1

- maksimalna katnost hotela na mjestu presjeka graevine koji je paralelan sa slojnicama terena je 2Po+P(S) + 2

- potpuna zatita obalnog peloidnog pojasa

lanak 100. Za turistiku zonu Jasenovo (T2) dodatni kriteriji su:

- maksimalna veliina zone moe biti 15 ha, kapaciteta 1000 kreveta (osoba) - izgraenost parcele - maksimalno 20% - iskoristivost parcele - maksimalno 0,5 - maksimalna katnost objekata - VP+1 - maksimalna katnost hotela VP+2

lanak 101.

Za turistiku zonu Biva Ciglana (T2) dodatni kriteriji su: - maksimalna veliina zone moe biti 8 ha, kapaciteta 500 kreveta (osoba) - uz izgradnju novih mogua je rekonstrukcija postojeih objekata u turistike

svrhe - izgraenost parcele - maksimalno 30% - iskoristivost parcele - nadzemni koeficijent iskoristivosti 0,5 a ukupni

koeficijent iskoristivosti 0,7 - maksimalna katnost objekata i hotela - Po+P(S) + 1

lanak 102.

Za turistiku zonu uz prometnicu ( uz granicu rekreacijske zone rekreacijsku zonu epurine - (prostor posebne namjene - u izmjetanju) (T2) dodatni kriteriji su:

- maksimalna veliina zone moe biti 14 ha, kapaciteta 700 kreveta (osoba) - izgraenost parcele maksimalno 20%



31

- iskoristivost parcele - nadzemni koeficijent iskoristivosti 0,5 a ukupni koeficijent iskoristivosti 0,7

- maksimalna katnost objekata i hotela Po+P(S) + 1 - maksimalna veliina parcele 1500 m

2


- tititi postojei eko-sustav, zbog utjecaja na osjetljivo podruje lagune

lanak 103. Za turistiku zonu uz TN Zaton ( uz prometnicu prema TN Zaton ) (T2) posebni kriteriji su:

- maksimalna veliina zone moe biti 8 ha, kapaciteta 400 kreveta (osoba) - izgraenost parcele maksimalno 20% - iskoristivost parcele - nadzemni koeficijent iskoristivosti 0,5 a ukupni

koeficijent iskoristivosti 0,7 - maksimalna katnost objekata i hotela Po+P(S) + 1 - maksimalna veliina parcele 1500 m

2


- u pojasu irine 20 m uz ogradu TN Zaton nije dozvoljena gradnja radi ouvanja eko-sustava uvale Dranik.

lanak 104.

Za turistiku zonu epurine (T2) koja je planirana na prostoru koji se trenutno koristi za posebnu namjenu (izmjeta se), a koja e se koristiti u planiranoj namjeni nakon izmjetanja posebne namjene, definirani su sljedei dodatni kriteriji:

- maksimalna veliina zone moe biti 20 ha, kapaciteta 1000 kreveta (osoba) - izgraenost parcele maksimalno 20% - iskoristivost parcele - nadzemni koeficijent iskoristivosti 0,5 a ukupni

koeficijent iskoristivosti 0,7 - maksimalna katnost objekata i hotela Po+P(S) + 1

lanak 105.

Za turistiku zonu Velika Rastovaa u Vrsima (T2) dodatni kriteriji su: - maksimalna veliina zone moe biti 15 ha, kapaciteta 1000 kreveta (osoba) - izgraenost parcele - maksimalno 20% - iskoristivost parcele - maksimalno 0,5 - maksimalna katnost objekata - VP+1 - maksimalna katnost hotela VP+2

Zone sportsko-rekreacijske namjene

lanak 106. U zonama sportsko-rekreacijske namjene (R) koje se nalaze u graevinskom podruju dozvoljava se iskljuivo izgradnja sportskih igralita i dvorana sa prateim sadrajima. Prateim sadrajima se smatraju spremita rekvizita, svlaionice i praonice, sanitarni vorovi, tribine i manji ugostiteljski objekti (kafii, zdravljaci i sl.).



