Povezanost agresivnog i prosocijalnog ponaanja sa sociometrijskim statusom kod djece predkolske dobi

Djeji vrti En ten tiniSesvete, 144. brigade Hrvatske vojske 8

Povezanost agresivnog i prosocijalnog ponaanja sa sociometrijskim statusom kod djece predkolske dobiPripravniki rad strunog suradnika psihologa u predkolskom odgoju i obrazovanju

Pripravnik: Iva Erceg, mag. psych.

Mentor: Ksenija Benakovi, prof. psihologije

Zagreb, 2014.

SAETAKCilj ovog istraivanja bio je ispitati povezanost prihvaenosti djece u skupini vrnjaka s njihovom sklonou agresivnom i prosocijalnom ponaanju. U istraivanju je sudjelovalo 99 djece prosjene dobi est godina i tri mjeseca, koja pohaaju starije vrtike i predkolske grupe DVEn ten tini. Za utvrivanje sociometrijskog statusa koritena je modifikacija Asherovog postupka (1979). Svako dijete procjenjivalo je svu drugu djecu iz grupe na grafikoj skali od 3 stupnja na temelju pitanja Koliko se voli igrati s tim djetetom?. Za utvrivanje sklonosti djece agresivnom i prosocijalnom ponaanju koritena je skala PROS/AG koju su ispunjavali odgajatelji. Naena je statistiki znaajna povezanost izmeu sociometrijskog statusa djece i procijenjenog ponaanja. Prosocijalno ponaanje djece pozitivno je povezano sa sociometrijskim statusom u grupi dok je agresivno ponaanje negativno povezano sa sociometrijskim statusom djece. Rezultati ukazuju na potrebu ranih intervencija u jaanju djeje socijalne kompetencije.

Kljune rijei: sociometrijski status, biranje drugih, agresivno ponaanje, prosocijalno ponaanje, predkolska dob

SADRAJ

UVOD1Socijalno kompetentno dijete1Sociometrijske tehnike2Agresivno ponaanje3Prosocijalno ponaanje4O ovom istraivanju4CILJ ISTRAIVANJA5PROBLEMI5HIPOTEZE5METODA5Sudionici5Instrumenti6Postupak6REZULTATI7Spolne razlike u sociometrijskom statusu i biranju drugih7Sociometrijski status7Biranje drugih8Agresivno ponaanje8Prosocijalno ponaanje9Utvrivanje povezanosti izmeu agresivnog i prosocijalnog ponaanja, sociometrijskog statusa i sklonosti pozitivnom/negativnom biranju drugih10RASPRAVA12Nedostatci14Praktine implikacije i preporuke za budua istraivanja15ZAKLJUAK16LITERATURA17PRILOZI18Povezanost agresivnog i prosocijalnog ponaanja sa sociometrijskim statusom kod djece predkolske dobi

UVOD

ovjek je socijalno bie i najvei dio svog ivota provodi kao lan razliitih vrsta grupa. Potreba za pripadanjem jedan je od temeljnih ljudskih motiva; elimo se sviati drugima i elimo biti prihvaeni. Kako bismo zadovoljili tu potrebu vano je u procesu socijalizacije usvojiti znanja i vjetine koje e nam omoguiti uspjenu interakciju s ljudima koje susreemo. Ukljuivanje u vrtiku skupinu za mnogu je djecu prvi odmak od zatitnike atmosfere obiteljskog doma i ulazak u svijet raznolikih socijalnih interakcija. Odnosi meu vrnjacima kvalitativno se razlikuju od odnosa dijete-odrasli. Prema Piagetu (1932, prema Vasta, Haith i Miller, 1998), odnos s odraslima bazira se na dominaciji, pravilima i poslunosti, dok je odnos s vrnjacima baziran na jednakosti, raspravi i kompromisu. Kroz interakciju s vrnjacima istog poloaja, djeca ue odgovarajue komunikacijske vjetine, usvajaju sposobnosti samoregulacije emocija i ue konstruktivno rjeavati sukobe i potekoe.

