Daliborka PejovićMontenegro AirlinesPrilagođavanje tržištu ključ uspjeha

Jose Manuel MartinezSvjetska bankaCrnogorski propisi se unapređuju

Boris ŠabanNBO CGOsiguranje je benefit za građane i državu

ISSN

035

0-53

40

God

ina

L

Bro

j 5

Maj

201

4. Poslovni forum Crna Gora - Austrija

Investitori prepoznajuCrnu Goru kaoperspektivnu

destinaciju

IMPR

ESU

M

6 Poslovni forum Crna Gora - AustrijaInvestitori Crnu Goru prepoznaju kao perspektivnu destinaciju

Business forum Montenegro - AustriaInvestors recognize Montenegro as a promising destination

Christoph LeitlYou have a great potential which needs to be used

Jose Manuel MartinezKey words: transparency, trust and equality

Daliborka PejovicThe Company of continuous development and innovation

Boris SabanThe insurance awareness needs to be raised

Cedo ScepovicWork and ambition are key factors for success

9

13

23

28

43

57

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545Fax: +382 20 230 493e-mail: pkcg@pkcg.orghttp://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. RadovanovićNovica BulatovićTanja Radusinovićdr Mladen Perazićmr Nina DrakićAleksandar Marđonović

v.d. Glavna i odgovorna urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod:Maja Šćepanović Drobnjak Sandra Perić

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: glasnik@pkcg.org

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Broj 5Maj 2014.

IMPR

ESU

MSadržaj

Broj 5 Maj 2014.

4

Boris ŠabanNBO CG

Podići svijest o potrebiosiguranja

Christoph Leitl, predsjednik Savezne privredne komore AustrijeImate ogroman potencijal koji treba iskoristiti

Daliborka Pejović, MAKompanija kontinuiranograzvoja i inovativnosti

Razorne poplave pogodile regionŠtete se mjere milijardamaeura

Čedo Šćepović, ugledni crnogorski privrednikZa uspjeh su najvažnijirad i ambicija

Jose Manuel Martinez, Svjetska bankaNajvažniji: transparentnost,povjerenje i ravnopravnost

11

40

26

48

5422

Broj 5Maj 2014.

5

Listajući Glasnik...

1975.Jedinstvena kompjuterska mreža u Crnoj Gori

Odbor za unapređenje proizvodnje i tehnologije Privredne komore inicirao je 20. januara 1975. godine izradu predlo-ga za formiranje mreže elektronskih računara u Crnoj Gori.

„U posljednjih nekoliko godina težnja za korišćenjem elektronskih računara našla je odraza i na teritoriji Crne Gore. Poznato je da su neke organizacije udruženog rada, kao na primjer: IGM „Radoje Dakić“, Investiciona banka, Tehnički fakultet i SDK nabavile elektronske računare i formirale računske centre za interne potrebe, te da je namjera Jugooceani-je, Željezare „Boris Kidrič“, Kombinata aluminijuma i EI „Obod“ da urade isto. Međutim, iskustva drugih zemalja ukazuju da je moguće udovoljiti potrebama više korisnika jednim računarskim centrom. Pri ovakvom rješenju raspoloživi računari se znatno više koriste, a time se svakako postižu i znatno bolji ekonomski efekti. Polazeći od principa da je privreda za-interesovana za dobijanje brže informacije, kao i da su računari veoma skupi nameće se potreba organizacije jedinstvene mreže na nivou Crne Gore, pa čak i Jugoslavije. Cilj izrade ovog predloga je bio iznalaženje ekonomski opravdanih rješe-nja formiranja računarske mreže u Crnoj Gori i uspostavljanje programirane saradnje između vlasnika računarskih cen-tara i onih koji imaju potrebu za njihovim korišćenjem. Ovakvim rješenjem postiglo bi se bolje korišćenje i usavršavanje kadrova i moglo odmah prići njihovom organizovanom obučavanju“, prenio je Glasnik.

Privredna komora je predložila da temeljnu analizu o ovom pitanju uradi Zavod za energetiku Crne Gore, a studiju o mo-gućnostima uvođenja mreže Tehničkom fakultetu. Komora je opredijelila pomoć za projekat u iznosu od 50.000 dinara.

1983.Za koncept dugoročne saradnje sa Kinom

Za jugoslovensku privredu je saradnja sa Kinom sušta potreba, jer se radi o jednom od perspektivno najmoćnijih partnera u svijetu, čije tržište veličinom pruža neograničene mogućnosti za plodno angažovanje, prenio je Glasnik iz 1983. godine.

„Industrijska proizvodnja u Kini povećava se po stopi od šest do sedam odsto, postoji jaka sirovinska baza, a tržište ima jaku moć absorbovanja najnovijih tehničkih i tehnoloških dostignuća svijeta“, kazao je tadašnji potpredsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFRJ Mijat Šuković.

Ocijenjeno je da je potrebno izraditi dugoročni koncept saradnje sa Kinom, te da je nastup jugoslovenske privrede na tom tržištu loše organizovan - nude se isti proizvodi po različitim cijenama, dok je kvalitet nezadovoljavajući.

Uz pedesetogodišnji jubilej

Broj 5 Maj 2014.

6

Poslovni forum Crna Gora Austrija

Investitori prepoznaju Crnu Goru kao perspektivnu destinacijuAustrija će pomoći da naša zemlja ostvari integraciju u Evropsku uniju bez odlaganja, riječi su predsjednika te države Heinza Fischera.

Broj 5Maj 2014.

7

Forum privrednika Crne Gore i Austrije održan je u Hotelu Podgorica, 21. maja 2014. godine. Na skupu, koji je organizo-van u okviru zvanične posjete predsjednika Austrije Heinza

Fischera Crnoj Gori, potpisan je Sporazum o saradnji privrednih komora dvije zemlje.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković ista-kao je da je ovo najbrojnija poslovna delegacija iz Austrije koja je posjetila Crnu Goru i izrazio nadu da će privrednici tokom boravka prepoznati mogućnosti koje nudimo za razvijanje biznisa. On je podsjetio na ekonomska kretanja koja karakterišu našu zemlju po-sljednjih nekoliko godina, kao i na brojne strane investicije, među kojima i austrijske.

- Investicije su dolazile iz više od sto zemalja, među kojima je sva-kako i Austrija, koja je je po obimu ulaganja na veoma visokom šestom mjestu. Te investicije su u najvećem iznosu bile usmjere-ne u sektor finansija i osiguranja. Očekujemo u narednom periodu više ulaganja kroz investicije u realni sektor, budući da naša ze-mlja ima značajne prirodne predispozicije za njihov razvoj – re-kao je Mijušković.

On je kazao da je prognozirani rast u 2014. godini 3%, a u narednoj 3,6%. Navedena predviđanja baziraju se na činjenici da u ovoj go-dini otpočinje realizacija značajnih investicija.

- Investitori prepoznaju Crnu Goru kao perspektivnu destinaciju, a projekti koji su apsolutno realni, i odnose se na turizam, ener-getiku i saobraćajnu infrastrukturu mjere se milijardama eura.

Očekuje se da to bude novi zamajac na putu postizanja održivog ekonomskog razvoja – kazao je predsjednik Komore.

On je istakao da bi Crnoj Gori izuzetno dobro došle investicije u po-ljoprivredu, drvopreradu, energetiku, kao i metalopreradu, te, oci-jenio da su investitori ohrabreni time što je Crna Gora regionalni lider u evropskim integracijama.

Mijušković je, govoreći o ekonomskoj saradnji dvije zemlje, kon-statovao da je ona ispod realnih mogućnosti.

- Ono što smatram posebno nepovoljnim je visoki deficit sa crno-gorske strane, budući da izvoz pokriva svega 1,7% uvoza, i moramo iznaći mehanizme da se takva situacija promijeni – rekao je on.

Podsjetio je da je Austrija donirala Crnoj Gori 14 miliona eura, prije svega u turizam i regionalni razvoj.

- Veoma je važna i saradnja na sprovođenju projekta gradnje ži-čare Kotor – Lovćen – Cetinje, koja je obuhvaćena Memorandum o razvojnoj saradnji Crne Gore i Austrije – riječi su Mijuškovića.

On je zatim afirmativno govorio o saradnji dvije komore koja je, iz-među ostalog, rezultirala organizacijom velikih poslovnih foruma.

- Uvjeren sam da ćemo, kao što smo to i do sada radili, pronalaziti najbolji put da podstaknemo na saradnju kompanije, unapređujući na taj način ekonomske odnose Crne Gore i Austrije. U tom smjeru je potpisivanje današnjeg Sporazuma o saradnji, koji će još više institucionalno unaprijediti odnose naših Komora – objasnio je

Broj 5 Maj 2014.

8

On je naglasio da bi ga posebno radovalo da austrijske kompanije iskažu interes za tender koji će biti ubrzo raspisan za izgra-nju žičare Kotor – Lovćen – Cetinje, pods-jećajući da je predsjednik Austrije Fischer iskazao podršku tom projektu.

Predsjednik Austrije Heinz Fischer je ka-zao da ta zemlja ima dugu tradiciju orga-nizovanja poslovnih foruma sa brojnim državama i da su njihovi rezultati uvijek pozitivni.

- Politika i biznis su dvije različite aktivno-sti, ali imaju zajedničke ciljeve. Ako vlada dobra politička klima, to podstiče privre-dnu saradnju. Austrija će vam pomoći u EU integracijama, da ih ostvarite bez odla-ganja, jer imate dobre šanse za to – kazao je Fischer, dodajući da njegova zemlja ima pozitivno iskustvo u Evropskoj uniji.

On je kazao da Austriju odlikuje najniža ne-zaposlenost, visok kvalitet života i odlični izvozni rezultati. Pozvao je poslovnu zaje-dnicu Crne Gore da uspostavi kontakte sa austrijskim biznismenima.

- Apelujem na austrijske poslovne ljude da iskoriste prilike za biznis koje pruža Crna Gora – kazao je predsjednik Fischer.

Nakon uvodnih izlaganja, i potpisivanja Sporazuma o saradnji dvije komore, pri-vrednicima su prezentovane informacije o crnogorskom i austrijskom poslovnom am-bijentu i pružena je mogućnost da, tokom B2B radnog koktela, ostvare bilateralne po-slovne kontakte.

predsjednik crnogorske Komore.

Prema njegovim riječima, Privredna Ko-mora Austrije je najbolji primjer u Evropi dobro organizovane i pozicionirane privre-dne komore. Njihov angažman i pozicija koju imaju u sferi diplomatije, obrazovanja i ekonomsko-socijalnog dijaloga sigurno predstavljaju temelj kvaliteta i rezultata koje Austrija ima na svakom od ovih polja.

- Duboko cijenim angažman Privredne komore Austrije, stožera u Ekonomsko socijalnom savjetu te zemlje, kao i njenu zapaženu ulogu u Ekonomsko socijalnom savjetu Evrope – zaključio je Mijušković.

Obilje mogućnosti za saradnju

Predsjednik Savezne komore Austrije Christoph Leitl, govoreći o važnosti toga što Forumu prisustvuju predsjednici dvije države, kazao je da su ekonomija i poltika dvije obale rijeke, a komore mostovi preko kojih se realizuju poslovni projekti. On je čestitao kolegi Mijuškoviću na zalaganju u radu evropskih asocijacija privrednika, te je potencirao značaj obrazovanja za razvoj ekonomije.

- Crna Gora je zemlje koja obiluje mogućno-stima. Zahvaljujem austrijskim kompani-jama koje realizuju projekte u njoj i na 350 miliona investicija koje su uložili u Ccrnu Goru, kao i na ostvarenju značajne bila-teralne trgovinske razmjene. Ove brojke mogu biti veće čemu može doprinijeti ovaj

forum na kojem ćemo ostvariti kontakte koji se mogu pretočiti u konkretne ugovore – rekao je Leitl.

On vidi šansu za austrijske investicije u prioretne razvojne oblasti crnogorske eko-nomije – turizmu, energetici i infrastruk-turi.

- Ovdje su predstavnici skoro svih privre-dnih grana. Oni imaju ideje i mogućnosti da odgovore na potrebe crnogorskih pre-duzeća. Vi imate evropsku perspektivu i želju da Vašu zemlju uzdignete, a to je naj-bolji poziv austrijskim privrednicima da na tome sa vama sarađuju – zaključio je Leitl.

Riječ predsjednika

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je ocijenio da je Forum šansa za unapređenje privrednih odnosa naše zemlje i Austrije, navodeći da su ispunjena četiri preduslova za to: potpisani su adekvatni međudržavni ugovori, kvalitetno su promovisane mo-gućnosti saradnje, uspostavljena je ban-karska logistika za austrijske investicije i kompanije iz te zemlje su istakle visok nivo interesovanja za ulaganje.

- Mi smo zainteresovani za ulaganje au-strijskog kapitala u turizam, naročito zim-ski gdje su vaša iskustva itekako dobro došla. Takođe očekujem da će austrijski privrednici naći interes da ulažu u crnogor-sku poljoprivrednu primarnu proizvodnju i energetiku – rekao je predsjednik Vujano-vić.

Broj 5Maj 2014.

9

Forum of businessmen of Montenegro and Austria was held on 21st May 2014 at the hotel Podgorica. At the

meeting, which was organized in the fra-mework of the official visit of the Austrian President Heinz Fischer to Montenegro, the Cooperation Agreement between the economic chambers of the two countries was signed.

The President of the Chamber of Economy of Montenegro Mr. Velimir Mijuskovic said

that this was the largest business delega-tion from Austria that visited Montenegro and expressed his hope that the busines-smen during their stay in Montenegro will recognize the opportunities that we provide for the business development. He reminded of the economic trends that have characterized our country in recent years, as well as a number of foreign investments, including those coming from Austria.

- Investments are coming from more than

Business forum Montenegro - Austria

Investors recognize Montenegro as a promising destinationAustria will help Montenegro to achieve integration into the European Union without delay, said their President Heinz Fischer.

one hundred countries, among which is Austria, of course, and it is by the volume of investments at a very high sixth pla-ce. These investments are to the greatest extent directed to the sectors of finances and insurance. In the future period we expect more investing in the real sector, having in mind that our country has signi-ficant natural predisposition to its deve-lopment - said Mijuskovic.

He said that the projected growth in 2014

Broj 5Maj 2014.

9

Broj 5 Maj 2014.

10

is 3%, and 3.6% is expected in the next year. These forecasts are based on the fact that the realization of significant investments will begin in this year.

- Investors recognize Montenegro as a pro-mising destination, and the projects that are absolutely real are related to tourism, energy and transport infrastructure and they are measured in the billions of euros. This is expected to be the new driving for-ce in achieving the sustainable economic development - said the President of the Chamber.

He pointed out that Montenegro would ea-gerly welcome new investments in agricul-ture, wood processing, energy, and metal processing, and, concluded that investors are encouraged by the fact that Montene-gro is a regional leader in the European in-tegrations.

President Mijuskovic, while talking about economic cooperation between the two co-untries, concluded that it is presently un-der realistic possibilities.

- What I find particularly unfavorable is a high deficit on the Montenegrin side, since the exports cover only 1.7% of imports, and we need to find mechanisms to change this situation - he said.

He reminded that Austria has donated 14 million euro to Montenegro, primarily for the sectors of tourism and for the regional development.

- It is very important to mention the co-operation on the implementation of the project of building the cable railway Kotor –Lovćen- Cetinje, which is included in the Memorandum on Development Cooperati-on between Montenegro and Austria - said Mijuskovic.

He continued by speaking affirmatively about the cooperation between the two chambers, which, among other things, re-sulted in the organization of large business forums.

- I am confident that we will, as we have done so far, find the best way to encourage cooperation of companies, thereby promo-ting the economic relations between Mon-tenegro and Austria. Today’s signing of the Cooperation Agreement also leads to that direction and it will further enhance the institutional relations of our two chambers - said the president of the Montenegrin Chamber.

According to him, the Austrian Chamber of

Commerce is the best example of well or-ganized and positioned Chamber of Com-merce in Europe. Its involvement and the position they have in the field of diploma-cy, education and socio-economic dialogue certainly represent the basis of quality and results that Austria achieved in each of these fields.

- I deeply appreciate the involvement of the Austrian Chamber of Commerce and its important role in the Economic and Social Council of Europe - said Mijuskovic.

Plenty of opportunities for cooperation

The President of the Austrian Federal Chamber of Commerce Mr. Christoph Le-itl, speaking about the importance of the fact that Forum was attended by the pre-sidents of the two countries, said that the economy and politics are two banks of the river, while chambers are bridges on whi-ch business projects are implemented. He congratulated his colleague Mr. Mijušković for his efforts in the work of the European associations of entrepreneurs and stressed out the importance of education for econo-mic development.

- Montenegro is a country which is rich in possibilities. I would like to thank the Au-strian companies which are implementing projects in Montenegro, for their 350 mil-lion euro of investments in Montenegro as well as for achieving significant bilate-ral trade. These figures may be higher to which this Forum may contribute during which you will make contacts that can be transformed into concrete agreements - said Leitl.

He sees a chance for Austrian investments in priority development areas of the Mon-tenegrin economy - tourism, energy and infrastructure.

- Here are the representatives of almost all industries. They have ideas and capacities to meet the needs of Montenegrin compa-nies. You have a European perspective and a desire to elevate your country, and it is the best call to the Austrian businessmen to cooperate with you - concluded Leitl.

A word of the Presidents

The President of Montenegro Mr. Filip Vujanovic estimated that the Forum re-presents a chance to improve economic

relations between our country and Austria, citing that four prerequisites for this are already fulfilled: adequate international agreements are signed, opportunities for cooperation are well promoted, the ban-king logistics for the Austrian investments is established, and the companies from that country expressed high level of inte-rest in investing.

- We are interested in Austria’s investing into tourism where your experiences are very welcome. I also expect that the Austri-an businessmen will find interest to invest in the Montenegrin agricultural primary production and energy - said president Vu-janovic.

He stressed out that he would particular-ly be glad if Austrian companies express their interest in the tender, which will soon be announced for the construction of the cable railway Kotor - Lovćen - Cetinje, re-calling that the Austrian President Fischer expressed his support to that project.

The Austrian President Heinz Fischer said that this country has a long tradition in organizing business forums with a num-ber of countries and that their results are always positive.

- Politics and business are two different activities, but they have common goals. If there is a good political climate it stimu-lates economic cooperation. Austria will help you with the EU integrations, to achi-eve them without delay, because you have good chances for that - said Fischer, adding that his country has a positive experience in the European Union.

He said that Austria is characterized by the lowest unemployment rate, high quality of life and excellent export performance. He invited the business community in Monte-negro to establish contacts with the Austri-an businessman.

- I appeal to the Austrian businessmen to take advantage of business opportunities offered by Montenegro – said President Fischer.

After the opening statements and signing of the Cooperation Agreement between the two Chambers, the information about Montenegro’s and Austrian business en-vironment were presented to the busines-smen and they are given the opportunity within the B2B work cocktail to establish bilateral business contacts.

Broj 5 Maj 2014.

10

Broj 5Maj 2014.

11

Christoph Leitl,predsjednik Savezne privredne komore Austrije

Imate ogroman potencijal koji

treba iskoristitiCrnogorski optimizam, duga istorija i kultura, status nezavisnosti,

vještine i talenti, kojih ima tako mnogo u narodu, garant su da će put kojim idete ka Evropskoj uniji biti uspješan, ali znajte

da će tražiti dosta angažovanja.

Broj 5 Maj 2014.

12

Austrijski privrednici su otvoreni za saradnju u svim sektorima u kojima su crnogorski razvojni prioriteti, za

realizaciju zajedničkih ulaganja i projeka-ta, kazao je za Glasnik predsjednik Savezne Privredne komore Austrije dr Christoph Le-itl.

On je bio na čelu brojne delegacije privre-dnika tokom poslovnog foruma organizo-vanog u Podgorici, u okviru posjete preds-jednika Austrije Heinza Fischera našoj zemlji.

Glasnik: U kojoj mjeri, po Vašem mišlje-nju, forum privrednika Crne Gore i Austrije može ojačati ekonomske veze između dvi-je zemlje?

C. Leitl: Privredne komore organizuju uspo-stavljanje kontakata između predstavnika kompanija i oni mogu rezultirati potpi-sivanjem ugovora o konkretnoj saradnji. Ovaj poslovni forum, održan pod okriljem predsjednika Austrije i Crne Gore, pokazao je da postoji želja da se ohrabre bilateralne ekonomske veze. Na sastanku smo dobili informacije o konkretnim projektima i pri-oritetima razvoja vaše zemlje, te sada au-strijske kompanije mogu na tome da rade.

Glasnik: Imate li saznanja za koje su bu-duće crnogorske razvojne projekte konkre-tno zainteresovane austrijske kompanije?

C. Leitl: Vi ćete graditi autoput prema gra-nici sa Srbijom, što je investicija od oko 800 miliona eura tokom narednih nekoliko godina. Kao što sam rekao na forumu, riječ je ogromnom projektu koji podrazumijeva izgradnju velikog broja tunela. Austrija ima veliko znanje o izgradnji tunela i spremni smo da u tome učestvujemo. Takođe, oblast našeg interesovanja je crnogorski turizam, posebno zimski, kao i izgradnja turistič-ke infrastrukture. Riječ je i o energetici – trenutno nemate nafte ni gasa, ali možda ćemo ih mi naći u vašem podmorju i napra-viti rezerve. Veliko je austrijsko iskustvo i u oblasti obnovljive energije, a Crna Gora ima ogroman potencijal koji treba iskoristiti. Osamdeset pet odsto hidroenergetskih po-tencijala Crne Gore nije iskorišćeno – na tome treba raditi. Značajna je biomasa u vašim šumama, imate vjetar, dosta sunče-ve svjetlosti, a to je sve obnovljiva energija koja ne košta mnogo, a predstavlja mo-gućnost za vašu zemlju, i uklapa se u zašti-tu životne sredine.

Glasnik: Razvoj poljoprivrede je takođe pri-oritet naše zemlje...

C. Leitl: Zainteresovani smo i za crnogor-

sku poljoprivredu. Otvoreni smo za sara-dnju u svim sektorima u kojima su vaši pri-oriteti, za realizaciju zajedničkih ulaganja i projekata. Ne postoji ništa što austrijske kompanije nijesu sposobne da urade.

Glasnik: U čemu je značaj na forumu potpi-sanog Sporazuma o saradnji privrednih ko-mora Crne Gore i Austrije? Kako ocijenjuje-te saradnju sa crnogorskim kolegama?

C. Leitl: Značaj Sporazuma je u tome što će uspostaviti bližu bilateralnu saradnju dvije komore da bi bile na usluzi kompanijama članicama, povezivale ih i informisale o potencijalnim i aktuelnim projektima koji su u Crnoj Gori, te o tome kako ih realizo-vati.

Kada govorimo o saradnji, obje komore su članice Evropske privredne i industrijske komore i veoma sam srećan zbog svježih ideja koje je dala vaša zemlja i vaš predsje-dnik. Vidite, u ekonomiji, Crna Gora je čla-nica evropske organizacije, a politika će je slijediti.

Glasnik: Kako Austrija može pomoći Crnoj Gori na putu integracije u Evropsku uniju?

C. Leitl: Austrija prati put Crne Gore ka Evropskoj uniji i to će raditi i ubuduće. Vaš optimizam, duga istorija i kultura, status nezavisnosti, vještine i talenti, kojih ima tako mnogo u narodu koji živi u Crnoj Gori, garant su da će put kojim idete biti uspješan ali znajte da će tražiti dosta an-gažovanja. Komore će baštiniti saradnju kompanija naše dvije zemlje, sa ciljem da njihovo međusobno iskustvo dovede do boljeg uspjeha u ekonomskim aktivnosti-ma. Možemo pomoći u smislu edukacije, organizovati izložbe. Možemo obezbijediti informacije, a možemo donijeti našu eks-pertizu na evropskom nivou i na taj način poboljšati uslove vašeg evropskog ekonom-skog okvira. To je ono što mnoge zemlje, pa i ove na zapadnom Balkanu ne shvataju. Dolazim iz Albanije. Oni jednostavno ne shvataju da postoji ogromna skrivena moć koju bi mogli da koriste sa ciljem da ojačaju svoju poziciju na evropskom nivou.

Glasnik: Kakvu ulogu je imala Privredna komora Austrije prilikom integracija te ze-mlje u EU? Pitam Vas jer je uloga Privredne komore Crne Gore u tom procesu veoma bitna.

C. Leitl: Austrijska komora je imala veliku ulogu u tome, a ima je i dalje u evropskim procesima. Mi tijesno sarađujemo sa Vla-dom i Komora je njen pouzdan partner u svim ekonomskim poslovima.

Glasnik: Predsjedavate Saveznom privre-dnom komorom Austrije duži niz godina, a ugled koji Vaša instituticija uživa uveliko prevazilazi granice države. Da li smatrate da je sistem organizacije Komore recept njenog uspješnog rada?

C. Leitl: Najbolje je imati jake komore, za-snovane na javnom pravu, koje zastupaju interese kompanija, zalažu se za povoljne i poštene poslovne uslove i okruženje na-klonjeno preduzetništvu. Kao drugo, mo-rate pružati konkretne usluge. Austrijska komora, na primjer, stvarajući kompanije i prateći ih, obrazuje mlade ljude u tako-zvanom dualnom sistemu, što se odnosi na škole i profesionalno obrazovanje u kom-binaciji i ponude za cjeloživotno učenje. Takođe je važno to što imamo kancelarije širom svijeta. Njih je 160 i daju našim kom-panijama mogućnost da dobiju informacije o svakoj tački na svijetu i uslovima za bi-znis koji tamo vladaju, a organizujemo im i kontakte sa potencijalnim partnerima pre-ko kojih, kroz neposrednu komunikaciju, mogu da uspješno sklope poslove.

Broj 5Maj 2014.

13

Broj 5Maj 2014.

13

Christoph Leitl, President of the Austrian Federal Economic Chamber

You have a great potential which needs to be usedMontenegrin optimism, long history and culture, independence status, skills and many talents of the Montenegrin people, are the guarantee that the road to EU shall be successful but you should know that this will require a lot of engagement.

Austrian enterpreneurs are open for cooperation in all development pri-ority sectors of Montenegro, for the

realisation of joint investments and projec-ts, the President of Chamber of Economy of Austria, PhD Christoph Leitl, has stated for our monthly magazine Glasnik.

He was heading a large delegation of enter-preneurs at the business forum organised in Podgorica, on the occasion of the visit of the President of Austria, Mr Heinz Fischer, to our country.

Glasnik: In your opinion, to what extent the B2B forum of Montenegro and Austria may strengthen the economic relations of the two countries?

C. Leitl: The chambers of economy orga-nise contacts among the representatives of companies, which may result in signing agreements on cooperation. This business forum, held under the umbrella of the pre-sidents of Austria and Montenegro, has indicated that there is a wish to encourage bilateral economic relations. The meeting has served to obtain the information on concrete projects and development priori-ties of your country so that Austrian com-panies can work on that.

Glasnik: Do you happen to know which future Montenegrin development projects might be of interest for Austrian compani-es?

C. Leitl: You will build a highway towards the border with Serbia, which is an invest-ment of cca 800 million EUR during the next few years. Like I said at the forum, it is a major project which includes the con-

Broj 5 Maj 2014.

14

Broj 5 Maj 2014.

14

struction of a large number of tunnels. Au-stria has a considerable knowledge on the construction of tunnels and we are ready to participate in this project. In addition, tourism is the area of our interest, as well as the construction of tourist infrastruc-ture. We are interested in the energetics, too – you have no oil or gas currently, but we might find them at your sea-bed and make reserves. Austria has wide experien-ce related to renewable energy, while Mon-tenegro has a huge potential which needs to be used. Eigthy-five percent of the Mon-tenegrin hydroenergy potential has not been used and there is a need to work on this. There are significant reserves of bio--mass in your woods, you have wind, a lot of sunshine – all this is renewable energy which does not cost much but which is an opportunity for your country and fits into the concept of environmental protection.

Glasnik: Agricultural development is also our country’s priority ...

C. Leitl: We are interested in Montenegrin agriculture. We are open for cooperation in all your priority sectors, for the realisation of joint investments and projects. There is nothing that Austrian companies are not capable to do.

Glasnik: What is the significance of the Agreement on Cooperation signed betwe-en the Montenegrin and Austrian chamber of economy, repsectively? How would you evaluate the cooperation with Montene-grin colleagues?

C. Leitl: The significance of the Agreement is that it will establish closer bi-lateral coo-peration between the two chambers so that they can serve the member companies, connect them and provide the information on potential and current projects in Mon-tenegro.

Speaking of cooperation, both countries are members of the European Economic Chamber of Trade, Commerce and Industry and I am very happy because of fresh ideas which have been provided by your country and your President. You see, Montenegro is a member of the European economic orga-nisation and politics will follow.

Glasnik: How can Austria help Montenegro on its road towards the EU integrations?

C. Leitl: Austria monitors the Montenegrin road towards the EU and it shall continue to do so. Your optimism, long history and culture, independence status, many skills and talents of the Montenegrin people, are

a guarantee that the path you are following shall be successful. However, you should know that it will require a lot of engage-ment. The chambers shall promote coope-ration of the companies of our two countri-es so that their mutual experience leads to better success in the economic activities. We can help in the area of education and organisation of exhibitions. We can pro-vide information and bring our expertise on the European level and thus improve conditions of your European economic framework. This is something that many countries, including the Western Balkan countries, do not understand. I come from Albania. They simply do not understand that there is a huge hidden power which could be used to strengthen its position on the European level.

Glasnik: What role did the Chamber of Eco-nomy of Austria have in the Montenegrin EU integration process? I am asking you this question because the role of the Cham-ber of Economy of Montenegro in this pro-cess is very important.

C. Leitl: Austrian chamber had a significant role in this and it still has it in the EU pro-cesses. We cooperate closely with the Go-vernment and the Chamber is its reliable partner in all economic activities.

Glasnik: You have been the President of the Austrian Federal Economic Chamber for a number of years and the image your insti-tution enjoys by far exceeds the state bor-ders. Do you think that the system of the chamber organisation is the reason for its success?

C. Leitl: The best would be to have strong chambers, based on public law, which re-present the companies’ interests and ad-vocate favourable and fair conditions and enterpreneurship-friendly business en-vironment. Secondly, you need to provide concrete services. By creating companies and monitoring their work, Austrian Cham-ber, for example, educates young people in the so-called dual system. This refers to the combination of schools and professional education and the offer for life-long lear-ning. It is also important that we have 160 offices around the world. They provide our companies with the opportunities to obta-in the information on any point of interest in the world, as well as on the prevailing business conditions. We also organise con-tacts for them with potential partners whe-re they can conclude successful business deals in direct communication with them.

Ko je Christoph Leitl

Christoph Leitl, predsjednik Savezne Pri-vredne komore Austrije, rođen je 29. mar-ta 1949. u Lincu. Doktorirao je društvene i ekonomske nauke 1973. godine na Univer-zitetu Johannes Kepler u rodnom gradu. Iz bogate karijere izdvajamo da je od 1973. do 1990. bio direktor kompanije Bauhütte Le-itl-Werke u Eferdingu, da bi zatim postao poslanik u regionalnom parlamentu i mi-nistar ekonomije Gornje Austrije kao član tamošnje Narodne stranke. Predsjednik Savezne privredne komore je od 2000. go-dine, a od 2001. do 2005. bio je predsjednik EUROCHAMBRES. Počasni predsjednik te asocijacije evropskih komora je od 2006. Leitl je, između ostalog, počasni senator univerziteta u Beču i Lincu, Oficir Francu-ske legije časti, počasni građanin Njujorka i Štajnbaha, nosilac brojnih odlikovanja i dobitnik mnogih priznanja.

Who is Christoph Leitl

Christoph Leitl, the President of the Austri-an Federal Economic Chamber, was born in Linz on 29 March 1949. He earned his doctorate in Economic Science at the Jo-hannes Kepler University in Linz in 1973. Among other functions in his rich career, he was the manager of the company Bau-hütte Leitl-Werke in Eferding in the period 1973 to 1990. Then, he became the member of the regional parliament and the Minister of Economy of Upper Austria as a member of the Austrian People's Party. He became the President of the Austrian Federal Eco-nomic Chamber in 2000 and he was the President of EUROCHAMBRES in the peri-od 2001 – 2005. He was named an honora-ry president of EUROCHAMBRES in 2006. Among other titles, Mr Leitl is an honorary senator of the universities in Vienna and Linz, Officer of the French Legion of Ho-nour, an honorary citizen of New York and Steinbach, a holder of numerous orders of merit and winner of many recognitions.

