1

Dr.sc. Hrvoje Šimović

Porezni sustav i porezna politika(preraspodjela dohotka, učinkovitost i pravednost)

Instrumenti fiskalne politike

Ciljevi fiskalne politike identični su ciljevima ekonomske

politike uopće. Fiskalna politika ima specifične instrumente.

Instrumenti fiskalne politike

Javni prihodi (izravni i neizravni porezi, doprinosi…)

Javni rashodi (investicije drţave, razni transferi, rezerve…)

Saldo tj. deficit/suficit (tekući saldo, ukupni saldo…)

Funkcije fiskalne (porezne) politike Musgrave (1959) – tri osnovne funkcije fiskalne politike:

1. alokacijska

2. (re)distribucijska

3. stabilizacijska

Alokacijska funkcija – drţava ima zadaću utjecati na ulaganje i upotrebu

gospodarskih resursa, sa ciljem da osigura ponudu javnih i privatnih dobara (to

se financira iz poreza).

(Re)distribucijska funkcija – drţava mijenja onu raspodjelu (dohodaka,

bogatstva, potrošnje tj. šansi) koja se ostvaruje na trţištu, kako bi zadovoljila

socijalne i političke kriterije (npr. progresivno oporezivanje).

Stabilizacijska funkcija – drţava utječe na “izglađivanje” oscilacija gospodarskih

aktivnosti do kojih dolazi djelovanjem trţišnih čimbenika (npr. progresivno

oporezivanje)

2

Pojam i vrste poreza

4

Javni prihodi Porezi

Doprinosi Naknade Prihodi od poduzetničke djelatnosti Javni dug

Porezi su prisilna davanja koja razrezuje drţavna uprava, a da građani od nje ne mogu zauzvrat traţiti ekonomsku protuuslugu

Udio poreza u BDP-u europskim zemljama

OECD-a (prosjek)

0,0

2,0

4,0

6,0

8,0

10,0

12,0

1965 1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000 2005

Porez na dohodak

Porez na dobit

Doprinosi

Payroll

Imovinski porezi

Opći porez na potrošnju (PDV)

Trošarine

Struktura javnih prihoda u Hrvatskoj u % BDP-

a (opća država, 2006) Porez na dohodak

3,6%Porez na dobit

3,2%Porez na imovinu

0,4%

PDV13,7%

Trošarine4,4%

Ostali porezi1,4%

Doprinosi13,5%

Pomoći

0,1%

Ostali prihodi5,7%

Ukupno

126,7 mlrd. kn

46,1% BDP-a

3

Porezi - karakteristike

7

Najizdašniji i najvaţniji prihodi drţave

prisilna davanja – porezi se nameću, oni nisu dobrovoljni, za razliku od “trţišnih prihoda” drţave koji se temelje na ugovorima, drţavnih kredita i prihoda od poduzetničke djelatnosti,

transferi u novcu, a ne u naravi – usluge učinjene za drţavu kao posljedica vojne obveze s pravnog se stajališta ne smatraju porezima,

nisu specijalna vrsta protuusluge za posebnu uslugu drţave, a ne postoji niti međuovisnost iznosa plaćenog poreza i koristi od javnih dobara i usluga koje pruţa drţava,

pravo prikupljanja poreza imaju samo administrativne jedinice javnog prava,

porezi se prikupljaju na osnovi zakona – porez treba platiti tek kada postoji činjenica za koju zakon vezuje obvezu plaćanja poreza.

Vrste poreza (1)

8

Klasificiraju se prema različitim kriterijima Objekti i subjektni – ako se vodi računa o poreznoj snazi i drugim subjektivnim

okolnostima (npr. Porez na dohodak je subjektni, a porez na imovnu objektni porez

Specifični i ad valorem – plaćaju se po jedinici proizvoda, odnosno po postotku iznosa porezne osnovice

Proporcionalni, progresivni i regresivni – prema redistributivnom učinku Paušalni porezi – plaćaju se po unaprijed utvrđenom iznosu Prema tome u kojoj se fazi reprodukcije razrezuju – poreze na faktore

proizvodnje te poreze na ponuđače i na kupce Itd.

