Broj 29. Godina II. 15. travnja 2005. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

Posaena lipa zaIvana Pavla II.

Posaena lipa zaIvana Pavla II.

ISSN

1

33

0 -

50

0X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

DNK testiranje potvrdilo je da ljudskiostaci iskopani 1992. s groblja umaarskom mjestu Bohonye pri-

padaju naredniku Robertu McKeeu, ame -riË kom zrakoplovcu, Ëiji se bombarderB-24L Liberator sruπio 17. prosinca1944. Toga dana je ameriËki avion kretao

iz Ita lije prema NjemaËkoj, kako bi bombardirao ciljeve blizu grada Blech -hammera. Ostaci narednika-strijelca bit Êe prevezeni u SAD i pokopani uzsve vojne poËasti.

SVIJET

2

HEIDELBERG

P ranab Mukherjee, indijski ministar obrane sluæbeno je oznaËiopoËetak konstruiranja nosaËa aviona u brodogradiliπtu Cochin, 11.travnja. Projekt bi trebalo zavrπiti u roku od osam godina, a nosaË

Êe biti dugaËak 252 metra, na palubi Êe nositi 30-ak zrakoplova, a njimeÊe upravljati 160 Ëasnika i 1400 mornara. NosaË je dizajnirala indijskaratna mornarica, ali talijanska tvrtka Fincanteri Êe dijelom pomoÊi u nekimelementima njegove izgradnje. InaËe, zasad je operativan samo jedanindijski nosaË zrakoplova pod nazivom Viraat, a 2008. Êe u sluæbu stupi-ti i nosaË Admiral Gorshkov, koji su Rusi prodali Indiji i sada je u fazirekonstruiranja.

P rema priopÊenju ameriËkekopnene vojske, objavljenom12. travnja, u slijedeÊih pet

do deset godina broj pripadnikaameriËkih trupa u zapadnoj i srednjojEuropi bit Êe reduciran sa 64 000 na24 000. No, to smanjenje Êe obuh-vatiti tek Ëetiri od 13 glavnih ame -riËkih baza: Wiesbaden, Kaiser slau -tern i Grafenwoehr u NjemaËkoj i Vi -cenzu u Italiji. Prvoimenovana Êe po -stati stoæer ameriËkih kopnenih tru -pa u Europi. ©to se tiËe ukupnogbroja baza, one Êe sa 236 biti sma -njene na 88.

Nakon πto se helikop -ter australske ratnemor narice tipa Sea

King sruπio u Indoneziji, i po-ginulo devetoro lju di, mini -star stvo obrane izdalo jesluæbeno priopÊenje kojim jeæeljelo otkloniti sve spekula -cije o neispravnosti tog ti pahelikoptera. Kako stoji u priop Êe -nju, dva helikoptera koji su s pa -lube broda HMAS Kanimbla polije-tali na zadaÊe pomoÊi ærtvama po -tresa u Indoneziji, provjeravali su

vi soko uvjeæbani tehniËari koji suima li certifikate. Po svjeæem iz -vjeπ Êu od 9. oæujka, helikopteri subili “odgovarajuÊe uporabljivani,od æavani i opskrbljivani”.

Na Vrhovnom vojnom sudu u FortBraggu, Sjeverna Karolina, 11.travnja poËelo je suenje nared-

niku Hasanu Akbaru, optuæenom zauboj stvo dvojice Ëasnika.Prema optuænici, Akbar je 22. oæujka2003. u kampu svoje postrojbe uKuvajtu, netom prije napada ameriËkihtrupa na Irak, ubacio granate u tri πa -tora u kojima su spavali njegovi subor-ci. Tom prilikom poginula su dvojica, aranjeno je 14 ljudi.

Bude li optuænica u potpunosti dokazana, Akbaru prijeti smrtna kazna, anjegovi odvjetnici se pozivaju na narednikovo mentalno oboljenje koje jeuzrok tragediji.

DNK identificirala zrakoplovca

K ineska emigrantica LiangXiuwen 11. travnja je naameriËkom sudu sa slu πa -

la presudu kojom je osuena nadvije i pol godine zatvora zbogilegalnog transporta dijelova zaprojektile i lo vaËke avione u Kinu.Na istu kaznu pod istom optuæ -bom joπ je 2003. osuen i njezin suprug, Zhuang Jinghua. Dvojac poslov -nih ljudi je preko svojih tvrtki, nelegalnom prodajom, prema rijeËima sucaStephena Wilsona, “potencijalno ugrozio sigurnost SAD-a”. Nakon πtoLiang Xiuwen odsluæi kaznu, doËekat Êe ga i deportacija iz SAD-a.

BraËni par πvercao naoruæanje

Manje Amerikanaca u Europi

15. travnja 2005.

Novi indijski nosaË

WASHINGTON

LOS ANGELES

NEW DELHI

WASHINGTON

Pripremio D. VLAHOVIΔ

CANBERRA

Repovi sruπenog helikoptera

Naredniku prijeti smrtna kazna

Rooivalk traæi kupce

Atentat na bivπeg libanonskog premijera Haririja u veljaËi 2005. nakon duæe vremena usmjerio je pozornost svjetske javnosti na Libanon

Ovim postavljenjem ukazana mije velika Ëast i povjerenje, no utome velikih zasluga imaju i svipripadnici vojne policije koji susudjelovali u prijaπnjim misijamaISAF-a...

IZ SADRfiAJA

IMPRESUM

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vesna.pintaric@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici rubrika: Marija Alvir(marija.alvir@morh.hr), Domagoj VlahoviÊ

Novinari: Leida Parlov, Milenka Pervan StipiÊ, Fotografi: Tomislav Brandt, Davor Kirin,Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasenka PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 4568-041

Redaktor: Danica PajiÊLektor: Lidija BogiπiÊKorektor: Gordana JelaviÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 4568-699; fax: 4551-852

Pretplata:Ino zem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za od nose s jav noπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zag reb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, ci jena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na ad re su TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:AKD Agencija za komercijalnu

djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 6000 primjeraka

U Ëlan stvu Eu rop skog udruæe nja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2004.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Model odnosa s javnoπÊu koji je danas urumunjskom Ministarstvu obrane u potpunom je

suglasju sa standardima NATO-a. NaËela odnosas javnoπÊu rumunjskog Ministarstva obrane

istiËu djelovanje u sklopu Ustava i zakona, toËnoi pravodobno informiranje javnosti, te stalno izv-

jeπÊivanje osoblja OS-a...

S t r a n a 4

S t r a n a 2 1

Zavrπetkom ispitivanja prototipova potrebnih da taj helikopter ue u serijsku proizvodnju,

nije znaËilo da su najteæi problemi rijeπeni. Najteæa bitka za daljnji razvoj tog helikoptera tek predstoji, a to je bitka za træiπte koje je i

uvjetovalo njegovo postojanje

S t r a n a 2 2

S t r a n a 8

bojnik Tihomir Zebec, zapo -vjednik multinacionalnesatnije VP-a (MNMPCOY) iProvost Marshal KMNB-a

Naslovnicu snimio Danijel VUKOVIΔ

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Libanon - bliskoistoËna πahovska ploËa

Hrvatsko izaslanstvo u posjetu rumunjskojSluæbi za odnose s javnoπÊu

Od 20. oæ uj ka Ëi nom pri mo pre da jedu æ nos ti no vi za pov jed nik mul ti na -ci o nal ne sa tni je voj ne po li ci je u Ka -

bul skoj mul ti na ci o nal noj bri ga di i Pro vostMars hal KMNB-a pos tao je hr vat ski Ëas -nik, pri pad nik 5. hr vat skog kon tin gen tako ji se na la zi u mi si ji ISAF VII, boj nik Ti -ho mir Ze bec. Boj nik Ze bec, ina Ëe du go -go diπ nji pri pad nik VP-a OS RH za du æ enza pi ta nja kri mi na li te ta, pro πao je zah -tjev nu obu ku za za pov jed ni ka mul ti na ci -o nal nih po stroj bi VP-a u Dan skoj, a po -tom i Au stri ji, odak le se vra tio sa za vr πe -nim te Ëa jem za meuna rod nog oc je nji va -Ëa po stroj bi za od la zak u meuna rod neope ra ci je. Ka ko je doπ lo do tog, za na πeoru æ a ne sna ge, vaæ nog do gaaja, raz go -va ra li smo s no vim za pov jed ni kom, boj ni -kom Ze be com.

Ka da ste se uklju Ëi li u rad VP-a za bor -be nu pot po ru mi rov nim ope ra ci ja ma?

Ka da je za Ëe ta ide ja da se vod voj ne po -li ci je uklju Ëi u rad meuna rod nih mi si jabio sam uklju Ëen u taj po stu pak, pri je sve -ga kroz iz obraz bu i obu ku vo da za od la -zak u meuna rod ne mi si je. Sa sku pi nomin struk to ra iz 66. bVP pro vo dio sam i za -vr π ni dio obu ke ka da je pr vi vod do biocer ti fi kat spo sob nos ti i obu Ëe nos ti za od la -zak u mi si ju, ko ji mu je do di je li la nje maË -

ka ko mi si ja. Na kon to ga sam bio uklju Ëenu raz ne ob li ke iz obraz be i pri pre ma zasto æ er ne du æ nos ti u sa moj mi si ji te samza vrπio po treb ne πko le u ino zem stvu.

Ka ko je doπ lo do Va πe no mi na ci je zadu æ nost Pro vost Mars ha la ko ju sa da ob na πa te?

Du æ nost ko ju sa da ob na πam, kao i no -mi na ci ja i prih va Êa nje dru gih na ci ja, uve li koj mje ri su za slu ga svih pri pad ni kapri jaπ njih kon tin ge na ta, ko ji su bi li u mi -si ji. Za hva lju ju Êi nji ho voj pre da nos ti ra -du, nji ho voj spo sob nost, obu Ëe nos ti,sprem nos ti da po kaæu ko li ko su hr vat skivoj ni po li caj ci pri prem lje ni za mi si je i ko -li ki je stu panj nji ho vog zna nja i spo sob -nos ti, doπ lo je do to ga da nas meuna -rod ne sna ge res pek ti ra ju kao rav no prav -nog part ne ra u pro ved bi za da Êa, da ima jupot pu no pov je re nje u na πu obu Ëe nost isprem nost za pro ved bu za da Êa, da supre po zna li spo sob nost Hr vat ske voj skeda se no si sa za da Êa ma ko je su bit ne umi si ja ma kao πto je ova.

Ka ko je te kao po stu pak Va πe no mi na ci -je za tu od go vor nu du æ nost?

No mi na ci je za du æ nos ti pro vo de se pri jesa me mi si je. Pr vo rad na sku pi na Upra vevoj ne po li ci je na Ëe lu s na Ëel ni kom bri ga -

RAZGOVOR

Ovim po stav lje njem uka za na mi je ve li ka Ëast i pov je re nje, no u to me ve li kih za slu ga ima -

ju i svi pri pad ni ci voj ne po li ci je ko ji su sud je lo va li u pri jaπ njim mi si ja ma ISAF-a i po ka za -

li svo jim prim je rom i po na πa njem ci je lom svi je tu da je HV sprem na i obu Ëe na za ta kve

za da Êe. Vi di se da smo zem lja ko ja ima zna nja i ka pa ci te ta da se no si sa svim dru gim na -

ci ja ma, i to u po zi tiv nom smi slu. Na ci ja smo ko ja ima zna nja i is kus tva da ga pre ne se

dru gi ma ko ji ma to tre ba i da smo na ci ja od ko je se mo æe uËi ti i ko ja je sprem na uËi ti

bojnik Tihomir Zebec

• satnija MNMP-a se trenutaËno

sastoji od pripadnika Danske,

NjemaËke, Rumunjske i Hrvatske

• svi postupci u radu propisani su

SOP-ovima koje treba strogo

poπtivati

• u provedbi zadaÊe sigurnost

pripadnika je na prvom mjestu

zapovjednik multinacionalne satnije VP-a (MNMPCOY) i Provost Marshal KMNB-a

415. travnja 2004.

Napisao i snimio

Robert MIKAC

Si gur nost pri pad ni ka na prvom mjestu

Cilj mi je da sva ki

pri pad nik MP-a ima mo -

guÊ nost po ka za ti svo je

od li ke i spo sob nost, te

da sva ki od njih ima

osje Êaj da je svo jim ra -

dom pri do nio

us pjeπ nom ra du voj ne

po li ci je, bez ob zi ra na

to na koj oj du æ nos ti bio

di rom Iva nom Ju ri Êem pro ve de oda birsvih lju di ko ji Êe sud je lo va ti u mi si ji, apo tom oda be re Ëas ni ke i do Ëas ni ke zakljuË na, za pov jed na mjes ta unu tar kon -tin gen ta. Na kon to ga rad na sku pi na od -la zi na kon fe ren ci ju na koj oj se ras prav ljao na red noj mi si ji ISAF-a za jed no sa svimËla ni ca ma mi si je ISAF, obav lja ju se no mi -na ci je za rad na mjes ta i sud je lo va nja,gdje Êe i na koj oj po zi ci ji sud je lo va ti ko jana ci ja. U stu de no me pro π le go di ne nano mi na ci ji rad nih po zi ci ja, Hr vat skoj jeuka za no pov je re nje da vo di jed nu mul ti -na ci o nal nu po stroj bu, sa tni ju voj ne po li -ci je unu tar KMNB-a u koj oj mi par ti ci pi -ra mo od mi si je ISAF III. U do sa daπ njeËe ti ri mi si je ima li smo naj ve Êi broj voj nihpo li ca ja ca. Do biva li smo uvi jek vaæ ne du -æ nos ti, mjes ta zam je ni ka za pov jed ni ka iËas ni ka u Ope ra tiv nom od sje ku sa tni je.Sva kom mi si jom smo ras li i pos ti za li svebo lje rez ul ta te, ta ko da je du æ nost ko jusa da ob na πam za slu ga svih pri pad ni kako ji su do sad sud je lo va li u mi si ji ISAF.

Ustroj satnije na multinacionalnom naËeluRe ci te nam neπ to o struk tu ri MNMP sa -tni je koj oj za po vi je da te.

U mi si ji ISAF naj ve Êa ope ra tiv na po -stroj ba je MNKB (mul ti na ci o nal na ka -bul ska bri ga da), u Ëi jem sas ta vu ope ra -tiv no dje lu je sa tni ja voj ne po li ci jeMNMP, ko ja je mul ti na ci o nal na i tre nu -taË no se sas to ji se od pri pad ni ka Ëe ti rina ci je: Dan ske, Nje maË ke, Ru munj ske iHr vat ske. Svi seg men ti i ustroj be ne cje -li ne unu tar sa tni je, od za pov jed nog di je -la sa tni je do naj ni æe ra zi ne, ustro je ni suna mul ti na ci o nal nom na Ëe lu. Izd va ja juse sa mo dva ele men ta ko ja su raz vi je nana na ci o nal noj ra zi ni, jer ta dva ele men -ta po kri va po jed na na ci ja unu tar sa tni -je. Ta dva na ci o nal na ele men ta unu tarsa tni je su sku pi na vo di Ëa pa sa, ko ja jeisklju Ëi vo pod hr vat skim za po vi je da -njem, jer je di no hr vat ska par ti ci pi ra usa tni ji s vo di Ëi ma pa sa, πto zna Ëi da naj -vi πi hr vat ski Ëas nik po funk ci ji u sa tni jiVP-a, od lu Ëu je u upo ra bi sku pi ne vo di Ëapa sa. Tu ima mo i dva vo di Ëa slu æ be nihpa sa za de tek ci ju ek splo zi va, de tek ci juopo jnih dro ga i zaπ tit no-tra gaË ke za da -Êe. Dru gi je na ci o nal ni ele ment nje maË -ki, ko ji ula zi u sa stav MNMP sa tni jeCPT (Clo se Pro tec ti on Te am), po seb noobu Ëe na i oprem lje na po stroj ba za ne po -sred nu zaπ ti tu oso ba ko ja je pod za po vi -je da njem naj vi πeg nje maË kog Ëas ni ka uMNMP sa tni ji.

Ka kav je ustroj te mul ti na ci o nal ne sa -tni je voj ne po li ci je?

Ustroj MNMP je slje de Êi, na Ëe lu je za -pov jed nik sa tni je ili Pro vost Mars hal, du -æ nost zam je ni ka za pov jed ni ka ili De pu tyPro vost Mars ha la ob na πa pri pad nik nje -maË ke VP, za tim u sklo pu nje je i Od sjekope ra tiv nih po slo va u ko jem je vo di teljope ra tiv nih po slo va, nje gov zam je nik -Plans of fi cer i ope ra tiv ni do Ëas nik. Za timje tu osob na sku pi na za pov jed ni ka ko juËi ni pr vi do Ëas nik sa tni je, Cri me re a der -do Ëas nik za du æ en za sva pis me na izv jeπ -Êa i lo gis tiË ki do Ëas nik, te Od sjek kri mi -na lis tiË ke voj ne po li ci je. Sa tni ja ima trivo da, sva ki vod ima svog za pov jed ni ka izam je ni ka za pov jed ni ka. Tre nu taË no se uvo do vi ma na la zi 61 voj ni po li ca jac, dok jeukup no u MNMP-u 86 pri pad ni ka.

Ko je su Va πe za da Êe u MNMP sa tni jikoj om za po vi je da te?

