Potencijal obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj

Potencijal obnovljivih izvora Potencijal obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskojenergije u Republici Hrvatskoj

StruStruččni skup: Provedba energetske certifikacije zgrada u Republici Hrni skup: Provedba energetske certifikacije zgrada u Republici Hrvatskoj.... vatskoj.... Kongresni centar hotela Kongresni centar hotela AntunoviAntunovićć, Zagreb, 10, Zagreb, 10--11.5.2011.11.5.2011.

LLáászlszlóó HorvHorvááthth, , dipldipl.ing..ing. Energetski institut Hrvoje PoEnergetski institut Hrvoje PožžararSavska cesta 163, Zagreb, Savska cesta 163, Zagreb,

HrvatskaHrvatska

2

�� OdOd 19941994. . centralcentralnana znanstvenaznanstvenainstitucija u planiranju i primjeniinstitucija u planiranju i primjenireforme energetskog sektora u RHreforme energetskog sektora u RH

�� ‘‘ZagrebZagrebaaččkaka energetska energetska šškolakola’’ –– nasljeđe od preko nasljeđe od preko 50 godina50 godina

radnog iskustvaradnog iskustva

EIHP EIHP –– Inovacija na temelju tradicijeInovacija na temelju tradicije

3

�� Motivacija za OIEMotivacija za OIE�� ŠŠiri politiiri političčki okvir za OIEki okvir za OIE�� OkruOkružženje za OIE u Hrvatskojenje za OIE u Hrvatskoj�� Potencijal OIE u HrvatskojPotencijal OIE u Hrvatskoj�� MoguMogućći doprinosi OIE u sektoru i doprinosi OIE u sektoru zgradarstvazgradarstva�� ZakljuZaključčakak

SadrSadržžajaj

4

Motivacija za OIE...Motivacija za OIE...

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

%

Godine u povijest

Ugljen

Nafta

Prirodni

plin

Nuklearna

energija

Hidro, vjetar i

drugi OIE

Spaljivanje organskih

materijala

Kemijska energija

hrane, animalna

energija i sl...

Početak ugljenaPočetak prirodnog plina

Početak nafte

Izvor: B. Sørensen, Renewable Energy

5


Kretanje cijena nafte i plina na “spot” tržištu u odnosu

na 1.siječanj 2007.

41€/bbl

14€/MWh

0%

50%

100%

150%

200%

250%

2007 / 1

2007 / 2

2007 / 3

2007 / 4

2007 / 5

2007 / 6

2007 / 7

2007 / 8

2007 / 9

2007 / 10

2007 / 11

2007 / 12

2008 / 1

2008 / 2

2008 / 3

2008 / 4

2008 / 5

2008 / 6

2008 / 7

2008 / 8

2008 / 9

2008 / 10

2008 / 11

2008 / 12

2009 / 1

2009 / 2

2009 / 3

2009 / 4

2009 / 5

2009 / 6

2009 / 7

2009 / 8

2009 / 9

2009 / 10

2009 / 11

2009 / 12

2010 / 1

2010 / 2

2010 / 3

2010 / 4

2010 / 5

2010 / 6

2010 / 7

2010 / 8

2010 / 9

2010 / 10

2010 / 11

2010 / 12

Sjevernoeuropsko tržište nafte (Dent Brent)

Plin, UK

Izvor: EC

6


> 75 %

50 - 75 %

25 – 50 %

< 25%

0%

Izvor: EC

Postotak nedostajućeg plina u razdoblju 6-20.siječanj 2009.

Sigurnost opskrbe...

7

Klima i energetikaKlima i energetika

�� Za 80% emisija zasluZa 80% emisija zaslužžna upotreba fosilnih na upotreba fosilnih goriva u energetici (95% COgoriva u energetici (95% CO22))

�� Energetski sektor na raskrsnici Energetski sektor na raskrsnici -- izazov izazov znaznaččajnog smanjenja emisijaajnog smanjenja emisija

�� Opcije:Opcije:�� Energetska efikasnostEnergetska efikasnost�� Obnovljivi izvori energijeObnovljivi izvori energije�� CCS (CCS (CarbonCarbon CaptureCapture and and StorageStorage) (?)) (?)�� Nuklearna energija (??)Nuklearna energija (??)

