ZDRAVLJE PORODICE

Porodica, zdravlje i bolest Determinante porodičnog zdravlja

Procjena porodičnog zdravljaPrincipi porodične medicine

Stanje porodične medicine u BIHHistorijski razvoj porodične medicine u BIH

DEFINICIJA PORODICE Porodica je osnovna demografska, socijalna I

biološka zajednica Porodica je zajednica koja se susreće u svim

društvima, od samih početaka ljudske historije. Postoje više različitih termina koji imaju približno isto značenje porodice:

Porodica, obitelj zasnivaja se najčešće na krvnom srodstvu, veza između osoba suprotnog spola, koja uključuje roditelje i djecu.

Domaćinstvo predstavlja skup osoba koje žive zajedno u istoj kući ili stanu, obuhvataju osim roditelja i djece i druge rođake, sa kojima su u bliskom krvnom srodstvu (braća).

PROSJEČNA VELIČINA PORODICE

Prema popisima u BiH 1948 - 5.1 članova 1953 - 5 1961 4.6 1971 4.1 1981 4 1991 3.6 2001 ?

FUNKCIJE PORODICE Reproduktivna-biološka: rađanje djece, produženje vrste,

seksualni odnosi. Ekonomska: obezbeđenje materijalnih dobara za izdržavanje

članova porodice; primarnu ulogu ima otac, a u novije vrijeme majka ili starija djeca.

Zaštitna: podrška i pomoć članovima, posebno izdržavanim članovima, djeci, starijim, bolesnim i hendikepiranim; kvalitet roditeljske zaštite u ranom djetinjstvu od presudnog je značaja za buduće mentalno zdravlje; Zadovoljoljenje potreba za toplinom I intimnošću odnosa sa majkom, koji su potpomognuti brojnim relacijama sa ocem, braćom I sestrama (ukoliko ih ima) čine porodicu najvažnijom zaštitnom sredinom za dijete.

Odgojna: odgoj djece, kao posrednik između sredine i djeteta, prenos osnova kulture I razvoj prvih navika i načina ponašanja važnih za zdrav budući život.

MJESTO ŽIVLJENJA

Kuća predstavlja fizičku sredinu u kojoj ljudi provedu većinu života gdje standardi života i građevinski propisi imaju važnu ulogu u obezbjeđenju sigurnog i zdravog življenja.

To podrazumjeva: adekvatno osvjetljenje, sistem grijanja i ventilacije, voda za piće, otpornost na zemljotrese, poplave, izolaciju od buke, sigurno snabdjevanje energijom za osvjetljnje, kuhanje i grijanje.

DUŽINA BORAVKA U KUĆI

Kuća je mjesto gdje provedu: dojenčad i mala djeca 22-24 sata dnevno školska djeca do 18 sati, mladi do 14 sati, radno aktivno stanovništvo polovinu vremena

van kuće,10-12 sati, stare osobe do 20 sati, domaćice do 22 sata.

DETERMINANTE PORODIČNOG ZDRAVLJA

1. Egzogene determinante: loši socijalni i ekonomski uslovi života: siromaštvo, nezposlenost,

nizak obrazovni status, loši uslovi stanovanja loše higijenske navike pojedinca, porodice i uslovi stana nezdravi stil života: pušenje, loši interpersonalni odnosi,

neadekvatna ishrana, konzumiranje alkohola2. Endogene determinante: nasljedni (genetski) materijal članova porodice3. Multifaktorijalne determinante: kombinacije endogenih i egzogenih determinanti

BOLESTI VEZANE ZA PORODICU

1. Bolesti loših socijalnih i ekonomskih uslova života: pothranjenost, avitaminoza (djeca – rahitis), nutritivne anemije, tuberkuloza,

2. Bolesti genetski uzrokovane: Turner syndrom, Down syndrom, mišićna distrofija, fenilketonurija

3. Bolesti zajedničkog porodičnog života: osipne groznice, hepatitise, AIDS, pneumonia, ušljivost, scabies, infektivne kožne bolesti,

4. Multifaktorijalne bolesti – nasljedne sklonosti za određene bolesti: dijabetes, giht, hipertenzija, šizofrenija, ulkus, reumatizam i sl.

OBOLJENJA U PRAKSI PORODIČNOG DOKTORA

Najčešća oboljenja Oboljenja respiratornog sistema - ARI Oboljenja cirkulatornog sistema –

hipertenzija Mentalni poremećaji - neuroze Bolesti genitourinarnog sistema -

infekcijeUčestala oboljenja Oboljenja kože – infekcije i alergije Oboljenja koštano mišićnog sistema -

reumatizam Oboljenja digestivnog sistema - infekcije Oboljenja čulnih organa – oka, uhaManje zastupljena oboljenja Povrede - kostiju Bolesti metabolizma –

hiperholesterolemija Bolesti endokrinog sistema - dijabetes

Vodeća oboljenja registrovana u PZZ u FBIH 2005

Naziv oboljenja, stanja po X MKB

2005.