Mo ja za da Êa kao Pro vost Mars ha la je daosi gu ram ne sme tan rad i funk ci o ni ra nje,te za po vi je da nje i voenje sa tni je, od go -vo ran sam za od go va raj uÊi pri pre mu ipla ni ra nje te pro ved bu za da Êe. Os nov nopla ni ra nje i raz ra da za po vi je di, te ka ko ina ko ji na Ëin Êe se pro vo di ti za da Êe u do -me ni su Od sje ka ope ra tiv nih po slo va, ko jito Ëi ni na kon πto ja pri mim za da Êe od za -pov jed ni ka KMNB-a ili pre ko ope ra tiv nogsre diπ ta bri ga de, te iz dam upu te i za po vi -je di za nji ho vu pro ved bu ili iz dam svo jeza po vi je di za pro ved bu za da Êa pre ma tre -nu taË no uka za noj po tre bi ili si tu a ci ji.

Pri li kom sva ke iz da ne za po vi je di o pro -ved bi za da Êe pri je sve ga vo dim bri gu osi gur nos ti sva kog pri pad ni ka VP-a ko ji tuza da Êu mo ra pro ves ti. Is ti Ëem, si gur nostje uvi jek na pr vom mjes tu, ta ko da se usva kom tre nut ku po du zi ma ju sve po treb -ne mje re si gur nos ti ka ko ne bi doπ lo stra -da nja pri pad ni ka sa tni je, bez ob zi ra na toËi joj na ci ji pri pa da ju. Is to ta ko pri li komiz da va nja za da Êa vo di se stro go bri ga ona ci o nal nim ogra ni Ëe nji ma ko ja su vaæ naka ko se pri pad nik voj ne po li ci je ne biupu tio na za da Êu za ko ju mu je nje go vana ci o nal na vla da od re di la ogra ni Ëe nje.Sva ka se za da Êa na kon pri pre me i pla ni -ra nja pro vo di uz mo ju su glas nost i odob -re nje.

Na ko ji na Ëin su Hr va ti in vol vi ra ni uza pov jed nu struk turu MNMP sa tni je?

Pre ma ob iËaj ima i na Ëi nu funk ci o ni ra njau mi si ji, obiË no vo de Êa na ci ja u po stroj bifor mi ra ustroj po stroj be i oda bi re ka dar

Svi po stup ci u ra du

pro pi sa ni su SOP-ovi ma

ko je tre ba stro go po π ti -

va ti, jer je ovo mul ti na ci -

o nal na po stroj ba. Uvi jek

se vo di ra Ëu na o si gur -

nos ti lju di. Unu tar sa tni -

je ima mo osim nas joπ

Ni jem ce, Ru mu nje i

Dan ce, i to je ve li ka Ëast

ali i obve za ka da vam

dru ge zem lje pov je re da

vo di te nji ho ve lju de u

ova kvoj mi si ji. Bit no je

vo di ti ra Ëu na i o to me

da se raz li ku je mo tem -

pe ra men tom, na Ëi nom

raz miπ l ja nja, voj niË kim

is kus tvi ma, sta vo vi ma i

æi vot nim na vi ka ma.

Po ma ci ko je pla ni ram

od no se se pri je sve ga

na to da se po ve Êa

si gur nost pri li kom pro -

ved be za da Êa

RAZGOVOR

15. travnja 2004.5

ko ji Êe ob na πa ti od go vor ne i vo de Êeza da Êe. Uz me ne, kao Pro vostMars ha la, na mjes tu vo di te lja ope -ra tiv nih po slo va je sa tnik Bran koGra o vac, vo di telj kri mi na lis tiË kevoj ne po li ci je je nat po ruË nik Da mirPrin cip, za pov jed nik Apl ha vo da jepo ruË nik Ro bert Mi kac, pr vi do Ëas -nik je Ëas niË ki nam jes nik Zo ranKos, Cri me Re a der je na red nik Si ni -πa Mi ho ljek i lo gis tiË ki do Ëas nik jena red nik Da ni jel Bo riÊ.

S ko jim za da Êa ma se su sre ÊeMNMP sa tni ja u svom ra du?

Za da Êe su u ve Êem di je lu sliË ne iligo to vo is te kao u Hr vat skoj. To supri je sve ga pot po ra za pov jed ni kuKMNB-a, odræ a va nje voj niË kog re dai ste ge, kri mi na lis tiË ke is tra ge iz vankam pa i nad pri pad ni ci ma ISAF-a,es kort no voj no po li cij sko osi gu ra nje,iz vianje ophod nja ma MP-a, πtozna Ëi pra Êe nje sta nja ces tov nog pro -me ta, za tim kon tro la pro me ta iz vani u kam pu Wa re hou se. Nad zi re mozatva ra nje lo ka la unu tar kam pa, ko jije za pra vo je dan ma li grad, te radna glav nom ula zu u kamp, gdje seobav lja osob ni pre gled oso ba i pre -gled ren gen apa ra tom. Za timsu tu izvi di pro met nihne zgo da, raz naosi gu ra nja,prim je ri cepri je vo zanov Ëa nihsred sta va,pre gled sum -nji vih pred me tasa psi ma za de -tek ci ju ek splo zi -va ili de te k ci judro ga, kao i po -stu pa njena

zah tje ve za pov jed ni ka po stroj bi, akoje to nu æ no. Vaæ na je i za da Êa pro ve -d be obu ke i iz obraz be po stroj bi af ga -nis tan ske voj ske i ka bul ske ci vil nepo li ci je u seg men ti ma ko ji su iz po -druË ja voj ne po li ci je. To nam je bit -no, jer na taj na Ëin os tva ru je mo dob -re od no se i kon tak te s pri pad ni ci maaf ga nis tan skih sna ga si gur no s ti, πtoje vr lo vaæ no za si gur nost voj nih po -li ca ja ca pri li kom pro ved be za da Êa.

Svi postupci propisani SOP-ovimakoje treba strogo poπtivatiS ob zi rom na to da ste ne du go pre -u ze li du æ nost Pro vost Mars ha la apri je to ga ste ob na πa li du æ nost De -pu ty Pro vost Mars ha la za ni ma meVa πe miπ lje nje o to me je su li mo -gu Êi ne ki kva li tet ni po ma ci u ra duMNMP sa tni je?

U tra di ci ji voj niË kog od go vo ra -uvi jek se mo æe na pra vi ti po makpre ma na pri jed. Svat ko od nas imaza da Êu i du æ nost na pra vi ti neπ to πtobi po bolj πa lo rad. Po ma ci su mo gu -Êi, ali tre ba ih do bro is pla ni ra ti i na -kon to ga pro ves ti. Pri je sve ga jertre ba poπ ti va ti na ci o nal na pra vi lasva ke na ci je ko ja sud je lu je sa svo -jim pri pad ni ci ma u ra du MNMP sa -tni je. Svi po stup ci u ra du pro pi sa nisu SOP-ovi ma ko je tre ba stro go po -π ti va ti, jer je ovo mul ti na ci o nal napo stroj ba. Uvi jek se vo di ra Ëu na osi gur nos ti lju di. Unu tar sa tni jeima mo osim nas joπ Ni jem ce, Ru -mu nje i Dan ce, i to je ve li ka Ëastali i obve za ka da vam dru ge ze -m lje pov je re da vo di te nji ho ve

lju de u ova kvoj mi si ji. Bit no je vo -di ti ra Ëu na i o to me da se raz li ku je -mo tem pe ra men tom, na Ëi nom raz -

miπ l ja nja, voj niË kim is kus tvi ma,sta vo vi ma i æi vot nim na -

vi ka ma. Sve to tre bauze ti u ob zir ka -

da je u pi ta njupla ni ra nje i iz -

da va nje za po -vi je di zapro ved buza da Êa.

Po ma ciko je pla ni -ram od no -se se pri jesve ga na toda se po -

ve Êa si gur nost pri li kom pro ved beza da Êa, da se pos tig ne jed na ra zi nahar mo ni je i jed na kos ti po stu pa njapri li kom iz vr πe nja za da Êa, ka ko bisvi pri pad ni ci ima li jed nak ili ba -rem pri bli æ no jed nak na Ëin po stu -pa nja, jer se ta da mak si mal no pos ti -æe si gur nost njih sa mih i pro ved baza da Êe bez ika kvih prob le ma. Ciljmi je da sva ki pri pad nik MP-a imamo guÊ nost po ka za ti svo je od li ke ispo sob nost, te da sva ki od njih imaosje Êaj da je svo jim ra dom pri do nious pjeπ nom ra du voj ne po li ci je, bezob zi ra na to na koj oj du æ nos ti bio.

©to za Vas oso b no zna Ëi po stav lje -nje na du æ nost Pro vost Mars ha la,te voj noj po li ci ji RH i OS RH, oso -bi to ka da se uz me u ob zir da za po -vi je da te po stroj ba ma ze ma lja Ëla ni -ca NA TO-a...

To je ve li ka Ëast i vr lo sam po no -san na to πto mi je uka za no ta kvopov je re nje. VeÊ sam re kao da ovoni je isklju Ëi vo mo ja za slu ga veÊ jedje lo pri pad ni ka voj ne po li ci je ko jisu sud je lo va li u pri jaπ njim mi si ja maISAF-a. Po ka za li su svo jim prim je -rom i po na πa njem ci je lom svi je tu daje Hr vat ska voj ska sprem na i obu Ëe -na za ta kve za da Êe, po ka za li su davoj ni po li caj ci RH, ko ji su iz ni kli uDo mo vin skom ra tu i ko ji su stje ca lisvo je is kus tvo na naj te æi na Ëin, dasu se go to vo pre ko no Êi mo gli trans -for mi ra ti za pro ved bu za da Êa nameuna rod nom pla nu i na taj na Ëinpo mo Êi dru gi ma. Pos ta li smo pre po -znat lji vi u Ka bu lu i voj nom okru æ e -nju. Sve je to dio dob re stvar nos ti itra di ci je ko ju veÊ ima mo u ISAF-u.Na taj na Ëin mo æ e mo po ka za ti ko li -ko je Hr vat ska sprem na za ula zak usve meuna rod ne in te gra ci je. Vi dise da smo zem lja ko ja ima zna nja ika pa ci te ta da se no si sa svim dru -gim na ci ja ma, i to u po zi tiv nomsmi slu. Na ci ja smo ko ja ima zna njai is kus tva da ga pre ne se dru gi ma,ko ji ma to tre ba, i od ko je se mo æeuËi ti i ko ja je spre m na uËi ti. Svo juulo gu za pov jed ni ka hr vat skog kon -tin gen ta i za pov jed ni ka MNMP-ado æ iv lja vam i kao pred stav nik RH-a,Ëi ja je du æ nost da na do sto jan stvenna Ëin pred sta vim i pre zen ti ram kul -turu, zna nje, tra di ci ju i ob iËa je na -πeg na ro da.

RAZGOVOR

15. travnja 2004.6

715. travnja 2005.

Pred predstav ni ci ma voj ske i po li ci -je pred voenim re sor nim mi nis tri mai dræ av nim taj ni ci ma u Vojnom or di -na ri ja tu je sluæ e na mi sa za du π ni caza pre mi nu log pa pu Iva na Pa vla II.

Sluæ bu ri je Ëi pred vo dio je vojni or -di na rij mons. Ju raj Je ze ri nac. U pri -god noj pro po vi je di, ko ja se zna Ëenj -ski ve za la za Isu sov go vor na go ri ose dam bla æ en sta va iz Ma te je va

evanelja, mons. Je ze ri nac, re kao jeda je Ivan Pa vao II. svug dje pu to vaos kri æ em, ko ji mu je bio zas ta va, ia -ko je taj sve ti znak jed ni ma bio lu -dost a dru gi ma sa bla zan. Za vri je meci je log svog pon ti fi ka ta “ne u mor noje uno sio svjet lost u ta mu, is ti nu uza blu du, lju bav u mræ nju, zah tje veprav de u ne prav du: kul tu ri smr ti su -pros ta vio se ci vi li za ci jom lju ba vi”.Pa pa je bio oso ba ko ja je svo jim æi -vo tom obi lje æ i la na πe do ba i kao mi -sio nar lju ba vi traj no nas za duæ io.Go vo re Êi o po seb nom od no su Pa pe iHr vat ske, kon kret ni je Vojnog or di na -ri ja ta, mons. Je ze ri nac je is tak nuoka ko je Sve ti Otac ute me ljio Or di -na ri jat, pra tio nje gov rad i sto ga mupo se bi ce za hval ju je. Pri tom je pro Ëi -tao i po ru ku ko ju je pri go dom ot va -ra nja zgra de Vojnog or di na ri ja ta2003. po svom dræ av nom taj ni ku An -ge lu So da nu upu tio Pa pa. Osim bla -

go slo va ko jeg je tom pri go dom pos -lao svim vjer ni ci ma i oni ma ko ji sebri nu za du πo bri æ niπt vo u HV-u, Pa -pa je is tak nuo ka ko Êe taj Ëin pri do -ni je ti su rad nji dræ a ve i Crk ve.

Na kon sluæ be ri je Ëi u dvo ri π tu is -pred Or di na ri ja ta po saena je li paza Pa pu i ot vo re na Knji ga æa los ti uko ju su se na zoË ni mo gli upi sa ti.

M. PERVAN STIPIΔ

Mi nis tar obra ne Be ris lav Ron Ëe viÊsa su rad ni ci ma, dræ av nim taj ni komMa tom Ra bo te gom, po moÊ ni kom zaljud ske re sur se Æelj kom Gor πi Êem,po moÊ ni kom za ma te ri jal ne re sur seIvom Ba Ëi Êem te po moÊ ni kom za fi -nan ci je i pro ra Ëun Jo si pom Bu di mi -rom 11. trav nja sas tao se s pred -stav ni ci ma tri ju sin di ka ta ko ji dje lu -ju u MORH-u i OS-u.

Na sas tan ku je bi lo ri je Ëi o pos -ljed njoj Od lu ci o do dat ku na pla Êuza po je di na rad na mjes ta, za tim osta nju zaπ tit ne opre me za dje lat ni kete o pla no vi ma gle de ureenjaSluæ be za gos po da re nje ne kret ni na -ma. Pred sjed nik Sin di ka ta dræ av nihi lo kal nih sluæ be ni ka i na mjeπ te ni -ka Ivi ca Ihas naj vi πe za mjer ki jeimao na Od lu ku o do da ci ma napla Êu, ko ja ni πi ri nom za hva ta rad -nih mjes ta a ni vis inom od 4 pos todo dat ka na pla Êu ni pri bli æ no ni jeono me πto su sin di ka ti traæ i li, pred -lo æ iv πi da se na pra vi re vi zi ja ka kobi se po ve Êao pos to tak onih na ko jebi se od no si la spo me nu ta Od lu ka.Mi nis tar Ron Ëe viÊ je re kao sin di ka -

lis ti ma ka ko kod pot pi si va nja Od lu -ke ni je mo gao prih va ti ti kri te rij slo -æe nos ti pos lo va, ko je su sin di kal nipredstav ni ci pred lo æ i li, za to πto upro ra Ëu nu MORH-a ne ma nov ca zata kav ve li ki za hvat, ali je za to po ka -zao in te res za dalj njim raz go vo ri mao os jet lji vim rad nim mjes ti ma nako je bi se mo gla pri mi je ni ti Od lu ka.Raz go va ra ju Êi o sta nju zaπ tit neopre me dje lat ni ka po je di nih sluæ biiz ne sen je za jed niË ki stav ka ko sepos tu pak na ba ve mo ra us kla di ti skon kret nim po tre ba ma. Predstav ni -ke sin di ka ta mi nis tar je iz vi jes tioka ko Êe s 1. si jeË nja 2006. Sluæ baza gos po da re nje ne kret ni na ma bi tiiz dvo je na iz MORH-a te ka ko Êepr vi ko ra ci u tom smje ru bi ti po du -ze ti kad do bi ju stu di ju o eko nom -skoj uprav lji vos ti, ko ju je MORHna ru Ëio od Eko nom skog fa kul te ta.Sin di ka lis ti su da li ne ko li ko svo jihpri jed lo ga oko zbri nja va nja dje lat -ni ka i da va nja po je di nih ob je ka takon ce sio na ri ma pa je ta ko Ra do mirDe liÊ, pred sjed nik Sin di ka ta vojnihsluæ be ni ka i na mjeπ te ni ka pred lo æ io

da se kod pot pi si va nja bu du Êihugo vo ra o pre u zi ma nju ob je ka ta idje lat ni ka sva ka ko pred vi di i pov je -ren stvo ko je Êe to pra ti ti. Predstav -ni ci sin di ka ta su se za ni ma li i zastam be no zbri nja va nje dje lat ni ka nomi nis tar je ka zao ka ko se o to memo æe raz go va ra ti tek kad se odStam be ne ko mi si je do bi je pri jed logpra vil ni ka o stam be nom zbri nja va -nju. Na kra ju sas tan ka do go vo re noje da se sas tan ci ovak vog ti pa odr -æa va ju bar jed nom mje seË no.

M. PER VAN STI PIΔ

Posaena lipa za Ivana Pavla II.

Ministar RonËeviÊ s predstavnicima sindikata

snim

io T

omis

lav

BR

AN

DT

MORH

snim

io T

omis

lav

BR

AN

DT

snim

io T

omis

lav

BR

AN

DT

I zas lan stvo Sluæ be za od no se sjav noπ Êu i in for mi ra nje MORH-a,u sas ta vu bri ga dir Pe tar »avar,

vo di telj izas lan stva, te pu kov nikAn tun Ab ra mo viÊ i To ma Vla πiÊ, bi -lo je od 27. do 31. oæuj ka u pos je tuSluæ bi za od no se s jav noπ Êu Mi nis -

tar stva obra ne Ru munj ske. Izas lan -stvo je pri mio na Ëel nik ru munj skeSluæ be za od no se s jav noπ Êu pu kov -nik Ge la le din Ne zir sa su rad ni ci ma.Pu kov nik Ne zir je is to dob no i glas -no go vor nik Mi nis tar stva obra ne Ru -munj ske, ta ko da je po dru Ëje raz go -

vo ra obuh va ti lo πi ro ko po dru Ëje dje -lo va nja Sluæ be i pro ble ma s ko ji mase sus re Êu.