�� Motivacija za OIE:Motivacija za OIE:�� ZaZašštita klime i okolitita klime i okoliššaa�� Drugo (nova radna mjesta, sigurnost i Drugo (nova radna mjesta, sigurnost i

diversifikacija opskrbe, doprinos ekonomiji, diversifikacija opskrbe, doprinos ekonomiji, lokalni razvoj...)lokalni razvoj...)

8

Jedan od 5 strateJedan od 5 stratešških ciljeva EU za 2020: kih ciljeva EU za 2020: Klimatske promjene/energijaKlimatske promjene/energija

Izvor: Europska komisija

Smanjenje stakl.

plinova

Povećanje udjela

OIE100%

Smanjenje

potrošnje energije

-20%

20%

Sadašnji trend

20%

9

EU okvir za OIE EU okvir za OIE –– Direktiva 2009/28/ECDirektiva 2009/28/EC

�� Nacionalni obvezujuNacionalni obvezujućći ciljevi za OIE u okviru zajednii ciljevi za OIE u okviru zajedniččkog cilja od kog cilja od 20% BNP20% BNP--aa

�� Odnosi se na OIE za sve oblike koriOdnosi se na OIE za sve oblike korišštenja (el.energije, toplina i tenja (el.energije, toplina i rashladna energija, promet)rashladna energija, promet)

�� Nacionalni akcijski planovi Nacionalni akcijski planovi –– obveza svake zemlje obveza svake zemlje ččlanicelanice�� Iterativni pristup (Iterativni pristup (DirDir 2009/28 2009/28 -- RES RES IndustryIndustry RoadmapRoadmap –– NREAP)NREAP)

�� PodsektorskiPodsektorski cilj: 10% OIE u transportucilj: 10% OIE u transportu�� Kriterij odrKriterij održživosti za biomasu/ivosti za biomasu/biogorivabiogoriva uz zahtjev minimalne uz zahtjev minimalne

uuččinkovitosti kotlova na biomasu (85%)inkovitosti kotlova na biomasu (85%)�� Jamstvo podrijetla za zelenu energijuJamstvo podrijetla za zelenu energiju�� Definiranje minimalne razine OIE na zgradama (moDefiniranje minimalne razine OIE na zgradama (možže i nula!)e i nula!)�� UkljuUključčene su i dizalice topline (uz zahtjev minimalne efikasnosti)ene su i dizalice topline (uz zahtjev minimalne efikasnosti)

10

Ciljevi po zemljama Ciljevi po zemljama ččlanicama EUlanicama EU

10% 20% 30% 40% 50% 60%

2005 g.Dodatan udio OIE do 2020.g.

0%Belgija

DanskaČeška Republika

Bugarska

NjemačkaEstonija

IrskaGrčka

ŠpanjolskaFrancuska

ItalijaCiparLatvijaLitva

LuksemburgMađarska

MaltaNizozemska

AustrijaPoljskaPortugal

RumunjskaSlovenijaSlovačkaFinska

ŠvedskaUK

EU 27

�� Ciljevi za 2020.g. su Ciljevi za 2020.g. su mandatornimandatorni, iskazani kao % , iskazani kao % od BNPod BNP--aa

�� Nema Nema ““popoššteđenihteđenih”” zemaljazemalja�� Do kraja 2010.g. sve zemlje Do kraja 2010.g. sve zemlje

ččlanice izradile NAPlanice izradile NAP--ove, EC ove, EC ih evaluiraih evaluira

11

Hrvatska kao buduHrvatska kao budućća a ččlanica...lanica...

