Janka Rakuše 1, Zagreb, Hrvatska - arz.hr · Knjiga: PROJEKT SANACIJE Vrsta projekta (razina i struka): ... Kakvoća betona uzdužnih nosača je MB 45 a armatura je glatki betonski

Institut IGH d.d. Zavod za materijale i konstrukcije Odjel za gospodarenje građevinama Janka Rakuše 1, Zagreb, Hrvatska

Investitor/Naručitelj: AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB d.d. 10 000 ZAGREB, Koturaška cesta 43

Građevina: VIJADUKT „SVILNO“

AUTOCESTA RIJEKA ZAGREB

Knjiga: PROJEKT SANACIJE

Vrsta projekta (razina i struka): GRAĐEVINSKI PROJEKT SANACIJE

Broj projekta: 2320–012/13

Arhivski broj: PS-011/13

Projektant: mr.sc. KRUNOSLAV MAVAR, dipl. ing. građ.

Suradnici: Azra Balagija, dipl. ing. građ. Dušica Kerhač, ing. građ.

Voditelj Odjela za gospodarenje građevina:

dr.sc. Mario Ille, dipl. ing. građ.

Direktorica Zavoda za materijale i konstrukcije:

doc.dr.sc. JELENA BLEIZIFFER, dipl. ing. građ.

Mjesto i datum: Zagreb, veljača, 2013.

KOPIJA BR: __

Broj projekta: 2320-012/13 Institut IGH d.d. Vrsta projekta (razina i struka): GRAĐEVINSKI PROJEKT SANACIJE Zavod za materijale i konstrukcije Radni nalog: 77202020 10 000 Zagreb, J. Rakuše 1

VIJADUKT SVILNO Opći dio

2320_012_13_PS_VIJADUKT SVILNO.doc Stranica 2 od 102

SADRŽAJ

Naslovna stranica projekta.....................................................................................1

OPĆI DIO Sadržaj............................................................................................................2 Preslika rješenja o upisu u Trgovački registar pri trgovačkom sudu u Zagrebu........................4 Rješenje o imenovanju projektanta..........................................................................7

TEHNIČKI DIO 1. TEHNIČKI OPIS ................................................................ 18

1.1 OPĆENITO O VIJADUKTU ........................................................................... 19 1.2 RADOVI SANACIJE .................................................................................... 22

1.2.1 Radovi na sanaciji s gornje strane dvaju vijadukata ................................... 22 1.2.2 Radovi na sanaciji gornjeg ustroja vijadukta ............................................ 23 1.2.3 Radovi na sanaciji donjeg ustroja mosta ................................................. 23

1.3 REGULACIJA PROMETA .............................................................................. 24 1.4 INSTALACIJE .......................................................................................... 24

2. DINAMIKA I REDOSLIJED POJEDINIH GRUPA RADOVA SANACIJE ..... 25 2.1 RADOVI S GORNJE STRANE VIJADUKTA ........................................................... 26

2.1.1 Faze uklanjanja ............................................................................... 26 2.1.2 Popravak kolničke ploče: ................................................................... 27 2.1.3 Popravak pješačkih staza s vijencima (uključuje i pješačke staze na upornjacima)28 2.1.4 Izolaterski i asfalterski radovi (na kolniku) .............................................. 29 2.1.5 Prijelazne naprave ........................................................................... 30 2.1.6 Brtve na pješačkim stazama ................................................................ 30 2.1.7 Bravarski radovi .............................................................................. 31 2.1.8 Zamjena slivnika ............................................................................. 32

2.2 RADOVI S DONJE STRANE KOLNIČKE KONSTRUKCIJE ........................................... 33 2.2.1 Podgled kolničke konstrukcije; glavni uzdužni nosači i poprečni nosači ............ 33 2.2.2 Upornjaci i stupišta (stupovi i naglavne grede) ......................................... 34 2.2.3 Ležajevi i ležajne klupčice ................................................................. 36

3. UVJETI KAKVOĆE MATERIJALA ZA SANACIJU ........................... 37 3.1 REPROFILACIJAKI MORT KLASE R4 (fC=45 N/mm2) .............................................. 38 3.2 SANACIJSKI BETON KLASE C35/45 ................................................................. 38 3.3 SAMOUGRADIVI BETON KLASE C40/50 ............................................................ 38 3.4 EPOKSIDNI MORT ZA IZRAVNAJE KOLNIČKE PLOČE ............................................. 38 3.5 PODLJEVNI MORT ZA LEŽAJNE KLUPČICE ........................................................ 39 3.6 ARMATURA ............................................................................................ 39 3.7 ANTIKOROZIVNA ZAŠTITA ČELIKA ................................................................. 39 3.8 PODLJEVNI MORT ZA SIDRA ........................................................................ 39 3.9 MASA ZA INJEKTIRANJE PUKOTINA ................................................................ 39 3.10 EPOKSIDNI PREMAZ KAO PODLOGA ZA HIDROIZOLACIJSKU TRAKU ........................... 40 3.11 BITUMENSKA TRAKA ZA HIDROIZOLACIJU NA KOLNIKU ........................................ 41 3.12. ZAŠTITNI SLOJ HIDROIZOLACIJE SMA 16 45/80-65 (D= 4,5 cm) .............................. 43 3.12 HABAJUĆI SLOJA ASFALTA OD SMA 11 PmB 45/80-65 (d=3,5 cm) ........................... 47 3.13 POLIMEROM MODIFICIRANI BITUMEN PMB 45/80-65 ............................................ 50 3.14 KATIONSKA BITUMENSKA EMULZIJA ZA POVEZIVANJE ASFALTNIH SLOJEVA ................ 50 3.15 TRAJNOELASTIČNI HIDROIZOLACIJSKI ZAŠTITNI PREMAZ („C“) ............................... 52 3.16 HIDROFOBNA IMPREGNACIJA („H“) ............................................................... 52 3.17 MASA ZA ZALIJEVANJE REŠKI ...................................................................... 52 3.18 -POLISULFATNI DVOKOMPONENTNI KIT .......................................................... 52




3.19 ANTIKOROZIVNA ZAŠTITA OGRADE ................................................................ 53 3.20 PE CIJEVI ZA ODVODNJU ........................................................................... 53 3.21 PRIJELAZNE NAPRAVE ............................................................................... 53 3.22 BRTVE ZA REŠKE ..................................................................................... 54 3.23 ANTIKOROZIVNA ZAŠTITA PJEŠAČKE OGRADE ................................................... 54 3.24 ANTIKOROZIVNA ZAŠTITA ODBOJNE OGRADE ................................................... 54

4. TEHNIČKI UVJETI ZA RADOVE I MATERIJALE ............................ 55 4.1 OPĆE ODREDBE ZA RADOVE ........................................................................ 56 4.2 ČUVANJE I NJEGOVANJE IZVEDENIH ELEMENATA-SLOJEVA ................................... 56 4.3 HIDRODEMOLIRANJE ................................................................................. 56 4.4 POPRAVAK, DOPUNA I ZAMJENA ARMATURE ..................................................... 57 4.5 UVJETI KVALITETE PODLOGE ZA NASTAVAK ODREĐENE VRSTE RADOVA .................... 57

4.5.1 Armirano-betonska podloga ................................................................ 57 4.5.2 Površina čelika ................................................................................ 57 4.5.3 Podloga za hidroizolacijsku traku ......................................................... 57

4.6 UGRADNJA ZAMJENSKIH I ZAŠTITNIH SLOJEVA .................................................. 58 4.6.1 Polimercementni vezni sloj ................................................................. 58 4.6.2 Slojevi polimercementnog morta za reprofiliranje ..................................... 58 4.6.3 Završni slojevi zaštite betona .............................................................. 58

4.7 SPRAVLJANJE MATERIJALA ZA UGRADNJU PRI SANACIJI ...................................... 60 4.8 INJEKTIRANJE PUKOTINA ........................................................................... 60 4.9 POSTUPAK ZALIJEVANJA reški-FUGA ............................................................. 60

5. PROGRAM KONTROLE I POSTUPCI KAKVOĆE RADOVA I MATERIJALA63 5.1 UVOD .................................................................................................. 64 5.2 NADZOR ............................................................................................... 64 5.3 SPECIFIKACIJE GRAĐEVINSKIH PROIZVODA ...................................................... 65 5.4 ISPITIVANJE I POSTUPCI DOKAZIVANJA KVALITETE GRAĐEVNIH PROIZVODA KOJI SE

IZRAĐUJU NA GRADILIŠTU .......................................................................... 66 5.5 SPECIFIKACIJE IZVEDBE ............................................................................. 66 5.6 PROGRAM KONTROLE SVIH RADOVA I MATERIJALA ............................................. 67

5.6.1 Izvođenje ...................................................................................... 67 5.6.2 Prethodna ispitivanja ........................................................................ 67 5.6.3 Kontrolna ispitivanja......................................................................... 68 5.6.4 Prihvaćanje kakvoće od strane investitora ............................................... 75

6. PROCJENA TROŠKOVA GRADNJE .......................................... 76 7. TROŠKOVNIK .................................................................. 78 8. NACRTI ........................................................................ 101




Preslika Rješenja o upisu u Trgovački registar pri trgovačkom sudu u Zagrebu








































Rješenje o imenovanju projektanta

Izradio: Institut IGH d.d. Zavod za materijale i konstrukcije Odjel za gospodarenje građevinama

Građevina: VIJADUKT „SVILNO“ AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB

Knjiga: Projekt sanacije

Vrsta projekta (razina i struka): Građevinski projekt sanacije

Broj projekta: 2320-012/13

1. TEHNIČKI OPIS

Mjesto i datum: Zagreb, veljača 2013.


VIJADUKT SVILNO Tehnički opis


1.1 OPĆENITO O VIJADUKTU

Podaci o vijaduktu proizašli su iz opisa o vijaduktu ˝Svilno˝ danom u Zborniku referata naslova: Stručno savjetovanje o primjeni BBR-Geotehnika sistema u suvremenom građenju, Zagreb,15.-18. svibnja 1977., Izvještaja IGH o specijalističkom pregledu vijadukta „Svilno“, broj projekta: 2820-948/1 od studenog 2004. i provedenog pregleda.

1.1.1. Geometrijski podaci o građevini

Na dionici je izvedena autocesta u punom profilu, tj. izvedeni su lijevi (sjeverni) i desni (južni) kolnik odnosno oba kraka vijadukta. Vijadukt je tlocrtno u kružnoj krivini radijusa 225 m. Niveleta je vijadukta u usponu od 6,3% u smjeru Zagreba. Poprečni je nagib kolnika obaju krakova vijadukta jednostrešan i iznosi 6% prema središtu krivine. Vijadukt se proteže preko 6 polja raspona 34,40 + 4x35,00 + 34,40 = 208,80 m (po glavnoj osi). Širina kolnika svakog kraka iznosi 11,00 m i to vozne trake 2x3,75 = 7,50 m, zaustavne trake 3,0 m i pasice od 0,50 m do srednjeg pojasa. Vanjski rubni trak zajedno s vijencem je širine 1,75 m a unutarnji je zajedno s vijencem 1,20 m. Ukupna širina za jedan vijadukt iznosi 13,95 m odnosno širina oba kraka punog profila autoceste je 2x14,00 = 28,00 m.

1.1.2. Rasponski sklop

Uzdužni su nosači osnih duljina 31,91 do 35,69 m prema položaju u poprečnom presjeku radi tlocrtne zakrivljenosti.

Svaki kolnički krak vijadukta ima po četiri gl. uzdužna montažna prednapeta nosača, poprečnog presjeka oblika I, visine 220 cm, širine donje pojasnica 55 cm, gornje pojasnice 140 cm i širine hrpta 18 cm. Projektirani odnos visine nosača prema rasponu je h/l=1/16,3 (za najveći raspon 35,69 m). Kakvoća betona uzdužnih nosača je MB 45 a armatura je glatki betonski čelik GA 240/360. Težina pojedinih nosača iznosi ~ 80 t. Sustav je prednapinjanja BBR, svaki kabel sadrži žice 32∅7 mm, početna sila prednapinjanja iznosi 1470 KN, a kvaliteta visokovrijednog čelika je σm/σ0,2=1770/1500 N/mm2. Svi su unutarnji nosači prednapeti sa po 5 kabela dok se u vanjske rubne nosače ugradilo i prednapelo po 6 kabela. Nosači su armirani mekom armaturom GA 240/360. Između uzdužnih nosača izvela se je ab. ploča kolnika debljine 22 cm, čvrstoće MB 45 i armirana s mekom armaturnim GA 240/360. Poprečni nosači su širine 30 cm, izvodni su u oplati na licu mjesta po jedan na osloncima upornjaka i stupova i po dva u 1/3 polja. Nakon postizanja čvrstoće betona MB 40 prednapinju se sa po dva kabela u gornjoj i donjoj zoni svaki po 2x16∅7 mm od visokokvalitetnog čelika σm/σ0,2=1770/1500 N/mm2 sustava BBR. Armirani su mekom armaturom GA 240/360. Pojedina susjedna polja nekoliko stupišta su povezana kontinuitetnim pločama, kakvoće betona MB 45 i s ugrađenom armaturom kakvoće GA 240/360. Na kolničku ploču je ugrađen izravnavajući sloj betona. Radi postizanja projektirane nivelete na kolniku mosta ugrađen je deblji izravnavajući sloj betona, odnosno ugrađeno je cca 300 m3 betona za izravnanje ploče kolnika. Na krajnjim osloncima na ležajnim gredama upornjaka ugrađene su prijelazne naprave za prihvat pomaka od 120 (160) mm. Cijeli spregnuti sustav jednog polja djeluje kao roštilj za prijenos dodatnog i korisnog pokretnog opterećenja.

1.1.3. Stupišta

Poprečni je presjek armiranobetonskog stupa pravokutnog sandučastog oblika, kakvoće betona MB 30 i armiran mekom armaturom GA 240/360. Debljina je stijenki 30 cm. Dimenzije stupa iznose 172x352 cm. Visina je stupova promjenjiva i najviši je stup oznake S5 visine ~ 18 m. Stupovi se betoniraju u kampadama visine ~ 3-5 m. Konzolne su naglavnice monolitne punog presjeka i linearno promjenljivih visina od 110 cm na krajevima do 210 cm na spoju sa




stupom. Širina naglavnih greda je konstantna i iznosi 200 cm. Kakvoća je betona ~MB 30 i armature GA 240/360. Naglavnice su monolitno povezane na vrhovima pojedinog stupa s dovoljno ispuštenom sidrenom armaturom iz stupa. Na gornjoj plohi naglavnice izvedeni su betonski oslonački kvaderi na koje su položeni elastomerni ležajevi za oslanjanje gl. uzdužnih nosača susjednih polja

1.1.4. Upornjaci i krila

Konstrukcija je upornjaka olakšanog tipa a sastoji se od naglavne grede povezane vertikalnim zidićem i paralelnim krilima duljina ~ 6 do 9 m, rebrastim stupovima i temeljnom pločastom trakom. Ležajna greda sa stražnjim zaštitnim betonskim zidićem i paralelnim krilima i rebrasti stupovi izvedeni su od betona kakvoće ~ MB 30 dok su pločaste temeljne trake izvedene od betona ~MB 20. Ugrađena je armatura GA 240/360. Na ab ležajnoj gredi su ugrađeni betonski kvaderi i elastomerni ležajevi. U ab. zaštitni zidić je ugrađen jedan kraj čeličnog dijela prijelazne naprave zajedno s pripadnim spojnim sidrima

1.1.5. Temeljno tlo i temeljenje

Temeljenje upornjaka Uo i U6 kao i stupišta S4 i S5 provedeno je na plitkim temeljnim stopama uzdužne širine 600 cm i visine 200 cm dok je temeljenje stupišta S1, S2 i S3 izvedeno na temeljnjim naglavnicama širine 600 cm i visine 200 cm s pilotima promjera ∅120 cm promjenljivih duljina (za stupište S1 l=~6 m, za S2 l=~13.3 m i S3 l=~6 m). Plitke temeljne stope su izvedene od betona čvrstoće ~MB 20 a za duboko temeljenje naglavne stope s pilotima su od betona ~MB 30. Ugrađena je armatura od betonskog čelika GA 240/360

1.1.6. Rubni trakovi - pješačke staze

Vanjski rubni trak zajedno s vijencem je širine 1,75 m (odbojnik i zaštitna traka je 2x0,50 = 1,00 m, službeni pješački prolaz je širine 0,50 m i vijenac 0,25 m). Unutarnji rubni trak zajedno s vijencem iznosi 1,20 m od toga na odbojnik i zaštitnu traku otpada 2x0,50 = 1,00 m i vijenac 0,20 m. Beton je rubnih trakova kakvoće MB 30 i armiran s betonskim čelikom GA 240/360

1.1.7. Zaštitna i odbojna ograda

Zaštitna ograda je od valjanih čeličnih profila zaštićena AKZ naličem (temeljni i pokrovni premaz) dok je čelična odbojna ograda pocinčana. Zaštitna i odbojna ograda su ugrađene obostrano u vanjske rubne trakove dok je u unutarnje rubne trakove ugrađena samo pocinčana odbojna ograda

1.1.8. Ležajevi

Elastomerni ležajevi su ugrađeni na naglavnim gredama na upornjacima i stupištima ispod svakog uzdužnog nosača. Ukupno je ugrađeno na oba mosta 96 ležajeva.

1.1.9. Odvodnja

Na nižem kraju asfalta kolnika na kontaktu s rubnim trakovima ugrađeni su na mjestima stupišta ljevanoželjezni slivnici kojima se odvodi oborinska voda s vertikalnim ispusnim cijevima ugrađenim unutar stupa. Ukupno je ugrađeno 10 kom slivnika

1.1.10. Prijelazne naprave

Ugrađene su dvije prijelazne naprave za prihvaćanje pomaka procijenjeno po tipu naprave s ukupnim pomakom od 120 (160) mm




1.1.11. Hidroizolacija i asfalt kolnika

Na betonsku ploču kolnika je ugrađen sloj hidroizolacije debljine 1 cm tipa Pontiflex. Na hidroizolaciju kolnika su ugrađena dva sloja asfalta ukupne debljine 6 cm




1.2 RADOVI SANACIJE

1.2.1 Radovi na sanaciji s gornje strane dvaju vijadukata

U cilju provedbe sanacije s gornje strane dvaju vijadukata predviđeni su radovi kako slijedi: Radovi na kolniku: - Geodetsko snimanje postojeće površine kolnika oba mosta. - Izmiještanje instalacija - Uklanjanje kolničkog zastora samo po 1 rubne najniže trake na oba mosta: vozne trake mosta prema Zagrebu i preticajne (3.) trake mosta prema Rijeci (slojevi asfalta zajedno sa slojem za hidroizolaciju). - Uklanjanje sloja debljine od 3 cm sloja sitnozrnog betona za izravnanje na 2 rubne trake oba mosta, frezanjem - Demontaža slivnika - Uklanjanje svih postojećih prijelaznih naprava - Geodetsko snimanje i pregled stanja otkrivenih površina betona. Izrada elaborata o stanju preostalog sloja betona, te prijedlog slojeva za izravnanje, koji trebaju biti u skladu s projektiranom niveletom (vidi u točki 2.1.1.) - Popravak ab elemenata kolnika 2 vozne trake betonima, mortovima i injektiranjem - Ugradnja slivnika - Ugradnja novih prijelaznih naprava - Ugradnja hidroizolacijskih slojeva na 2 vozne trake - Ugradnja asfalta na 2 vozne trake - Zalijevanje fuga i kitanje reški - Izvedba horizontalne signalizacije Radovi na pješačkim stazama: - Demontaža odbojne ograde na sve 4 pješačke staze - Uklanjanje površinskog sloja betona svih pješačkih staza i vijenaca u dubini oštećenja betona. Površine će se označiti specijalističkim pregledom i specificirati elaboratom, koji treba odobriti projektant. - Pjeskarenje i nanošenje kompletne AK zaštite na zaštitnoj pješačkoj ogradi. - Pjeskarenje i nanošenje AK zaštite donjih sidrenih ploča odbojne ograde. - Popravak betona pješačkih staza i vijenaca reprofilacijskim mortovima. Uključuje injektiranje pukotina. - zarezivanje betona i ugradnja brtvene mase na 2 reške u pješačkima stazama i vijencima, nad stupovima - Izvođenje dodatne zaštite svih izloženih površina betona.




