14.1.2014.

1

MULTIMEDIJALNI MARKETING

III DIZAJN MULTIMEDIJE / TEKST

Prof.dr.sc. Drago Ružić / doc.dr.sc. Davorin Turkalj / Ivan Kelić univ.spec.oec.

Područja primjene multimedije

Multimedija - prikladna u svim komunikacijskim prigodama kad je osoba povezana s elektronskom informacijom.

Poslovna primjena

Multimedija u obrazovanju

Multimedijalna državne uprave

Multimedija u zabavi

Multimedija na javnim mjestima

Virtualna stvarnost

Područja primjene multimedije

prodajne i marketinške prezentacije, katalozi i prikazi proizvoda, trening zaposlenih, izravan marketing, prodaja na malo i informacije o mjestu prodaje

Poslovna primjena

Stvaranje image-a tehnološki osviještenog poduzeća Identifikacija i personalizacija zaposlenih koristeći

identifikacijske značajke (fotografija, tekstualni opis radnog mjesta, osobni portfelji obogaćeni audio i video elementima (VoIP, telekonferencija, identifikacijske kartice, e-mail profili itd.)

Bolja komunikacija s korisnicima / potrošačima Široka primjena u trening – edukacijskim programima

(aviokompanije, medicina, inženjeri, prodavači…)

Područja primjene multimedije

Informatizacija državne uprave i drugih javnih tijela e-građani, e-katastar, e-pravosuđe, e-izvadak,

e-zdravstveno, e-imenik …

Državna uprava

povezan uz standardizaciju čuvanja i prijenosa podataka

smanjivanje lista čekanja efikasnija administracija

Područja primjene multimedije

dopuna i nadomjestak udžbenika, omogućuje povezivanje audio-vizualnog sadržaja s

tekstom, interaktivnost i individualni pristup - učenik može učiti na svoj način,

Pomicanje granica tradicionalnih metoda učenja Nadopuna procesa učenja obogaćenim sadržajima

Multimedija u obrazovanju

iBooks author

Primjer

Područja primjene multimedije

Multimedija u zabavi

video po želji, glazba po želji, igre, priručnici, kupovanje od kuće, kućna zabava, usluge preko kablovske, telefonske veze i bežično

14.1.2014.

2

Područja primjene multimedije

Multimedija na javnim mjestima

Hoteli, željezničke stanice, trgovački centri, muzeji, knjižnice, koncerti

Dostupnost multimedijalnih sadržaja putem instalacija ili kioska – s ciljem ponude sadržaja i informacija za korisnike

Povezanost sa bežičnim uređajima (mobiteli, tableti) Smanjuje se potreba za tradicionalnim info pultovima, dodaju

vrijednost uslugama i dostupni su 24/7 Mijenja način na koji svakodnevno pristupamo informacijama

kao i na razvoj kulture komunikacije

Područja primjene multimedije

Virtualna stvarnost vs. Proširena stvarnost

Virtualna stvarnost (engl. virtual reality - VR) - kompjuterski simulirana realnost, računalno stvoreno vizualno, auditivno i taktilno iskustvo koje korisniku pruža realističan osjećaj „uranjanja“ u drugi svijet. Ostvaruje se korištenjem različitih uređaja za interakciju između čovjeka i računala.

Proširena stvarnost (engl. augmented reality – AR) - se zasniva na ideji da se stvarnom svijetu digitalno dodaju informacije koje nam daju uređaji opremljeni ekranom, GPS-om, kamerom, kompasom, žiroskopom i drugim senzorima, a na način da na zaslonu takvog uređaja vidimo stvarnost u proširenom obliku.

Područja primjene multimedije

Virtualna stvarnost vs. Proširena stvarnost

Poznato?

Google glass project

Produkcija multimedije

Složen proces kreiranja multimedije

Za realizaciju potreban velik broj stručnjaka: Producent, multimedijski dizajner/kreativni dizajner, ekspert tematskog područja, programer, instrukcijski dizajner, scenarist, računalni dizajner, audio/video specijalist, webmaster

Produkcija multimedije

Tim

Producent

definira, koordinira i osigurava cijeli projekt, mora biti

svjestan mogućnosti i ograničenja tehnologije

Multimedijski dizajner/kreativni dizajner

vizualizira sustav i definira njegovu strukturu, određuje

izgled, osjećaj, format i stil cijelog projekta

Ekspert tematskog područja

osigurava sadržaj za tvorce multimedijskog proizvoda

Programer

integrira sve elemente (tekst, slike, video, animacije i

dr.) u cjelinu multimedijskog proizvoda

Produkcija multimedije

Tim

Instrukcijski dizajner odgovoran za prezentiranje informacija kako bi ih korisnici mogli najbolje moguće razumjeti

Scenarist kreira organizaciju projekta kroz hodogram (dijagram toka) te definira razinu interaktivnosti među elementima

Računalni dizajner kreira (digitalne) grafičke elemente (pozadine, fotografije, logotipi, 3D prikazi, animacije i dr.)