�� PrihvaPrihvaććen i ratificiran en i ratificiran KyotskiKyotskiprotokol (5% smanjenje emisija protokol (5% smanjenje emisija staklenistakleniččkih plinova)kih plinova)

�� Visoka ovisnost o uvozu energijeVisoka ovisnost o uvozu energije�� Na poNa poččetku otvaranja energetskih etku otvaranja energetskih

trtržžiiššta uz prihvata uz prihvaććen sporazum o en sporazum o Energetskoj zajedniciEnergetskoj zajednici

�� StagnantnaStagnantna potropotroššnja primarne nja primarne energije zadnjih godina, ali energije zadnjih godina, ali istovremeno porast neposredne istovremeno porast neposredne potropotroššnjenje

�� 2009.g. Energetska strategija2009.g. Energetska strategija�� 2010.g. NAP za OIE2010.g. NAP za OIE�� Zakonodavstvo za OIE nije u Zakonodavstvo za OIE nije u

cijelosti zaokrucijelosti zaokružženoeno

Ukupna potrošnjaNeposredna potrošnja

12

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

10000

2008 2009

Neposredna energetska potrošnja, 000 ten

Neposredna/bruto neposredna/ukupna Neposredna/bruto neposredna/ukupna potropotroššnja u Hrvatskoj...nja u Hrvatskoj...

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

10000

2008 2009

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

10000

2008 2009

Bruto neposredna potrošnja, 000 ten


OIE, 000 ten

OIE

11,5%

OIE

14,3%

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

10000

2008 2009

Ukupna potrošnja, 000 ten

Bruto neposredna potrošnja, 000 ten


OIE, 000 ten

OIE

11,5%

OIE

14,3%

Normalizacijom Normalizacijom proizvodnje HE udio proizvodnje HE udio OIE iznosi 12OIE iznosi 12--1212,6%,6%

Izvor: EIHP

13

Ciljevi OIE u HrvatskojCiljevi OIE u Hrvatskoj

�� Temelj izraTemelj izraččuna je Direktiva 2009/28/ECuna je Direktiva 2009/28/EC�� IzraIzraččun u tri koraka:un u tri koraka:

�� Određivanje udjela u referentnoj godini Određivanje udjela u referentnoj godini (2005.)(2005.)�� Zahtijevano fiksno poveZahtijevano fiksno poveććanje od 5,5% udjelaanje od 5,5% udjela�� Dodatno poveDodatno poveććanje ovisno u GDPanje ovisno u GDP--u (nau (naččelo pravedne raspodjele)elo pravedne raspodjele)

�� Za Hrvatsku:Za Hrvatsku:

0

5

10

15

20

25

2005 2010 2015 2020

%

Dodatno povećanje prema GDP-u Fiksno povećanje 5,5% Udio OIE 2005.g.

20% OIE u 2020.g.

14

Vjetar; 0.2Biomasa; 42.0

Hidroelektrane; 57.8

Transponiranje Direktiva EU u hrvatsko Transponiranje Direktiva EU u hrvatsko zakonodavstvozakonodavstvo

2005. godina2020. godina

OIE: 12,6%OIE: 20,0%

El. energija: 7,3%

Grijanje i hlađenje: 5,3%

Transport: 0%

El. energija: 9,2%

Grijanje i hlađenje: 8,6%

Transport: 2,2%

Biogoriva; 11%

Hidroelektrane; 27%

Biomasa; 40%

Vjetar; 10%

Sunčeva energija; 6%

Geotermalna energija; 6%

Udio u bruto neposrednoj potrošnji Republike Hrvatske

Izvor: MINGORP

15

Ciljevi iz Strategije energetskog razvitkaCiljevi iz Strategije energetskog razvitka

Proizvodnja električne energije (fotonaponski sustavi i koncentrirajući sustavi) nije kvantificirana

Priprema potrošne tople vode – površina 0,225 m2 sunčanih kolektora po glavi stanovnika – odnosno oko milijun m2 ukupnoEnergija Sunca

Nije kvantificirano – ekonomski održivi projekti će se poticatiGeotermalna

100 MWMHE(<10MW)

9-10% udjela električne energije iz vjetroelektrana u ukupnoj potrošnji u 2020., odnosno oko 1200 MW instalirane snage.Energija vjetra

2,6 PJ energije iz bioplina u 2020. Bioplin

9 PJ, uz pokrivanje potrošnje biogoriva u 2020.godini vlastitom proizvodnjom biogoriva.Biogoriva

26 PJ energije iz biomase u 2020. Pretpostavljani kapacitet elektrana na biomasu iznosi oko 85 MW. Radi povećanjaenergetske učinkovitosti prednost će imati postrojenja sa proizvodnjom električne i toplinske energije u zajedničkom procesu.Biomasa

82 PJ proizvodnja energije iz OIE u 2020.

10% udjela OIE u prijevozu

35% udio električne energije iz OIE, uključivo velike hidroelektrana, u ukupnoj potrošnji električne energije

20% udjela energije iz OIE u bruto neposrednoj potrošnji

•9,2% na električnu energiju

•2,2% za transport

•8,6% za toplinsku i rashladnu energijuGlobalni ciljevi za 2020.