1.2.2 Radovi na sanaciji gornjeg ustroja vijadukta

Dijelovi gornjeg ustroja su uzdužni nosači - predgotovljeni betonski prednapregnuti nosači „T“ presjeka i poprečni nosači, te kolničke međuploče.

U cilju provedbe sanacije površina betona predviđeni su radovi koji uključuju: - Uklanjanje betona do dubine 8 cm, popravak i/ili zamjena oštećene armature; reprofilacija betona sanacijskim sustavom - Uklanjanje betona do dubine 2 cm i reprofilacija sanacijskim sustavom - Injektiranje pukotina - Nanošenje završne površinske zaštite, uz prethodnu pripremu površine betona

1.2.3 Radovi na sanaciji donjeg ustroja mosta

Dijelovi donjeg ustroja su armirano betonski elementi: upornjaci s krilima, stupovi sa temeljima i naglavne greda. Na njima je potrebno provesti sanaciju: ukloniti sav oštećeni beton, popraviti ili zamijeniti armaturu i izvesti novi beton zaštitnog sloja, ovisno o lokalnim dubinama oštećenja pojedinih elemenata konstrukcije. Osim toga potrebno je preurediti sustav odvodnje od slivnika do tla novim cjevovodom, pošto stari ne funkcionira i dovodi do močenja naglavnih greda i stupova. a) Radovi na sanaciji upornjaka i stupišta (stupovi i naglavne grede), općenito: - Čišćenje gornjih ploha naglavnih greda od naslaga suvišnog materijala - Popravak ležajnih klupčica i izmjena ležajeva - Uklanjanje betona do dubine 8 cm, popravak i/ili zamjena oštećene armature; reprofilacija betona sanacijskim sustavom - Uklanjanje betona do dubine 2 cm i reprofilacija sanacijskim sustavom - Injektiranje pukotina - Nanošenje završne površinske zaštite, uz prethodnu pripremu površine betona b) Radovi na sanaciji naglavnih greda na S4 i S5 lijevog mosta i S5 desnog mosta: Ove tri naglavne grede su u takvom stanju da je potrebno u široj površini provesti zamjenu betona do dubine 8 cm i dublje (do 15 – 20 cm), te izvoditi zamjenu i/ili dopunu armature. Na taj način bi bila nužno narušena nosivost elemenata u fazi sanacije. Zbog toga će biti potrebno izvršiti podupiranje nosivom skelom u fazi izvođenja sanacijskih radova. Radovi sanacije se izvode prema daljnjem opisu u točki 2. c) sanacija sustava odvodnje: Postojeći sustav odvodnje se pokazao nefunkcionalan po pitanju održavanja. Naime, cjevovod za odvodnju iz slivnika nije dostupan za čišćenje i sada više nije u funkciji. Potrebno je izvesti novi cjevovod na mjestu svakog slivnika, a koji će se voditi po površini betona naglavne grede i stupa. Površinska odvodnja po terenu se izvodi betonskim sabirnim kanalićima.




1.3 REGULACIJA PROMETA

Tijekom izvođenja radova na sanaciji lijevog i desnog mosta vijadukta „Svilno“ moguća je regulacija prometa na svakom od mostova zasebno. Tijekom sanacije niže strane kolnika promet se može odvijati na preostalim voznim trakama. Tijekom sanacije pješačkih staza promet se može odvijati s ograničenjem brzine u rubnim trakama.

Širina voznog traka za odvijanje prometa tijekom izvođenja radova treba biti minimalne širine 3,20 m.

Kod ugradnje prijelaznih naprava, najbolje je ugrađivati cijelu napravu u komadu – bez zavarivanja na gradilištu. Prema tome moguće je za ugradnju samih prijelaznih naprava provesti organizaciju prometa preusmjeravanjem na drugim vijadukt (ako je provodivo prebaciti sav promet na drugi most), dok se ugrade obje naprave na prvom mostu.

Prema ovome, investitoru ostaju na izbor dvije varijante planiranja radova na vijaduktima:

- rada na svakom vijaduktu u drugo vrijeme (ako to dopuštaju uvjeti prometa) - istovremena rekonstrukcija oda vijadukta

U prvom slučaju se završava svaki vijadukt kompletno, s prometom na drugom mostu.

U drugom slučaju je moguće raditi s prometom na istom mostu do kraja (korištenjem ugradnje prijelaznih naprava u dva segmenta, sa zavarivanjem na spoju). U drugom slučaju moguće je i organizirati kratko zatvaranje jednog mosta uz prebacivanje dvosmjernog prometa na drugi.

1.4 INSTALACIJE

Izvoditelj radova je dužan prije početka radova provjeriti sve instalacije koje eventualno idu preko i ispod mostova vijadukta „Svilno“. Za vrijeme izvođenja sanacijskih radova postojeće instalacije potrebno je izmjestiti, a nakon završetka radova treba ih vratiti na prvobitna mjesta.

Projektant:

mr.sc. Krunoslav Mavar, dipl. ing. građ.






2. DINAMIKA I REDOSLIJED POJEDINIH GRUPA RADOVA SANACIJE



VIJADUKT SVILNO Dinamika i redoslijed pojedinih grupa radova sanacije


2.1 RADOVI S GORNJE STRANE VIJADUKTA

Predviđa se provedba sljedećih faza tijekom radova na sanaciji vijadukta:

2.1.1 Faze uklanjanja

Priprema

- Prije početka radova provjeriti da li postoje instalacije koje idu preko mosta s obje strane kroz pješačke staze. Svakako je potrebno provjeriti sve prilaze konzolama, da se ustanove eventualni kablovi. Potrebno je pronaći vlasnike instalacija te ih obavijestiti o zahvatu i eventualnom privremenom izmiještanju instalacije.

- Izmiještanje instalacija. Potrebno je napraviti elaborat o instalacijama na mostu, s rješenje privremenog izmiještanja i ponovnog priključenja instalacija.

- Geodetska snimka postojećeg stanja asfaltnog zastora kolnika. Potrebno je snimiti postojeće površine kolnika oba mosta, s poprečnim profilima na po 5 m. Potrebno je izraditi uzdužne nivelete za sve vozne trake, zajedno s rubovima pješačkih staza, radi kontrole elemenata kolnika na mostovima.

Kolnik

- Uklanjanje slojeva kolnika (asfalt i hidroizolacija) u punoj debljini slojeva +3 cm sitnozrnog betona za izravnanje provodi se frezanjem. Uklanjanje se provodi na najnižim trakama kolnika na oba mosta.

- Nakon uklanjanja slojeva na kolničkoj ploči rubnih traka na oba mosta, potrebno je izvršiti pregled otkrivenih površina betona, te izraditi elaborat o stanju betona kolničke ploče. Temeljem vizualne ocjene površine (s prekucavanjem čekićem) i ispitivanja stanja preostalog sloja sitnozrnog betona i kolničke ploče ispod njega, potrebno je ustanoviti mjesta popravaka:

o zone potpune promočenosti sitnozrnog betona za izravnanje ili njegovog odvajanja od podloge (kolničke ploče) – na kojima je potrebno provesti uklanjanje betona u cijeloj debljini sloja, te istražiti stanje osnovnog betona ab konstrukcije kolnika (predvidivo do dubine 2,0-8,0 cm)

o mjesta promočenosti kolničke ploče: površine kolnika nad stupištima (kontinuitetne ploče) koje sadrže i slivnike – potrebno je pažljivo ustanoviti stanje betona i armature, te stanje pukotina. Potrebno predvidjeti injektiranje pukotina, te zamjenu betona u cijeloj debljini ili reprofilaciju lokalno do 8 cm dubine. Poslije uklanjanja slivnika i dijela kontinuitetnih ploča potrebno je pregledati čela glavnih uzdužnih nosača i kotvi za utezanje

Ispitivanje se provodi sklerometrom s kriterijem procijenjene tlačne čvrstoće fc ≥ 20 MPa (za sve slojeve), te Pull off testom, s kriterijem fa ≥ 1,5 (min.1,0 MPa) za prionljivost sloja sitnozrnog betona na osnovnom betonu kolničke ploče.

- Uklanjanje starih prijelaznih naprava – oslobađanjem sidara i vilica prijelazne naprave na obje strane (u AB ploči kolnika i na prsnom zidiću upornjaka) hidrorazaranjem. Nakon oslobađanja veza prijelazna naprava se pili na segmente duljine cca 2,0 m i podiže, te se odvozi na deponij.

- Geodetska snimka dobivenog stanja betona kolnika. Potrebno snimiti stanje dobivene visine preostalog betona na kolničkoj ploči, te ga usporediti s najboljom mogućom postavljenom niveletom kolničke ploče (koju čini idealna niveleta kolnika ―9 cm, koliko iznose asfaltni slojevi i HI traka). Na temelju svega ovoga treba izraditi elaborat s




prijedlogom slojeva za izravnanje, uključujući i slojeve za popravak sloja za izravnanje. Elaborat projektirane nivelete i slojeva za izravnanje treba odobriti projektant.

- Demontaža slivnika s cijevima za odvodnju (po 10 slivnika u voznom traku mosta u smjeru Zagreba i preticajnom traku mosta u smjeru Rijeke). Izvodi se uklanjanjem betona u cijeloj debljini ploče kolnika u okolini cijevi za odvodnju (cca 60 cm u promjeru). Poslije uklanjanja slivnika potrebno je pregledati čela glavnih uzdužnih nosača i kotvi za utezanje

Pješačke staze i vijenci:

Demontaža odbojne ograde na sve 4 pješačke staze. Demontiraju se stupci (sa gornjim sidrenim pločama) i plaštevi. Uključuje i čišćenje donjih sidrenih ploča od korozije, do čistoće razreda D Sa 2 ½

Uklanjanje površinskog sloja betona svih pješačkih staza i vijenaca u dubini oštećenja betona (ovisno o tipu i dubini oštećenja) do dubine od 0,5-2 cm i na mjestima dubljih oštećenja do 8cm. Površine će se označiti specijalističkim pregledom i specificirati elaboratom, koji treba odobriti projektant. Uklanjanje se provodi na gornjoj površini pješačke staze i vijenaca kao i u podgledu.

Zerezivanje utora u pješačkoj stazi i vijencu na mjestu 2 reške iznad svakog stupišta. Izvodi se kanalić širine 15 cm i dubine 3 cm, s utorom na samoj rešci širine i dubine 3 cm.

2.1.2 Popravak kolničke ploče:

Ovisno o dubini oštećenja i stanju armature reprofilacija se izvodi prema redoslijedu svih radova potrebno je izvesti kako slijedi:

- Hidrodinamičko uklanjanje oštećenog i prosoljenog betona do dubine 8,0 cm. Izvodi se na način da se beton uklanja min 1,5 cm iza armaturne šipke.

- Pregled, popravak i dopuna armature (vidi u točki 4.4.)

- Otvorene pukotine širine zazora ≥ 0,3 mm potrebno je injektirati poznatim postupkom (točka 4.8.), epoksidnom dvokomponentnom smolom odgovarajućeg viskoziteta za utiskivanje u pukotine i šupljine, pomoću ubušenih packer-a. Injektiranje se izvodi odozdo prema gore, praćenjem protoka na bušenjem ugrađenim packerima, i prethodno epoksidnim mortom zatvorenih tragova pukotine na licu betona.

- Injektiranje pukotina i procjednih reški u ab elementima ploče kolnika, naročito u zoni kontinuitetnih ploča (vidi postupak dan u točki 4.8.)

- Popravak kolničke ab konstrukcije u zoni ploča za kontinuitet (iznad naglavnih greda). Uključuje zamjenu betona ili reprofilaciju mortovima, s eventualnom zamjenom ili dopunom armature -vidi u točki 4.4.). Izvodi se na temelju Elaborata pregledu kolničke ploče. Predvidivi su slučajevi:

o U zonama potpune promočenosti ploče: uklanjanje betona u cijeloj debljini kontinuitetne ploče, zamjena i dopuna armature se izvodi navarivanjem za postojeće šipke ili umetanjem novih šipki u bušene rupe u betonu kolničke ploče, sa zalijevanjem epoksidnim mortom i po potrebi postavljanje šipki armature Ø 14 mm, s preklopom od min. 30 cm sa zdravim šipkama postojeće armature. Ugradnja sanacijskog betona razreda čvrstoće C35/45 s trajnosnim svojstvima za XF4 (otporan na mraz i sol (C56), vodonepropustan (VDP3) i otporan na smrzavanje (C200)) izvodi se s prethodnim premazivanjem kontakta sa starim betonom polimernim premazom za vezu staro-novo.




o U zonama površinski uklonjenog betona kolničke ploče – do dubine max 8 cm: izvodi se ugradnjom nadsloja za izravnanje koji je opisan u sljedećoj točki.

- Popravak-izravnanje kolničke ploče, zajedno sa slojem za izravnanje. Izvodi se u prostoru između površine uklonjenog betona (na zonama prema prethodnoj točki 2.1.1.) i projektirane nivelete betona kolnika. Popravak se provodi prema kriterijima:

o nadsloj debljine veće od 5 cm: betonom razreda čvrstoće C35/45, s trajnosnim svojstvima za XF4, armiran u jednom sloju armaturnim mrežama MAG 400/500 tip Q 283. Preklop mreža treba biti min 30 cm ili 2 oka, s time da se izbjegne slaganje mreža u 4 sloja na mjestima preklopa

o nadsloj debljine 1,5 – 5 cm: reparaturnim mortom razreda čvrstoće R4

o Uklapanje neravnina 0,5-1,5 cm: epoksidnim mortom (zrno agregata do 2 mm) Ugradnja novih slivnika na oba mosta u prethodno ostavljene otvore. Za ugradnju se koristi podljevni mort s kompenziranim skupljanjem.

2.1.3 Popravak pješačkih staza s vijencima (uključuje i pješačke staze na upornjacima)

Nakon uklanjanja elemenata pomosta potrebno je pristupiti sanaciji betona pješačkih staza i vijenaca. Posebno je potrebo obratiti pažnju na oštećeni beton u okolini zaštitne ograde i donjih sidrenih ploča odbojne ograde.

Postupak sanacije oštećenih površina ab elemenata konstrukcije sastoji se od radova na uklanjanju oštećenog betona ovisno o dubini oštećenja (do i iza nivoa armature), te reprofilaciji sanacijskim mortovima. Ovo uključuje po potrebi i injektranje pukotina, popravak i dopunu korodirane armature, te nanošenje završnog sustava površinske zaštite. Navedeni radovi izvode se kako slijedi:

- Pranje pod visokim pritiskom vode (do 800 bara) svih površina betona za utvrđivanje stanja i defekata u betonu ab elemenata

- Hidrodinamičko uklanjanje oštećenog i prosoljenog betona do dubine 2,0 cm.

- Hidrodinamičko uklanjanje oštećenog i prosoljenog betona do dubine 8,0 cm. Izvodi se na način da se beton uklanja min 1,5-2,0 cm iza armaturne šipke.

- Pregled, popravak i dopuna armature (vidi u točki 4.4.)

- Otvorene pukotine širine zazora ≥ 0,3 mm potrebno je injektirati poznatim postupkom, epoksidnom dvokomponentnom smolom odgovarajućeg viskoziteta za utiskivanje u pukotine i šupljine, pomoću ubušenih packer-a. Injektiranje se izvodi odozdo prema gore, praćenjem protoka na bušenjem ugrađenim packerima, i prethodno epoksidnim mortom zatvorenih tragova pukotine na licu betona. (vidi postupak u točki 4.8.)

- Reprofilacija na mjestima uklonjenog betona ovisno u dubini oštećenja sanacijskim mortom, na način:

o na mjestima uklonjenog površinskog sloja betona do dubine 2 cm - reprofilacija polimercementnim mortom klase R4 u jednom sloju

o na mjestima uklonjenog površinskog sloja betona do dubine 8 cm - reprofilacija polimercementnim mortom klase R4 u dva sloja, do i iza dubine armature

- Nanošenje sustava za površinsku zaštitu betona.




Završna zaštita pješačkih staza i vijenaca se provodi nanošenjem trajnoelastičnog zaštitnog sustava (prema opisu iz točke 4.6.3. - D). Završni zaštitni sustav za zaštitu gaznih površina pješačkih staza treba biti otporan na habanje, sa svojstvom premoštenja pukotina do 0,5 mm

Radovi reprofilacije se izvode prema skici u Prilogu 4.6.: Sanacija armiranog betona reprofilacijskim sustavima.

2.1.4 Izolaterski i asfalterski radovi (na kolniku)

- Gornja površina kolničke konstrukcije (montažni nosači i međuploče, te slojevi za izravnanje) treba biti pripremljena prema propisima OTU za izvođenje radova na cestama i prema uputama projektanata i nadzornih inženjera na licu mjesta. Izvodi se priprema sačmarenjem – za uklanjanje površinske skramice sa betona i mortova u podlozi.

- Prije postavljanja hidroizolacije površina se treba premazati epoksidnom smolom posutom kvarcnim pijeskom (sve prema OTU 2001).

- Na pripremljenu površinu postavlja se hidroizolacijski sustav dokazane kvalitete (jednoslojna hidroizolacijska bitumenska traka, debljine do 5 mm). Hidroizolacija rubnog traka kolnika se nastavlja preklapanjem s postojećom trakom na kolniku, te s druge strane dizanjem uz beton ruba pješačke staze cca 7 cm. Hidroizolacija kolničke konstrukcije treba se izvesti za suhog vremena (bez kiše) kad je vlažnost površine na koju se postavlja hidroizolacija manja od 4%. Točnu ocjenu vlažnosti kolničke ploče za hidroizolaciju treba dati nadzorni inženjer neposredno prije postavljanja hidroizolacije.

- Na hidroizolacijski sloj ugrađuje se drenažni kanal, za prikupljanje procjednih voda, dim. 3x6 cm. Izrađuje se od jednofrakcijskog riječnog agregata-šljunka, 8-16 mm, uvaljanog u čistu dvokomponentnu epoksidnu smolu, minimalne količine dovoljne za povezivanje zrna. Drenažni kanal se polaže uzduž niže strane mosta - uz beton ruba pješačke staze, oko slivnika i duž prijelaznih naprava (kao procjedni sloj), prema detalju u Prilogu 2.1.6: Prijelazna naprava i Prilogu 2.1.9: Detalj ugradnje novog slivnika.

- Nakon postavljanja hidroizolacije pristupa se izvedbi slojeva asfalta i to u najkraćem mogućem razdoblju, ali nikako kasnije od 4 dana od postavljanja hidroizolacije.

- Polaganje asfalta u dva sloja:

o Nosivi sloj (zaštitni sloj hidroizolacije) od splitmastiks asfalta SMA 16 45/80-65 debljine 4,5 cm u skladu s HRN EN 13108-1 i važećim propisima.

o Habajući sloj od splitmastiks asfalta SMA 11 45/80-65 debljine 3,5 cm u skladu s HRN EN 13108-5 i važećim propisima

- Ugradnja mase za zalijevanje (ili trake za brtvljenje asfaltnih spojeva) na svim uzdužnim spojevima.