Broj 5Maj 2014.

15

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Elektrotehničkim fakultetom, organizovala je 16. maja 2014. godine na Univer-zitetu Crne Gore IPA ADRIATinn Info dan, posvećen projektu

Jadranska mreža za unaprijeđenje istraživačkog razvoja i inovaci-ja u pravcu stvaranja novih politika za održavanje konkurentnosti i tehnološkog kapaciteta malih i srednjih preduzeća.

Projekat ADRIATinn finansirao je IPA Adriatic program za preko-graničnu saradnju. Cilj projekta je povećanje konkurentnosti ma-lih i srednjih preduzeća u jadranskoj oblasti, proširivanje njihovog poslovanja i omogućavanje prodora na nova tržišta uspostavlja-njem prekograničnog ekosistema, koji će podstaći primjenu ICT tehnologija i inovacija.

Ukupna vrijednost projekta je 4,68 miliona EUR, od čega je 85 odsto finansirao IPA Adria program, a u njemu učestvuje 21 partner iz Grčke, Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine (BiH), Srbije, Hr-vatske, Slovenije i Italije.

Partneri iz Crne Gore - Elektrotehnički fakultet, Privredna komora Crne Gore i Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća raspo-lagaće dijelom tih sredstava tokom trajanja procesa uvođenja ino-vacija u preduzećima kao ključnog faktora za održivi rast malih i srednjih preduzeća.

Tema Info dana je promocija projekta, informisanje o ciljevima ADRIATinn projekta kao i prezentovanje aktivnosti u vezi sa pro-jektom.

- ADRIATinn projekat, čiji je cilj povećanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća u jadranskoj oblasti, omogućiće crnogorskim

Posebna pažnja tokom realizacije projekta biće posvećena podsticanju

inovacija u preduzećima koja se bave bioekonomijom, obnovljivim

izvorima energije i turizmom.

firmama da dobiju stručnu i ekspertsku pomoć i ekspertizu - saop-štio je potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić.

On je rekao da će crnogorska preduzeća u okviru tog projekta do-biti mentorski program i to na osnovu izraženih potreba za inova-cijama.

- Naša preduzeća, u želji da se održe na tržištu, da rastu i napredu-ju, brzo i lako prihvataju nove ideje i rješenja koja mogu unaprije-diti njihovo poslovanje - rekao je Saveljić.

Programi podrške su, prema njegovim riječima, osmišljeni tako da ujedno smanjuju rizik za kompanije koje se bore da svoje inova-tivne proizvode i usluge iznesu na tržište, a istovremeno pružaju mogućnost preduzećima da učestvuju u programima obuke.

- Projektom je predviđeno obezbijeđenje sistema podrške kroz različite institucije – partnere koji u svih osam zemalja rade na njegovoj realizaciji - rekao je Saveljić.

Rektor Univerziteta Crne Gore Predrag Miranović saopštio je da ADRIATinn projekat predstavlja još jednu potvrdu strateškog opredjeljenja ne samo Univerziteta nego i Elektrotehničkog fakul-teta da zajedno sa partnerima rade na jačanju istraživačkih i ino-vacionih kapaciteta u Crnoj Gori i jadranskoj oblasti.

- Značajno je i što će posebna pažnja tokom realizacije projekta biti posvećena podsticanju inovacija u preduzećima koja se bave bioekonomijom, obnovljivim izvorima energije i turizmom, odno-sno oblastima čiji je strateški razvoj od izuzetnog značaja za Crnu Goru - smatra Miranović.

ADRIATinn projekat

Povećanje konkurentnosti malih i srednjih

preduzeća

Broj 5 Maj 2014.

16

Ostvarenje prognoza zavisi od priliva stranog kapitala, ponude kredita, stanja u industriji i dinamike realizacije najavljenih investicionih projekata.

Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore ove godine će, prema procjenama Centralne banke (CBCG), rasti od 3,2 od 3,8 od-sto, dok će inflacija biti od minus 0,5 do tri odsto.

Prognoze rasta crnogorske ekonomije CBCG je uradila prema mo-delskoj i potrošnoj metodi.

Prema modelskoj projekciji, rast BDP-a iznosiće od 3,2 do 3,8 odsto, a prema potrošnoj metodi 3,5 odsto, navodi se u Izvještaju CBCG o stabilnosti cijena u prošloj godini.

U CBCG smatraju da će rast BDP-a u ovoj godini najviše zavisiti od priliva stranog kapitala, ponude kredita, stanja u industriji i dina-mike realizacije najavljenih investicionih projekata.

Priliv kapitala zavisiće od situacije na međunarodnim tržištima, odnosno spremnosti stranih investitora da kreditiraju, ali i od za-duženosti domaćih sektora i njihove tražnje za zajmovima.

„Što se tiče spremnosti banaka da kreditiraju, nerealno je očekivati da će se oprezne politike bitnije promijeniti u ovoj godini, čemu značajno doprinosi i dalje visok udio loših kredita“, kazali su pred-stavnici CBCG.

Oni smatraju da će stanje u metalskoj industriji najviše zavisiti od razvoja situacije u KAP-u, koju je teško predvidjeti.

„Prema prognozama stranih institucija, ove godine se očekuje po-zitivan rast, ali stopa od 2,2 odsto nije zadovoljavajuća za crnogor-sku ekonomiju, imajući u vidu trenutnu razliku u nivou životnog

ADRIATinn projekat će, kako je naveo, između ostalog pomoći umrežavanju i snažnijem povezivanju istraživačkih timova što će povećati komercijalizaciju rezultata istraživačkog rada.

- Još jedan od značajnih ciljeva projekta jeste i promocija cjelo-životnog učenja, što će biti od velike pomoći jačanju potencijala naše istraživačke zajednice - kazao je Miranović.

Predstavnik Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integraci-ja Predrag Janković koji je Info Point za IPA Adria CBC program, predstavio je mogućnosti i perspektive učešća crnogorskih pre-duzeća u IPA ADRIA projektima. On je kazao da će kraj tog pro-gramskog ciklusa biti do kraja 2016. godine kada treba očekivati završetak jadranskih prekograničnih porjekata.

- Sama sredstava dolaze iz dva fonda. Iz IPA fondova za zemlje koje nijesu članice Evropske unije i Evropskog razvojnog fonda odakle

se finansiraju aktivnosti unutar članica EU - rekao je Janković.

Prema njegovim riječima, sam jadranski program ima dva cilja. Jedan je jačanje svih aktera i institucija kroz razne projekte, a dru-gi je njihova saradnja i jačanje njihovih kapaciteta kroz komunika-ciju koja se ostvaruje na samoj implementaciji.

- Imamo i tri posebna cilja i to jačanje istraživanja i inovacija koji se reflektuje kroz projekat kao što je ADRIATinn. Drugi cilj je priori-tet kulturnih resursa, a treći jačanje infrastrukturne mreže - naveo je Janković.

On je precizirao da je vrijednost projekata u sva tri prioriteta do sada oko 170 miliona eura.

- Od toga je nekih 13,5 miliona eura pripalo crnogorskih partneri-ma što je nekih osam odsto od ukupnog budžeta za jadranski pro-gram - zaključio je Janković.

Centralna banka Crne Gore

Rast BDP-ado 3,8 odsto

standarda u odnosu na zemlje EU“, navodi se u Izvještaju.

Iz CBCG su podsjetili da su u dokumentu pod nazivom Pretpristu-pni ekonomski program za Crnu Goru od prošle do 2016. godine, koji je u januaru objavilo Ministarstvo finansija, urađena dva ma-kroekonomska scenarija.

„Prema osnovnom scenariju predviđa se realni rast BDP-a od 3,6 odsto u ovoj godini, dok će po scenariju nižeg rasta on biti 1,6 od-sto“, kazali su iz CBCG.

CBCG je uradila i dvije procjene inflacije, modelsku i ekspertsku.

Prema modelskoj procjeni, inflacija će se kretati u rasponu od minus 0,5 odsto do 2,2 odsto, a prema ekspertskoj između nula i tri odsto. Polazne osnove prognoze inflacije za ovu godinu bile su pretpostavke o sezonskim oscilacijama poljoprivrednih proizvoda, rastu cijena nafte i naftnih derivata i električne energije od po pet odsto, nastavku stagnacije i blagog pada cijena nekretnina i istom nivou zarada kao u prošloj godini. Nije pretpostavljen rast poreza na dodatu vrijednost (PDV), kao ni drugih poreskih opterećenja.

CBCG je modelsku procjenu kretanja inflacije dopunila ekspert-skom, imajući u vidu nedovoljan nivo pouzdanosti statističkih podataka, nedovoljno dugačke vremenske serije i često prisustvo jednokratnih šokova.

„Evidentno je da je u prošloj godini bio prisutan dezinflacioni trend, kao rezultat visokog nivoa inflacije u 2012. godini, opadanja kupov-ne moći stanovništva i odsustva eksternih cjenovnih šokova, koji podrazumijeva stabilan nivo cijena hrane i energenata“, navodi se u Izvještaju.

Iz CBCG su kazali da je nivo agregatne tražnje u četvrtom kvartalu porastao u odnosu na treći, ali da je bio niži nego u prvom.

„Imajući u vidu i dalje nisku kupovnu moć stanovništva, ne treba očekivati pritiske agregatne tražnje na rast cijena. Takođe i na glo-balnom nivou će i dalje biti prisutan usporen ekonomski rast, tako da ni sa tog nivoa ne treba očekivati pritiske na rast cijena“, kazali su predstavnici CBCG.

Oni su dodali da konjunkturni indikator ukazuje na opadajuća in-flaciona očekivanja, dok najveći broj anketiranih banaka očekuje stopu inflacije od dva do tri odsto. Isto očekivanje po pitanju infla-cija imaju i anketirani privrednici.

Broj 5Maj 2014.

17

Ukupne investicije iznosiće oko 3,9 milijardi EUR, što je značajno više od BDP-a Crne Gore.

Vlada je u maju usvojila smjernice makroekonomske i fi-skalne politike za period do 2017. godine u cilju podstica-nja ekonomskog rasta kako bi Crna Gora stigla razvijene

ekonomije i adekvatnije valorizovala brojna dobra.

Ministar finansija Radoje Žugić, saopštio je da će crnogorska ekonomija u narednom trogodišnjem periodu rasti prosječno po stopi od 3,7 odsto, a generator rasta biće sektori turizma, energe-tike, poljoprivrede i infrastrukture.

- Da bi ostvarili te stope rasta koje smatramo objektivnim i real-

Makroekonomska i fiskalna politika do 2017. godine

Crnogorska ekonomija uzlaznom putanjom

nim, neophodno je da realizujemo brojne razvojne projekte u sek-torima turizma, energetike počev od podmorskog kabla i brojnih drugih kapaciteta, projekata u poljoprivredi, kao i infrastrukturi, prvenstveno dionica autoputa Smokovac – Mateševo - rekao je Žugić nakon sjednice Vlade.

Ukupne investicije po tom osnovu, kako je precizirao, iznosiće oko 3,9 milijardi EUR, što je značajno više od bruto domaćeg proizvoda (BDP) Crne Gore.

Prema smjernicama makroekonomske i fiskalne politike realna stopa rasta ekonomije će u ovoj i narednoj godini iznositi po 3,5 odsto, u 2016. 3,8 odsto, a u 2017. godini četiri odsto.

- Čak mislimo da su projekcije stopa rasta konzervativno prezen-tovane i da će one biti značajno veće, kao i da ćemo pokrenuti sna-žan ciklus investicija - kazao je Žugić.

Prema njegovim riječima, da bi se ostvarile te stope rasta neopho-dno je da se u zoni monetarne politike dodatno stimulišu aktiv-nosti na snažnijoj kreditnoj aktivnosti koje se tiču značajnije ili snažnije podrške razvojnim projektima.

Procjena je da će kreditna aktivnost rasti u nivou od 4,9 odsto u odnosu na postojeći period, a takođe i aktivnosti koje se odnose na rješavanje visokog udjela kredita koji se neuredno servisiraju u ukupnom kreditnom portfoliju.

- Realni makroekonomski scenario govori o tome da ćemo imati strane investicije u narednom periodu prosječno za tri godine od 15,3 odsto i da će rasti kapitalni budžet - kazao je Žugić.

U Ministarstvu procjenjuju i da će izvoz robe i usluga rasti po sto-pi od 5,9 odsto, kao i da će rasti i uvoz, posebno onih materijala i elemenata koji su neophodni za snažnije stope ekonomskog rasta.

Žugić je naveo i da će rasti zaposlenost, a smanjivati se nezapo-slenost.

- Uradili smo osnovni fiskalni scenario u kojem će Crna Gora do-segnuti skoro budžetsku ravnotežu u narednoj godinu. Za ovu go-dinu je definisan deficit budžeta u nivou od 1,98 odsto, a u svakoj sljedećoj godini, od 2015, projektuje se ostvarivanje suficita - kazao je Žugić.

On je saopštio da u narednom periodu neće biti zaduživanja za tekuću potrošnju, već samo za razvoj.

Žugić je ponovio da mogućnost da Crna Gora izgradnjom dioni-ce autoputa Smokovac - Mateševo može ući u dužničko ropstvo, nema utemeljenja u ekonomskim analizama.

- Kada su u pitanju limiti potrošnje, sva ministarstva imaju defini-sane obavezujuće limite za narednu godinu, a indikativne za slje-deće dvije. Jedini segment potrošnje koji neće biti limitiran je se-gment penzione potrošnje, jer ovdje troškovi rastu - rekao je Žugić.

Žugić je, komentarišući aktiviranje garancije od četiri miliona EUR za preduzeće Melgonija Primorka Bar, prije oko mjesec, kazao da je stav Vlade da se garancije mogu davati samo u funkciji razvoja i to samo one koje će imati nizak stepen rizika pada na teret budžeta.

- U posljednje dvije godine taj segment davanja garancija ispošto-vali smo do kraja. Garancija je plaćena prje mjesec i po to je nešto što je dospjelo na naplatu - rekao je Žugić.

On je zaključio da se moraju naći mehanizmi da se i državnim ga-rancijama podstakne snažniji ekonomski rast.

Broj 5 Maj 2014.

18

Životno osiguranje izvor investicija

Kompanije koje se bave životnim osigura-njem su potencijalno veliki investitori koji mogu da pospiješe ekonomski rast zemlje. Međutim, da bi se to ostvarilo potrebno je da se poveća prodaja životnog osiguranja u Crnoj Gori, a korak ka tome bilo bi uspo-stavljanje sistema poreskih olakšica u ovoj oblasti, ocijenjeno je na sjednici Grupacije za životno osiguranje Privredne komore Crne Gore održanoj 15. maja 2014. godi-ne. Predsjedavao je Slobodan Manojlović, Atlas Life.

- Bilo bi dobro da se u Crnoj Gori uspostavi sistem poreskih olakšica da bismo una-prijedili ambijent za životna osiguranja. Tržište životnih osiguranja ne raste želje-nom dinamikom. Interes je i države da se poveća prodaja osiguranja, jer bi se time povećalo i izdavanje obveznica za finansi-ranje infrastrukturnih kao i drugih investi-cionih projekata – kazao je izvršni direktor Merkur osiguranja Marko Ivanović.

Predstavnica Ministarstva finansija Ale-ksandra Popović je pozvala članove gru-pacije da osmisle i predlože model ovih olakšica, uz konstataciju da sličan nije bio primjenljiv na fondove dobrovoljnog pen-zionog osiguranja, zbog deficita u budžetu fonda PIO, te da je rješenje u državnim pod-sticajima.

Odbor je razmotrio istorijsko kretanje po-reskih olakšica na životno osiguranje i privatne penzije u zemljama bivše Jugo-slavije, uz ocjenu da je najdalje u tome oti-šla Hrvatska. Da bi Crna Gora dostigla nivo Hrvatske u ovoj oblasti potrebno je da čak sedam puta poveća prodaju životnih osigu-ranja.

Odbor je ocijenio da je potrebno uložiti do-

datne napore na edukaciji građana i medija o potrebi životnog osiguranja, u vezi sa čim planira organizovanje seminara, te razma-tra mogućnost pokretanja časopisa. Kom-panije za životno osiguranje prostor za rad vide i u poljoprivredi, imajući u vidu da je resorno Ministarstvo za razvoj osiguranja u agraru prošle godine opredijelilo budžet od 400.000 eura, od čega je ostalo neiskorišće-no 330.000 eura.

Sertifikati eksternim ocjenjivačima kvaliteta revizije

Institut internih revizora Crne Gore i Pri-vredna Komora Crne Gore organizovali su u periodu april-maj 2014, po prvi put na pro-storima bivše SFRJ uz odobrenje svjetske organizacije internih revizora, ekspertsku obuku za sticanje profesionalnih kvalifika-cija za obavljanje eksterne ocjene kvaliteta rada revizije, u skladu sa IIA Standardima.

Tokom obuke polaznicima je data Metodo-logija rada ocjenjivača tokom sprovođenja ocjene kvaliteta revizije u skladu sa IIA Standardima. Na taj način obezbijeđeni su uslovi da se i u Crnoj Gori ocjenjuje rad revizora tokom sprovođenja njihovog an-gažmana, tj da i sami revizori budu pred-met kontrole kako bi se ocjenio kvalitet njihovog angažmana u skladu sa Međuna-rodnim standardima, što do sada nije bila praksa.

Po završenoj eksperskoj obuci, uz pretho-dno ispunjenje rigoroznih zahtjeva u po-gledu praktičnog iskustva i prethodnog stepena obrazovanja, polaznicima je do-dijeljen sertifikat o stečenom profesional-

nom zvanju Ekspert eksterne ocjene kva-liteta revizije u skladu sa IIA Standardima.

Sertifikate je, u ime Instituta internih re-vizora Crne Gore i Privredne Komore Crne Gore, uručio Norbert Wagner- direktor Au-strijskog instituta internih revizora i Aka-demije za obuku revizora Austrije, koji je ujedno i zvaničan predavač svjetske orga-nizacije internih revizora.

Obuku je vršio i Jean-Pierre Garitte - eks-pert Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), prethodni predsjednik Sv-jetske organizacije internih revizora (IIA).

Kako u dosadašnjoj crnogorskoj praksi nije vršena eksterna kontrola rada revizora u skladu sa IIA Standardima na način kako to obavezuje Svjetska organizacija internih revizora, tj. nije vršena eksterna kontro-la rada revizora od strane kvalifikovanih strukovnih lica iz Crne Gore uz odobrenje IIA, vjerujemo da će ova obuka i dodjela sertifikata dodatno jačati kredibilitet finan-sijskog izvještavanja u crnogorskim kom-panijama, te povećati povjerenje javnosti i investitora u stepen ispunjenosti zahtje-va korporativnog upravljanja, u skladu sa opšteprihvaćenim preporukama Evropske Komisije.

Specijalistička sertifikacija je organizova-na za revizore i racunovođe,nezavisno od toga da li dolaze iz civilnog ili javnog sekto-ra, pri čemu naglašavamo da je ovaj proces

Komoravijesti

Broj 5Maj 2014.

19

organizovan uz odobrenje/ugovor sa svjet-skom organizacijom internih revizora (IIA).

Ekspertskoj obuci je prisustvovalo više od 40 polaznika iz Crne Gore, BIH i Srbije, od kojih izdvajamo predstavnike Centralne Banke Crne Gore, Narodne Banke Srbije, revizorskih kompanija Crne Gore i BIH, po-slovnih banaka Crne Gore, Srbije i BIH, te ovlašćene i sertifikovane računovođe Crne Gore.

Sastanak sa ambasadorkom Hrvatske

Predsjednik Privredne komore Velimir Mi-jušković je razgovarao 15. maja 2014. godi-ne sa ambasadorkom Republike Hrvatske Ivanom Perić o mogućnostima unapređe-nja ekonomske saradnje dvije zemlje.

Sagovornici su se saglasili da je robna raz-mjena između dvije zemlje dobra (u prva tri mjeseca 2014. godine iznosila je 33,5 miliona eura), ali da može biti na još višem nivou, za što postoje preduslovi kao što su blizina i dobra saobraćajna povezanost. Potrebno je uložiti dodatne napore da se crnogorska i hrvatska preduzeća povežu i otpočnu zajedničke projekte na obostranu korist, ocijenjeno je na sastanku.

Takođe je istaknut značaj izgradnje Ja-dransko–jonskog autoputa koji bi doprinio novim turističkim ponudama i projektima. Izgradnjom ove saobraćajnice, smatra am-basadorka, zaleđa primorskih dijelova obi-ju država mogla bi steći atraktivnost npr. Provanse.

Naglašena je i potreba popularizacije starih zanata organizovanjem radionica koje bi

doprinijele njihovom unapređenju i osa-vremenjivanju.

Bilo je riječi i o obalnom ribolovu za koji je ocjenjeno da je od nacionalnog značaja te da je potrebno izdvajati veća sredstva kako bi se istraživali i sačuvali resursi.

Predsjednik Mijušković je podsjetio na projekat vizuelnog označavanja proizvoda „Dobro iz Crne Gore“ koji sprovodi Privre-dna komora, i upoznao gošću sa velikim pomacima napravljenim u cilju promo-visanja domaćih resursa, tradicionalnih vrijednosti, razvoja proizvodnje, povećanja izvoza, podizanja kvaliteta proizvoda...

Ambasadorka Perić je podsjetila da njihov projekat „Kupujmo hrvatsko“ živi preko 20 godina i da je zahvaljujući njemu značaj-no poraslo poštovanje prema nacionalnim proizvodima kod građana te zemlje, nagla-šavajući da oni kvalitetom ne zaostaju za uvoznim.

Edukacijom do brže realizacije spoljnotrgovinskih poslova

Uprava carina, u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore, treću godinu realizu-je obuku - pripremu za polaganje stručnog ispita, jednog od uslova sticanja licence za obavljanje poslova zastupanja pred carin-skim organom.

Organizovanje obuka je inicirao Odbor udruženja špeditera 2010. godine, budući da se godinama unazad osjećao nedosta-tak stručnog kadra, a prolaznost na struč-nom ispitu je bila veoma mala. Obuka od 80 časova se izvodi u Komori koja polaznici-ma, po završetku, obezbjeđuje CD sa litera-turom (prezentacijama, zadacima, legisla-tivom). Za tri godine prošlo ju je blizu 100 polaznika, najvećim dijelom iz privrednih društava koja se bave špedicijom i uvozom. Ove godine je realizovana obuka od 90 ča-sova, sa 25 polaznika, u periodu od 10. mar-ta do 5. maja. U zavisnosti od interesovanja, obuka će biti organizovana krajem ove ili početkom sledeće godine.

Evaluacioni upitnici koje polaznici popu-njavaju na kraju obuke, uz višestruko veću prolaznost na ispitu, potvrđuju opravda-nost i kvalitet ovog edukacionog programa.

Provjera stručnosti, odnosno polaganje istita za sticanje licence, organizuje se najmanje dva puta godišnje, po pravilu u aprilu i oktobru. Stručni ispit za sticanje li-cence provodi i organizuje Uprava carina, i polaže se pred komisijom od pet članova -

predstavnika Uprave carina i Ministarstva finansija, koja se imenuje na period od če-tiri godine.

Program za polaganje stručnog ispita obu-hvata oblasti koje se odnose na carinski sistem i postupak, posebno uz korišćenje carinskih isprava; osnove sistema pore-skih propisa i njihove primjene u postupku carinjenja robe; poznavanje robe i carinske tarife; spoljnotrgovinski sistem i međuna-rodne carinske konvencije; osnove sanitar-nih, fitosanitarnih, veterinarskih i drugih propisa koji se primjenjuju u postupku ca-rinjenja robe.

Uredbom su propisani uslovi i postupak izdavanja odobrenja za obavljanje poslova zastupanja pred carinskim organom u po-stupku rješavanja o carinski dozvoljenom postupanju ili upotrebi robe.

Odobrenje se daje privrednom društvu odnosno preduzetniku koji ima sjedište, odnosno prebivalište na carinskom podru-čju Crne Gore; registrovan je za obavljanje poslova zastupanja; zapošljava najmanje jedno lice koje ima licencu za obavljanje poslova zastupanja; raspolaže poslovnim prostorom, u vlasništvu ili zakupu, kao i opremom koja omogućava obavljanje po-slova zastupanja.

Licenca za obavljanje poslova zastupanja izdaje se po zahtjevu fizičkog lica koje je državljanin Crne Gore, sa prebivalištem na njenom carinskom području, ima najmanje srednju stručnu spremu, bar dvije godine radnog iskustva na poslovima u neposre-dnoj vezi sa poslovima otpremanja robe i položen stručni ispit za sticanje licence, osim ako nije oslobođen polaganja tog is-pita, te u periodu od dvije godine, koji ne-posredno prethodi podnošenju zahtjeva za izdavanje licence, nije kažnjavano za djela počinjena u obavljanju djelatnosti carin-skog zastupnika ili drugih kaznenih djela zbog neplaćanja ili izbjegavanja plaćanja carine i drugih dažbina koje se plaćaju u carinskom postupku.

Broj 5 Maj 2014.

20

Konferencija

Trendovi u razvoju sistema javnih nabavki

Postojeći sistem javnih nabavki bi trebalo da se institucionalno i zakonski ojača, pri čemu je neophodno poboljšanje

kapaciteta i podizanje nivoa znanja kod institucija i naručilaca, ocijenjeno je na konferenciji održanoj u Komori 29. maja 2014. godine.

Privredna komora je, u saradnji sa Svjetskom bankom, organizovala konferenciju koja se bavila pitanjem

kako pojednostavljenjem i unapređenjem regulative doći do efiksanijeg i ekonomič-nijeg sprovođenja postupaka javnih nabav-ki. Učesnici konferencije bili su predstav-nici ponuđača, naručioca i institucija iz oblasti javnih nabavki i koncesija.

Rukovodilac Sektora za pravne, finansijske i opšte poslove Privredne komore Aleksan-dar Mitrović, kazao je da su javne nabavke odlučujuće za konkurentnost i povećava-nje zapošljavanja.

- Cilj i interesovanje Privredne komore je da se maksimalno unaprijedi sistem javnih nabavki kako bi bio što efikasniji i transpa-rentniji, kao i da se pravno ojača zaštita po-

nuđača i svih učesnika - rekao je Mitrović.

Predstavnik Svjetske banke, ekspert za javne nabavke Jose Manuel Martinez poz-dravljajući učesnike, zahvalio je u ime te institucije Komori na organizaciji, kako je ocijenio, ovog važnog događaja, podsjetivši da je riječ o drugom skupu ove vrste koji zajedno realizuju. On je kazao da Svjetska banka nastoji da pomogne oporavku glo-balne ekonomije i osvrnuo se na nedavne poplave u regionu riječima da ova institu-cija priprema pomoć za pogođene, te da za eventualno učešće u tim projektima treba da se pripreme i zainteresovani privrednici iz Crne Gore.

Njegova koleginica Mirjana Simić pred-stavila je rezultate istraživanja percepcije implementacije Zakona o javnim nabav-

kama u Crnoj Gori, koje su uradili zajedno sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj i Privrednom komorom.

Istraživanjem iz februara i marta 2014. go-dine obuhvaćene su Institucija za javne nabavke, Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki, Državna revizorska institu-cija, uprave za antikorupcijsku inicijativu i za inspekcijske poslove, Komora, nevladi-ne organizacije, Insistitut alternativa i Mre-ža za afirmaciju nevladinog sektora.

- Svi su naveli da je neophodno dalje jača-nje kapaciteta i podizanje nivoa znanja kod institucija i naručilaca, ne samo što se tiče zakona i njegovih odredbi, nego i same pri-mjene - rekla je Simić.

Slabe tačke sistema javnih nabavki se, do-dala je, odnose na loše planiranje, nedosta-

Broj 5Maj 2014.

21

tak iskustva, kapaciteta i nerealnu procjenu samih potreba.

Simić je predstavila i rezultate ankete, za koju je indentifikaciju ponuđača uradila Privredna komora.

- Oko 30 odsto ispitanika smatra da je sistem javnih nabavki efi-kasan, dok je velika većina kazala da nije. Oko 60 odsto ponuđača smatra da je sistem javnih nabavki transparentan - precizirala je Simić.

Blizu 22 odsto ispitanika saopštilo je da može da predvidi rezultate tendera, a veliki broj ponuđača, oko 70 odsto, smatra da su uput-stva za njih u konkursnoj dokumentaciji jasna.

- Oko 65 odsto ispitanika saopštilo je da su troškovi ponude visoki, a više od 70 odsto smatra da je ispravno načelo da žalba odlaže izvršenje - rekla je Simić.

Prema njenim riječima, široko rasprostranjeno mišljenje je da je potrebno ojačati institucionalnu kontrolu i monitoring implemen-tacije samog ugovora, a ispitanici smatraju i da Zakon o javnim nabavkama naglašava formalizam u procesu priprema ponuda i njihovog ocjenjivanja.

- Generalno, percepcija Zakona je afirmativna, a ispitanici smatra-ju da postoji dobar sistem javnih nabavki koji bi mogao da se dalje institucionalno i zakonski ojača. Radi se na njegovom poboljšanju, jer se donose izmjene i dopune Zakona - navela je Simić.

Predstavnik Komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki Tomo Miljić je kazao da su predložene izmjene i dopune Zakona prošle javnu raspravu i poslate su na saglasnost EU.

- Suštinski razlog što još nemamo raspravu o predlogu je taj što se čeka zvanično mišljenje EU o predloženim rješenjima - dodao je Miljić.

On je kazao da izmjene Zakona idu u pravcu, između ostalog, po-jednostavljenja i ubrzavanja postupaka javnih nabavki, smanjenja troškova, povećanja njihove transparentnosti i predupređivanja neregularnosti.

On je kazao da je kratak period za sagledavanje efekata Zakona jer je stupio na snagu početkom 2012. godine, i naveo da je novi planiran najkasnije za narednu godinu.

O projektima koje finansira Svjetska banka u Crnoj Gori na konfe-renciji je govorio Zoran Mijović iz Ministarstva finansija.

Tokom drugog panela konferencije, rad Komisije za koncesije predstavio je dr Radonja Minić. On je između ostalog kazao da je od koncesija u 2013. godini prihodovano 13,2 miliona eura, što je oko četiri odsto više nego prethodne. Aktivno je 160 koncesionih ugovora.

Ekspert Međunarodne finansijske korporacije (IFC) Vojislav Kan-dić govorio je javno-privatnom partnerstvu na realizaciji razvojnih projekata.

- Crna Gora ima bogato iskustvo u javno-privatnim partnerstvima. Izgradnja Mall of Montenegro u Podgorici je odličan primjer uspje-šno realizovanog ovog vida saradnje države i privatnog sektora, a tu su i privatizacija bolnice u Meljinama, Studentski dom. Svako javno-privatno partnerstvo je potpuno različito – rekao je Kandić.

On smatra da bi prečišćavanje otpadnih voda glavnog grada moglo da se realizuje na ovaj način, no da bi velike kompanije zbog brzine povrata investicije vjerovatno bile za to zainteresovanije ukoliko bi im se omogućilo upravljanje cijelim vodovodnim sistemom.

O javno-privatnom partnerstvu iz ugla krovnog zakona koji je u pripremi, govorila je Tijana Stanković iz Ministarstva finansija. Ona je ocijenila da potencijali za javno-privatno partnerstvo po-stoje, ali da nema za to dovoljno interesovanja.

- Cilj zakona je da unaprijedi javno-privatno partnerstvo i promo-više investicije, što su među ostalima preduslovi ekonomskog ra-sta i razvoja zemlje – rekla je Stanković.

Ona je kazala da dinamika usvajanja ovog zakona zavisi od toga kada će biti usvojen novi zakon o javnim nabavkama s kojim je u korelaciji.

U raspravi koja je uslijedila učestvovali su brojni diskutanti koji su komentarima, predlozima i sugestijama dali doprinos radu ove konferencije. Među ostalima, govorili su službenik za javne nabav-ke Glavnog grada Zoran Erceg, vlasnici kompanija Kastex Stevan Karadaglić i ETG grupe Mladen Bajković, predstavnici preduzeća Stadion Marija Vukadinović, INA Crna Gora Igor Bakalbašić, Insti-tuta alternativa Jovana Marović i Montenegro bonusa Igor Čavor.

Broj 5 Maj 2014.

22

Glasnik: Gospodine Martinez, na skupu organizovanom u Komori, koji je bio posvećen Javnim nabavkama, rekli ste da je taj sastanak veoma važan. Zašto?