Najvaţnija podjela: izravni (direktni) i neizravni (indirektni) porezi

Indirektni i direktni porezi

9

Iako se porezi često dijele na indirektne i direktne, razlika između njih nije

jednoznačno određena.

Kao bitno eksplicitno obiljeţje po kojem se razlikuju indirektni i direktni porezi navodi

se prevaljivost, ali s obzirom na to da je svaki porezi ipak u načelu prevaljiv,

indirektne poreze nije uputno izjednačavati s prevaljivima.

Drugi kriterij podjele – objekt oporezivanja i uvažavanje osobnih okolnosti

→ direktni porezi opterećuju u prvom redu dohodak i imovinu neposredno kod

gospodarskih subjekata, uvaţavajući osobne okolnosti onog tko snosi porezni teret. Za

razliku od toga, indirektni se porezi vezuju uz troškove, prihode ili određene

transakcije bez obzira u kakvim se okolnostima nalazi oporezovana osoba.

Treći kriterij podjele – obveza snošenja tereta poreza → direktni porezi se

izravno razrezuju na one osobe ili kućanstva koja moraju snositi teret poreza

sve ove podjele su upitne...

4

Wagner-ova načela

10

1. Financijsko-politička načela Izdašnost poreza

Elastičnost poreza

2. Ekonomsko-politička načela Izbor poreznog izvora

Vođenje računa o učincima pojedinih poreza

3. Socijalno-politička načela Općenitost poreza

Ravnomjernost poreza

4. Porezno-tehnička načela Određenost poreza

Ugodnost plaćanja

Jeftinoća ubiranja poreza

Poželjne karakteristike poreznog sustava (1)

11

Ekonomisti, sociolozi i pravnici razvili su tijekom vremena stajalište o tome koje bi

zahtjeve trebao zadovoljiti “dobar” porezni sustav.

Među tim zahtjevima ističu se:

izdašnost – prihod poreznog sustava mora biti adekvatan da zadovolji potrebe

društva za javnim rashodima

pravednost – raspodjela poreznog tereta mora biti pravedna

uvaţavanje problema porezne incidencije – nije značajna samo točka u kojoj se

uvodi porez, nego i mjesto konačnog smirivanja poreza

neutralnost – poreze treba birati tako da se minimizira njihove uplitanje u

ekonomsko odlučivanje. Takvo uplitanje uzrokuje nastanak “viška poreznog

opterećenja” koji bi trebao biti što manji.

Poželjne karakteristike poreznog sustava (2)

12

stabilizacijsko i razvojno djelovanje – porezni sustav mora dopustiti korištenje fiskalne politike za postizanje stabilizacijskih i razvojnih ciljeva

jednostavnost – porezni sustav mora dopustiti da se pravedno i nearbitrarno primjenjuje, te da bude razumljiv poreznom obvezniku

niski troškovi – troškovi primjene i urednog izvršenja poreznih obveza moraju biti što niţi, uzimajući u obzir i ostvarenje ostalih ciljeva

Ti ciljevi nisu nuţno u skladu jedni s drugima

5

Načela raspodjele poreza – ostvarivanje načela

jednakosti

13

Normativna teorija oporezivanja Na koji način razrezati porez da bi se ostvarila jednakost

poreznih obveznika?

Kako bi teret poreza trebalo raspodijeliti na građane neke zemlje?

Dva osnovna načela raspodjele poreza:1. Načelo koristi (ekvivalencije) (eng. benefit principle)

2. Načelo porezne (ekonomske) snage (eng. ability to pay principle)

Kako mjeriti ekonomsku snagu?

ImovinaPotrošnjaDohodak

Porezi na imovinu:

• porezi na kuće za

odmor

•porezi na automobile

itd.

Porezi na dohodak:• porez na dohodak

pojedinca

•porez na dohodak poduzeća

(dobit) itd.

Porezi na potrošnju

(promet):

• PDV

•Trošarine

•Porez na potrošnju itd.