2.1.5 Prijelazne naprave

- Prije svih radova na prijelaznim napravama potrebno je detaljno visinski i poziciono geodetski snimiti poziciju postojeće prijelazne naprave – zajedno s rubnjacima, pješačkim stazama i vijencima. Isto je tako potrebno provesti uklapanje profila prijelazne naprave s projektiranom uzdužnom niveletom plohe kolnika i pješačkih staza. Temeljem položenog profila dilatacije daje se nalog za izradu redioničkog nacrta same prijelazne naprave.

- Potrebno je ukloniti prijašnju prelaznu napravu otvaranjem betona u zoni sidara prijelazne naprave (uklanjanje betona u traci dimenzija cca 30 x 30 cm na obje strane). Preostale eventualne veze sidara s armaturom kolničke ploče treba prerezati i osloboditi cijeli uređaj. Naprava se pili na komade, duljine cca 2,0 m i odvozi na deponij.

- Dopremaj se i ugrađuje nova češljasta čelične prijelazna naprava s ukupnim pomakom od 120 mm (kao RW, tip F120 LL). Naprava se polaže najbolje u jednom dijelu. Po pripasivanju i fiksiranju naprave izvodi se ugradnja podljevnog betona – samougradivim ili tekućim betonom, za podlijevanje uzdužnih profila i sidara naprave. Beton se ugrađuje u oplati, na način da se omogući i prati istiskivanje zraka, kako ne bi nigdje ostao zarobljen. Naprava mora biti opremljena s kanalićem za kontinuirano odvođenje oborinskih voda u dilatacijskoj reski. Isto tako je potrebno ugraditi dilatacijske limove za gazne površine na pješačkim stazama i vijencima.

- Na najnižoj točki svake prijelazne naprave, odnosno njezina odvodnog kanala postavlja se kotlić za prihvat odvedenih oborinskih voda. Kotlić provodi vode u sustav vertikalne odvodnje, sličan onima na stupovima.

- Sve prema Prilogu 2.1.5: Prijelazna naprava

2.1.6 Brtve na pješačkim stazama

Na pozicijama naglavnih greda u pješačkim stazama je izveden beton za kontinuitet pješačke staze i vijenca, koji sadrži dvije propusne reške, koje su bile uzrok podlijevanja na naglavne grede. Potrebno je provesti brtvljenje ovih reški ugradnjom brtvene mase na bazi poliuretana, u izdubljeni utor. Radovi se izvode u slijedu:

- Zarezivanje utora širine 15 x 3 cm simetrično preko traga rešaka na pješačkoj stazi.

- Zarezivanje trokutastog utora širine 3 cm i dubine 3 cm na rubovima same reške - Popravak i prilagodba armature. Izvodi se prilagođavanjem postojeće armature u

utorima na način da se armatura utisne dublje ili ako nije nužna na tom mjestu odreže. Preko nje se nanosi sloj reparaturnog morta min debljine 1,5 cm, za zaštitu armature.

- Ugradnja brtve u trokutasti utor na rešci. Ugrađuje se traka-profil Ø30 mm od spužvaste gume.

- Ugradnja perforiranih čeličnih kutnika pomoću vijaka za beton - Ugradnja poliuretanske mase za spojnice i dilatacijske naprave (kao RW Poliflex

Advanced PU) s poravnavanjem gornje površine.

- Sve prema Prilogu 2.1.6: Brtve na pješačkim stazama




2.1.7 Bravarski radovi

2.1.7.1 Popravak pješačke ograde

Popravak pješačke ograde na mostovima uključuje radove:

- izrezivanje dotrajalih i oštećenih dijelova pješačke ograde (5 %);

- nabava, doprema i ugradnja novih dijelova ograde (5 %);

- čišćenje ugrađene ograde u fazi uklonjenog betona pješačke staze (pjeskarenjem)

- nanošenje novog zaštitnog premaza (temeljni sloj + 2 ruke završnog zaštitnog premaza; RAL u skladu s postojećim)

- u visini od 20 cm od dna stupića nanijeti još jedan premaz katran epoksi ili crnog poliuretanskog premaza minimalne debljine 80 µm, kao zaštitu donjeg dijela stupa, od utjecaja soli i udaraca

2.1.7.2 Popravak odbojnih ograda

Popravak odbojnih ograda uključuje radove:

Donje sidrene ploče odbojne ograde:

- čišćenje ugrađenih sidrenih ploča u fazi uklonjenog betona pješačke staze (pjeskarenjem)

- nanošenje antikorozivnog sustava sa dva sloja dvokomponentnog epoksidnog premaza tipa Hempadur 1555 ukupne debljine 120 µm, RAL sivi – u boji cinka

Nekoliko sidrenih ploča (cca 10 kom) je odvojeno od podloge – betona. Kod njih je u fazi servisiranja potrebno izvršiti vađenje donje ploče te ugradnju nove zavarivanjem na prethodno ubušene i zalivene ankere. AK Zaštita je ista ili samo toplim cinčanjem.

Demontirani stupci i plaštevi odbojne ograde

- izrezivanje dotrajalih i oštećenih dijelova odbojne ograde (10 %)

- nabava, doprema i ugradnja novih dijelova ograde (10 %);

- popravljanje i čišćenje ostatka odbojne ograde, te izvođenje AKZ (stupci i plaštevi trebaju biti toplo cinčani)

- vraćanje na predviđene pozicije, pričvršćivanjem za donje sidrene ploče vijcima




2.1.8 Zamjena slivnika

- Beton kolničke ploče oko slivnika uklanja se u cijeloj debljini ploče na način da se ukloni sam propali beton, otprilike 60 cm u promjeru. Novi slivnici trebaju biti postavljeni tako da vertikalna cijev za odvodnju prođe pored gornje pojasnice glavnog „I“ nosača, pritom se gornja pojasnica nosača ne smije oštetiti.

- Slivnici trebaju biti takvi da se može izvesti sloj za dreniranje kolnika, koji će se ocjeđivati kroz otvore na bočnim stjenkama rešetke slivnika. Drenažni kanalić izvodi se sa sve četiri strane slivnika.

- Slivnici se zalijevaju sanacijskim mortom u prethodno postavljenoj oplati, u debljini ploče od 50 cm, pri čemu se mogu koristiti stari slivnici, ako su u dovoljno dobrom stanju i ako se mogu popravljati zavarivanjem (čelične ploče). Samo tijelo slivnika treba imati otvor za prihvat procjednih voda iz drenažnog kanalića izvedenog na rubu kolnika.

- Potrebno je nastaviti novu cijev za odvodnju na slivnike, koja treba viriti 25 cm ispod donje pojasnice glavnog nosača.

- Sve prema Prilogu 2.1.9: Detalj ugradnje novog slivnika




2.2 RADOVI S DONJE STRANE KOLNIČKE KONSTRUKCIJE

2.2.1 Podgled kolničke konstrukcije; glavni uzdužni nosači i poprečni nosači

S donje strane kolničke ploče je potrebno popraviti sva mjesta betoniranja okoline slivnika, te mjesta lokalnih oštećenja od ispiranja donjih površina elemenata konstrukcije.

Na glavnim i poprečnim nosačima - na mjestima jačeg vlaženja, lokalne segregacije i odlamanja betona gdje je oštećen zaštitni sloj armature potrebno je sanirati postupkom reprofilacije.





- Pregled, popravak i dopuna armature (opisano u točki 4.4.)

- Otvorene pukotine širine zazora ≥ 0,3 mm potrebno je injektirati poznatim postupkom, epoksidnom dvokomponentnom smolom odgovarajućeg viskoziteta za utiskivanje u pukotine i šupljine, pomoću ubušenih packer-a. Injektiranje se izvodi odozdo prema gore, praćenjem protoka na bušenjem ugrađenim packerima, i prethodno epoksidnim mortom zatvorenih tragova pukotine na licu betona. (prema postupku u točki 4.8.)




- Nanošenje sustava za površinsku zaštitu betona hidrofobnom impregnacijom (vidi u točki 4.6.3. -A). Radovi reprofilacije se izvode prema skici u Prilogu 4.6.: Sanacija armiranog betona reprofilacijskim sustavima.

- Nakon završenog uklanjanja betona i čišćenja površine potrebno je provesti pregled kotvi za utezanje na čelima uzdužnih nosača. Po pregledu je potrebno izvršiti popravak i ponovnu zaštitu glava za utezanje (AK Zaštita)

- Rubovi kolničke ploče (na mjestima dilatacija – t.j. prelaznih naprava) popravljaju se istim načinom (opisano u sanaciji kolničke ploče odozgo).




2.2.2 Upornjaci i stupišta (stupovi i naglavne grede)

a) Radovi na sanaciji upornjaka i stupišta (stupovi i naglavne grede), općenito:

Na stupovima i naglavnicama ima mjesta plićih i dubljih oštećenja zaštitnog sloja armature, kao i na podgledu ploče, te se ona saniraju na isti način.

- Potrebno je očistiti gornje plohe naglavnih greda od naslaga suvišnog materijala.

- Popravak ležajnih klupčica i izmjena ležajeva (u točki 2.2.4.).





- Pregled, popravak i dopuna armature (opisano u točki 4.4.)

- Otvorene pukotine širine zazora ≥ 0,3 mm potrebno je injektirati poznatim postupkom, epoksidnom dvokomponentnom smolom odgovarajućeg viskoziteta za utiskivanje u pukotine i šupljine, pomoću ubušenih packer-a. Injektiranje se izvodi odozdo prema gore, praćenjem protoka na bušenjem ugrađenim packerima, i prethodno epoksidnim mortom zatvorenih tragova pukotine na licu betona (postupak prema opisu u točki 4.8.).




- Nanošenje sustava za površinsku zaštitu betona – hidrofobnom impregnacijom (vidi u točki 4.6.3.-A.).

Radovi reprofilacije se izvode prema skici u Prilogu 4.6.: Sanacija armiranog betona reprofilacijskim sustavima




b) Radovi na sanaciji naglavnih greda na S4 i S5 lijevog mosta (smjer RI) i S5 desnog mosta (smjer

ZG): Tri naglavne grede su u takvom stanju da je potrebno u široj površini provesti zamjenu betona do dubine 8 cm i dublje (do 15 – 20 cm), te izvoditi zamjenu i/ili dopunu armature. Na taj način bi bila nužno narušena nosivost elemenata u fazi sanacije.

Zbog toga će biti potrebno izvršiti podupiranje nosivom skelom u fazi izvođenja sanacijskih radova. Izvoditelj treba izraditi Projekt nosive skele za prijenos sila od vlastite težine i korisnog opterećenja kolničke konstrukcije na temelj (teren).

Isto tako izvoditelj treba nakon uklanjanja zaštitnog sloja betona u suradnji s nadzornim inženjerom izvršiti pregled stanja otkrivene armature i preostalog betona, te sastaviti za svaku od 3 naglavne grede i stupova Elaborat stanja gradiva naglavnih grede i stupova, s planom provedbe sanacije. Elaborat treba obuhvatiti redoslijed uklanjanja i ugradnje betona u oplati, na način da se ide od donjeg ruba stupa ili grede prema gore, na način da ne ostane zarobljeni zrak u oplati i na kontaktu starog betona. Isto tako je potrebno definirati postupak završetka stupa (na kontaktu s gredom), te završnu obradu gornje površine (ležajne plohe) naglavnih greda, te postavljanje ležajnih klupčica i ležajeva. Radovi uključuju i izvedbu novih protupotresnih betonskih blokova na naglavnim gredama, ako je potrebno.

Elaborat treba prihvatiti i ovjeriti projektant sanacije.

Radovi sanacije se izvode u fazama: - faza I: postavljanje teške skele za svako od tri stupišta/naglavne grede - faza II: sanacija stupa reparaturnim mortom. Izvodi se u slijedu radova: - uklanjanje betona do dubine cca 8 cm - popravak i dopuna armature. Provodi se prema kriterijima iz točke 4.4. - izvedba oplate za ugradnju betona - ugradnja reparaturnog morta (debljine ≤ 8 cm) ili samougradivog betona razreda tlačne čvrstoće C40/50 (za debljine eventualno > 8 cm). - njega betona i skidanje oplate - faza III: sanacija naglavne grede samougradivim betonom. Izvodi se u slijedu radova: - uklanjanje betona do dubine cca 15-20 cm - popravak i dopuna armature. Provodi se prema kriterijima iz točke 4.4. - izvedba oplate za ugradnju betona - ugradnja betona tekuće konzistencije ili samougradivog betona razreda tlačne čvrstoće C 40/50. - njega betona i skidanje oplate - faza IV: Uklanjanje teške nosive skele - faza V: Nanošenje sustava za površinsku zaštitu betona – hidrofobnom impregnacijom (vidi u točki 4.6.3.-A.).




c) sanacija sustava odvodnje:

Nakon postavljanja novog slivnika s cijevi za odvodnju potrebno je izvesti cjevovod na vanjskim površinama naglavne grede i stupa.

Radovi sadrže:

- Ugradnja slivnika prema detalju. - Spoj slivnika sa poliesterskom cijevi odvodnje DN 150 mm. Spoj se izvodi od elastičnog

spojnog komada od EPDM-a izrađenog za spoj slivnika vanjskog promjera DA 100 mm i poliesterske cijevi vanjskog promjera DA 168 mm, sa dvije obujmice od nehrđajučeg čelika.

- Izrada i zavješanje poliesterskih elemenata odvodnje od centrifugiranog poliestera DN 150 na gradilištu. Na gradilištu će se izvesti tri cijevna luka i ravne sekcije cjevovoda u ukupnoj duljini do 2 m od spoja sa slivnikom do vertikalnog spuštanja niz stup. Radovi na gradilištu će se izvoditi prema uputama i uz nadzor dobavljača cijevnog materijala.

- Dobava, doprema i montaža cijevnih elemenata odvodnje od centrifugiranog poliestera na stupištu. Cijevni elementi se sastoje od jednog S-komada sa spojnicom, ravne cijevi i produljenog luka, a sve prema tabličnom prikazu.

- Na mjestu izljeva cijevi uz stup potrebno je izraditi betonski kanal za površinsku odvodnju. Kanali se izvode od betona kvalitete C25/30, sa debljinom stijenke od 20 cm, širinom kanala 100 cm i dubinom od 15 cm. Pozicije i smjer tečenja svih 10 kanala je potrebno odrediti na samom terenu, u skladu s mogućnostima usmjeravanja površinske odvodnje, te sadašnjeg prihvata voda iz odvodnje mostova.

2.2.3 Ležajevi i ležajne klupčice

2.2.3.1 Sanacija ležajnih klupčica

- Prije sanacije ležajnih klupčica potrebno je ukloniti sav građevinski otpad s gornje plohe naglavnih greda i upornjaka, te oko ležajnih klupčica.

- Ležajne klupčice se po potrebi (ako su oštećene u smislu pukotina i odlamanja betona) popravljaju ili se izvode nove, podljevnim polimercementnim mortom kakvoće gradiva definiranim razredom tlačne čvrstoće za C 50/60. Saniraju se ležajne klupe koje su oštećene (prema vizualnom pregledu) te se izvodi 12 klupčica na 3 jače oštećene naglavnice koje se rekonstruiraju

2.2.3.2 Izmjena ležajeva

- Na oba upornjaka i svim stupištima-naglavnim gredama potrebno je izmijeniti ležajeve koji imaju značajne vertikalne i posmične deformacije. Izmjena ležajeva je predviđena na 12-tak pozicija. Izvođač radova mora specificirati pozicije za izmjenu ležajeva (u suglasnosti s podacima o oštećenim ležajevima iz elaborata IGH br. 2320-022/11), te izraditi elaborat zamjene ležajeva s korištenjem hidrauličkih preša, jastuka ili tanjura kojime se može najbolje odići uzdužni nosači, a bez utjecaja na homogenost i stabilnost cijele konstrukcije. Izvođač mora osigurati dokaze o kvaliteti elastomernih ležajeva kao i gradiva za izradu novih ležajnih klupica. Prije izvođenja samih radova izvođač mora dostaviti Plan pozicija i postupka izmjene ležajeva koji treba odobriti projektant.

Projektant:

mr.sc. Krunoslav Mavar, dipl. ing. građ.






3. UVJETI KAKVOĆE MATERIJALA ZA SANACIJU



VIJADUKT SVILNO Uvjeti kakvoće materijala za sanaciju


3.1 REPROFILACIJAKI MORT KLASE R4 (FC=45 N/MM2)

Mort se koristi u debljini sloja do 2 i do 8 cm, na svim za sve reprofilacije ab elemenata konstrukcije.

- dmax = 4 mm - Tlačna čvrstoća betona nakon 28 dana (HRN EN 12190) 45 N/mm2 - Prionjivost (EN 1542) ≥ 2,0 MPa - Termička kompatibilnost (smrzavanje-odmrzavanje): prionjivost nakon 50 ciklusa (EN 13687-1) ≥ 2,0 MPa - Modul elastičnosti (EN 13412) ≥ 20 GPa

3.2 SANACIJSKI BETON KLASE C35/45

Sanacijski beton se koristi za poravnanje i popravak kolničke ploče i pješačkih staza.

- dmax = 16 mm - Tlačna čvrstoća betona nakon 28 dana prema TPBK-u C 35/45 - Vodonepropusnost prema HRN EN 12390-8 VDP3 (1,5 cm) - Otpornost na cikluse smrzavanja i otapanja HRN CEN/TR 15177 M-200 - Otpornost na djelovanje mraza i soli za otapanje prema HRN EN 12390-9 56 ciklusa - v/c faktor ≤ 0,45

3.3 SAMOUGRADIVI BETON KLASE C40/50

Samougradivi beton se koristi za reprofilaciju i popravak naglavnih greda i stupova, te za ugradnju novih prijelaznih naprava.

- dmax = 16 mm - udio frakcije agregata 0-4 mm ≥ 50% - Tlačna čvrstoća betona nakon 28 dana prema TPBK-u C 40/50 - Količina cementa+filer (<0,125 mm) ≥ 500 kg/m3

- v/(c+f) (volumno) 0,95 -1,05 - Otpornost na djelovanje mraza i soli za otapanje prema HRN EN 12390-9 28 ciklusa - Rasprostiranje slijeganjem SF2 (660-750 mm) Koristiti superplastifikator III.generacije (npr. AC30 ili GLENIUM 51)

Za slučaj da propisani beton nije moguće dobaviti na tržištu može se koristiti certificirani beton klase za jednu više (C45/55) sa konzistencijom deklariranom za S5. Trajnosna svojstva kao i u točki 3.2. – C35/45

3.4 EPOKSIDNI MORT ZA IZRAVNAJE KOLNIČKE PLOČE

Koristi se dvokomponentna epoksidna smola za izradu motra za izravnavanje površine betona kolničke ploče na mjestima uklopa s cementnim slojevima (u debljini od 0,5 cm do 1,5 cm). Mort se miješa s punilom od kvarcnog pijeska (d= 2 mm) u omjeru koji dopušta ravnomjernu i homogenu izvedbu morta u sloju predviđene debljine.

Prionjivost na beton podloge: - srednja vrijednost (N/mm2) min 2,0 N/mm2 - najmanja vrijednost (N/mm2) min 1,5 N/mm2




3.5 PODLJEVNI MORT ZA LEŽAJNE KLUPČICE

Samougradivi podljevni polimercenmentni mort se koristi za izvedbu novih i popravak starih ležajnih klupčica

- dmax = 4 mm - Tekuće konzistencije - Tlačna čvrstoća betona nakon 28 dana (HRN EN 12190) > 60 N/mm2 - Skupljanje < 0,2 mm/m'

3.6 ARMATURA

Čelik koji će se ugrađivati mora u pogledu karakteristika ispunjavati uvjete prema propisima iz oblasti betona i armiranog betona. Koristiti će se čelik oznake i vrste B500B. Mogu se koristiti čelici prema Prilogu B TPBK i normama HRN EN 10080-1 do 6 za čelik za armiranje. Označavati se trebaju prema HRN EN 1027-1 i 2 i HRN CR 10260.