J.M. Martinez: Ovaj skup je organizovan da bi se čuli komentari i sugestije privrede i institucija na Zakon o javnim nabavkama. Jedan od ciljeva pomenutog skupa bio je i da upoznamo lokalne kompanije i korporacije sa svim mogućnostima vezano za naše projekte. Mi uvijek pozdravljamo učešće lokalnih kompanija i dru-gih subjekta u tim aktivnostima, spremni smo da pomognemo, naša vrata su uvijek otvorena.

Glasnik: Kakav je Vaš stav o istraživanju Svjetske banke i PKCG koje se odnosi na Zakon o javnim nabavkama?

J.M. Martinez: Mi još analiziramo rezultate te ankete, to je nešto što je još uvijek svježe, što se odnedavno dešava i naš cilj i ideja te ankete je bila da vidimo kako stejholderi, odnosno različite zain-teresovane strane u zemlji, vide sprovođenje Zakona jer je uvijek izuzetno važno znati na koji način krajnji korisnici vide jedan pro-izvod, u ovom slučaju proizvod je Zakon o javnim nabavkama. Moj utisak je da se Zakon o javnim nabavkama posmatra i od strane krajnjih korisnika i Uprave za javne nabavke kao nešto što nije fi-ksno, zacementirano, već nešto što podliježe promjenama. I jako je važno kad postoji ta percepcija da ima još prostora za poboljšanja. Svrha ove ankete je bila da opipamo puls društva, da vidimo kako naručioci, i uopšte društvo, i privredni subjekti vide primjenu Za-kona o javnim nabavkama. Ta anketa ne može da bude neki anali-tički instrument ali je u svakom slučaju jako korisna.

Glasnik: Kako Svjetska banka vidi uređen sistem javnih nabavki?

J.M. Martinez: Mi smatramo da sistemi javnih nabavki uvijek mo-raju da budu u nekom kretanju. Kad se Zakon donese ljudima je potrebno neko vrijeme da razmisle o tome, i to je logičan slijed. Ja sam pažljivo slušao izlaganje i komentare na skupu u Privre-dnoj komori Crne Gore i za mene su oni jako pozitivni jer je stav da Zakon ne treba da se posmatra kao nešto zatvoreno, fiksirano, što se ne može nikad promijeniti. Čak i EU ide u pravcu izmjena u toj oblasti. Ovaj zakon i ti propisi su jedan živi instrument, a ne neka

Jose Manuel Martinez, ekspert Svjetske banke za javne nabavke

Najvažniji: transparentnost, povjerenje i ravnopravnostCrnogorski propisi koji regulišu javne nabavke su blizu normama razvijenih zemalja, a najbitnije je da se ti propisi stalno unapređuju.

zatvorena kutija u okviru koje se mora kretati.

Glasnik: Koliko su propisi koji regulišu javne nabavke u Crnoj Gori blizu ili daleko od tih sistema u razvijenim zemljama?

J.M. Martinez: Crnogorski propisi su jako blizu propisima razvije-nih zemalja, šta više kod vas i drugih zemalja u regionu, ti propisi stalno napreduju. Važno je da se ne preuzimaju gotova rješenja iz drugih zemalja po sistemu “copy - paste” i da ne mislimo ako je nešto funkcionisalo u drugoj zemlji, da će 100 odsto i kod nas funkcionisati. I u tome je zanimljivost stvaranja izmjena i dopuna propisa i zakona iz ove oblasti. Kao što je kazao predstavnik radne grupe, u Crnoj Gori se razmatra situacija da li da se ide na komple-tno novi zakon ili samo na izmjene i dopune. Jer se tako razmi-šlja o specifičnostima koje potiču iz vaše prakse. U tom procesu je najvažnija reakcija društva, a Komora je najbolji posrednik između privrede i institucija, jer vi predstavljate ekonomske subjekte.

Glasnik: Zašto je važan uređen sistem javnih nabavki za ekonomi-ju jedne zemlje?

J.M. Martinez: U svakom društvu je važna transparentnost i fer, pravičan tretman. Znači, ako ja imam povjerenje da ću imati fer tretman, bez nekih predrasuda, onda ću biti spremniji da dam po-štenu ponudu i da znam da će ta ponuda biti pošteno razmatrana. Postojanje uređenog sistema je korisno i za ponuđače i za naruči-oce. Najvažnija stvar je spriječiti korupciju da zavlada sistemom ili da se infiltrira u sistem. Korupcija se može pojaviti sa ove ili one strane i zato je bitno da se suzi prostor za njeno djelovanje, ako se već ne može potpuno eliminisati. Zato je značajan dio ovog sistema da se spriječi korupcija, da se razvije povjerenje sa obje strane, jer ako postoji korupcija onda ljudi gube povjerenje u sis-tem. Zbog toga je važno da su ponuđači sigurni da će se njihove ponude pošteno posmatrati i ocjenjivati i da naručioci takođe ima-ju ravnopravan tretman. Da se ocjena ponuda vrši samo na osnovu kriterijuma, a ne na osnovu inetervencija i miješanja.

Glasnik: Kakva je Vaša poruka Crnoj Gori kad je riječ o prioritetima u ovoj oblasti?

J.M. Martinez: Vi ste vrlo jasno definisali prioritete, a to je pod broj jedan Zakon. Zakon treba analizirati, da se poboljša i da bude što kvalitetniji za krajnje korisnike. Mi znamo da crnogorska vlada stalno sarađuje sa EU, sa međunarodnim finansijskim institucija-ma, i da stalno unaprijeđuje zakonska rješenja.

Glasnik: Budite ljubazni saopštite koje je projekte Svjetska banka finansirala u Crnoj Gori i kakvi su Vam planovi?

Broj 5Maj 2014.

23

Broj 5Maj 2014.

23

Jose Manuel Martinez, The World Bank expert for public procurements

Key words: transparency, trust and equality

The Montenegrin regulations governing public procurements are close to the norms of the developed countries, but the most important thing is that these regulations are constantly being improved.

Glasnik: Mr. Martinez, at the meeting organized at the Chamber of Economy of Montenegro, which was dedicated to public procure-ments, you said that this meeting was very important. Why?

J.M. Martinez: This meeting was organized in order to hear com-ments and suggestions of the economy and institutions regarding the Law on Public Procurements. One of the objectives of this mee-ting was to inform the local businesses and corporations about all the options related to our projects. We always welcome the parti-cipation in these activities by local companies and other entities, and we are ready to assist, our doors are always open.

Glasnik: What is your opinion about the research by the World Bank and the Chamber of Economy of Montenegro, which refers to the Law on Public Procurements?

J.M. Martinez: We are still analyzing the results of this survey, it is something that is still fresh, that has recently been going on and our goal and the idea of this survey was to see how stakeholders, or various interested parties in the country, see the implementa-tion of the Law, because it is always extremely important to know how the end users see a product, in this case, the product is the Law on Public Procurements. My impression is that the Law on Public Procurements is observed by both the end-users and the Public Procurement Administration as something that is not fixed, cemented, but as something that can be changed. And this per-ception that there is still space for improvement is very important. The purpose of this survey was to feel the pulse of the society, to see how purchasers and the society in general, including busines-

J.M. Martinez: Što se tiče projekata SB u CG najpreciznije podatke možete dobiti od Jedinice za tehničku podršku projekata SB, koja je organizovana pri Ministrarstvu finansija još od 2006. godine i čine je vrlo iskusni ljudi koji mogu da pruže sve informacije i po-moć. Ono što ja mogu da kažem je da je Crna Gora dobar zajmo-primac, dobar korisnik naših kredita, i njene kreditne mogućnosti i kapaciteti stalno se povećavaju. Ima projekata koji su realizova-ni, a neki su u pripremi. Na primjer, jedan interesantan projekat, ustvari nastavak ranijih projekata, je povećanje energetske efika-snosti u opštinama.

Glasnik: Potencirali ste značajnu ulogu Svjetske banke u oporav-ku svjetske ekonomije. Molim Vas precizirajte.

J.M. Martinez: To je tačno, to nam je izuzetno važno, ali bih to pitanje ostavio ekonomistima.

Glasnik: Apostrofirali ste i ulogu Svjetske banke u pomoći popla-vljenim područjima u regionu?

J.M. Martinez: Svjetska banka je sada izuzetno aktivna na pri-premi paketa vanredne pomoći za poplavljena mjesta u regionu u Srbiji i BiH. U okviru te pomoći biće mnogo mogućnosti da se sve lokalne firme iz regiona uključe u te aktivnosti. Želimo da pomo-gnemo zemljama nakon ovih velikih prirodnih katastrofa.

Broj 5 Maj 2014.

24

Broj 5 Maj 2014.

24

ses see the implementation of the Law on Public Procurements. This survey cannot be an analytical instrument, but it is in any case very useful.

Glasnik: How the World Bank sees a regula-ted system of public procurements?

J.M. Martinez: We believe that the public procurement systems should always be in a kind of movement. When the law is passed, people need some time to think about it, and it's a logical sequence. I was listening very attentively the presentati-ons and comments at the meeting in the

Chamber of Economy of Montenegro and for me they were very positive, because they shared the attitude that the law sho-uld not be seen as something closed, fixed, which can never change. Even the EU is going in the direction of changes in this area. This law and these regulations are a living instrument, and not a closed box wi-thin which we must move.

Glasnik: How close or far from these sy-stems in the developed countries are the-se regulations governing public procure-ments in Montenegro?

J.M. Martinez: The Montenegrin regula-tions are very close to the regulations in the developed countries, moreover in your country and the other countries in the regi-on, these regulations are constantly being advanced. It is important not to overtake complete solutions from other countries by the system of “copy paste” and that we avoid thinking that if something worked in another country it will 100 percent wok in our as well. And that's what is intere-sting in the creation of amendments to the regulations and laws in this area. As one representative of the Working Group said, in Montenegro there is a situation to be considered in order to decide whe-ther to bring a completely new law or just amendments. Because in that way the spe-cifics that come from your practice are ta-ken into account. In this process, the most important is the reaction of the society, and the Chamber of Economy of Montenegro is the best intermediary between industry and institutions, because you represent the economic entities.

Glasnik: Why is a regulated public procu-rement system important for the country's economy?

J.M. Martinez: Transparency, fair, and equal treatment are important in each so-ciety. So, it means that if I have the con-fidence that I will have a fair treatment, without any prejudice, then I will be more willing to make a fair offer and to know that this offer is going to be fairly conside-red. The existence of a regulated system is useful for both purchasers and clients. The most important thing is to prevent corrup-tion to take over the system or to infiltrate into the system. Corruption can occur on the one or the other side and for that rea-son it is important to narrow the space for it functioning, if we are unable to elimina-te it completely. A significant part of the system is to prevent corruption, to deve-

lop trust on both sides, because if there is corruption, then people lose confidence in the system. It is therefore important that purchasers are sure that their offers will be fairly observed and evaluated and that cli-ents also have equal treatment. To evaluate offers only based on criteria, and not on the basis of interventions and intruding.

Glasnik: What is your message to Montene-gro when it comes to priorities in this area?

J.M. Martinez: You very clearly defined your priorities, and that is first of all the Law. The law needs to be analyzed, in order to be improved and to be of better quality to the end users. We know that the Monte-negrin Government constantly cooperates with the EU and the international financial institutions, and that they constantly im-prove the country’s legal solutions.

Glasnik: Could you be so kind to tell us what are the projects that the World Bank has funded in Montenegro and what are your plans?

J.M. Martinez: When it comes to the project SB in Montenegro, the most accurate infor-mation can be obtained from the SB project Technical Support Unit, which has been organized at the Ministry of Finance since 2006 and it is made up of very experienced people who can provide all the information and help. What I can say is that Montenegro is a good borrower, a good user of our loans and its credit opportunities and capacities are constantly being increased. There are projects that have been implemented and others are in preparation. For example, an interesting project, actually a continuation of an earlier project, is the increase in ener-gy efficiency in municipalities.

Glasnik: You stressed out the important role of the World Bank in the recovery of the world economy. Please specify.

J.M. Martinez: That’s correct and very im-portant, but I would leave that question to economists.

Glasnik: You emphasized the role of SB in providing help to the flood affected areas?

J.M. Martinez: The World Bank is now extremely engaged in preparing the emer-gency aid packages for the flood affected region of Serbia and Bosnia and Herzego-vina. As part of this assistance there will be plenty of opportunities for all local compa-nies to get involved in these activities. We want to help these countries after such lar-ge-scale natural disasters.

Broj 5Maj 2014.

25

Priznanje za Montenegro Airlines

Brand Leader AwardNagrada uručena u Beogradu, okviru konferencije „Održivi razvoj i konkurentnost turističkog proizvoda Jugoistočne Evrope – SEET 2014“.

Crnogorska nacionalna avio-kompa-nija dobitnik je nagrade Brand Le-ader Award, a žiri je ocijenio da je

Montenegro Airlines (MA) uz visoko kvali-tetnu uslugu, operativnu izvršnost i perma-nentno rastuću efikasnost, postavila nove standarde na regionalnom tržištu.

Kako je saopšteno iz MA, njihova delegaci-ja, sa predsjednicom Odbora direktora Dali-borkom Pejović, učestvovala je u radu kon-ferencije „Održivi razvoj i konkurentnost turističkog proizvoda Jugoistočne Evrope – SEET 2014“, koja se održava u Beogradu.

U okviru konferencije, crnogorskoj nacio-nalnoj avio-kompaniji uručena je nagrada Brand Leader Award.

Pejović je na svečanosti uručenja kazala da je nagrada došla kao rezultat 20 godina rada, i dodala da nacionalna avio kompa-nija predstavlja ključnu kariku u konceptu koji je već usvojila Vlada Crne Gore.

Ona je pojasnila da se to odnosi na dostu-pnost Crne Gore kao turističke destinacije, gdje avio saobraćaju pripada posebno mje-sto.

- Otvaranje novih redovnih linija, pored postojećih i brojnih čarter destinacija, od velikog su značaja za Crnu Goru. Pored jake konkurencije na trzištu, pogotovo u eri kada sve više niskobubžetnih avio kom-panija pojavljuju na našem nebu, mi ipak uspijevamo da prevezemo skoro 50 odsto od ukupnog broja avio putnika koji dolaze u Crnu Goru, na godišnjem nivou - rekla je Pejović.

Prema njenim riječima, to je dokaz da MA uspijeva da se izbori za poziciju na crno-

gorskom nebu.

- Nove linije podrazumijevaju veliku, ali neophodnu razvojnu investiciju i sigurna sam da ćemo zajedno sa investicionom zajednicom, doći do jednog dobrog rješenja da se i dalje održimo kao regionalni lider - poručila je Pejović.

Iz MA je saopšteno da je nagrada dodijelje-na na osnovu niza standardizovanih krite-rijuma koji podrazumijevaju inovativnost, visok stepen tržišne prepoznatljivosti i po-zicioniranja autentičnog proizvoda.

- Nagrada se dodijeljuje deset godina u cilju afirmacije najistaknutijih kompanija, in-stitucija, pojedinaca i medija koji kontinu-ranim pozitivnim razvojem i inovativnim strategijama postavljaju više standarde i unapredjuju tržište, te daju izvanredan do-prinos u popularizaciji privrednog potenci-jala, kreiranja konkuretnog turističkog imi-dža regiona - kaže se u saopštenju.

Kako se navodi, prilikom uručivanja nagra-de, žiri je istakao da je Montenegro Airlines kroz visoko kvalitetnu uslugu, operativnu izvršnost i permanentno rastuću efika-snost postavila nove standarde na regio-nalnom tržištu.

- Uspešan i efikasan menadžment prateći svetske trendove, pažljivo biranim inova-tivnim i razvojnim strategijama, ugradio je sve tržišno pozitivne i prepoznatljive ele-mente u kreiranje novog imidža aviokom-panije. Konstantnim širenjem međunaro-dne saobraćajne mreže MA daje poseban doprinos daljem jačanju ugleda i konku-rentnosti turističkog proizvoda u regionu Jugoistočne Evrope - ocijenjeno je na dod-jeli nagrada.

Novi avion u floti Montenegro Airlinesa

Novi avion u floti Montenegro Airlinesa, Embraer 190, sletio je 18. maja 2014. godine na podgorički aerodrom.

To je, kako je saopšteno iz MA, četvrti avi-on brazilskog proizvodjača Embraer u floti nacionalnog avio prevoznika, a prvi tipa Embraer 190.

- Nabavkom ovog aviona, nacionalni avio prevoznik je formirao impozantnu flotu, najmlađu u regionu - kaže se u saopštenju.

Vršilac dužnosti izvršnog direktora Monte-negro Airlinesa Živko Banjević rekao je da je ponosan što je još jedan od najmoderni-jih putničkih aviona današnjice uvršten u flotu nacionalnog avio prevoznika.

- Dolaskom novog aviona realizovana je nabavka koja je otpočela još 2011. godine. Ovaj avion dizajniran je u skladu sa najsa-vremenijim kriterijumima i standardima, kako u aerodinamičkom, tako i u tehnolo-škom smislu. Radi se o izuzetno efikasnom tipu i modelu aviona, koji se odlikuje viso-kim stepenom ekonomičnosti, što je veo-ma važno u današnjim tržišnim uslovima - kazao je on.

Kompanija je, kako je naveo, nabavkom tog aviona, u potpunosti spremna da opravda ukazano povjerenje putnika i cjelokupne javnosti.

- Pored zaista jake konkurencije na trzištu, pogotovo u eri kada se sve više niskobu-džetnih avio kompanija pojavljuje na crno-gorskom nebu, prateći svjetske trendove, pažljivo biranim inovativnim i razvojnim strategijama, Montenegro Airlines zadrža-va poziciju lidera u regionu - rekao je Ba-njević.

Prema njegovim riječima, sa svojih šest operativnih aviona i najmlađom flotom u regionu, otvaranje novih linija, pored po-stojećih, osvajanje čarter tržišta, kao i po-boljšanje svih servisa koji čine proizvod MA, ciljevi su koji su pred kompanijom.

Broj 5 Maj 2014.

26

Daliborka Pejović, predsjednica Odbora direktora Montenegro Airlines

Kompanija kontinuiranog razvoja i inovativnosti

Glasnik: Montenegro Airlines je dobitnik nagrade Brand Leader Award, konferencije „Održivi razvoj i konkurentnost turističk-og proizvoda Jugoistočne Evrope – SEET 2014“. Uz naše čestitke, molimo Vas da ob-jasnite kojim poslovnim potezima je kom-panija zavrijedila ovo priznanje i šta ono Vama znači?

D. Pejović: Montenegro Airlines traje već dvadeset godina i brend koji je stvoren sv-jedoči da je projekat, u koji je država Crna Gora ulagala toliki niz godina, prepoznat kao veoma uspješan i to ne samo u okvi-rima naše države, već i šire. Nagrada nam je dodijeljena na osnovu niza kriterijuma koji podrazumijevaju inovativnost, visok stepen tržišne prepoznatljivosti i pozicio-niranja autentičnog proizvoda, što brend crnogorskog nacionalnog avio-prevozni-ka sigurno već jeste u regionu. Ovo je na-grada koja se dodijeljuje u cilju afirmacije najistaknutijih kompanija i institucija koji kontinuranim uspješnim razvojem i inova-tivnim modelima postavljaju više standar-de i unapređuju tržište, te daju izvanredan doprinos popularizaciji privrednog poten-cijala, kreiranja konkuretnog turističkog imidža regiona, a posebno svoje države Crne Gore.

Prilikom uručivanja ove prestižne nagrade od strane stručnog žirija, istaknuto je da je Montenegro Airlines kroz visoko kvalite-tnu uslugu, operativnu izvršnost i perma-nentno rastuću efikasnost postavio nove standarde na regionalnom tržištu. Potrudili smo se u zadnje vrijeme da pažljivo bira-nim inovativnim i kvalitetnim ponudama dodatno utičemo na kreiranje novog imi-dža avio-kompanije. Sa zadovoljstvom isti-

Vazdušni mostovi koje Montenegro Airlines uspostavlja učinili su Crnu Goru dostupnijom turistima i putnicima što je doprinos razvoju privrede i stvaranju konkurentnog turističkog imidža naše države.

Broj 5Maj 2014.

27

čem da, konstantnim širenjem međunarodne saobraćajne mreže, Montenegro Airlines daje poseban doprinos daljem jačanju ugleda i konkurentnosti Crne Gore kao turističkog proizvoda u regionu jugoistočne Evrope.

Glasnik: Kompanija u 2014. obilježava 20 godina rada. Kako pla-nirate da obilježite jubilej? Šta je karakterisalo rad Montenegro Airlinesa u prethodne dvije decenije i objasnite njegov značaj za crnogorsku ekonomiju i posebno, turizam?

D. Pejović: Jubilej, sam po sebi je dovoljno velik i važan događaj da nas sve posebno obavezuje. Ipak, shodno usvojenoj politici uprave kompanije, uradićemo to bez izvjesnih troškova i velike pompe, ali primjereno jubileju.

Ohrabreni smo činjenicom da je naše vođenje kompanije u za-dnjih godinu dana doprinijelo dobrim finansijskim rezultatima, redovnim plaćanjem svih obaveza, pa i dobrim dijelom naslijed-jenih dugova.

Što se tiče vašeg drugog pitanja, ono što je karakterisalo i konačno opravdalo postojanje nacionalne avio-kompanije svih ovih godi-na je ogroman doprinos razvoju crnogorskog turizma i kreiranju crnogorskog turističkog brenda. Nacionalna avio-kompanija pred-stavlja ključnu kariku u konceptu koji je usvojila Vlada Crne Gore, a to je dostupnost Crne Gore kao turističke destinacije, gdje avio--saobraćaju pripada posebno mjesto. Otvaranje novih redovnih linija, pored postojećih i brojnih čarter destinacija, od velikog su značaja za Crnu Goru. Pored jake konkurencije na trzištu, pogo-tovo u eri kada sve više niskobudžetnih i čarter avio-kompanija pojavljuje na našem nebu, mi ipak uspijevamo da prevezemo sko-ro 50% od ukupnog broja avio-putnika, na godišnjem nivou. To je upravo dokaz da uspijevamo da se izborimo za svoju poziciju na crnogorskom prostoru. Vazdušni most koji Montenegro Airlines uspostavlja, učinio je Crnu Goru dostupnijom, a turistima i našim putnicima omogućio da na najbrži, najsigurniji i najkomforniji na-čin posjete našu jedinstvenu zemlju.

Glasnik: Kakva su očekivanja od ove poslovne godine. Smatrate li da i ova može biti godina rekorda?

D. Pejović: Montenegro Airlines se uvijek trudi da da svoj maksi-mum i da svaka poslovna godina bude bolja od prethodne, iako je to, u vremenu krize i evidentno rastuće konkurencije, izuzetno te-žak zadatak.

Broj turista koji posjećuju Crnu Goru bilježi konstantan rast, te u skladu sa ovim i mi očekujemo da ćemo prevesti rekordan broj putnika tokom ove godine. Međutim, sa obzirom na to da ne pripa-dam onima koji marketingom prikrivaju neuspjeh za uspjeh ćemo smatrati i to da svoje poslovanje nastavimo ovim rezultatima, koje karakteriše smanjenje troškova i porast broja redovnih i čarter de-stinacija ka kojima saobraćamo.

Glasnik: Ključna stavka poslovne politike MA je konstantno šire-nje međunarodne saobraćajne mreže. Da li planirate otvaranje no-vih linija i ukoliko ste u mogućnosti da kažete – kojih?

D. Pejović: Nove linije podrazumijevaju veliku, ali neophodnu ra-zvojnu investiciju Montenegro Airlinesa. Nacionalna avio-kompa-nija uvijek prati zahtjeve tržišta i veoma brzo im se prilagodjava, što je zapravo i ključ našeg dugogodišnjeg uspjeha.

Kompanija Montenegro Airlines je od 30. marta počela saobraćati prema ljetnjem redu letjenja koji će važiti do 25. oktobra 2014. go-

dine. Ono što karakteriše ljetnji red letjenja nacionalnog avio-pre-vozioca je povećan broj letova ka svim postojećim destinacijama. Ljetnjim redom letjenja uveli smo i saobraćaj ka Londonu, Kopen-hagenu i Dizeldorfu.

Predsezonu i sezonu obilježiće i brojni čarter letovi ka destina-cijama ka kojima nismo do sada saobraćali, kao što su gradovi u Francuskoj - Miluz, Dižon, Azerbejdžanu - Baku i Jermeniji - Jere-van, dok će ka Rusiji otpočeti čarter letovi ka Rostovu, Kaljingradu i Harkovu.

Glasnik: U planu je i obnavljanje flote. Možete li nam reći nešto više o tome?

D. Pejović: Na podgorički aerodrom je 18. maja sletio novi avion u floti Montenegro Airlinesa, Embraer 190. Ovo je četvrti avion bra-zilskog proizvođača Embraer u floti nacionalnog avio prevoznika, a prvi tipa Embraer 190. Nabavkom ovog aviona, nacionalni avio prevoznik je formirao impozantnu flotu, najmlađu u regionu. Izu-zetno smo ponosni što su čak četiri aviona u našoj floti najmoder-niji putnički avioni današnjice. Embraeri su avioni koji su dizaj-nirani u skladu sa najsavremenijim kriterijumima i standardima, kako u aerodinamičkom, tako i u tehnološkom smislu. Radi se o izuzetno efikasnom tipu i modelu aviona, koji se odlikuju visokim stepenom ekonomičnosti, što je veoma važno u današnjim trži-šnim uslovima.

Inoviranjem flote, kompanija je u potpunosti spremna da opravda ukazano povjerenje putnika i cjelokupne javnosti.

Glasnik: Kako ocjenjujete saradnju sa turističkim agencijama u zemlji i inostranstvu?

D. Pejović: Kao što sam već istakla Montenegro Airlines je jedan od ključnih subjekata crnogorske turističke privrede, stavljajući sve svoje kapacitete u službu crnogorskog turizma. Ovoj našoj poziciji i ulozi svakako doprinosi i saradnja sa turističkim agencijama koje prodaju naše kapacitete. U cilju unapređenja saradnje i bolje reali-zacije zacrtanih planova za ljetnju sezonu 2014. godine, Montene-gro Airlines je organizovao radni sastanak sa trideset crnogorskih turističkih agencija. Tokom sastanka, razmatrani su modeli sara-dnje koji mogu doprinijeti boljoj dostupnosti Crne Gore i ocijenjeno je da na tom konceptu treba ubrzano, efikasno i kvalitetno raditi u narednom periodu. Za ovu ljetnju sezonu spremni smo da izađemo u susret rastućoj turističkoj tražnji sa područja Evrope, ali i omo-gućimo građanima Crne Gore da tokom cijele godine mogu posje-titi sve veće evropske centre. Tome će u velikoj mjeri doprinijeti i kvalitetnija saradnja nacionalnog avio-prevoznika i turističkih agencija.

Glasnik: Montenegro Airlines je u Planu privatizacije koji je donije-la Vlada. Kakvog strateškog partnera priželjkujete kompaniji?

D. Pejović: Kompanija se nalazi u ključnom periodu koji će u veli-koj mjeri opredijeliti njenu budućnost. Kako je predviđeno planom privatizacije za 2014. godinu, neophodno je mijenjati većinski pa-ket akcija Montenegro Airlinesa. Model za koji ćemo se zalagati predvidja izbor strateškog partnerstva sa nekom od prestižnih svjetskih kompanija, jer jedino sa njima možemo ići u osvajanje novih tržišta, koja su nam do sada bila nedostupna. Sigurna sam da ćemo zajedno sa investicionom zajednicom, doći do dobrog rješenja, koje će nam omogućiti da zadržimo poziciju regionalnog lidera, i tako omogućimo Crnoj Gori da dodatno valorizuje ulaganje u ljude i flotu Montenegro Airlinesa.

Broj 5 Maj 2014.

28

Daliborka Pejovic, President of the Montenegro Airlines Board of Directors

The Company of continuous development and innovation

Glasnik: Montenegro Airlines is the winner of the Brand Leader Award, the conference “Sustainable Development and Competiti-veness of the South-East Europe – SEET 2014 Tourism Product”

We congratulate you on your success. Could you please explain which business moves have brought this award to the company and what it means to you?

D. Pejovic: Montenegro Airlines is a brand which has been lasting for twenty years. This is a brand which testifies that the project in which the state of Montenegro has been investing for many years, has been recognised as very successful not only in our country. We have received this award based on a series of criteria which include: innovation, high level of market recognizability and posi-tioning of the authentic product. This is something that the Mon-tenegrin national airline already represents in the region. This award presents a recognition of the most prominent companies and institutions which, through their continuous successful deve-lopment and innovative models, set higher standards and improve market and thus make an exquisite contribution to the populari-sation of the economic potential, creation of a competitive tourist image and especially of their state - Montenegro.

At the award ceremony, it was said that, through its high-quality service, operational executive activities and permanent growing efficiency, Montenegro Airlines set new standards on the regio-nal market. We have been trying recently to opt for innovative and good quality offers and thus additionally influence the creation of a new image of our airline. I am happy to say that, with the con-stant extension of the international transport network, Montene-gro Airlines additionally contributes to the strengthening of the image and competitiveness of Montenegro as a tourism product in South-East Europe.

Glasnik: In 2014 the company plans to celebrate its 20-year anni-versary. How do you plan to mark this jubilee? What characterised the activities of Montenegro Airlines in the past two decades and could you explain its significance for the Montenegrin economy and especially for tourism?

D. Pejovic: In itself the jubilee is a sufficiently big and important event, which presents an additional obligation for us. Still, in line with the policy adopted by the company’s management, we shall celebrate it excluding certain costs and big pomp, however with due respect towards one such jubilee. We have been encouraged by the fact that our company management in the past year contri-buted to good financial results, regular payment of all obligations and a large part of inherited debts.

Regarding your second question, the existence of the national air-line in all these years has been justified by the fact that it has pro-vided a huge contribution to the development of Montenegrin tou-rism and creation of a tourist brand. The national airline presents a key link in the concept adopted by the Government of Monte-negro and that is availability of Montenegro as a tourist destina-tion, where air-transport takes up a special place. The opening of regular lines, along with the existing lines and numerous charter destinations, is of great importance for Montenegro. Apart from strong competition on the market, especially given the entry of a large number of low-cost and charter airlines, we still manage to transport almost 50% of the total number of air passangers on an annual level. This exactly is the proof that we manage to secure our position in Montenegro. The air corridor set by Montenegro Airlines has made Montenegro more accessible and it has enabled the tourists and our passengers to visit our unique country in the fastest, most secure and comfortable way.

Glasnik: What are the expectations from this business year? Do you think that this could be a year of records?

D. Pejovic: Despite the fact that this is an extremely difficult task given the time of crisis and obviously growing competition, Mon-tenegro Airlines has always tried to give its maximum so that each business year would be better than the previous one. The number of tourists visiting Montenegro has recorded a constant growth and, in line with this, we expect to transport a record number of passangers during this year. However, given the fact that I do not belong to those who use marketing to hide failure, I can say that

Broj 5 Maj 2014.

Broj 5Maj 2014.

29

Broj 5Maj 2014.

we will consider as success if we manage to retain the current re-sults, which are characterised by reduced costs and an increased number of our regular and charter destinations.

Glasnik: The key item of the MA business policy is constant exten-sion of the international transport network. Do you plan the ope-ning of new lines and, if yes, which ones?

D. Pejovic: The new lines require high but necessary development investments from the Montenegro Airlines side. The national air company always tries to meet the market requirements and to adapt to them very fast, which is actually the key of our long-la-sting success.

From 30 March to 25 October 2014, the company Montenegro Airli-nes introduced the summer flight schedule. This schedule is cha-racterised by an increased number of flights to all destinations, as well as the introduction of the flights to London, Copenhagen and Dusseldorf.

The pre-season and season shall be marked by numerous charter flights towards completely new destinations, such as: French citi-es Mulhouse and Dijon, Baku in Azerbaijan and Yerevan in Arme-nia. When it comes to Russia, Montenegro Airlines shall organise charter flights to Rostov, Kaliningrad and Kharkov.

Glasnik: There are plans to purchase new aircrafts. Can you tell us something more about it?