16

Hrvatska Hrvatska –– SunSunččeva energija eva energija

�� Izvrstan potencijal uz relativno malu Izvrstan potencijal uz relativno malu prostornu varijabilnost (1,2prostornu varijabilnost (1,2--1,6 1,6 MWhMWh/m/m22))

�� FotonaponskeFotonaponske elektrane, CSP, sunelektrane, CSP, sunččani ani toplinski kolektori, pasivno koritoplinski kolektori, pasivno korišštenje tenje (sun(sunččana arhitektura)ana arhitektura)

�� TrTržžiiššni potencijal do 2020. (Strategija):ni potencijal do 2020. (Strategija):�� toplina i pasivno koritoplina i pasivno korišštenje: 5,2 PJ/godtenje: 5,2 PJ/god�� el. energija: 0,3 PJ/godel. energija: 0,3 PJ/god

�� OgraniOgraniččenja zakonske prirode (FN), oenja zakonske prirode (FN), oččekuje ekuje se njihovo uklanjanjese njihovo uklanjanje

�� SunSunččevi kolektori evi kolektori –– individualni sustavi, za individualni sustavi, za potrebe korisnika ne za stvaranje profitapotrebe korisnika ne za stvaranje profita

�� Koincidencija sezonske potrebe za toplinom s Koincidencija sezonske potrebe za toplinom s raspoloraspoložživim resursom (turizam)ivim resursom (turizam)

17

Hrvatska Hrvatska –– SunSunččeva energija eva energija

�� Tehnologija prikladna za Tehnologija prikladna za ““priblipribližžavanjeavanje”” mjestu potromjestu potroššnjenje

�� Atraktivnost za sektor Atraktivnost za sektor zgradarstvazgradarstva: nema zna: nema značčajnog gubitka energije zbog ajnog gubitka energije zbog neoptimalnog korineoptimalnog korišštenja sustava (do 30% za vetenja sustava (do 30% za veććinu orijentacija/nagiba)inu orijentacija/nagiba)

18

Hrvatska Hrvatska –– Energija vjetra Energija vjetra

�� Nedostaju verificirane podloge (Atlas vjetra)Nedostaju verificirane podloge (Atlas vjetra)�� Mjerenja pokazuju izdaMjerenja pokazuju izdaššan potencijal na an potencijal na

mnogim lokacijama Dalmacije, Primorja, mnogim lokacijama Dalmacije, Primorja, Like...Like...

�� Kontinentalna Hrvatska Kontinentalna Hrvatska –– ninižži ali u i ali u perspektivi iskoristivi perspektivi iskoristivi vjetropotencijalvjetropotencijal uz uz korikorišštenje tehnologije za lokacije s niskim VPtenje tehnologije za lokacije s niskim VP

�� Rad prvih Rad prvih vjetroelektranavjetroelektrana u RH to potvrđuje u RH to potvrđuje (do 2800 FLH)(do 2800 FLH)

�� TrTržžiiššni potencijal do 2020. (Strategija):ni potencijal do 2020. (Strategija):�� 1200 MW (1200 MW (~~2600 GWh/g)2600 GWh/g)

�� TipiTipiččne znane značčajke tehnologije (interes ajke tehnologije (interes ulagaulagačča):a):�� jedinijediniččna snaga VA 1na snaga VA 1--3 MW3 MW�� visina stupa 80visina stupa 80--120 m120 m�� promjer rotora 80 i vipromjer rotora 80 i višše me m

19

Hrvatska Hrvatska –– Energija vjetra Energija vjetra

�� Mali Mali vjetroagregativjetroagregati –– definicija (IEC 61400): <200 mdefinicija (IEC 61400): <200 m22 rotorske rotorske povrpovrššine (<70 kW). ine (<70 kW).