32

Zone sportsko-rekreacijske namjene koje se nalaze u graevinskom podruju prikazana su u grafikom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz br. 4 " Graevinska podruja naselja i drugih sadraja" u mjerilu 1:5000. U zonama sportsko-rekreacijske namjene (R) koje se nalaze izvan graevinskog podruja dozvoljava se iskljuivo izgradnja ureenje sportskih igralita, staza, odmorita i drugih rekreacijskih povrina. Za ove zone nije obvezna izrada UPU-a.

lanak 107. Prilikom planiranja, projektiranja i izgradnje dozvoljenih sadraja unutar zona sportsko-rekreacijske namjene treba se kvalitetno prilagoditi karakteristikama terena i maksimalno uvaiti postojee vrijedno zelenilo. Sportske terene treba planirati, projektirati, graditi i odravati sukladno propisanim standardima i normativima.

lanak 108. Planom se utvruju slijedei uvjeti izgradnje za zone sportsko-rekreacijske namjene:

- maksimalni koeficijent izgraenosti parcele moe biti 0,2 - maksimalni koeficijent izgraenosti parcele za sporstko-rekracijske namjene

unutar ZOP-a moe biti 0,1 0,04 - pomoni i pratei objekti (sa prateim sadrajima) i manji ugostiteljski objekti

mogu biti iskljuivo prizemni (P(S)+0), visine graevine najvie do 4,0 m i maksimalne bruto povrine 200 m

2. Izuzetak su tribine (vanjske i u

dvoranama) koje mogu biti i vie, a u skladu sa vaeim normativima i propisima

- visina dvorana moe biti maksimalno P+0, te u skladu sa normativima za pojedine sportove za koje su predviene

lanak 109.

Cjelokupnu zonu sportsko-rekreacijske namjene treba povezati preko zajednikog prikljuka na glavnu prometnicu na jednom mjestu.

lanak 110. Projektiranje i izgradnja sadraja u sportsko-rekreacijskim zonama unutar graevinskog podruja naselja je mogua samo na osnovu UPU-a, koji se mora izraditi za pojedine zone u cjelini.

lanak 111.

Uz uvjete koje vrijede za ostale zone sportsko-rekreacijske namjene za golf igralita (R1) vrijede i posebni uvjeti: - veliina obuhvata zone golf igralita je uvjetovana brojem rupa: 18 rupa min

70ha, a 27 rupa min. 100ha - u sklopu golf igralita pojas najmanje 25 m od obalne crte mora biti ureen kao

javno zelenilo - ugostiteljsko-turistike graevine (hoteli, vile, klubovi i drugi pratei sadraji) u

sklopu golf igralita ne mogu se planirati u pojasu najmanje 100 m od obalne crte



33

- u zoni golf igralita na lokaciji epurine se moe uz osnovni sportski sadraj izgraditi samo golf kua

- izgraenost planirane zone namijenjene za golf ne smije biti vea ud 10% od 4 %

- ukoliko se zona golf igralita nalazi u blizini vodozatitnog podruja izvorita ili drugih vrijednih vodnih povrina, potrebno je provesti mjere zatite nadzemnih ili podzemnih voda ili mora uz obvezatnu izgradnju zatvorenog sustava odvodnje drenanih voda, kao i proiavanje i ponovnu upotrebu drenanih voda

- za potrebe golf igralita moraju se osigurati potrebne koliine voda iz sezonskih akumulacija koje e se puniti iz lokalnih resursa, te koje e se naknadno istraiti.

lanak 112.