Do ma Êi ni su ukrat ko predsta vi lipo je di nos ti us tro ja Sluæ be i nje zi nogmjes ta u sklo pu Mi nis tar stva obra -ne. Iscrp no su iz vi jes ti li o tre nu taË -nom sta nju i dos tig nu tom stup njure for mi ru munj ske voj ske. Re for mesu kao stra te gij ski si gur nos ni ciljkre nu le po Ëet kom zad njeg de set lje -Êa pro π log sto lje Êa. Ta da je pos tav -ljen i naj vaæ ni ji cilj ko ji su re for metre ba le po du pri je ti i uve li ke pri po -mo Êi nje go vu ost va re nju pri kl ju Ëe -nje za pad nim obram be nim i po li tiË -ko-gos po dar skim aso ci ja ci ja ma. Tose, na rav no, od no si na pri kl ju Ëe njeNA TO-u kao si gur nos noj or ga ni za -ci ji te na pri kl ju Ëe nje Eu rop skoj uni -ji. Pri kl ju Ëe nje NA TO-u us pjeπ no jeokon Ëa no i Ru munj ska je da nas nje -go va pu no prav na Ëla ni ca, pri mlje nau pos ljed njem va lu pro πi re nja 2004.,za jed no s tri bal tiË ke dræ a ve: Bu gar -skom, Slo vaË kom i Slo ve ni jom.

REPORTAÆA

815. travnja 2005.

Mo del od no sa s jav noπ Êu ko ji je da nas u ru -

munj skom Mi nis tar stvu obra ne u pot pu nom je

su glas ju sa stan dar di ma NA TO-a. Na Ëe la od no -

sa s jav noπ Êu ru munj skog Mi nis tar stva obra ne

is ti Ëu dje lo va nje u sklo pu Us ta va i za ko na, toË -

no i pra vo dob no in for mi ra nje jav nos ti, te stal no

iz vjeπ Êi va nje osob lja OS-a. In for ma ci je se ne

smi ju pro gla πa va ti taj ni ma ili na ne ki dru gi na -

Ëin prik ri va ti, ka ko bi se Mi nis tar stvo zaπ ti ti lo

od kri ti ke ili ne u go de, stal no da va ti in for ma ci je

ko je ne ugro æa va ju na cio nal nu si gur nost ili pra -

vo na pri vat nost vojnog osob lja te osi gu ra va ti

in for ma ci je bez cen zu re ili pro pa gan de

Napisao i snimio Toma VLA©IΔ

Hrvatsko izaslanstvo u posjetu rumunjskoj Sluæbi za odnose s javnoπÊu

Moderno shvaÊeni odnosi s javnoπÊui dobar primjer drugima

Razgovor sa Ëasnicima za odnose s javnoπÊu raznih postrojbi Rumunjske vojske

REPORTAÆA

15. travnja 2005.9

Pris tup EU-u oËe ku je se 2007. ili2008. Ti su ne dvoj be ni ru munj skivanj sko po li tiË ki us pje si po zi tiv nodje lo va li na ukup ni unu traπ nji raz -voj. Pris tup na ve de nim aso ci ja ci ja -ma zna Ëi sta bi lan unu tar nji po li tiË kius troj, dje lo va nje gos po dar stva nana Ëe li ma slo bod nog træ iπ ta, prih va -Êa nje svih meuna rod nih nor mi, ato je uve li ke po go do va lo ja Ëa njuula gaË ke kli me i bræ em raz vo ju gos -po dar stva.

Re for me ru munj skih oruæ a nih sna gaRu munj ska je na kon pa da ko mu -

niz ma nas li je di la ideo lo gi zi ra nu,glo maz nu i sla bo oprem lje nu voj skute me lje nu na roË nom sas ta vu. Ka kobis mo do Ëa ra li go le mi put ko ji jedo sad pre va ljen, spo me ni mo sa moka ko je joπ 1998. voj ska bro ja la oko220 000 vojni ka, od to ga 133 000roË ni ka, ko ji su sluæ i li vojni rok od12 do 18 mje se ci. Na kon po ne kadbol nih ali nuæ nih re for mi, da nas OSbro je ma lo vi πe od 100 000 vojni ka.Pro πle je go di ne pot pu no pro fe sio -na li zi ra na rat na mor na ri ca, ove Êego di ne i zra ko plov stvo os ta ti bezroË ni ka, a kop ne na voj ska bi se tre -ba la pot pu no pro fe sio na li zi ra ti do2007. Ta da bi voj ska tre ba la bro ja ti90 000 oso ba, od to ga 75 000 vojni -ka i 15 000 ci vil nih sluæ be ni ka.

Od lu ka o pro fe sio na li za ci ji ni je bi -la la ga na, ali pri kl ju Ëe nje NA TO-u ine pos to ja nje bi lo kak ve stvar nevanj ske ugro ze na ru munj skim gra -ni ca ma, te po tre ba stva ra nja ma le -ne, mo bil ne i spo sob ne voj skesprem ne od go vo ri ti si gur nos nimiza zo vi ma XXI. sto lje Êa stvo ri li sunuæ ne pre duv je te.

U pro ved bi ta ko teπ kih i du go roË -nih re for mi vr lo je vaæ na do bra ko -mu ni ka ci ja i iz vjeπ Êi va nje, i unu tar -nje, u sklo pu OS-a, ali i iz vjeπ Êi va -nje jav nos ti, ka ko bi bi la upu Êe na usve seg men te, pred nos ti i teπ ko Êere for mi i pre us tro ja.

Mo del od no sa s jav noπ Êu u su glas jusa stan dar di ma NA TO-a

Pri je svr ga va nja ko mu niz ma, u voj -sci ni su pos to ja li ni kak vi mo der noshva Êe ni i or ga ni zi ra ni od no si s jav -noπ Êu. Sve je tre ba lo gra di ti od po -Ëet ka, pro u Ëa va ti stra na is kust va imu ko trp no ih ugraiva ti u vlas ti tisu s tav. No, taj je put us pjeπ no svla -dan, a mo del od no sa s jav noπ Êu ko jida nas funk cio ni ra u ru munj skommi nis tar stvu obra ne u pot pu nom jesu glas ju sa stan dar di ma NA TO-a.

Sluæ ba za od no se s jav noπ Êu ru -munj skog mi nis -tar stva obra ne jeu sklo pu Upra veza par la men tar neve ze, prav na pi -ta nja i od no se sjav noπ Êu. Tre nu -taË no bro ji stolju di, ali se iπ Ëe -ku je pre us troj isma nje nje bro jaza pos le ni ka, sa -daπ nje proc je nego vo re da Êe os -ta ti na 70 do 80lju di.

Sluæ ba se sas -to ji od Me dij -

skog od je la, Od je la za ko mu ni ka cij -ske stra te gi je, Sre diπ ta za me dij skimo ni to ring, TV stu di ja te vojnogna klad niπt va. Me dij ski od jel imadva od sje ka, tis kov ni te za meu -na rod ne me di je. Od jel za ko mu ni -ka cij ske stra te gi je ima tri od sje ka,za ko mu ni ka cij sku po li ti ku, za me -una rod ne ko mu ni ka ci je te od sjekza eva lua ci ju.

Po sao Sluæ be jest stva ra nje jav nesli ke vojne or ga ni za ci je, in for mi ra -nje do ma Êe i meuna rod ne jav nos -ti, pro ved ba in ter nog in for mi ra nja,uprav lja nje ko mu ni ka ci ja ma ti je -kom kriz nih si tua ci ja, ko or di ni ra njevojnih no vins kih iz da nja i sus ta vaod no sa s jav noπ Êu, po tom osi gu ra vaslo bo dan pris tup jav nos ti in for ma ci -ja ma te re gu li ra ak tiv nos ti oruæ a nihsna ga ko je se ti Ëu od no sa s jav noπ -Êu. U sluæ bi ra di i prav nik ko ji pro -vje ra va i po maæe dje lat ni ci ma u raz-rje πa va nju prav nih dvoj bi ko je se upos lu tak ve vrs te mo gu Ëes to ja vi ti.

Za da Êa je Sluæ be osi gu ra ti kom -plet nu, toË nu i pra vo dob nu in for -ma ci ju o ak tiv nos ti ma ru munj skihOS i osi gu ra ti Mi nis tar stvu obra neis pu nja va nje za da Êa i pro mi ca njete melj nih vri jed nos ti.

Za kon ski te me lji ra da Sluæ be po Ëi -va ju na ru munj skom Us ta vu, Za ko -nu broj 544 iz 2001. o slo bod nompris tu pu jav nos ti in for ma ci ja ma,Pra vil ni ku RP 1-1 iz 2001. o ko mu -ni ci ra nju ti je kom kri za, na put ci maza od no se s jav noπ Êu te pro pi si ma ood no si ma s jav noπ Êu ru munj skihOS iz 2002.Mramorna dvorana palaËe nacionalnog vojnog kluba

PalaËa nacionalnog vojnog kluba

REPORTAÆA

10 15. travnja 2005.

Na Ëe la od no sa s jav noπ Êu ru munj -skog Mi nis tar stva obra ne is ti Ëe dje -lo va nje u sklo pu Us ta va i za ko na,toË no i pra vo dob no in for mi ra njejav nos ti, te stal no iz vjeπ Êi va njeosob lja OS-a. In for ma ci je se nesmi ju pro gla πa va ti taj ni ma ili na ne -ki dru gi na Ëin prik ri va ti, ka ko bi semi nis tar stvo zaπ ti ti lo od kri ti ke iline u go de, tre ba stal no da va ti in for -ma ci je ko je ne ugro æa va ju na cio nal -

nu si gur nost ili pra vo na pri vat nostvojnog osob lja te osi gu ra va ti in for -ma ci je bez cen zu re ili pro pa gan de.

Sve te za da Êe oba vlja ju Ëas ni ci zaod no se s jav noπ Êu. U po Ëet ku su seπko lo va li i usavr πa va li na raz nimstra nim πko la ma i te Ëa je vi ma, ali svre me nom je graen i do ma Êi sus -tav iz obraz be Ëas ni ka za te pos lo ve.Pro πle je go di ne uve den i po seb niVPD Ëas ni ka za od no se s jav noπ Êu.Naj kom pleks ni ji stu panj iz obraz beje post di plom ski te Ëaj ko mu ni ka ci jai od no sa s jav noπ Êu na Na cio nal -nom obram be nom uËi li π tu ko ji tra jeËe ti ri mje se ca. Pos to ji i dvo mje seË -na ina Ëi ca tog te Ëa ja.

Pro vo de se i de se to dnev ni te Ëa je viza no vo pos tav lje ne Ëas ni ke za od -no se s jav noπ Êu te pe to dnev ni te Ëa -je vi na mi je nje ni za pov jed ni ci ma saËi nom bri ga di ra i vi πim ka ko bi sepri pre mi li za dio pos la ko ji obuh va -Êa i jav no nas tu pa nje.

TV stu dio i vojno na klad niπt voSluæ ba odræ a va i ureuje In ter net -

sku stra ni cu Mi nis tar stva obra ne naadre si: www.mapn.ro, te odræ a va iureuje In ter net mi nis tar stva, iz da -je pre gle de tis ka, pri pre ma pro gramza in ter ni TV ka nal, pri pre ma TV i

ra dio e mi si je za emi ti ra nje na jav -nim pro gra mi ma, iz da je pri op Êe njaza me di je i bil te ne, iz da je tri vojnaËa so pi sa, te raz li Ëi ta po vre me na tis -ka na iz da nja, kao i glaz be ne i vi deono sa Ëe.

U sklo pu Sluæ be dje lu je i TV stu -dio M 100 ko ji tjed no pri pre ma dvi -je emi si je, sva ku u tra ja nju od satvre me na. Pr va, “Pro Pa tria”, na mi je -nje na je in for mi ra nju jav nos ti o dje -

lo va nju OS, dok je dru -ga na mi je nje na ru -munj skim vojni ci mako ji su u mi si ja ma iz -van zem lje (tre nu taË noih je oko 2000) i emi ti rase pu tem sa te li ta. Usklo pu Mi nis tar stvapos to ji oprem lje ni stu -dio ko ji se ra bi zastvar na sni ma nja i pri -lo ge, ali i kao po li gonza vjeæ ba nje. Osob ljeko je u opi su pos la ima inas tu pa nje u me di ji ma,uv jeæ ba va se u stu di ju,a dje lat ni ci Sluæ be suin struk to ri te “glu me”

no vi na re. Ta ko se nas to ji uv jeæ ba va -nje uËi ni ti mak si mal no stvar nim,ka ko bi po laz ni ci stek li stvar ni os je -Êaj nas tu pa pred ka me ra ma.

©to se pak ti Ëe na klad niË ke dje lat -nos ti, Sluæ ba, od nos no vojno na -klad niπt vo u nje zi nu sas ta vu iz da jetri lis ta, in for ma tiv ni tjed nik i dvamje seË ni ka, je dan struË ni pos ve Êenvojnoj psi ho lo gi ji, so ci o lo gi ji i izo -braz bi i dru gi pos ve Êen kul tu ri.Vojno je na klad niπt vo smjeπ te no u

od vo je nim pros to ri ma iz van ve leb nezgra de Mi nis tar stva obra ne. U timje pros to ri ma ured niπt vo lis to va, alii osob lje ko je ra di ra dio e mi si je.Tjed no se pri pre ma ju dvi je ra dio -emi si je, jed no sat na pred viena zain for mi ra nje jav nos ti te dvo sat nana mi je nje na unu tar njem in for mi ra -nju pri pad ni ka OS-a.

Do ma Êi ni su or ga ni zi ra li i dvo sat niraz go vor sa Ëas ni ci ma za od no se sjav noπ Êu raz nih pos troj bi ru munj skevoj ske. Raz mi je nje na su is kust va ospe ci fiË nos ti ma ru munj skog i hr vat -skog mo de la od no sa s jav noπ Êu.

Pa la Ëa na cio nal nog vojnog klu ba ivojni mu zej

Ti je kom bo rav ka pos je ti li smo Pa -la Ëu na cio nal nog vojnog klu ba i ru -munj ski Vojni mu zej, in sti tu ci je ko jeni su u sas ta vu Sluæ be, ali svo jimraz gra na tim ak tiv nos ti ma znat nopri do no se stva ra nju po zi tiv ne sli keo voj sci.

Pa la Ëa na cio nal nog vojnog klu bapo Ëe la se gra di ti 1911., a sluæ be noje ot vo re na 4. ve lja Ëe 1923. Raz logta ko du ge grad nje bio je I. svj. rat ioku pa ci ja Bu ku re π ta pa se s ra do vi -ma nas ta vi lo tek 1919. Ri jeË je oim po zant nom po vi jes nom i ar hi tek -ton skom spo me ni ku, re pre zen ta tiv -noj pa la Ëi ru munj ske voj ske.Mnoπt vo iz vrs no ureenih re pre -zen ta tiv nih dvo ra na i ma njih ok ru -glih so ba - ro ton di, ne ko li ko ga le ri -ja, vi πe nam jen ska dvo ra na, iz vrs tanres to ran s ele gant nom te ra som, ot -vo re ni su i za jav nost.

Ru munj ski vojni mu zej re flek ti rabur nu i bo ga tu ru munj sku po vi jest.Joπ dav nih 60-ih go di na XIX. sto lje -Êa sku pi na da le ko vid nih Ëas ni kapo Ëe la je pri kup lja ti eks po na te.Mu zej sluæ be no pos to ji od 1923., asmjeπ ten je u biv πoj vojar ni, da nas uπi rem sre diπ tu gra da. Broj ne zbir kepri Ëa ju pri Ëu o ru munj skoj vojnojpo vi jes ti od naj ra ni jih da na pa svedo naj no vi jih do gaaja. Po se ban diomu ze ja pos ve Êen je re vo lu ci ji 1989.ko jom je sru πen Ce au se scu i okon -Ëa no ko mu nis tiË ko raz dob lje. Meueks po na ti ma iz tog raz do blja au to ratek sta su se naj vi πe doj mi le ru munj -ske zas ta ve s ru pom u sred njem,æu tom po lju iz ko jeg su graani ma -sov no iz re zi va li ko mu nis tiË ki grb,stvar no i sim bo liË no po ru Ëu ju Êi“doπ lo je no vo do ba”.

Rumunjska nacionalna zastava s izre za -nim komunistiËkim grbom, dio postavevojnog muzeja, uspomena na revoluciju1989. kojom je sruπen komunizam

Hrvatsko izaslanstvo ispred rumunjskog Ministarstvaobrane

1115. travnja 2005.

B u ku re πt je mlai glav ni grad.Pr vi se put spo mi nje u XV.sto lje Êu, stvar ni mu je raz voj

po Ëeo tek na kon 1878., od nos nopos ti za nja pu ne ru munj ske su ve re -nos ti ko ja se na kon Ëe ti ri sto lje Êapot pu no os lo bo di la turs ke vlas ti.Do tad je na po dru Ëju Ru munj skepos to jao i pri mje nji vao se pro pispre ma ko jem se ni su smje le ra di tiku Êe vi πe od de vet me ta ra. Ia ko tona pr vi po gled ta ko iz gle da, to ni jeturs ki po ku πaj one mo gu Êa va nja raz -vo ja mo der nih ur ba nih cje li na, veÊnas to ja nje da se spri je Ëi iz grad njave Êih ob je ka ta ko ji bi se u ra tu mo -gli upo ra bi ti kao ut vr de.