D. Pejovic: On 18 May, we purchased a new airplane, Embraer 190. This is the fourth airplane in the national air fleet from the Brasi-lian producer Embraer and the first of the type Embraer 190. With the purchase of this airplane, the national airline has created a re-spectable fleet, the youngest in the region. We are very proud that four airplanes in our fleet belong to the most up-to-date passenger airplanes of today. The Embraer airplanes are airplanes designed in line with the most up-to-date criteria and standards, both in the aerodynamic and technological sense. This is a highly efficient and economic type and model of the airplane, which is very im-portant in modern market conditions.

With the renewal of the fleet, the company is all ready to justify the earned trust of passengers and the public in general.

Glasnik: How would you estimate the cooperation with the tourist agencies in the country and abroad?

D. Pejovic: Like I said, Montenegro Airlines is one of the key su-bjects of the Montenegrin tourist industry, which engages all its capacities to serve the Montenegrin tourism. Our position is certa-inly strengthened by cooperation with the tourist agencies which sell our capacities. In order to improve the cooperation and rea-lisation of the plans for the summer season in 2014, Montenegro Airlines organised a meeting with thirty tourist agencies where they jointy analysed models of cooperation which may contribute to the increased access to Montenegro. They estimated that this concept needed faster, more efficient and good quality actions in the next period. For this summer season we are ready to meet the growing tourist demand from Europe but also to make possible for Montenegrin citizens to visit all major European centers all year round. The improved cooperation of the national airline and tou-rist agencies shall to a great extent contribute to the achievement of this aim.

Glasnik: Montenegro Airlines is part of the Privatisation Plan adopted by the Government. Which strategic partner do you wish for the company?

D. Pejovic: The company is now in its key phase, which shall to a great extent determine its future. As envisaged in the Privatisati-on Plan for 2014, it is necessary to change the Montenegro Airlines majority block of shares. We shall try to go for the model of stra-tegic partnership with some of the prestigious world companies because only with them could we try to win new markets, which we have not been able to penetrate so far. I am sure that we will come to new solution, which will help us maintain the position of the regional leader and thus make possible for Montenegro to achieve additional benefits from the investment in the Montene-gro Airlines human resources and fleet.

Air corridors established by Montenegro Airlines have made Montenegro more accessible to tourists and passengers, which presents a contribution to the development of the economy and to the creation of a competitive tourist image of our country.

Broj 5 Maj 2014.

30

Boka Group želi da gradi ski rizort

Boka Group planira da u Crnoj Gori izgradi prvi ski rizort, najavili su njeni predstavni-ci na sajmu nekretnina i investicija u Mi-ločeru.

Boka Group, koja u Tivtu gradi prvi golf te-ren sa 18 rupa u ovom dijelu Jadrana, pred-stavila je na sajmu novi projekat, brendiran pod imenom Boka Ski Kolašin 1450.

- Prepoznajući razvojne potencijale sje-verne regije, cilj Boka Group je da sa izgra-dnjom kapaciteta, neophodnih za skijaški sport, učini Kolašin prestižnom i prima-mljivom turističkom destinacijom u među-narodnim okvirima, sa ambicijom da ovaj projekat postane pokretačka snaga razvoja sjevera Crne Gore”, navodi se u saopštenju kompanije.

Osnivač i izvršni direktor Boka Group John Kennedy rekao je da taj projekat predsta-vlja dio korporativne strategije kompanije, čiji je cilj da obezbjeđivanjem neophodnih sadržaja stvori sve uslove za produžetak turističke sezone.

- Na sjeveru smo uvidjeli šansu za razvoj još jednog međunarodnog sporta, koji u kombinaciji sa našim golf projektom treba da stvori sinergetski efekat, čiju će pozitiv-nu stranu osjetiti sve strukture društva u Crnoj Gori - kazao je Kennedy.

Prema njegovim riječima, uskoro će krenu-ti implementacija projekta, a od velike po-moći biće postojeća infrastruktura i kapa-citeti ski centra, što već na samom početku značajno redukuje troškove.

- Uvjeren sam da će ovaj ski rizort postati centar zimskog turizma i jedan od najkon-kurentnijih u regionu - smatra Kennedy.

Ski rizort u Kolašinu, kako je saopšteno, biće izgrađen prema najvišim međuna-rodnim standardima, a projekat predviđa izgradnju nekoliko kondo-hotela, reziden-cijalnih šalea, maloprodajnih i komerci-jalnih objekata, unaprijeđenje postojeće ski infrastrukture i izgradnju dodatnih ski staza i žičara.

Hypo Alpe Adria zastupnik u osiguranju

Hypo Alpe Adria Bank a.d. Podgorica je prva banka u Crnoj Gori koja će se baviti poslovima zastupanja u osiguranju, a na osnovu rješenja koje su izdale Agencija za nadzor osiguranja i Centralna banka Crne Gore.

- Koncept poslova zastupanja u osigura-nju podrazumijeva koncept ‘one stop shop’ za finansijske usluge za klijente (fizička i pravna lica), jer klijenti mogu na jednom mjestu obavljati sve finansijske usluge, tj. kupovinu i bankarskih i osiguravajućih proizvoda. Proces zaključenja polisa/ponu-da završavaće se u svim poslovnim jedini-cama Hypo banke, brzo i efikasno - navode iz Hypo Alpe Adria banke.

Hypo banka je obezbijedila kadrovske ka-pacitete da u svakoj poslovnoj jedinici može na stručan i odgovarajući način kli-jentima pružati informacije koje se odnose na poslove zastupanja u osiguranju. To, u skladu sa Zakonom o osiguranju, obuhvata informisanje klijenata u propisanom obli-ku i obimu – a zatim i pokretanje, predla-ganje, pripremu i zaključivanje ugovora o osiguranju u ime i za račun osiguravajućeg društva.

- Hypo banka je prva banka na crnogor-skom tržištu koja je dobila dozvolu od Agencije za nadzor osiguranja, i širom svoje poslovne mreže pored bankarskih poslova obavljaćemo i poslove osiguranja, odnosno zaključivanja i izdavanja poli-sa osiguranja, sve na jednom mjestu, pod povoljnim uslovima. Ovim poslom će biti obuhvaćena i fizička i pravna lica , bez ob-zira da li su klijenti Hypo banke, što će im predstavljati uštedu i novca i vremena - na-vodi se u saopštenju.

Kako zaključuju, prodaja osiguranja pre-ko banke će donijeti i bolji kvalitet usluga, kroz nove metode prodaje i pakete proizvo-da nuditi potencijalnim osiguranicima, i veoma je razvijeno u zapadnoj Evropi, gdje

se u pojedinim zemljama i do 70 odsto osi-guranja prodaje kroz ovaj vid distribucije.

EIB: 45 miliona za MSP i lokalne uprave

Evropska investiciona banka potpisala je u maju dva ugovora za pomoć lokalnoj eko-nomiji, kao vid podrške putu Crne Gore ka Evropskoj uniji, a zajmovi su namijenjeni finansiranju projekata malih i srednjih pre-duzeća, kao i lokalnih vlasti.

Jedan od zajmova, vrijedan 20 miliona eura biće isporučen preko banke Societe Generale u Crnoj Gori, a drugi, od 25 mili-ona, kroz Investiciono-razvojni fond Crne Gore (IRF).

- Zahvaljujući ovim aktivnostima, nasta-vićemo sa podrškom Crnoj Gori u ključnim sektorima za MSP, koja čine realnu osnovu lokalne ekonomije - rekao je potpredsje-dnik EIB za zapadni Balkan Dario Scanna-pieco, dodajući da ga posebno raduje to što će investicija pozitivno uticati na zapošlja-vanje u zemlji.

Kredit od 20 miliona eura koji će ići kroz Societe Generale namijenjen je finansira-nju projekata MSP, infrastrukturnih šema lokalnih vlasti i investicija u polju ekono-mije znanja, energije, zaštite životne okoli-ne, zdravlja i obrazovanja u skladu sa krite-rijumima EIB.

Zajam od 25 miliona eura kojim će raspo-lagati IRF predstavlja drugu tranšu 50 mili-ona eura vrijednog kredita za MSP i druge projekte u Crnoj Gori.

Crnogorska plovidba planira nabavku dva broda

Kompanija Crnogorska plovidba je prošle godine bila veoma uspješna a brodovi su

Crna Goravijesti

Broj 5Maj 2014.

31

bili uposleni iznad svjetskog prosjeka, re-kao je predsjednik Odbora direktora Mio-drag Kršanac, i najavio dupliranje flote.

On je agenciji MINA rekao da su brodovi Akcionarskog društva Crnogorska plovid-ba i pored krize na globalnom pomorskom tržištu uposleni su svakodnevno, i najavio posjetu Kini gdje bi sljedećeg mjeseca tre-balo da se ugovori nabavka dva nova broda.

U floti kompanije sada se nalaze brodovi Kotor i 21.Maj koji su izgrađeni u šangaj-skom brodogradilištu.

- Imamo dva broda i radimo na tome da flotu povećamo na četiri i nadamo se da će već u junu početi pregovori u Kini - kaže Kršanac.

On je istakao da je kompanija u prošloj go-dini poslovala veoma uspješno i da su bro-dovi bili uposleni iznad svjetskog prosjeka.

- Slobodnog vrmena u čarteru nismo imali i nismo izgubili gotovo ni jedan dan. Svjetski standard je od 342 do 355, a mi smo imali maksimum od 364 dana - kazao je Kršanac.

On navodi i da su trenutno dnevni zakupi brodova za rasute terete tipa „hendisajz“ i „balkarijer“ od 5,2 do 5,4 hiljade USD.

- S obzirom na veliku krizu na svjetskom tržištu mi smo prezadovoljni jer su naši zaključeni jedan na 9,5 a drugi na 11 hilja-da USD. Samo da se tako nastavi - rekao je Kršanac.

Prema njegovim riječima plate pomorcima su redovne i kreću se do preko sedam hilja-da EUR za zapovjednike.

- Svi članovi posade su iz Crne Gore, a u programu zapošljavanja mladih vodimo računa da to budu ljudi sa fakultetom . Imamo i kadete i asistente i maksimalnio radimo na tome da stvaramo svoj kadar, posebno mašinski koji je deficitaran- kazao je Kršanac.

Banke, nekvalitetni krediti

Restrukturiranje da „ozdravi” bankarski sistemPodgorički pristup kao način rješavanja loših kredita trebalo bi da dobrovoljnim restrukturiranjem doprinese ozdravljenju bankarskog sistema i kompanija tako što će smanjiti međusobna dugovanja.

Ministar finansija, Radoje Žugić, kazao je da projekat Podgoričkog pristupa implicira dobrovoljno

restrukturiranje loših kredita banaka za-snovano na mjerama podsticaja za banke i kompanije da usklade poslovanje sa po-stkriznim ekonomskim uslovima njihovih dužnika, odnosno klijenata.

-Projekat bi trebalo da kroz neophodno unaprijeđenje kvaliteta kreditnih portfolija omogući revitalizaciju bankarskog kredi-tiranja produktivnih sektora crnogorske ekonomije”, rekao je Žugić na konferenciji pod nazivom »Predstavljanje Podgoričkog pristupa - Uslovi za uspjeh«.

Okvir za Podgorički pristup za oporavak i razrješenje loših zajmova na dobrovoljnoj bazi, kreiran je uz pomoć Bečkog centra Svjetske banke (SB) za savjetodavne usluge finansijskom sektoru (FinSAC).

-Takav pristup je neophodan kako bi privre-da mogla da razvije ekonomski i društveni potencijal, a banke da povrate sklonost kre-ditiranju bez straha od preuzimanja doda-

tnih rizika kroz njihove naslijeđene kredi-tne portfolije”, ocijenio je Žugić.

On je podsjetio da je u periodu ekspanzije nivo NPL-a u ukupnim kreditima banaka bio 3,16 odsto, da bi rasli sa rekordom od 26 odsto u 2011. godini. Sada je taj nivo 16,38 odsto.

-Tim pristupom će se ostvariti benefiti za banke, koje će kroz ovaj proces imati više zdravih klijenata, a Centralna ban-ka (CBCG) održiviji bankarski sistem. Za privredu to znači da će se smanjiti balast velikih međusobnih dugovanja i imati pod-sticaj za ukupan ekonomski rast”, rekao je Žugić.

On je dodao da to za državu znači punjenje budžeta i veći stepen fiskalne održivosti.

-Predviđeno je da povjerilac koji zaključi ugovor sa dužnikom o finansijskom re-strukturiranju, kojim se vrši otkup dužni-kovih potraživanja, na transakcije njihove prodaje neće plaćati porez na dodatu vrije-dnost (PDV)”, precizirao je Žugić.

Broj 5 Maj 2014.

32

Pripremljen Nacrt zakona

Guverner CBCG, Milojica Dakić, saopštio je da nelikvidnost pred-stavljala ključnu ranjivost crnogorske ekonomije, kao i da je viso-ko učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim i dalje akutan problem.

-Pripremljen je Nacrt zakona o dobrovoljnom finansijskom re-strukturiranju. Zakonom je kreiran stiumulativni i normativni okvir, koji podržava i podstiče realno restrukturiranje u vansud-skom postupku čije je poslovanje održivo, a koji zbog nedostatka likvidnih sredstava kasne u izmirivanju dospjelih obaveza”, obja-snio je Dakić.

Zakon počiva na principu dobrovoljnosti učesnika u restrukturi-ranju uz ostvarivanje prava na određene podsticaje za povjerioce i dužnike.

-Finansijsko restrukturiranje podrazumijeva ponovno uređenje dužničko-povjerilačkih odnosa između dužnika, preduzeća i pre-duzetnika, odnosno građanina korisnika hipotekarnog kredita i povjerioca, od kojih makar jedan mora biti finansijska institucija osnovana u skladu sa Zakonom o bankama”, precizirao je Dakić.

Angažovani eksperti

Viceguverner za finansijsku stabilnost i platni sistem u CBCG, Ni-kola Fabris, rekao je da taj projekat nije jedinstven i da je sličan londonskom i istanbulskom pristupu.

-Ipak Podgorički pristup je modifikovan kako bi bio bolji za crno-gorske posebnosti i okolnosti. Na njemu je angažovan veliki broj eksperata iz SB, CBCG i Ministarstva finansija”, rekao je Fabris.

On je dodao da se nada da će Predlog zakona o dobrovoljnom fi-nansijskom restruktiruranju brzo ući u skupštinsku proceduru i da će biti usvojen prije ljeta.

-Pripremili smo novo zakonodavstvo, izmijenili i dopunili odluku o adekvatnosti kapitala, neki poreski zakoni su izmijenjeni, a na-damo se da ove mjere mogu doprinijeti smanjenju nekvalitetnih kredita u bankarskom sistemu, što će biti izazov za sve”, dodao je Fabris.

Predviđeni su podsticaji za finansijsko re-strukturiranje

Generalni direktor Direktorata za finansijski sistem i unaprijeđe-nje poslovnog ambijenta, Bojana Bošković, rekla je da se predlože-ni zakon zasniva na konceptu dobrovoljnosti učesnika, sa ciljem postizanja rješenja na obostrano zadovoljstvo.

-Nacrtom zakona predviđeni su podsticaji za finansijsko restruk-turiranje, poreski podsticaji za povjerioce i dužnike i podsticaji za banke”, rekla je Bošković.

Postupak se, kako je objasnila, pokreće pred Centrom za posredo-vanje, koji predstavlja najoptimalnije rješenje u pogledu posredni-ka koji treba da omogući vansudsko restrukturiranje.

U okviru konferencije održani su brojne prezentacije i stručni pa-neli u cilju razmatranja direktne i sistemske podrške neophodne za uspješnu realizaciju Okvira za Podgorički pristup.

Dugovi ugrožavaju i zdrave kompanije

Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković kazao je da sve veći iznos zaostalih dugovanja ugrožava bilanse inače zdravih kompanija što prijeti da dovede do opšteg

sloma discipline plaćanja, usporavanja investicija i ekonom-skih aktivnosti u zemlji. On je ocijenio da je potrebno razdvojiti preduzeća koja su solventna, u ekonomskom smislu da mogu da pokriju tekuće troškove, od onih koja to nijesu.

- U prvom slučaju je potrebna finansijska konsolidacija, kroz restrukturiranje kredita tim preduzećima od strane banaka, uz povoljnije uslove, kako sa aspekta ročnosti, tako i kamatnih sto-pa. Druga mogućnost je putem pretvaranja dugova u uloge. Kod nesolventnih potrebno je nastaviti sa uvođenjem stečaja kako bi se omogućilo temeljno restrukturiranje i eventualno gašenje takvih privrednih subjekata”, rekao je Mijušković.

Predsjednik Komore je naveo da djelimičnom rješavanju ovog problema može doprinijeti primjena EU prakse, odnosno dono-šenje propisa usklađenih sa Direktivom o suzbijanju kašnjenja u plaćanjima komercijalnih transakcija, a što je Komora tražila još od druge polovine 2011. godine. Na to su donosioci odluka ostali gluvi u tom momentu.

Po njegovom mišljenju segment rješavanja ovog problema je i naplativost mjenice. Zato je potrebno otkloniti ograničenja u postupku naplate potraživanja obezbijeđenog mjenicom i mje-ničnim ovlašćenjem u slučaju neakceptiranja mjenice.

On je podsjetio da je Privredna komora još polovinom 2011. go-dine predložila da se, saglasno praksi brojnih zemalja regiona i EU, poveća iznos osnivačkog kapitala sa sadašnjih jedan euro.

- Činjenica da veliki broj blokiranih preduzeća, kroz nove je-dnoeurske firme istih vlasnika postoji u privrednom sistemu, ne daje sigurnost zdravim kompanijama. Naprotiv, njih takav lanac polako počinje da uništava. Stoga, vjerujem da je poslje-dnji trenutak da se na jedini mogući način pozabavimo ovim pitanjem”, ocijenio je Mijušković.

Predsjednik Komore je dodao da problem kašnjenja u plaćanju i nelikvidnost nije samo naš već da postoji i u EU zbog čega oko 55% preduzeća računa na gubitak prihoda, 63% kompanija očekuje manje kredita, a polovina preduzeća očekuje smanje-nje rasta.

Broj 5Maj 2014.

33

Agrar

Smanjen uvoz poljoprivrednih proizvoda

Povećano učešće poljoprivrednih proizvoda u izvozu za 14,6 odsto.

Robna razmjena poljoprivredno - prehrambenih proizvoda za četiri mjeseca 2014. iznosila je 132 miliona eura, što predstavlja smanjenje 2,9%. Vrijednost uvoza je 118,5 milIona eura i manja je 3,7 odsto, dok je izvoz iznosio je 13,5 miliona eura i veći je četiri odsto u odnosu na isti period prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom je 11,4%. Crna Gora i dalje ima najveći obim prometa ovih proizvoda sa regionom, odnosno sa članicama CEFTA zemalja koje u uvozu učestvuju sa 55, a u izvozu sa 76 odsto .

U ovom periodu registrovano je i smanjenje učešća uvoza poljo-privredno-prehrambenih proizvoda u ukupnom uvozu 18,6 odsto. Kad je o izvozu riječ prisutna je tendencija rasta od 14,6 odsto, što je znatno povoljnije u odnosu na isti period 2012., odnosno 2013. godine kada je to učešće iznosilo 8,5%, odnosno 13 odsto.

Najviše hrane uvozimo iz Srbije i to u vrijednosti od 53,2 miliona eura, a potom iz Hrvatske 8,4 miliona. U uvozu, kao i ranijih godi-na, najviše učestvuje svježe i rashlađeno meso (najviše svinjsko) sa 16,4odsto, zatim mlijeko i mlječni proizvodi 9,9 odsto, piće 9,2 procenta, a proizvodi na bazi žitarica sedam odsto.

Crna Gora je najviše poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz-vezla na Kosovo 3,5 miliona eura, što je za 500.000 hiljada eura više u odnosu na isti period prošle godine. Povećanje izvoza je ostvareno i na tržištima Rusije, Kine i Albanije. U izvozu najvi-še učestvuju pića sa 31,4 odsto, zatim meso, odnosno dimljeni i sušeni proizvodi 13,8 i cigarete sa 10,9 odsto. Blago povećanje je ostvareno kod izvoza mesa i klaničnih proizvoda odnosno suše-nih i dimljenih proizvoda 32 odsto, zatim povrća, dok je značajnije povećanje izvoza imamo kod masnoća i ulja kao i alkoholnih pića i to vina za 38 odsto.

Broj 5 Maj 2014.

34

Crna Gora ima nesumnjive potencija-le za razvoj, ali ih treba pravilno is-koristiti. Resurse imamo, treba nam

znanje i dobra energija. Sada je jedinstvena šansa, koju ne smijemo propustiti – kazao je predsjednik Vlade Milo Đukanović otva-rajući u Miločeru Peti festival nekretnina i investicija (FREI 2014).

FREI je tematska, multidisciplinarna mani-festacija, problemski usmjerena na razvoj investicija u nekretnine, sa fokusom na turistički sektor. Skup je okupio investito-re i komercijalne kompanije u real estate sektoru, reprezente državne i javne uprave, predstavnike međunarodnih institucija, kao i eksperte.

Kroz izložbu i prezentacije, učestvovalo je 35 kompanija među kojima su Atlas Grupa, Horwath HTL, Century 21, Delta, Ing-In-vest, Sauter, Boka Grupa, Stratex, Foresight, Soho, Colliers, CGES, Regionalni vodovod, Entext, ETG Grupa, Luštica Development, Mace, MLC, Portonovi, MIPIM, Studio Grad, Studio Synthesis, Turner, Velimirović & Partners...

Riječ premijera

Pokrovitelj Festivala, premijer Milo Đuka-nović imao je izlaganje na temu „Struktura prepoznatljivosti Crne Gore kao investicio-nog odredišta“.

- Investicije koje su već krenule ili su pri-premljene i pitanje je samo sedmica kada će biti pokrenute, u turizmu generišu vri-jednost oko tri milijarde eura – kazao je premijer i podsjetio da je Crna Gora prije 20-ak godina bila sindikalna turistička de-stinacija.

Prema njegovim riječima, Crnoj Gori se ukazala šansa da bude jedna od razvijenih destinacija u Evropi.

- Mnogo ljudi kaže da, što se tiče potenci-jala, Crna Gora ne zaostaje za Monte Kar-lom, Sen Tropeom. Zaostaje samo nivoom razvoja. Sada je jedinstvena šansa, koju ne smijemo propustiti. Crna Gora se ubrzano razvijala posljednjih 10 godina. Nama ne odgovoraju konvencionalne stope rasta, mi moramo da pokušamo da ubrzamo rast i razvoj. Resurse imamo, treba nam znanje i dobra energija. Ako bismo se vratili tem-pu za koji imamo razvojne resurse, mogli bismo mnogo prije uživati u višem kvali-tetu življenja. Sve se svodi na pitanje na-šeg umijeća, vizije i odlučnosti da pravilno pročitamo ono što su naše šanse i postara-mo se za rezultate koji su mogući. Ja sam optimista, visoko držim postavljene ciljeve. Pokušavam da okupim sposobne, vrijedne i državi lojalne ljude, koji su spremni da zajedno radimo na dostizanju tih ciljeva – istakao je Đukanović i dodao da su neki od važnih ciljeva ostvareni.

Ističe da se mora nastaviti sistematsko pri-

Peti festival nekretnina i investicija - FREI 2014

Šansa za razvoj se ne smije propustiti

Pokrovitelj festivala je predsjednik Vlade Milo Đukanović. Učestvovalo 35 renomiranih kompanija.

vlačenje najrenomiranijih i najkvalitetnijih investitora.

- Crna Gora treba da bude ponosna na za-jednicu investitora koju danas ima, ali tu nijesmo ni slučajno rekli posljednju riječ. Svaki od njih je postao i ambasador Crne Gore i njenih investicionih potencijala. Ubijeđen sam da će investiciona zajednica jačati u narednom periodu i ovaj festival pomaže na tom planu da se zajednički ra-dujemo budućim partnerstvima – rekao je premijer.

On je kazao da se intenzivno radi na pri-premi investicija u kontinentalnom dijelu Crne Gore koje se oslanjaju na ono što su prirodne ljepote i potencijali planinskog turizma.

- Veoma je važno da se razvoj turizma osla-nja na ozbiljne inostrane partnere kao šan-su za generisanje i drugih razvojnih poten-cijala. Investitorima je posebno zanimljivo da se oporavlja globalni ekonomski rast, koji je u 2013. godini bio 3%, a procjena je da će ove godine globalna ekonomija rasti po stopi od 3,6%. Uprkos brojnim rizicima koji prate ekonomiju eurozone, primjećuje-mo da se na ovom bližem tržištu događaju pomaci. Javne finansije su još opterećene značajnim nivoom duga, a bankarski siste-mi i dalje visokim procentom loših kredita. Uprkos svim rizicima, veoma je ohrabru-juća informacija da nakon recesije u euro-zoni u 2013. godini, ove godine govorimo o

Broj 5Maj 2014.

35

rastu ekonomije. To je nešto što sve Evro-pljane hrabri, a posebno raduje Zapadni Balkan i Crnu Gor – rekao je Đukanović.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa sto-pom rasta od 3,5%, što predstavlja jednu od najdinamičnijih stopa ekonomskog rasta u našem regionu.

- Naša zemlja je uspješno obavila stabili-zaciju javnih finansija i pripremila se za realizacije značajnih investicija. Nastavlja-mo sa politikom evropske i evroatlantske integracije. To smatram veoma važnim jer šaljemo poruku o našoj namjeri da moder-nizujemo naš sistem, harmonizujemo sa onim što su standardi evropske civilizacije 21. vijeka. I da kroz integracije doprinese-mo višem stepenu stabilnosti – kazao je Đukanović i podsjetio da je prioritet dalje učvršćivanje makroekonomske stabilnosti.

Vlada će ove godine, kazao je on, biti usred-sređena na eliminacije biznis barijera.

- Vodimo politiku sa ambicijom da am-bijent učinimo uređenijim, stabilnijim i inspirativnijim za investitore. Akcenat je na investicijama iz oblasti infrastrukture, turizma, energetike i proizvodnje hrane – kazao je premijer.

Projekat postavljanja podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, kaže Đukanović, biće realizovan u narednih par godina i na taj način imaćemo kvalitetnu energetsku konekciju između zemalja Zapadnog Bal-kana i Zapadne Evrope.

- Sa susjednim državama, Albanijom, Bo-snom inicira se gradnja jadranskog ga-sovoda, koji bi se oslonio na gasovod koji kreće iz Azerbejdžana, koji predstavlja šan-su za rješavanje problema visoke zavisno-sti naše industrije i domaćinstava od dosta skupih izvora električne energije. Imamo sve šanse da ovo bude jedan od dinamični-jih regiona u pogledu razvoja. Mislim da je jako važno da u daljem periodu nastavimo da sistematično radimo na rješavanju tih uskih grla koji opterećuju crnogorsko dru-štvo i crnogorsku ekonomiju. Investicijama

kao što su auto-put, modernizacija želje-znice i aerodroma značajno ćemo unapri-jediti infrastrukturu i učiniti Crnu Goru la-kše dostupnom – rekao je Đukanović.

Kazao je da su u završnoj fazi pregovori za gradnju drugog bloka TE Pljevlja. Pri kraju je tender za istraživanje nafte i gasa.

- Postoji interesovanje ozbiljnih kompanija. Stvorićemo uslove za početak dugoročnog razvojnog posla, koji će uz početne istražne radove potvrditi ono što su preliminarna is-traživanja i stvoriti uslove za eksploataciju gasa i rješavanje problema deficita elek-trične energije pod povoljnijim uslovima nego što je to sada – ocjenjuje Đukanović.

Premijer je kazao da se projekti na Luštici i Kumboru dobro razvijaju.

- Investitor na Kumboru ima namjeru da sve realizuje do kraja 2016. godine. Riješili smo problem restitucije i postimovinskih odnosa tako da se uspješno realizuje i pro-jekat na Plavim horizontima. Stvoreni su uslovi za nastavak projekta Aman rizorta u Miločeru i Svetom Stefanu. Uprkos proble-mima političke prirode, nadam se da ćemo ukloniti sve barijere i stvoriti uslove za re-alizaciju investicije na lokaciji Dubovica uz učešće renomirane kompanije iz Abu Dabi-ja, koji će napraviti rizort i dati vrijednost turističke ponude Crne Gore – istakao je Đukanović.

Ukinuti upotrebnu dozvolu

Ministarstvo turizma i održivog razvoja planira da predloži ukidanje upotrebne do-zvole i tehničkog pregleda, odnosno da te poslove povjere nadzoru kako bi smanjili troškove investitora. Ministar Branimir Gvozdenović je na FREI objasnio da će se time pojačati privatni sektor, ali i povećati njegova odgovornost.

On je dodao da poseban tretman treba da dobijaju objekti koji se najviše grade.

- To su objekti za individualno stanovanje od 250 kvadrata. Smatramo da treba da

se ukine građevinska dozvola, da se dobi-je upravni akt ili da se ta rješenja daju na osnovu idejnog rješenja – kazao je mini-star i najavio posebnu sjednicu Vlade koja će biti posvećena investicijama.

Ministar je ocijenio da FREI može da bude impuls za buduće investicione aktivnosti naročito na sjeveru. On je podsjetio da u Cr-noj Gori posluju investitori iz 107 zemalja.

- U Crnoj Gori se realizuje 10 najvećih proje-kata na Mediteranu, što znači da smo stvo-rili kvalitetan i dobar ambijent. Crna Gora je na dobrom putu i uvjeren sam da ćemo brzo dobiti mjesto koje nam po kapaciteti-ma pripada i koje zaslužujemo. Planirajući unapređenje poslovnog ambijenta ostaje-mo dosljedni evroatlantskom putu. To je garancija stabilnosti – rekao je ministar.

Pojasnio je da investicija od 150 miliona eura generiše državne prihode od 30 milio-na i godišnje obezbjeđuje da bruto društve-ni prihod raste od 1%.

- Svaki pedalj prostora je vrijedan. Bitno je vješto planiranje i domaćinsko korišćenje – ocijenio je ministar.

Mixed Resort

Dr Duško Knežević, predsjednik Atlas gru-pe koja je generalni pokrovitelj FREI, sma-tra da Crna Gora ima šansu da promoviše model mixed resorta, koji pruža investitori-ma traženu sigurnost za ulaganje kapitala.

- To su dugoročne investicije koje uz zna-čajno veće kapacitete daju i veći broj za-poslenih. Veoma uspješan primjer je Por-to Montenegro – rekao je Knežević, koji je takođe predložio da Crna Gora postane centar edukacije u regionu kako bi uz sa-radnju sa prestižnim zapadnim školama i univerzitetima u našoj zemlji otvarali stra-ne licencirane univerzitete.

Za razvoj visokog turizma, po njemu, veo-ma je važna i gradnja kondo hotela kao i servisiranih apartmana.

Broj 5 Maj 2014.

36

Crna Gora, iako nema veliku obalu, oživljava pomorstvo na način da razvojem marina nastoji da privuče

strane investitore i bogate jahtaše, piše Fi-nancial Times

Procjenjuje se da će strana ulaganja u Boku kotorsku u narednih pet godina iznositi čak 2,5 milijarde EUR. Crnogorska je vlada, u cilju privlačenja svjetske jahtaške elite i stranih ulagača, smanjila porez na dodatu vrijednost (PDV) na pomorske uluge sa 19 na sedam odsto.

- Investitorima se nudi sve što se može - na-vodi Financial Times.

Kako se podsjeća, u toku je tender za uređe-nje starog brodogradilišta u Bijeloj, a ita-lijanski i holandski investitori najavljuju ulaganje od minimum 15 miliona eura. Brodogradilište će pružati usluge popravki jahti i opremanja.

Sa strategijom privlačenja bogatih posjeti-laca i ulagača Crna Gora je počela odmah nakon proglašenja nezavisnosti, 2006. go-dine, kada je bivša pomorska baza u Tivtu prodata kanadskom milijarderu Peteru Munku.

On je tamo izgradio marinu Porto Montene-

Recept za oživljavanje pomorstva

Razvoj marina privlači investitore

gro, ali sa stanovima i prostorima za najam i slobodno vrijeme. Otvorena je 2009. godi-ne. Ove godine biće otvoren i Regent hotel, što će biti prvi internacionalni hotelski brend u zalivu.

- Do danas je Munkov konzorcijum prodao 130 apartmana u venecijanskom stilu, a investitorima se rizik isplatio jer je u četiri godine vrijednost njihove imovine porasla za 60 do 70 odsto. Na primjer, 48 apartma-na u novom objektu „Ksenija”, koji će biti u potpunosti završen idućeg ljeta, prodaju se jako dobro iako nijesu nimalo jeftini - navo-di se u tekstu.