Izgradnja prateih ugostiteljsko-turistikih sadraja u okviru zone golf igralita na lokaciji Ninskih stanova je mogua samo u gradivom dijelu zone, a koji je definiran u grafikom dijelu Plana (grafiki prikaz br. 1. Koritenje i namjena povrina).

lanak 113.

lanak 114. Planom je definirana sportsko-rekreacijska zona hipodroma (R2). Za ovu zonu vrijede uvjeti isti kao za ostale sportsko-rekreacijske zone (R), prilagoeni planiranoj namjeni. Maksimalni kapacitet hipodroma moe biti do 300 konja. Smjetaj konja i koritenje hipodroma ne smije ugroziti vodotok Miljai jaruge i openito istou okolia.

lanak 115. Istono od naselja Grbe planirana je sportsko-rekreacijska zona sportsko rekreacijski centar (R5) sa namjenom uzgoja ribe i sportskog ribolova. Uvjeti ureenja ove zone su isti kao i za ostale sportsko-rekreacijske zone (R) .

Uvjeti za izgradnju na poljoprivrednom i umskom zemljitu

lanak 116. Na poljoprivrednom zemljitu Planom se dozvoljava izgradnja slijedeih graevina u funkciji poljoprivrede:

- graevina za smjetaj poljoprivrednih alata i strojeva - graevina za uvanje vonjaka, vinograda i maslinika - graevine za pohranu poljoprivrednih proizvoda - graevine za uzgoj stoke i peradi

lanak 117.

Graevine za smjetaj poljoprivrednih alata i strojeve, kao i graevine za uvanje vonjaka, vinograda i maslinika se mogu graditi na poljoprivrednom zemljitu bilo koje kategorije i boniteta po slijedeim uvjetima:

- minimalna veliina parcele mora biti 2000 m2



34

- maksimalna tlocrtna povrina graevine moe biti 30 m2

- graevina moe biti prizemna (P+0) i najvie visine vijenca do 3,0 m - graevina mora biti od vrste grae (kameno zie ili obukani i obojani

zidovi blokova i slinog materijala), sa dvostrenim krovom - pokrov moe biti od kamenih ploa ili kupa kanalica - graevina mora biti smjetena na rubu parcele, maksimalno udaljena od

ruba 2,0 m

lanak 118. Graevine za pohranu poljoprivrednih proizvoda i graevine za uzgoj stoke i peradi mogu se graditi samo na poljoprivrednom zemljitu slabije kvalitete (ostalo poljoprivredno tlo) po slijedeim uvjetima:

- minimalna veliina parcele mora biti 2000 m2

- parcela mora biti infrastrukturno opremljena sa dostatnom koliinom vode i struje (iz mree ili vlastitog napajanja)

- odvodnja otpadnih voda mora biti rijeena u skladu sa sanitarnim propisima - parcela mora imati rijeen kolni pristup bez mogunosti direktnog pristupa

na dravnu ili upanijsku prometnicu - maksimalna izgraenost parcele moe biti 40% - visina graevina e ovisiti o sadraju iste u skladu sa tehnolokim

potrebama ali ne smije biti vea od prizemlja (P) u sklopu kojeg je mogua izvedba i galerija

lanak 119.

Planom se utvruje minimalna udaljenost graevina za uzgoj stoke i peradi od graevinskih podruja ovisno o kapacitetu, I to:

stoka krupnog zuba udaljenost Stoka sitnog zuba udaljenost perad udaljenost

kom m kom m kom m

do 150 400 do 200 300 do 1000 200

150-300 500 200-750 300 1000-5000 200

preko 350 600 preko 750 400 preko 5000 300

lanak 120.

Za potrebe turistike ponude u vidu agroturizma, mogu se iskljuivo u sklopu poljoprivrednih gospodarstava zasnivati graevine za koje se ne formiraju graevinska podruja. Takve graevine mogu se izgraditi kao nove ili se toj svrsi mogu privesti postojee ruralne cjeline. Turistiki sadraj moe se ostvariti u dijelu stambene graevine, ili u zasebnim graevinama smjetenim obvezno uz stambene graevine s kojima e initi jedinstveni arhitektonsko-graevinski kompleks.

lanak 121. Stambene graevine za vlastite potrebe i potrebe agroturizma (izvan ZOP-a) mogu se gradit na seoskim gospodarstvima minimalne veliine estice od 5000m

2.