XXL klasaIEC klasa malih

20

Hrvatska Hrvatska –– Vjetar Vjetar

�� MoguMoguććnosti za male sustave (trnosti za male sustave (tržžne nine nišše):e):�� Mali autonomni sustavi samostalno ili u kombinaciji s drugim OIEMali autonomni sustavi samostalno ili u kombinaciji s drugim OIE�� SmjeSmješštaj na zgrade ili u neposrednoj okolinitaj na zgrade ili u neposrednoj okolini�� Integracija Integracija turbinskogturbinskog dijela s generatorom u oblikovno rjedijela s generatorom u oblikovno rješšenje zgradaenje zgrada

�� OgraniOgraniččenjaenja

21

Hrvatska Hrvatska –– Vjetar Vjetar

�� Broj malih VA (2 kW) za 1% doprinosa ciljevima vjetraBroj malih VA (2 kW) za 1% doprinosa ciljevima vjetra

371002473414840Broj VA za 1% (cca 26 GWh)

2-8% (4%)4-10% (6%)5-15% (10%)CF

UrbaniPoluurbaniRuralni prostori

22

Hrvatska Hrvatska –– BiomasaBiomasa

�� NajsloNajsložženiji OIE iz stanovieniji OIE iz stanoviššta ta sagledavanja resursasagledavanja resursa

�� Kod koriKod korišštenja biomase energetika tenja biomase energetika se preklapa s drugim resorimase preklapa s drugim resorima

�� Potencijal biomase za 2020.g. Potencijal biomase za 2020.g. (podloge za Strategiju):(podloge za Strategiju):�� ŠŠumska biomasa: 71 PJumska biomasa: 71 PJ�� Poljoprivreda: 23 PJPoljoprivreda: 23 PJ�� BiogorivaBiogoriva: 9 PJ: 9 PJ

�� Ukupno 103 PJ, sedam puta viUkupno 103 PJ, sedam puta višše u e u odnosu na danaodnosu na današšnje korinje korišštenje tenje biomasebiomase

�� Biorazgradiva komponenta Biorazgradiva komponenta komunalnog otpada, komunalnog otpada, ~~ 2 PJ2 PJ

23

Hrvatska Hrvatska –– Biomasa Biomasa

2,9Agroostatak

Poljoprivredna biomasa (23 PJ)

1,0Energetske šume

0,4Vodoprivreda, HEP, HC

1,4Drvnoindustr. ostatak

0,2Kora

0,7Šumski ostatak

1,9Prostorno drvo

Volumen, mil. m3/g.

Šumska biomasa (71 PJ)

24

Hrvatska Hrvatska –– Biomasa Biomasa

�� Ciljevi za 2020.g. prema Strategiji energetskog razvitka RepubliCiljevi za 2020.g. prema Strategiji energetskog razvitka Republike ke Hrvatske:Hrvatske:�� Biomasa: oko 30 PJ; 85 MW elektrana (cca 40% potencijala)Biomasa: oko 30 PJ; 85 MW elektrana (cca 40% potencijala)�� BiogorivaBiogoriva: oko 9 PJ (10% potro: oko 9 PJ (10% potroššnje energije u transportu); 340.000 nje energije u transportu); 340.000

t/godt/god�� BioplinBioplin: iskori: iskorišštavanje 5% ukupnih uvjetnih grla; 2,6 PJ (26 tavanje 5% ukupnih uvjetnih grla; 2,6 PJ (26 milmil mm33))

�� Biomasa kao tehniBiomasa kao tehniččki podsustav u zgradama:ki podsustav u zgradama:�� Male peMale pećći na biomasu za grijanje i PTV (5i na biomasu za grijanje i PTV (5--50 kW, uvjet u50 kW, uvjet uččinkovitosti inkovitosti

min. 85%)min. 85%)�� Sustava podruSustava područčnog grijanja na biomasu u manjim naseljima (150nog grijanja na biomasu u manjim naseljima (150--

5000 kW, uvjet min. efikasnosti 80%)5000 kW, uvjet min. efikasnosti 80%)