Iz grad nju su pok re nu li fran cus kiar hi tek ti, a is to dob no je po Ëe lo πko -lo va nje bu du Êih ru munj skih ar hi te -ka ta u Fran cus koj.

Bi lo je to plod no raz dob lje - gra e -ne su zgra de, pa la Ëe, ave ni je pouzo ru na Pa riz. Do se zi ar hi te ka ta upla ni ra nju gra da i rea li za ci ji bi li suim po zant ni. Bu ku re πt je us ko ro po -stao poz nat kao “Pa riz Bal ka na”,svje d oËe Êi o pro miπ lje nom i upor -nom ra du na ur ba nis tiË kom raz vo ju.

Mno gi di je lo vi gra da i da nas po -ka zu ju ele gan ci ju tog zlat nog raz -do blja. Na kon 1948. grad se da ljeraz vi ja pre ma sov jet skom mo de lu -ve li ke, ne maπ to vi te, si ve zgra de,rav ne, jed no stav ne ave ni je, mo nu -men tal nost ko ja gra a ni ma po ka zu -je ko li ko su ma le ni i ne moÊ ni a dr -æa va oko njih sve moÊ na. No, po Ëet -kom 80-ih go di na pro π log sto lje Êa

ta daπ nji ko mu nis tiË ki vla dar Ni co -lae Ce au se scu do la zi na ide ju o iz -grad nji ve leb nih Ëe tvr ti ko je Êe po -ka za ti moÊ nje go ve vlas ti. Ka ko bistvo rio pros tor za tu sul u du ide ju,dao je po ru πi ti ci je le Ëe tvr ti, ne ma -re Êi pri to me ru πi li sta re ku Êi ce ilivaæ ne po vi jes ne i kul tur ne spo me -ni ke. Na ta ko “os lo bo e nom” pros -to ru za po Ëe la je iz grad nja go le mepa la Ëe ko ja je tre ba la bi ti Ce au se -scuo vo sje diπ te, a oko nje su sa gra - e ni ve li ki tr go vi, zas tra πu ju Êe πi ro -ke ave ni je i ve li ki blo ko vi zgra da uko ji ma je tre ba la sta no va ti vr hu π kare æ i ma. Sve je to pa lo u vo du, jerna kon 1989. vi πe ni je bi lo Ce au se -scua, a i no vac ko ji je on ne mi li cera si pao na taj pro jekt tre bao je zavaæ ni je po tre be. Da nas je u nje go -voj ne su e noj pa la Ëi ru munj ski par -la ment. Kaæu ka ko je to dru ga naj -ve Êa zgra da na svi je tu, od mah izaPen ta go na. Mno gi je bu ku re π tan cine vo le jer je zbog nje ne stao je danod naj sta ri jih di je lo va gra da.

Na kra ju, ma la pri Ëa o ma loj crk vi.

Ka da je Ëov jek vi di uæ i vo, pr vo po -mis li ka ko je to ma lo ve Êa ka pe li ca,a ne Pa tri jar ha l na crk va, sre diπ njivjer ski ob jekt u Bu ku re π tu. Iz gra e -na je 1657., a od 1925. sje diπ te jeru munj skog pa tri jar ha. Na la zi se najed nom od ri jet kih bu ku re π tan skihbre æu lja ka i stal no je po ho de vjer ni -ci, mo le se i pa le svi je Êe.

Zid oko ula za os li kan je vr lo za -nim lji vo. Dio sli ke li je vo od ulaz nihvra ta pri ka zu je raj. Tu su nas li ka niple mi Êi, ju na ci bor be pro tiv Tu ra ka,do bri i ra di π ni lju di ko ji u ra ju uæ i -va ju plo do ve svo jeg kre pos nog ipoπ te nog æi vo ta na zem lji. S des neje stra ne ulaz nih vra ta nas li kan pa -kao. Uz uo bi Ëa je ne li ko ve, a vla inje go vu, vje ro jat no, pri leæ ni cu (nas -li ka ni kao cr ne spo do be s re po vi mai ro go vi ma), lo po ve i ubo ji ce, tu je isku pi na lju di za ko ju us ko ro shva -Êa mo da je ri jeË o Tur ci ma. Ta ne o -biË na kom po zi ci ja svjed oËi o ogor -Ëe noj bor bi Ru mu nja za oËu va njevlas ti te kul tu re i iden ti te ta u do bave li kih turs kih os va ja nja.

Napisao i snimio Toma VLA©IΔ

Bukureπt - Pariz Balkana

REPORTAÆA

Brojni hoteli i æiv promet, dvijeodrednice Bukureπta danas

Patrijarhalna crkvaizgraena 1657., aod 1925. sjediπteje patrijarharumunj skepravoslavnecrkve

1215. travnja 2005.

Najsvetije jezero©ez des tak ki lo me ta ra uda l je no je ze ro od mor je za oËi i du πu. Bi ser Ëi je je ime iz ve de ni -

ca, iz ri je Ëi Man sho var ili pre ma hin du mi to lo gi ji Naj sve ti je je ze ro. Le gen da kaæe da je

nas ta lo æe ljom bo ga Brah me, stvo ri te lja svi je ta. Je dan hi je rar hij ski ma nje vaæ an bog za -

bo ra vio sam mu ime, igrao se stre li com, oda peo je u sr ce zem lje i nas tao je taj ma li raj

S ad hu me je gle dao po gle domiz ko jeg iz vi re mræ nja. Go vo -rio je neπ to πto ni sam ra zu mio,

ali vo zaË jest, pa je on da vo zaË ci je -lim pu tem za sad hua go vo rio: “Ja koloπ Ëov jek, ja ko loπ Ëov jek”. Os nov -no pra vi lo pris toj nos ti na la æe da nefo to gra fi raπ ne ko ga dok ga ne pi taπsmi jeπ li. A ja sam ot pri li ke pret po -sta vio πto bi mi æi vo pis no obo ja niËu var Shi vi nog hra ma na Man sarje ze ru mo gao od go vo ri ti, te sam po -Ëeo πkljo ca ti bez pi ta nja i izaz vaosr dæ bu bo ga Shi ve ko ja je si je va la iznje go vih oËi ju. Pi tao sam se πto bimi se tog da na ruæ no mo glo do go -di ti, jer ni je li je po kad ti net ko tkoËi ta sud bi nu za æ e li cr no pos li je po -dne. On da po mis lim, bje æi sad hu,ni ti ni ja ne moæ e mo po go di ti πto jesa mnom bi lo ju Ëer, a ka mo li πto Êebi ti su tra. A i to li ko je bo go va u In -di ji, na Êi Êe se va lj da ne ki ko ji miæe li do bro.

Je di na ra zo no daRoad re cce na Man sar La ke je va -

lj da je di na ra zo no da ko ja se u ovomad mi nis tra tiv no-es kort nom pos lujed nom vojnom pro ma tra Ëu u Jam -muu moæe do go di ti. Sva kod nev no

or ga ni zi ra nje pre la za ka gra ni ce ipu to va nja, li mi ti ra no stro gim pra vi -li ma in dij ske voj ske, broj ni od las cina gra niË ni pri je laz i u zraË nu lu ku,iscr pi li bi vje ro jat no i is kus nog tu -ris tiË kog rad ni ka. Sam si ta mo, anit ko bez te be ne moæe ni pre kogra ni ce ni ti u zraË nu lu ku. Ko li kosam pu ta re zo lut no od bio pra ti tivlas ti tu æe nu u tr go vi ne, a ov djepra tim sva ko ja ke mu π kar ce.

Kad u zgus nu tom ras po re du tak -vih za da Êa pro naete je dan “slo bo -dan” dan, naj bo lje ga je is ko ris ti tiza road re cce. I kad zak lju Ëa te pos -ta ju, na ba ci te sun Ëa ne na o Ëa le,sjed ne te u To πo tu, ka ko taj Ëu des nije ep zo ve moj pri ja telj Urug va jacFe de ri co Le des ma Sil va, vo za Ëe vuka se tu in dij ske glaz be za mi je ni te s“pu na mi je du πa bu re, jer ti si mival i vi tar”, Ëak se i nam rgoenomIn dij cu na Êu le uπi i us ne raz vuku uza ta je ni os mi jeh, kao da u pot pu -nos ti poz na je lik i dje lo da me ko japje va. Ja mu pre ve dem “Vi ru jen ute” i kaæ em da mu vi πe “ne Êu vi ro -vat ako iz no va poË ne pre ti cat ova kougus to da mi se ovo ma lo rit ke ko sena dig ne ka da je na ta pi ra no”.

Od mor za oËi i du πu©ez de se tak ki lo me ta ra uda -

l je no je ze ro od mor je za oËi idu πu. Bi ser Ëi je je ime iz ve -de ni ca iz ri je Ëi Man sho var ilipre ma hin du mi to lo gi ji Naj -sve ti je je ze ro. Le gen da kaæeda je nas ta lo æe ljom bo gaBrah me, stvo ri te lja svi je ta.Je dan od hi je rar hij ski ma njevaæ an bog, za bo ra vio sammu ime, igrao se stre li com,oda peo je u sr ce zem lje i na -s tao je taj ma li raj. Oko ne -ve li kog je ze ra, ko je πet njommoæ e te obi Êi za ne pu na dvasa ta, bez broj je hin du sve ti -

πta. S jed ne stra ne je ne ko li ko drve -nih vi di ko va ca na de bli ma pos tav -lje nim u je ze ru. Na nji ma, bi la jene dje lja, ne ko li ko dje vo jaË kih πko lapris ti glih na sat u pri ro di. Kad po -gle da te u vo du, iz ne na dit Êe vasguæ va πa ra na ili ne Ëe ga πto je sliË nonji ma. Ri bo lov je stro go za bra njen iËov jek moæe sa mo pa ti ti gle da ju Êi tazaπ ti Êe na, gra de la ma ne dos tup na,stvo re nja. Iz po za di ne tre π ti glaz baiz ki os ka s os vje æa va ju Êim na pit ci -ma. Is pred nje ga sku pi na ve se lihsik ha, pra Êe na po kli ci ma, ple πe raz -ba cu ju Êi ne ko or di ni ra no no ge i ru -ke na sve stra ne. Tu je i je dan je di nires to ran ko ji vi πe li Ëi na Ëe ka o ni cudru gog raz re da neg dje iz meu Pa lai Us ti pra Ëe, na us ko traË noj pru ziko jom je ne ka da dav no vo zio Êi ro.U tom res to ra nu, ia ko je po pis name niu po ve lik, moæ e te na ru Ëi ti sa -mo jed no je di no je lo, po luo top lje nisir u um aku od raj Ëi ce. Ko koπ ke na -rav no ne ma, i Ëu de se πto je na ru -Ëu jeπ ka da su ov dje, svi ukl ju Ëu ju Êii ku ha ra, ve ge ta ri jan ci. Pa, za to πtoje na je lov ni ku! Ee ee, res to ran mo raima ti je lov nik, ne ma ve ze πto oni tone ku ha ju... Sa su prot ne stra ne jena se lje s mno go dje ce od je ve ne uπkol ske odo re i lju di ko ji sto je is -pred svo jih ku Êa. S par ki ra nim ko -nji ma i maz ga ma is pred zgra da, us -kih pr lja vih uli Ëi ca, s nad svoenimpro la zi ma i po gle di ma is pod obr va,na se lje ne o dolji vo pod sje Êa na mek -siË ke gra di Êe iz wes tern fil mo va.La ga no se os vr Êem da vi dim pra ti lime lju ti ti sad hu. Lik je ne po nov ljiv,tam no put, is te to vi ra nog Ëe la, s afrofri zu rom um ota nom u pun dæu, sasa ri jem i u ne kak vim pe le na ma, Ëu -Ëi ona ko koπ Ëat, na lik na pti cu ko jaÊe se otis nu ti iz nad je ze ra, pri pre -ma Ëa pa ti, æmi ri i fi lo zo fi ra. A moæ -da mu se sa mo spa va, tko Êe gazna ti, ta ko je to s fi lo zo fi ma...

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMOGIP

Iz Indije Davor »ULJAK

Mansar jezero -odmor za oËi i duπu

1315. travnja 2005.

Simulacija evakuacijeKa ko se æi vot i rad vojnih pro ma tra Ëa na TS-ovi ma ne bi sveo sa mo na pro ma traË ke

za da Êe, te da bi u sva kom tre nut ku bi li sprem ni za eva kua ci ju na za da ne lo ka ci je sa

svom os jet lji vom opre mom, re do vi to se pro vo de si mu la ci je eva kua ci je

Iz Zapadne Sahare Karlo PILKO

Jed na od si mu la ci ja ne dav no jepro ve de na i na TS-u Mi jek. Ia -ko sva ki Ëlan TS-a iz vrs no po -

zna je pu to ve eva kua ci je i sva ko eva -kua cij sko mjes to u zo ni od go vor nos -ti, po treb no je uv jeæ ba ti sve rad nje uza da nom vre me nu za sva ko od njih,πto u ko naË ni ci iz no si sat vre me na.Je dan od ve Êih pro ble ma, a ko ji jemoæ da i vaæ an raz log za re do vi tu iËes tu si mu la ci ju, sva ka ko je Ëes tapro mje na za duæ e nja na TS-u. Sva kaduæ nost, a one se Ëes to mi je nja ju,za hti je va i spe ci fiË nu pri pre mu tede talj no poz na va nje Pla na eva kua -ci je. Sva ki Ëas nik, ovis no o za da Êiko ju ob na πa, duæ an je pri pre mi ti ieva kui ra ti os jet lji ve spi se ili opre mu.Ta ko Ëas nik za ko mu ni ka ci je bri ne oeva kua ci ji ra dio so be, svih rad nih ra -Ëu na la, Ëas nik za per so nal ne pos lo -ve mo ra uklo ni ti sve os jet lji ve spi se,dos jee o Ëas ni ci ma i sliË no.

Pri pre ma za eva kua ci juVjeæ ba je po Ëe la po zi vom iz za -

pov jed niπt va sek to ra, ko jim je oba-vijeπ ten za pov jed nik TS-a. Ne ko li komi nu ta na kon to ga svi Ëas ni ci supoz va ni u bri fing-so bu gdje su s ne -ko li ko re Ëe ni ca upoz na ni sa si tua ci -jom na te re nu te di plo mat skim ko -lap som, πto je i bio po vod si mu li ra -

noj vjeæ bi. Za pov je dnik TS-a i Ëas -nik za ope ra tiv ne pos lo ve po di je li lisu de talj ne za da Êe svim pri pad ni ci -ma te se pris tu pi lo pro ved bi. Pr vo jebi lo nuæ no pri pre mi ti svo je osob nestva ri za od la zak te is klju Ëi ti sveureaje u so ba ma, a so be os ta vi ti πi -rom ot vo re ne. U tak vim si tua ci ja maiz so ba se uzi ma sa mo nuæ na opre -ma, no vac, pu tov ni ce, osob ni do ku -men ti te jed no ci vil no odi je lo. Na -kon πto je ovaj ko rak us pjeπ no pro -ve den, te na kon πto je osob na opre -ma bi la po re da na is pred bri fing-so -be, po nov no su se svi oku pi li te suim pre da ni klju Ëe vi vo zi la i ras po -red, na Ëin par ki ra nja te toË no odre -e no mjes to ko je Êe vo zi lo zau ze ti uko lo ni, kao i po ziv ni zna ko vi u ra -dioko mu ni ka ci ji. Sva ki vo zaË mo raoje pre kon tro li ra ti vo zi lo te ga op skr -bi ti s do volj no pit ke vo de za 24 sa -ta. Na kon iz vr πe ne pri pre me vo zi la,pris tu pi lo se pa ki ra nju opre me iureaja. Ja sam bio vo zaË πes togvo zi la u ko lo ni, jer sam u vjeæ bisud je lo vao kao Ëas nik za ko mu ni ka -ci je. Na rav no, to je bi la sa mo vjeæ bate ni je bi lo po tre be za stvar nim iz -no πe njem ra Ëu na la i ra dio o pre me,fax ureaja i svih vaæ ni jih spi sa. Uovak vim si mul a ci ja ma do volj no jena sva sredstva pos ta vi ti nat pis “SI -MU LA CI JA-PA KI RA NO”.

Za pov jed nik zad nji na puπ ta TSNa kon πto su se svi spa ki ra li i sve

su pros to ri je zat vo re ne, svi ge ne ra -to ri po ga πe ni, vo za Ëi su zau ze limjes ta u vo zi li ma te za jed no sa svo -jim put ni ci ma, una pri jed odreenimre dom, for mi ra li su ko lo nu ko ja jena pus ti la TS. Na rav no, zad nji ko jisu na pus ti li TS bi li su nje gov za -pov jed nik te za pov jed nik kam pa,ko ji su pos ta vi li lo kot na ulaz tenat pis ka ko se ra di o vlas niπt vuUN-a u ko ji je za bra njen ulaz. Ko lo -na se od vez la ne ko li ko ki lo me ta raiz van TS, na mjes to ko je je si mu li -ra lo ma li he li drom za eva kua ci ju.Do las kom na tu toË ku i na πa je vjeæ -ba bi la go to va. Po vra tak na TS od vi -jao se kao i od la zak, u is toj ko lo ni,poπ tu ju Êi sva pra vi la vo æ nje u ko lo -ni, ka ko bi se iz bje gle ne æe lje ne si -tua ci je.