35

Stambene graevine i one sa turistikim sadrajem mogu imati ukupnu bruto razvijenu povrinu najvie do 700 m

2, odnosno maksimalnu katnost Po+P(S)+1 i

visinu graevine do 7,5m. Udaljenost ovih graevina od ruba estice moe biti min. 5,0m. Arhitektura graevina mora biti usklaena sa vrijednostima krajobraza i tradicionalnim graditeljskim naslijeem, te u skladu odredbama ovog Plana.

lanak 122. Planom se predvia irenje gospodarske zone namijenjene uzgoju krava farma krava (I3), a u smislu mogunosti ostvarenja sadraja agroturizma usklaenog sa osnovnim sadrajem. Uvjeti izgradnje spomenutih sadraja su identini uvjetima izgradnje agroturizma u okviru seoskih gospodarstava osim veliine parcele koja moe biti i manja.

lanak 123. U prostoru zatitnog obalnog pojasa (ZOP) ne moe se planirati gradnja, niti se moe graditi pojedinana ili vie graevina namijenjenih za vlastite gospodarske potrebe (spremite za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) izvan graevinskog podruja, osim za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i pruanje obiteljskih i turistikih usluga u seljakom domainstvu s veliinom parcele najmanje 3ha (kao prizemne graevine ukupne povrine do 200m

2 i udaljene

najmanje 300m od obalne crte. U ZOP-u se moe izdavati lokacijska dozvola ili rjeenje o uvjetima graenja za graevine namijenjene za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pruanje ugostiteljskih i turistikih usluga u seljakom domainstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede, ako se nalazi na zemljitu povrine od najmanje 3 ha i udaljenoj od obalne crte najmanje 100 m, te koja ima prizemlje (P) do 400 m2 graevinske (bruto) povrine i najvee visine do 5 m i/ili potpuno ukopan podrum (Po) do 1000 m2 graevinske (bruto) povrine.

lanak 124. Ureenje umskih povrina vriti e se temeljem Zakona o umama, umskogospodarske osnove, odnosno Programa gospodarenja umama. Planom dozvoljena izgradnja I ureenje unutar umskih povrina mogua je temeljem prethodno pribavljene suglasnost Hrvatskih uma.

lanak 125. U postojeim umskim kompleksima, osim u dijelu vrijednih sjemenih sastojina, Planom se dozvoljava izgradnja I ureenje sljedeih sadraja:

- pomone graevine u funkciji zatite uma - infrastrukturne graevine koje nije ekonomski racionalno izvoditi izvan zone

uma, a svojom gradnjom ne utjeu bitno na ekoloku stabilnost krajobraza



36

- graevine i povrine u funkciji rekreacije (biciklistike, trim, pjeake staze, staze za jahanje i sl.)

- pomone graevine u funkciji rekreacijskih sadraja (sanitarni vorovi, punktovi pitke vode, klupe, sjenici odmorita...)

Prilikom izgradnje i ureenja gore navedenih sadraja moraju se ouvati vrijedne umske sastojine. Planiranje i trasiranje staza i koridora, te gradnja prateih graevina mora se vriti na mjestima starih i manje kvalitetnih sastojina

Uvjeti za izgradnju vjerskih i drugih objekata na grobljima

lanak 126. Planom se utvruju podruja svih postojeih mjesnih groblja, sa vjerskim i drugim objektima uz njih i definiranim zonama u funkciji groblja u okviru kojih su dozvoljena proirenja ako ima potrebe za tim.

lanak 127. Izgradnja i ureenje mjesnih groblja kao i proirenje istih je mogue samo unutar Planom definiranih zona. i u skladu sa prethodno izraenim detaljnim planom ureenja.

lanak 128. Izdvojeni vjerski objekti Planom se zatiuju kao vrijedna kulturna batina. Graevinski radovi bilo koje vrste (adaptacije, rekonstrukcije i dogradnje) na njima mogu se vriti temeljem Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, a nakon pribavljene suglasnosti pod nadzorom Uprave za zatitu prirodne i kulturne batine Konzervatorski odjel Zadar.

Uvjeti za izgradnju i ureenje mrjestilita

lanak 128a.