25

Hrvatska Hrvatska –– Geotermalna energija Geotermalna energija

�� Hrvatska ima veHrvatska ima većći temperaturni gradijent od prosjeka i temperaturni gradijent od prosjeka EuropeEurope�� Panonski bazen Panonski bazen –– 0,049 0,049 °°C/mC/m�� DinaridiDinaridi –– 0,018 0,018 °°C/mC/m

Europe

26

Hrvatska Hrvatska –– Geotermalna energija Geotermalna energija

�� Geotermalna karta Europe (mW/mGeotermalna karta Europe (mW/m22))

Zagreb

Budimpešta

Beč

27

Hrvatska Hrvatska –– Geotermalne elektrane Geotermalne elektrane

�� Ukupan geotermalni potencijal postojeUkupan geotermalni potencijal postojeććih buih buššotina:otina:�� 812 812 MWtMWt�� 45,8 45,8 MWeMWe

�� TrTržžni potencijal prema Strategiji nije kvantificiranni potencijal prema Strategiji nije kvantificiran�� Naknadno doNaknadno doššlo do izralo do izraččuna i korekcije udjela:una i korekcije udjela:

�� ~~ 5 PJ/g.5 PJ/g.

28

Hrvatska Hrvatska –– Male hidroelektrane Male hidroelektrane

�� Ukupni tehniUkupni tehniččki potencijal vodotokaki potencijal vodotoka: 12.45 : 12.45 TWhTWh//gg�� Trenutno se iskoristiTrenutno se iskoristi: 6.13 : 6.13 TWhTWh//gg�� OkoOko 10% 10% je pridijeljeno manjim vodotocima ilije pridijeljeno manjim vodotocima ili ~1 ~1 TWhTWh//gg�� Katastar malih vodnih snagaKatastar malih vodnih snaga (<5 MW): (<5 MW):

�� 699 699 potencijalnih lokaliteta, 177 MW, 570 GWh/gpotencijalnih lokaliteta, 177 MW, 570 GWh/g�� 67 67 potencijalno iskoristivih lokacijapotencijalno iskoristivih lokacija�� 18 18 rearealnihlnih nana 6 6 vodotoka ukupne snage 2 MW i proizvodnje 8,3 GWhvodotoka ukupne snage 2 MW i proizvodnje 8,3 GWh

177 155699TOTAL

20 765324<100

55 667296100 - 500

28 76842500 - 1000

21 723171000 - 1500

50 232201500 - 5000

Instalirani

kapacitet (kW)

Broj pot.

lokalitetaRazred (kW)

29

Hrvatska Hrvatska –– Male hidroelektrane Male hidroelektrane

�� Lokacije 5Lokacije 5--10 MW slabije istra10 MW slabije istražžene. Prema dostupnim izvorima ene. Prema dostupnim izvorima mogumogućća izgradnja od oko 125 MWa izgradnja od oko 125 MW

�� Hrvatske vodotoke karakterizira veliki broj lokacija s malim Hrvatske vodotoke karakterizira veliki broj lokacija s malim padovima. padovima.

�� U veU veććini sluini sluččajeva povoljne lokacije nalaze se u gornjim ajeva povoljne lokacije nalaze se u gornjim dijelovima vodotokadijelovima vodotoka

�� U naU naššim uvjetima to limitira iskoristivi potencijal:im uvjetima to limitira iskoristivi potencijal:�� nepristupanepristupaččna i slabo naseljena podruna i slabo naseljena područčjimajima�� ne postoji velika potrone postoji velika potroššnja i kvalitetno razvedena mrenja i kvalitetno razvedena mrežžaa�� strogi uvjeti zastrogi uvjeti zašštite okolitite okoliššaa

�� Strategija jasno definira cilj za MAHE: Strategija jasno definira cilj za MAHE: �� 270 GWh do 2020.g. (100 MW)270 GWh do 2020.g. (100 MW)

30

OIE u zgradarstvu i ispunjenje OIE u zgradarstvu i ispunjenje ciljeva za 2020.g. ciljeva za 2020.g.