Cijena jednosobnog satana od 77 kvadra-tnih metara je 368 hiljada EUR. Rusi čine 40 odsto kupaca.

Porto Montenegro pozicionirao se kao je-dna od najvećih marina u Evropi.

- Možemo prihvatiti i najveću mega-jahtu - kaže direktor marine Tony Browne koji je nedavno sklopio ugovor sa kraljevskom po-rodicom iz Saudijske Arabije za tri jahte od 125 metara iz njihove Zlatne flote.

Usluge koje marina pruža su od uobičajenih poput čišćenja i prodavanja vinjeta do do-stave pice na brod. Cijene su, međutim, iste

Procjenjuje se da će strana ulaganja u Boku u narednih pet godina iznositi čak 2,5 milijarde eura, piše Financial Times.

kao u sjevernom Jadranu i još niže od onih na Mediteranu.

Browne tvrdi da bi sidrenje jahte od 25 me-tara u Porto Cervu u Sardiniji koštalo 245 odsto više nego u Porto Montenegru.

Jahtaši u Crnoj Gori mogu kupiti gorivo bez carine, što predstavlja uštedu od oko 40 od-sto, ali pod uslovom da je jahta koja je pod stranom zastavom privremeno napusti cr-nogorske vode u roku od 24 sata od točenja goriva.

Na tragu uspjeha marine Porto Montenegro, u pripremi je još jedan veliki projekt koji fi-nansira Azmont Investments. Smješten je na drugoj strani Bokokotorskog zaliva, u blizini Herceg Novog.

Na površini od 25 hektara biće smještena marina koja će moći prihvatiti jahte duge do 250 metara, a gradiće se i 100 apartmana i 40 vila. Projekat bi trebalo da bude zavšen do 2016. godine.

Broj 5Maj 2014.

37

Najveća i najelitnija marina u Crnoj Gori – tivatski Porto Montenegro već je prebukirana za predstojeća

tri mjeseca glavne ljetnje turističke i nau-tičke sezone.

Iako su cijene vezova u Porto Montenegru za naše prilike dosta visoke, za bogate jah-taše one su prava bagatela jer je tivatska marina u prosjeku za oko 2,5 puta jeftinija od marina sličnog kvaliteta i nivoa usluge na Azurnoj obali ili u Italiji.

Prema aktuelnom cjenovniku, dnevni vez u Porto Montenegru sa uključenim PDV-om od 7 posto, košta od 29 eura za mali čamac dužine do 6 metara, do 2.860 eura za super--jahtu dugačku 150 metara.

Za brodove dugačke izmedju 35 i 70 metara kakvi su najčešći klijenti Porto Montenegra, dnevni vez košta između 296 i 1.046 eura. Iako je izostalo najavljeno uplovljavanje reprezentativne 85-metara duge jahte “Pa-cific” koja je privremeno odložila dolazak u Tivat, u Porto Montenegru ovih je dana već

Porto Montenegro

Prebukiran za tri ljetnja mjeseca

Marina je rasprodata za drugu polovinu juna, jul i avgust. Dobra sezona će biti

nastavljena u septembu i oktobru.

vezano 12 brodova koji svojim dimenzijama spadaju u klasu mega i super jahti.

Trenutno najveća jahta u marini je 77-me-tara dugi “Tango” pod zastavom Kajman-skih ostrva, a manjim jahtama popunjena je većina od ukupno 250 vezova sa kojima trenutno raspolaže Porto Montenegro.

U marini je izuzetno živo, a tako će prema riječima PR menadžera Porto Montenegra Danila Kalezića, biti i u naredna tri mjeseca jer je lista čekanja već pozamašna.

“Marina je definitivno rasprodata za drugu polovinu juna, jul i avgust mjesec u potpu-nosti. Tada ćemo imati iskorištenost kapa-citete od čak 104-105 posto jer ćemo u funk-ciju staviti čak i one pomoćne djelove obale koji se inače, ne koriste za privez u regular-noj svakodnevnici. To je i dobar pokazatelj da nam treba i brzi završetak aktuelnih građevinskih radova na novoj operatoivnoj obali gdje ćemo do kraja ljeta dobiti još 156 novih vezova jer se nadamo da će se dobra sezona nastaviti i u septembu i oktobru”,

kazao je za “Vijesti” Kalezić.

On je dodao da u menadžmentu tivatskog nautičkog centra ne sumnjaju da će i novi vezovi lako i brzo dobiti svoje stalne ili po-vremene korisnike.

Optimizam temelje na unapređenoj ponu-di kompletnog nautičkog centra, velikom interesovanju koje su jahtaši pokazivali na svim međunarodnim sajmovima na kojima se Porto Montenegro predstavljao u prote-klih nekoliko mjeseci, ali i na vrlo konku-rentnoj cjenovnoj politici, kada je taj vid elitnog jahtinga u pitanju, te brojnim fiskal-nim i administrativnim povoljnostima koje jahtašima nudi Crna Gora.

Najveća jahta čiji je dolazak potvrđen ovog ljeta u Porto Montenegro, biće 93 metra duga luksuzna ploveća palata “Mayan Que-een IV”, a na jesen ovdje na stalni vez stižu i tri mega i super jahte saudijske kraljevske “Golden Yacht” flote.

Broj 5 Maj 2014.

38

Ukupno šest kompanija, koje nastupaju u tri konzorcijuma prijavilo se na tender za istraživanje nafte i gasa u Crnoj Gori. Među njima najveća imena su, svakako, italijanski

naftni gigant Eni i austrijska naftna kompanija OMV. Portal Anali-tika predstavio je pomenute kompanije.

ENI- Italija: Posluje u preko 85 zemalja širom svijeta, od kojih su najnovija nalazišta u Mozambiku, Angoli, Norveškoj, Gani i Kon-gu. Kompanija se bavi istraživanjem i proizvodnjom nafte i gasa, međunarodnim transportom gasa i marketingom, proizvodnjom električne energije, preradom, kao i uslugama na naftnim poljima.

Eni zapošljava čak 82.289 radnika, a neto godišnji prihod italijan-ske firme je 5,16 milijardi eura. Eni na ovom tenderu se prijavio u konzorcijumu sa ruskim NOVATEK-om.

OMV-Austrija: Bave se istraživanjem i proizvodnjom nafte i gasa, transportom i prodajom gasa, proizvodnja električne energije, pre-radom naftnih derivata i pružanjem tehničkih usluga. Kompanija posjeduje operacije u 18 zemalja, uključujući Austriju, Rumuniju, Norvešku, Veliku Britaniju, Libiju, Pakistan, Novi Zeland itd. OMV zapošljava 27.000 ljudi, a prošlogodišnji prihod 1,73 milijardi eura.

NOVATEK - Rusija: Sa aktivnostima u istraživanju i proizvodnji, preradi i prodaji gasa i tečnih ugljovodonika, Novatek je najveći nezavisni proizvođač gasa u Rusiji. Kompanija ima preko 20 godi-na iskustva u sektoru istraživanja i proizvodnje nafte i gasa. Zapo-šljava 3.127 radnika i ima godišnji prihod 2,24 milijardi eura.

MARATHON OIL Corporation - SAD: Pored operacija istraživanja nafte i gasa u SAD, kompanija posjeduje licence za istraživanje i proizvodnju u Kanadi, Evropi (Norveška i Velika Britanija), Libiji, Iraku, Gabonu, Ekvatorijalnoj Gvineji, Etiopiji i Keniji. U kompaniji

Istraživanje u crnogorskom podmorju

Šest kompanija bi da nađe naftu i gas

Najveća imena su italijanski naftni gigant ENI i austrijska kompanija OMV.

je zaposleno 3.359 radnika, a godišnji neto profit im je prošle godi-ne iznosio 1,3 milijarde eura. Amerikanci nastupaju u konzorciju-mu sa OMV-om.

ENERGEAN, OIL & GAS: Kompanija svoje poslovanje fokusira na mediteransku i sjevernoafričku regiju, a takođe raspolaže značaj-nim rezervama nafte i gasa u Grčkoj i Egiptu. Energean je jedini operator nafte i gasa u Grčkoj koji posluje na području Prinosa i Južne Kavale. Zapošljavaju 300 radnika a godišnji profit im je bio 15,63 miliona eura.

MEDITERRANEAN OIL AND GAS - Velika Britanija: Istraživanje i razvoj proizvodnje prirodnog gasa i sirove nafte. Posluju u Italiji, Francuskoj, na Malti. Zapošljava 29 radnika, a nijesu poznati finan-sijski pokazatelji ove kompanije.

Ukupno gledano kompanije koje su dostavile ponude imale su godišnji prihod za 2013. godinu više od 70 milijardi dolara, profit više od 10 milijardi dolara, a sve zajedno imaju operacije u preko 80 zemalja svijeta

Prema najavama iz Vlade, u toku jeseni poslaće parlamentu sve Ugovore na usvajanje.

Odlukom o određivanju blokova za dodjelu ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u podmorju Crne Gore određeno je 13 blokova bivšeg ulcinjskog bloka ukupne površine 3.191 km². Četiri petine od prihoda koje ubira država biće usmjeren u naftni fond, a preostali dio u budžet. Oko 65 odsto profita koncesionara ide drža-vi. Naknada za površinu, prema Uredbi iznosiće 300 eura po kva-dratnom kilometru. Očekuje se da bi radovi na istraživanju mogli početi naredne godine.

Broj 5Maj 2014.

39

Ministar ekonomije, Vladimir Kavarić, ocijenio je da će izgradnja malih elektrana, doprinijeti da Crna Gora po-stane izvoznik električne energije. Kazao je da Crna Gora

izgradnjom mHE ispunjava evropske obaveze i dobija višak elek-trične energije, što će naročito biti značajno nakon izgradnje pod-morskog kabla.

»Obnovljivi izvori energije su ekološki najprihvatljiviji, najjeftiniji i smanjuju potrebu Crne Gore za uvozom struje«, kazao je Kavarić na svečanosti povodom dodjele koncesionih ugovora.

On je podsjetio da se Crna Gora u procesu evropskih integracija obavezala da do 2020. godine dostigne nacionalni cilj kada je u pi-tanju proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, od 33 odsto udjela u ukupnoj potrošnji.

Koncesione ugovore dobila su četiri konzorcijuma i jedna kompa-nija, koji će graditi ukupno deset mHE u Crnoj Gori.

Kavarić je dodijelio ugovore o koncesiji konzorcijumu Plava Hydro Power sa Kosova za izgradnju dvije mHE na Đuričkoj rijeci, kao i beranskoj kompaniji Hidroenergija Montenegro, za gradnju jedne mHE na Kaludarskoj rijeci.

Koncesioni ugovor je dobio i konzorcijum Interenergo iz Sloveni-je za izgradnju dvije mHe na Vrbnici i Hydro Bistrica za gradnju jedne na vodotoku Bistrica. Ugovor je dobio i konzorcijum Kutska i Mojanska za gradnju jedne mHE na Kutskoj rijeci i tri na Mojan-skoj.

„U konzorcijumima se nalaze tri strane i šest domaćih kompanije. Strane kompanije su renomirane i dokazale su se na polju gradnje mHE u okruženju“, rekao je Kavarić i dodao da je Triangle GC ING

Energetika

Gradnja deset malih

hidroelektranaDodijeljeni ugovori o koncesiji za

izgradnju deset malih hidroelektrana, na šest vodotoka, instalisane snage 23,324

megavata i predviđene godišnje proizvodnje 86,29 gigavat sati. Vrijednost

investicija iznosi 46,63 miliona eura.

kćerka kompanija Triangle General Contractors iz Njujorka, a lju-bljanski Interenergo kćerka firma poznate austrijske grupe Kelag i Vodni Zdroje iz Češke.

Iz Ministarstva su podsjetili da je koncesionim ugovorima pred-viđena gradnja deset mHE, ukupne instalisane snage 23,324 me-gavata (MW) i predviđene godišnje proizvodnje 86,29 gigavat sati (GWh). Ukupna vrijednost investicija iznosi 46,63 miliona eura.

Ugovori o koncesiji potpisani su na osnovu tendera koji je u julu prošle godine raspisalo Ministarstvo ekonomije i onog koji je u no-vembru pokrenut na inicijativu ponuđača.

Kavarić je saopštio i da su u realizaciji koncesionih ugovora za gradnju MHE, koji su potpisani na osnovu ranijih tendera, uspje-šno otklonjena „uska grla“, tako da su oni u različitim fazama rea-lizacije ili su raskinuti.

„Problem je bilo to što veliki broj opština nije imao prostorne pla-nove koji bi omogućili realizaciju tih projekata. U puno slučajeva smo imali situaciju da su priključci na mrežu bili nemogući ili su mnogo koštali“, objasnio je Kavarić.

On je dodao da je, na osnovu iskustva sa ptrethodnog tendera, ra-spisan poziv za one koji zadovoljavaju ta dva sporna preduslova.

Predstavnik kompanije Triangl GC ING, Sophia Kika, saopštila je da su u tom preduzeću ubijeđeni da će projekat biti završen na naj-bolji način i da će saradnja biti kao do sada.

„Glavna aktivnosti Triangla je gradnja MHE i do sada smo izgradili tri na Kosovu. Zainteresovani smo da raširimo biznis u regionu“, rekla je Kika.

Broj 5 Maj 2014.

40

Boris ŠabanIzvršni direktor Nacionalnog biroa osiguravača Crne Gore

Podići svijest o potrebi osiguranja

U Crnoj Gori se još dominantno osigurava samo ono što je obavezno. To je, nažalost, karakteristika svih tržišta u razvoju i ne samo u bližem okruženju.

Broj 5Maj 2014.

41

Glasnik: Šta je aktuelno u aktivnostima Na-cionalnog biroa osiguravača?

B. Šaban: Pored redovnih aktivnosti Nacio-nalnog biroa vezanih za međunarodnu ze-lenu kartu i Garantni fond, usmjereni smo na podizanje opšteg novoa kulture osigura-nja građanja i značaja osiguranja. U nare-dnom periodu planiramo da putem javnih diskusija ostvarimo direktan kontakt sa građanima u cilju shvatanja njihovog viđe-nja uloge osiguguranja u privredi i duštvu uopšte. Naša želja je da građani shvate da je osiguranje servis koji je prvenstveno tu da zaštiti imovinu i života samih građanja.

Početkom godine realizovano je istraživa-nje na temu „Imovinska osiguranja stanje i prespektive“, koje je pokazalo da postoji značajan prostor za djelovanje čitave bran-še osiguranja u pravcu poboljšavanja ovog segmenta tržišta. Prateći rezultate istraži-vanja, Nacionalni biro je organizovao prvu u seriji otvorenih diskusuja kako bi se u di-rektnom kontaktu branše i građana mogli identifikovati problemi sa kojima se građa-ni srijeću prilkom zaključivanja osiguranja i kako da ih zajednički prevaziđemo.

Glasnik: Nedavne poplave u Srbiji su nas podsjetile na one od prije nekoliko godi-na u našoj zemlji, a sve to na podatak iz istraživanja koje ste pomenuli da je svega 23 odsto ispitanika osiguralo imovinu koja može stradati u sličnim okolnostima. Kako promijeniti svijest građana Crne Gore da je ova vrsta osiguranja potrebna, ako ne i nužna? Šta mogu da urade osiguravajuće kuće da bi bolje iskoristile potencijal ovog segmenta tržišta?

B. Šaban: Neosporna činjenica je da su materijalna dobra izložena rizicima, bilo od nezgoda ili prirodnih nepogoda. Ovaj aspekt postaje značajniji iz dana u dan, jer je materijana vrijednost dobara značajno veća od one iz prošlosti, a time i šteta koja može nastati kao rezultat nepogoda. In-tenzivna urbanizacija dovodi do toga da se objekti moraju graditi i na prostorima koji su prirodno izloženiji rizicima od prirodnih nepogoda. Sve ovo stavlja u prvi plan po-trebu zaštite sopstvene imovine. Nažalost, iskustva iz perioda poplava kod nas govo-re da je bile nedopustivo malo osiguranih objekata. Što znači da je trošak sanacije pao direktno na oštećene građane i na dr-žavu koja je prva reagovala nakon nastan-ka štetnih događaja. Mislim da je ovdje ipak potrebna šira akcija svih subjekata u društvu. Koliko god to bilo teško sprovesti u složenoj ekonomskoj svakodnevici, ipak

svi građani moraju da se odgovorno odno-se prema svojoj imovini, odnosno da kori-ste sve instrumente koji su im na raspola-ganju da bi je zaštitili. Prije svega je riječ o preventivnom djelovanju da bi se smanjila mogućnost nastanka štete, kao i o osigura-nju imovine u cilju sanacije nastalih šteta. U tom pravcu i društvena zajednica mora da djeluje. Naša branša nastaviće da djeluje edukativno kroz kampanje, ali i radom na terenu, kako bi se što je moguće bolje obja-snile građanima prednosti osiguranja.

U nekoliko navrata smo apelovali na građane da je osiguranje imovine nužnost, a u prilog tome govore i posljednje poplave u regionu koje su odnijele bukvalno sve što su pojedini ljudi stvarali godinama. Osigu-ravajuća društva u Crnoj Gori imaju vrlo kvalitenu ponudu osiguranja imovine, što je i bila poruka kampanje „Osiguraj zbog sebe i svojih potomaka“ koju smo sproveli početkom godine. Cilj kampanje je bio da se uputi jasna poruka građanima da u Cr-noj Gori postoji institucija osiguranja koja može da pruži neophodnu zaštitu građani-ma tj. njihovoj imovini.

Glasnik: Ministarstvo poljoprivrede je za razvoj osiguranja u agraru prošle godine opredijelilo budžet od 400.000 eura. Zbog čega je, po Vašem mišljenju, iskorišćeno svega 70.000 eura od ovih sredstava? Pro-komentarišite to što kompanije koje se bave životnim osiguranjima u ovome vide šansu da unaprijede poslovanje.

B. Šaban: Poljoprivredna proizvodnja je iz-uzetno izložena uticaju vremenskih nepo-goda. Resorno ministarstvo je prepoznalo značaj zaštite ovog segmenta i u cilju po-moći poljoprivrednicima sklopila ugovor sa Lovćen osiguranjem o donaciji dijela premije osiguranja. Na taj način premija za poljoprivrednika iznosi 50% od ukupne cijene, dok Ministarstvo pokriva preostalih 50%. Nažalost, tokom primjene pojavili su se problemi koje je potrebno postepeno re-šavati da bi ovaj projekat mogao zaživjeti u cjelosti. Naime, osnovni problem koji ističu proizvođači je taj da su visoki minimalni tehnički uslovi koje su postavili osigurava-či i da ih većina poljoprivrednika ne može ispuniti. Industrija osiguranja, s druge strane, ima razumijevanja za ovakve pri-mjedbe poljoprivrednika međutim načela branše nalažu da mora postojati minimum tehničkih uslova koje svako mora ispuniti da bi objekti mogli biti predmet osiguranja. Neophodno je nastaviti zajednički rad svih relevantnih činilaca i osiguranja i države, ali i samih poljoprivrednih proizvođača

kao bi se našlo rešenje prihvatljivo za sve. U proteklom periodu je dosta rađeno na prikupljanju iskustava iz regiona o ovoj problematici i ta saznanja su nam bila od velike koristi. Mogu reći da postoji dosta sličnosti sa problemima koje smo iden-tifikovali i u okruženju. Zaključak je da se samo zajedničkom akcijom svih subjekata može doći do pozitivnog rezultata, odno-sno obezbjeđenja relativno kvalitetne za-šitite za poljoprivredne proizvođače koja bi im omogućila nesmetan nastavak proi-zvodnje. Svi učesnici moraju biti spremni da podnesu dio troška kako bi se na nivou tržišta mogla obezbijediti kvalitetna zaštita poljoprivrednika.

Glasnik: Životno osiguranje čini svega 15 odsto u ukupnom tržištu. Da li je nekim vidom edukacije moguće povećati da tako kažemo nivo kulture osiguranja i zastuplje-nost životnog približiti onoj u zemljama EU? Da li Evropska unija propisuje određe-ni nivo zastupljenosti životnog osiguranja svojim kandidatima za članstvo? Proko-mentarišite i to što, izuzev jedne, životnim osiguranjem se kod nas bave kompanije koje su u stranom vlasništvu.

B. Šaban: U strukturi premije osiguranja u Crnoj Gori dominiraju neživotna osigura-nja i to obavezna osiguranja. To znači da se još dominantno osigurava samo ono što je obavezno. To je, nažalost, karakteristika svih tržišta u razvoju i ne samo u bližem okruženju. Relativno nizak standard sta-novništva, nedovoljno sprovedene reforme državnih penzijskih i ostalih socijalnih fondova utiču na to da se građani još ne opredjeljuju za ovaj vid osiguranja, kao što je to slučaj u zemljama EU. Ono što treba jasno istaći je činjenica da rast životnih osiguranja ima pozitivno dejstvo za čitavu državu i društvo. Za građane, to je poveća-nje sigurnosti jer su ugovori sklopljeni sa renomiranim društvima za osiguranje. Na taj način se rasterećuju državni fondovi koji su uslovima socioekonomske krize itekako opterećeni i predstavljaju dodatni balast za državu. I na kraju, za sama osigu-ravajuća društva benefit je rast sopstevnih fondova koji se na tržištu pojavljuju kao po-tencijali investitori i što ima pozitivan uti-caj na čitav finansijski sektor države. Sve to nedvosmileno govori da branša osiguranja mora da uloži dodatni napor i da aktivno-sti usmeri ka građanima, ali i prema državi kako bi što bolje predstavila svim subjekti-ma značaj razvoja živornih osiguranja.

Glasnik: Kako komentarišete to što je Hypo Alpe Adria Banka dobila, kao prva, licencu

Broj 5 Maj 2014.

42

za posredovanje u poslovima osiguranja. Procijenite kako će bankoosiguranje utica-ti na rad osiguravajućih kuća u Crnoj Gori, u smislu konkurentnosti.

B. Šaban: Posljednjim izmjenama Zakona o osiguranju omogućeno je bankama da na-stupe direktno na tržištu osiguranja u ulozi posrednika prilikom sklapanja ugovora o osiguranju. Takozvano bankosiguranje je vrlo interesnatno sa stanovišta i banaka i osiguranja. Bankama daje šansu da klijen-tima ponude cjelokupan finansijski servis, uključujući i osiguranje, te dodatno finan-sijsko obezbjeđenje za sopstveni portfelj. A za osiguravajuća društva to je novi kanal prodaje. Dobijanje licence je svakako prvi korak ka tom cilju - normalno potrebno je vrijeme da banke i osiguranja zajednički osmisle strategiju i prepoznaju obostrani interes u cilju razvoja i popularizacije ovog vida prodaje osiguranja.

Iskustva sa bankoosiguranjem u regionu su različita, a i rezultati su različiti u zavi-snosti od zemlje do zemlje, ali ono sigurno ima potencijal za razvoj na našem tržištu.

Siguran sam da je Hypo banka prepoznala taj pontencijal za unapređivanje poslova-nja. Tu svakako ide u prilog činjenica da su austrijski investitori prisutni i na tržištu osiguranja Crne Gore kroz njihove osigura-vajuće kuće Uniqa, Grawe, Merkur, što im je omogućilo jačanje međusobnih veza i razvoj ove vrste usluge na našem tržištu.

Glasnik: Okarakterišite saradnju institucije na čijem ste čelu sa Privrednom komorom Crne Gore. Šta je potrebno da bi se ona una-prijedila? Kako ocjenjujete značaj rada Od-bora Komore u okviru kojeg su zastupljena osiguravajuća društva, a kako Grupacije za životno osiguranje?

B. Šaban: Saradnja je vrlo pozitivna i otvo-rena. Ideje koje predložimo delegiraju se za sjednice i raspravljaju na odborima. Među-tim, banke dominiraju našim finansijskim tržištem i njihova uloga je tu dominantna. Mislim da bi trebalo da radimo na tome da više zainteresujemo javnost što konkretni-jim problemima iz života, i planovima za njihovo rješavanje. Vrlo je pozitivno što je formirana Grupacija za životna osiguranja. Uvjerenja sam da bi čitav sektor osiguranja trebalo da ide u pravcu formiranja svog od-bora ili grupacije, ukoliko je to statutarno moguće. Siguran sam da bi se na taj način jasnije i brže adresirali problemi i postigla veća zainteresovanost svih za njihovo re-šavanje. Svakako ćemo u narednom perio-du raditi na realizaciji nekih od ovih ideja.

Broj 5Maj 2014.

43

Broj 5Maj 2014.

43

Boris Saban, CEO of the National Insurance Bureau of Montenegro

The insurance awareness needs to be raised

Montenegrins pay obligatory insurance only. Unfortunately, this is the characteristic of all developing markets, not only of those in our close environment.

Glasnik: What are the current activities of the National Insurance Bureau?

B. Saban: Apart from the regular activities of the National Bureau related to the international green card and Guarantee Fund, we are focused on raising the general level of insurance culture of ci-tizens and the importance of insurance. For the next period, we plan to organise public discussions and make direct contact with citizens in order to understand their views related to the role of insurance in the economy and society in general. We wish that the citizens understand the role of insurance as a service primarily for the protection of life and property of citizens.

At the beginning of the year, the Bureau conducted the research „Insurance of Property – Current Situation and Perspectives“. The results of the research indicate that there is significant space for the activities of this branch of industry in order to improve this se-gment of the market. As a response to this, the Bureau has organi-sed the first in a series of open discussions in order to identify the problems citizens face when concluding insurance agreements, as well as the ways to jointly overcome those problems.

Glasnik: The recent floods in Serbia have reminded us of the flo-ods that happened several years ago in our country and of the fact that only 23% of interviewees had insured their property which may be lost under similar circumstances. How can we change the awareness of Montenegrin citizens that this type of insurance is

necessary, or even of utmost importance? What can insurance companies do in order to better use the potential of this segment of the market?

B. Saban: It is a fact that material goods are exposed to risks, whether from accidents or natural catastrophes. This aspect has become more significant with the passage of time given the fact that the material value of goods is significantly higher than in the past and with it the damage as a result of disasters. Intensi-ve urbanisation leads us to the situation where facilities have to be constructed in those areas which are more prone to risks from natural disasters. All this puts forward the need to protect one's property. Unfortunately, the experiences from the period of floods show that there was an impermissibly small number of insured facilities. This means that the reconstruction costs directly fall on citizens who suffered the loss and on the state which is the first to react after the catastrophes.

I think that we still need a wider action of all social entities. No matter how difficult these actions are to conduct in a complex economic situation, all citizens need to act responsibly towards their property, i.e. to use all instruments at their disposal to pro-tect it. First of all, I speak of preventive activities but also of the insurance of property to reduce the harmful effects. In this respect, the social community needs to take actions, as well. Our sector shall continue with the educative activities through campaigns, as well as through fieldwork, in order to better explain to citizens

Broj 5 Maj 2014.

44

the advantages of insurance. On several occasions we sent an appeal to citizens that insurance of property was a necessity and the floods in the region which had destroyed literally everything that some people earned in the course of years, spoke in favour of this statement. Insurance companies in Montenegro offer good quality insurance policies, which was a message of the campaign „Buy Insurance Policy for You and Your Descendants“, which we conducted at the beginning of the year. The aim of the campaign was to send a clear message to citizens that Montenegro had in-surance institution which could provide them and their property with necessary protection.

Glasnik: The Ministry of Agriculture allocated 400,000 EUR last year for the development of insurance in agriculture. In your opi-nion, why did they use only 70,000 EUR of those funds? Could you comment on why life insurance companies see the chance in this for the improvement of their business operations?

B. Saban: The agricultural production is highly exposed to weather conditions. The ministry has recognised the need to protect this branch of economy and, in order to help farmers, they concluded an agreement on the donation of a share of insurance premium with the insurance company Lovcen osgiranje. This way, the pre-miun for farmer amounts at 50% of the total price, while the Mi-nistry covers the rest of 50%. Unfortunately, its implementation has revealed problems which need to be solved gradually so that this project could be fully successful. Namely, the basic problem is that the producers have set quite high minimum technical requi-rements for farmers and the majority of farmers are not able to meet these requirements. The insurance sector, on the other hand, has understanding for the farmers' suggestions. However, the principles of the insurance industry require minimum technical conditions which all farmers need to meet so that they can obtain the insurance policy. It is necessary to continue with the joint ac-tivities of all relevant factors, the insurance companies, the state but also the farmers, in order to find the joint solution acceptable for all parties. The past period saw a lot of work on gathering the experience from the region on this issue, which was later of gre-at use for us. I can say that there are many similarities with the problems we have identified in the region. We may conclude that only joint action of all parties may lead to positive results, i.e. the provision of a relatively good quality protection for farmers whi-ch would enable them unhindered continuation of production. All participants have to be ready to pay a certain share of the overall cost so that good quality protection of farmers could be secured on the market level.

Glasnik: Life insurance makes only 15% of the overall market. Is it possible, thorugh some kind of education, to increase, so to say, the level of insurance culture and make the share of life insurance clo-ser to the one in the EU countries? Does the EU prescribe a certain level of life insurance share to the candidate countries? Could you, please, comment on the fact that only one insurance company in our country is in the local ownership?

B. Saban: The structure of the insurance premium in Montenegro dominantly consists of non-life insurance, which is compulsory. This means that Montenegrins pay only obligatory insurance. Un-fortunately, this is the characteristic of all developing markets, not only in our region. A relativey low life standard and inadequately implemented reforms of pension and other social funds result in the fact that the citizens still do not opt for this type of insurance,

as it is the case with the EU countries.

It should be clearly stated that the growth of life insurance has a positive effect on the state and society. For citizens, it means an increase of their security given the fact that the contracts are concluded with renowned insurance companies. This provides release for the state funds which are quite burdened under the conditions of socio-economic crisis. And finally, the insurance companies benefit through the growth of their funds which appear on the market as potential investors. This has a positive effect on the entire state financial sector. This undoubtedly indicates that the insurance sector neees to invest additional efforts and direct its activities towards citizens and the state in order to present a clear picture to all parties of the importance of life insurance de-velopment.

Glasnik: What would be your comment to the fact that Hypo Alpe Adria Bank was the first to obtain the license for an insurance in-termediary? How will bank insurance affect the activities of the insurance companies in Montenegro in the sense of competitive-ness?

B. Saban: The latest amendments to the Insurance Law have made it possible for the banks to take up direct intermediary activities at the market when insurance agreements are signed. The so--called bank insurance is very interesting both from the point of view of the banks and insurance companies. The banks are given an opportunity to offer an overall financial service, including in-surance and additional financial security for their own portfolios, while for insurance companies this presents a new sales channel. The first step towards this aim is certainly to obtain the license. Of course, the banks and insurance companies need to design the strategy and recognise mutual interest for the development and popularisation of this type of sales of insurance.

The experiences with bank insurance in the region differ, as well as the results in the respective countries. However, it certainly has a development potential on our market.

I am sure that Hypo bank has recognised this potential for the improvement of business. This is especially supported by the fact that Austrian investors are present at the Montenegrin insuran-ce market through their insurance companies: Uniqa, Grawe and Merkur, which has enabled them to strengthen their mutual ties and develop these types of services on our market.

Glasnik: Could you, please, give your opinion on the cooperation of your institution with the Chamber of Economy of Montenegro? How do you see the role of the Managing Board of the Chamber of Economy which has the representatives of the insurance compa-nies and what do you think of the role of the Life Insurance Group?

B. Saban: The cooperation is very positive and open. The ideas we suggest are delegated for the sessions and discussed at the boards. However, the banks dominate our financial markets and their role at the sessions is dominant. I think we should work on attracting the public opinion to the most concrete problems and plans for their solution. The establishment of the Life Insurance Group is something positive. I believe that the whole sector should direct its activities towards the establishment of its board or group, if the Statute allows that. I am sure that this way the problems would be addressed more clearly and efficiently and that it would attract wider interest for their solution. We will certainly work on the rea-lisation of some of these ideas in the next period.

Broj 5 Maj 2014.

44

Broj 5Maj 2014.

45

China Road and Bridge Corporation (CRBC), budući izvođač radova na dionici autoputa između Smokovca i Mateševa, u potpunosti je posvećena projektu i spremna je da počne ra-

dove čim se u Exim banci okončaju najavljeni proceduralni koraci.

Generalni direktor kompanije Lu Shan kazao je na sastanku sa ministrom saobraćaja i pomorstva, Ivanom Brajovićem, tokom Međunarodnog foruma posvećenom ulaganjima u infrastrukturu i građevinarstvu (IIICF) u kineskom gradu Makao, da je Crna Gora dobar primjer uspješne saradnje sa zemljama jugoistočne Evrope.