Postojee graevine se zadravaju u izvedenim gabaritima, a za izgradnju novih graevina vrijede sljedei uvjeti:

- veliina graevinske parcele je definirana u grafikom prikazu (zona H) - maksimalna izgraenost parcele moe biti 60% - iskoristivost parcele nadzemni koeficijent iskoristivosti 1,0 - visina graevine je uvjetovana tipom gospodarske djelatnosti, a ne smije biti

via od postojeih - min. udaljenost od susjedne parcele, kao i od pristupnog puta je h/2, ali ne

manja od 3 m - osigurati min. 15% od ukupne povrine za zajednike javne potrebe

(prometnice, parkiralita, zelene povrine ...)



37

3. Uvjeti smjetaja gospodarskih djelatnosti

lanak 129.

Zone gospodarske namjene (I1, I2, I3) su podruja za izgradnju i razvoj proizvodnih i preraivakih pogona, zanatskih i servisnih djelatnosti, skladinih prostora, te ostalih slinih djelatnosti.

lanak 130. Za sve novoplanirane gospodarske zone (I1, i I2) potrebna je izrada UPU-a., a njihove granice su prikazane u grafikom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz br. 3" Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora " u mjerilu 1:25000. Za zonu agrokompleksa Vigens" farme krava (I3) potrebno je izraditi DPU.

lanak 131. Pri izradi UPU-a potrebno je uvaavati slijedee kriterije:

- minimalna veliina graevinske parcele moe biti 1000 m2

- maksimalna izgraenost parcele moe biti 40% - iskoristivost parcele nadzemni koeficijent iskoristivosti 1,0, a ukupni

koeficijent iskoristivosti 1,2 - minimalna irina parcele na graevinskom pravcu moe biti 14,0 m. - visina graevine je uvjetovana tipom gospodarske djelatnosti, a ne smije biti

via od 7,5 m. - min. udaljenost od susjedne parcele, kao i od pristupnog puta je h/2, ali ne

manja od 3 m. - osigurati min. 15% od ukupne povrine za zajednike javne potrebe

(prometnice, parkiralita, zelene povrine ...)

lanak 131a. Planom se predvia irenje i nadopuna gospodarske zone agrokompleksa Vigens" na postojeoj farmi krava (I3) u smislu mogunosti ostvarenja sadraja agroturizma usklaenog sa osnovnim sadrajem, te koritenje i smjetaj energetskih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije u proizvodnji i distribuciji elektrine i toplinske energije (bioplin i solarna energija). U obuhvatu zone DPU-a agrokompleksa Vigens" uz gore navedene sadraje planira se organiziranje i odravanje gospodarskih, uslunih, edukativnih i izlobenih dogaanja (sajmovi, konferencije i dr.) s ciljem poboljanja kvalitete usluge. Pri izradi DPU-a potrebno je uvaavati slijedee kriterije:

Uvjeti izgradnje novih gospodarskih zgrada, kao i ostalih zgrada sa gore navedenim planiranim sadrajima su sljedei:

- minimalna veliina graevinske parcele moe biti 1000 m2,

iznimno u izgraenom dijelu zone povrina i irina graevinske estice u skladu sa zateenim stanjem



38

- iskoristivost parcele nadzemni koeficijent iskoristivosti 1,0, a ukupni koeficijent iskoristivosti 1,2

- visina graevine je uvjetovana tipom gospodarske djelatnosti, a ne smije biti via od 9 m.

- min. udaljenost od susjedne estice, kao i od pristupnog puta ne manja od 3 m, iznimno u izgraenom dijelu zone mogua gradnja na susjednoj mei, kao i na regulacijskom pravcu u skladu sa zateenim stanjem

- osigurati min. 15% od ukupne povrine za zajednike javne potrebe (prometnice, parkiralita, zelene povrine ...)