3.7 ANTIKOROZIVNA ZAŠTITA ČELIKA

Odnosi se na armaturu u betonu.

Polimercementni premaz za zaštitu armature od elektrokemijskih utjecaja i procesa koji se mogu odvijati u betonu, izloženom eksploatacijskim i uvjetima okoline.

- uvjet prionjivosti na čelik ≥ 2,0 N/mm2

3.8 PODLJEVNI MORT ZA SIDRA

Podljevni mort se koristi za podlijevanje sidara u bušenim rupama u podložnom betonu. Sidra se koriste za povezivanje i sprezanje slojeva betona. Može se koristiti gotovi podljevni mort deklariran prema normi HRN EN 1504-6: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 6: Sidrenje čelične armature. Ili polimerni mort spravljen od epoksidne smole koja zadovoljava uvjete norme HRN EN 1504-4: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 4: Konstrukcijsko lijepljenje.

EP mort za zalijevanje sidara na bazi epoksidne smole pripravlja se strojnim miješanjem sa suhim kvarcnim pijeskom ili cementom, kao punilom. Omjer miješanja smola:punilo je najčešće 1:3, a spravljanje vrši masenim doziranjem. Sastav je potrebno korigirati ovisno o karakteristikama sastojaka i temperaturi pri miješanju, kako bi se dobila konzistencija pogodna ugradnji u horizontalne rupe. Miješanje morta se vrši strojno, u trajanju od 10 minuta, u količini koja se može ugraditi za 30 minuta.

Prionjivost na beton ≥ 2,0 N/mm2

3.9 MASA ZA INJEKTIRANJE PUKOTINA

Masa za injektiranje pukotina treba biti na bazi dvokomponentne epoksidne smole, u skladu s normom HRN EN 1504-5: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija-Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti-5. dio: Injektiranje betona. Viskozitet: - do +10ºC 2 700 mPa x s - do +20ºC 1 300 mPa x s




Gustoća 1,04 kg/l Tvrdoća po Shore-u -A: 60 Pot life (+20ºC) 45 min

3.10 EPOKSIDNI PREMAZ KAO PODLOGA ZA HIDROIZOLACIJSKU TRAKU

Koristi se dvokomponentni epoksidni temeljni namaz bez otapala sa posebnim dopuštenjem za upotrebu kao podlogu za izravnavanje površine ugrađenog betona, prije postavljanja trake. Namaz se nanosi u količini 300-500 g/m2 do zasićenja. Svježi premaz se treba posuti suhim kvarcnim pijeskom (d= 0,5/1,2 mm) u količini od 500-800 g/m2. Nevezani pijesak treba, po stvrdnjavanju epoksidne smole, ukloniti. Dubina hrapavoisti ovako izvedenog osnovnog premaza treba biti najmanje 0,5 mm. Epoksidna smola Epoksidna smola treba biti bez otapala i punila, niske viskoznosti, otporna na visoke temperature i mora zadovoljiti uvjete iz tablice 10.

Tablica 10: Uvjeti kvalitete epoksidne smole Svojstvo jedinica mjere uvjet a postupak ispitivanja

Viskoznost kod 12 °C

mPa s ≤ 4000 TL-BEL-EP, 3.2.1 HRN EN ISO 3219

Ostatak nakon žarenja

% (m/m) ≤ 1 TL-BEL-EP, 3.2.2 EN ISO 3451-1

Vrijeme miješanja i obrade min ≤ 10 TP-BEL-EP, 3.2.3

Otvrdnjavanje: - tvrdoća nakon 7 dana - vrijeme otvrdnjavanja kod normalne

klime - vrijeme otvrdnjavanja kod 12 °C i 85

% relativne vlažnosti zraka

-- h h

≥ 60 ≤ 18 ≤ 40

TP-BEL-EP, 3.2.4 HRN EN ISO 2815

Udio nehlapljivih sastojaka % (m/m) ≥ 98 TP-BEL-EP, 3.2.6 HRN EN ISO 3251

Upijanje vode u očvrslom stanju % (m/m) ≤ 2,5 TP-BEL-EP, 3.2.8 a Odnosi se na smjesu komponenata

TP-BEL-EP Technische Prüfvorschriften für Reaktionsharze für Grundierungen, Versiegelungen und Kratzspachtelungen unter Asphaltbelägen auf Beton (Njemački standard za brtvljenje i zaštitu betonskih cestovnih temelja ispod asfalta na mostovima)

Osim uvjeta navedenih u tablici 1, epoksidna smola mora biti otporna na vlagu sukladno TP-BEL-EP (točka 3.2.5) i otporna na visoke temperature prema TP-BEL-EP točka 3.3.3).

Uporabljivost reakcijske epoksidne smole na “mladom” betonu dokazuje se ispitivanjem prema TP-BEL-EP (točka 3.4).

U svrhu identifikacije proizvoda, proizvođač mora navesti sljedeće podatke o svojstvima pojedinih komponenata reakcijske epoksidne smole:

• gustoću određenu prema normi EN ISO 2811-1, • infracrvenu spektralnu analizu prema normi DIN 51451, • termogravimetrijsku analizu prema TP-BEL-EP točka 3.1.4.




Osim toga proizvođač ili dobavljač mora dati sve relevantne podatke vezane za postupak primjene (oznaku proizvoda, broj šarže i datum proizvodnje, omjere komponenata, potrebnu količinu materijala, vrijeme obrade, minimalno potrebno vrijeme čekanja za ugradbu bitumenske trake). Pijesak za posipavanje Pijesak za posipavanje i obradu epoksidnom smolom mora biti kvarcni, uvjeta kvalitete prema tablici 11.

Pijesak se uzorkuje sukladno normi normi HRN EN 932-1, a priređuje za ispitivanje prema normi HRN EN 932-2.

Tablica 11.: Uvjeti kvalitete kvarcnog pijeska Svojstvo jedinica mjere uvjet postupak ispitivanja

Zrnavost 0,1/0,8 mm: - udio zrnja < 0,063 mm - podmjerna zrna - nadmjerna zrna

% (m/m) % (m/m) % (m/m)

≤ 0,5 ≤ 5 ≤ 10

HRN EN 933-1 Zrnavost 0,5/1,2 mm: - udio zrnja < 0,063 mm - podmjerna zrna - nadmjerna zrna

% (m/m) % (m/m) % (m/m)

≤ 0,3 ≤ 5 ≤ 10

3.11 BITUMENSKA TRAKA ZA HIDROIZOLACIJU NA KOLNIKU

Bitumenska traka za izvedbu hidroizolacije na kolniku se polaže u jednom sloju zavarivanjem, najviše 5 dana od ugradnje osnovnog hladnog epoksidnog premaza.

Bitumenska traka mora zadovoljiti uvjete iz OTU/2001, Knjga IV, tablice 7-01.9-7 i 7-01.9-8 za:

- Debljinu trake od 5 mm,

Bitumenske trake Za izradu brtvenog sloja upotrebljavaju se plastomerne polimerne bitumenske trake s uloškom od poliesterskog filca.

Gornja strana polimerne bitumenske trake za zavarivanje obavijena je talkom ili finim mineralnim posipom, a donja strana talkom ili folijom.

Bitumenska traka mora biti homogena, jednolike debljine, bez nabora i oštećenja.

Svojstva polimerne bitumenske trake za zavarivanje s uloškom od poliesterskog filca moraju zadovoljiti uvjete kvalitete navedene u tablicama 12. i 13.




Tablica 12: Opći uvjeti kvalitete polimerne bitumenske trake za zavarivanje s uloškom od poliesterskog filca Svojstvo jedinica

mjere uvjet postupak ispitivanja

Površinska masa uloška od poliesterskog filca g/m2 ≥ 250 DIN 18192 *

Udio punila u bitumenskoj masi % (m/m) ≤ 40 TP-BEL-B, Teil 1, 3.8

Debljina sloja bitumenske mase iznad uloška mm 0,5 – 1,3 TP-BEL-B, Teil 1, 3.13

Najveća vlačna sila (uzdužno, poprečno, dijagonalno) N ≥ 550 HRN EN 12311-1

Istezanje pri najvećoj vlačnoj sili (uzdužno, poprečno, dijagonalno) % ≥ 30 HRN EN 12311-1

Vodonepropusnost (2 bara / 24 sata)

-- vodonepropusna HRN EN 1928, Metoda B

Upijanje vode % ≤ 5 HRN EN 14223

Ponašanje pri niskim temperaturama (0 °C, r = 35 mm)

-- bez pukotina pri savijanju HRN EN 1109

Otpornost na visokim temperaturama -- ≥ + 90 HRN EN 1110

Točka razmekšanja bitumenske mase: - elastomerna - plastomerna

°C °C

≥ 120 ≥ 150

HRN EN 1427

Savitljivost pri niskoj temperaturi -elastomerna -plastomerna

°C

≤ – 10 ≤ – 5

HRN EN 1109

Posmična čvrstoća N/mm2 navesti HRN EN 13653

Čvrstoća veze N/mm2 navesti HRN EN 13596

Kompatibilnost pri zagrijavanju navesti HRN EN 14691

Otpornost prema zbijanju asfaltnog sloja - otporna HRN EN 14692

Ponašanje pri ugradnji lijevanog asfalta - navesti HRN EN 14693 * Odnosi se na originalno upotrijebljeni uložak. Tablica 13: Uvjeti kvalitete polimerne bitumenske trake za zavarivanje s uloškom od poliesterskog filca u ovisnosti o nominalnoj debljini

Svojstvo jedinica mjere

uvjet postupak ispitivanja

4 mm 5 mm

Debljina trake, niti na jednom mjestu manja od mm 3,6 4,5 HRN EN 1849-1

Debljina sloja bitumenske mase ispod uloška mm 1,8 ≥ 3,0 TP-BEL-B, Teil 1, 3.13

Udio bitumena, najmanje g/m2 3200 4200 DIN 52123

Osim podataka navedenih u 12. i 13. proizvođač ili dobavljač mora navesti najmanje još i sljedeće podatke:

• oznaku proizvoda • broj šarže i datum proizvodnje • ukupnu masu bitumenske trake po jedinici površine • ukupni udio bitumena po jedinici površine




• vrstu polimera • vrstu punila u bitumenskoj masi • masu po jedinici površine sirovog, neimpregniranog uloška • najveću vlačnu silu uloška • istezanje uloška pri najvećoj vlačnoj sili • širinu i duljinu bitumenske trake

3.12 ZAŠTITNI SLOJ HIDROIZOLACIJE SMA 16 45/80-65 (D= 4,5 CM)

Zaštitni sloj hidroizolacije SMA 16, prema normi HRN EN 13108-5, predviđen je u strukturi kolničke konstrukcije glavne trase autoceste na objektima u trasi, u debljini od 4,5 cm. Kao vezivo mora se primijeniti tip bitumena PmB 45/80-65 prema HRN EN 14023, čija su svojstava, ispitne metode i uvjeti propisani u tablici 9. Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te potvrđivanje sukladnosti agregata određuju se, odnosno provode, prema normi HRN EN 13043. Agregat i punilo koje se koristi za izradu zaštitnog sloja SMA16 mora zadovoljavati zahtjeve kvalitete propisane u tablici 5.




Tablica 5:Zahtjevi kvalitete agregata i punila za primjenu u zaštitnom sloju hidroizolacije SMA 16

Tehnička svojstva Ispitna metoda Razredi prema HRN EN 13043

Puni

lo

Granulometrijski sastav HRN EN 933-10

Otvori sita (mm)

Prolaz kroz sito, %(m/m)

2 100 0,125 85 do 100 0,063 70 do 100

Ocjena kvalitete sitnih čestica HRN EN 933-9 MBF10

Udio vode dodanog punila HRN EN 1097-5 < 1 %(m/m) Gustoća punila HRN EN 1097-7 Ispituje se Šupljine suhozbijenog punila po Rigdenu HRN EN 1097-4 V28/38

Promjena točke razmekšanja (Δ PK) HRN EN 13179-1 ΔR&B8/16

Topljivost punila u vodi HRN EN 1744-1, Točka 16 WS10

Osjetljivost na vodu HRN EN 1744-4 Ispituje se Udio kalcijevog karbonata u vapnenačkom punilu HRN EN 196-21 CC90

Udio kalcijevog hidroksida HRN EN 459-2 Ka25

«Bitumenski broj» dodanog punila (e) HRN EN 13179-2 Ispituje se Gubitak žarenjem (ugljenog letećeg pepela) (e)

HRN EN 1744-1, Točka 17

deklarirani raspon ne smije biti veći od 6% mase

Krup

ni a

greg

at

2/4,

4/8

, 8/

11

Granulometrijski sastav HRN EN 933-1 GC90/15 Najveći dopušteni udio sitnih čestica HRN EN 933-1 f1 f2

(a) Najmanji dopušteni razred udjela drobljenih zrna i udjela lomljene površine zrna HRN EN 933-5 C90/1

Najveći dopušteni indeks oblika HRN EN 933-4 SI20 Najveći dopušteni razred otpornosti na predrobljavanje metodom“Los Angeles“ HRN EN 1097-2 LA30

Najmanji dopušteni razred otpornosti agregata na polirnost HRN EN 1097-8 PSVNR

Najveći dopušteni razred upijanja vode za ocjenu otpornosti na smrzavanje-odmrzavanje

HRN EN 1097-6 (prema točki 7) WA241

Prionljivost bitumenskog veziva HRN EN 12697-11 (Metoda A) ≥80% (6h)(b)

Najveći dopušteni razred otpornosti na smrzavanje-odmrzavanje ili magnezijev sulfat

HRN EN 1367-1 ili HRN EN 1367-2 F1 ili MS18

Sitn

i agr

egat

0/

2 dr

oblj

eni

Granulometrijski sastav HRN EN 933-1 GF85, GTC10 Najveći dopušteni udio sitnih čestica HRN EN 933-1 f10

(c) Najveći dopušteni razred kvalitete sitnih čestica HRN EN 933-9 MBF10 Najmanji dopušteni razred uglatosti zrna (koeficijent protoka) HRN EN 933-6 ECS30

Najveći dopušteni razred upijanja vode za ocjenu otpornosti na smrzavanje-odmrzavanje HRN EN 1097-6 WA241

Porijeklo (d) - PSVNR (a) za frakciju 2/4 mm dopušten je razred f2 (b) u slučaju kad je prionljivost manja od 80 %, mora se upotrijebiti dodatak za poboljšanje prionjivosti (c) za smjesu zrnja 0/2 mm eruptivnog porijekla, udio sitnih čestica manjih od 0,063 mm smije biti najviše 5 %(m/m) (d) sirovina od koje je proizveden agregat navedenog razreda PSV




Gustoća dodanog punila (e) HRN EN 1097-7 raspon ne smije biti veći od 0,2Mg/m³ od proizvođačeve deklarirane vrijednosti

Nasipna gustoća u kerozinu(e) HRN EN 1097-3: dodatak A

Proizvođačev deklarirani raspon mora biti između 0,5Mg/m³ i 0,9Mg/m³.

Blaineov-o ispitivanje(e) HRN EN 196-6 Proizvođačev deklarirani raspon ne smije biti veći od 140m²/kg.

(e)Napomena: ocjena ujednačenosti proizvodnje punila prati se jednim od navedenih svojstava

Granulometrijski sastav i minimalni udio bitumena mora zadovoljavati uvjete dane u tablici 6. Tablica 6: Granulometrijski sastav i minimalni udio bitumena za zaštitni sloj hidroizolacije SMA 16

Točka norme HRN EN 13108-5

Otvor sita [mm]

Prolaz kroz sito [%(m/m)]

Granulometrijski sastav, točka 5.2.2 (a)

22,4 100 16 90 do 100

11,2 35 do 60 8 27 do 43 4 20 do 33 2 16 do28 1 -

0,25 9do17 0,063 7,0 do 12,0

Minimalni udio bitumena, točka 5.2.3 (b) Bmin

(c) Bmin 5,0

(a) ispituje se prema normi HRN EN 12697-2 (b) topivi udio veziva određuje se prema normi HRN EN 12697-1 ili HRN EN 12697-39 (c) pri određivanju minimalnog udjela bitumena aktualne bitumenske mješavine (Bakt), Bmin se korigira faktorom α

(α=2,65/ρa); (ρa je prividna gustoća smjese agregata u aktualnoj bitumenskoj mješavini, određena prema normi HRN EN 1097-6 i izražena u Mg/m3)

Fizičko-mehanička svojstva bitumenske mješavine moraju odgovarati zahtjevima u tablici 7.




Tablica 7: Fizičko – mehanička svojstva bitumenske mješavine za zaštitni sloj hidroizolacije SMA 16

HRN EN 13108-5

Točka 5.4. (a)

Udio šupljina, V % (V/V) Vmin4,0

Vmax7,0

Točka 5.5 (a) Ispuna šupljina bitumenom, VFB (%) VFBminNR

VFBmaxNR

Točka 5.6 (b) Najveći razred ocjeđivanja veziva, % (m/m) D0,6

Točka 5.7 (c) Najmanji omjer indirektne vlačne čvrstoće, ITSR (%) ITSR80 Točka 5.9 (d) Tablica 13 Najveća brzina deformacije, WTSAIR, mm/103 ciklusa WTS0,05

Točka 5.9 (d) Tablica 14 Najveća relativna dubina kolotraga, PRDAIR (%) PRD5,0 (a) uzorci se spravljaju Marshall zbijačem, 2×50 udaraca (HRN EN 13108-20, točka C.2, tablica C.1, točka

C.1.2), a volumetrijska svojstva se određuju sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20, točka D.2

(b) ispitivanje se provodi sukladno normi HRN EN 12697-18 (c) uzorci se spravljaju Marshall zbijačem, 2×35 udaraca, a ispituju sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-

20, točka D.3 (d) uzorci se spravljaju valjkastim zbijačem prema Dodatku C norme HRN EN 13108-20, točka C.2, tablica C.1,

točka C.1.20 (P98 – P100), a ispituju sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20, točka D.6, tablica D.1, točka D.1.6 ili se uzimaju iz izvedenog asfaltnog sloja prema Dodatku C norme HRN EN 13108-20, točka C.2, tablica C.1, točka C.1.21 (P98 – P100), a ispituju sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20, točka D.6, tablica D.1, točka D.1

Svojstva izvedenog zaštitnog sloja hidroizolacije moraju odgovarati sljedećim zahtjevima danim u tablici 8.