- Lu je naveo da je kompanija u potpunosti posvećena projektu i spremna, da čim se u Exim banci okončaju najavljeni proceduralni koraci, otpočne radove u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju Mini-starstva.

Lu je potvrdio da je oprema spremna i određen projekt menadžer za Crnu Goru, dok je Brajović rekao da će crnogorska strana uložiti maksimalne napore za ubrzavanje vladine i parlamentarne proce-dure, kako bi u što kraćem roku počela gradnja.

Crnogorska delegacija je drugog dana Foruma učestvovala na pa-nelu posvećenom partnerstvu između Kine i centralne i jugoistoč-ne Evrope.

- Na panelu je domaćin još jednom kazao da su namjere Kine da investira deset milijardi USD u region centralne i jugoistočne Evro-pe u cilju snaženja ekonomske i privredne saradnje. Na taj način stvoriće se zajedničke mogućnosti u kojima će se dijeliti prednosti i potencijali, a koji će omogućiti bilateralnu saradnju u povoljnim okvirima i osnažiti je - rekli su iz Ministarstva.

Panel posvećen centralnoj i jugoistočnoj Evropi je poslužio za razmjenu informacija o konkretnom statusu projekata čija imple-mentacija potpada pod okriljem najavljenog partnerstva i prefe-rencijalne kreditne linije kineske Exim banke.

- Poruka koja je poslata sa Foruma predstavlja potrebu za sinergi-jom međunarodne infrastrukturne industrije, koja se suočava sa promjenama i potrebama globalizacije”, zaključuje se u saopštenju.

Investicioni forum u Makau

CRBC spremna za početak gradnje autoputa

Promet državnim obveznicama GB14 koje dospijevaju u mar-tu 2018. godine, iznosi oko 3,03 miliona eura, a ukupno je trgovano 300 obveznica. Obveznice su se prodavale uz pre-

miju, odnosno po cijeni od 100,8189 odsto od nominalne vrijednosti od 10 hiljada eura, saopštio je Portalu Analitika direktor Montene-groberze Gojko Maksimović.

-Navedeno trgovanje je obavljeno u skladu sa Pravilima o trgovanju kuponskim obveznicama, usvojenim od strane Komisije za hartije od vrijednosti. Na osnovu navedenih pravila, kupac obveznica će na dan saldiranja platiti prodavcu i iznos pripadajuće kamate, koja predstavlja srazmjerni dio kamate koju je prodavac „zaradio“ pos-jedovanjem obveznice od dana posljednje isplate kupona do dana saldiranja transakcije. U konkretnom slučaju, prodavac obveznica će pored prodajne cijene formirane na tržištu, na dan saldiranja, dobiti i kamatu za 88 dana posjedovanja navedene hartije od vri-jednosti, odnosno oko 118,11 € po obveznici. Na toj osnovi, došlo je do “snižavanja” prinosa do dospijeća, odnosno do pada kamatne stope od pet odsto prilikom emisije, na iznos od oko 4,6 procenta. Sa makroekonomskog stanovišta, od velikog značaja predstavlja kretanje stope prinosa do dospijeća državnih obveznica na sekun-darnom tržištu. Pad prinosa, kao u konkretnom slučaju, je pozi-tivan signal u pravcu povećanja povjerenja u trenutnu i buduću makroekonomsku situaciju, stabilnost i razvoj budućih državnih finansija- istakao je Maksimović.

Kako je naglasio, na bazi kretanja cijena državnih obveznica mo-žemo zaključiti da je značajno poboljšana percepcija investitora u pogledu javnih finansija i makroekonomske slike Crne Gore u odnosu na period od početka marta mjeseca.

-Nadamo se da su današnje trgovine najave oživljavanja segmenta sekundarnog trgovanja obveznica, a svakako predstavljaju poziti-van signal i ohrabrenje za sve buduće kupce navedenih hartija od vrijednosti u pogledu snižavanja rizika likvidnosti kroz njihovu “brzu” prodaju- rekao je Maksimović.

Ukupan promet na Montenegroberzi u aprilu je iznosio 1,9 miliona eura.

Montenegroberza

Milionski promet državnim obveznicama

Broj 5 Maj 2014.

46

EBRD interesuje Telekom Srbija i aerodrom

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zainteresovana je za privatizaciju Teleko-ma Srbija i Aerodroma „Nikola Tesla“.

Čelnici te banke ocjenjuju da će izazovi za novi srpsku vladu biti privatizacija javnih preduzeća, borba protiv korupcije i razvoj infrastrukture.

Predsjednik EBRD Suma Chakrabarti rekao je za RTS da Srbija ima dobru perspektivu i da će banka nastaviti da ulaže u tu zemlju.

- Izazovi za novu vladu biće privatizacija javnih preduzeća, borba protiv korupcije i razvoj infrastrukture. Mi smo zaintereso-vani za ulaganja, posebno za privatizaciju javnih preduzeća i infrastrukturu - rekao je Čakrabarti u sjedištu te banke u Londonu.

EBRD je konkretno zainteresovan za priva-tizaciju Telekoma Srbija i Aerodroma „Ni-kola Tesla“.

Izvršni direktor EBRD za region Jugoistoč-ne Evrope Jean-Marc Peterschmitt naveo je da bi eventualna privatizacija Telekoma sasvim sigurno privukla veliki broj kupaca i da bi u tome učestvovao i EBRD.

Ključni problem za Srbiju će, prema mišlje-nju čelnih ljudi EBRD-a, biti kako da uvede red u javne finansije, odnosno da smanji javni dug i budžetski deficit.

- Potencijalni aranžman sa MMF-om sa-svim sigurno bi pomogao da se pridobije poverenje novih investitora. Tome bi do-prinio i napredak u pregovorima sa Evrop-skom unijom - kaže zamjenik direktora EBRD za politiku i strategiju Piter Sanfi.

EBRD je kreditnim linijama uložila u Srbiju više od 3,5 milijarde evra u protekloj dece-niji, što je najviše u poređenju sa zemljama u regionu.

Čelnici banke najavili su povećanje in-vesticija u zemlje Jugoistočne Evrope, a

prioriteti će biti povećanje konkurentno-sti privatnog sektora, poboljšanje uslova poslovanja, finansijski sektor i ulaganja u energetiku i infrastrukturu.

Generali grupa isplatila Deltu

Generali grupa je preuzela u maju vlasni-štvo nad udjelom Delta grupe u Delta Gene-rali osiguranju.

- Sa obavljenim prenosom vlasništva Ge-nerali je stekao potpunu kontrolu i u Del-ta Generali reosiguranju, Delta Generali dobrovoljnom penzijskom fondu i u kom-paniji Blue Tech Auto. Kupovinu udjela manjinskog akcionara već je odobrila Na-rodna banka Srbije - potvrdili su u Delta Generaliju.

- Kupovina manjinskog udjela u Srbiji u skladu je sa ciljem kompanije Generali da uspostavi punu kontrolu nad važnim po-slovnim jedinicama i u centralnoj i istočnoj Evropi. Ova investicija je potvrda suštinske važnosti tržišta Srbije kao dijela našeg po-slovanja u regionu centralne i istočne Evro-pe, području sa velikim potencijalnom za rast - kaže izvršni direktor Luciano Cirina.

Sa ukupnim prihodom od premije u iznosu od 130,5 miliona eura i tržišnim udjelom od 20 odsto u 2013. Delta Generali osiguranje je druga u Srbiji. Prošle godine zauzela je prvo mjesto na tržištu životnog osiguranja.

Slovenci sa Hondom razvijaju električni automobil

Na ljubljanskom Hemijskom institutu u toku su temeljna istraživanja koja ciljaju na poboljšanje efikasnosti akumulatorskog sistema Hondinih električnih automobila.

Uspješno vođeni evropski projekti Hondu su uvjerili da baš ljubljanskom institutu dodijele ovaj posao. Početni koraci su pozi-tivni i ako razvoj bude tekao prema plano-vima, slovensko znanje biće zastupljeno u Hondinim električnimautomobilima.

- Na Hemijskom institutu Ljubljana za Hondu obavljaju temeljna istraživanja ba-terijskih sistema koji će ubuduće pronaći mjesto u Hondinim električnim vozilima. Koncept koji razvijaju koristi spojeve i ele-mente koju su široko dostupni u prirodi i nemaju nikakvih ograničenja - objašnjava za Finance Robert Dominko, vođa projekta.

Istraživanje je počelo prije godinu dana na inicijativu Honde.

- Projekt je posve neobavezujući, namije-njen je međusobnom upoznavanju i zaje-dničkom traženju razvojnih mogućnosti. U osnovi su kandidati koji dobiju takve pro-jekte tako izabrani da kasnije lako dolazi do trajne saradnje - objašnjava Dominko.

Suficit drvoprerađivačke industrije Srbije

Drvnoprerađivačka industrija Srbije u pr-vom kvartalu ove godine ostvarila je spolj-notrgovinski suficit od 53 miliona dolara, što je nastavak prošlogodišnjeg pozitivnog trenda, saopšteno je iz Privredne komore te zemlje.

Vrednost lanjskog izvoza drvnoprerađivač-ke industrije iznosio je približno 500 milio-na dolara, a suficit 152 miliona dolara.

Izvozni trend se povećava kod svih vrsta proizvoda.

Regionvijesti

Broj 5Maj 2014.

47

- Drvnoprerađivačka industrija je uspjela zahvaljujući malim proizvođačima koji su poslovali po propisima - ukazano je u PKS.

Privrednici su napomenuli da su im velika konkurencija kolege iz BiH, koji imaju dr-žavne subvencije, dok srpska država godi-nama ne izlazi u susret zahtjevima i pre-dlozima domaćih prerađivača drveta.

Milijarde dolara u zlato Srbije

Američka kompanija Freeport McMoran zainteresovana je da investira u rudna na-lazišta u okolini Bora.

Prema pisanju srpskih medija oni su voljni da ulože milijarde dolara u eksploataciju rude zlata i bakra.

Freeport McMoran već ima pravo geolo-ških istraživanja rudnih nalazišta po Ti-močkoj krajini. Oni tvrde da u okolini Bora postoje neistražena nalazišta zlata i bakra čija vrijednost prelazi 18 milijardi dolara.

U Vladi Srbije nijesu mogli da preciziraju koliko su novca Amerikanci spremni da ulože, ali navode da se svakako radi o inve-sticiji koja vrijedi nekoliko milijardi dolara.

Dejan Koželj, direktor Freeport McMorana, izjavio je da su „spremni otvoriti novi ru-dnik u okolini Bora i uložiti do pet milijardi dolara”. Naveo je da su na mjestu zvanom

Čukara pronašli rezerve od 1,7 miliona tona bakra i 98 tona zlata.

- Do sada smo u istraživanja uložili 15 mili-ona dolara, ali će sljedećih godina ulaganja biti višestruko veća. Želimo i nadamo se saradnji sa RTB Borom. Ali na koji način, tek će biti tema budućih pregovora - rekao je Koželj.

Ekonomija jugoistočne Evrope se oporavlja

Ekonomija jugoistočne Evrope počela je da se oporavlja od recesije iz 2012. godine, uz prosječan rast od 2,2 odsto u prošloj godi-ni, navodi se u Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za jugoistočnu Evropu.

Prema ovom izvještaju, ekonomija regiona će u narednom periodu rasti po stopi od 1,9 odsto u ovoj godini i 2,6 odsto u narednoj godini, zahvaljujući spoljnoj potražnji koja je u porastu, mada značajni izazovi zasje-njuju te izglede, uključujući i očekivani uti-caj nedavnih poplava.

Svjetska banka ističe da su velike poplave, naročito u BiH i Srbiji, do kojih je došlo sre-dinom maja, dovele do humanitarne kri-ze, uz desetine mrtvih, milione raseljenih, kao i onih koji su ostali bez pristupa vodi za piće ili električnoj energiji, pri čemu su kuće, usjevi i stoka izgubljeni, a glavne transportne veze prekinute.

Predstavljajući izvještaj, direktor Svjetske banke za jugoistočnu Evropu Ellen Gold-stein rekla je novinarima u Sarajevu da je ekonomski rast u regionu bio moguć za-hvaljujući povećanoj potražnji zemalja sa visokim prihodom, naročito zemalja EU, za izvozom iz regiona.

Ona ističe da je domaća potražnja u re-gionu smanjena, tako da Svjetska banka podstiče zemlje zapadnog Balkana da se preorijentišu sa rasta vođenog domaćom potražnjom na rast vođen izvozom, što će regionu omogućiti veću integraciju u evropska i svjetska tržišta.

„Uz oporavak koji je u toku, sada je vrijeme da se fokusira na stvaranje investicione klime pogodne za rast vođen izvozom i ja-čanje povezanosti“, poručila je Goldstein.

Ona je najavila da eksperti UN i Svjetske banke 29. maja stižu u BiH, gdje će učestvo-vati u procjeni štete od poplava, tako da se finalni izvještaj o visini štete od poplava u BiH može očekivati 18. juna.

Vodeći ekonomista Svjetske banke i jedan od autora izvještaja Gallina Winslet kon-statovala je da su zemlje u regionu, iako je oporavak doveo do rasta, ostvarile ograni-čen uspjeh na pretvaranju tog ekonomskog oporavka u otvaranje radnih mjesta.

„Nezaposlenost u regionu je ostala velika, sa prosječnom stopom od više od 24 od-sto u prošloj godini. Uporno visoke stope i hronična nezaposlenost preovladavaju na-ročito među ranjivim grupama, kao što su mladi, žene i niskoobrazovana lica“, navela je Winslet.

Ona je precizirala da je stopa nezaposleno-sti u BiH iznosi alarmantnih 63 odsto uku-pne radne snage.

Prema njenim riječima, neke od preporuka iz izvještaja tiču se potrebe obuzdavanja velikih i nenaplativih kredita, obnavljanja kredita za održive firme, konsolidaciji fi-skalne ravnoteže, smanjenja javnog duga, kao i jačanja domaće makroekonomske stabilnosti, povećanja konkurentnosti i produktivnosti, te jačanja borbe protiv ko-rupcije.

Ekonomista Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak istakla je da je u BiH negativan rast bruto domaćeg proizvoda iz 2012. go-dine sa minus 1,1 odsto u prošloj godini povećan na pozitivnih 1,8 odsto u prošloj godini, što je, kako kaže, dobra vijest.

Ona navodi da veliki problem u BiH pred-stavlja dugoročna stopa nezaposlenosti od oko 83 odsto, što znači da 83 odsto ljudi, naročito mladih, konstantno traži posao, a „najbolji lijek“ za to bi bio rast bruto do-maćeg proizvoda.

Govoreći o aktuelnoj ekonomskoj situaciji nakon poplava u BiH, ona je navela da je na redu procjena štete, te pomoć najugroženi-jim licima.

Ona kaže da će uslijediti izrada srednjo-ročne strategije smanjenja spoljnog duga, jačanje supervizije banaka i finansijske discipline, te najbolnija reforma zdravstve-nog i penzionog sektora.

Broj 5 Maj 2014.

48

Razorne poplave su, sredinom maja, pogodile Srbiju, Bosnu i Hercegovi-nu i Hrvatsku. Stradalo je više de-

setina ljudi, evakuisano nekoliko desetina hiljada iz poplavljenih domova.

Prema preliminarnim procjenama Evrop-ske banke za obnovu i razvoj, šteta u Srbiji iznosi od 1,5 do dvije milijarde eura, a u Bo-sni i Hercegovini oko 1,3 milijarde.

Poljoprivredni sektori, koji čine oko 10 od-sto bruto domaćeg proizvoda u Srbiji i šest odsto u BiH, posebno su teško pogođeni. Najveći dio obradive zemlje u poplavlje-nim oblastima je uništen, a šteta u obje zemlje iznosi više stotina miliona evra, smatra ova banka. Ni proizvodnja struje i rudarstvo nijesu pošteđeni posljedica po-plava, pa EBRD očekuje velike troškove prije svega za Elektroprivredu Srbije.

Oštećeni putevi i pruge, kao i infrastruk-tura za prenos vode i struje, takođe će predstavljati veliki problem za slobodan promet robe i kretanje ljudi, ali i uticati na poslovanje širom regiona.

Poplave će takođe imati značajan makro-ekonomski uticaj u Srbiji i BiH i ugroziće kratkoročni privredni rast i ciljnu inflaciju i izmijeniti prioritete i budžet za 2014. Tre-

Razorne poplave pogodile region

Štete se mjere milijardama eura

nutna procjena EBRD za 2014. podrazume-va rast BDP-a od 1,8 odsto u Srbiji i jedan odsto u BiH, ali banka navodi da će te pro-cjene po svoj prilici biti revidirane naniže.

EBRD je najavila da će njena pomoć pri-je svega biti usmjerena na rehabilitaciju oštećenih puteva, pruga, vodovoda i elek-trana. U privatnom sektoru, banka name-rava da obezbjedi dodatni kapital za mala i srednja preduzeća, pogotovo u poljoprivre-dnom sektoru.

Brojne akcije prikupljanja pomoći za po-plavljene organizovane su širom regiona,

a značajne donacije uplatile su brojne po-znate ličnosti širom svijeta.

U cilju pomoći žiteljima Srbije i Bosne i Hercegovine pogođenim vodenom stihi-jom, crnogorski privrednici su, preko po-sebnih računa koje je otvorila Privredna komora Crne Gore, opredijelili ukupno 123.980 eura, pridružujući se na taj način velikoj humanitarnoj akciji koja je organi-zovana u cijeloj zemlji. Od ukupnog iznosa, 67.670 eura je opredijeljeno za Srbiju, dok je 56.310 eura namijenjeno Bosni i Herce-govini.

Broj 5Maj 2014.

49

Crnogorski privrednici su uplatili više od 120.000 eura preko računa koje je otvorila Privredna komora Crne Gore.

Pozivu Privredne komore Crne Gore da, u skladu sa mogućnostima, pomognu sta-novnicima poplavljenih područja, odazvale su se brojne kompanije, uplativši novac ili direktno upućujući neophodne namirnice. Valja napomenuti da je jedan broj privre-dnih subjekata iz Crne Gore, neposredno prije poziva koji je uputila Komora donirao finansijska sredstva ili robu iz svog asor-timana pogođenim područjima. Prema po-dacima Crvenog krsta Crne Gore, privreda je, na račune ove organizacije uplatila pre-ko 210.000 eura pomoći za poplavljene, kao i donirala hranu, vodu, odjeću, sredstva za

higijenu i drugo.

Crnogorska poslovna zajednica je iskaza-la ne samo humanost i najviši nivo dru-štvene odgovornosti, već i potvrdila da su regionalne veze neraskidive. Pomoć se usmjerava u skladu sa prioritetima i potre-bama koje su utvrdile vlade Srbije i Bosne i Hercegovine. Predsjednici privrednih ko-mora Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovi-ne su bili u stalnoj komunikaciji po ovom pitanju i u dogovoru sa njima prikupljena sredstva su uplaćena na račune u skladu sa instrukcijama dobijenim od Vlada ove dvije zemlje.

Novčana sredstva su preko računa Komore uplatili: Luka Bar a.d. Bar, Industrija piva i sokova »Trebjesa«

d.o.o. Nikšić, Monte put d.o.o. Podgorica, JP Aerodormi Crne Gore, Šimšić Montmilk d.o.o. (sa kooperantima) Danilovgrad, Spor-ting Group d.o.o. Budva, Jadransko brodo-gradilište A.D. Bijela, Montenegro Bonus d.o.o. Cetinje, KIPS d.o.o. Podgorica, Barska plovidba a.d. Bar, Veletex d.o.o. Podgorica, Jadroagent Bar d.o.o., Šišković d.o.o. Da-nilovgrad, MPM d.o.o. Podgorica, Uniprom pekara d.o.o. Nikšić, Energogas d.o.o. Pod-gorica, Normal company d.o.o. Podgorica, MK Invest d.o.o. Podgorica, Nacionalni biro osiguravača Crne Gore d.o.o. Podgorica, I.G.P. Fidija d.o.o. Podgorica, Fidija Invest d.o.o. Podgorica, Čikom d.o.o. Podgorica, Sindikalna organizacija AD Barska plovid-ba Bar, Digit Montenegro d.o.o. Podgori-ca, Elko tim d.o.o. Podgorica, Via Paradiso d.o.o. Podgorica, Spin d.o.o. Podgorica, ETG Grupa d.o.o. Podgorica, Kastex d.o.o. Pod-gorica, Auto moto Kotor d.o.o., Košarkaski klub Sutjeska Nikšić, Auto moto društvo '' Blažo Smiljanić« Kotor, Rašović i Sredano-vić arhitekte d.o.o. Herceg Novi, Pro File d.o.o. Podgorica, Minellux d.o.o. Podgorica, Lancer d.o.o. Kolašin, Izdavačko preduzeće Obod d.o.o. Cetinje, Bistro R d.o.o. Budva, Advokat Čejović Vladimir Podgorica, Leo-tar commerce d.o.o. Bar, Krivokapić Lidija - fizičko lice, Purlija Milka - fizičko lice, Lja-ljević Damir - fizičko lice.

Broj 5 Maj 2014.

50

Crna Gora budućnost vidi u regionalnoj saradnji kao neza-obilaznom faktoru ekonomskog napretka, ocijenio je preds-jednik Države Filip Vujanović, govoreći na međunarodnoj

investicionoj konferenciji Sarajevo Business Forum održanoj 14. i 15. maja.

Učesnici Foruma koji je organizovala Bosna Bank International sa ciljem jačanja privredne saradnje i privlačenja međunarodnih ulaganja - brojne eminentne ličnosti iz poslovnog svijeta i ekono-mija BiH, Zapadnog Balkana, ali i svijeta, te predstavnici najvećih svjetskih investicionih fondova - razmijenili su iskustva po četiri teme: poljoprivreda, energetika, izgradnja infrastrukture i turizam. Balkan je, prema njihovim ocjenama, doživio rebranding – više nije poznat po konfliktima, već kao područje ekonomske saradnje, razvoja i atraktivna investiciona destinacija.

Na Forumu u Sarajevu je potpisan je sporazum o stvaranju pol-joprivredne korporacije u okviru koje bi moglo da bude otvoreno 600.000 radnih mjesta u regionu. Potpisali su ga predstavnici BBI, Državnog programa za sigurnost hrane Katara i lanaca supermar-keta u Saudijskoj Arabiji Al Othaim i Katara Al Meera.

Potrebna kvalitetna ulaganja

- Da bismo iskoristili prirodne i ekonomske resurse nužno je da imamo investitore i kvalitetne investicije, kako bi kroz njih obez-bjeđivali dalji ekonomski razvoj. To podrazumijeva da u okviru na-cionalnih ekonomija obezbijedimo najbolje uslove za saradnju u regionu i kvalitetne investicije - kazao je predsjednik Vujanović.

Naveo je da u Crnu Goru vrijedi ulagati i da ona svoju budućnost vidi u partnerstvu unutar regiona, doživljavajući ga prijateljskim, jer je samo regionalnom saradnjom moguće ostvariti zajednički uspjeh.

Sarajevo Business Forum

Balkan je doživio rebrandingPotpisan je sporazum o stvaranju poljoprivredne korporacije u okviru koje bi moglo da bude otvoreno 600.000 radnih mjesta u regionu.

Broj 5Maj 2014.

51

Podsjetio je da je Crna Gora u prve tri godine nakon proglešenja samostalnosti imala prosječni rast od osam odsto i bila najbrže ra-stuća ekonomija regiona.

- U periodu krize imali smo godinu recesije, dok je prošla bila godi-na vraćanja razvoja sa rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,5 odsto i realnom procjenom da će ova biti godina boljeg rasta. To smo zaslužili i dobrom saradnjom unutar regiona, koju moramo nastaviti - saopštio je Vujanović.

Podsjetio da se u Crnoj Gori realizuju značajne investicije, među kojima je projekat kompanije Qatari Diar, koji podrazumijeva gra-dnju elitnog turističkog kompleksa na primorju. Taj kompleks će, kako je naveo, imati 70 odsto hotelskih i 30 odsto apartmanskih kapaciteta, a investicija će biti vrijedna oko 250 miliona EUR.

Vujanović je zadovoljan i snažnim prisustvom turskih investora u Crnoj Gori, koji su, osim u barskoj kompaniji Kontejnerski terminal i generalni tereti, i u industrijskom sektoru, trgovini i ugostitelj-stvu.

Podsjetio je da azerbejdžanska kompanija SOCAR u Kumboru rea-lizuje pola milijarde EUR vrijedan turistički projekat, a očekuje se i realizacija projekta čiji su investitori iz Ujedinjenjih Arapskih Emi-rata (UAE), što bi dodatno trebalo da unaprijedi turističku ponudu Crne Gore.

Vujanović je naglasio i da je u Tivtu realizovan projekat Porto Mon-tenegra, u okviru kojeg je od nekadašnjeg vojnog brodogradilišta izgrađeno prepoznatljivo turističko mjesto na Mediteranu.

- Svi ti projekti su dobar motiv za ulaganje u Crnu Goru - poručio je Vujanović.

On smatra da dobre šanse za investicije ima i oblast energetike, s obzirom na činjenicu da je u Crnoj Gori svega 17 odsto vodnih kapaciteta iskorišćeno za proizvodnju električne enegrije.

- Imamo izvanrednu šansu kada je u pitanju i termoenegrija, ali i transfer struje iz regiona prema Italiji, kroz podmorski kabl iz Crne Gore. Taj projekat daje Crnoj Gori poziciju energetskog čvorišta u regionu - saopštio je Vujanović, koji razvojnu šansu vidi i u proi-zvodnji zdrave hrane.

Rekli su...

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je izrazio uvjerenje da kroz koordinirani nastup region može privući značajne investicije i otvoriti mogućnost priključenja na nova tržišta. Bosna i Hercego-vina, prema njegovim riječima, planira da u narednim godinama otvori 100.000 radnih mjesta, te da posjeduje obrazovanu i jeftinu radnu snagu i etablirane kompanije.Ta zemlja mora olakšati vizni režim prema velikom broju država, a posebno prema arapskim dr-žavama, smatra Izetbegović.

Predsjednik Grupe Islamska razvojna banka Ahmad Mohamed Ali je kazao da su strana ulaganja veoma važna za održivi razvoj, do-davši da su BiH i države jugoistočne Europe uložile velike napore kako bi privukle strane investicije.

- Države regije imaju potencijal za razvoj halal i organske proizvo-dnje – smatra Ali.

Većina učesnika se saglasila da region ima neophodne resurse za napredak.

- Najinteresantniji neiskorišteni resurs ove regije jeste kapacitet da iznenadimo svijet, Europu i sami sebe. Prije dvadesetak godi-na, negativno smo iznenadili ostatak svijeta, ali danas svjedočimo pozitivnim iznenađenjima poput intelektualnog potencijala u BiH - rekao je Danilo Turk, bivši predsjednik Slovenije.

Ministar energetike Federacije Bosne i Hercegovine Erdal Trhulj kazao je da procent gradnje elektrana u regionu uglavnom nije do-stigao očekivani i željeni nivo.

- Ako uzmemo ukupan potencijal koji je, prema podacima, 2,5 gi-gavata, to je samo deset procenata ponude potencijala cijelog re-giona, koji je aktivno iskorišten. Sama ova brojka govori koliko je široko polje za investicije u ovom sektoru ovoga regiona - pojasnio je Trhulj.

Pravi je trenutak za BiH i regiju jugoistočne Evrope za unapređenje cestovne mreže, poručio je Ešref Gačanin sa IPSA instituta, koji je u okviru SBF-a govorio o regionalnim potencijalima u infrastruk-turi i nekretninama.

- Došlo je vrijeme za ubrzan razvoj cestovne mreže zato što ona treba da prati razvoj cestovne mreže Evrope. BiH je na kraju liste izgradnje modernih cesta. U ovom trenutku u BiH imamo samo 68 kilometara autoputa, a da bismo došli do nekog prosjeka Evrope, potrebno je 860 kilometara autoputa. Slična situacija je u Albaniji, Kosovu, Crnoj Gori i Makedoniji - kazao je Gačanin.

Horst Hermann, inženjer elektrotehnike i predstavnik Deltadreija iz Njemačke, kazao je kako je investitorima potrebna dobrodošlica u državu u koju dolaze i kako se moraju osjećati dobrodošlim.

Prema njegovim riječima, država mora pripremiti dobar zakon-sko-pravni okvir, ali i sve ostale elemente, odnosno da ljudi moraju biti dobro prihvaćeni jer, ako budu izloženi nepotrebnom admini-strativnom teretu, neće biti zainteresirani za takvu državu, a s dru-ge strane kapital čeka.

Farouk Soussa iz CITY Goupe Middle East Economicsa smatra da je, kada je riječ o ulaganjima, prvo neophodno utvrditi analizu go-tovinskog toka, odnosno garancije kada je u pitanju gotovinski tok u narednih nekoliko godina.

Direktor Odjela za ulaganja Islamske razvojne banke Mohamed Hedi Mejai rekao je da ova finansijska institucija u prosjeku ima opseg pet milijardi dolara godišnje i gotovo polovina toga ide u in-frastrukturu.

- Možemo djelovati samo u zemljama koje su naše članice. U Al-baniju, koja je članica naše banke, godišnje ulažemo 300 miliona dolara za infrastrukturu i gradnju puteva – rekao je Mejai.

Utisci

Učesnici Sarajevo Business Foruma su ocijenili ovaj skup vrlo uspješnim, a prenijeta im iskustva Malezije, Turske, Ujedinjenih arapskih emirata i Slovenije veoma korisnim.

- Veoma smo zadovoljni brojem učesnika i smatramo da je Forum bio izuzetno uspješan. Rad je bio sadržajan i fokusiran na konkre-tne teme i očekujemo da će se o zaključcima ove konferencije go-voriti i da će se oni obrađivati - izjavila je u ime organizatora Azra Čolić, direktorica Sektora za poslovanje sa pravnim licima BBI-a banke.

Broj 5 Maj 2014.

52

Nije tajna, strani investitori već neko vrijeme gledaju preko Zagreba, fi-ksirajući Beograd. Zašto je Srbija

danas zanimljivija i zahvalnija za strana ulaganja i šta to govori o hrvatskoj ekono-miji?

Hrvatska je imala svoju šansu kao Eldo-rado za strana ulaganja. Investicioni bum prije recesije završio je sa mršavim uspje-hom. Mahom su pokupovani tržišni udjeli u kompanijama, preuzet je finansijski i turistički potencijal zemlje. U proizvodne djelatnosti, s druge strane, ulagao se, pje-snički rečeno – kikiriki. Danas, kao čla-nica Evropske unije, s visokom cijenom rada i demotivišućim poreskim sistemom i administracijom, između ostalog, i zbog zakonodavnog usklađivanja sa Briselom, u Hrvatskoj vlada višegodišnja stagnacija koja tu zemlju smješta na ekonomsko dno Evropske unije.

Srbija pak prolazi isti ciklus koji je Hrvat-ska odradila prije desetak godina i čini se da je odlučila da zaigra na nešto inte-

Analiza

Investitorima Srbija draža od Hrvatske?

Srbija će prije ili kasnije morati da poveća domaću potrošnju, što je iz perspektive prosječne plate od oko 300 eura i cijenama istim kao u Zagrebu prilično fantazmagoričan cilj.

ligentnije karte. Vučićeva vlada podstiče nova zapošljavanja sa 10.000, ponegdje i sa 20.000 eura po radnom mestu. Fiat je otvo-rio svoju fabriku u Kragujevcu, Ujedinjeni arapski emirati ulažu tri milijarde eura u projekat „Beograd na vodi“, tu je i njemački Bosch koji će u svoje postrojenje nedaleko Beograda da uloži 70 milina eura. Čak je i Microsoft odlučio da preseli regionalnu centralu iz Zagreba u Beograd. Sve to zvuči ipak malo drugačije od kupovine banaka, medijskih kuća i turističkih kompleksa.

Bolja struktura ulaganja u Srbiju

Ukupni iznos stranih investicija u dvije dr-žave u protekloj godini bio je manje - više sličan: U Hrvatsku 656 miliona eura, u Srbi-ju 778, kaže Miroslav Zdravković, ekonom-ski analitičar iz Beograda. On na duži rok nije pretjerani optimista – naime, Srbija će prije ili kasnije morati da poveća domaću potrošnju, što je iz perspektive prosječne

Broj 5Maj 2014.