Audio/video specijalist potreban kada se značajno koriste audio i video sadržaji

Webmaster kreiranje i održavanje web site-ova i srodnih aplikacija

14.1.2014.

3

Produkcija multimedije

Faze u produkciji multimedije

Istraživanje i analiza – prikupljanje što više informacija o korisnicima multimedijalnog projekta kao i informacije o sadržaju koji će se prezentirati i sustav na kojem će se projekt prikazivati.

Pisanje scenarija – odluke vezane za strukturu projekta što se realizira kroz kreiranje hodograma. (primjer - website)

Pisanje ilustriranog scenarija (storyboard) – detaljni plan dizajna projekta (boje, mm elementi, poveznice, arhitektura). Grubi prikaz detaljne vizualizacije i ozračja koje projekt treba postići.

Produkcija multimedije

Faze u produkciji multimedije

Kreiranje medijskih elemenata – uobičajeno nakon storyboard-a se izrađuje prototip i razmatra se prijedlog dizajna. Nakon toga grafički dizajner uz pomoć detaljnih specifikacija kreću sa stvaranjem mm elemenata

Programiranje – kada su izrađeni svi elementi započinje izrada završnog proizvoda najčešće u pomoć programskog jezika (npr. Visual Basic)

Testiranje – posljednja faza izrade finalnog proizvoda gdje se nastoje ustanoviti moguće greške ili potrebe za poboljšanjem. Neki proizvođači preferiraju beta verzije svojih proizvoda koje uz povratne informacije korisnika „u hodu” rješavaju.

Produkcija multimedije

Storyboard - skripta

Izrada storyboarda (skripte) – grafička i tekstualna prezentacija

svih informacija koje će se nalaziti na ekranima programa, može

biti skicirana rukom na papiru ili načinjena uz pomoć programa

na računalu (npr.PowerPoint,Visio,…)

Storyboard razrađuje module sadržaja i predstavlja

kombinaciju pisanih opisa, crteža, blok dijagrama opisujući sve

elemente aplikacije – tekst, slike, zvuk, animaciju, video,

gumbe, hiperlinkove i sl. te kako su međusobno grupirani

Produkcija multimedije

Primjer storyboard-a

TEKST

Font / Hypertext / Tipografija

Tekst

Prvi pisani tragovi

prije 5000 god. - prvi tragovi korištenje teksta i simbola u komunikaciji na području tadašnje Mezopotamije, Egipta, Babilona

Samo su članovi viših kasta i svećenici smjeli čitati i pisati. Najraniji zapisi (poruke) odnose se na upravljanje politikom,

ljudima i porezima. Tekst postao vrlo popularan među elitom zbog mogućnosti

čuvanja stečenih znanja i arhiviranja poruka.

14.1.2014.

4

Tekst

Evolucija pisma

FENIČANI CCA 1200 GOD.PR.KR. egipatski hijeroglifi najraširenije pismo svog

vremena osnova za razvoj pisma drugih

civilizacija 10 zapovijedi (židovski)

Tekst

Evolucija pisma

GRČKO PISMO 8 ST.PR.KR. nastalo kao derivat ranog

feničanskog pisma prethodnik latinice i ćirilice tek u modernije doba, paralelno

sa nastajanjem latinice i ćirilice uvodi mala i velika slova

Tekst

Evolucija pisma

RIMSKO / LATINSKO PISMO cca 7 st.pr.kr. nastalo i proširilo se za vrijeme dominacije rimskoga

carstva Koristi se u velikom broju jezika današnjice Proizašlo iz grčkog pisma

Tekst

Evolucija pisma

GOTIČKO PISMO 4 ST. Germani proizašlo iz grčke abecede teško čitljivo zbog

nastojanja da oponaša tadašnji rukopis

Tekst

Evolucija pisma

INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA Razvojem proizvodnih

kapaciteta razvijala se potrošnja i potreba za informiranjem

Korištenje tipografije u svrhu vizualizacije informacija

spoj korištene tehnike i umjetnosti

Tekst

Korporativna tipografija

14.1.2014.