Broj RangIndeks

%Stopa/10000

Akutne infekcije gornjih disajnih puteva (J00-J06) 516449 1 27,3 2218

Hipertenzivna oboljenja (I10-I15) 150498 2 8,0 646

Akutni bronhitis, bronhiolitis (20-J21) 96521 3 5,1 415

Cistitis (N30) 54914 4 2,9 236

Oboljenja oka i adneksa (H00-H59), izuzev (H25-H28, H40-H42, H52)

45720 5 2,4 196

Druge dorzopatije (M40-M49) 41989 6 2,2180

Anemije usljed nedostatka željeza (D50) 41227 7 2,2 177

Diabetes ( E10-E14) 37826 8 2,0 162

Otitis media i drugi poremećaji uha i mastoidnog nastavka (H65-H75) 34486 9 1,8 148

Dr. oboljenja kože i potkožnog tkiva (L10-L14, L20-L45, L55-L99) 33610 10 1,8 144

Ostala oboljenja, stanja 835506 44,3 3588

Ukupno FBiH 1888746 100 8112

PROCJENA PORODIČNOG ZDRAVLJA

1. Procjena unutrašnje dinamike porodice Kvalitativni pristup procjeni načina reagovanja

porodice ponaosob i u cjelini na različite riziko faktore (emocionalni i psihički karakter porodice)

2. Socijalno-medicinska dijagnoza porodičnog zdravlja vrednovanje zdravlja, međusobni odnosi unutar

porodice i ponašanje članova vezano za zdravlje, reflektovanje ponašanja jednog člana porodice na zdravlje cijele porodice (pasivno ponašanje), reagovanje članova porodice na bolest.

STATISTIČKI INDEKSI ZA PROCJENU ZDRAVLJA PORODICE (WHO)

Djelom su kvantitativni, a djelom kvalitativni Podjeljeni su u grupe1. Demografske karakteristike porodice i životni događaji u porodici:

veličina, starost porodice, razvod, smrt2. Funkcionisanje porodice: socijalni odnosi u porodici, način

komunikacije, podjela posla3. Okolinski, genetski i indeksi stila života-samoodređenje4. Indikatori zdravlja:pozitivni indeksi zdravlja5. Indikatori bolesti: morbiditet, mortalitet, apsentizam, korištenje

zdravstvene službe6. Indikatori planiranja porodice: broj djece, broj trudnoća, razmak

među trudnoćama, broj mrtvorošene, broj AB i dr

RAZLOZI USMJERENOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE NA PORODICU

Porodica je osnovna jedinica društva Mogućnost dobijanja kompletnije slike

zdravstvenog stanja koja uključuje osim fizičkog zdravlja, psihološke i socijalne aspekte zdravlja.

Porodica je geografski definisana Obezbjeđuje kontinuitet zaštite Lakše se postavlja dijagnoza i efekti liječenja su

povoljniji, a oporavak pacijenta brži

ZAŠTO PORODIČNA MEDICINA?

Cilj 15 Ciljeva zdravlja za 21 stoljeće - integrirani zdravsteni sektor do 2015. treba da omogući ljudima bolji pristup PZZ;

Podcilj 15.2 ističe da najmanje 90% zemalja treba da ima porodične doktore i sestre koji treba da rade i da koriste multiprofesionalne timove iz socijalnog i drugog sektora uključujući i lokalnu zajednicu.

Prihvaćena u velikom broju zemalja u sklopu reforme zdravstva Istraživanja u zemljama pokazuju dobre cost-efektivne rezultate u

30 evropskih zemalja posebno u Engleskoj, Holandiji Prihvaćen je strateški plan reforme zdravstva za osnovnu zaštitu u

Federaciji i RS i doneseni odgovarajući zdravstveni zakoni

PREDNOSTI PORODIČNE MEDICINE

poboljšava rezultate liječenja povećava zadovoljstvo

pacijenata povećava zadovoljstvo

zdravstvenih profesionalaca veći efekat liječenja uz manje

koštanje (cost effectivness metod -manje dijagnostičkih pretraga sa boljim rezultatima)

kraće vrijeme hospitalizacije smanjenje korištenja usluga

hitne pomoći bolja iskorištenost resursa i

veći kvalitet usluga

PRINCIPI PORODIČNE MEDICINEpo Gay, Barcelona, 2001.

Pacijent u centru pažnje Orijentacija na porodicu i zajednicu Oblast djelovanja određena pacijentovim potrebama i

zahtjevima Dolaze u ordinaciju neselektirani zdravstveni problemi Niska je incidencija ozbiljnih bolesti Većina bolesti se otkriva u ranom stadiju Istovremeno odlučujemo o brojnim žalbama koje

pacijent iznosi, a vezane su za razne bolesti Kontinuitet vođenja pacijenta u sistemu zdravstvene

zaštite Koordiniranost u vođenju zdravstvene zaštite Efikasnost, ekonomičnost, racionalnost.