53

plate od oko 300 eura i cijenama istim kao u Zagrebu prilično fantazmagorični cilj. Ipak Zdravković je mišljenja da je struktu-ra ulaganja u Srbiju bolja nego što je bila u Hrvatskoj.

- Ulaganje u proizvodne djelatnosti mnogo je efikasnije u pogledu budućeg ekonom-skog rasta. Ukupni vladini podsticaji u privredi iznose 1,4 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP), dok je prosjek u Evropskoj uniji 0,4 odsto - kaže on.

Zdravković predviđa kraj srpske inve-sticione bajke riječima da će se usporiti ekonomski rast jer će država kroz pribli-žavanje Evropskoj uniji morati da usvoji birokratske procedure i standarde koji će poskupjeti poslovanje i učiniti ga nekonku-rentnijim.

- Putanja će biti slična onoj u Hrvatskoj, a Srbija bi mogla da izbjegne tu sudbinu uko-liko bi došlo do izlaska iz ekonomske krize u EU, tj. kada bi počeo rast od tri do četiri odsto, što bi kod nas urodilo rastom od pet do šest procenata - kaže on.

Agilnije preduzetništvo, manje birokrat-skih prepreka, jeftinija cijena rada i veće tržište u Srbiji doduše još uvijek nijesu do-voljno uvjerljivi parametri u očima Svjet-ske banke. Njena statistika na temu Ease of doing business Srbiju smješta na 93, a Hrvatsku na 89. mjesto. Zanimljivo, Make-donija je pri vrhu, na 25. mjestu, ali joj to kao maloj i politički nestabilnoj državi sa neznatnim tržištem teško može pomoći da ubrza ekonomski rast, smatra beogradski ekonomista.

Samoupravni sindrom

Hrvatska investiciona disfunkcionalnost svoju egzistenciju delimično duguje većem prisustvu i uticaju civilnih udruženja, ne-vladinih organizacija i nečem što bi se nategnuto i sa dozom ironije moglo naz-vati demokratskom procesu odlučivanja. U Srbiji takav oblik interesnog sabotiranja praktično ne postoji. Damir Novotni, eko-nomista iz Zagreba, reći će da je politička elita u Hrvatskoj bila vrlo zatvorena za strategiju koju vidimo kod nove srpske vla-de – postavljanje nestranačkih stručnjaka sa bogatim međunarodnim referencama u ključna ministarstva.

- Mi smo perpetuirali stari model klijente-lizma, dok je zemlji potreban snažan lider, a ne uskogrudne agende. Takav nije stvo-ren u zadnje vreme. Danas je u Hrvatskoj

mnogo teže sprovoditi reforme nego u Sr-biji tim prije što je Hrvatska opterećena vi-sokim nivoom javnog i privatnog duga koji su mnogo veći nego u Srbiji - kaže Novotni.

Hrvatski ekonomista Žarko Primorac vidi ključne prednosti srpskog tržišta, između ostalog, i u politici plivajućeg kursa i boljoj geografskoj pozicioniranosti prema kojoj gravitiraju Crna Gora i Makedonija, a Srbija, kaže, raspolaže i ozbiljnim potencijalima u energetskom sektoru, obojenim metalima.

- Agilniji su u upravljanju ekonomijom, otvorili su se prema Kini, pokušavaju da održe iste relacije i prema Rusiji i prema Evropskoj uniji. Sve to ih čini interesan-tnima. Hrvatska je imala potencijale u tu-rizmu, ali smo svoje ideje istrošili. Hrvat-ski izvoz je nekonkurentan i zbog fiksnog deviznog kursa o čemu je prije par dana progovorio i Međunarodni monetarni fond. Hrvatska narodna banka (HNB) se s tim ne slaže i tvrdi da štiti stabilnost. Pošto je na isti način štiti već dvadesetak godina, re-zultati su poznati – stagnacija, recesija, ne-zaposlenost, visoki dugovi, izvoz koji opa-da... Da li je to stabilnost o kojoj govori HNB - pita se Primorac uz optužbu da region pati od samoupravnog sindroma.

U čemu se sastoji dijagnoza? Jednostavno, za vrijeme Jugoslavije imali smo bolju trži-šnu ekonomiju od svih zemalja tadašnjeg Istočnog bloka, pa smo, nakon sloma ko-munizma, mislili da samo treba pritegnuti šrafove. „Druge zemlje počele su od nule i stvorile konzistentan sistem. Sprovele su korjenite reforme. Mi smo pak mislili da je dovoljno samo malo korigovati Zakon o radu i sve štima. Zato ga i mijenjamo toliko dugo“, kaže Primorac.

Investicioni desant na Srbiju stvar je ma-nje - više kratkoročnih istorijskih okolnosti i zapravo se svodi na pitanje – a šta kada on presahne? Odgovor je, u obliku novog pi-tanja ponudio Novotni, misleći prije svega na Hrvatsku: „Zašto skupa Austrija privlači strana ulaganja? Recimo, pokrajina Koru-ška ih je prošle godine imala u obimu od dvije milijarde eura. Zato što privlače teh-nološke firme, one koje mogu da plate vi-sokokvalifikovanu radnu snagu, a ne auto-mobilsku ili obućarsku industriju. Koruška ima bar sto kompanija koje se bave novim tehnologijama, poput solarne energije, a ta-kve se stvari finansijski podstiču u Uniji“.

Zvuči odlično. Jedini je problem to što se sve to u Hrvatskoj već odavno zna napamet – i zatvorenih očiju i unatraške.

Broj 5 Maj 2014.

54

Čedo Šćepović je radni vijek proveo u privredi, važio je za ru-kovodioca sa velikim stvaralačkim potencijalom i sposob-nošću da ostvari pozitivne rezultate u svim kolektivima čak

i u uslovima koji nijesu išli na ruku biznisu. U poslovnim komu-nikacijama, jednako je uspješno sarađivao sa domaćim i stranim firmama. Visoki profesionalni standardi, etičnost i kultura poslov-nog ponašanja, odgovornost prema klijentima i zaposlenima, su-ština su njegove biznis filozofije. Ističe da je cio život gradio dobre odnose sa ljudima: povjerenje, poštovanje, pomoć... Zato ne čudi što je svojevremeno, kada je bio izuzetno otežan platni promet sa inostranstvom, od stranih partnera dobijao robu i na riječ i na od-loženo plaćanje. Za njega nije bilo nerješivih problema, uvijek je težio boljem, a tačnost i kvalitet bile su paradigme od kojih nikada nije odstupao. Rekli bi, radio je po japanskim standardima. I to pola vijeka. Danas, s mjerom i energično, govori o svojim poslovima, o tome da je najbitnije raditi, imati ambiciju, uvažavati ljude sa ko-jima se radi. Zakoračio je u devetu deceniju, a i kratak razgovor sa njim svijedoči da je čovjek visokog integriteta, intelektualac, čije se riječi pamte i poštuju. Potomak je Neša Šćepovica, predsjedni-ka opstine Podgorica između dva svjetska rata, uglednog trgovca i humaniste, drugog predsjednika od osnivanja Privredne komore Crne Gore (tada se zvala Trgovačko-industrijska i zanatska komo-ra).

Glasnik: Kako danas gledate na Vaš profesionalni angažman u Remontu, Mašinoprometu, Industrijaimportu, Businessmontene-gru? Pojedine od tih firmi vodili ste kroz dosta teške ekonomske periode...

Čedo Šćepović, ugledni crnogorski privrednik

Za uspjeh su najvažniji rad i ambicija

Čedo Šćepović je u privredi proveo pola vijeka, bio je direktor brojnih firmi i svima uspješno rukovodio. Počasni je građanin Košica od osamdesetih godina prošlog vijeka, a tu laskavu titulu zaslužio je zbog izuzetno dobre saradnje sa privredom i institucijama tog grada tadašnje Čehoslovačke.

Č. Šćepović: Istina je, u svim navedenim firmama sam radio i bio na rukovodećem mjestu. Prvo zaposlenje 50-tih godina prošlog vi-jeka je u Auto Remontu gdje sam bio tehnički direktor, kasnije ge-neralni, zatim Mašinoprometu, Industriaimportu, Industriaimpexu i Businessmontenegru, odakle sam pošao u penziju 2004. godine.

Iako su poslovale u različitom društveno-ekonomskom ambijentu, kako u vrijeme socijalizma tako i periodu prestrukturiranja privre-de, meni kao rukovodiocu je najvažnije bilo da firme izvršavaju svoje zadatke i obaveze kvalitetno i na vrijeme.

Osim Auto Remonta koji je vršio usluge popravke, ugradnje i pro-daje auto djelova, ostalim firmama je osnovna djelatnost bila spolj-na trgovina, uvoz nedostajućih sirovina, gotovih i poluproizvoda i opreme za domaće tržište, izvoz domaćih proizvoda na ino tržišta kao i reexport, a sve za potrebe naših giganata KAT (današnji KAP), Radoje Dakić, Željezara, Polimka, Marko Radović, Institut Igalo i dr. Bili smo prisutni na velikim tržištima kao što su Rusija, Čehoslo-vačka, Poljska, Njemačka, Italija ...

Glasnik: Bili ste uspješan rukovodilac i u teškim uslovima u vrije-me rata, sankcija, tranzicije…

Č. Šćepović: Poseban izazov je bilo poslovanje u otežanim uslovi-ma privređivanja kakvi su bili za vrijeme tranzicije, rata i sank-cija. Uspijevali smo u tom periodu da bez zastoja, kao ovlasćeni uvoznik za potrebe zdravstva Crne Gore, nabavljamo opremu i medicinska sredstva. U vrijeme otežanog platnog prometa sa ino-stranstvom dobijali smo robu i na riječ, na odlozeno plaćanje. Imali smo zastupništva i konsignacije sa značajnim i renomiranim ino

Broj 5Maj 2014.

55

dobavljačima, jer je firma Businessmonte-negro bila prepoznata kao ozbiljan partner.

Firme su bile osposobljene stručno i ka-drovski, vodilo se računa o radnicima, prije svega uslovima za rad kao i usavršavanju mlađeg kadra u zemlji i inostranstvu, ne samo iz firmi kojima sam rukovodio već i onih za koje smo obavljali usluge uvoza i izvoza (ljekari, inženjeri ...)

Glasnik: Šta Vam je kao direktoru bilo naj-važnije?

Č. Šćepović: Bio sam zahtjevan rukovodi-lac, tražio da se sve završi na vrijeme, pa smo ne rijetko moji saradnici i ja radili po-podne i vikendom. Moje pravilo je bilo da prvi dođem na posao, a poslednji izađem. Radno vrijeme nam se nije završavalo odlaskom kući, već smo bili u kontaktu i u kasnim satima. I danas kad se sretnemo, sjetimo se toga, i bude nam drago da je bilo tako.

Pošten odnos prema radu, a to znači pre-uzeti sve obaveze i odgovornosti, biti uvi-jek otvoren i spreman za posao, ne bježati od problema već ih rješavati, biti korektan i pouzdan partner bili su vodilja u mom

profesionalnom angažmanu, što je davalo svoje efekte kroz pozitivno i uspješno po-slovanje.

Mišljenja sam da rukovodilac iza sebe tre-ba da ostavi dobro obučeni kadar i firmu na stabilnim nogama.

Glasnik: Kao uspješan privrednik zaslužili ste Nagradu Privredne komore Crne Gore 2000. godine. Nakon toliko vremena, oci-jenite značaj koji za Vas ima to priznanje najstarije domaće asocijacije privrednika.

Č. Šćepović: Za mene koji sam u privredi proveo pola vijeka i dobijao brojne nagrade i priznanja, moram reći da je ova nagrada na prvom mjestu po značaju. Doživljavam je kao priznanje i vrednovanje moga rada i mene kao ličnosti, a ja sam u potpunosti bio posvećen razvoju privrede u Crnoj Gori. Posebno što dolazi od institucije na koju sam uvijek bio upućen i doživljavao kao mjesto gdje se osjećate kao svoj na svome. Neće biti suvišno da kažem da sam, u vri-jeme kad je Ante Marković bio predsjednik Privredne komorе Jugoslavije, obavljao dužnost potpredsjednika, zato na ovu na-gradu gledam sa posebnim emocijama.

Glasnik: Da li ste bili u mogućnosti da pre-thodnih godina posjetite Košice, čiji ste počasni građanin? Objasnite našim čitao-cima kako ste stekli tu laskavu titulu, ali se i prisjetite „praških dana“, odnosno perioda kada ste predstavljali Industriju import u glavnom gradu tadašnje Čehoslovačke.

Č. Šćepović: Odlazak u Čehoslovačku predstavlja krunu mog dotadašnjeg rada i omogućio je da još više iskažem svoje po-tencijale kao privrednik. Predstavljao sam firmu Industriaimport, ali bio angažovan i od drugih firmi (npr. Drvoimpex). Praških dana se rado sjećam, tamo sam boravio četiri godine (1982.-1986.), to je period lije-pih događanja i uspomena. Do mog dola-ska, na ovom tržištu je 70% poslovanja za Crnu Goru obavljala firma Genex iz Srbije, a ostatak preduzeća iz Crne Gore. Pitao sam se zašto bi neko drugi radio poslove za nas kad mi imamo potencijala. Odmah sam se aktivirao, obilazio razne firme i institucije i obezbjeđivao posao, pa se taj odnos promi-jenio u korist Crne Gore, na sto sam poseb-no ponosan.

U to vrijeme sa Čehoslovačkom su se radili veliki uvozno - izvozni aranžmani. Sve ta-dašnje ugovore sam lično potpisivao u ime Crne Gore, što je bila velika odgovornost i obaveza.

Dobili smo tada povoljan kredit od 50 mil USA dolara za ulaganja u tehnologiju KAT-a sa ciljem pospješivanja izvoza aluminiju-ma. Izvozilo se rano voće i povrće, alumini-jum, tekstil, koža. Uvozilie su se sirovine za KAT, Željezaru..

Što se tiče vašeg dijela pitanja za Košice, moja zadnja posjeta je bila 1989. godine Nažalost, zbog zdravstvenih problema i već pristiglih godina nijesam putovao.

Košice su imale razvijenu prehrambenu industriju i crnu metalurgiju. Radili smo mnoge poslove na tom polju. U to vrijeme pobratimili su se gradovi Titograd i Košice.

Tačno, ja sam postao počasni građanin Košica. Tu laskavu titulu vjerovatno treba zaslužiti. U životu kao i u poslu cijenim otvorenost i tačnost, kad sam preuzimao obaveze nastojao sam da ih završim, ni-sam davao prazna obećanja, bio na usluzi za svaku vrstu pomoći, pretpostavljam da sam kao takav bio prepoznat u ovom gradu.

Gradonačelnik Košica je bio gospodin Ru-dolf Šuster sa kojim sam imao izuzetno dobru saradnju. Kasnije je postao predsje-dnik Slovačke. Ispričaću nesto sto je bilo vrlo značajno za mene. Prilikom posjete

Broj 5 Maj 2014.

56

Slovačkoj predsjednika Filipa Vujanovića, mislim da je bilo 2000 g., gospodin Šuster se interesovao za mene i uručio pozdrav.

Kad je bila uzvratna posjeta Crnoj Gori, gospodin Šuster je izrazio želju da i ja pri-sustvujem zvaničnom ručku. Sa velikom radošću i zadovoljstvom smo se sreli i evo-cirali uspomene.

Čitav svoj zivot sam posvetio njegovanju odnosa sa ljudima, bilo poslovno ili prija-teljski, te mi je i ovaj susret potvrdio da se poslovni moral, stečeno povjerenje i korek-tan odnos ne zaboravljaju.

Glasnik: Izreka je da iver ne pada daleko od klade. Poslovi gen naslijedili ste, moguće, od Neša Šćepovića, drugog predsjednika od osnivanja Privredne komore Crne Gore (tada se zvala Trgovačko-industrijska i za-natska komora), uglednog trgovca i huma-niste kojeg pamte i po tome što je u vrijeme nemaštine često pomagao siromašnima i ljudima u nevolji. U kakvom sjećanju Vam je ostao gospodin Nešo Šćepović i molimo Vas da približite njegovo djelo našim čitao-cima? Da li se uopšte može povući paralela između trgovačke djelatnosti u tom perio-du i danas?

Č. Šćepović: Može se i tako reći, mada mi-slim da je gen samo inicijalna kapisla, sve ostalo je rad i ambicija.

Nešo Šćepović je brat od strica mom ocu. Ja ga se sjećam tako što sam kao dječak od šest-sedam godina bio izabran za polazni-ka, po običaju za vrijeme Božića. Sjedio sam sa njim i njegovom porodicom za trpezom i bio tretiran kao veoma važan gost, čak sam sjedio na čelu stola. Možete zamisliti kako sam se osjećao, vrlo uzbuđeno i srećno.

Strika Nešo je bio srdačan i energičan čovjek, bio je ugledni trgovac, posjedovao je trgovačke radnje, Monopol, električnu centralu, hotel. Moji roditelji su radili kod njega. I njegova braća su bili trgovci, jedan u Šavniku, drugi u Dubrovniku i tako su po-rodično razvijali trgovačku djelatnost.

Poznato je da je bio predsjednik opštine Podgorica skoro petnaest godina (1925-1940), što dovoljno govori o njegovoj popu-larnosti. Iz priča sam i ja saznao da je bio human čovjek, vodio je računa o siroma-šnima, pomagao im u hrani, ogrijevu i nov-cu svojim sopstvenim sredstvima, nikad iz opštinske kase. Podgoričani su ga zvali ”sirotinjska majka”. Pričali su mi da kad su mu se ljudi zahvaljivali na pomoći, njegov odgovor je bio “zahvaljujući vama ja sam gradonačelnik, vi ste me izabrali”

Za njegovog mandata je elektrificirana je Stara varoš 1926. godine, otvorena pruga na liniji Podgorica-Plavnica 1927. godine, sa željezničkom stanicom u blizini Sahat--kule, uspostavljen je vazdušni saobraćaj Podgorica-Beograd, prvi avion je poletio 1938., što je narod prokomentarisao: “Avion Podgorica krstila ga Nešovica” i još mnogo toga se radilo na razvoju Podgorice.

Pored funkcije predsjednika opštine, bio je dugogodisnji predsjednik Trgovačko-in-dustrijske i zanatske komore u Podgorici (1930-1941) i svojim angazmanom doprinio unapređenju te organizacije.

Trgovačka djelatnost je u to vrijeme bila ve-oma zastupljena i razvijala se kroz porodič-ni biznis, možda bi se tadašnje manje trgo-vačke radnje mogle uporediti sa sadašnjim samostalnim trgovinskim radnjama. I tada kao i danas su važila sva trgovačka pravila, profesionalnost u poslu gdje partneri mo-raju biti zadovoljni. Prvobitna Udruzenja trgovaca koja su se formirala samoinicija-tivno mogu se porediti sa današnjom Uni-jom poslodavaca. Trgovina je uglavnom bila lokalnog karaktera sa prometom na ograničenom prostoru. Danas je to, na svu sreću, mnogo razvijenije i jednostavnije za-hvaljujući ubrzanom tehnoloskom razvoju (komjuteri, internet…), tako da danas trgo-vina ne poznaje granice.

Glasnik: Pomenuli smo da je o Vama već pisao časopis Privredne komore Glasnik, koji 2014. proslavlja pola vijeka od izlaže-nja prvog broja. Da li ste bili u mogućno-sti da pratite razvojni put Glasnika i kako ocjenjujete njegov značaj kao informatora privrede?

Č. Šćepović: Koristim ovu priliku da Vam čestitam 50-ogodisnjicu izlaženja časo-pisa “Glasnik”. Moram priznati da sam ga mnogo više čitao dok sam bio radno anga-žovan, ali imao sam prilike da pregledam i pročitam neke skorije. Mogu reći da sam prijatno iznenađen kako se razvio i unapri-jedio po obimu i dizajnu. Primjećujem da obrađujete sve značajne i aktuelne teme, pružate informacije koje su izuzetno kori-sne privrednicima i ljudima koji žele da se bave biznisom. Zasluzujete zaista najvišu ocjenu i želim Vam da i dalje tako nasta-vite.

Glasnik: Pratite li rad Privredne komore Crne Gore i kako ocjenjujete njeno zalaga-nje da unaprijedi poslovni ambijent u Crnoj Gori?

Č. Šćepović: Kao sto sam rekao, Privredna

komora Crne Gore je za mene, kao dugo-godišnjeg privrednika, institucija od izu-zetnog značaja. S obzirom da sam nekada sarađivao i učestvovao u radu Komore i danas, kao penzioner, sa velikom paznjom pratim njen rad, uglavnom putem medija. Ponekad navratim da obiđem svoje prijate-lje, a pozivan sam na svečanosti koje pri-ređujete, zašto sam Vam veoma zahvalan.To samo govori da ne zaboravljate i da po-štujete staru gardu.

Mislim da sada, prije svega, zbog ukupne društveno-ekonomske situacije, PKCG najaktivnije učestvuje u unapređivanju poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, otkad pamtim, a pamtim mnogo. Koliko primje-ćujem dosta se radi na promociji proizvoda iz Crne Gore da bi se pospješio izvoz što je jako dobro, organizuju se brojni sastanci sa privrednicima na razne teme, sve u cilju podsticanja kvaliteta i rješavanja mogućih problema. Veoma je značajna i saradnja na međunarodnom nivou, čak i sa prekooke-anskim zemljama, što je izuzetno važno za investiciona ulaganja u Crnu Goru.

Za sve ovo i još mnogo toga, ističem pre-dani rad gospodina Velimira Mijuškovića i njegovih saradnika. Mogu reći da sa poseb-nim zadovoljstvom i velikim povjerenjem gledam na sve aktivnosti rukovodećeg tima PKCG. Takođe i njima zelim da tako nastave i siguran sam da našu Crnu Goru čeka bolja budućnost.

Glasnik: Okarakterišite aktuelni ekonom-ski trenutak u Crnoj Gori. Da li bi Vam bilo izazovno da rukovodite nekom kompani-jom u ovom vremenu globalne krize?

Č. Šćepović: Aktuelni ekonomski trenutak u Crnoj Gori, prije svege zbog globalne krize koja nije ni nas zaobišla, nije najpovoljniji. Ali to ne znači da treba sjedjeti skrštenih ruku. Država pokušava da na razne načine daje smjernice privrednicima i pomaže u stvaranju povoljnijeg ekonomskog am-bijenta. Znači, moj savjet bi bio da se pri-vrednici ili kako se danas zovu menadžeri, maksimalno angažuju i svojim idejama, predanim i profesionalnim radom dopri-nesu privrednom boljitku Crne Gore. Ne za-nositi se velikim poslovnim poduhvatima koji njesu u stanju da se isprate i dovedu do kraja.

Što se tiče drugog dijela pitanja mogu vam reći da sam mlađi bilo bi mi izazov, ovako mogu da učestvujem samo nekim dobro-namjernim savjetom, zahvaljujući velikom iskustvu.

Broj 5Maj 2014.

57

Broj 5Maj 2014.

57

Cedo Scepovic spent his work career in economy. He was considered as a

manager with a great creati-ve potential and the ability to achieve positive results in all working collectives, even under the conditions unfavourable for business. He was equally su-ccessful in domestic and inter-national business communica-tions. The key charactertistics of his business philosophy are: high professional standards, business ethics and culture, re-sponsibility towards the clients and employees. He emphasi-zes that all his life he has been building good relations with people: trust, respect, support ... Therefore, it is no wonder that at the time when the interna-tional payment system was al-most unoperational, he enjoyed trust from his foreign partners and received commodities from them under the conditi-ons of deferred payment and without having to provide any formal guarantees. There were no insoluble problems for him. He always tried to improve his work, and accuracy and quality were the paradigms he never abandoned. We may say – he was guided by the Japanese standards. And this lasted for half a century. Today, he spe-aks moderately but energeti-cally about his work, about his point of view that it is crucial to work, be ambitious, respect your colleagues. He is now in his nineties but even a short in-

Cedo Scepovic, a renowned Montenegrin enterpreneur

Work and ambition are key factors for success

Čedo Šćepović spent half a century in the economy sector. He was a successful manager of numerous companies.

terview with him testifies that he is a man of high integrity, an intellectual whose words are remembered and respected. He is the descendant of Mr Neso Scepovic, the mayor of Podgori-ca between the two World Wars, a repsectable tradesman and humanist, the second president of the Chamber of Economy of Montenegro from its establis-hment (its name then was the Chamber of Trade, Industry and Crafts).

Glasnik: What is your view today of your professional engagement at Remont, Ma-sinopromet, Industrijaimport, Businessmontenegro? You led some of these enterprises thro-ugh some quite difficult econo-mic periods ...

C. Scepovic: It is true – I was the manager in all of the abo-ve mentioned enterprises. My first employment in the 50-ies of the last century was at Auto Remont, where I was first a te-chnical manager and then a general manager. Then, I got an employment at Masinopromet, Industrijaimport, Industrijaim-pex and Businessmontenegro, from where I retired in 2004.

Although these enterprises were operating under different respective socio-economic en-vironments, both during the period of socialism and the pe-riod of the restructuring of the economy, as a manager I con-sidered of utmost importance

that they should complete their tasks and obligations in a time-ly manner and providing good quality results.

Except for Auto Remont, whi-ch was engaged in servicing of vehicles and sales of spa-re parts for vehicles, all other companies dealt with foreign trade, the import of raw mate-rials, semi-products, products and equipment for domestic market, export of domestic pro-ducts to foreign markets and re-export, all this for the needs of our economic giants: KAT (today KAP – aluminium com-pany), Radoje Dakic, Steel Com-pany, Polimka, Marko Radovic, the Institute of Igalo, etc. We were present on big markets, such as: Russia, Czechoslova-kia, Poland, Germany, Italy ...

Glasnik: You were a successfull manager even under the diffi-cult conditions, such as: war, sanctions, transition ...

C. Scepovic: Operating under aggravated conditions such as: transition, war and sanctions, was quite a challange. At such a time, as a certified importer for the health sector in Mon-tenegro, we managed to orga-nise unhindered procurement of medical equipment and devices. At the period of poor-ly functioning international payment system, we received commodities from them un-der the conditions of deferred payment and without having

Broj 5 Maj 2014.

58

Broj 5 Maj 2014.

58

to provide any formal guarantees. We had representative offices and consignements with important and renowned foreign su-ppliers given the fact that the enterprise Businessmontenegro was recognised as a serious partner.

The enterprises had good expert and HR potentials. They took care of the employe-es, primarily of their working conditions and the training for young staff both in the country and abroad. This referred not only to the companies I managed but also to those to which we provided import/export services (doctors, engineers, etc.).

Glasnik: As a manager, what did you consi-der as the most important?

C. Scepovic: I was a demanding manager. I requested that all tasks should be finis-hed on time and it often happened that my colleagues and I worked afternoons and weekends. My rule was to be the first per-son to come to work and the last to leave. My working hours did not stop by coming home from work as I was often on the pho-ne for business purposes till late at night. Even today when I meet my ex-colleagues, we remember that and we are glad for it.

In my professional engagement I was gui-ded by a fair attitude towards work, which implies: take up responsibility, always be open and ready for work, do not avoid pro-blems but solve them, be a fair and reliable partner. As a result I had positive and su-ccessful business operations.

I believe that a manager needs to leave be-hind well-trained staff and a stable enter-prise.

Glasnik: In 2000 you won the award of the Chamber of Economy of Montenegro for a successful enterpreneur. After all this time, could you, please, tell us what significance the award from the oldest association of enterpreneurs has for you?

C. Scepovic: I spent half of a century in industry and received numerous awards and recognitions. However, for me this is the most significant award. I feel it as a recognition both of my work and me as a person. And I must add that I was fully dedicated to the development of economy in Montenegro. This award comes from an institution with which I always cooperated and felt to be my own terrain. In addition, I was the Vice-President of the Chamber of Economy of Yugoslavia at the time when Mr Ante Markovic was its President, whi-ch is one more reason why I have special

emotions for this award.

Glasnik: Did you have an opportunity in the past years to visit Kosice of which you are an honorary citizen? Could you, please, explain to our readers how you won this prestigeous title and would you say some-thing of your Prague days, i.e. the period when you were Industrijaimport represen-tative in the capital of former Czechoslova-kia?

C. Scepovic: The time spent in Czechoslo-vakia represents the crown of my working career and it was an opportunity to even better express my potentials as an enter-preneur. I was the representative of the company Industriaimport but I was also engaged by other enterprises, such as Dr-voimpex, for example. I have a fond memo-ry of my Prague days, where I spent four ye-ars (1982-1986). Until my arrival there, 70% of operations on this market were done by the company Genex from Serbia on behalf of Montenegro, while the rest was done by the enterprises from Montenegro. I wonde-red why would anyone do anything on our behalf when we have the potential to do it ourselves. I took immediate actions, visited companies and institutions, agreed on job to be done and thus this situation chan-ged in favour of Montenegro, for which I take special pride. At that time we had big export-import arrangements with Czecho-slovakia and I personally signed all agree-ments on behalf of Montenegro, which was a great responsibility and obligation.

We received a favourable loan of 50 mil USD for the investments in KAT techno-logy which aim was to boost the export of aluminium. Montenegro exported: fruit, vegetables, aluminium, textile, leather, and imported raw materials for KAT, Steel Fac-tory ...

As for the second part of your question, related to Kosice, my last visit was in 1989, unfortunately, due to my age and health problems. Kosice had a developed food processing industry and ferrous metallur-gy. We had a lot of activities in this field. At that time the towns Titograd and Kosice became twin towns. It is correct, I became an honorary citizen of Kosice. This flat-tering title probably needs to be earned. I appreciate openness and accuracy both in life and in work. When I assumed obli-gations, I did my best to meet them. I did not give empty promises and I was ready to provide any type of assistance. I guess I was recognised as such in this town.

The mayor of Kosice was Mr Rudolf Schu-ster, with whom I had an exquisite coope-ration. He later became the President of Slovakia. I will tell you something very im-portant for me. During the visit of President Filip Vujanovic to Slovakia, I think it was in 2000, Mr Schuster asked about me and sent his regards. When he came to Podgorica for a return visit, he expressed the wish that I should also be invited for official lunch. I was very happy to accept this invitati-on and we evoked our memories from the past.

I spent all my life cultivating relations with people, both business and personal, and this episode served as a confirmation that business ethics, earned trust and correct relations are never forgotten.

Glasnik: There is a saying that „an apple doesn't fall far from the tree“. It is possible that you have inherited the business gene from Mr Neso Scepovic, the second presi-dent of the Chamber of Economy of Mon-tenegro from its establishment (its name then was the Chamber of Trade, Industry and Crafts), a respectable tradesman and humanist, who is also remembered for pro-viding help in difficult times to the people in distress and the poor. What are your re-collections of Mr Neso Scepovic and could you, please, tell us something more about him? Can a parallel between the trade of that period and today be drawn at all?

C. Scepovic: Yes, you may say so, although I believe that the gene was only the starting point. The rest is work and ambition.

Broj 5Maj 2014.

59

Broj 5Maj 2014.

59

Neso Scepovic was my father's close coun-sin. I remember him from the period when I was six or seven and was chosen to be the first visitor to his house on a Christmas morning, as it was an old custom. I sat at the table with him and his family and was treated as a very important guest. I was even seated at the head of the table. You can only imagine how I felt – very exci-ted and happy. Uncle Neso was a hearty and energetic man. He was a respectable tradesman. He possessed shops, Monopol, a power station, a hotel. My parents were his employees. His brothers were also en-terpreneurs, one in Savnik, the other one in Dubrovnik, and they were developing family trade business. For almost fifteen years he was the mayor of Podgorica (1925 - 1940), which testifies about his popula-

rity. People said that he was a generous man. He took care of the poor, helped them with food, fuel, money. He always gave his personal belongings, never touched the municipality funds. The citizens of Pod-gorica called him “the father of the poor”. People told me that to those who thanked him, he used to reply with: “Thanks to you I have become the mayor. It is you who have selected me.” During his mandate the Old Town received electricity in 1926, the railroad Podgorica - Plavnica was opened with a station in the vicinity of the Clock Tower, the air traffic Podgorica -Belgrade was established. The first plane took off in 1938 and the citizens made a comment in verses about his role in it. There were many other development activities at the time.