Uvjeti izgradnje smjetajnih graevina za potrebe agroturizma su sljedei : - minimalna veliina graevinske estice 2000 m

2

- ukupna bruto razvijena povrina najvie do 700 m2

- maksimalna katnost Po+P(S)+1 i visina graevine do 7,5 m - arhitektura graevina mora biti usklaena sa vrijednostima krajobraza i

tradicionalnim graditeljskim naslijeem, te u skladu odredbama ovog Plana - osigurati min. 15% od ukupne povrine za zajednike javne potrebe

(prometnice, parkiralita, zelene povrine ...) Na planiranim graevinskim esticama mogu se nalaziti smjetajne zgrade ili gospodarski objekti usklaeni sa osnovnom namjenom, mogue i zajedno na istoj estici.

lanak 132. Iznimku od uvjeta definiranih u lancima 130. i 131. ine postojei gospodarski kompleksi: u Ninu biva tvornica plinskih armatura (I1), agrokompleks Vigens u Vrsima tvornica za proizvodnju betonskih elemenata i skladitenje (I1), te farma krava (I3) koji se prihvaaju u postojeim visinskim i tlocrtnim gabaritima u okviru kojih se postojei objekti mogu rekonstruirati i dograivati. Izgraenost parcele moe biti max. 80%, a visina novosagraenih objekata ne smije prelaziti 9,00 m. U sluaju proirenja gore navedenih zona, u neizgraenom dijelu njihova graevinskog podruja iznimke ne vae.

lanak 133. Graevine gospodarske namjene mogu se graditi iskljuivo na graevinskim parcelama koje imaju osiguran kolni pristup do parcele min. irine 6,0 m. Iznimno u izgraenim dijelovima naselja, kada to naslijeena situacija na terenu ne dozvoljava, minimalna irina pristupa na javnu prometnu povrinu moe biti i manja, ali ne manja od 3,5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugraenim ugibalitima na razmaku od 50 m.

lanak 134. Odreuju se uvjeti koritenja podruja iskoritavanja mineralnih sirovina (E3) - soli, kamena i pijeska, kako slijedi:

- podruje solane je zatieno i trajno se zadrava u postojeim granicama. U cilju poboljanja tehnologije, mogua je rekonstrukcija i dogradnja



39

postojeih poslovnih sadraja bez oduzimanja povrina u funkciji proizvodnje soli uz poveanje povrine od maksimalno 30%.

- eksploatacija pijeska u Ninskom zaljevu se ne dozvoljava

lanak 135. Za smjetaj sadraja gospodarske namjene na prostoru Grada Nina treba zadovoljiti stroge kriterije zatite tla, zraka i podzemnih voda. Stoga odabrana tehnologija mora biti suvremena i koja garantira prihvatljive koeficijente zagaenja okolia.

lanak 136. Prilikom eksploatacije mineralnih sirovina potrebno je u najveoj moguoj mjeri tititi krajobrazne vrijednosti okolnog i ireg prostora. U tom smislu potrebno je izbjegavati i jednostrane kaskadne naine eksploatacije (zasjeke). Dijelove i cjeline koji se naputaju i zatvaraju potrebno je sanirati, revitalizirati ili prenamijeniti u skladu s izraenom dokumentacijom na naelima zatite okolia. Koritenje eksploatacijskih polja i istranih prostora mora biti u skladu sa Zakonom o rudarstvu, Pravilniku o eksploataciji mineralnih sirovina i Pravilnikom o istraivanju mineralnih sirovina.



40

4. Uvjeti smjetaja drutvenih djelatnosti

lanak 137.

Unutar GP naselja dozvoljava izgradnja i smjetaj graevina drutvenih djelatnosti uz uvjet, da njihovo funkcioniranje ili sadraj nije u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora ili da na bilo koji nain smanjuje kvalitetu stanovanja.

lanak 138. Sukladno prethodnom lanku, zabranjuje se izgradnja sadraja koji izazivaju buku veu od normi utvrenih za stambene zone, privlae pretjerani promet vozila, zauzimaju velike povrine zemljita ili na bilo koji drugi nain negativno utjeu na kvalitetu stanovanja.

lanak 139.