5

Tekst

Poznavanje teksta i sposobnost čitanja su preduvjet za sudjelovanje u društvu i stjecanje znanja.

Pojavom Interneta i WWWa – tekst je još uvijek dominantni element zastupljen u diseminaciji poruka i informacija

Izvorni jezik web-a je HTML (engl. Hypertext Markup Language) – njime se oblikuje sadržaj i stvaraju se hiperveze hipertekst dokumenta Hypertekst kao dio HTMLa omogućava bogatije iskustvo čitanja od primjerice knjige Hipertekst - tekstualna struktura koja se sastoji od međusobno povezanih jedinica informacije prikazana na nekom elektroničkom uređaju. Za razliku

od pisanog teksta, hypertekst je nelinearan.

Tekst

Tisak vs. multimedija

Papir i olovka Multimedija i Internet

Linearan: sami okrećemo stranice Nelinearan: upravljanjem dokumentom prema želji

Jednoobrazni način rada: pisani Uključenost više elemenata: pisanje, slike, zvuk, animacije…

Crni tekst na bijeloj podlozi Boja

Tablica: Pisani tekst naspram multimedije na internetu

Tekst

Digitalizacija teksta

Značajke koje nosi elektronički tekst izuzetno se razlikuju od značajki koje nosi tekst pisan na papiru i to je potrebno uzeti u obzir pri izradi elektroničkog teksta, osobito onog tekstualnog sadržaja koji se pojavljuje u okruženju multimedije

Ove značajke vezane su uz opseg ili količinu teksta ispisanog na ekranu ili na papiru, na čitljivost, tj. vizualnu predstavu iskazanog teksta. (izgled, pismo, veličina, boja i dr.), te mogućnosti izravnog povezivanja raznih dijelova teksta što je značajka samo elektroničkog teksta

Tekst

Računalna obrada teksta

Tekst se u računalo može unositi na dva načina: ručno - upisom na tastaturu i strojno pomoću uređaja za optičko prepoznavanje teksta (npr. skener) OCR (engl. Optical Character Recognition) Tekst je niz znakova (characters) među kojima se nalaze slova, brojevi i pomoćni znakovi za uređenje teksta, kao što su znakovi interpunkcije itd.

Microsoft Word – je najrašireniji procesor teksta namijenjen unosu i obradi teksta. nudi mogućnosti oblikovanja i uređivanja

Tekst

Typeface

engl. typeface (porodica fontova) – predstavlja skup znakova koji dijele zajedničke dizajnerske značajke. Pojedini typeface definiran je određenom širinom, ornamenturom, gustoćom, težinom, kurzivom, ali ne i veličinom.

Primjeri: Times Arial Verdana Garamond

Courier Calibri

Tekst

Typeface

Times New Roman

Arial

Comic sans

14.1.2014.

6

Tekst

Typeface

Typefaces se najčešće dijele na dvije glavne kategorije: Serif

Sans serif (franc. sans – bez)

Sans – serifni fontovi – fontovi bez dekorativnih detalja na ivicama slova ili drugih tipografskih simbola Serifni fontovi – fontovi sa dekorativnim detaljima na ivicama slova (serifi) ili drugom tipografskom simbolu

Tekst

Fontovi

Znakovi (engl. character) - osnovni element teksta imaju različite mogućnosti prikaza. Font - različite mogućnosti prikaza znakova Font objedinjuje različite karakteristike znakova, među kojima

je osnovna sam izgled znakova, ali i neka druga svojstva koja neposredno utiču na taj izgled.

Font je elektronski niz podataka (data file) u kojem se nalazi skup slovnih znakova (glyph) i slovnih simbola (dingbat).

Tekst

Format fonta

TrueType fontovi mogu se skalirati na bilo koju veličinu, jasni su i čitljivi u svim veličinama. Mogu se slati na bilo koji pisač ili drugi izlazni uređaj koji Windows podržava. OpenType fontovi slični su TrueType fontovima, ali obično sadrže širi skup osnovnih znakova, primjerice smanjena velika slova, starinski stil brojki te složenije oblike, kao što su glifovi (ukrasna slova) i ligature (spojena slova). OpenType fontovi također su jasni i čitljivi u svim veličinama i mogu se poslati na bilo koji pisač ili drugi izlazni uređaj koji Windows podržava.