Socijalno kompetentno dijeteU okviru predkolske ustanove, socijalno kompetentnom smatramo onu djecu koja stvaraju i odravaju uinkovite odnose u skupini. Oni znaju uskladiti svoje ponaanje s drugima, nai zajedniki jezik, razmijeniti informacije te utvrditi slinosti i razlike. Takva djeca prihvaena su od strane vrnjaka (Katz & McClellan, 2005).Na to hoe li dijete biti prihvaeno u skupini vrnjaka utjee vie faktora. Pokazalo se da je jedan od tih faktora temperament. Karakteristike poput negativne reaktivnosti, otpora kontroli i stidljivosti/inhibicije na razliite naine utjeu na djeje percipiranje socijalne okoline, a time i na bihevioralne potekoe (Buskirk, Chen, Coplan & Rubin, 2005).Odnosi u obitelji igraju veliku ulogu u formiranju djetetovog pogleda na svijet pa tako i na odnose s vrnjacima. Djeca koja pokazuju sigurnu privrenost majci, procjenjuju se popularnijom, drutvenijom i kompetentnijom te pokazuju manje agresivnih ponaanja od vrnjaka s nesigurnom ili izbjegavajuom privrenou (Burgess, Marshall, Rubin & Fox, 2003). Odgojni postupci u obitelji, visoka kontrola i malo topline karakteristini za autoritarni stil roditeljstva kao i pretjerana popustljivost i nezainteresiranost utjeu na pojavu agresivnog ponaanja kod djece, a time i do nepopularnosti u skupini vrnjaka (Rubin & Burgess, 2002).Svi ovi faktori zapravo dovode do eksternaliziranih potekoa poput agresivnog ili izbjegavajueg ponaanja, a takva ponaanja dalje utjeu na prihvaenost u skupini vrnjaka. Djeca koja su odbaena od grupe doivljavaju niz ponaajnih, kognitivnih i emocionalnih tekoa. S obzirom na to da djeca koja pokazuju odreena neprilagoena ponaanja i jesu najee odbaena, teko je utvrditi uzrono-posljedinu vezu. Coie (1990, prema Caki & ivi-Beirovi, 2009) opisuje povezanost izmeu nedostatka socijalnih vjetina, problema u ponaanju i odbijanja od strane vrnjaka kao negativnu razvojnu spiralu. Djeca s loim socijalnim vjetinama ne uspijevaju se ukljuiti u igru s vrnjacima zbog anksioznosti, povuenosti ili agresivnosti, a njihovo neukljuivanje opet oteava usvajanje potrebnih socijalnih vjetina. U svakom sluaju, rana identifikacija takve djece omoguuje osmiljavanje ciljanih intervencija.

Sociometrijske tehnikeZa utvrivanje poloaja djeteta u skupini vrnjaka koristimo sociometrijske tehnike. Postoji nekoliko naina mjerenja odnosa u grupi. U tehnikama imenovanja od djece se trai da imenuju odreeni broj vrnjaka (najee 3) na temelju nekog kriterija, npr. Koja djeca iz grupe ti se jako sviaju? Koja djeca iz grupe ti se uope ne sviaju?. Mogua su dakle i pozitivna i negativna imenovanja. Pri upotrebi tehnike usporedbe u parovima, djetetu se prezentiraju svi mogui parovi u grupi te u svakom paru mora izabrati jedno dijete na temelju nekog kriterija. Na primjer, S kojim od ove dvojice djeaka bi se radije igrao? Kod tehnike skalne procjene dijete ocjenjuje druge lanove grupi na skali Likertova tipa, opet na temelju nekog kriterija, npr. Koliko se voli igrati s ovim djetetom?Postoji pet osnovnih poloaja djece unutar skupine vrnjaka. Omiljena djeca imaju velik broj pozitivnih, a mali broj negativnih biranja. Odbaena djeca imaju velik broj negativnih, a mali broj pozitivnih biranja. Kontroverzna djeca imaju veliki broj i pozitivnih i negativnih biranja. Zanemarena djeca su ona koje imaju mali broj i pozitivnih i negativnih biranja. Prosjena djeca imaju osrednji broj i pozitivnih i negativnih biranja (Ladd, 1999). Sociometrijski status utvren pomou metoda nominacije nestabilniji je kroz vrijeme, na predkolskoj populaciji test-retest pouzdanost za razdoblje od etiri tjedna iznosi od .38 do .56 za pozitivne nominacije, a .42 za negativne nominacije (Asher, Singleton, Tinsley & Hymel, 1979). Djeca predkolske dobi prijatelja definiraju kao nekoga s kime se trenutno igra, a to je neto to se mijenja na dnevnoj bazi i postoji opasnost da e prilikom nominacija dijete navesti imena onih s kojima se zadnje igralo. Metoda skalne procjene omoguuje utvrivanje generalnih preferencija prema svim lanovima grupe i pokazuje visoku pouzdanost. U istraivanju Ashera i suradnika (1979) na uzorku djece predkolske dobi pokazalo se da ova tehnika procjene ima test-retest pouzdanost od 0.81 u razdoblju od etiri tjedna izmeu dva mjerenja.