Kao i na kon sva ke vjeæ be, us ko rosmo se svi oku pi li u bri fing-so bi ka -ko bis mo ana li zi ra li uËi nje no. Ana li -zom sva kog ko ra ka ti je kom vjeæ be,zak lju Ëe no je ka ko smo vjeæ bu iz ve -li bez ve Êih po gre πa ka, ali se na ne -kim de ta lji ma mo ra do dat no po ra di -ti. U ovak vim si tua ci ja ma, oso bi toako one ni su si mu la ci ja veÊ stva rando gaaj, vri je me je bi tan i li mi ti ra -ju Êi Ëim be nik ko ji mo ra mo poπ ti va -ti. Ovaj put vjeæ ba je iz ve de na zaneπ to vi πe od sat vre me na, ali se na -da mo da Êe mo idu Êi put sve pred -vieno pro ves ti u za da nom ro ku.Idu Êa si mu la ci ja za ka za na je zaslje de Êi mje sec.

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - MINURSO

MORH

Multidisciplinarno strucno savjetovanje o razvoju zdravstva u europskom okruzeniu

Preventivom do zdravlja Svi sudionici savjetovanja istaknuli su veliki znaca] i ulogu preventivnih zdravstvenih aktivnosti koje u velikoj mjeri pri­ donose ocuvan]u zdravlja, sto je vrlo vazno kako svakom pojedincu tako i cijelom sustavu koji treba radno sposobne i zdrave ljude. A prevencija je iznimno vazna kada je rijec o zdravstvenoj zastiti pripadnika OS-a i MORH-a

---------------- Leida PARLOV, snimio Tomislav BRANDT ----------------

Z dravlje za sve u Europi, zdrav­ stvena politika za Hrvatsku u XXI. stoljecu, uloga psihologa

u primarnoj prevenciji, nacionalna strategija zastite mentalnog zdrav­ lja, zastita i ocuvanje mentalnog zdravlja u primarnoj zdravstvenoj zastiti, zakonski propisi u Europskoj uniji u podrucju stomatologije i ulo­ ga veterinarstva u sklopu zastite i ocuvanja zdravlja bile su neke od tema multidisciplinarnog strucnoq savjetovanja "Globalna strategija i temeljna nacela razvoja zdravstva u europskom ok­ ruzenju", koje je povodom obiljezavanja svjetskog da­ na zdravlja, a u organizaciji Sluzbe za zdravstvenu za­ stitu, 6. travnja odrzano u MORH-u. U svoje i u ime pornocnika

ministra obrane za ljudske resurse :Z:eljka Gorsica SU -

dionike skupa pozdravio je dr. Branko Sruk, nacelnik

prigoda da se educiraju i upoznaju s onim sto drugi rade, jer se zajednic­ kim radom moze postici mnogo vise a ostvareni rezultati su bolji. Savje­ tovanje je dalo doprinos suradnji vojnog zdravstva i civilnih zdrav­ stvenih ustanova i institucija na koje vojno zdravstvo, ako zeli dobro funkcionirati, mora biti usmjereno. Predavaci su bili nasi najrespekta­

bilniji zdravstveni strucnjaci iz Hr­ vatskog zavoda za javno zdravstvo, Visoke zdravstvene skole, Hrvat-

vazno, kako svakom pojedincu tako i cijelom sustavu koji treba radno sposobne i zdrave ljude. A prevenci­ ja je iznimno vazna kada je rijec o zdravstvenoj zastiti pripadnika OS-a i djelatnika MORH-a. Zdravstvena preventive, iako to tako ne izgleda na prvi pogled, duqorocno pridonosi i ustedi novca. 0 zdravlju u Hrvatskoj u XXI. sto­

ljecu govorio je doc. dr. sc. Slobo­ dan Lang, koji je istaknuo da bi zdravstvena politika trebala biti po­

ticaj razvoju, a ne sirenju depresije, te da je zdrav­ stvena zastita u Hrvatskoj najvaznija javna sluzba koja mora biti cjelovita, a oceki­ vane promjene trebaju biti u skladu s potrebama, napret­ kom medicine i tehnologije, prihodima, produktivnoscu, ocekivanjima pacijenata i javnosti. Kada je rijec o zdravlju u Hrvatskoj u XXI. stoljecu na prvo je mjesto

Sluzbe za zdravstvenu za- • Savjetovanje je okupilo strucnjake iz svih zdravstvenih struka stavio demografsko zdrav- stitu, koji je istaknuo vaznost lje, te je istaknuo kako se savjetovanja u pomoci koju ono moze pruziti vojnom zdravstvu da se u bu­ ducnosti lakse, brze i bolje uskladi s europskim zdravstvenim standardi­ ma. Ispred Ministarstva zdravstva sudionike skupa pozdravio je pomoc­ nik ministra zdravstva Renato Mitter­ mayer, donedavni nacelnik Sanitet­ ske uprave GSOS-a RH-a. Sluzba za zdravstvenu zastitu us­

pjela je na savjetovanju okupiti strucnjake iz svih zdravstvenih stru­ ka kako bi medusobno razmijenili svoja iskustva, saznali nesto novo, a vojnim lijecnicima bila je to dobra

14

skog zavoda za mentalno zdravlje, Stornatoloskoq fakulteta, Ureda svjetske zdravstvene organizacije, Skole narodnog zdravlja i Ministar­ stva poljoprivrede, sumarstva i vod­ nog gospodarstva. Oni su sudionike savjetovanja upo­

znali s europskom zakonskom regu­ lativom koja se odnosi na zdravstve­ nu djelatnost, kao is temeljnim na­ celima razvoja zdravstva u europ­ skom okruzenju, a svi su istaknuli veliku vaznost i ulogu preventivnih zdravstvenih aktivnosti koje prido­ nose ocuvanju zdravlja, sto je vrlo

kada se govori o zdravstvu u prvi plan uvijek stavlja financiranje, iako postoje i drugi resursi koji u velikoj mjeri pomazu razvoju zdravstva, kao sto su znanje, komunikacije, or­ ganizacija i zakonodavstvo. Savjetovanje je, vezano uz plan traj­

nog strucnoq usavrsavanja doktora medicine, stomatologije i veterinar­ ske medicine u vojnom sustavu i voj­ nih psihologa, jedno u nizu aktivnos­ ti koje Sluzba za zdravstvenu zastitu provodi u sklopu svog Programa za zastitu, promicanje i ocuvanje zdrav­ lja djelatnika MO-a i OS-a RH. •

BRVATSKI 15. travnja 2005. VeJNIK

I OSRH !I NATO-ov Odbor za zracnu obranu u ZB-u Zemunik

NATO-ov Odbor za zracnu obranu (NATO Air Defence Committee - NADC) boravio je u sklopu svog dvo­ dnevnog posjeta Republici Hrvatskoj 8. travnja u 93. ZB Zemunik. Rijec je o NATO-ovom Odboru koji

se bavi svim pitanjima vezanim za zracnu obranu, a njegovi clanovi su

predstavnici zemalja clanica NATO-a i zemalja partnera. Odbor je predvo­ dio njernacki general bojnik Manfred Lange, a domacini u 93. ZB Zemunik bili su drzavni tajnik Ministarstva obrane Mate Raboteg i zapovjednik HRZ-a i PZO-a brigadni general Viktor Koprivnjak. Tijekom posjeta clanovi Odbora, njih 60, od toga 10 generala, upoznali su se sa skolova­ njem nasih pilota, a organizirana je i izlozba tehnike HRZ-a i PZO-a, kao i zanimljiv letacki program. Drzavni tajnik Mate Raboteg je no­

vinarima rekao da je to prvi posjet NATO-ovog Odbora za zracnu obra­ nu Republici Hrvatskoj, kako bi se upoznali kakve su nase moqucnosti za ukljucivanje u NATO obrambeni sustav. Drzavni tajnik je dodao i to

Sedmo prvenstvo OS RH u krosu U Varazdinu je od 30. do 31. ozuj­

ka 2. gardijska brigada organizirala 7. prvenstvo OS-a RH u krosu na kojem su sudjelovali pripadnici 21 postrojbe OS-a RH. Prvenstvo je otvorio zapovjednik 2.

pjesacke bojne 2. gbr bojnik Stevo Simunovic. Na iznimno teskoj, blat­ njavoj i zavojitoj stazi duzine 9300 m vodila se neizvjesna borba do samo­ ga kraja, kako u pojedinacnoj tako i u ekipnoj konkurenciji. U pojedi-

nacnoj konkurenciji prvo mjesto os­ vojio je porucnik :Z:eljko Franjo Le­ tonija, pripadnik 202. br PZO-a. Pripadnik 2. gardijske brigade, voj­ nik Sinisa Kovac osvojio je drugo, a pripadnik 3. gbr Mario Tissauer tre­ ce mjesto. U ekipnoj konkurenciji pobjednicki pehar osvojili su pri­ padnici 3. gbr, pripadnici 2. gbr os­ vojili su drugo, a pripadnici 350. VOB trece mjesto.

Z.F.L.

da nase tehnicke moqucnosti nisu jos usporedive s tehnikom NATO zema­ lja, ali da smo, sto se tice procedura izobrazbe, blizu NATO standarda, sto je pohvalio i NADC. Posjetom je bio zadovoljan i general

bojnik Lange koji je rekao kako se susreo s iskusnim rnladim ljudima koji su vrlo entuzijasticni u svom poslu, a to je ponekad i vaznije od tehnicke i materijalne oprernljenosti. General bojnik Lange se pohvalno izrazio o programu obuke nasih pilota, u cemu je prema njegovim rijecima ucinjen velik pomak u posljednjih 10-14 godi­ na. "Mi nismo dosli ovamo kao netko tko sve zna, vec smo dosli vidjeti sto vi radite i razmijeniti informacije", rekao je na kraju posjeta general Lang.

L. PARLOV

• Najbolji u krosu: porucnik ieljko Franjo Letonija (u srediniJ, vojnik Sinisa Kovac (lijevo), Mario Tissauer (desno)

Prijave za pnenstvo OSRH u plivanju Sedmo prvenstvo oruzanih snaga Republi­

ke Hrvatske u plivanju odrzat ce se na ba­ zenima "Poljud" 28. i 29. travnja 2005. u Splitu. Na natjecanju se ocekuje nastup pe­ desetak natjecatelja iz deset ustrojbenih cjelina, a natjecanje ee se provesti u pet di­ sciplina (50 m prsno, 50 m u odori s pu­ skom, 200 m slobodno, 4x50 m slobodno, 4x50 m u odori s puskom). Prljave se mogu poslatl do srljede 20.

travnja 2005. na broj faxa: 021/354-241

RRVATSKI V8JNIK 15. travnja 2005.

Austrijsko izaslanstvo u ZZIO-u Izaslanstvo Docasnicke akademije

OS Republike Austrije od 11. do 13. travnja posjetilo je hrvatsko Zapov­ jednistvo za zdruzenu izobrazbu i obuku. Trodnevni program ukljucivao je

prezentacije s obiju strana, posjet Takticko-simulacijskom sredistu, Skoli stranih jezika te Docasnickoj i Visoj docasnickoj skoli, Prema rijeci­ ma celnika austrijskog izaslanstva, brigadnog generala Andreasa Ro­ ttera, nakon razgovora u ZZIO-u, ovaj ce posjet "prosiriti horizonte

svima dati nove ideje", au Austriju zeli "ponijeti korisne savjete Hrvat­ ske vojske, koja je nedavno vodila rat i stoga ima sasvim posebna is­ kustva". Osvrnuvsi se na danasnje docasnike, ustvrdio je da u njih nije vazna samo "izvrsna vojna obuce­ nost, nego i stjecanje dodatnih zna­ nja koja im mogu omoguciti i even­ tualno djelovanje u civilstvu", a is­ taknuo je i vaznost obucenosti do­ casnika za sudjelovanje u meduna­ rodnim mirovnim operacijama.

D.V.

15

15. travnja 2005.

TVRTKA EADS De fen ce Elec tro -nic pot pi sa la je ugo vor s tvrtkomKrauss-maf fei Weg mann (KMW) zara zvoj, in te gra ciju, tes ti ran je i oc -jen ji van je vi π e nam jen skog sam oza π -tit nog su sta va MUSS (MUl ti fun -ctio nal Self-pro tec tion Sy stem).MUSS je pre dvi en za ugradn ju naBVP Pu ma ko ji se raz vi ja za nje ma -Ë ku voj sku.

Ugo vor pre dvi a pro iz vodn ju og -ra ni Ë e nog bro ja pred se rij skih je di -ni ca su sta va MUSS ka ko bi se mo -gli in sta li ra ti na pet pred se rij skihPu ma koje Êe pro vo di ti tes ti ran ja ioc je nu ugra e nih pod su sta va. Akosve pro e bez pro ble ma nakon2007-08. po kre nu la bi se se rij skapro iz vodn ja za opre man je 405 Pu -ma.

Vrij ed nost ugo vo ra se proc jen jujena 200 mi lij una eura. Su stav MUSStvrtka EADS je po Ë ela raz vi ja ti1997. uz fi nan cij sku pot po ru Sa vez -nog ure da za ob ram be nu tehno lo -giju i na ba ve (BWB). Tvrtka vje rujeka ko Êe ra zvoj MUSS-a bi ti ve li kiko rak na prij ed na po druËju sam oza -π ti ti nih su sta va. MUSS u inaË i ci zaBVP Pu ma sadræi in te gri rane sen zo -

re za upo zo ren je na las er i proj ek ti -le ko ji au to mat ski nad gle daju pe ri -me tar oko vo zi la u po tra zi za mo gu -Êim prij etn ja ma.

Pro tum je re pro vo de dva pod su sta -va, IC ome taË ko ji ome ta su stav vo -en ja proj ek ti la te ba caË pi ro tehni Ë -kih pa tro na koje stva raju dim nuzav je su ko ja dje luje u vidlji vom i ICspek tru. Tak va kon fi gu ra ci ja omo -gu Êa va za π ti tu od pro tuo klop nihproj ek ti la I. i II. gen era cije (ICome tan je su sta va za vo en je izbun ji van je ope ra to ra) te od las er -ski vo e nih proj ek ti la dim nom zav -

je som ko ja se stva ra iz me u vo zi la iproj ek ti la. Tvrtka na vo di ka ko su -stav don ek le pruæa za π ti tu i pro tivki net iË kih proj ek ti la. Za π ti ta od ki -net iË kih proj ek ti la je ob ja πn je na naslje de Êi naË in: pro tiv ni Ë ki tenk prijeopal jen ja las er skim dal ji nom je romos vi jet li πt iÊ eno vo zi lo, MUSSdetek ti ra sig nal i obav jeπ ta va posa -du Pu me. Po sa da ima oko 5 se kun dida na glim man evri ma iz mak ne do -laz eÊi proj ek til, a moæe se ak ti vi ra tii dim na zav je sa i ta ko op ti Ë ki pri kri -ti vo zi lo.

M. PE TRO VIΔ

16

NAKON ne dav nih naj ava ame ri Ë -kog mi ni star stva ob rane ka ko biJCM (Jo int Co mon Mis si le) proj ektmo gao bi ti ot ka zan, ame ri Ë ka voj -ska po du zi ma znat ne na po re ka kobi proj ekt odræa la na æi vo tu. Rij eË jeo pet mi lij ar di ame ri Ë kih do la ra vri-j ed nom proj ek tu di zaj na proj ek ti la

zrak - zeml jano ve gen era -cije, ko ji bitre ba li za mi-j eni ti po sto-j eÊe proj ek ti leAGM-114Hell fi re iAGM-65 Ma -ve rick, ina Ëeglav ne ar gu -

men te u mi ni star stvu ob rane u nji-ho vom pro tivl jen ju JCM-u, koje ih iu iduÊ em raz dobl ju sma tra sa svimdo stat nim.

U Lockhe ed Mar ti nu, pred la ga ËuJCM proj ek ta, kao ve li ku vrij ed nosti pred nost JCM-a u od no su na “sta -riju” gen era ciju proj ek ti la na vo de

steË e na is ku stva u ope ra cij amaDes ert Storm, En du ring Fre e dom iIraqi Fre e dom te im ple men ta cijuno vih tehno lo gi ja, Ëi me se po stiæeniæa na bav na cij ena, niæi ope ra tiv nitro πko vi, uz po ve Êan je do me ta(16 km na he li ko pter skim plat for -ma ma, 28 km na avion skim plat for -ma ma), pre ciz no sti i uË in ka proj ek -ti la. Di zajn JCM proj ek ti la pre dvi ain te gri ran je na pred nih elek tro op ti Ë -kih sen zo ra (u gla vu, od no sno tij eloproj ek ti la) kao πto su in fracrve nisen zor, po luak tiv ni las er ski sen zorte mi li me tar ski ra dar Ëi me se uzpo ve Êa nu pre ciz nost po stiæe i“fi re and for get” oso bi na upo rabeproj ek ti la.

I. SKEN DE RO VIΔ

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Novi poËetak za JCM projektile?!

Zaπtitni sustav MUSS

17

NA TE MEL JU sklopl je nog spo ra -zu ma iz me u ru munjske i ni zoz em -ske vla de, tij ekom ove go di ne Ru -munjskoj bi tre bao bi ti is po ruË enPZO su stav sredn jeg do me ta MIM-23 HAWK. Ugo vor ko ji je sklopl jenu stu de no me 2004., i Ëi ja se vrij ed -

nost proc jen jujena 23,5 mi lij unaeura, uz pro dajuob uhva Êa i pro -gram mo der ni za -cije Ëe ti ri bit ni ceno vo na bavl je nogHAWK su sta va.

Tom na ba vomru munjsko rat nozra ko plov stvo ka -ni za mij eni ti po -stoj eÊi PZO su stavS-75M3 Vol kov

(SA-2 Gui de li ne), Ëije se po vla Ë en jeiz ope ra tiv ne upo rabe oË e kuje dopro sin ca ove go di ne. Mo der ni za ci jano vo na bavl je nog su sta va, od no snoproj ek ti la os igu ra na je Phase IIIPIP (Pro duct Im pro ve ment Pro -gram) pro gra mom, i tre ba la bi bi ti

re a li zi ra na od 2005. do 2008. go di -ne. Ra do vi oko mo der ni za cije su sta -va oba vi li bi se u Ru munjskoj, u su -radn ji s tvrtkom Elec tro me ca ni ca.Ru munjska Êe ti me, uz Sje din jeneAme ri Ë ke Dræa ve i Tur sku, bi titre Êa zeml ja u sklo pu NA TO zaj ed -ni ce ko ja Êe ima ti HAWK su stavmo der ni zi ran u sklo pu Phase IIIstan dar da.

Ugo vor je sklopl jen na te mel ju iz -rav nog pre go va ran ja dvi ju vla da,bez pro ved be do dat nog nat jeË aja.Uz tvrtku Ra ythe on ko ja Êe is po ru -Ë i ti su stav, tvrtka Kong sberg De fen -ce Êe is po ruË i ti ra dar sku i ko mu ni -ka cij sku opre mu, dok Êe plat for mabi ti po stavl je na na ka mi one tvrtkeDAF. Prva bit ni ca tre ba la bi sti Êi uRu munjsku do ruj na ove go di ne.

I. SKEN DE RO VIΔ

BRI TAN SKO mi ni star stvo ob raneob ja vi lo je ka ko pla ni ra svoje dvi jeglav ne oklo pne plat for me, tenkChal len ger 2 i bor be no vo zi lo pjeπ a -π tva War rior, zadræa ti u ope ra tiv nojupo ra bi sve do 2035. Prij aπn ji jeplan pre dvi ao po vla Ë en je iz sluæbei zam je nu no vim su sta vi ma 2025.Raz log za des et ogo diπnje pro duæe -n je je u Ëin je ni ci da su ne dav ni an -gaæma ni bri tan ske ko pnene voj skepo ka za li ka ko su ob je plat for me joπuvi jek u svjet skom vrhu.

Pro cij en je no je ka ko Êe se bu du -Êim mo der ni za cij ama i unapr je e -n jima to mjes to mo Êi i zadræa ti. Sto -ga tre nu ta Ë no ne ma pot rebe ula ga tive li ke ko li Ë i ne nov ca u ra zvoj pot -pu no no vih plat for mi kad se s ma -n jim dij elom tog iz no sa Chal len geri War rior mo gu s vre me nom mo der -ni zi ra ti uvo en jem no vih tehno lo gi -ja koje Êe im pruæi ti pred nost naboj iπ tu i u idu Êih 30 go di na.

Naj ve Êi mo der ni za cij ski pro gramza Chal len ger 2 je prov je ra mo guÊ -no sti po stavl jan ja no vog to pa. Um -jes to stan dar dnog bri tan skog iæ -ljebl je nog to pa L30 ka li bra 120 mm

prov je ra va se mo guÊ nost ugradn jenje ma Ë kog neiæljebl je nog to pa istogka li bra, duæi ne cij evi 55 ka li ba ra.Paljbene pro be Êe se iz vo di ti tij e -kom ove i iduÊe go di ne, a nakon to -ga do nij et Êe se od lu ka o mo gu Êojzam je ni to pa.

War rior tre nu ta Ë no pro la zi sli Ë anpro gram. Nai me raz ma tra se mo -guÊ nost zam jene sa da πn jeg to pa ka -li bra 30 mm no vim, jaË im i uË in ko -vi tij im rjeπ en jem. Ka ko sa da stva ristoje, u igri su dva mo gu Êa rjeπ en ja,oba ka li bra 40 mm. Prvo rjeπ en je je

top tvrtke CTA In ter na tio nal s te le -skop skim strel ji vom. Tvrtka je veÊpo nu di la cij elu in sta la ciju, top i be -spo sad nu ku po lu spre mnu za po -stavl jan je na War rior. Dru ga je op ci -ja top ATK Gun Sy stem 30/40 mmMK44.

U oba je sluË aja rij eË o vrlo mo -der nim to po vi ma ko ji su veÊ eg ka li -bra od dos ada πn jeg rjeπ en ja, a mo -der na im kon struk ci ja omo gu Êa vala kπe odræa van je i ve Êu uË in ko vi -tost.

M. PE TRO VIΔ

15. travnja 2005.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Warrior ostaje u sluæbi joπ 30 godina

Rumunjska dobiva nizozemski HAWK sustav

TVRTKA Au to mo ti ve Technik Li -mi ted (ATL) do vrπ ila je prvi se rij skiprim je rak oklop nog te ren ca Pin -zgau er po gon ske kon fi gu ra cije 6x6.Vo zi lo je dio na rudæbe no voz eland -ske voj ske ko ja je na ruË ila veÊ dru -gu se riju Pin zgau e ra, od to ga πez -des et u oklopl je noj inaË i ci.

No vi oklop ni Pin zgau er 6x6 raz vi -jen je kao zaj ed ni Ë ko ula gan je iz me -u ATL-a i tvrtke S Mac Neil lie izWal sal la ko ja je spe cij ali zi ra na za

pro iz vodn ju oklop nih vo zi -la. Ta Êe inaË i ca Pin zgau e raznat no oj aË a ti tu se riju le -gen dar nih vo zi la. Dos ad subi la do stup na kao la ki ne o -klopl je ni te ren ci, a od sad semo gu do bi ti i kao oklop nainaË i ca.

Te meljno pod voz je je is tokao i kod stan dar dnog Pin -

zgau e ra 6x6 bez oklo pa. Sve dob repre dno sti se rije Pin zgau er (izvrsnate ren ska po kretl ji vost, brzi na i uË in -ko vi tost) zadræane su uz do da tak ve -li ke pred no sti oklo pom za πt iÊ enogvo zi la.

Tij elo vo zi la je od pan cir nog Ëeli kako ji pruæa za π ti tu od strel ji va7,62x51 mm, a pod ni ca je ta ko eroklopl je na ka ko bi se po sa da i put -ni ci za π ti ti li od dje lo van ja mi na i im -pro vi zi ra nih ek splo ziv nih na pra va.

Gu me su opreml jene run-flatumet ci ma ko ji omo gu Êa vaju voænju ikad je gu ma po go e na met kom ipro buπ e na. Mo guÊe je i po stavl jan jedo dat nog mo du lar nog oklo pa, ovis -no o pot re bi i æel ja ma ku pa ca. Nakro vu se moæe po sta vi ti in sta la ci jaza po stavl jan je stroj ni ce.

Vo zi lo je izaz va lo za ni man je raz nihvoj nih i ci vil nih ag en ci ja dil jem svi -je ta. Voj ne or ga ni za cije s Pin zgau e -rom do bi vaju raz no li ku i uË in ko vi tuobi telj vo zi la spo sob nu od go vo ri tiraz nim iza zo vi ma. Do ba te ro riz ma imo gu Êih asi met ri Ë nih prij etn ji bi logdje u svi je tu otva ra pot re ba za spe -cij ali zi ra nim za πt iÊ enim vo zi li ma, la -kπ im i “ci vil skij im” od stan dar dnihvoj nih oklop nih vo zi la, ali s dru gestrane do voljno za πt iÊ enih da se mo -gu upo ra bi ti u kriz nim si tua cij ama

M. PE TRO VIΔ

BRI TAN SKO mi ni star stvo ob ranepot pi sa lo je ugo vor s bro do gra ev -nom tvrtkom Vo sper Thor nyc rof ta ogradn ji Ëe ti ri no va iz va no bal na pa -trol na bro da Ëi ja bi te meljna za da Êabi la pa tro li ran je u vo da ma oko Fal -kland skog oto Ë ja.

No vi bro do vi Êe pred stavl ja ti mo -di fi ci ra nu inaË i cu iz va no ba lnih pa -trol nih bro do va klase Ri ver, od koj ihveÊ tri sluæe u bri tan skoj rat nojmor na ri ci. No vi bro do vi Êe se pre -ma veÊ po stoj eÊ em obra scu za bro -do ve klase Ri ver unaj mi ti do oæuj ka2012., a za mij enit Êe dva pa trol nabro da klase Cast le, HMS Le edsCast le i HMS Dum bar ton Cast le.

Pre ma ugo vo -ru, proj ek ti -ran je i gradn jusva tri bro dafi nan ci ra tvrt-ka Vo sperThor nyc roft teih iz najmljujebri tan skommi ni star stvuob rane na po Ë et no raz dobl je od petgo di na. Tvrtka Vo sper Thor nyc roftta ko er os igu ra va pu nu lo gi sti Ë kupot po ru bri tan skoj mor na ri ci tij e -kom sluæbe. Na kraju raz dobl ja iz -najmlji van ja mi ni star stvo ob ranemoæe pro duæi ti ugo vor o naj mu, ku -

pi ti bro do ve ili ihvra ti ti tvrtki Vo sperThor nyc roft.

Is tis ni na no vihbro do va iz no sit Êe1850 to na, imat Êeposa du od 34 Ëla naπto je za 17 oso baman je u od no su nakla su Cast le, te Êe

bi ti na o ruæa ni s jed nim to pom ka li -bra 30 mm. Is to ta ko bi t Êe oprem -l je ni s po let nom pa lu bom s koje Êemo Êi po lij eta ti he li ko pte ri ti pa Mer -lin, a od elek tro ni Ë ke opre me kojuÊe no si ti tre ba is tak nu ti po bol jπ a nimo tri la Ë ki ra dar za nad zor mor skepo vrπ i ne Ter ma Scan ter 4100.

Pre ma bri tan skom mi ni star stvuob rane pro gram unajmlji van ja no -vih pa trol nih bro do va vrij ed no sti jeoko 57,3 mi lij una do la ra, a ako senaj am pro dul ji tro πko vi Êe bi ti i ve -Êi. Gra dit Êe se u bro do gra di li π tuPort smouth, a tre ba li bi uÊi usluæbu 2007.

M. BRLIΔ

1815. travnja 2005.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Proizvodnja oklopnog Pinzgauera

Velika Britanija naruËuje nove patrolne brodove za Falklande

Au t

o mo t

i ve

Tech

nik

19

BRITANSKI sustav bespilotnihletjelica Watchkeeper mogao biprema odreenim najavama zbogsmanjenih financijskih izdvajanjapretrpjeti znatnu redukciju. Taredukcija prema tim najavamamogla bi se odnositi na to daWatchkeeper sustav Ëini samo jednaletjelica, odnosno zrakoplovna plat-forma. Promjene u programu moglebi se odnositi i na odgodu poËetkaoperativne uporabe sustavaWatchkeeper, i to iza 2006. kako je

bilo izvorno planirano. Odreeneprocjene navode kako bi Watch -keeper mogao biti operativan do2009. godine.

Uz letjelicu Hermes 450, britanskeoznake WK450, koja Êe po svemusudeÊi biti jedina i glavna kraljeæni-ca sustava, prema prijaπnjimnajavama sustav je trebala Ëiniti iletjelica Hermes 180. Preporuka zaredukciju sustava, koja Êe uskorobiti upuÊena ministarstvu obraneUjedinjenog Kraljevstva, doπla je

kao rezultat pregovora Obrambeneagencije za nabavu i tvrtke Thales.Razlozi koji se pritom navode nisusamo niæi financijski troπkovi, negoi Ëinjenice kako je letjelica WK450u odnosu na Hermes 180 puno zre-liji i iskoristiviji sustav. Pritomnavode i prosudbu kako WK450sustav ima veÊi potencijal za daljnjumodernizaciju kroz svoj operativnivijek, te da je zahvaljujuÊi svojimpodvjesnim toËkama iskoristiv zaπirok spektar zadaÊa (pri Ëemu sedakako misli na moguÊnost noπenjaubojnih sredstava). SustavWatchkeeper (vrijednost projektaprocjenjuje se na oko 1,5 milijardidolara) izvorno je zamiπljen kaoISTAR (Intelligence, Surveillance,Target Acquisition andReconnaissance) platforma koja bibritanskim postrojbama sa svojimsenzorskim paketom opreme ponaj -viπe sluæila za prikupljanje obavjeπ-tajnih podataka, izvianje i nadzoriz zraka, odnosno prikup ljanjepodataka o protivniËkim ciljevima.

I. SKENDEROVIΔ

PRVA fre ga ta iz fran cu sko-ta lij an -skog proj ek ta Ho ri zon (vrij ed nog2,8 mi lij ar di eura) po ri nu ta je 10.oæuj ka u fran cu skom bro do gra di li π -tu DCN Lo ri ent. Fre ga ta je do bi laime For bin, a u tre nu tku po ri nu Êabi la je u vi so kom stupnju opreml je -no sti. Zbog to ga se oË e kuje da Êeopre man je fre ga te bor be nim su sta -vi ma tra ja ti sa mo πest mjes eci.

Os nov na nam je na tih fre ga ta jeos igu ran je pro tuz ra Ë ne za π ti te zanos aËe zra ko plo va i/ili des ant nesna ge. Uz to fre ga te Êe opre mi tisvim pot reb nim ko mu ni ka cij skimsu sta vi ma ka ko bi mo gle obavl ja ti iduæno sti za pov jed nog bro da tij ekomiz vo en ja zdruæe nih za da Êa. Os no -vu pro tuz ra Ë nog su sta va Ëi nit ÊePZO ra ket ni su stav As ter 15/30.Fran cu ske Êe fre ga te do bi ti i pro -

tub rod ske vo ene proj ek ti le MM-40Exo cet, dok Êe ta lij an ske opre mi tipro tub rod skim proj ek ti li ma Oto matTes eo Mk.2.

Ako ne bu de ve Êih teπ ko Êa tij ekomopre man ja, For bin Êe svoje prvevoænje mo rem oba vi ti u prvoj po lo -vi ci 2006., dok je primo pre daja pre -dvi e na veÊ za pro si nac is te go di -

ne. Ta lij an ska rat na mor na ri ca svojuprvu fre ga tu iz tog proj ek ta - An -drea Do ria, oË e kuje sre di nom 2007.Daljnje primo pre daje fran cu ske fre -ga te Che va li er Paul i ta lij an ske Ca -io Dui lio tre ba le bi se oba vi ti od 12do 18 mjes eci nakon For bi na i An -dree Do rie.

S. RA DA KO VIΔ

15. travnja 2005.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Hermes 450 - glavna kraljeænica Watchkeeper platforme?!

Porinuta prva fregata Horizon

VOJSKE SVIJETA

Ra ke te zeml ja-zeml ja pred stav-l jaju let je li ce vre te na stog obli -ka koje se gi baju po sred stvom

jed nog ili vi πe mo to ra ko ji sluæe sa -mo za po sti zan je za dane brzi ne.Osta li dio pu tan je ra ke ta pre la zizbog pos je do van ja ki net iË ke en er -gije do bi vene ra dom mo to ra. Bu du -Êi da rad ra ket nog mo to ra, na ve Êi nikon struk ci ja, ne ovi si o at mo sfer -skim uv jet ima, ra ke ta se moæe gi ba -ti u zra Ë nom i zra ko praz nom pro sto -ru. Za po gon ra ke ta sluæe ke mij ski(na kru ta i te ku Êa po gon ska sred -stva), nu kle ar ni, ion ski ili plaz mara ket ni mo to ri.

Ra ke ta po kon struk ci ji moæe bi tijed no stu panjska ili vi π e stu panjska,a pre ma slo bo di gi ban ja ne vo e na(slo bod na) ili vo e na. Ra ke ta u su -πti ni pred stavl ja po seb nu vrstu sred -stva za no π en je nu kle ar nog i dru gihvrsta ek splo zi va, za me te o ro lo πkais pi ti van ja, istraæi van je vi so kih slo -j eva at mo sfe re, lan si ran je zra ko -

plov nih let je li ca, za raz mi ni ran je nakop nu i za dru ge po seb ne nam jene.

Prve ra ke te poj avi le su se u Ki ni uIII. stol je Êu, a spo min ju se ek splo -ziv ni bam bu so vi πta po vi ko ji su, za -pal je ni, stva ra li ve li ku bu ku. Te ra -ke te, pun jene crnim ba ru tom, ko jije u to vrij eme bio poz nat u Ki ni,stol je Êi ma su sluæi le za za ba vu i uvjer ske svrhe.

Prve ra ke te rabl jene kao uboj nooruæje spo min ju se u voj nim me mo -a ri ma ki nes ke di na stije Sung podpoj mom ogn jene strij ele.

U Euro pi su ra ke te prvi put upo -rabl jene u op sa di ta lij an skog gra daMes tre 1337. Ta lij an ski pov jes ni Ë arL. Mu ra to ri u jed nom od svoj ih dje laopi suje pal jen je opsjed nu tog gra daChiog gi ae 1397. te prvi ra bi po j am

ra ke ta (rocchet ta), ko ji se po slijeudo ma Êuje u ve Êi ni svjet skih je zi ka.

Pot kraj XVIII. stol je Êa In dij ci su uustan ku pro tiv en gles kih ko lo ni za -to ra upo ra bi li ra ke te iz ra ene odme tal nih cij evi pun je nih ba ru tom,pri Ë vrπ Êe nim na bam bu so ve πta po -ve duæi ne oko 2,5 m, ko ji su sluæi liza sta bi li za ciju u le tu. Na te mel jutih ra ke ta, Bri tan ci pri stu paju iz ra dirat nih i sig nal nih ra ke ta. U Ru si ji jeu XIX. stol je Êu gen eral Zas jad koobavl jao ek spe ri men te s ra ke ta makoje su ima le kon struk ciju od æe -l jez nog li ma pun je nog crnim ba ru -tom, boj nu gla vu i πtap za sta bi li-za ciju.

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

15. travnja 2005.20

Iako mnogi dræe kako su rakete moderno oruæje, povi-

jesni izvori upuÊuju kako su preteËe raketa postojale

davno prije. Do ozbiljne je vojne uporabe doπlo tek u

XX. stoljeÊu, zahvaljuÊi snaænom tehnoloπkom razvoju

i obilnom financiranju iz vojnih proraËuna

Raketna tehnika

Danijel VUKOVIΔ

V-2 pred lansiranje

Uboj stvo bi vπ eg li ba non skogpre mij era Ha ri ri ja u vel jaËi2005. go di ne je nakon duæe

vre me na po nov no usmje ri lo po zor -nost svjet ske jav no sti na Li ba non.Ha ri rij evim uboj stvom pre ki nu to jedes etl jeÊe i pol kon ti nui rane po sli -j erat ne sta bi li za cije zeml je i upo zo -re no na pro blem pri sut no sti stra nihtru pa na li ba non skom te ri to riju.Nai me, ma li Li ba non, ne ka da πn jasvi jet la to Ëka Bli skog isto ka, veÊ jedes etl je Êi ma igra li π te stra nih voj skii mjes to gdje se prela maju stra teπ kiin te re si re gio nal nih si la. Nakon πtose 2000. go di ne Iz ra el u pot pu no stipo vu kao iz Li ba no na, na li ba non -

skom te ri to riju je od re gio nal -nih igra Ëa osta la pri sut na sa mosi rij ska voj ska. Tiha si rij skaoku pa ci ja Li ba no na ima la jeposl je di cu - mij eπ an je Da ma skau li ba non sku po li ti ku a na pos-l jet ku je re zul ti ra la i uboj stvomRa fi ka Ha ri ri ja. Me u tim, si rij -ska voj na pri sut nost sa mo jeposl jedn je po glavl je u du gojpo vi je sti vanjskih mij eπ an ja uli ba non ske unu tarn je od no se.

Fran cu ska je joπ sre di nom de vet -na e stog stol je Êa isko ri sti la vjer skenetr pel ji vo sti i pro gone li ba non skihkrπ Êa na za us po sta vu svog ko lo ni -j al nog ut je caja. Go di ne 1862. Li ba -

non je po stao au to nom na pro vin -ci ja u sklo pu Os man lij skog Car -stva sa snaænim europ skim i fran -cu skim ut je caj em. Nakon za vrπ et -ka I. svjet skog ra ta Fran cu ska jedo bi la man dat Li ge na ro da za da -na πn je po druËje Si rije i Li ba no na.Fran cu zi 1926. go di ne od vaj ajuLi ba non od Si rije, a 1944. go di nepo staje ne za vi san. Ia ko bez naf -tnih iz vo ra ko ji su omo gu Êi li go s -

po dar ski ra zvoj ni zu bli sko is to Ënihdræa va, ma le ni Li ba non se na kon II.svjet skog ra ta pre ob ra zio u naj na -pred niju zeml ju Bli skog isto ka.

Jed na od li ba non skih spe ci fiË no stije vjer ska he te ro ge nost sta nov ni π -tva. Na cio nal ni kon sen zus pod je levla sti, stvo ren ustav nim izmje na ma1943. go di ne, te mel jio se na po pi susta nov ni π tva iz 1932. go di ne pre makoj em su ma ro nit ski krπ Êa ni Ëi ni livi πe od po lo vi ne sta nov ni π tva, zbogËe ga im je pri pao i naj ve Êi dio po li -ti Ë ke mo Êi.

Atentat na bivπeg libanonskog premijera Haririja u veljaËi 2005. nakon duæe vremena usmjerio je pozornost

svjetske javnosti na Libanon

SVJETSKE KRIZE

Tekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

Libanon - bliskoistoËna πahovska ploËa

15. travnja 2005. 21

Hrvoje BARBERIΔ

Libanon - bliskoistoËna πahovska ploËa

Tvrtka Den el Avia tion svoj impri vat nim sred stvi ma uspje la jeoæiv je ti taj proj ekt nakon uki -

dan ja dræav ne fi nan cij ske po mo Êi.Ri zik nje zinog ula gan ja is pla tit Êese je di no ako SA AF i stra ni kup cina ruËe do vol jan broj let je li ca ka kobi se po kri li ba rem vi so ki tro πko vira zvo ja, no ka ko sa da stva ri stoje, taoË e ki van ja ni su is pun je na. Naj oz -

biljnije to me u pri log ide iz ja vajuæno a fri Ë ke vla de: “Ili Êe Ro o i valkna Êi kup ce ili se proj ekt za tva ra”.Ipak, nije sve ta ko crno ka ko se Ëi nijer po stoje opra vda ni raz lo zi za op -ti mi zam. Ali vra ti mo se ne ko li ko go -di na unat rag.

Da bi se Ro o i valk pla si rao na stra -no træi π te, ku pac se mo rao uv je ri tida ku puje prov je re ni he li ko pter, a to

je bi lo ostva ri vo je di no uvo en jemhe li ko p tera u ope ra tiv ne po stroj be.Zbog to ga je od is po ru ke prvog pro -to ti pa pa do prvog se rij skog Ro o i -val ka tre ba lo Ëe ka ti tek πest go di na.Ta ko je 6. sij eËn ja 1999. go di ne,16-oj es kad ri li bor be nih he li ko pte raSA AF-a smjeπ te noj u ba zi Blo em -fon tein, sluæbe no pre dan prvi odukup no 12 AH-2 Ro o i val ka .

Posl jedn ji EDM pro to tip pred stav-l jao je krajn je pla ni ra ni iz gled tra æe -nog he li ko pte ra, pa se na os no vi to -ga kre nu lo u se rij sku pro iz vodn ju.SA AF je prvo bit no na ruË io 12 he li -ko pte ra s pla nom is po ru ke od1998.-2001. go di ne tem pom od Ëet i rihe li ko pte ra go di πn je. Prva na ru dæ baod 12 prim je ra ka izaz va la je ola kπ a -n je u Den el Avia tio nu kao i sklop l je -ni do go vor 1997. go di ne s fran cu -sko-nje ma Ë kom gru pom Eu r o co ptero zaj ed ni Ë kom mar ke tin gu ka ko Ro -o i val ka ta ko i he li ko pte ra Ti ger.

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

15. travnja 2005.22

Zavrπetkom ispitivanja prototipova potrebnih da taj helikopter ue u serijsku proizvodnju, nije znaËilo da su

najteæi problemi rijeπeni. Najteæa bitka za daljnji razvoj tog helikoptera tek predstoji, a to je bitka za træiπte

koje je i uvjetovalo njegovo postojanje

Rooivalk traæi kupce

Zoran KESER

RATNO ZRAKOPLOVSTVO

Se rij ski prim jer ci Ro o i val ka u pro iz vod nim po go ni ma

Prva ban ska pu kov ni japo di za na je i no vaË e na uza pad nom dij elu Ban ske

kraj ine na po druËju ne ka da π-n je Glin ske ka pe ta nije, Dru gaban ska pu kov ni ja u is toË nomdij elu na po druËju ne ka da πn jePe trinjske i Du bi Ë ke ka pe ta nije.Nakon ustro ja sva ka ban skapu kov ni ja je ima la Ëe ti ri boj nes po Ëe ti ri sa tnije od 240 voj -ni ka i joπ dvi je sa tnije od po120 elit nih voj ni ka - gren adi -ra. Ka snije, preu stroj em1769. gren adi ri su za mij e-n je ni oπ tro strij el ci ma(Scharschüt zer), a sva kapu kov ni ja broj ala je ukup no4080 voj ni ka, do Ë a sni ka iËa sni ka. Spe ci fiË nost dvi juban skih pu kov ni ja u od no -su na dru ge kraj iπ ke pu -kov nije bi la je u to me πto jenjihov ti tu lar ni vlas nik biohrvat ski ban ko ji je imao pra voime no va ti sve Ëa sni ke, pa je u timpu kov nij ama sluæi lo mno go doma -Êih ple mi Êa, Ëa sni ka i do Ë a sni ka.Ia ko je bi lo odre e no da Ban skukraj inu i po stroj be u njoj uzdræa vajuhrvat ski sta leæi i Kral je vi na po stroj -be sta ci o ni rane ond je bi le su ipakpod iz rav nim za pov jed ni π tvomDvor skog rat nog vi je Êa. Od svo gaos nu tka po stroj be Ban ske kraj ine

bo ri le su se u go to vo svim ra to vi -ma Habs bur go va ca.

O hrab ro sti i poærtvov no sti ban -skih kraj iπ ni ka naj bol je nam po ka -zuje po da tak da su od ka da je uve -de na zlat na i sreb rna me dal ja zahrab rost 1790. pa sve do 1809. pri -pad ni ci poj edi nih po stroj bi Ban skog

gen era la ta od li ko va ni s 3 zlat ne i 12sreb rnih me dal ja za hrab rost.

2315. travnja 2005.

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

Hrvatske krajiπke pjeπaËke pukovnije do 1809.

VOJNA POVIJEST

Nakon ustrojavanja ostalih dijelova

Vojne krajine duæ granice i kordona s

Osmanlijskim Carstvom posljednja na

red doπla je granica na Kupi i Savi,

takozvana Banska krajina. Nakon

ustroja regularnih postrojbi u

Slavonskoj krajini tadaπnji hrvatski

ban Karlo grof Batthányi ustrojio je

1750. na nekadaπnjem podruËju

Petrinjske ili Banske krajine dvije

pjeπaËke i jednu konjaniËku

regularnu krajiπku pukovniju

Vladimir BRNARDIΔ

Banski generalat

Dok ga je vjer na Pen elo pa nada le koj Ita ci Ëe ka la i upor nopros ce od bij ala, Odis ej je,

kaæu, iz me u osta log uda rio te mel jeda na πn jem gra du Li sa bo nu. Moædai nije bi lo baπ ta ko, ali lij epo zvuËi.Zna no je, nai me, ka ko su sta ri Grcistvar no na svoj im trij era ma do la zi lido Ib er ske oba le i na ve li ko trgo va li

s nje zi nim sta ros je dio ci ma, a ve li kalu ka na rij eci Ta gus od pam ti vi je kaje bi la poz na ta kao Olis si bo na. Ni -kak vo Ëu do da su se prvi nas el je ni cioduπ e vi li po loæaj em: se dam breæu-l ja ka za tva ra ra van ko mad rij eË neoba le.

Pov jes ni Ë a ri, za raz li ku od Ho me -ra, tvrde ka ko je na mjes tu da na π -

n jeg glav nog gra da Por tu ga la ne koÊbi lo fe ni Ë ko trgo vi π te zva no AlisUbo, koje su Riml ja ni po slije proz -va li Fe li ci ta Iu lia, utvrdi li ga i ces -ta ma po ve za li s os tat kom Car stva,iz gra di li mu jav na ku pa li π ta, ka za li -π te i grobl je, i istr gnu li ga ta ko izbar bar skog okruæja.

Za raz li ku od mno gih dru giheurop skih prij es tol ni ca, por tu gal skigra di Êi i glav ni grad Li sa bon ni suosta li bez svoje sta re jez gre. U Li sa -bo nu ni pa la Ëe ni ti oro nu li kuÊ er cini su joπ us tuk nu li pred glo bal nobez li Ë nim alu mi nij sko-sta kle nimkon struk cij ama is pun je nim nam jeπ -taj em u bo ji pri rod nog drve ta ko jise naj ËeπÊe do i ma kao pro ma π e nako pi ja stil skih zna Ë aj ki pe des et ihgo di na pro π log stol je Êa. Nje govnajl je pπi, naj poz na ti ji, ali i naj ro -man ti Ë ni ji dio ne prij epor no je joπuvi jek Al fa ma koj om gos po da riutvrda sv. Jur ja, od no sno Cas te loSao Jor ge. Nje zi ne vi so ke zi di neograuju pro stor u koj em se pod noki pa Al fon sa Hen riqu e sa pau no viπe pu re us red ja ta priz eml je nih sve -pri sut nih go lu bo va. Moæda je na -por no us pin ja ti se strmim uli Ë i ca -ma, πi ro kim jed va da se mi moiudva ma gar ca, πto ne rij et ko za vrπ a -vaju u ne vidlji vim dvo ri πt ima koj ihsu je di ni ukras sta rin ske crpke zavo du. A k njima hrle æene s krËa zi -ma u ru ka ma, æur nim ko ra ci ma, po -kraj sta rih ri ba ra πto krpaju mreæe.Ovis no o dobu da na, la ko se oË eπ a tio san duk krcat svjeæim srdela ma ina ra nË a ma, ili se pak pro bij ati krozπaË i ce lju di ko ji se is pred kak ve vi -na rije osvjeæa vaju vi nom. Ne bi lokak vim, veÊ onom ti piË nom kapl ji -com u Por tu ga lu poz na tom kao“vinho ver de”, la ga nim, iskri Ë a vobij elim, bol je reË e no ze len ka stim vi -

24 15. travnja 2005.

Aljubarrota (1385.)

Bitka na Veliku GospuNeπ to sje ver nije od Li sa bo na, u ka pe li ci Sao Jor ge, na za rav ni zva noj Al ju ba rro -ta, tek ko ji ki lo me tar dal je od gla so vi te Al co ba ce, u jed nu se ni πu u crkve nom zi -du sva ko dnev no stavl ja vrË svjeæe vo de odræa vaj uÊi i ta ko sje Êan je na vre li ko lo -voπki dan 1385. ka da se od luË i lo o sud bi ni Por tu ga la. Nai me, kralj Ka stil je, na Ëe -lu svoj ih voj ni ka ali i pon ekog por tu gal skog ple mi Êa, kre nuo je za ra Ë un πpan jol -skog kral jev stva osvoj iti Por tu gal, od no sno Lu si ta niju. Su prot sta vio mu se tekJo ao I. na Ëe lu svoj ih strij el aca, pot po mog nut vrsnim za pov jed ni kom Nu nom Al -va re som Pe rei rom, koj em je, baπ kao i nje go vu kral ju, bi lo tek dva des et go di na.Æe ko ja je voj ni ke mo ri la tij ekom tog sud bo no snog sra za sa ©pan jol ci ma, po tak -nu la je por tu gal skog kral ja, ina Ëe pob jed ni ka, da se zav je tuje ka ko Êe - dok je svi -je ta i vi je ka - na ras po la gan ju svih put ni ka-nam jer ni ka uz ces tu uvi jek bi ti i vrËsvjeæe vo de. Kralj je, nai me, pov je ro vao ka ko svoju pob je du moæe zahva li ti Ëu du,pa se za kleo i da Êe po di Êi baj nu crkvu po sveÊ enu Bo go ro di ci, jer sa ma se bit kaodi gra la upra vo na Ve li ku Gos pu - 15. ko lo vo za.Le gen da dal je ka zuje ka ko je za vit lao svoje kopl je u zrak nam je ra vaj uÊi po di Êicrkvu na mjes tu na koj em ono pad ne. Vje roj at no je imao iz nim no ja ku ru ku, jermjes to na koj em se otad uz diæe le gen dar na crkva San ta Ma ria da Vi to ria, bol jepoz na ta kao Ba talha, pu nih je 16 ki lo me ta ra dal je od boj nog pol ja.

Dalekometno kopljeLe gen da ka zuje ka ko je Joao I. za vit lao svoje kopl je u zrak nam je ra vaj uÊi po di Êi crkvu na mjes tu na koj em ono

pad ne. Vje roj at no je imao iz nim no ja ku ru ku...

Jurica MILETIΔ

PODLISTAK

nom, ne zau stavl ji vo pi tkim.Krij epi po mi sao da se s Al fa me na

glav ni trg don jeg gra da moæe spu -sti ti sta rim æu tim tram vaj em ko jivaljda sva kog tu ri sta kao ka kav vre -me plov vra Êa ba rem po la stol je Êaunat rag. Ulaz eÊi u nj i neho ti ce seoË e kuje poj ava kak ve mla de æene sfri zu rom Mar lene Di et rich na vr -hun cu sla ve, u Ëa ra pa ma s “na tom”i ne de pi li ra nim no ga mautak nu tim u “lohane” san -da le s pro re zom za pa lac.

A tram vaj pro la zi tik dodrev ne prvos tol ni ce i ga -vra na πto je Ëu vaju. Kaæuda su to po tom ci is tih onihga vra na ko ji su go di ne304. do pra ti li tij elo muË e -ni Ë ki ubij enog bu duÊ eg sv.Vin cen ta, ko ji je svoje vje -ro van je gla vom pla tio uVa len ci ji. A prij enos nje -

go vih ze mnih os ta ta ka s rta, po nje -mu naz va nog Rtom sv. Vin cen ta,na re dio je osob no Al fon so Hen riqu -es, ko ji se sad kao kip ko Ëi u tvravipo vi πe ka ted ra le. I brod i ga vra niosta li su zau vi jek i kao dij elo vi por -tu gal skog grba, ali i ukles ani iliiscrta ni na broj nim jav nim zgra da -ma, Ëak i ploËni ci ma ve Êih i vaæni -j ih trgo va.