He was not only the mayor of the town but also a long-term president of the Chamber of Trade, Industry and Crafts in Podgorica (1930 - 1941). His engagement contributed to the improvement of this organisation. At that time trade was well-developed, particularly through family business. The shops of today may be compared to those of that time. The same as today, there were trade rules which required professionalism in business and satisfaction of business partners. The original Association of Tra-desmen, which was formed independen-tly, may be compared with the Employers’ Union. Trade was mainly of local character and it happened in a limited space. Today, luckily, everything is more developed and simpler thanks to the fast technological development (computers, internet ...). The-refore, trade today does not recognise li-mits.

Glasnik: We have mentioned that the ma-gazine Glasnik, which celebrates its 50th anniversary in 2014, has already publis-hed an article about you. Did you have an opportunity to follow the development of Glasnik and how would you estimate its significance as the provider of information for the enterpreneurs?

C. Scepovic: I would like to use this oppor-tunity and congratulate you on the 50th anniversary of Glasnik. I have to admit that I had read it much more before the re-tirement. However, I have had an opportu-nity to read it recently. I can tell you that I am pleasantly surprised with its deve-lopment and improvement in the volume and design. I have noticed that you cover all important topics and topics of current interest, that you provide the information which are very useful to enterpreneurs. You really deserve the highest marks and I wish you to continue your activities in this direction.

Glasnik: Do you follow the activities of the Chamber of Economy of Montenegro and how would you describe its activities on the improvement of business environment in Montenegro?

C. Scepovic: Like I said, for me as an old and experienced enterpreneur, Chamber of Economy of Montenegro is an insitution of utmost importance. Given the fact that I used to cooperate with the Chamber and participate in its work, although I am reti-red now, I still follow its work, mainly from the media. I sometimes drop by to visit my friends and I have been invited to your ce-

lebrations, for which I feel greatful. This only means that you do not forget and that you respect the old members.

I think that in this period particularly, due to the overall socio-economic situation, the Chamber participates most actively in the improvement of the business climate in Montenegro since the moment of its incep-tion - at least as far as I can remember and I have quite a good and long-term memory. As I see it, a lot has been done on the pro-motion of Montenegrin products in order to boost export, which is very important, nu-merous meetings on various topics are or-ganised with enterpreneurs – all this with an aim to boost quality and solve potential problems. The international cooperation, even with transoceanic countries is well--developed, too, which is very important for investments in Montenegro. I would like to emphasize that Mr Velimir Mijusko-vic and his associates invested a lot of hard work in this. I would also like to express my satisfaction and trust in the actions taken by the management team of the Chamber. I wish them to continue this way and I am sure that Montenegro is on its way to a bet-ter future.

Glasnik: How would you describe the cur-rent economic situation in Montenegro? Would you consider it a challange to mana-ge an enterprise in the period of the global economic crisis? Anything else you would like to add?

C. Scepovic: Due to the global economic cri-sis in the first place, I consider the current economic situation as not the most favou-rable of all. However, it does not mean that one should sit with one’s arms crossed. The state is trying in many ways to give guidelines to the enterpreneurs and to help them in the creation of a more favourable economic climate. Therefore, my piece of advice would be that the enterpreneurs, or as they are called today, the managers, invest maximum efforts and contribute to the improvement of the Montenegrin eco-nomy through their ideas and professional endeavours. They should not be carried away with big business projects which they would not be able to complete.

As for the second part of your question, I can say that it would be a challange for me if I were younger. Since it is not the case, I can only provide my contribution through well-intentioned pieces of advice resulting from my huge experience.

Broj 5 Maj 2014.

60

Svijetvijesti

Više od 100 miliona vozila godišnje

Globalna godišnja proizvodnja motornih vozila će do 2021. godine porasti za 21 mi-lion jedinica, na nešto više od 100 miliona, navodi IHS Automotive, kompanija za ana-lizu poslovnih podataka i vodeći globalni izvor ključnih informacija i uvida u stanje na ovom tržištu.

Kina će dominirati u ovom segmentu, ali postoje značajne pozitivne naznake i na sjevernoameričkom tržištu, te evropskom tržištu. Proizvodnja u Japanu i Južnoj Ko-reji padaće a njihovi proizvođači će se fo-kusirati na proizvodnju u inozemstvu.

- Pad potražnje u Rusiji i Turskoj djelovaće ograničavajuće na rast proizvodnje u Evro-pi koja će ove godine porasti tek za jedan posto - kažu iz IHS Automotivea.

Međutim, od 2015. do 2017. godine očekuje se da će proizvodnja automobila u Evro-pi rasti za četiri odsto godišnje, što će biti rezultat oporavka domaće potražnje i od-rživog povećanja izvoza i to primarno na tržište SAD-a i Kine.

Evropski proizvođači automobila u 2012. godini proizveli su ukupno 16,2 miliona vo-zila, što je 19% ukupne globalne proizvodnje (koja iznosi 84,1 milion vozila). Zanimljiv je i podatak da je od ukupnog broja proizve-denih automobila u Europi njih 55% pogoni dizelsko gorivo.

Argentina želi u BRIKS

Argentina želi da uđe u sastav zemalja BRIKS i čeka se odgovor, prije svega, Ru-sije i Kine, koje zabrinjava činjenica da je Argentina opterećena ogromnim spoljnim

dugom, većim od 130 milijardi dolara.

Za Argentinu bi učestvovanje u BRIKS-u moglo da znači finansiranje pod povolj-nijim uslovima od onih koje nude druge međunarodne organizacije.

Indijski ambasador u Argentini Amarend Kathua potvrdio je da su se po tom pitanju pozitivno izjasnili Brazil, Indija i Južnoa-frička Republika, dok Rusija i Kina još raz-matraju inicijativu Buenos Ajresa.

Uzimajući u obzir važnost zemalja BRIKS u međunarodnoj trgovini, finansijske organi-zacije ove asocijacije pomoći će u jačanju statusa valuta zemalja članica – rublje, jua-na, reala, rupije i randa.

Indija i Kina zainteresovane su za tješnju saradnju sa Argentinom. Peking već ak-tivno sarađuje s Argentinom koja je veliki dobavljač soje za Kinu.

Osim toga, Peking ulaže značajna sred-stva u izgradnju prekookeanskih koridora i u tom projektu polaže nade u Argentinu – navodi „Ruski vjesnik“.

Na planu političke podrške, Argentina se već pokazala kao saveznik Rusije.

Predsjednik Argentine Cristina Fernandez de Kirchner nedavno je oštro kritikova-la dvostruke standarde Zapada u odnosu prema slučajevima na Krimu i na Folklan-dskim ostrvima.

MMF u dogledno vrijeme neće biti jedina organizacija na svijetu koja može da pruža međunarodnu finansijsku pomoć.

Zemlje BRIKS-a osnovaće alternativne in-stitucije: vlastiti monetarni Fond, razvojnu banku i zajedničke devizne rezerve.

Sve to bi trebalo da pomogne zemljama BRIKS-a da postupno uspostave saradnju bez posredovanja dolara.

Brza pruga Kina - SAD

Kina želi da izgradi željezničku trasu do SAD, kojom bi saobraćali vozovi velikih br-zina.

Vozovi, čija je prosječna brzina 350 kilome-tara na sat, prelazili bi put dug 13.000 kilo-metara za manje od dva dana?!

Kina razmatra gradnju željeznice preko Si-bira i Beringovog prolaza prema Aljasci, te preko Kanade do SAD.

U ne tako dalekoj budućnosti, ljudi će moći putovati vozom od Kine do SAD, prenosi list Peking Times.

Gradnja bi započela u sjevernoistočnim kineskim regijama, preko Sibira do Berin-govog prolaza, zatim podvodnim tunelom preko Tihog oceana, kako bi stigli do Alja-ske, a onda od Aljaske do Kanade i, na kra-ju, posljednje odredište - SAD.

Za premoštavanje Beringovovog prolaza trebaće oko 200 kilometara podvodnog tu-nela, a to je tehnologija koja se već koristi u tunelu od Fujiana do Tajvana.

Japan mogu spasiti samo žene

Bruto domaći proizvod Japana bi mogao porasti za 12,5 odsto kada bi se u toj zemlji smanjio jaz između polova i uključio veći broj žena na tržište rada.

- Ukoliko bi stopa zaposlenosti žena iz 2013. godine od 62,5 odsto porasla na sto-pu zaposlenosti muškaraca od 80,6 odsto, time bi se broj zaposlenih uvećao za 7,1 mi-lion novih radnika - navodi se u izvještaju Goldmana Saksa.

Kako se procjenjuje, cjelokupan nivo BDP-a Japana mogao bi porasti za čak 12,5 odsto, prenio je France Press.

Broj 5Maj 2014.

61

Japanski premijer Shinzo Abe je već ranije izrazio odlučnost u vezi sa boljom iskori-šćenosti ženske radne snage.

Prema njegovim riječima, žene bi do 2020. trebalo da čine 30 odsto vodećih pozicija, što je, prema ocjenama analitičara, izuze-tno ambiciozan cilj budući da se ta stopa u ovom trenutku kreće oko 11 odsto u priva-tnom sektoru, i da je čak i niža u javnom sektoru.

Ipak, većina ekonomista je saglasna da su visoko obrazovane Japanke veliki izvor ne-iskorišćenog potencijala, budući da mnoge napuštaju svoja radna mjesta kada dobiju djecu.

Stopa nataliteta u Japanu je jedna od naj-nižjih u svijetu (1,4 odsto), a očekuje se da će, prema najgorem scenariju, populacija ove zemlje do 2060. godini biti smanjena za skoro 40 odsto.

Kafa - novi gigant u stvaranju

Firma Mondelez International i D.E. Master Blenders 1753 postigli su sporazum o spa-janju svojih jedinica za proizvodnju kafe, čime će nastati druga po veličini svjetska kompanija koja će obavljati tu djelatnost.

Lider tog segmenta tržišta i dalje je Nestle.

Udružena kompanija zvaće se Jacobs Do-uwe Egberts, a u njegovom vlasništvu na-laziće se brendovi Douwe Egberts, Tassimo, L’Or, Senseo, Kenco i Millicano, prenosi Hina.

Sjedište će biti smješteno u Holandiji, a na čelu kompanije nalaziće se trenutni predsjednik Master Blendersa Bart Becht. Procjenjuje se da će godišnja prodaja kom-panije vrijediti 7,3 milijarde USD. Mondelez će, prema ugovoru, spojiti svoj portfelj kafe (izuzev tržišta Francuske) s Master Blen-

dersom, dok će vlasnik Master Blendersa, Acorn Holdings, otkupiti Mondelezovo po-slovanje u kategoriji kafe na tržištu Fran-cuske.

Kompanije su pozvale Mondelezove par-tnere da razmotre mogućnosti zajedničkog ulaganja i pridruže se novoj kompaniji.

Mondelez će dobiti pet milijardi USD i 49 odsto vlasništva u novoosnovanoj kompa-niji.

Švajcarci odbili da uvedu minimalac

Švajcarci su na referendumu održanom 16. maja 2014. godine odbili predlog o uvođe-nju minimalne zarade od oko 3,3 hiljade EUR mjesečno

Prema projekcijama švajcarskog i instituta GFS.bern samo 23 odsto Švajcaraca reklo je da na predlog o uvođenju minimalne zara-de od 22 švajcarska franka (CHF), odnosno oko 18 EUR na sat.

To bi bilo više nego dvostruko više od mini-malne zarade u drugim zemljama u Evropi, prenosi Tanjug.

Oni koji su se zalagali za ovaj zakon rekli su da je potrebno da se uvede da bi ljudi mogli da žive pristojno s obzirom na visoke tro-škove života u Švajcarskoj, dok su kritičari predloga rekli da bi se time povećali troško-vi proizvodnje i nezaposlenost.

Švajcarska trenutno nema fiksiranu mini-malnu zaradu, ali prosječna zarada na sat je oko 33 CHF.

VW: Auto za osam hiljada eura

Koncept i dizajn novog Volkswagenovog jeftinijeg automobila za kinesko tržište, već su spremni, a dijelovi će se proizvoditi u Kini.

Volkswagen, već više od godinu pokušava da dovoljno spusti cijenu proizvodnje au-tomobila, kako bi mogao da se prodaje po očekivanoj cijeni od šest do osam hiljada

EUR, prenosi Tanjug.

Kina je trenutno najveće tržište za jeftinije automobile.

Volkswgen nastoji da poboljša poziciju na tržištima, kao što su Indija i istočna Azija, gde dominiraju budžet modeli.

Kina želi metropolu u okeanu

Kineska kompanija CCCC želi da izgradi podvodno-nadvodni grad u okeanu, po-vršine deset kvadratnih kilometara. Bio bi napravljen tehnikom koja je korišćena prilikom izgradnje 50 kilometara dugačk-og mosta koji povezuje Hongkong, Makao i Žunai.

Posljednjih decenija gradovi i urbane sre-dine sve se brže šire i zauzimaju slobodnu površinu. Iz tog razloga kineska kompanija CCCC naručila je od AT Design da osmisli okeanski metropolis.

Nazvan „Plutajući grad“, predlog dizaj-nerskog biroa podrazumijeva polaganje u vodu ogromnih šestougaonih modula koji-ma će biti stvorena infrastruktura potrebna za funkcionisanje podvodnog grada - od transportne mreže sačinjene od jahti i pod-mornica do plutajućih hotela i zabavnih centara.

Grad je osmišljen tako da bude samoodrživ, pa će imati farme biljaka i životinja, kao i sistem za odlaganje smeća.

- Osmišljavanje grada nam je dalo šansu da razvijemo ubrano jezgro stambenim, indu-strijskim i kulturnim elementima i sve to u ekološkom maniru - ističe arhitekta Slavo-mir Siska.

Broj 5 Maj 2014.

62

Ekonomista Gary Becker, koji je nedavno preminuo u 83. go-dini, ostaće zapamćen kao nobelovac koji je “bez pardona” primijenio ekonomski pristup u analizi ljudskog ponašanja i

društvenih problema u tradicionalno neekonomskim područjima, naveo je bankar.me.

Oslanjajući se na teoriju racionalnog izbora, Becker je primijenio ekonomsko rezonovanje na mnoge teme van uobičajenog eko-nomskog diskursa: porodicu, djecu, interesne grupe, kriminal, re-dovno je objavljivao kolumne u BusinessWeek-u pišući na popula-ran način o ekonomskim temama.

Prenosimo dio teksta Svetlane Pantelić koji je prošle godine obja-vilo Udruženje banaka Srbije.

Gary S. Becker je dobio Nobelovu nagradu iz ekonomije 1992. godi-ne za proširenje oblasti mikroekonomske analize na širok spektar ljudskog ponašanja i interakcija, uključujući netržišno ponašanje. Svoja istraživanja usmjerio je na porodicu, društvo, kriminal, dis-kriminaciju, bolesti zavisnosti, itd.

Konvencionalna, dobro razrađena i veoma djelotvorna oruđa eko-nomske analize Becker je primijenio na fenomene na koje ih pre njega niko nije primijenio. To je dovelo do novih saznanja o ana-liziranim fenomenima, a ekonomsku nauku uvelo u oblasti koje su do tada za nju bile nepristupačna zona. Beckerova ekonomska analiza se bavila ponašanjem domaćinstva, odlukama o sklapanju brakova i razvoda, fertilitetu, rasnoj, polnoj i verskoj diskriminaciji, kriminalu, političkim procesima, itd.

Stvaranje ekonomskog imperijalizma dovelo je do uspostavljanja konkurencije između različitih društvenih nauka, odnosno do

Nobelovac Gary Becker

Ekonomski pristup ljudskom ponašanju

Ključni resurs domaćinstva je vrijeme. Obrazovanje je najznačajnija investicija u ljudski kapital.

Broj 5Maj 2014.

63

konkurencije alternativnih pristupa istom posmatranom feno-menu – ljudskom ponašanju. Becker smatra da ekonomsku nau-ku ne treba definisati na osnovu fenomena koje ona istražuje već na osnovu načina na koji istražuje te fenomene. Razlika između ekonomske nauke i ostalih društvenih nauka nalazi se u pristupu fenomenima koji se istražuju, a ne u njima samima. Jedini uslov koji se postavlja na planu objekta ekonomskog istraživanja jeste da postoji ljudsko ponašanje sa dva osnovna elementa: oskudni resursi i alternativni ciljevi.

Vrijeme je ključni resurs domaćinstva

Nov pristup Becker unosi i u istraživanje ponašanja domaćinstva. Uvodi novu kategoriju dobara – osnovna dobra koja se koriste u potrošnji, odnosno isključivo ona kao argument ulaze u funkciju korisnosti pojedinca, odnosno domaćinstva. Ova dobra se ne mogu kupiti na tržištu već predstavljaju dobra koja proizvode domaćin-stva na osnovu dva inputa: vremena kao najznačajnijeg resursa kojim raspolažu i tržišnih dobara, odnosno robe koja se nabavlja na tržištu. Ključni resurs domaćinstva je vrijeme. Becker naziva punim dohotkom onaj koji bi domaćinstvo, odnosno pojedinac ostvario ukoliko svoje cjelokupno raspoloživo vrijeme potroši u tr-žišnim aktivnostima. Time je pokazao da je vrijeme novac i da ima svoju cijenu. Ljudi koji od svojih tržišnih aktivnosti ostvaruju visok dohodak, imaju i visoku cijenu svog vremena.

Investicije u sopstveni ljudski kapital

Što je više investicija u ljudski kapital to su one efikasnije, a ljudski kapital veći, pa su veći i prinosi na taj kapital mjereno nadnicama i drugim radnim dohocima. Odluke o investicijama u sopstveni ljudski kapital ljudi donose tako da maksimizuju neto sadašnju vrijednost svojih budućih dohodaka. Ukoliko postoji nekoliko mogućih investicionih projekata, ljudi će se odlučiti za onaj koji generiše najveću neto vrijednost očekivanih budućih dohodaka. Obrazovanje predstavlja najznačajniju vrstu te investicije. Što se tiče nacionalnih investicija u ovaj resurs one se u velikom dijelu tretiraju kao potrošnja (obrazovanje, zdravstvena zaštita, rekreaci-ja, itd.), a u stvari to su investicije u ljudski kapital koje dovode do rasta proizvodnje za budućnost.

Djeca su osnovna dobra

Odluka bračnog para da imaju djecu za Beckera predstavlja inve-sticionu odluku porodice/ domaćinstva, a pri svakoj investicionoj odluci porede se sadašnje vrijednosti očekivanih prinosa i očeki-vanih troškova koje će djeca da generišu prilikom njihovog podi-zanja. Dohodak roditelja ima odlučujuću ulogu o veličini porodi-ce/ broju djece. Investicije u ljudski kapital djece podrazumevaju veliko učešće vremena roditelja. Porast dohotka dovodi do efekta supstitucije djece drugim osnovnim dobrima. Odnosno, porast dohotka dovodi do opadanja tražnje za djecom, pa time i veliči-ne porodice. Ova regularnost poznata je kao Beckerova hipoteza o troškovima vremena žene, imajući u vidu njenu značajniju ulogu u podizanju djece. Druga njegova hipoteza je o interakciji kvanti-teta i kvaliteta djece. Kvalitet djeteta, kao novi Beckerov element u razmatranju teorije fertiliteta, podiže se uvećanim investiranjem u ljudski kapital djeteta što povećava troškove podizanja svakog pojedinačnog djeteta. Pri zadatom budžetskom ograničenju rodi-

telji biraju između uvećanja sopstvene korisnosti koja proizilazi iz uvećanja broja djece i uvećanja korisnosti do koga dolazi sa uveća-njem kvaliteta svakog djeteta. Raspoloživo roditeljsko vrijeme, kao osnovni proizvodni faktor podizanja djece, može alternativno da se upotrijebi na podizanje manjeg broja djece višeg kvaliteta ili većeg broja djece nižeg kvaliteta.

Brak i njegovo tržište

Dvije osobe stupaju u brak kada postignu saglasnost da očekuju da će im u braku biti bolje nego da ostanu samci. Postoji svojevrsno bračno tržište na kome se pojedinci nadmeću, odnosno konkurišu jedni drugima za dobijanje najboljeg mogućeg bračnog druga. Mo-nogamija je optimalan oblik braka i on maksimizuje proizvodnju osnovnih dobara. Ukoliko se produktivnost muškarca razlikuje, poligamija može da bude optimalni oblik. Poligamija će biti če-šća u slučaju produktivnijih muškaraca i to objašnjava ciničnom opaskom Bernarda Shaw-a: „Materinski instinkt navodi ženu da joj više odgovara deseti deo prvorazrednog muškarca u odnosu na isključivo posedovanje jednog trećerazrednog.”

Diskriminacija

Za Beckera ne postoje ekonomski uzroci diskriminacije već posto-je samo njene ekonomske posledice. U slučaju vlasnika kapitala koji primjenjuje diskriminaciju dolazi do promjene funkcije cilja, više ne maksimizuje profit već korisnost, a lične karakteristike za-poslenih (boja kože, pripadnost nekoj etničkoj grupi ili konfesiji) kao argument ulaze u funkciju korisnosti. Diskriminacija, Bekerov je zaključak, obara ekonomsku efikasnost. Ljubav prema mržnji mora da plati pa će se tako na uvjerljiv način pokazati privrženost idealima rasizma ili nekim drugim idealima iz tog dijapazona.

Interesne grupe

Interesne grupe u društvu se bore za uvećanje ličnog blagostanja. Tražnja za političkim uticajem zasnovana je na maksimizaciji ličnog blagostanja pripadnika interesnih grupa. Iznos blagosta-nja oduzetog jednoj interesnoj grupi ne mora da bude jednak iz-nosu prirasta blagostanja druge. Prvi nalaz Beckerovog modela je da ravnoteža na političkom tržištu nije efikasna. Ona se može ostvariti uz manje apsolutno angažovanje resursa namijenjenih za stvaranje političkog pritiska – isti ravnotežni politički pritisak može da se ostvari uz manje troškove. Drugi bitan nalaz Beckero-vog modela je da se relativizuje značaj problema slepog putnika, budući da je bitan jedino relativni politički pritisak interesnih gru-pa. Najznačajniji rezultat Beckerovog modela je da konkurencija interesnih grupa za preraspodjelu blagostanja dovodi do uspo-stavljanja državnih politika koje uvećavaju efikasnost alokacije resursa.

Kriminal kao racionalna kategorija

Ponuda kriminala po Beckeru zavisi od svih onih faktora koji uti-ču na očekivanu korisnost koju donosi kršenje zakona. Očekivana korisnost te vrste opada sa porastom zaprećene kazne, kao i sa porastom vjerovatnoće otkrivanja počinioca krivičnog djela, odno-sno donošenja njegove pravosnažne osuđujuće presude.

Broj 5 Maj 2014.

64

Godina je prošla od roka za transpoziciju revidirane Direk-tive za zakašnjelo plaćanje, a novi podaci, koji su nedavno objavljeni, pokazuju da evropska preduzeća još čekaju dvo-

struko duže od zakonskog maksimuma od 30 dana da im javne administracije plate račune. Jednako zabrinjavajući za EUROC-HAMBRES je i minimalni napredak u onim zemljama članicama EU sa najgorom evidencijom zakašnjelih plaćanja.

Zakašnjelo plaćanje ne stvara samo probleme sa novčanim tokovi-ma i likvidnošću. Ono se takođe prenosi na višak radnika, smanje-ni broj radnih mjesta, manje inovacija, pa čak i bankrot. EUROC-HAMBRES vjeruje da javne administracije treba da daju pozitivan primjer kako da se izađe na kraj sa ovim problemom ali, prema novom Evropskom indeksu plaćanja za 2014, one su i dalje najspo-rije platiše.

Južna Evropa je i dalje na dnu platne lige

Dok se njihovi nacionalni fudbalski timovi pripremaju za takmiče-nje na Svjetskom prvenstvu sljedećeg mjeseca, javne administra-cije Italije (165 dana prosječne dužine plaćanja), Grčke (155), Špa-nije (154) i Portugalije (129) ostaju ukorijenjene na dnu evropske tabele platne lige. Ove cifre ukazuju da je ohrabrivanje platnih re-formi koje su najavljene na primjer u Španiji i Italiji do sada imalo malo ili nimalo uticaja. U cijeloj EU, Finska i Estonija ostaju jedine države članice koje se pridržavaju roka plaćanja od 30 dana.

- Ove nove cifre su šamar u lice za hiljade preduzeća i trebalo bi da budu razlog za stid javnom sektoru u mnogim zemljama člani-cama. Vlade ne mogu govoriti o vraćanju ekonomskog povjerenja dok je u nekim slučajevima njihovim službama još uvijek potrebno u prosjeku gotovo pola godine da plate račune preduzećima - rekao je Arnaldo Abruzzini, generalni sekretar EUROCHAMBRESA.

Više od 50% preduzeća za zakašnjela plaćanja krivi administrativ-

EUROCHAMBRES

Javna plaćanja još uvijek zabrinjavajuće sporaViše od 50% preduzeća za zakašnjela plaćanja krivi administrativnu neefikasnost, što predstavlja rast u odnosu na prošlu godinu, dok 69% ne osjeća da njihova vlada radi na tome da ih zaštiti od rizika zakašnjelog plaćanja.

nu neefikasnost, što predstavlja rast u odnosu na prošlu godinu, dok 69% ne osjeća da njihova vlada radi na tome da ih zaštiti od rizika zakašnjelog plaćanja.

Šta dalje?

U želji da se dostigne prošlogodišnji rok, EUROCHAMBRES je lan-sirao kampanju 30max da skrene pažnju na ogroman teret koji zakašnjela plaćanja stvaraju za preduzeća i ekonomiju i da upute poziv za njihovo hitno poboljšanje. EUROCHAMBRES će sada tra-žiti objašnjenje od Evropske komisije i pritisnuće je da proklamo-vani stav „nulte tolerancije“ proširi na zahtjev da zemlje članice sprovedu ovu direktivu.

- Komore su imale velika očekivanja od revidirane Direktive za za-kašnjela plaćanja ali do sada ona nije imala nikakvog uticaja. Ova žalosna situacija se mora brzo promijeniti i od Komisije tražimo da preduzme odlučne aktivnosti u tom pravcu - rekao je Abruzzini.

Evropski indeks plaćanja za 2014.

Prema podacima Evropskog indeksa plaćanja koji su nedavno objavljeni: javni sektor i dalje ostaje najsporiji platiša u EU; pros-ječna dužina plaćanja u javnom sektoru se smanjila sa 61 na 58 dana u poređenju na isti period prošle godine; oko 69% preduzeća ne osjeća da im njihova vlada pomaže da se zaštite od rizika za-kašnjelog plaćanja; najveći rizik zakašnjelog plaćanja se očekuje u Portugaliji, Grčkoj, Španiji, Rumuniji i Italiji; oko 51% preduzeća krivi administrativnu neefikasnost za zakašnjela plaćanja, što je porast u poređenju na prošlu godinu; oko 55% preduzeća očekuje gubitak prihoda usljed zakašnjelih plaćanja; oko 63% preduzeća očekuju smanjeni broj kredita usljed zakašnjelih plaćanja; oko 50% preduzeća očekuje smanjenje rasta usljed zakašnjelih plaćanja.

Broj 5Maj 2014.

65

Šumsko bogatstvo Crne Gore u vrijeme bivše Jugoslavije, tačnije do devede-setih godina prošlog vijeka, valorizo-

vala su velika privredna preduzeća, pravi privredni giganti kojih je bilo u svim grado-vima na sjeveru Republike.

Sva šumska preduzeća u Crnoj Gori, nasta-la od Drugog svjetskog rata do pomenutog perioda, u nazivu su imali skraćenicu ŠIK (Šumsko industrijski kombinat) i bili u vla-sništvu države, to jest društva. To su bili ŠIK „Velimir Jakić“ sa sjedištem u Pljevlji-ma, ŠIK „Gornji Ibar“ - Rožaje, ŠIK „Polimlje“ Berane, ŠIK „Špiro Dacić“ - Bijelo Polje, ŠIK „Javorak“ - Nikšić, ŠIK „Vukman Kruščić“ - Mojkovac, ŠIK „Bor“ - Plav, ŠIK „Eksport-drvo“ - Kolašin, ŠIK „Brezna“ - Brezna, Drv-no-industrijski kombinat „Njegovuđa“ - Ža-bljak. U ovim preduzećima radilo je više od deset hiljada radnika, a proizvodi su bili konkurentni na jugoslovenskom tržištu,

Šumarska preduzeća u doba socijalizma

Giganti zapošljavali hiljade ljudi

ŠIK „Gornji Ibar“ iz Rožaja je, uz „Slovenijales“, imao najveći drvoprerađivački kapacitet u bivšoj SFRJ. Osnovan je 1947. godine, i upošljavao 2.500 radnika.

iako su sve republike bivše SFRJ imale slič-ne kombinate.

Od gore navedenih šumskih preduzeća bo-lji od ostalih, ako ne i najbolji bio je „Gornji Ibar“ iz Rožaja koji je, uz „Slovenijales“, imao najveći drvoprerađivački kapacitet u bivšoj SFRJ. „Gornji Ibar“ je nastao 1947. godine, a valja pomenuti da je u ovom gradu još 1937.godine formirana pilana, kao pogon fabrike „Treska“ iz Skoplja.

Pored fabrike u kojoj se između ostalog proizvodio dekor papir, građevinska stola-rija, te panel ploče, ovaj kombinat je imao maloprodajne objekte i predstavništva u svim važnijim centrima tadašnje Jugo-slavije. Od 5.500, koliko je sedamdesetih i osamdesetih godina bilo zaposleno u Ro-žajama, skoro polovina je radilo u „Gornjem Ibru“, tačnije oko 2.500 radnika, sa sezon-skom radnom snagom, radilo je u ovom preduzeću. B. Pejović

I ŠIK „Velimir Jakić“ iz Pljevalja, nastao in-tegrisanjem prerađivačkih kapaciteta tog grada i Žabljaka, imao je širok asortiman proizvoda. Osim što je proizvodio stolariju, brodski pod, lamperiju i slično, 1980.godine otvorio je fabriku montažnih kuća. Ovaj ŠIK je takođe imao sopstvenu prodajnu mrežu, uglavnom u Crnoj Gori i Srbiji. Razvojem kombinata povećavan je i broj zaposlenih a najveći broj radnika imao je 1986. godine kada je zapošljavao 1828 radnika. ŠIK „Veli-mir Jakić“ tokom svog višedecenijskog po-slovanja, do uvođenja stečaja 1990. godine, imao je kriza i teškoća u poslovanju, ali i impoznantne poslovne rezultate.

Nikšićki „Javorak“, proizvodnim kapacite-tima i brojem zaposlenih, nije mogao kon-kurisati „Trebjesi“ i „Željezari“, ali je svoje-veremeno takođe činio važan dio nikšićke privrede. „Javorak“ je tokom postojanja kao društveno preduzeće maksimalno zapo-šljavao 650 radnika, a njegovi proizvodi su bili cijenjeni.

Iako je ŠIK „Bor“ iz Plava po kapacitetima i broju zaposelnih bio daleko iza „Jakića“ i „Gornjeg Ibra“ i još nekih šumarskih predu-zeća u Crnoj Gori, ova drvoprerađivačka in-dustrija bila je veoma značajna za opštinu. To ilustruje podatak da je u vremenu prije tranzicije, kada je na teritoriji opštine Plav bilo zaposleno 1.600 radnika, u „Boru“ radilo njih 450.

Broj 5 Maj 2014.

66

U tekstu “Za jedan odsto iznad najboljih evropskih hotela”, koji je objavio američki portal USA Today, hotel Aman Sveti Stefan našao se na listi 10 evropskih hotela sa ekskluziv-

nom ponudom za “jet set turiste”.

Aman Sveti Stefan okarakterisan je kao “igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale”.

“Šarm starinskog i moderni dizajn spajaju se u ovom hotelu sa 5 *, koji je okružen sa preko 800 stabala maslina, besprijekorno lijepim pješčanim plažama i bojom mora kao sa razglednice”, navodi se u saopštenju Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.

Pored Svetog Stefana na ovoj listi prestižnih hotela našli su se: “Grand-Hôtel du Cap-Ferrat” i hotel “L'Apogée Courchevel” u Fran-cuskoj, „Belmond Hotel Cipriani” u Veneciji, “The Chedi Andermatt” u Švajcarskoj, “Corinthia Hotel” u Londonu, “Villa d'Este” na jezeru Komo u Italiji, “Le Bristol” u Parizu, “Mandarin Oriental” u Barseloni i “Ballyfin Demesne” u Irskoj.

Hotel Aman Sveti Stefan među 10 najluksuznijih hotela u Evropi

Crnogorski hotel nudi ekskluzivnu ponudu za ultra bogate turiste.