KARAKTERISTIKE PORODIČNE I OPĆE MEDICINE PO WHOelementi Porodična medicina Opća medicina

Obuhvat Porodica u cjelini Opća populacija

Objekat posmatranja Porodica i njeni članovi Pojedinac - pacijent

Zdravstveni problemi neselektirani

Kontinuiranost zdravstvene

zaštite

Briga o pacijentu tokom života bez obzira na njegovo zdravstveno stanje

Samo u epizodi bolesti

Integrirana zdravstvena zaštita

Primarna, sekundarna, tercijarna prevencija; dijagnostika, liječenje i rehabilitacija

Dijagnostika, terapija, liječenje irehabilitacija, u manjem obimu prevencija

Koordiniranost rada Sa ljekarima specijalistima u van bolničkoj i bolničkoj zaštiti

Ne postoji koordiniranost među nivoimazdravstvene zaštite

Timski rad Puna saradnja članova tima u zdravstvenoj zaštiti pacijenta

Ljekar u većini sam donosi odluke o naćinu pružanja zdravstvene zaštite

Saradnja sa porodicom Poznavanje socijalnih, kulturnih,ekonomskih karakteristika porodice ucjelini

Poznavanje socijalnih, kulturnih,ekonomskih karakteristika pacijenta ilidjelomično

Saradnja sa zajednicom Saradnja sa drugim sektorima Saradnja sa sektorima po potrebi

KORISTI PRIMARNOG KONTAKTA U SISTEMU ZDRAVSTVA

Tim ljekara-pacijent-porodica («vratar») Smanjuje se broj posjeta doktorima specijalistima Smanjuje se korištenje službi za hitnu pomoć Pacijenti ostaju manje dana u bolnici zbog razvijene

službe kućne njege Troškovi zdravstvene zaštite se smanjuju Lakši pristup službama zdravstvene zaštite preko

doktora primarnog kontakta Postižu se bolji rezultati liječenja Zadovoljan pacijent

PREDUSLOVI ZA DOBRO FUNKCIONISANJE PORODIČNE MEDICINE

Specijalizacija porodične medicine i kontinuirana edukacija svih članova tima

Dovoljan broj timova porodične medicine (na 1500 stanovnika 1 tim, sa 1 doktorom i 1-2 med. sestre)

Odgovarajuća oprema i prostor Organizaciona povezanost i pristup specijalističko

konsultativnim službama, hitnoj pomoći, bolnicama, radiološkoj i laboratorijskoj službi

Vremenska dostupnost (tokom cijelog dana) i teritorijalna dostupnost (udaljenost minimum 500 m do 3 km u urbanim sredinama)

SITUACIJA U BIH

Dvojnost sistema u PZZ (veliki broj ambulanti opće, a ne porodične medicine)

Ulaz pacijenta u zdravstveni sistem je moguć na više mjesta što omogućuje zaobilazak porodičnog doktora (zavod za zdravstvenu zaštitu žena, zdravstvena zaštita djece i sl.)

Pravila ograničavaju ljekara u propisivanju lijekova (ograničen broj recepata, lijekovi sa liste)

Pravila u korištenju labaratorijskih i drugih dijagnostičkih procedura ograničavaju ljekara tako što skupu i visokodiferenciranu dijagnostiku stavlja u nadležnost ljekara specijaliste (HgA1c)

SITUACIJA U BIH

Potreba za dodatnim sredstvima za opremanje ambulanti porodične medicine

Nedostatak opreme za postavljanje dijagnoze određenih oboljenja (otitis media)

Sistem naručivanja na pregled je djelomično ostvaren Efektivan sistem naručivanja nije uspostavljen u sistemu (ne

posjedovanje telefona i drugih veza komunikacije) Nedostatak kadra je jedan od čestih razloga fluktuacije

doktora i sestara. Sastav timova treba biti stalan. Većina ambulanti porodične medicine je locirana u urbanim

sredinama. Timovi porodične medicine su zadobili povjerenje pacijenata

RAZVOJ PORODIČNE MEDICINE U BiH

1978. Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta u Sarajevu izgradio je Prvu zdravstvenu stanicu porodične medicine –ogledna rejonska zdravstvena stanica – Općina Centar, MZ Višnjik,Bjelave i Park sa 4 tima porodične medicine

1984. Otvoren postdiplomski studij iz porodične medicine na Institutu za socijalnu medicinu

1984. Otvorene su zdravstvene stanice porodične medicine u Mostaru, Banja Luci, Bihaću i Doboju.

1990. Zdravstvena stanica Višnjik organizaciono u sastavu DZ Centar Sarajevo.

1994. Nacionalni Institut iz Rima pomaže razvoj obiteljske medicine za 18 timova.

1999. Quins Univerzitet iz Kanade, UNICEF, HOPE, PHARE, WB, Crveni križ uključuju se u pomoć razvoju porodične medicine u BiH.

2002. Katedre za porodičnu medicinu na medicinskim fakultetima u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Banja Luci i dr.