Tablica 8:Svojstva ugrađenog (izvedenog) zaštitnog sloja hidroizolacije SMA 16 Svojstvo Zahtjev

Stupanj zbijenosti, % ≥ 99 Udio šupljina, %(V/V) 4 do 9

Debljina, d Pojedinačno, najviše 15% od projektirane

Srednja vrijednost, najviše 5% od projektirane Ravnost (IRI100), m/km ≤ 2,0(a) Hvatljivost, SRT - Dubina teksture, mm - Povezanost slojeva, N/mm2 -

Otpornost na pojavu kolotraga

WTSAIR (mm/103 cikl.) ≤ 0,05

PRDAIR, (%) ≤ 5,0 Visina sloja: dopušteno visinsko odstupanje sloja od projektiranog visinskog položaja, % ≤ ±10

Poprečni pad: dopušteno odstupanje od projektiranog poprečnog pada (svaki profil), %(aps.) ≤ ± 0,4

Položaj sloja: dopušteno odstupanje (horizontalni položaj lijevog i desnog ruba) od projektiranog visinskog položaja, mm

≤ ±25

(a) očekivane ali ne i sankcionirane vrijednosti indeksa ravnost IRI100




3.13 HABAJUĆI SLOJA ASFALTA OD SMA 11 PMB 45/80-65 (D=3,5 CM)

Habajući sloj SMA 11, prema normi HRN EN 13108-5, predviđen je u strukturi kolničke konstrukcije glavne trase autoceste na objektima u trasi, u debljini od 3,5 cm. Kao vezivo mora se primijeniti tip bitumena PmB 45/80-65 prema HRN EN 14023, čija su svojstava, ispitne metode i uvjeti propisani u tablici 9. Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te potvrđivanje sukladnosti agregata određuju se, odnosno provode, prema normi HRN EN 13043. Agregat i punilo koje se koristi za izradu habajućeg sloja SMA11 mora zadovoljavati zahtjeve kvalitete propisane u tablici 1. Tablica 1. Zahtjevi kvalitete agregata i punila za primjenu u habajućem sloju SMA 11

Tehnička svojstva Ispitna metoda Razredi prema HRN EN 13043

Krup

ni a

greg

at

2/4,

4/8

, 8/

11

Granulometrijski sastav HRN EN 933-1 GC90/15 Najveći dopušteni udio sitnih čestica HRN EN 933-1 f1 f2

(a) Najmanji dopušteni razred udjela drobljenih zrna i udjela lomljene površine zrna HRN EN 933-5 C100/0

Najveći dopušteni indeks oblika HRN EN 933-4 SI20 Najveći dopušteni indeks plosnatosti HRN EN 933-3 FI20 Najveći dopušteni razred otpornosti na predrobljavanje metodom“Los Angeles“ HRN EN 1097-2 LA20

Najveći dopušteni razred otpornosti agregata na površinsku abraziju

HRN EN 1097-8, Dodatak A AAV15

Najveći dopušteni razred otpornosti agregata na trošenje

HRN EN 1097-1 MDE20

Najmanji dopušteni razred otpornosti agregata na polirnost HRN EN 1097-8 PSV50

Najveći dopušteni razred upijanja vode za ocjenu otpornosti na smrzavanje-odmrzavanje

HRN EN 1097-6 (prema točki 7) WA241

Prionljivost bitumenskog veziva HRN EN 12697-11 (Metoda A) ≥80% (6h)(b)

Najveći dopušteni razred otpornosti na smrzavanje-odmrzavanje ili magnezijev sulfat

HRN EN 1367-1 ili HRN EN 1367-2 F1 ili MS18

Sitn

i agr

egat

0/

2 dr

oblj

eni

Granulometrijski sastav HRN EN 933-1 GF85, GTC10 Najveći dopušteni udio sitnih čestica HRN EN 933-1 f10

(c) Najveći dopušteni razred kvalitete sitnih čestica HRN EN 933-9 MBF10 Najmanji dopušteni razred uglatosti zrna (koeficijent protoka) HRN EN 933-6 ECS30

Najveći dopušteni razred upijanja vode za ocjenu otpornosti na smrzavanje-odmrzavanje HRN EN 1097-6 WA241

Porijeklo (d) - PSV50 (a) za frakciju 2/4 mm dopušten je razred f2 (b) u slučaju kad je prionljivost manja od 80 %, mora se upotrijebiti dodatak za poboljšanje prionjivosti (c) za smjesu zrnja 0/2 mm eruptivnog porijekla, udio sitnih čestica manjih od 0,063 mm smije biti najviše 5 %(m/m) (d) sirovina od koje je proizveden agregat navedenog razreda PSV




Puni

lo

Granulometrijski sastav HRN EN 933-10

Otvori sita (mm) Prolaz kroz sito, %(m/m)

2 100 0,125 85 do 100 0,063 70 do 100

Ocjena kvalitete sitnih čestica HRN EN 933-9 MBF10

Udio vode dodanog punila HRN EN 1097-5 < 1 %(m/m) Gustoća punila HRN EN 1097-7 Ispituje se Šupljine suhozbijenog punila po Rigdenu HRN EN 1097-4 V28/38

Promjena točke razmekšanja (Δ PK) HRN EN 13179-1 ΔR&B8/16

Topljivost punila u vodi HRN EN 1744-1, Točka 16 WS10

Osjetljivost na vodu HRN EN 1744-4 Ispituje se Udio kalcijevog karbonata u vapnenačkom punilu HRN EN 196-21 CC90

Udio kalcijevog hidroksida HRN EN 459-2 Ka25

«Bitumenski broj» dodanog punila (e) HRN EN 13179-2 Ispituje se Gubitak žarenjem (ugljenog letećeg pepela) (e)

HRN EN 1744-1, Točka 17

deklarirani raspon ne smije biti veći od 6% mase

Gustoća dodanog punila (e) HRN EN 1097-7 raspon ne smije biti veći od 0,2Mg/m³

od proizvođačeve deklarirane vrijednosti

Nasipna gustoća u kerozinu(e) HRN EN 1097-3: dodatak A

Proizvođačev deklarirani raspon mora biti između 0,5Mg/m³ i 0,9Mg/m³.

Blaineov-o ispitivanje(e) HRN EN 196-6 Proizvođačev deklarirani raspon ne smije biti veći od 140m²/kg.

(e)Napomena: ocjena ujednačenosti proizvodnje punila prati se jednim od navedenih svojstava Napomena: U mješavini se dozvoljava upotreba mineralnog punila

Granulometrijski sastav i minimalni udio bitumena mora zadovoljavati uvjete dane u tablici 2. Tablica 2. Granulometrijski sastav i minimalni udio bitumena za habajući sloj SMA 11

Točka norme HRN EN 13108-5

Otvor sita [mm]

Prolaz kroz sito [%(m/m)]

Granulometrijski sastav, točka 5.2.2 (a)

16 100 11,2 90 do 100

8 40 do 60 4 25 do 38 2 17 do 30 1 -

0,25 9 do 20 0,063 7,0 do 12,0

Minimalni udio bitumena, točka 5.2.3 (b) Bmin

(c) Bmin 5,0

(a) ispituje se prema normi HRN EN 12697-2 (b) topivi udio veziva određuje se prema normi HRN EN 12697-1 ili HRN EN 12697-39 (c) pri određivanju minimalnog udjela bitumena aktualne bitumenske mješavine (Bakt), Bmin se korigira faktorom α

(α=2,65/ρa); (ρa je prividna gustoća smjese agregata u aktualnoj bitumenskoj mješavini, određena prema normi HRN EN 1097-6 i izražena u Mg/m3)




Fizičko-mehanička svojstva bitumenske mješavine moraju odgovarati zahtjevima u tablici 3. Tablica 3. Fizičko – mehanička svojstva bitumenske mješavine za habajući sloj SMA 11

HRN EN 13108-5

Točka 5.4. (a)

Udio šupljina, V % (V/V) Vmin3,0

Vmax6,0

Točka 5.5 (a) Ispuna šupljina bitumenom, VFB (%) VFBminNR

VFBmaxNR

Točka 5.6 (b) Najveći razred ocjeđivanja veziva, % (m/m) D0,3

Točka 5.7 (c) Najmanji omjer indirektne vlačne čvrstoće, ITSR (%) ITSR80 Točka 5.9 (d) Tablica 13 Najveća brzina deformacije, WTSAIR, mm/103 ciklusa WTSAIR 0,05

Točka 5.9 (d) Tablica 14 Najveća relativna dubina kolotraga, PRDAIR (%) PRDAIR 5,0 (a) uzorci se spravljaju Marshall zbijačem, 2×50 udaraca (HRN EN 13108-20, točka C.2, tablica C.1, točka C.1.2), a

volumetrijska svojstva se određuju sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20, točka D.2

(b) ispitivanje se provodi sukladno normi HRN EN 12697-18 (c) uzorci se spravljaju Marshall zbijačem, 2×35 udaraca, a ispituju sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20,

točka D.3 (d) uzorci se spravljaju valjkastim zbijačem prema Dodatku C norme HRN EN 13108-20, točka C.2, tablica C.1,

točka C.1.20 (P98 – P100), a ispituju sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20, točka D.6, tablica D.1, točka D.1.6 ili se uzimaju iz izvedenog asfaltnog sloja prema Dodatku C norme HRN EN 13108-20, točka C.2, tablica C.1, točka C.1.21 (P98 – P100), a ispituju sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20, točka D.6, tablica D.1, točka D.1

Svojstva izvedenog habajućeg sloja moraju odgovarati sljedećim zahtjevima danim u tablici 4. Tablica 4. Svojstva ugrađenog (izvedenog) habajućeg sloja SMA 11

Svojstvo Zahtjev

Stupanj zbijenosti, % ≥ 98 Udio šupljina, %(V/V) 3 do 8

Debljina, d Pojedinačno, najviše 15% od projektirane

Srednja vrijednost, najviše 5% od projektirane Ravnost (IRI100), m/km ≤ 1/1,5(a) Hvatljivost, SRT ≥ 55 Dubina teksture, mm ≥ 0,4 Povezanost slojeva, N/mm2 ≥ 1,0

Otpornost na pojavu kolotraga

WTSAIR (mm/103 cikl.) ≤ 0,07

PRDAIR, (%) ≤ 5,0 Visina sloja: dopušteno visinsko odstupanje sloja od projektiranog visinskog položaja, % ≤ ±5

Poprečni pad: dopušteno odstupanje od projektiranog poprečnog pada (svaki profil), %(aps.) ≤ ± 0,4

Položaj sloja: dopušteno odstupanje (horizontalni položaj lijevog i desnog ruba) od projektiranog visinskog položaja, mm

≤ ±25

(a) gornja granična vrijednost indeksa ravnost IRI100 ako se radi o otežavajućim utjecajima vertikalnih i horizontalnih elemenata ceste (usponi iznad 3%, radijus horizontalne krivine manji od 850 m), te prekidima u voznoj površini (dilatacijske naprave, slivnici, okna)




3.14 POLIMEROM MODIFICIRANI BITUMEN PMB 45/80-65

Tehnička svojstva, ispitne metode i uvjeti modificiranog bitumena dani su u tablici 9.

Tablica 9: Tehnička svojstva, ispitne metode i uvjeti elastomerom modificiranog bitumena HRN EN 14023

Točka norme Tehničko svojstvo Ispitna norma

Tip 45/80-65 Razred Zahtjev

5.2.2 Penetracija na 25°C (Pen), 0,1 mm HRN EN 1426 4 45 - 80 5.2.3 Točka razmekšanja (PK), °C HRN EN 1427 5 ≥ 65

5.2.5 Energija kohezije, J/cm2

10°C HRN EN 13703 i HRN EN 13589

- - 5°C 2 ≥ 3

5.2.8.2 Točka paljenja, °C HRN EN ISO 2592 2 ≥ 250 5.2.8.3 Gustoća na 25 °C, kg/m3 HRN EN 15326 - navesti

Tablica 2

Točka loma po Fraassu, °C HRN EN 12593 7 ≤ -15 Elastični povrat na 25 °C, % HRN EN 13398 2 ≥ 80

Stabilnost pri skladištenju

∆ PK, °C HRN EN 13399 i HRN EN 1427 2 ≤ 5 ∆ Pen, 0,1 mm HRN EN 13399 i HRN EN 1426 0 NR

Otpornost na otvrdnjavanje (HRN EN 12607-1)

5.2.6 Promjena mase, %(m/m) HRN EN 12607-1 3 ≤ 0,5 Zadržana penetracija, % HRN EN 1426 6 ≥ 55 Porast točke razmekšanja, °C HRN EN 1427 2 ≤ 8

Tablica 2 Pad točke razmekšanja, °C HRN EN 1427 2 ≤ 2 Elastični povrat na 25 °C, % HRN EN 13398 2 ≥ 70

Svojstva izdvojenog bitumena Točka razmekšanja, °C ≤8°C iznad deklarirane vrijednosti Elastični povrat, % ≥ 40

3.15 KATIONSKA BITUMENSKA EMULZIJA ZA POVEZIVANJE ASFALTNIH SLOJEVA

Kationske bitumenske emulzije namijenjene su za međusobno povezivanje asfaltnih slojeva. Nanose se prskanjem u jednolikom sloju na suhu i čistu površinu. Polimerom modificirana kationska bitumenska emulzija upotrebljava se obvezno pri prskanju podloge na koju se polaže asfaltna mješavina načinjena na bazi polimerom modificiranog bitumena. Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te potvrđivanje sukladnosti kationskih bitumenskih emulzija određuju se odnosno provode prema normi HRN EN 13808, normama na koje ta norma upućuje i odredbama ovoga Projekta. Polimerom modificirana kationska bitumenska emulzija, s najmanje 70 %(m/m) bitumena nanosi se u količini 0,25 do 0,35 kg/m2. Kationske emulzije moraju zadovoljavati tehnička svojstva navedena u tablici 14.




Tablica 14: Tehnička svojstva kationskih bitumenskih emulzija za povezivanje asfaltnih slojeva

HRN EN 13808

Točka norme

Tehničko svojstvo

Ispitna norma

C50BP1-S C55BP1-S C60BP1-S C65BP1-S

Razred Zahtjev

Tablica 3

Vanjski izgled HRN EN 1425 1 Navesti Polaritet čestica HRN EN 1430 2 Pozitivan

Stupanj stabilnosti HRN EN 13075-1 1 navesti

Udio veziva %(m/m) HRN EN 1428

4 5 6

48-52 (C50BP1-S) 53-37 (C55BP1-S) 58-62 (C60BP1-S) 63-67 (C65BP1-S)

Udio uljnog destilata, % (m/m) HRN EN 1431 2 ≤2

Vrijeme istjecanja (2 mm, 40°C), s HRN EN 12846 - -

Vrijeme istjecanja (4 mm, 40°C), s HRN EN 12846 1 navesti

Ostatak na situ 0,5 mm, % (m/m) HRN EN 1429 4 ≤0,5

Ostatak na situ 0,5 mm (7 dana

skladištenja), % (m/m)

HRN EN 1429 4 ≤0,5

Prionljivost,% HRN EN 13614, točka 8.2 2 ≥75

Svojstva veziva izdvojenog prema normi HRN EN 13074

3

Penetracija na 25 °C, 0,1 mm HRN EN 1426 6 ≤330

Točka razmekšanja, °C HRN EN 1427 6 ≥35

Energija kohezije, J/cm2

HRN EN 13589, HRN EN 13703 1 navesti

Elastični povrat na 10°C HRN EN 13398 3 ≥40

Svojstva veziva izdvojenog prema normi HRN EN 13074 nakon stabiliziranja prema normi HRN EN 14895 i starenja prema normi HRN EN 14769

Tablica 5

Penetracija na 25 °C, 0,1 mm HRN EN 1426 0 NR

Točka razmekšanja, °C HRN EN 1427 0 NR

Energija kohezije, J/cm2

HRN EN 13589, HRN EN 13703 0 NR

Elastični povrat na 10°C HRN EN 13398 0 NR

Potvrđivanje sukladnosti kationskih bitumenskih emulzija provodi se prema odredbama Dodatka ZA norme HRN EN 13808 (sustav 2+) i odredbama ovoga Projekta. U okviru početnog ispitivanja kationskih bitumenskih emulzija proizvođač je obvezan provesti laboratorijska ispitivanja svih tehničkih svojstava navedenih u tablici 14.




Sve ostale opće odredbe provedbe početnog ispitivanja navedene su u točki 6.2 norme HRN EN 13808 i u obvezi su proizvođača kationskih bitumenskih emulzija. Tvornička kontrola proizvodnje kationskih bitumenskih emulzija provodi se u cijelosti prema zahtjevima norme HRN EN 14733. Kontrolu kationskih bitumenskih emulzija prije primjene provodi izvođač asfalterskih radova prema zahtjevima vlastitog Plana kvalitete. Kationske bitumenske emulzije uzorkuju se sukladno normi HRN EN 58, ispitivanja se provode prema normama navedenim u tablici 14. Proizvođač i distributer kationskih bitumenskih emulzija, te izvođač asfalterskih radova, dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja svojstava kationskih bitumenskih emulzija tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara, skladištenja i primjene.

3.16 TRAJNOELASTIČNI HIDROIZOLACIJSKI ZAŠTITNI PREMAZ („C“)

Na starim i reprofiliranim površinama betona nanosi se trajnoelastični hidroizolacijski zaštitni premaz (npr. STIGOELAST ili MAPELASTIK sustav), sa oznakom „C“ prema točki 3 iz norme HRN EN 1504-2:2001 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 2: Proizvodi i sustavi za površinsku zaštitu. - Debljina sloja 1,50 - 2,00 mm - Prionjivost (EN 1542) ≥ 0,8 (min. 0,5) MPa - Termička kompatibilnost (prionjivost nakon 50 ciklusa smrzavanja-odmrzavanja prema normi HRN EN 13687-1) ≥ 0,8 (min. 0,5) MPa - Premoštenje pukotina > 0,2 mm - Istezanje > 50 % - Koeficijent kapilarnog upijanja vode < 0,1 kg/m2h0,5

3.17 HIDROFOBNA IMPREGNACIJA („H“)

Na površinama donjeg ustroja mosta te na podgledu izvodi se hidrofobna impregnacija, sa oznakom „H“ prema točki 3 iz norme HRN EN 1504-2:2001 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 2: Proizvodi i sustavi za površinsku zaštitu Materijal za izvođenje impregnacije mora biti na bazi silana-siloksana, s dubinom penetracije 3 do 5 mm, sa dokazanim svojstvima postignute kapilarne vodoupojnosti na aktualnoj podlozi od 0,05 g/m2h-0,5

3.18 MASA ZA ZALIJEVANJE REŠKI

Obrađeni utor potrebno je ispuniti polimerom modificiranom bitumenskom masom (pri temperaturi od 160 do 180 oC ) čiji sastav i svojstva u potpunosti zadovoljavaju uvjete kvalitete (TL bitfug 82, Forschungs-gesellshaft fur strassen und Verkehrswesen )

3.19 -POLISULFATNI DVOKOMPONENTNI KIT

Trajno-elastični kit za popunu i brtvljenje gornjeg dijela reški u betonu treba zadovoljiti uvjete kvalitete:

- temperaturna postojanost od -30°C do +80°C - rastezljivost do prekida >200% - otporan na naftne derivate - otporan na djelovanje mraza i soli za otapanje




3.20 ANTIKOROZIVNA ZAŠTITA OGRADE

- temeljni epoksidni premaz (kompatibilan s cinkom, npr. „HENELIT“) u jednom sloju minimalne debljine 40 µm

- završni premaz u tonu po izboru naručitelja, izvršiti uređajem ili ručno u jednom sloju, minimalne debljine 40 µm

- u visini od 20 cm od dna stupova nanosi se još jedan premaz katran epoksi ili crnog poliuretanskog premaza minimalne debljine 80 µm, kao zaštita donjeg dijela stupa

3.21 PE CIJEVI ZA ODVODNJU

Predgotovljeni elementi sustava za odvodnju, kao i oni naručeni i izvedeni na gradilištu (PE cijevi i fazonski komadi te oprema za učvršćenje) koji će se koristili za ugradnju moraju imati adekvatnu izjavu ili potvrdu o sukladnosti sa specifikacijama odgovarajuće norme ili odgovarajuće tehničko dopuštenje:

Uvjeti kvalitete cijevi za odvodnju su: - nazivni promjer DN 150 mm, - nazivna krutost SN 10.000 N/m2 - nazivni tlak PN 1,0 bar,

Cijevi su od poliestera proizvedene prema HRN EN 14364:2008.

Pojedinačna dužina cijevi je 6 m, a na jednom kraju cijevi je montirana poliesterska spojnica s brtvom od EPDM-a. Brtva od EPDM-a mora u potpunosti, cijelom površinom, prekrivati unutrašnju stranu poliesterske spojnice.

Unutrašnji zaštitni sloj cijevi od poliestera bez punila i staklenih vlakana mora imati debljinu od minimalno 1 mm, zbog pojačane otpornosti na abraziju i kemijske utjecaje.