Tekst

Format fonta

PostScript - računalni jezik za stvaranje vektorske grafike. Fontovi su glatki, detaljni i visokokvalitetni. Obično se koriste za ispis, posebno za visokokvalitetni ispis koji se obično koristi za tiskanje knjiga i časopisa.

Tekst

Kodiranje računalnog teksta

ASCII (od engl. American Standard Code for Information Interchange, Američki standardni znakovnik za razmjenu informacija ili Američki standardni znakovnik za razmjenu obavijesti) način je kodiranja znakova temeljen na engleskoj abecedi. ASCII-kodovima predstavlja se tekst u računalima, komunikacijskoj opremi i drugim napravama koje obrađuju tekst pisan engleskim jezikom.

RTF (od engl. Rich Text Format) – varijacija ASCII standarda i glavna prednost je što omogućava snimanje dokumenta s izvornim formatiranjem te se kao takav može otvoriti u drugom programu za obradu teksta

Unicode® je standard za razmjenu podataka usmjeren na prikaz slova na način neovisan o jeziku, računalnom programu ili računalnoj platformi. 16 bitni sistem (65536 znakova) koji omogućava svim nacionalnim pismima da se ugrade u jedan standard.

Tekst

Tehnologija fonta

Tehnologija fonta – tehnike prikazivanja teksta Postoje dva osnovna pristupa:

Vektorski

Bitmap

14.1.2014.

7

Tekst

Vektorski Oni koji se mogu matematičkim funkcijama uvećavati (ili umanjiti) bez gubitka na izgledu slova. Osnovna prednost je da mogu lako preoblikovati, upotrebom matematičke funkcije za svaku vektorsku točku, tako se mogu skalirati bez gubljenja kvalitete (zamućivanja).

Tehnologija fonta

Tekst

Bitmap-rasterski: Bitmapirani prikaz se temelji na mreži ‘kvadratića’, tj. jedinica

koje se mogu prikazati (na ekranu ili printeru) koje se nazivaju dot (točke). Popunjavanjem tih kvadratića generira se slika znaka.

Nedostatak ovog prikaza je relativno veliki utrošak memorije i ograničene mogućnosti povećanja slike; povećanjem se gubi kvaliteta.

Tehnologija fonta

Tekst

Smjernice za korištenje teksta

Efikasno korištenje teksta u multimediji - ne razlikuje se od uobičajenih principa dobrog pisanja.

Pored toga pisanje za multimedijalno okruženje stavlja pred autora dodatne smjernice kojih se treba držati:

1. Selektivnost – korištenje teksta u situacijama u kojima

prenosi informaciju bolje od drugih medija (iznošenje činjenica, apstraktnih koncepata, označavanje neobičnih ikona, kao odgovor na korisnikovo pitanje ili komentar…)

2. Sažetost - velike količine teksta mogu umarati korisnike kada se čitaju sa ekrana računala. Treba ukloniti suvišne riječi, pažljivo biranje riječi, prijelom teksta na segmente, korištenje natuknica…

Tekst

Smjernice za korištenje teksta

3. Čitljivost – bjelina je saveznik. Pažljiv odabir fontova, ograničiti broj fontova i uskladiti ih s pozadinom… 4. Dosljednost – održavati tonalitet poruke (profesionalno, ležerno, šaljivo), koristiti isti font za svaku veću kategoriju teksta (naslov, blok teksta, izbornik…) 5. Pažljivost - gramatika i pravopis su odraz profesionalnost i kredibiliteta izvora, izbjegavati plagiranje, koristite fontove čitljive na više platformi.

Tekst

Smjernice za korištenje teksta

6. Kombiniranje teksta s drugim medijima – npr. zvučni izgovor riječi u tekst, animacije procesa (životni ciklus proizvoda…)

7. Neka tekst bude interaktivan – snaga multimedije proizlazi iz interaktivnosti

TJEDNI ZADATAK Projekt / Zapažanje / Prezentacija

14.1.2014.

8

Tjedni zadatak

Koji fontovi su Serif a koji Sans Serif? a) Arial b) Comic c) Courier d) Garamond e) Gothic f) Times New Roman Pri korištenju ponuđenih typefaceova koji su lagani za čitanje

na papiru i zašto? Napišite nasumice odabrani tekst na ekranu i formatirajte ih u

ponuđene typefaceove. Koji Vam se čine da su lako čitljivi na ekranu i zašto?

Hvala na pažnji