15

Načelo porezne snage

Suprotno načelu koristi, načelo porezne snage za polazište razrezivanja poreza uzima sposobnost poreznog obveznika da pridonese financiranju stanovite veličine javnih rashoda Problem – kako utvrditi tu poreznu snagu

Načelo koristi prikladnije sa stajališta učinkovitosti poreznog sustava i javne potrošnje u cjelini, dok je načelo porezne snage više okrenuto ostvarivanju funkcije preraspodjele dohotka

2 aspekta Horizontalna (vodoravna) jednakost – znači da su svi porezni obveznici jednaki pred

zakonom, odnosno da svi građani s istom poreznom snagom plaćaju isti porez

Vertikalna (okomita) jednakost – nastavlja se na horizontalnu tj. zahtjeva da porezni obveznici koji raspolaţu većom poreznom snagom više pridonose u drţavni proračun

6

Teorija žrtve

kako prilikom oporezivanja treba voditi računa o različitim gospodarskim

snagama, s obzirom na visinu gospodarske snage – o tome govore teorije

žrtava

Teorijama ţrtava nastoji se objasniti načelo oporezivanja prema gospodarskoj snazi. Polazi se od toga da svatko treba podnijeti ţrtvu u skladu sa svojom

sposobnošću.

Ţrtva = smanjenje mogućnosti za zadovoljenje potreba, koje je posljedica

oporezivanja dohotka.

Prema teoriji ţrtava svatko treba podnijeti jednaku žrtvu za opće dobro.

Prevaljivanje poreza i porezna incidenca

17

Da bi se moglo raspravljati o učinkovitosti i pravičnosti poreznog sustava, moramo razmotriti problem porezne incidence, tj. krajnjeg snošenja tereta porezne obveze

Zakonska incidenca – tko prema zakonu duţan snositi porez (ne govori ništa tko stvarno snosi porez

Ekonomska incidenca – tko stvarno snosi porezni teret (promjena u raspodjeli privatnog realnog dohotka zbog uvođenja poreza)

Ako se zakonska i ekonomska incidenca razlikuju, to znači da dolazi do tzv. pomicanja poreza (engl. tax shifting)

18

Porezna tarifa (1) Porezna progresija kao instrument preraspodjele dohotka

Postoje različite mjere progresivnosti, kao npr. razlika između granične i prosječne stope

stopa promjene prosječne porezne stope kod promjene porezne osnovice

elastičnost poreznog iznosa s obzirom na promjenu porezne osnovice

rezidualna elastičnost (omjer relativne stope promjene porezne osnovice nakon odbitka poreznog iznosa i relativne stope promjene porezne osnovice)

promjena granične porezne stope kod promjene porezne osnovice (ova mjera ne moţe objasniti indirektnu progresiju)

))()('(1)(

2 XtXtXdX

Xtd

)()('1 XtXt

)()(')(

1)(1

)('1

/))((

)(4 XtXt

XTX

X

Xt

Xt

XXTX

dXXtXd

2

2

5

)()('

dX

XTd

dX

Xdt

)(

)('

/

/

/

/3

Xt

Xt

XT

dXdT

XdX

TdT

7

19

Porezna tarifa (2)Pomoću navedenih mjera mogu se za svaku vrijednost porezne osnovice odrediti značajke

porezne tarife:

progresivna >0 >0 >1 <1 >0

proporcionalna =0 =0 =1 =1 =0

regresivna tarifa <0 <0 <1 >1 <0

Progresivnost, proprocionalnost i regresivnost – lokalne značajke porezne tarife. Tarifa je progresivna kada djeluje progresivno u čitavom promatranom području.

Direktna progresija / regresija – nastaje kada promjena prosječne porezne stope proizlazi iz promjene granične porezne stope.

Indirektna progresija / regresija – nastaje kada se u tarifu s konstantnom graničnom poreznom stopom ugradi odbitak od porezne osnovice / dodatak poreznoj osnovici.