�� Sustavi integrirani u zgrade koji određuju i oblikovno rjeSustavi integrirani u zgrade koji određuju i oblikovno rješšenje enje zgrade (FN, kolektori) imat zgrade (FN, kolektori) imat ćće ukupno mali utjecaj (<< 1%)e ukupno mali utjecaj (<< 1%)

�� TehniTehniččki podsustavi koji koriste OIE za zadovoljavanje potroki podsustavi koji koriste OIE za zadovoljavanje potroššnje nje u zgradama: 10u zgradama: 10--15% od ciljane koli15% od ciljane količčine OIE u 2020.g.ine OIE u 2020.g.

3,8755Sunčane elektrane

OIE u zgradarstvu, PJUdio u zgradarstvu, %BNP 2020.g., PJ/g.

82 (1,95 toe)

5

22

9

9

2,6

30

11,9

?

20

9,8UKUPNO

Geotermalne elektrane

Hidroelektrane

Vjetroeletkrane

Biogoriva

Bioplin

6Biomasa

31

Hrvatska Hrvatska –– realizacija OIE (el. energija) realizacija OIE (el. energija)

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.Godina

Proizvodnja [GWh]

Sunce Vjetar

Biomasa Male hidroelektrane

Geotermalna Ukupno

Cilj

Cilj 2010

(2007)

Cilj 2020

(2011)

32

Hrvatska Hrvatska –– interes za OIE (el. energija)interes za OIE (el. energija)

0

100

200

300

400

500

PV

MAHE

WPP

BIO

MASA

BIO

PLI

N

KO

GEN

ERACIJA

GEOEN

DEPONIJ

SKI P

LIN

MW

33

Hrvatska Hrvatska –– administrativna procedura (el. administrativna procedura (el. energija)energija)

34

BuduBuduććnost...nost...(Predv(Predviđati je vrlo teiđati je vrlo tešško, osobito buduko, osobito buduććnost... nost... NielsNiels BohrBohr))

�� Suvremeni trendovi, planovi i prognoze ukazuju na sve Suvremeni trendovi, planovi i prognoze ukazuju na sve vevećću ulogu OIE u buduu ulogu OIE u buduććnostinosti

�� SprjeSprječčavanje klimatskih promjena jedan od glavnih avanje klimatskih promjena jedan od glavnih pokretapokretačča razvoja OIEa razvoja OIE

�� KljuKljuččni preduvjeti razvoja OIEni preduvjeti razvoja OIE::�� OIEOIE--E : E : unaprjeđenje procedura vezanih uz prikljuunaprjeđenje procedura vezanih uz priključčak na EES, ak na EES,

pojednostavljenje administrativnihpojednostavljenje administrativnih procedurprocedura (posebno za male!)a (posebno za male!)�� OIEOIE--T: T: podzakonskipodzakonski aktiakti zajednozajedno s s poticajnimpoticajnim mehanizmommehanizmom�� BiogorivaBiogoriva: : podzakonskipodzakonski aktiakti zajednozajedno s s poticajnimpoticajnim mehanizmommehanizmom

�� Sektor Sektor zgradarstvazgradarstva vrlo vavrlo važžan za razvoj OIE u Hrvatskojan za razvoj OIE u Hrvatskoj

35

ViVišše informacija...e informacija...

�� BIOEN BIOEN –– energy from biomass and wasteenergy from biomass and waste�� Biljana Biljana KuliKuliššiićć [email protected]@eihp.hr

�� ENWIND ENWIND –– wind energywind energy�� Laszlo Horvath Laszlo Horvath [email protected]@eihp.hr

�� GEOEN GEOEN –– geothermal energygeothermal energy�� DanicaDanica MaljkoviMaljkovićć [email protected]@eihp.hr

�� MAHE MAHE –– small hydro small hydro �� Hubert Hubert BaBaššiićć [email protected]@eihp.hr

�� SUNEN SUNEN –– Solar energy Solar energy �� AndroAndro BaBaččanan [email protected]@eihp.hr�� Matko Matko PeroviPerovićć [email protected]@eihp.hr

HVALA NA PAHVALA NA PAŽŽNJINJI

Energy Institute Hrvoje Požar

Savska cesta 163, Zagreb, Croatia

T: + 385 1 6326 100

F: + 385 1 6040 599

[email protected]

www.eihp.hr

Documents

Potencijal obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj