Click here to load reader
Upload
miljkovic-ana
View
652
Download
14
Embed Size (px)
Citation preview
L O G I K A
Mihailo Marković - Logika
U V O D
• Predmet logike
• I Postanak i razvoj logike
Logika je nauka o saznavanju istine.
• Ona teži da utvrdi opšta i nužna pravila po kojim moramo misliti da bismo saznali istinu.• Samo ona pravila su logička koja
uvek od istinitih polaznih uverenja (premisa) vode istinitim zaključcima.
Logička pravila se razlikuju od psiholoških zakona mišljenja.
• Psihološki zakoni su pravilnosti koje se ispoljavaju u ljudskom mišljenju u toku dugih perioda vremena bez obzira na to da li je krajnji rezultat mišljenja istina ili zabluda.
• Na primer, u našim razmišljanjim iz vrlo ograničenog broja činjenica izvlačimo opšte zaključke.
• Takve pravilnosti vode najčešće zabludama i zbog toga ne pripadaju logici.
Kako je logika postala?
• Pre nego što je postala nauka, logika je dugo postojala u praksi ljudskog mišljenja, kao skup pravila kojima su se ljudi služili iako ih nisu bili svesni i nisu bili u stanju da ih izlože teorijski.
Sličnost sa gramatičkim pravilima
• Učeći jezik kao deca mi gramatička pravila nesvesno usvajamo i upotrebljavamo. • Kasnije u školi učimo gramatiku kao
nauku i tada saznajemo šta je u našim dotadašnjim navikama govora bilo pravilno a šta ne.
Nastanak logike• Logiku kao nauku prvi je sistematski izlozio
antički grčki filozof Aristotel (384-322. pne) u delu "Organon".
• Značajne doprinose logici dali su pojedini kineski i indijski filozofi, kao i neposredni Aristotelovi prethodnici u Grčkoj filozofiji: Sokrat i Platon.
• Aristotel stvorio logiku kao nauku obuhvativši sve elementarne oblike mišljenja: poimanje, suđenje i zaključivanje.
Aristotelovska (tradicionalna) logika
• Neposredni sledbenici Aristotela su uglavnom komentarisali njegovu logiku.
• U srednjem veku je Aristotelova logika uglavnom korišćena za analizu i dokazivanje hrišćanskog učenja.
• Tradicionalna Aristotelova logika se i u novom veku razvijala kao formalna logika baveći se korektnošću zaključivanja i dokazivanja.
Neformalna logika
• Nastanak moderne prirodne nauke, počev od Galileja i veliki polet eksperementalnih istraživanja uslovoli su razvoj učenja o metodi naučnog istraživanja.
• Razvila se metodologija naučnog istraživanja koja rešava problem kako doći do naučnih zakona ako pođemo od iskustvenih činjenica.
Formalna (moderna) logika
• U XIX veku je formalna logika doživela veliki zaokret.
• Nedovoljno jasni, višesmisleni izrazi običnog jezika kojima se dotle logika služila zamenjeni su u simbolima vrlo preciznog značenja.
• Operisanje simbolima obavlja se po egzaktnim matematičkim pravilima.
Moderna, simbolička ili matematička logika
• Na novom tipu logike prvi je radio Lajbnic.• Prvi uspešan sistem u XIX veku napravio je
Džordž Bul.• Bulov sistem je u potpunosti razvio Gotlib
Frege, krajem XIX veka. • Fregeov sistem je dalje usavršen u kapitalnom
delu moderne logike „Principi matematike“ Bertranda Rasela i Alfreda Vajtheda 1911. god.