20

Porezna tarifa (3)Slika: Vrste tarifa

T

X

direktna progresija

proporcionalnost s granicom poreznog

oslobođenja

indirektna regresija

direktna regresija

proporcionalnost

indirektna progresija

0XD XG XO

21

Porezna tarifa (4)S obzirom na stupanj progresivnosti, tarifa moţe biti ubrzano progresivna, linearno(ravnomjerno) progresivna i usporeno progresivna

>0 ubrzana progresija

=0 linearna progresija

<0 usporena progresija

Slika: Vrste progresivnih tarifa i

proporcionalnost

X

T/Xravnomjerna progresija

ubrzana progresija

usporena progresija

proporcionalnost

8

Analiza incidence – model djelomične

ravnoteže (1)

22

Usredotočuje se samo na trţište proizvoda na kome su nastale promjene u oporezivanju i zanemaruje se utjecaj promjena na ostale dijelove trţišta

Incidenca jediničnog poreza ne ovisi o tome razrezuje li se porez potrošačima ili proizvođačima – porezni klin (razlika među cijenama)

Incidenca jediničnog poreza ovisi o elastičnosti ponude i potraţnje

0.60

0.80

1.00

1.20

1.40

1.60

1.80

2.00

2.20

2.40

2.60

0 1 2 3 4 5 6 7 8

Prije

poreza

Poslije

poreza

Cijena potrošača

Cijena ponuđača

$1.40

$1.00

$1.20

$1.20

D0

S0

D1

S1

Model djelomične ravnoteže

Quantity

$

Jedinični

porez $ 0,40

Incidenca jediničnog poreza ovisi o

elastičnosti ponude i potražnje

9

Ad Valorem porezi

Q

Df

Sf

Q0 QmQr

P0

Pm

Pr

Df’

P

Payroll Tax

Sati rada u tjednu

Na

dnic

a p

o s

atu

DL

SL

L0 = L1

wg = w0

Pr

DL’

wn

NAPOMENA!!!

Dobro proučiti sve kombinacije elastičnosti ponude i

potraţnje

Rosen – 13. i 14. poglavlje

10

Učinkovitost oporezivanja (1)

28

Učinkovitost poreznog sustava mjeri se odnosom prihoda što ih drţava ubire oporezivanjem i ukupnih troškova tog ubiranja

Troškovi ubiranja poreza

Troškovi implementacije poreznog sustava i troškovi ispunjavanja porezne obveze

“Mrtvi teret” oporezivanja (višak tereta)

Mrtvi teret oporezivanja – nastaje zbog utjecaja oporezivanja na relativne cijene i smanjenje blagostanja

Paušalni porezi – ne stvaraju mrtvi teret, mora se platiti neovisno o karakteristikama i ponašanju poreznih obveznika

Višak tereta poreza na ječam

Mrtvi teret (višak tereta) kod

oporezivanja robe

11

Analiza mrtvog tereta oporezivanja u kontekstu

djelomične ravnoteže

31

Jedinični porez

Potrošačev višak – razlika između onoga što smo

spremni platiti za dobro i iznosa koji stvarno plaćamo

Porezni prihod

Mrtvi teret (višak tereta)

X=1/2EPq1t2

(E-elastičnost potraţnje; P-početna cijena; q-početna količina; t-porezna stopa)

Višak tereta – potpora za

stanovanje

Višak tereta poreza na rad

12

Porezni sustav Hrvatske

Porezni sustav u Hrvatskoj Državni porezi

PDV

Posebni porezi (trošarine)

Porez na dobit

Zajednički porezi

Porez na dohodak

Porez na promet nekretnina

Županijski porezi

Porez na nasljedstva i darove

Porez na cestovna motorna vozila

Porez na plovila

Porez na automate za zabavne igre

Gradski ili općinski

Prirez porezu na dohodak

Porez na potrošnju

Porez na kuće za odmor

Porez na tvrtku ili naziv

Porez na korištenje javnih površina

Porezna struktura u Hrvatskoj (% poreznih

prihoda opće države, 2007)

Porez na dohodak13,5%

Porez na dobit12,0%

Imovinski porezi1,6%

PDV51,5%

Trošarine16,6%

Ostali porezi4,8%

Ukupno

73,4 mlrd. kn

26,1% BDP-a

13

Prihodi opće države prema razinama vlasti,

2005-2007

0

20.000.000

40.000.000

60.000.000

80.000.000

100.000.000

120.000.000

140.000.000

160.000.000

2005 2006 2007

Drţavni proračun Izvanproračunski korisnici Proračuni JLP(R)S