Agresivno ponaanjeAgresivno ponaanje nije neuobiajeno kod djece predkolske dobi. tovie, agresivnost je jedan od najveih i najeih problema socijalizacije s kojima se susreu roditelji i odgajatelji i esto trae intervenciju strune slube. Sukobi su neizbjean dio interakcije s vrnjacima, a agresivno ponaanje je jedan od naina borbe za vlastita prava i potrebe i noenje s frustracijom. Poduavanje djece (i roditelja!) efikasnijim strategijama rjeavanja sukoba i samoregulacije emocija najee rezultira smanjenom agresivnou i jaanjem socijalnih vjetina (Haug-Schnabel, 1997).Agresivnost ima mnogo pojavnih oblika pa se tako i definicije agresivnog ponaanja usmjeravaju na razliite aspekte agresivnosti. Neki se autori usmjeravaju na posljedice ponaanja te agresivnim ponaanjem smatraju ono koje rezultira bilo kakvom tetom ili povredom. Drugi naglaavaju komponentu namjere i drutveni kontekst te definiraju agresivno ponaanje kao drutveno neprihvatljivo ponaanje s namjerom nanoenja tete osobi ili imovini (Vasta i sur., 1998). Agresivna ponaanja razlikuju se s obzirom na oblik i funkciju. Najea podjela je na verbalnu (zadirkivanje, prijetnje) i fiziku (guranje, udarci, ugrizi). Instrumentalna agresija je agresija u svrhu pribavljanja neega, stjecanja neke koristi ili ostvarivanja cilja, a agresija kojoj je cilj samo nanoenje bola ili tete naziva se neprijateljska (osvetnika) agresija. Djeca predkolske dobi ee koriste instrumentalnu i tjelesnu agresiju. Svrha njihove agresije najee nije u tome da povrijede dugo dijete, ve da dou do igrake koju ele ili ostvare neki drugi cilj. Takoer, djeca predkolske dobi sklonija su fizikoj nego verbalnoj agresivnosti. Neprijateljska i verbalna agresija ee se javljaju od kolske dobi nadalje (Vasta i sur., 1998). Istraivanja pokazuju da postoje spolne razlike u agresivnosti. U predkolskoj dobi djeaci su fiziki agresivniji. Oni su skloniji zapoeti tunjavu, ali i agresivno odgovoriti na napad. Djevojice nisu toliko sklone fizikoj agresivnosti, no koriste druge oblike agresivnog ponaanja, traanje, nazivanje pogrdnim imenima i izoliranje (Vasta i sur., 1998). U istraivanjima odrednica sociometrijskog statusa djece, agresivnost se konstantno pojavljuje kao bitan faktor. Djeca koja su agresivna u pravilu imaju nii sociometrijski status. Meutim, pokazalo se da to ovisi i o stupnju agresivnosti u samoj vrnjakoj skupini, odnosno o grupnim normama. Ako je agresivno ponaanje oekivano i uobiajeno, nee dovesti do odbacivanja u grupi (Stormshak, Bierman, Bruschi, Dodge, & Coie, 1999).

Prosocijalno ponaanjeProsocijalno ponaanje moemo definirati kao vid moralnog postupanja koji ukljuuje drutveno poeljna ponaanja poput dijeljenja s drugima, pomaganja i suradnje. Dugo vremena smatralo se da su sposobnost zauzimanja tueg stajalita i empatija nuni preduvjeti za javljanje prosocijalnog ponaanja. S obzirom na to da te osobine kod predkolske djece nisu jo dostatno razvijene, zakljuak je bio da se djeca ne mogu ponaati prosocijalno. Ipak, postoje dokazi da se prosocijalno ponaanje javlja vrlo rano. Jedan od primjera prosocijalnog ponaanja je dijeljenje igraaka s drugom djecom, a takva ponaanja javljaju se u djece mlae od dvije godine. Takoer, djeca ve od rane dobi imaju potrebu za pomaganjem drugima, pa tako ve dvogodinjaci pokazuju sklonost da pomognu majci u kuanskim poslovima (Vasta i sur., 1998).Istraivanjem spolnih razlika u prosocijalnom ponaanju dobiveni su nejednoznani rezultati. Djevojice se ee procjenjuje sklonijima prosocijalnom ponaanju, no takve procjene mogu biti rezultat socijalnih oekivanja i stereotipa o spolnim razlikama. U istraivanjima koja su se bazirala na direktnom opaanju prosocijalnog ponaanja, spolne razlike puno su manje (Eisenberg & Fabes, 1998). Veina istraivanja sociometrijskog statusa bavilo se povezanou s negativnim ponaanjima poput agresivnosti ili povlaenja, no pokazalo se da je i sklonost prosocijalnom ponaanju jedan od prediktora socijalnog poloaja u grupi. Djeca koja pokazuju ea prosocijalna ponaanja bolje su prihvaena, procjenjuju se privlanijim suigraima te pokazuju manje bihevioralnih potekoa (Buskirk, Chen, Coplan & Rubin, 2005) .

O ovom istraivanjuNa temelju pregleda literature moe se zakljuiti kako je poloaj djeteta u skupini rezultat interakcije mnogih imbenika. Ovo istraivanje usmjerit e se na ispitivanje povezanosti sociometrijskog statusa i agresivnog i prosocijalnog ponaanja, budui da na ta ponaanja moemo u odreenoj mjeri utjecati ukljuivanjem programa za jaanje socijalne i emocionalne kompetencije u vrtike kurikulume te provoenjem ciljanih intervencija.

CILJ ISTRAIVANJACilj ovog istraivanja bio je ispitati povezanost poloaja djece u grupi vrnjaka s agresivnim i prosocijalnim ponaanjem.

PROBLEMI1. Utvrditi sociometrijski status djece te provjeriti postoji li povezanost izmeu prihvaenosti djeteta u grupi i sklonosti pozitivnom/negativnom biranju druge djece.2. Provjeriti razlikuju li se djeaci i djevojice u stupnju prihvaenosti, sklonosti pozitivnom/negativnom biranju druge djece te agresivnom i prosocijalnom ponaanju.3. Ispitati na koji nain je poloaj djece u skupini povezan s njihovom sklonou agresivnom i prosocijalnom ponaanju.

HIPOTEZENa temelju pregleda literature postavljenje su sljedee pretpostavke:1. Postoji statistiki znaajna povezanost izmeu sociometrijskog statusa djeteta i sklonosti pozitivnom/negativnom biranju druge djece; djeca vieg sociometrijskog statusa pokazivat e sklonost pozitivnijem vrednovanju druge djece.2. Ne postoje statistiki znaajne razlike u stupnju prihvaenosti djece u skupini i sklonosti pozitivnom/negativnom biranju drugih s obzirom na spol.3. Postoje statistiki znaajne spolne razlike u agresivnom i prosocijalnom ponaanju, djeaci e biti procijenjeni skloniji agresivnom, a djevojice sklonije prosocijalnom ponaanju.4. Postoji statistiki znaajna pozitivna povezanost izmeu prosocijalnog ponaanja i sociometrijskog statusa djeteta.5. Postoji statistiki znaajna negativna povezanost izmeu agresivnog ponaanja i sociometrijskog statusa djeteta.

METODA

SudioniciU istraivanju je sudjelovalo 99 djece koja pohaaju predkolske i mjeovite grupe u DV "En ten tini", od toga 46 djevojica i 53 djeaka te njihovi odgajatelji. Prosjena dob djece bila je 6 godina i 3 mjeseca, s rasponom od 4 godine do 7 i pol godina.

Instrumenti1) Skala za utvrivanje sociometrijskog statusa na temelju procjene vrnjaka (Sociometric Peer-rating Scale, Ashera i suradnika 1979).Ovaj instrument namijenjen je djeci predkolske dobi, a koristi se metodom procjene vrnjaka (peer rating). Svako dijete se pojedinano pita da svoj drugoj djeci iz grupe pridrui veselo, neutralno ili tuno lice, u skladu s tim koliko se voli igrati s tim djetetom. Nain bodovanja rezultata na instrumentu je takav da se tuno lice boduje jednim bodom, neutralno lice s dva boda, a sretno lice s tri boda. Sociometrijski status djeteta je aritmetika sredina svih procjena standardiziranih s obzirom na skupinu. S obzirom na to da svako dijete procjenjuje svu drugu djecu u skupini, ovaj instrument omoguuje nam i utvrivanje sklonosti pozitivnom/negativnom biranju druge djece.

2) PROS/AGSkala Pros/Ag, autora Miomira uula i Vesne Vlahovi teti namijenjena je ispitivanju prosocijalnog i agresivnog ponaanja. Slui za procjenu djece predkolske dobi, a procjene trebaju vriti osobe koje ih dobro poznaju, najee odgajatelji u djejem vrtiu.Sastoji se od 20 estica koje ine 2 subskale (agresivno i prosocijalno ponaanje), a predstavljaju najee reakcije djece u djejem vrtiu. Zadatak procjenjivaa je za svako opisano ponaanje, na skali od 1 (nikad se tako ne ponaa) do 5 (gotovo uvijek se tako ponaa) procijeniti estinu njegova pojavljivanja kod procjenjivanog djeteta. Linearnim zbrojem bodova dobivaju se dva rezultata: zbroj neparnih estica daje rezultat na skali prosocijalnog ponaanja, a zbroj parnih estica daje rezultat na skali agresivnog ponaanja. Obje subskale imaju visoku unutarnju konzistenciju: za subskalu prosocijalnog ponaanja koeficijent unutarnje konzistencije iznosi 0.92, a za subskalu agresivnog ponaanja 0.94. Za subskalu prosocijalnog ponaanje dobivena je test-retest pouzdanost od 0.49, dok je za subskalu agresivnog ponaanje dobivena test-retest pouzdanost 0.72. (Vlahovi-teti, 1994).

PostupakPrije provoenja istraivanja, roditeljima je objanjen cilj i procedura te je dobivena njihova suglasnost. Djeca za koju je dobivena suglasnost su fotografirana te su u daljnjem postupku samo ta djeca procjenjivala i bila procjenjivana. Za procjenu sociometrijskog statusa koritena je modifikacija Asherovog postupka (1979). Djeci su individualno prezentirane slike druge djece iz grupe te su oni trebali procijeniti koliko se vole igrati sa svakim djetetom iz grupe pokazujui na jedno od tri lica ( puno, srednje, ne volim). Prije provoenja istraivanja djeci je objanjen postupak te je provjereno razumiju li znaenje grafike skale. Podaci su biljeeni u protokol tako da je veselo lice dobivalo 3 boda, neutralno 2, a tuno 1 bod. Odgajateljima su podijeljeni PROS/AG upitnici te su zamoljeni da ih ispune za djecu iz svojih grupa.

REZULTATI

Spolne razlike u sociometrijskom statusu i biranju drugih

Sociometrijski statusSociometrijski status za svako dijete dobiven je kao aritmetika sredina procjena tog djeteta od strane sve druge djece u skupini. Minimalni rezultat koji je bilo mogue postii je 1 (sva djeca iz skupine dodijelila su tuno lice djetetu) a maksimalni 3 (sva djeca iz skupine dodijelila su sretno lice djetetu). Iz tablice 1. vidimo da prosjeni rezultat na Skali za utvrivanje sociometrijskog statusa na temelju procjene vrnjaka iznosi 2.17 sa standardnom devijacijom 0.35, to pokazuje da su djeca u naem uzorku generalno prihvaena. Rezultati se kreu od izrazite odbaenosti (1.17) do izrazite popularnosti (2.79), a grupiraju se oko neutralnih vrijednosti s blagom tendencijom pozitivnijim vrijednostima.Varijable sociometrijski status i biranje drugih priblino slijede normalnu raspodjelu za obje kategorije spola (histogrami i rezultati Shapiro-Wiks testa u prilogu) te je za utvrivanje razlike meu spolovima koriten t-test za nezavisne uzorke. Razlika u sociometrijskom statusu izmeu djeaka i djevojica nije statistiki znaajna, t(99)= 0.28; p>0.05.

Tablica 1Prikaz deskriptivne statistike za varijablu sociometrijski status za obje kategorije spolaNMinMaxM

svi ispitanici991.172.792.17.35

djeaci531.172.792.16.36

djevojice461.442.722.18.35

Biranje drugihRezultat na varijabli biranje drugih dobiven je kao aritmetika sredina procjena sve druge djece u skupini od strane pojedinog djeteta. Minimalni razultat koji je bilo mogue postii je 1 (dijete je svoj drugoj djeci u skupini dodijelilo tuna lica), a maksimalni 3 (dijete je svoj drugoj djeci u skupini dodijelilo sretna lica). Iz tablice 2. vidimo da se rezultati kreu od izrazite sklonosti negativnom biranju (1.22) do izrazite sklonosti pozitivnom biranju (2.96). Prosjeni rezultat (M=2.18, =.37) odgovara neutralnom dijelu ljestvice uz blagu tendenciju pozitivnog biranja drugih.Kako bi se utvrdilo postoje li spolne razlike u varijabli biranje drugih koriten je t-test za nezavisne uzorke te nije pronaena statistiki znaajna razlika, t(99)=0.37, p>0.05).

Tablica 2Prikaz deskriptivne statistike za varijablu biranje drugih za obje kategorije spola

NMinMaxM

svi ispitanici991.222.962.18.37

djeaci531.222.962.19.38

djevojice461.552.922.16.36

Spolne razlike u sklonosti agresivnom i prosocijalnom ponaanju

Agresivno ponaanje

Tablica 3Prikaz deskriptivne statistike za varijablu agresivno ponaanje za obje kategorije spola

NMinMaxM

svi ispitanici99103818.437.76

djeaci53103820.097.90

djevojice46103616.525.72

Subskala agresivnog ponaanja na naem uzorku pokazuje visoku unutarnju konzistentnost, Cronbach = 0.92.U tablici 3. moemo primijetiti da djeaci (M=20.09, =7.90 ) postiu neto vie i varijabilnije rezultate od djevojica (M=16.52, =5.72), no djeca u naem uzorku generalno nisu sklona agresivnom ponaanju. Na subskali agresivnog ponaanja maksimalni rezultat koji je mogue postii je 50, a vidimo da najagresivnije procijenjeno dijete u naem uzorku postie rezultat 38. S druge strane, velik broj djece postie minimalni rezultat (10). Pregledom histograma (Prilog 2) primjeuje se da je distribucija pozitivno asimetrina i to za obje kategorije spola. Veina rezultata grupira se oko niih vrijednosti skale. Shapiro Wilks test normaliteta (Prilog 1) takoer je potvrdio da distribucija odstupa od normalne, a s obzirom na to da se radi o manjem uzorku, za testiranje razlika meu spolovima koritena je neparametrijska statistika.Mann Whitney U testom utvrena je statistiki znaajna razlika (U=914, p