3.22 PRIJELAZNE NAPRAVE

Za izvedbu prijelaznih naprava na upornjacima koristi se gotova čelična češljasta naprava s ukupnim pomakom do 120 mm (kao na pr. RW tip F120 LL). Češljasta prijelazna naprava treba biti opremljena koritom za odvod procjednih voda, koje je postavljeno duž cijele naprave i na najnižoj točki, ispod nižeg vijenca treba biti odvod u sabirnu posudu vertikalne odvodnje. Karakteristike AK zaštite čelika prijelazne naprave trebaju biti takve da napravi daju otpornost na najviše zahtjeve djelovanja smrzavanja uz prisustvo soli za posipavanje cesta, uz otpornost na abraziju od kotača, te otpornost na proklizavanje.




3.23 BRTVE ZA REŠKE

Za izvedbu bešavne vodonepropusne brtve na dvije reške u pješačkoj stazi, na mjestu naglavnih greda (kontinuitetnih ploča kolnika) izvodi se ugradnja poliuretanske masa, s pripadajućim spojnim sredstvima. Svojstva Poliuretanskog materijala za ispunu korita dilatacije:

- gustoća 1,05 g/cm3 - tvrdoća Shore A (prema DIN 53504) cca. 65 Shore A - vlačna čvrstoća (prema DIN 53504) 14 N/mm2 - rastezljivost do loma (prema DIN 53504) 650 % - čvrstoća kidanja (prema DIN 53515) 20 N/mm - vrijeme puštanja prometa na 20°C max. 24 h - temperatura podloge za ugradnju mase min. 5°C

3.24 ANTIKOROZIVNA ZAŠTITA PJEŠAČKE OGRADE

Servisiranje pješačke ograde uključuje popravak mjestimično oštećenih segmenata čeličnih profila, pjeskarenje svog čelika te radova na zaštiti:

- temeljni epoksidni premaz (kompatibilan s cinkom, npr. „HENELIT“) u jednom sloju minimalne debljine 40 µm


- u visini od 20 cm od dna stupova nanosi se još jedan premaz katran epoksi ili crnog poliuretanskog premaza minimalne debljine 80 µm, kao zaštita donjeg dijela stupa

3.25 ANTIKOROZIVNA ZAŠTITA ODBOJNE OGRADE

Donje sidrene ploče: Servisiranje sidrenih ploča u betonu uključuje popravak mjestimično oštećenih segmenata čeličnih profila, pjeskarenje svog čelika te radova na zaštiti:

- temeljni epoksidni premaz (kompatibilan s cinkom, kao na pr. „HENELIT“) u jednom sloju minimalne debljine 40 µm


Servisiranje plašteva i stupića odbojne ograde uključuje popravak mjestimično oštećenih segmenata čeličnih profila, pjeskarenje svog čelika te:

- toplo cinčanje

Projektant: mr.sc. Krunoslav Mavar, dipl. ing. građ.






4. TEHNIČKI UVJETI ZA RADOVE I MATERIJALE





4.1 OPĆE ODREDBE ZA RADOVE

Tijekom sanacijskih zahvata, ugrađene materijale efikasno zaštititi od pojačanog strujanja zraka, i zaštititi od temperature <+5ºC i >+ 30ºC.

Izvoditelj radova mora organizirati i izvoditi sve radove na sanaciji armirano-betonske konstrukcije, najprikladnije primjeni i sukladno Projektu uz primjenu svih propisanih mjera zaštite i važećih propisa struke i prakse.

Svi radovi na sanaciji moraju biti koordinirani i po dinamičkom planu odobrenom od strane nadležne službe.

Kod pripreme, izvedbe i kontrole kvalitete treba se pridržavati uvjeta iz projekta, a za odredbe koje nisu specificirane treba se pridržavati važećih normativa i propisa.

Sve radove treba izvoditi iz prethodno ispitanih i tijekom radova kontroliranih materijala.

Uzimanje uzoraka u svrhu kontrolnih ispitivanja obavlja ovlaštena organizacija ili izvoditelj, pod kontrolom nadzornog inženjera. O uzimanju uzoraka treba sastaviti zapisnik s potpunim podacima.

4.2 ČUVANJE I NJEGOVANJE IZVEDENIH ELEMENATA-SLOJEVA

Njegovanje i zaštita počinju još u fazi nabave, prijevoza i uskladištenja osnovnih materijala na bazi polimercementnog veziva, akrilata i epoksida, koji ne smije biti izložen vlazi a naročito temperaturama <+5ºC i >+30ºC.

Spravljanje reparaturnih mortova kao i izvedeni radovi (slojevi) moraju biti efikasno zaštićeni od negativnih utjecaja naglog sušenja, a naročito niskih i visokih temperatura. Predviđeno vrijeme za njegovanje je minimalno 7 dana.

Slojevi na bazi epoksida i akrilata moraju biti efikasno zaštićeni od mogućeg vlaženja, niskih i visokih temperatura tijekom spravljanja i ugradnje, prljanja prašinom i mehaničkih oštećenja.

4.3 HIDRODEMOLIRANJE

Uklanjanje betona u debljinama predviđenim projektom treba izvesti hidrodemoliranjem (vodenim topom s tlakom na mlaznici do 2000 bara).

Nije moguće koristiti postupak razbijanja betona ručnim alatima jer bi se tako razmrvila struktura preostalog betona (nastajanje mikropukotina koje ne bi kasnije omogućavale dobru prionjivost novog sanacijskog betona, a predstavljaju porozan i propusan sloj u zoni armature).

Osim toga, ovakvim načinom bi se djelomično oštetila armatura (točkasta oštećenja koja su prva mjesta za početak eventualne korozije tijekom eksploatacije), te bi se udaranje o šipke armature prenosilo na dijelove koji se ne čiste, što bi u mladom betonu, vjerojatno, uzrokovalo mikropukotina u zaštitnom sloju na mjestima šipki, što nije dopušteno za konstrukciju u ovakvim uvjetima i sa ovakvim zahtjevima.

Nakon hidrodemoliranja oštećenog i zagađenog betona preostaje na gradilištu otpadni materijal: veći komadi betona, armatura, razbijeni beton (usitnjen – „šuta“). Zbrinjavanje otpadnog materijala treba povjeriti firmi koja je ovlaštena za navedene radove odvoženja i zbrinjavanja.




4.4 POPRAVAK, DOPUNA I ZAMJENA ARMATURE

Nakon otvaranja dijela armirano betonskih elemenata potrebno je pregledati svu armaturu u prisustvu nadzornog inženjera i ustanoviti stanje ugrađene armature, te obim eventualnih oštećenja.

Na temelju snimljenog stanja treba donijeti odluku o potrebi dopune ili zamjene pojedine šipke armature prema kriterijima:

− za šipke koje su oštećene za više od 10 % presjeka korozijom s jedne strane (korozija uzrokovana kloridima);

− za šipke koje su oštećena za više od 20 % presjeka korozijom po cijelom opsegu (korozija uzrokovana karbonatizacijom)

Korodiranu armaturu treba očistiti do zdravoga kontakta s betonom i do stupnja čistoće D Sa 2 ½ prema DIN 55 928. Sve oštećene šipke se mogu dopuniti ili zamijeniti ugradnjom šipke istog profila vezanjem uz korodiranu šipku ili projektom navedenim profilima šipki s propisanim preklopom. Ako je potrebno provesti nastavljanje postojeće glatke armature zavarivanjem, u projektu će biti definirani svi elementi za izvođenje (duljina preklopa, duljina vara, pozicije vara, kvaliteta čelika..) Šipke koje nisu predviđene za uklanjanje, prema gore navedenim kriterijima, trebaju biti izravnane i uredno složene prema svim pravilima armiračke struke.

4.5 UVJETI KVALITETE PODLOGE ZA NASTAVAK ODREĐENE VRSTE RADOVA

4.5.1 Armirano-betonska podloga

Kriteriji kvalitete podloge betona pripremljene za nanošenje reprofilacijskih slojeva:

- Vlačna čvrstoća prionjivosti ≥ 2,0 N/mm2 (min. 1,5 N/mm2) - Hrapavost cca 5 mm - pH otvorene površine betona > 11,0 - Otvorenost strukture > 35% (vidljivih zrna agregata) - Vlažnost prilagođena sustavu koji se nanosi

4.5.2 Površina čelika

Kriteriji kvalitete postojećeg armaturnog čelika pripremljenog za nanošenje reprofilacijskih slojeva:

Stupanj čistoće (DIN 55928) D Sa 2½ Vrijeme otvorene površine očišćenog čelika < 6 sati

4.5.3 Podloga za hidroizolacijsku traku

- beton podloge

Zdrava betonska podloga površinske prionjivosti ≥ 2,0 N/mm2 (min. 1,5 N/mm2)

- osnovni epoksidni premaz:

Dubina hrapavosti podloge od epoksidnog premaza > 0,5 mm




Podloga prema točki 7.-01.9.1.1 knjige IV OTU-2001 vlaga < 4% (m/m)

Radovi s reaktivnim epoksidnim smolama ne smiju se izvoditi u slučaju oborina, stvaranja rose, pri maglovitom vremenu, te pri relativnoj vlažnosti zraka većoj od 75%

Temperatura površine na koju se nanaša osnovni epoksidni premaz ne smije biti niža od +8°C niti viša od +40°C.

Premaz treba biti star najviše 5 dana za nanošenje bitumenske hidroizolacijske trake.

4.6 UGRADNJA ZAMJENSKIH I ZAŠTITNIH SLOJEVA

4.6.1 Polimercementni vezni sloj

Efikasna ugradnja reprofilacijskog morta postiže se uribavanjem polimercementnog veznog sloja plastičnom četkom, na prethodno očišćenu i navlaženu podlogu (beton nakon hidrodinamićkog uklanjanja sloja i odstranjivanja skramice i nečistoća).

Neki reprofilacijski sustavi ne predviđaju korištenje veznog sloja. U tom slučaju radove treba izvoditi prema uputi i tehničkom listu proizvođača sustava.

4.6.2 Slojevi polimercementnog morta za reprofiliranje

Ugradnja reparaturnog morta bez oplate izvodi se u dvoje debljine sloja: do 2,0 cm ili do 8,0 cm, u dva sloja nanošenja. Ugradnja se izvodi na svježi vezni sloj (ili bez njega ako je tako propisao proizvođač).

U horizontalnim slojevima se ugrađuje utiskivanjem pomoću metalne gladilice (gletera).

Na vertikalnim plohama i u podgledu elemenata efikasnija ugradnja postiže se torkretiranjem.

Kod izvođenja u dva sloja potrebno je u obje varijante izvedbe posebnu pažnju obratiti na ugradnju prvog sloja ispod i oko šipki armature. Novi sloj se izvodi 4 – 6 sati nakon prvog.

Tehnički uvjeti za izvođenje trebaju biti u skladu s odredbom norme norme HRN EN 1504-3: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija-Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti; dio 3: Konstrukcijski i nekonstrukcijski popravak, te s uvjetima za izvođenje iz norme HRN EN 1504-10: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija - dio 10: Primjena proizvoda i sustava na gradilištu i kontrola kvalitete radova.

4.6.3 Završni slojevi zaštite betona

Priprema za nanošenje sustava za zaštitu je pranje svih površina betona vodom pod pritiskom do 400 bara, kako bi se uklonila sva nečistoća, zamašćenja, cementna skramica i prašina.

Tehnički uvjeti za sastav i svojstva materijala za izvođenje svih površinskih sustava zaštite su definirani uvjetima iz norme HRN EN 1504-2: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 2: Proizvodi i sustavi za površinsku zaštitu. Izvođenje sustava površinske zaštite treba biti u skladu s uvjetima iz norme HRN EN 1504-10: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija - dio 10: Primjena proizvoda i sustava na gradilištu i kontrola kvalitete radova.

Završni slojevi za zaštitu izvedenih površina mogu se izvoditi se u više varijanti i njihovim kombinacijama:




4.6.3. A) Hidrofobna impregnacija

- Nanošenje hidrofobne impregnacije (sa oznakom „H“ prema točki 3 iz norme HRN EN 1504-2: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 2: Proizvodi i sustavi za površinsku zaštitu).

Nanosi se ručno - u obliku paste (kao STIGOKREM) ili airless špricanjem u dva ili više slojeva (alkoholne silansko-siloksanske otopine ).

Površina betona treba biti suha, bez masnoća i nečistoća koje bi spriječile penetraciju impregnacije u beton.

4.6.3. B) Impregnacija

- Nanošenje hidrofobne impregnacije (sa oznakom „I“ prema točki 3 iz norme HRN EN 1504-2: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 2: Proizvodi i sustavi za površinsku zaštitu).

Nanosi se ručno, špricanjem tlačnim prskanjem (na pr. „Radkon formula 7“), te s višekratnim špricanjem vodenom maglicom, za aktiviranje impregnacije u površinskom sloju betona.

Površina betona treba biti suha, bez masnoća i nečistoća koje bi spriječile penetraciju impregnacije u beton.

4.6.3. C) Krta prevlaka

- Nanošenje krtog hidroizolacijskog površinskog premaza-prevlake (sa oznakom „C“ prema točki 3 iz norme HRN EN 1504-2: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 2: Proizvodi i sustavi za površinsku zaštitu).

Krti premaz može biti tankoslojan (cca 0,5 - 5,0 mm) ili debeloslojan (cca 5,0 -25,0 mm). Premaz mora biti homogen, bez mrežastih pukotina i zadovoljavati sve uvjete kvalitete iz norme za tu vrstu proizvoda.

Nanosi se ručno - gleterom ili špricanjem – torkretom, na prethodno navlaženu površinu betona.

4.6.3. D) Trajnoelastični premaz

- Nanošenje trajno-elastičnog hidroizolacijskog površinskog premaza (sa oznakom „C“ prema točki 3 iz norme HRN EN 1504-2: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 2: Proizvodi i sustavi za površinsku zaštitu).

Trajnoelastični premaz mora imati svojstva premoštenja pukotina, sa svojstvima prema kriterijima iz norme.

Nanosi se ručno (premazivanjem četkom ili valjkom; ili utiskivanjem gleterom) te špricanjem odgovarajućim strojem (najčešće airless postupkom). Podloga treba biti prema zahtjevu i uputi proizvođača:

- za polimercementne, lateks i akrilne premaze – navlažena, bez vidljive vode na površini

- za epoksidne, poliuretanske i bitumenske premaze - suha podloga




4.7 SPRAVLJANJE MATERIJALA ZA UGRADNJU PRI SANACIJI

Spravljanje je dozvoljeno samo strojno sa prisilnim miješanjem uz maseno doziranje komponenata.

Svi materijali moraju biti zaštićeni od oborina, niskih i visokih temperatura.

Kapacitet spravljanja mora biti prilagođen vremenu obrade materijala koji se primjenjuje.

Transport organizirati tako da se izbjegne svaka mogućnost gubitka materijala, moguća segregacija i onečišćenje.

4.8 INJEKTIRANJE PUKOTINA

Efikasna ugradnja postiže se planiranjem injektiranja, strojnim spravljanjem, masenim doziranjem i uređajima koji mogu održati željeni tlak.

Injektiranje se izvodi standardnim postupkom utiskivanja dvokomponentne injekcijske smole na bazi epoksida.

Sama smola mora zadovoljavati uvjete iz norme HRN EN 1504-5: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 5: Injektiranje betona.

Injektiraju se statičke pukotine širine preko 0,30 mm. Priprema za injektiranje obuhvaća zasijecanje traga pukotine na oba lica betona (na gornjoj i donjoj površini betonskog elementa) u obliku slova „V“ što se izvodi lakim ručnim alatima (s odgovarajućim dlijetom). Nakon čišćenja i ispuhivanja, utor se zatvara brzovezujućim mortom (obično spravljen od iste epoksidne smole, koja se koristi za injektiranje; ili drugog kompatibilnog materijala). Nakon očvršćivanja brtve od epoksidnog morta pristupa se bušenju rupa za ugradnju packera. Rupe se buše pod kutom od 45º na površini betona, naizmjence lijevo-desno od traga pukotine (na udaljenosti cca 25-35 cm) tako da svaka probije ravninu širenja pukotine. U rupe se ugrađuju packeri, prema uputi proizvođača, te se pristupa utiskivanju mase za injektiranje. S injektiranjem se započinje na jednom kraju pukotine na način da se promatra kada se pojavi istjecanje mase na prvom sljedećem packeru. Kad se masa pojavi na njemu, prekida se utiskivanje mase, packer se zatvara (ako nije izveden kao nepovratni ventil) te se prelazi na injektiranje na slijedećem mjestu (packeru). Po završetku postupka i nakon vremena vezanja se packeri izvade ili odrežu, a masa za betoniranje traga pukotine (mort u „V“ utoru) se brusilicom poravna (ako je to potrebno zbog ravnosti betonske površine.

Kontrola efikasnosti provedenog injektiranja vrši se prema odgovarajućim točkama norme HRN EN 1504-10: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija_ dio 10: Primjena proizvoda i sustava na gradilištu i kontrola kvalitete radova; vizualno na valjcima izbušenim iz sanirane pukotine. Kriterij prihvaćanja je 80 % ispunjenost pukotine.

4.9 POSTUPAK ZALIJEVANJA REŠKI-FUGA

Nakon ugradnje svih slojeva kolnika i pješačkih staza potrebno je izvršiti pripremu za ugradnju mase za zalijevanje fuga:

− Mehanički odstraniti ostatke materijala koji je služio kao spoj između asfaltnog sloja i betonskog rubnjaka ili asfaltnog sloja i čelične prelazne naprave. Proširiti utor na širinu od 1 centimetar i produbiti na dubinu od 3 centimetra

− Očistiti utor od nevezanih čestica komprimiranim zrakom i mehaničkom četkom podobnog oblika koja osigurava potpuno odstranjenje nevezanih čestica iz utora




− U slučaju predubokog utora potrebno je na dno utora posipati s opranom i suhom frakcijom kamenog materijala granulacije 2/4 mm.

− Obraditi vertikalne površine asfaltnog sloja i rubnjaka ili asfaltnog sloja i čelične prelazne naprave tankim slojem materijala namijenjenog za ostvarenje bolje veze (bazni sloj – “primer”) između predmetnih materijala i bitumenske mase namijenjene za ispunu utora. Ovu radnju potrebno je obaviti u roku ½ do 1 sat prije ispunjavanja utora sa bitumenskom masom uz sprečavanje onečišćenja premazane površine

− Obrađeni utor potrebno je ispuniti polimerom modificiranom bitumenskom masom (pri temperaturi od 160 do 180°C ) čiji sastav i svojstva u potpunosti zadovoljavaju uvjete kvalitete (TL bitfug 82, Forschungs-gesellshaft fur strassen und Verkehrswesen).










5. PROGRAM KONTROLE I POSTUPCI KAKVOĆE RADOVA I MATERIJALA



VIJADUKT SVILNO Program i postupci kontrole kvalitete

radova i materijala 2320_012_13_PS_VIJADUKT SVILNO.doc Stranica 64 od 102

5.1 UVOD

Ovim programom kontrole i osiguranja kvalitete date su smjernice i uvjeti, koje moraju zadovoljiti građevinski radovi i materijali, te montaža konstrukcija, da bi se postigla zadovoljavajuća kvaliteta i trajnost građevina.

Osiguranje kvalitete treba postići tako da se upotrebljavaju samo provjereni i ispitani materijali, provode ispravne i vješte metode gradnje, koji će biti u skladu sa projektom, standardima i propisima i dobrom praksom.

Kontrolu kvalitete treba provesti stalnim nadziranjem radova u svim fazama od strane nadzornog inženjera i drugih specijalističkih inspektora i institucija za kontrolu i ispitivanje materijala, kao i svim potrebnim ispitivanjima kvalitete materijala ili gotovih građevinskih elemenata.