Pod pojmom graevina drutvenih djelatnosti ovim se Planom podrazumijevaju graevine koje sukladno Klasifikaciji vrsta graevina, nemaju stambenih povrina ili je manje od 50% ukupne korisne (neto) povrine graevine namijenjeno za stambene svrhe.

lanak 140. Utvruju se sljedei sadraji drutvenih djelatnosti:

- uprava i administracija: organi gradske uprave, mjesni odbori, te turistike zajednice s ispostavama

- obrazovanje: predkolske ustanove, osnovne i srednja kola, - kultura: knjinica, itaonica, drutveni dom polivalentnog karaktera i drugi

kulturni sadraji za koje postoji interes, - sport i rekreacija: tereni za sportske klubove i rekreativno bavljenje

sportskim aktivnostima, sportske dvorane polivalentne namjene i povrine za pasivnu rekreaciju

- zdravstvo: ljeilite, zdravstvene stanice sa specijalistikim ambulantama - socijalna skrb: prihvatilita za stare i nemone, stacionari za cjelogodinji

boravak kao dopuna turistike ponude, te drugi sadraji socijalne skrbi - vjerske ustanove, - groblje

lanak 141.

Graevine drutvenih djelatnosti mogu se graditi iskljuivo na graevinskim parcelama koje imaju osiguran kolni pristup do parcele min. irine 6,0 m. Iznimno u izgraenim dijelovima naselja, kada to naslijeena situacija na terenu ne dozvoljava, minimalna irina pristupa na javnu prometnu povrinu moe biti i manja, ali ne manja od 3,5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugraenim ugibalitima na razmaku od 50 m.



41

lanak 142. Uvjeti izgradnje graevina drutvenih djelatnosti su slijedei:

- minimalna povrina graevinske parcele moe biti 600 m

2

- maksimalni koeficijent izgraenosti moe biti 0,4 - iskoristivost parcele nadzemni koeficijent iskoristivosti 0,7, a ukupni

koeficijent iskoristivosti 0,8 - minimalna irina graevinske parcele na mjestu graevinskog pravca moe

biti biti 14,0 m - minimalna udaljenost graevine od regulacijskog pravca moe biti 10,0 m

ukoliko vea udaljenost nije uvjetovane ovim Odredbama ili Zakonom o javnim cestama

- minimalna udaljenost graevine od susjedne graevinske parcele 5,0 m - visina graevine moe biti, Po+P(S)+2+Pk odnosno najvie 9,0 m mjereno

od najnie toke ureenog terena - neizgraeni dio parcele treba hortikulturno urediti koristei autohtone biljne

vrste - na parceli mora biti osiguran prostor za smjetaj vozila u mirovanju prema

uvjetima utvrenim ovim planom

lanak 143. Planom je dozvoljeno odstupanje od uvjeta iz prethodnog lanka samo za vjerske objekte, sportske hale i bazene.



42

5. Uvjeti utvrivanja koridora ili trasa i povrina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava

lanak 144. Ovim Planom utvruje se potreba ostvarenja cjelovitog suvremenog prometnog sustava na irem okolnom pripadajuem prostoru ovog dijela Zadarske upanije koji e omoguiti selektivno voenje i upravljanje prometom u budunosti, te planirani drutveni i gospodarski razvoj. To se prvenstveno odnosi na cestovni promet preko kojeg se ostvaruje izravna prometna povezanost prostora Grada Nina i Zadarske upanije meusobno i s ostalim prostorom Republike Hrvatske.

Cestovni promet

lanak 145. Planom je obuhvaena postojea mrea javnih cesta, nerazvrstanih cesta i nova cestovna mrea u skladu s planskim znaajem pojedinih cestovnih pravaca. Mrea javnih cesta odreena je temeljem Zakona o javnim cestama, Uredbe o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta i Odluke o razvrstavanju javnih cesta Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o razvrstavanju javnih cesta u dravne ceste, upanijske ceste i lokalne, a oznaena je u grafikom dijelu Plana, kartografski prikaz br. 1 "Koritenje i namjena povrina".

lanak 146.