Ako je fla men co glaz baAn da lu zije, on da fa dopri pa da upra vo Li sa bo -nu. Ni jed na ni dru gaglaz ba ne maju ve ze sple som za pu bli ku, a joπman je se svo de na ko -mer cij ali zi ra no uz vi ki -van je ole po praÊ eno ka -stan je ta ma. Fa do iz raæa -va Ëeænju i tu gu. Na zivje na stao od rij eËi fatum,πto znaËi sud bi nu. La ko

se moæe pri mij eni ti i na gen re, ali ina poj edi na Ë nu pjes mu. Go to vo kaoli sa bon ska inaË i ca weltschmer za,fa do se po i stov je Êuje s poj mom sau -da de ko ji opla kuje iz gubl je no, ili ni -kad do stig nu to.

VeÊ stol jeÊe i pol no Êu za bit im uli -Ë i ca ma Bair ra Al ta od je kuju zvu ciman do li ni na lik plos na te gi ta re sosam, des et ili dvana est æi ca, ko jase iz ne kad jed no stav na iz gle daraz vi la u iz van red no obli ko va noglaz ba lo, Ëes to prot ka no in tar zij amaod slo no vaËe ili πkoljke bis er ni ce. Aono πto bis mo mi naz va li gi ta rom,ta mo na zi vaju vio la. I dok vio lauglav nom akor di ma pra ti, gi ta rame lo di jom do pun juje tu gal jiv glasæen skog fa di ste, koje u pra vi lu nosecrni nu i crni πal, kao spo men napre ra no umrlu Ma riju Se ve ru, prvuve li ku fa di sti cu ko ja je æi vot sko nË a -la u dva des et i πe stoj go di ni.

2515. travnja 2005.

Graevina koja utjelovljuje pobjeduCrkva poz na ta kao Ba talha graena je u go ti Ë kom stihu. Za nje zi nu je gradn ju oda bran vap nen ac koj eg su suv re me ni -ci opi sa li kao ka men gla dak po put dje vi Ë an ske koæe, a koj eg u ne do gled poz la Êuju su nË e ve zra ke. Glav ni je gra di teljbio Al fon so Do min gues, ko ji je svoje nacrte ute mel jio na pred lo πku ne da le ke crkve Al co ba ce. No, Jo ao I. se upra vovje n Ë ao Phi lip pom od Lan cas te ra, pa je zahval juj uÊi nje zi nu ocu u nacrt uπ lo do sta ele me na ta per pen di ku lar nog slo gaen gles ke go ti ke. Ka da je Jo ao um ro, nje gov sin Du ar te po Ë eo je gra di ti pan te on di na stije Aviz, ne slu te Êi da Êe se po -ru gal ska moÊ pro π i ri ti na sve strane svi je ta. U ka pe li ci zva noj Ka pe la os ni vaËa, da nas okruæe ni svoj im si no vi ma po Ë i -vaju i Jo ao I. i nje go va kral ji ca. Na se bi svoj stven naË in, gradn ja ut je lovl juje i naj ve Êu Jo a o vu pob je du i Ëud nu, ne rij et -ko tra gi Ë nu po vi jest Por tu ga la, koj eg su ne koÊ zva li Lu si ta nia.

UTIHNULE BOJI©NICE

Pobjednik naAljubarroti - Joao I.

Ispred Batalhe senalazi spomenik

Joaovom vojskovoiNunu Alvaresu Pereiri

26

Redovi u bankama i bolnicama postali su odavno naπa svakod-nevica. Ljudi vjeruju u novac i medicinu, jer najvaænije je “bitizdrav i imati novca”. Osoba koja kaæe da se novcem sve rjeπavaoËito nikada nije imala novca. Jedna æidovka je rekla da nerazumije kada krπÊani govore kako vjeruju da je u sveto hra -niπtima nazoËan æivi Bog a crkve im zjape prazne: “Da ja tovjerujem, ne bih izlazila iz crkve”. Prorok Izaija piπe: “O, kadabi me narod moj posluπao, o kad bi se odvratio od zloga puta”.Psalmist, kada govori o Boæjoj brizi, kaæe: “Gospod se brine zasve i hrani mlade gavrane πto grakÊu”. Danaπnji ljudi redovitoponavljaju: “Pomozi si sam pa Êe ti i Bog pomoÊi”. To nigdje nepiπe u Svetom pismu. Izgleda da smo izmislili svoje privatnevjere i uzdamo se samo u svoju snagu, i onda se Ëudimo kadavidimo kaos u nama i oko nas.

Mirko ΔOSIΔ

15. travnja 1989. NesreÊa na HillsboroughuSvi navijaËi popularnog engleskog nogometnog klu-ba Liverpool, a i mnogi drugi ljubitelji nogo met neigre, upamtili su 15. travnja 1989. kao jedan od naj -teæih datuma u povijesti nogometa. Toga dana uSheffiel du na stadionu Hillsborough trebala se odi-grati polufinalna utakmica engleskog FA kupa iz-meu Nottingham Foresta i Liverpoola. Pred poËe-

tak utakmice brojni su navijaËi kasnili zbog prometnih zastoja napri lazu stadionu, a zbog loπe organizacije, nisu na vrijeme uspjelizauzeti svoja mjesta na tribinama. Utakmica je poËela toËno u 16sati, a nesreÊa se dogodila πest minuta kasnije. U panici koja je za -vladala na licu mjesta smrtno je stradalo 95 ljudi, a joπ je jedan na -vijaË poslije preminuo u bolnici. Ozlijeeno je 730 navijaËa, a nes-re Êa se mogla vidjeti uæivo u televizijskom prijenosu. U postupkukoji je poslije proveden nitko nije odgovarao za smrt tolikog brojaljudi. Na kon nesreÊe na Hillsboroughu organizatori utakmica uEngleskoj poËeli su mnogo viπe paziti na organizaciju ulaska navi-jaËa na stadion pa se takva katastrofa viπe nije ponovila.

18. travnja 1949. Irska RepublikaToËno na uskrsni ponedjeljak 1949. irski je par -la ment zakonskom odredbom proglasio izlazakiz britanskog Commonwealtha te uspostavu ne -ovisne irske dræave. Nekoliko dana poslije i bri-tanski je parlament potvrdio tu odluku pa jenapokon ostvaren san mnogih Iraca diljem svi-jeta. Put do neovisnosti doista je bio dug i tr no -vit - Irska je stoljeÊima bila jedna od najsi ro -

maπnijih europskih zemalja, a osim borbe s glau i nezaposlenoπÊu,Irci su svoju nacionalnu svijest morali spoznati i kroz politiËku borbuprotiv Engleza, koji su vladali “zelenim otokom” od poËetka XIX.stoljeÊa. Ionako teæak poloæaj Iraca dodatno je pogorπao I. svj. rat,a osobito uvoenje nametnutog zakona o ograniËenoj samoupravi1914. »ekala se samo iskra koja Êe pokrenuti otvorenu revoluciju,πto se dogodilo na Uskrs 1916. Britanci su uspjeπno uguπili pobunu,ali su okrutno postupali s ustanicima pa se veÊina Iraca okrenula kado tada marginalnoj politiËkoj skupini Sinn Feinu. Irska je punih 30go dina πto oruæjem πto pregovorima traæila neovisnost. Na po -sljetku je sloboda izvojevana, ali je u meuvremenu πest sjevernihokruga odvojeno u posebnu administrativnu jedinicu izvan irskedræave a u sastavu Velike Britanije. Sinn Fein je uz pomoÊ teroris -tiË ke organizacije IRA-e nastavio borbu za ujedinjenje cijele Irskesve do danaπnjih dana.

SLOVO DUHOVNOSTI

15. travnja 2005.

Kaos

Leon RIZMAUL (leonriz@net.hr)

• ameriËki povijesni spektakl (173 min.)• distribucija: Blitz film & video• redatelj: Oliver Stone• glavne uloge: Colin Farrell(Aleksandar), Angelina Jolie (Olimpija),Antony Hopkins (Ptolomej), Val Kilmer(Filip II)

Aleksandar Makedonski bio je veliki vladar. Pokorio jesav tada znani svijet, ujedinio Istok i Zapad, Makedonijui GrËku, Egipat i Babilon, i sve to u samo tridesettri go -di ne æivota. Tko je bio i πto je æelio postiÊi taj povijesnivelikan, koji je za æivota postigao i prestigao slavu mit-skog junaka Herkula, moæemo vidjeti u ovom gotovo trisata dugom filmskom epu. Aleksandar je pravi primjerautorskog filma, gdje se bez obzira na raskoπnu produk-ciju (film je koπtao vrtoglavih 150 milijuna dolara) vidi dasve konce u rukama dræi jedan Ëovjek - redatelj. OliverSto ne je proπao mnogo toga u æivotu - dvaput je ranjenu Vijetnamu, bio je mornar, trgovaËki putnik, vozio taksi,ali je bio i veliki filmski redatelj te scenarist i producent.Njemu je poznata slast grljenja zlatnog kipiÊa u Holly wo -odu. Svoja dva redateljska Oscara osvojio je oπtrom kri-tikom ameriËke blamaæe u Vijetnamu, filmovima Roen4. srpnja i Vod smrti. Aleksandar mu je prvi film koji nijeni na koji naËin vezan za Sjedinjene AmeriËke Dræave izbog toga je u njima doËekan dosta hladno. Nekako mise Ëini da ih je najviπe povrijedilo πto se ovaj put bacio uana lizu neËega pradavnog i potpuno neameriËkog pa jebilo za oËekivati da Êe film mnogo bolje proÊi u Europi iostatku svijeta, πto se i dogodilo. U Hrvatskoj se Alek -san dar du go odræao na kinorepertoaru pa, ako ikako mo -æe te, otii te u kino, jer πteta je ovako raskoπan spektaklne pogledati na velikom platnu. Onima koji ne stig nu,top la preporuka - nikako ga nemojte propustiti kada sepojavi na videu i DVD-u, jer potpuno ravnopravno sto ji uzbok najboljim modernim spektaklima, Gibso no vom Hra b -rom srcu i Scottovom Gladijatoru.

BIBLIOTEKA VREMEPLOV

Skupina ljudi, Ëlanovi Izvrπnog odboraZe lene akcije Zagreb, odluËila je zajed-niËki prirediti publikaciju o ratnim ra za -ranjima okoline u Hrvatskoj 1991. go di -ne. Ocijenili su da Zelena akcija Zagreb kao druπtvena,nevladina organizacija moæe u znaku ze le nih i ljudskih vri-jednosti, koje u svojim aktivnostima zagovara, pridonijetiboljem informiranju domaÊe i inozemne javnosti o tomeπto je zadesilo Hrvatsku, te osmiπljavanju i odabiru pra vihpoteza za hrvatsku ekoloπku, gospodar sku i druπtvenubuduÊnost u vremenu poslijeratne ob no ve. Knjiga je na -stala kao djelo dvadesetak autora, koji su iz podruËja zakoja su kompetentni ili za koja imaju afiniteta, s kre a tiv -nim nastojanjem iznijeli svoje misli. U odre e nju tema pu -bli kacije autori se nisu ograniËili samo na oko liπ, o Ëemuponajbolje govore naslovi pojedinih poglavlja knji ge - Lju -di, Dom, Priroda, Horizonti, Opstanak, itd. Au tori su po -ku πali svojim znanjem, razmiπljanjem, pa i osje Êa njem,shva titi πto se dogodilo, razumjeti dubinu ra za ra nja i ka -rak teristike gubitaka. Publikacija sadræi brojke, po datke iËinjenice, ali koje nisu preobimne i kompletne, jer tak vedaje dræavna uprava. Cilj je ove knjige, kako je u njoj izapisano, pridonijeti onom najvaænijem, koje ne mo æe bitiniËiji monopol jer se tiËe buduÊnosti i sudbine svih nas, dase mudrije i duπevnije dokuËi πto nam je veÊ danas a po -gotovo sutra Ëiniti u obnovi æivota u Hrvatskoj.

Skupina autora: “Obzori opstanka”,

Zagreb, 1992.

Nikolina Petan

Leon RIZMAUL (leonriz@net.hr)

FILMOTEKA

Aleksandar Veliki (kino)

15. travnja 2005.

WEB INFOMILITARIA

27

Stranica www.dutchsubmarines.comjed na je od nesluæ -

benih vojnih stranica,no, s ob zi rom na sa dr -æaj, definitivno pripadaskupini web siteova kojemoramo prepo ru Ëiti. Ri -jeË je o stranici po sve -Êenoj nizozemskim pod -mornicama, s brojnimlin kovima, prezentacija-

ma, fotografijama i vrijednim (ali ne zaboravite - nesluæ -benim) informacijama o nizo zemskom podmorniËarstvu.U niz zanimljivih linkova naglaπavamo fotogaleriju s vrlovisokom rezolucijom slika i nizom amaterskih fotografijasnimljenih na vjeæbama i tijekom plovidbi. Takoer, meulinkovima se nalazi i vrlo zanimljiva podstranica o najveÊimi najpoznatijim podmorniËarskim nesreÊama, a pod linkomWWII velik broj dobrih tekstova o podmorniËarskim suko-bima tijekom najveÊeg svjetskog sukoba u povijesti Ëo vje -Ëanstva.Istodobno, site bi mogao biti i raj za ljubitelje militarije, jerse na podstranicama moæe pronaÊi Ëak i cjelokupan popisnizozemskih podmornica, kako onih aktualnih, tako i onihdavno otpisanih, s velikim brojem preciznih informacija ilogotipova (amblema).

Ivan BELINEC

1. Grad na zapadu Rumunjske poznat porudarstvu je:A CraiovaB ConstantaC Temiπvar

2. Vlad Tepes Dracula bio je vladar:A MoldavijeB TransilvanijeC Vlaπke

3. Rumunjski kralj koji je abdicirao 1941. godinezvao se:A ArpadB Carol IIC Ahmet Zogu

4. Revolucija kojom je sruπen diktatorCeausescu dogodila se:A 1989. B 1990. C 1991.

5. Simbol rumunjskog sporta Nadia Comanecibila je:A gimnastiËarkaB sprintericaC bacaËica kugle

www.dutchsubmarines.com

Ned voj be no je voj na aka de mi ja WestPo int u Sje din je nim Ame ri Ë kimDræa va ma jed na od naj poz na tij ih

voj nih aka de mi ja na svi je tu. Ukaz o nje zi -nu os ni van ju pot pi sao je joπ Tho mas Jef -fer son dav ne 1802. go di ne, a nje zin po -loæaj val jalo je dob ra no bra ni ti upra vou vrij eme ra to va za stje can je ne o vis -no sti u bor bi s Bri tan ci ma. Nai me,ame ri Ë ko dræan je po loæaja West Po in -ta sprjeË a va lo je Bri tan ce da ovla dajudo li nom rij eke Hud son i ta ko svojudo ta da πn ju ko lo niju po dij ele na dvadij ela. Zbog te stra teπ ke vaæno sti, Ge -or ge Washing ton je West Po int pro -glas io kljuË em kon tinen ta.

Ubr zo nakon os ni van ja aka de mijeobli ko va ni su ma te ma ti Ë ki i znan stve nipro gra mi na sta ve, a tij ekom XX. st. nanjoj su di plo mi ra li iz meu osta lih: JohnJ. Pershing, Dwight D. Eis enhower,Omar N. Bra dley, Ge or ge S. Pat ton,Dou glas Ma cArt hur, H. Nor man Schwar zkopf i Wes -ley K. Clark. Nakon ne ko li ko des etl je Êa ame ri Ë ki jeKon gres iz gla sao da se na aka de miju, su klad no nje zi -nim kri te rij ima, mo gu upi sa ti lju di svih za ni man ja i izsvih dij elo va SAD-a, Ëi me se usta no va otvo ri la oso bi toaf ri Ë kim, azij skim i his pan skim Ame ri kan ci ma.

Prva odo ra koju je aka de mi ja West Po int usvoj ila kaostan dar dnu go di ne 1802. bi la je tam no pla ve boje, ali uupo ra bi je osta la sa mo do 1815. Ota da pa do da na π-n jih da na pro mij eni la se vrlo ma lo, za pra vo ma lo sepro mij eni la tek sveË a na odo ra, dok je mno go vi πe pro -m je na bi lo na rad nim i odo ra ma za sva ki da πn ju upo ra -bu, baπ kao i na ljet nim i zim skim inaË i ca ma.

Za niml ji vo je da je te meljna bo ja odo re osta la si va, ada su raz li Ë i ti do da ci naj ËeπÊe iz ve de ni u crnoj bo ji.SveË a na je odo ra svoj vi πe-man je da na πn ji oblik do bi -la go di ne 1890. te sta rin ski πt ih ko ji je i da nas vidljiv.Vi so ka i kru ta ka pa Ëa ko (po stoje te o rije koje tak vuka pu et imo lo gij ski veæu s naπ im gra dom »akov cem),na sta la je na pred lo πku ra nij ih mo de la, a bij elom supoj asu do da ni poj as evi ko ji se kriæaju na prsi ma. Napredn joj stra ni ka pe je grb voj ne aka de mije ko ji je di -zaj ni ran joπ 1898., a u sveË a nu odo ru, ko ja se no si sa -mo u sve Ë a nim pri go da ma, od no sno na mi moho di ma,ub raja se i tor bi ca za strel ji vo - sa mo kao ukras ni do -da tak, ko ji odav no veÊ ne ma prak ti Ë nu prim je nu. ©tose hla Ëa ti Ëe, u upo ra bi su si ve sa πi ro kim crnim pru -ga ma ili bij ele.

Ju ri ca MI LE TIΔ

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZ

Rje

πenj

e: 1

c;2c

;3b;

4a;5

a;

Vojna akademija West Point

www.hrvatski-vojnik.hr

U sljedeÊem broju najavljujemo...

• Rat kao druπtvena pojava i Ëinjenica

• MTV - kamion nove generacije

• MornariËka topniËka potpora