Materijali koji se koriste za ugradnju trebaju imati valjane dokaze o kvaliteti, bilo da se radi o valjanim ispravama o sukladnosti prema „Pravilniku o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda“ NN br. 103/08, NN147/09 i NN87/10, bilo da se kakvoća dokazuje ispitivanjem na, u tijeku izvedbe izrađenim uzorcima gradiva spravljenih na gradilištu ili proizvodnom pogonu.

5.2 NADZOR

Glavni nadzor nad provođenjem sustava održavanja kvalitete obavlja glavni nadzorni inženjer (kontinuirano). Glavni nadzorni inženjer može imati pomoćnike - specijaliste, te prisutnost projektanta koji obnaša projektantski nadzor. U skladu sa zakonskim propisima vanjski nadzor može obavljati i neovisna ovlaštena organizacija za kontrolu kvalitete. Izvoditelj radova mora voditi građevinski dnevnik (prema Pravilniku o vođenju građevinskog dnevnika) koji svakodnevno u vrijeme izvođenja radova ispunjava osoba izvođača, a ovjerava nadzorni inženjer kao i svu ostalu dokumentaciju kakvoće korištenih materijala i izvedenih radova. Svi radovi vode se i preuzimaju kroz građevinski dnevnik i to po fazama rada, pri čemu je nužno da za početak radova naredne faze nadzorni inženjer ocjeni kakvoću izvedenih radova, te nakon toga odobri nastavak radova.

- PROJEKTANTSKI NADZOR

Projektantski nadzor nad izvođenjem predmetnih radova obavlja projektant osobno ili preko svojih suradnika. Taj nadzor vodi brigu da se radovi izvedu prema projektu i njegovim dopunama (ako takove budu postojale) i svrsishodno namjeni koja proizlazi iz projekta.

Projektantski nadzor je stalnog karaktera.

Projektant ima pravo donositi odluke u slučaju kada se ukaže potreba da se izvrše izmjene pojedinih dijelova projekta, bilo po opsegu, postupku ili redoslijedu izvođenja radova.

- STRUČNI NADZOR

Potrebno je osigurati stalni stručni nadzor tijekom izvođenja radova. Nadzorni inženjer je predstavnik vlasnika/investitora, plaćen je od vlasnika/investitora i izvršava svoju odgovornost prema njemu. Nadzorni inženjer ima zadatak da kontinuirano prati radove, a za veće radove u punom radnom vremenu. On je odgovoran za tumačenje ugovornih obaveza i izmjena, on uspostavlja kriterije prihvatljivosti, vodi računa da se radovi izvedu u skladu sa projektom i standardima i dobrom praksom, ocjenjuje napredovanje gradnje i određuje dinamiku plaćanja graditelju sukladno količini izvršenih radova i ugrađenom materijalu. U slučaju kakvih većih odstupanja od projektnih postavki, zapažanja ovog nadzora su mjerodavna kod odluke o


VIJADUKT SVILNO Program i postupci kontrole kvalitete radova i materijala


nastavku rada. Nadzorni inženjer stalno obavještava vlasnika o toku radova i zadovoljenju roka završetka radova.

Nadzorni inženjer mora imati tehničko znanje o građevinskim materijalima i izvođenju gradnje i imati iskustvo sa time i mora zadobiti povjerenje i poštovanje vlasnika i izvoditelja.

- IZVJEŠĆE O IZVEDENIM RADOVIMA

Da bi se sačuvali svi podaci o izvedenom stanju, potrebno je po završenom poslu izraditi izvješće o svim izvedenim radovima na sanaciji građevine. Poseban naglasak u tom izvješću treba staviti na eventualne izmjene u odnosu na radove predviđene projektom.

5.3 SPECIFIKACIJE GRAĐEVINSKIH PROIZVODA

Gotovo svi građevinski proizvodi koji će se ugrađivati dopremati će se iz pogona i tvornica izvan gradilišta. Za svaki od njih svaka isporuka gradilištu mora imati izjavu o sukladnosti proizvođača i važeću potvrdu sukladnosti s odgovarajućom normom, ako je određenim propisom uvjetovana, odnosno tehničko dopuštenje, ako norma za njega ne postoji. Još prije prve isporuke za svaki novi proizvod, koji će se ugrađivati u građevinu, nadzornom inženjeru treba za njega dostaviti sve potrebne podatke i potvrde o kvaliteti i ishoditi njegovu suglasnost za ugradnju.

Beton i njegovi sastavni materijali. Budući će se sav beton dopremati na građevinu iz centralnih pogona nadzornom inženjeru treba mjesec dana prije početka ugradnje za svaki sastav betona dostaviti od proizvođača sve podatke o sastavu, sastavnim materijalima i početnim ispitivanjima svih uvjetovanih svojstava, uključivo izjavu o sukladnosti i potvrdu ovlaštenog tijela, sve prema specifikacijama Priloga A TPBK i norme HRN EN 206-1. Ako se bilo koji sastav betona, izuzev beton normiranog zadanog sastava prema točki A.2.1.9 Priloga A TPBK, bude proizvodio na gradilištu, pogon za njegovu proizvodnju će se tretirati kao sastavni dio gradilišta, a u organizaciji, kontroli i potvrđivanju sukladnosti kvalitete proizvodnje morati će u potpunosti zadovoljiti specifikacije Priloga A TPBK i norme HRN EN 206-1.

Cement. Za betone specificiranih razreda tlačne čvrstoće ispod C 20/25 mogu se koristiti cementi C I ili C II/A ili B-S ili V ili M razreda tlačne čvrstoće 32,5, a za sve ostale betone, izuzev betona prednapetih nosača C 50/60, cementi C I ili C II/A ili B razreda tlačne čvrstoće 42,5 ili 52,5. Cementi C II/A ili B kao mineralne dodatke smiju sadržavati samo šljaku visokih peći (S), lebdeći pepeo (V) ili njihovu kombinaciju. Za beton prednapetih nosača razreda tlačne čvrstoće C 50/60 može se koristiti samo cement CEM I 52,5. Sve prema HRN EN 197-1.

Agregat. Mora zadovoljavati sva svojstva i njihove najviše razrede kvalitete specificirane Prilogom D TPBK i normom HRN EN 12620. Najveće nominirano zrno ne smije biti veće od ¼ najmanje dimenzije poprečnog presjeka niti od 0,8 horizontalnih razmaka šipki armature. Optimalni granulometrijski sastav mora biti unutar područja 2 i 3 HRN U.M1.057. Za smanjenje skupljanja i povećanje trajnosti betona bolji je granulometrijski sastav agregata u donjem dijelu tog područja (što bliže krivulji 2). U tom smislu frakcija agregata 4-8 mm ne bi smjela biti iznad 10 % (preporučljivo je oko 5 %).

Voda za pripremu betona. Mora biti pouzdano pitka voda iz gradskog vodovoda. Voda reciklirana iz proizvodnje betona može se koristiti sukladno normi HRN EN 1008.

Kemijski dodaci betonu. Mogu se koristiti sukladno Prilogu E TPBK i HRN EN 934-2 za beton. Efikasnost osnovnog djelovanja svake pošiljke svakog tipa dodatka mora biti prije upotrebe provjerena i potvrđena.

Čelik za armiranje. Mogu se koristiti čelici prema Prilogu B TPBK i normama HRN EN 10080-1do6 za čelik za armiranje. Označavati se trebaju prema HRN EN 1027-1 i 2 i HRN CR 10260.




Predgotovljeni betonski elementi. Armirano betonski montažni elementi dopremljeni na građevinu moraju imati izjavu o sukladnosti s uvjetima norme HRN EN 13369:˝Opća pravila za predgotovljene betonske elemente˝, potvrđenu rezultatima početnih ispitivanja izvršenih po ovlaštenoj instituciji.

5.4 ISPITIVANJE I POSTUPCI DOKAZIVANJA KVALITETE GRAĐEVNIH PROIZVODA KOJI SE IZRAĐUJU NA GRADILIŠTU

Građevinskim projektom nije predviđena proizvodnja predgotovljenih konstrukcijskih betonskih elemenata na gradilištu, ni normiranih ni nenormiranih. Međutim, ako se izvedbenim projektom takva mogućnost predvidi, treba imati na umu da se njihova upotreba mora provjeriti i riješiti projektom usklađenosti njihova ponašanja i ponašanja cijele konstrukcije nadvožnjaka. Elementi proizvedeni na gradilištu smatraju se predgotovljenim elementima ako su proizvedeni sukladno odgovarajućoj normi. Oni se i kontroliraju i njihova sukladnost sa specifikacijama norme potvrđuje kao i kod proizvodnje u odgovarajućem proizvodnom pogonu. Na gradilištu proizvedeni elementi, koji nisu sukladni ni s kojom normom, ne smatraju se predgotovljenim elementima. Proizvode se, kontroliraju i sukladnost im se potvrđuje na ovdje specificirani način kao i kod svih drugih elemenata betonske konstrukcije nadvožnjaka.

5.5 SPECIFIKACIJE IZVEDBE

Betonski radovi

Izvedba betonske konstrukcije. Kontrolu izvedbe betonske konstrukcije treba u cjelini izvesti prema specifikacijama norme HRN ENV 13670: 2010 i za nju osigurati razred nadzora 2. Za sada dok se naši izvođači betonskih konstrukcija ne osposobe za izvedbu betonskih konstrukcija po specifikacijama norme ISO 9001 takav nadzor osigurava Investitor i najčešće ga povjerava specijaliziranim institucijama.

Beton dopremljen na građevinu mora biti proizveden i specificiran prema HRN EN 206-1. Nadzorni inženjer ili njegov pomoćnik-specijalist za kontrolu proizvodnje i ugradnje betona mora izvršiti vizualnu kontrolu svake isporuke betona i njegove popratne dokumentacije (otpremnice i izjave o sukladnosti). Ukoliko posumnja u konzistenciju mora ju provjeriti ispitivanjem istim postupkom kojim je ispitana u proizvodnji. Korekcija konzistencije dodavanjem vode nije dopuštena. Dopuštena je samo dodavanjem superplastifikatora u količini i na način koji utvrdi proizvođač betona i na građevini potvrdi njegov ovlašteni predstavnik.

Za kontrolu specificiranih razreda tlačne čvrstoće betona na građevini treba svaki dan uzorkovati po jedan kontrolni uzorak betona. Uzorkovanju mora prisustvovati i zapisnik supotpisati nadzorni inženjer ili njegov pomoćnik-specijalist za kontrole proizvodnje i ugradnje betona. Ispitivanje ovih uzoraka može vršiti akreditirani laboratorij, a obradu i ocjenu rezultata ispitivanja prema kriterijima ispitivanja tlačne čvrstoće betona, danih u Dodatku B HRN EN 206-1, institucija ovlaštena za nadzor i potvrđivanje sukladnosti kvalitete proizvodnje betona.

Ugrađeni beton treba na odgovarajući način, precizno specificiran u izvedbenom projektu, zaštiti:

- od povećanog skupljanja - radi osiguranja potrebne kvalitete površinskog sloja betona - od smrzavanja - od štetnih vibracija, udara ili bilo kakvih oštećivanja.

Način vlažne zaštite betona treba precizno specificirati izvedbenim projektom. Trajanje takvog njegovanja treba biti sukladno uvjetima iz norme HRN ENV 13670: 2010.




Površinska temperatura betona ne smije pasti ispod 0ºC dok čvrstoća betona ne dosegne 10 N/mm2. Temperatura ugrađenog betona ne smije prijeći 65ºC.

5.6 PROGRAM KONTROLE SVIH RADOVA I MATERIJALA

Kontrola izvođenja svih sanacijskih radova i postignute kakvoće ugrađenog materijala provodi se prema Projektu sanacije i u skladu s prihvaćenim planom izvođenja.

Za vrijeme izvođenja sanacije potrebno je provesti kontrolna ispitivanja kakvoće korištenih sanacijskih materijala, prema Programu kontrolnih ispitivanja koji će služiti kao podloga za izradu Završnog izvještaja o provedenim ispitivanjima i postignutoj kakvoći izvedenih radova na sanaciji.

5.6.1 Izvođenje

Svi projektom predviđeni sanacijski radovi trebaju biti povjereni izvoditelju specijaliziranom za tu vrstu radova.

5.6.2 Prethodna ispitivanja

Svi materijali za sanaciju prihvaćaju se na temelju, atestne dokumentacije ili uvjerenja o kvaliteti, kojima su dokazana projektom propisana svojstva. Izvoditelj navedenu dokumentaciju predaje na prihvaćanje i ovjeru nadzornom inženjeru ili projektantu.

U slučaju da materijal predviđen za ugradnju ne posjeduje važeća uvjerenja, prije ugradnje potrebno je provesti prethodna ispitivanja propisanih karakteristika u ustanovi specijaliziranoj za tu vrstu ispitivanja.




5.6.3 Kontrolna ispitivanja

5.6.3.1 Betonski radovi

KONSTRUKTIVNI ELEMENT RADOVI

PRIONJIVOST Priprema podloge

nakon hidrodemoliranja, prije nanošenja novog betona i

sanacijskih mortova

TLAČNA ČVRSTOĆA

HRN EN 12390 (prema dodatku B

HRN EN 206-1)

OTPORNOST NA MRAZ I SOL

HRN EN 12390-9

(maks. 1,0 kg/m2; sr. 0,5 kg/m2)

OTPORNOST NA SMRZAVANJE

HRN CEN/TR 15177 (pad dinamičkog

modula elastičnosti ≤ 25%)

VODO-NEPROPUSNOST

HRN EN 12390-8

KOLNIČKA PLOČA

uklanjanje betona

10 mjesta (na svakom kolniku) - - - -

betoniranje - 3 kocke ili

1 kocka za svaki dan betoniranja

1 serija (MS56) 1 serija (M200) 1 serija (VDP 3)

NAGLAVNE GREDE (S4 i S5 L) (S5 D)

uklanjanje betona

10 mjesta (na svakoj NG) - - - -

betoniranje - 3 kocke ili

1 kocka za svaki dan betoniranja

1 serija (MS56) 1 serija (M200) 1 serija (VDP 3)

5.6.3.1 Sanacijski sustavi – mortovi i premazi

KONSTRUKTIVNI ELEMENT RADOVI

SANACIJSKI SUSTAV PREMAZ PRIONJIVOST

Priprema podloge nakon

hidrodemoliranja, prije nanošenja novog betona i

sanacijskih mortova

TLAČNA I SAVOJNA ČVRSTOĆA

PRIONJIVOST IZVEDENIH SLOJEVA MORTOVA

HRN EN 1542

(≥ 2,0 N/mm2)

PRIONJIVOST PREMAZA

HRN EN 1542

≥0,8 (0,5) N/mm2

DEBLJINA ZAŠTITNOG PREMAZA

KOLNIČKE PLOČE

uklanjanje betona

5 mjesta na svakoj koln. ploči - - - -

ugradnja sanacijskog sustava

- 2 serije za svaki kolnk 1 serija 1 serija 1 serija

PJEŠAČKE STAZE

uklanjanje betona

10 mjesta na svakoj pj. stazi - - - -


- 2 serije za svaku stazu 1 serija 1 serija 1 serija

GLAVNI I POPREČNI NOSAČI

uklanjanje betona 3 mjesta / 100 m2 - - - -


- 1 serija / 1 raspon 1 serija 1 serija 1 serija

NAGLAVNE GREDE, STUPOVI I UPORNJACI

uklanjanje betona 3 mjesta / NG, S, U - - - -


- 1 serija/ NG, S, U 1 serija/ NG, S, U 1 serija/ NG, S, U 1 serija/ NG, S, U




5.6.3.2 Hidroizolacijski i asfalterski radovi

Izvoditelj radova dužan je obavljati (osigurati) kontrolu asfaltnih slojeva koji moraju prema svemu odgovarati zahtjevima iz projekta. Osiguranje kvalitete podrazumijeva provedbu niza aktivnosti kojima je cilj postići propisanu kvalitetu asfaltnih slojeva sukladno zahtjevima Tehničkih uvjeta iz ovog projekta. Aktivnosti prije početka izvođenja asfalterskih radova uključuju pribavljanje (za bitumen, agregat i punilo te bitumensku mješavinu) Izjave o sukladnosti, Potvrde o sukladnosti, Tehničku uputu i Oznaku sukladnosti kojom proizvođač potvrđuje da su svojstva sastavnih materijala i mješavine sukladna zahtjevima iz projekta. Aktivnosti tijekom izvođenja asfalterskih radova. U svrhu kontrole kvalitete asfaltnih slojeva provodi se izvođačka i investitorska kontrola kvalitete putem ispitivanja sastavnih materijala, proizvedene bitumenske mješavine i izvedenog asfaltnog sloja. Izvođačka kontrola kvalitete Izvođačku kontrolu kvalitete putem ispitivanja obavlja izvođač radova ili ih može povjeriti laboratoriju akreditiranom za metode ispitivanja propisane ovim projektom (prema HRN EN ISO/IEC 17025). Izvođačka kontrola kvalitete agregata, punila i bitumena

Izvođačka kontrola kvalitete agregata, punila, i bitumena od kojeg je svaka bitumenska mješavina proizvedena, provodi se sukladno tablici 1. Pisani izvještaj o provedenim ispitivanjima izvođač asfalterskih radova mora predati nadzornom inženjeru najkasnije pet dana od dana uzorkovanja. Izvođačka kontrola proizvedene bitumenske mješavine

Uzorci za izvođačku kontrolu kvalitete proizvedene bitumenske mješavine uzimaju se na mjestu ugradnje sukladno zahtjevima norme HRN EN 12697-27. Vrste ispitivanja, ispitne metode i učestalost ispitivanja bitumenskih mješavina od asfaltbetona navedeni su u tablici 2. Izvještaje i zapise o provedenim ispitivanjima u sklopu izvođačke kontrole kvalitete proizvedene bitumenske mješavine, izvođač je dužan je predati nadzornom inženjeru u roku od najviše pet dana nakon uzorkovanja. Izvođačka kontrola izvedenog sloja

Vrste ispitivanja, ispitne metode i učestalost ispitivanja izvedenih slojeva navedeni su u tablici 3. Nakon što je asfaltni sloj izveden izvođač je dužan izraditi geodetski snimak cijelog sloja po visini i položaju. Snimaju se karakteristične točke u poprečnom profilu i to na svakih 50 m: os, lijevi rub i desni rub sloja. Izvještaje i zapise o provedenom ispitivanju izvođačke kontrole kvalitete izvedenog sloja, izvođač je dužan je predati nadzornom inženjeru u roku od najviše pet dana nakon uzorkovanja, odnosno nakon započetog ispitivanja.




Izvještaj o ispitivanjima u sklopu izvođačke kontrole kvalitete Kada je asfaltni sloj izveden, sve aktivnosti kao i rezultati ispitivanja provedenih u svrhu izvođačke kontrole kvalitete, prikazuju se u pisanom izvještaju koji sadrži: • opći dio s podacima o građevini, izvođaču i investitoru, • rezultate izvođačke kontrole kvalitete dobivene ispitivanjima, • komentar svih aktivnosti provedenih radi izvođačke kontrole kvalitete primijenjenih

materijala, proizvodnje i ugradnje asfaltne mješavine, te • zaključni komentar o kvaliteti izvedenih radova s obzirom na zahtjeve ovog projekta. Investitorska kontrola kvalitete Investitorsku kontrolu kvalitete obavlja investitor ili o njegovu trošku, pravna osoba po njegovu izboru, osposobljena za takvu vrstu poslova. Investitorska kontrola kvalitete agregata, punila i bitumena

Uzorci agregata i punila u svrhu provedbe investitorske kontrole kvalitete uzimaju se na skladišnom prostoru asfaltne baze. Ispitni uzorci agregata uzimaju se sukladno normi HRN EN 932-1 u prisustvu nadzornog inženjera ili njegovog opunomoćenika, te u prisustvu predstavnika proizvođača bitumenskih mješavina. Uzorci bitumena u svrhu provedbe investitorske kontrole kvalitete putem ispitivanja uzimaju se na skladišnom prostoru asfaltne baze. Ispitni uzorci bitumena uzimaju se sukladno normi HRN EN 58 u prisustvu nadzornog inženjera ili njegovog opunomoćenika, te u prisustvu predstavnika proizvođača bitumenskih mješavina. Zapisnik o uzorkovanju mora sadržavati dovoljan broj podataka relevantnih za potpunu identifikaciju uzetih uzoraka. Vrsta ispitivanja, ispitne metode i učestalost ispitivanja u sklopu investitorske i izvođačke kontrole kvalitete agregata, punila i bitumena navedeni su u tablici 1.