Cestovnu mreu na podruju Grada Nina ine: - dravna cesta DC 306 Vir-Nin-Zadar (Bili brig)- (D 8) - postojea dravna cesta D

306 (Zadar-Nin-Vir) koja na podruju Grada Nina ne udovoljava poloajem trase (prolazi kroz naselja: Zaton i Nin) ni tehnikim elementima. Istu treba rekonstruirati, a na dijelu zapadno od grada Nina do naselja Privlaka i izmjestiti u koridor postojee makadamske ceste koja prolazi sjevernije od sadanje trase ove dravne ceste,

- nova brza etverotrana cesta (Nin-Zadar-Biograd Na Moru) koja zaobilazi obalno podruje i koja e na podruju Grada Nina preuzeti prometnu ulogu postojee dravne ceste D 306, a na irem podruju Zadarske upanije dijelom e postati alternativa postojeoj dravnoj cesti D 8 (Rijeka-Zadar-Split),

- javne upanijske ceste i javne lokalne ceste koje treba redovito odravati, ureivati i rekonstruirati u skladu s potrebama, a na nain da se osiguraju bolji tehniki elementi ovih cesta,

- novi koridor za upanijsku cestu 6004 kojim se obilazi naselja: Nin, Grbe i Vrsi. Na podruju grada Nina trasa ove ceste prikljuuje se na buduu brzu etverotranu cestu, prolazi trasom postojeeg puta izmeu Grba i vikend naselja Zukve, do naselja Vrsi prolazi svojom postojeom trasom, na podruju



43

naselja Vrsi vezuje se na lokalnu cestu L 63024, te se prije naselja Poljica dijagonalno vraa na svoju staru trasu,

- novi koridor za cestu koji prolazi junije od postojee upanijske ceste 6011 tako da obilazi naselja: Ninski Stanovi i erava,

- novi koridor za cestu iz naselja Zaton s prikljukom na novu brzu etverotranu cestu,

- novi koridor za cestu sa june strane naselja Zaton s prikljukom na novu brzu etverotranu cestu, te nastavkom do agrokompleksa Vigens i dalje do novoplanirane ceste koja prolazi junije od postojee upanijske ceste 6011 i tako obilazi naselja Ninske stanove i eravu.

- novi koridor za cestu iz Bilotinjaka s prikljukom na novu trasu dravne ceste D 306,

- nerazvrstana cestovna mrea koja ne udovoljava prometnim potrebama zbog nerazvijenosti, nepovoljnih tehnikih elemenata trasa i neadekvatnih poprenih profila,

- gospodarski (protupoarni), rekreacijski i turistiki putovi i staze, trase kojih je potrebno redovito odravati i popravljati. Uz obalu je mogue ureivanje pjeakih etnica.

lanak 147.

Du kolnika svih cesta u naseljima potrebno je izgraditi nogostupe, barem s jedne strane kolnika, minimalne irine 1,50 m. Neizgraena graevinska podruja naselja i druga graevinska podruja potrebno je opremiti odgovarajuom mreom opskrbnih ulica s kolnikom odgovarajue irine (minimalno 5,50 m za dvosmjerne ulice) i nogostupima minimalne irine 1,50 m, javnim parkiralitima, te omoguiti uspostavu autobusnih linija javnog prometa,

lanak 148. Minimalna irina zatitnih koridora koje je potrebno rezervirati i ouvati za izgradnju planirane, kao i za rekonstrukciju postojee Planom obuhvaene cestovne mree iznosi: - za planiranu brzu etverotranu cestu 25 m unutar GP naselja i 50 m izvan GP

naselja, - za ostalu cestovnu mreu unutar GP naselja 12 m za postojee i 15 m za

planirane ceste, te izvan GP naselja 15 m za postojee i 30 m za planirane ceste.

Manja odstupanja planiranih trasa koridora su mogua radi bolje prilagodbe terenskim uvjeti

Documents

Izmjena i Dopuna Ppug Nin Procisceni Tekst 19-03-2013