Tablica 1. Učestalost provedbe ispitivanja investitorske i izvođačke kontrole kvalitete građevnih

proizvoda za mješavine koje se ugrađuju na autocestu: habajući sloj SMA 11 PmB 45/80-65; zaštitni sloj hidroizolacije SMA 16 surf PmB 45/80-65

rađe

vni

roiz

vod Svojstvo Ispitna norma

Učestalost provedbe ispitivanja (1 uzorak na zadanu masu ili m2 izvedenog sloja) Izvođačka kontrola kvalitete

Investitorska kontrola kvalitete

Puni

lo Granulometrijski sastav HRN EN 933-10

1 uzorak 1 uzorak Kvaliteta sitnih čestica HRN EN 933-9

Agre

gat

Granulometrijski sastav Udio sitnih čestica HRN EN 933-1

1 uzorak 1 uzorak Kvaliteta sitnih čestica HRN EN 933-9

Indeks oblika HRN EN 933-3 ili HRN EN 933-4 1 uzorak 1 uzorak

Uglatost zrnja (koef. protoka) HRN EN 933-6 Otpornost na predrobljavanje HRN EN 1097-2

- 1 uzorak Otpornost na poliranje (habajući sloj) HRN EN 1097-8

Bitu

men

sko

vezi

vo

Penetracija HRN EN 1426

1 uzorak 1 uzorak Točka razmekšanja HRN EN 1427 Točka loma po Fraassu HRN EN 12593

Elastični povrat HRN EN 13398

Otpornost na otvrdnjavanje (HRN EN 12607-1)

Zadržana penetracija 1 uzorak

1 uzorak 1 uzorak Porast/pad točke razmekšanja

HRN EN 1427





Investitorska kontrola proizvedene bitumenske mješavine

Vrsta ispitivanja, ispitne metode i učestalost ispitivanja u sklopu investitorske kontrole kvalitete bitumenskih mješavina od asfaltbetona, navedeni su u tablici 2. Tablica 2. Učestalost provedbe ispitivanja investitorske i izvođačke kontrole kvalitete za bitumenske

mješavine koje će se ugraditi na autocesti: habajući SMA 11 PmB 45/80-65; zaštitni sloj hidroizolacije SMA 16 surf PmB 45/80-65

rađe

vni

roiz

vod Svojstvo Ispitna norma

Učestalost provedbe ispitivanja (1 uzorak na zadanu masu ili m2 izvedenog sloja) Izvođačka kontr.

Investitorska kontr.

Bitu

men

ska

mje

šavi

na

Bitumen izdvojen ekstrakcijom

Penetracija HRN EN 1426

- 1 uzorak Točka razmekšanja HRN EN 1427


Granulometrijski sastav HRN EN 12697-2 500 t ili jednom dnevno ako se ugrađuje više od 250, a manje od 500 t

1 uzorak Udio veziva HRN EN 12697-1

Udio šupljina HRN EN 12697-8

Ispuna šupljina bitumenom HRN EN 12697-8

Otpornost na djelovanje vode (omjer ITSR) HRN EN 12697-12 1 uzorak 1 uzorak

Otpornost prema trajnoj deformaciji – kolotraženje (a) HRN EN 12697-22 1 ispitivanje 1 ispitivanje

Ocjeđivanje veziva HRN EN 12697-18 1 uzorak 1 uzorak

Temperatura HRN EN 12697-13 Svakih 25t i kod svakog uzorkovanja

(a) Ispituje se samo na zaštitnom sloju. Ukoliko postoji sumnja da rezultati ispitivanja ne predstavljaju stvarnu kvalitetu na određenoj površini asfaltnog sloja, izvođač i/ili nadzorni inženjer imaju pravo zatražiti provedbu dodatnih ispitivanja na ugrađenom sloju. Uzorci bitumenskih mješavina u svrhu provedbe investitorske kontrole kvalitete putem ispitivanja uzimaju se na mjestu ugradnje. Ispitni uzorci bitumenskih mješavina uzimaju se sukladno normi HRN EN 12697-27 u prisustvu nadzornog inženjera ili njegovog opunomoćenika, te u prisustvu predstavnika izvođača radova. Zapisnik o uzorkovanju mora sadržavati dovoljan broj podataka relevantnih za potpunu identifikaciju uzetih uzoraka.




Investitorska kontrola izvedenog sloja Nadzorni inženjer preuzet će izvedeni asfaltni sloj temeljem rezultata ispitivanja u sklopu investitorske i izvođačke kontrole kvalitete, prema zahtjevima tehničkih uvjeta iz ovog projekta. Ukoliko propisani parametri kvalitete proizvedene asfaltne mješavine, odnosno izvedenog asfaltnog sloja ne zadovoljavaju propisane zahtjeve, izvođač radova će o svom trošku ukloniti dio nekvalitetno izvedenog asfaltnog sloja i nadomjestiti ga novim slojem propisane kvalitete. Vrste, ispitne metode i učestalost ispitivanja u sklopu investitorske kontrole kvalitete izvedenog asfaltnog sloja navedeni su u tablici 3. Tablica 3. Učestalost provedbe ispitivanja investitorske i izvođačke kontrole kvalitete izvedenog

asfaltnog sloja: habajući SMA 11 PmB 45/80-65; zaštitni sloj hidroizolacije SMAQ 16 surf PmB 45/80-65

Svojstvo Ispitna norma

Minimalna učestalost provedbe ispitivanja (1 uzorak na zadanu masu ili m2 izvedenog sloja)

Izvođačka kontrola Investitorska kontrola

Ugr

ađen

i asf

altn

i slo

j

Debljina (a) HRN EN 12697-36 4000 m2 (e) 2.000 m2 (e) Udio šupljina (b) HRN EN 12697-8

Stupanj zbijenosti (b) nerazorna metoda

Povezanost slojeva (c) ALP A-StB 1 uzorak 1 uzorak

Tekstura (habajući sloj)) HRN EN 13036-1 HRN EN 13036-5 1 pozicija 1 pozicija ili

kontinuirano Hvatljivost (habajući sloj) HRN EN 13036-4 Otpornost prema trajnoj deformaciji – kolotraženje(d)

HRN EN 12697-22 1 ispitivanje 1 ispitivanje

Uzdužna ravnost

Habajući sloj HRN EN 13036-6 HRN EN 13036-7 PAT01:2001

kontinuirano na cijeloj dužini


Zaštitni sloj kontinuirano na cijeloj dužini


Visina sloja, poprečni pad i položaj izvedenog sloja - svaki profil

na najmanje 20% podataka od izvođačke kontrole

(a) U sklopu izvođačke kontrole dopušta se izračun na temelju utrošene mase asfaltne mješavine (b) Ulazni podaci za izračun uzimaju se temeljem prosječne gustoće asfaltne mješavine odnosno prosječne

gustoće laboratorijskog probnog tijela iz dnevne proizvodnje (gustoća asfaltnog sloja može se odrediti i nerazornom metodom)

(c) Vizualna procjena na svakom uzorku (d) Ispituje se na habajućem sloju (e) Min 3 bušena uzorka, ravnomjerno raspoređena, navode se rezultati pojedinačnih ispitivanja bušenog

uzorka Vremenski uvjeti ugradnje bitumenskih mješavina Bitumenske mješavine ugrađuje se samo u povoljnim vremenskim uvjetima. Ugradnja bitumenskih mješavina na zaleđenu ili snijegom pokrivenu podlogu nije dopuštena. Ugradnja bitumenskih mješavina nije dopuštena po kiši i/ili magli koja na podlozi stvara zatvoreni vodeni film. Najniža temperatura zraka pri kojoj je dopuštena ugradnja bitumenskih mješavina je:

+5°C za habajuće slojeve debljine >30 mm od splitmastiksasfalta




Priprema podloge Podloga na koju se polaže asfaltni sloj mora biti stabilna, nosiva, ravna, suha i čista, bez nevezanog materijala. Najveća dopuštena neravnost podloge u uzdužnom i poprečnom smjeru, izmjerena prema normi HRN EN 13036-7, mjernom letvom duljine 3m, iznosi:

12 mm pri izvedbi zaštitnog sloja, 8 mm pri izvedbi habajućeg sloja.

U svrhu postizanja međusobnog povezivanja podloge i izvedenog asfaltnog sloja, podloga se prethodno mora poprskati bitumenskom emulzijom. Količina bitumenske emulzije za prskanje podloge ovisi o razini hrapavosti podloge, vrsti i tipu bitumenske emulzije, te vrsti i tipu asfaltnog sloja koji se izvodi, a nanosi se u količini koja osigurava propisanu povezanost slojeva. Pri prskanju podloge, bitumenska se emulzija smije zagrijati najviše na 60°C za nemodificiranu odnosno 70°C za modificiranu. Kada se u asfaltni sloj ugrađuje bitumenska mješavina na bazi polimerom modificiranog bitumena, tada se podloga mora obvezno poprskati polimerom modificiranom bitumenskom emulzijom. Prskanje podloge bitumenskom emulzijom na temperaturi zraka ili podloge nižoj od +5°C nije dopušteno. Ugradnja bitumenske mješavine na poprskanu podlogu smije započeti tek po završetku faze „razbijanja“ emulzije. Površine koje su obrađene prskanjem bitumenskom emulzijom smiju se koristiti isključivo za gradilišni promet vezan uz poslove ugradnje asfaltnih slojeva. Spojevi U slučaju višeslojne izvedbe, uzdužni radni spoj jednog asfaltnog sloja u odnosu na uzdužni radni spoj drugog asfaltnog sloja mora biti razmaknut najmanje 15 cm, a poprečni radni spoj najmanje 2 m. Uzdužni i poprečni radni spojevi asfaltnih slojeva moraju biti izvedeni na način da su vodonepropusni i trajni, obavezno premazani bitumenskom pastom za sljepljivanje. Na spoju asfaltnog sloja s nekom drugom vrstom materijala (beton, kamen, metal) mora se izraditi razdjelnica ispunjena vrućom bitumenskom masom ili samoljepivom bitumenskom trakom. Probna dionica Izvođač radova izradom probne dionice mora dokazati svoju sposobnost za kvalitetnu ugradnju asfaltnih slojeva kolničke konstrukcije sa građevnim proizvodima i na način kako je to predložio u tehničko-tehnološkom elaboratu. Minimalna površina probne dionice određuje se temeljem prosječnog dnevnog plana ugradnje. Poziciju i površinu pokusne dionice predlaže izvođač radova, a odobrava nadzorni inženjer. Tijekom i nakon izvedbe probne dionice moraju se provesti ispitivanja sastava i fizičko-mehaničkih svojstava bitumenske mješavine te svojstava ugrađenog asfaltnog sloja u skladu sa tablicama 2. i 3. Nakon provedenih ispitivanja izvođač mora izraditi Izvještaj o probnoj dionici koji mora sadržavati sve rezultate provedenih ispitivanja izvođačke kontrole kvalitete. Izvještaj se predaje nadzornom inženjeru na pismeno očitovanje o prihvaćanju ili neprihvaćanju probne dionice. Nadzorni inženjer se mora pismeno očitovati u roku od tri dana od preuzimanja izvještaja o probnoj dionici. Nakon prihvaćanja probne dionice od strane nadzornog inženjera izvođač može započeti sa kontinuiranom ugradnjom asfaltnog sloja. Ukoliko nadzorni inženjer pismenim očitovanjem odbije probnu dionicu, izvođač mora izvršiti reviziju TT elaborata i predložiti nadzornom inženjeru izradu nove probne dionice.




IV HIDROIZOLACIJA BITUMENSKIM TRAKAMA

Dokazivanje uporabivosti materijala, izvođačka i investitorska ispitivanja provode se prema tablici 4. Tablica 4. Vrsta i učestalost ispitivanja materijala i izvedene hidroizolacije Svojstvo Dokaz uporabljivostia Izvođačke ispitivanje Investitorsko ispitivanje*

Uskladišteni materijali

Epoksidna smola Točka 1.4., tablica 10. 1 t svakih 2 t

Pijesak za posipavanje Točka 1.4., tablica 11. 2,5 svakih 5 t

Bitumenska traka Točka 1.4., tablice 12.i 13. 2500 t 5000 m2, odnosno svaka šarža a Kompletno ispitivanje prema tablici * ispituje se samo u slučaju sumnje u kvalitetu (ako se utvrdi nedostatak kvalitete trošak ispitivanja snosi Izvođač) Dokaz uporabljivosti (prethodna ispitivanja pogodnosti materijala) Izvođač radova dužan je prije početka izvedbe hidroizolacije od proizvođača ili dobavljača pribaviti dokaze uporabljivosti svih materijala namijenjenih za izvedbu hidroizolacije. Pod dokazom uporabljivosti podrazumijeva se potvrda sukladnosti pojedinog materijala prema tehničkoj specifikaciji – normi proizvoda, izdana od ovlaštenog tijela ili prema priznatom tehničkom pravilu. Izvođač radova će dokaze o uporabljivosti materijala dati na uvid nadzornom inženjeru najmanje 20 dana prije planiranog početka radova na izvedbi hidroizolacije. U roku od najviše 10 dana od dana primitka dokaza o uporabljivosti materijala, nadzorni će inženjer izvijestiti izvođača radova o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponuđenih dokaza uporabljivosti. Izvođačka kontrola Za vrijeme izvođenja hidroizolacijskih radova, izvođač je obvezan provoditi izvođačku kontrolu kvalitete materijala. Izvođačka ispitivanja materijala s obzirom na vrstu i učestalost ispitivanja provodi dobavljač prema tablici 2010-12, a rezultate provedenih ispitivanja dostavlja nadzornom inženjeru najkasnije 24 sata nakon završetka ispitivanja. Uzorci materijala za ispitivanje uzimaju se na mjestu ugradnje. Investitorska kontrola Za vrijeme izvođenja hidroizolacijskih radova, investitor će provjeriti kvalitetu upotrebljenih materijala i kvalitetu izvedbe hidroizolacijskih radova. Rezultati provedenih investitorskih ispitivanja, zajedno s rezultatima izvođačkih ispitivanja osnova su za ocjenu kvalitete i preuzimanje izvedenih radova.

5.6.4 Prihvaćanje kakvoće od strane investitora

Tehnologija izvođenja, prethodna i kontrolna ispitivanja moraju biti pod stalnim stručnim nadzorom specijaliziranim za tu vrstu radova. Kvalitetu radova prihvaća investitor na bazi konačnog izvještaja kojim se ocjenjuju:

− uvjerenja o kvaliteti ili rezultati prethodnih ispitivanja − kontrolna ispitivanja tijekom izvođenja − radovi izvođenja prema tehničkim uvjetima projekta koju daje tehnološki nadzor







7. TROŠKOVNIK



VIJADUKT SVILNO Troškovnik


A) OPĆENITO Izvoditelj radova je dužan pridržavati se općih propisa za određenu vrstu radova, opisa troškovnika, shema ostalih dijelova projekta kao i uputa projektanta. Eventualne nejasnoće u opisima shemama ili ostalim dijelovima projekta moraju se riješiti prije sklapanja ugovora. Izvoditelj je obavezan detaljno pregledati projektnu dokumentaciju, te stanje na mjestu izvedbe. Naručitelj je dužan izvoditelju osigurati nesmetano izvođenje radova. Također je naručitelj dužan izvoditelju omogućiti korištenje vode i energetskih izvora iz svoje postojeće mreže uz dogovornu naknadu i način upotrebe. Izvoditelj radova je na gradilištu dužan voditi dnevnik radova i u njega uvoditi sve podatke o tijeku i opsegu radova, te pojedinačno bilježiti sve promjene i smetanje, koje bi mogle utjecati na rokove izvedbe i kvalitetu radova. Dnevnik rada supotpisuje naručitelj ili njegov nadzorni inženjer svakodnevno. Za kvalitetu radova izvoditelj jamči u ugovorenom roku od dana kada su radovi završeni i pismeno predati naručitelju. Izvoditelj je dužan u cilju zaštite i sigurnosti pri radu i zaštite od požara pridržavati se propisa o zaštiti na radu i postojećih propisa i pravila za predmetnu građevinu. U tu svrhu izvoditelj mora izraditi projekt zaštite na radu i dati ga na ovjeru nadležnoj službi Investitora. Tijekom izvođenja radova izvoditelj će poduzeti sve potrebne mjere zaštite od oštećenja i prljanja građevine, a poslije izvođenja očistiti sve nečistoće odnosno ukloniti oštećenja prouzrokovana njegovim radom. Svi radnici predviđeni za određenu vrstu radova moraju imati uvjerenje o osposobljenosti za te radove, a naročito za radove na visini. Za sve radove potrebno je, uz projektnu dokumentaciju, pridržavati se i odredaba iz normativa i drugih službenih propisa. Sve radove treba izvesti od kvalitetnih materijala za koje treba imati odgovarajuća uvjerenja o kvaliteti- potvrde ili izjave o sukladnosti proizvoda. Jedinične cijene primjenjivati će se na izvedene količine, u odnosu na količine predviđene troškovnikom koji je za pojedine stavke orijentacioni. B) MATERIJALI Pod tim pojmom podrazumijeva se samo cijena materijala, tj. dobavna cijena i to kako glavnog materijala tako pomoćnog materijala. U cijenu je uključena i cijena transportnih troškova bez obzira na prijevozno sredstvo sa svim prijenosima i istovarima, te uskladištenje i čuvanje na gradilištu od uništenja ili pada kvalitete. Tu je također uključeno davanje potrebnih uzoraka na ispitivanje onih materijala za koje je to propisano projektom. Naručitelj ima pravo provjeriti kvalitetu materijala kojim izvoditelj izvodi radove. Ako se ispitivanjem u službeno priznatoj instituciji za ispitivanje materijala ustanovi da ispitani materijal ne odgovara ugovorenoj kvaliteti, izvoditelj je dužan odstraniti loše izvedeni rad i o svome trošku ponovno izvesti radove kvalitetnim materijalom te snositi troškove ispitivanja.

Broj projekta: 2320-012/13 Institut IGH d.d.. Vrsta projekta (razina i struka): GRAĐEVINSKI PROJEKT SANACIJE Zavod za materijale i konstrukcije Radni nalog: 77202020 10 000 Zagreb, J. Rakuše 1

VIJADUKT SVILNO Troškovnik


C) RAD U kalkulaciji rada treba uključiti sav rad kako glavni tako i pomoćni, te sav unutarnji transport. Ujedno treba uključiti sav rad oko zaštite gotovih konstrukcija i dijelova građevine od štetnog utjecaja radnog procesa pogona. Za izvedbu radova treba osigurati kvalificiranu i osposobljenu radnu snagu. D) IZMJERE Sve izmjere i obračuni trebaju se provesti prema tehničkim uvjetima ili po posebnom opisu projektanta za specifične stavke. Jedinična cijena treba sadržavati kompletan materijal, sve faze rada sa pripremama i zaštitom i sve režijske troškove.

Documents

Janka Rakuše 1, Zagreb, Hrvatska - arz.hr · Knjiga: PROJEKT SANACIJE Vrsta projekta (razina i struka): ... Kakvoća betona uzdužnih nosača je MB 45 a armatura je glatki betonski