SVEUILITE U ZAGREBUEKONOMSKI FAKULTET ZAGREB
POREZNE OAZEPregledni radMarijana Knei, Snjeana Knapi
Kolegij: Javne financije
Zagreb, svibanj 2011.
SadrajUVOD11. Definicija i vrste poreznih utoita21.1 Porezna
utoita bez poreza21.2 Porezna utoita s porezom samo na lokalne
primitke21.3 Porezna utoita s niskim porezima31.4 Posebna porezna
utoita32. Obiljeja i popularnost poreznih utoita42.1 Razlozi
popularnosti poreznih utoita42.2 Obiljeja poreznih utoita42.2.1
Minimalno plaanje ili neplaanje poreza52.2.2 Mogunost jednostavnog
osnivanja i voenja kompanije52.2.3 Visoki stupanj diskrecije i
privatnosti u poslovanju kompanija62.2.4 Ekonomsko-politika
stabilnost i integritet vlade62.2.5 Razvijeno bankarstvo63. Razine
koritenja poreznih utoita73.1 Offshore bankovni rauni73.2 Offshore
banke73.3 Offshore osiguravajua drutva83.4 Offshore kompanije i
trustovi84. Pregled najpoznatijih poreznih utoita105. Stavovi
meunarodne zajednice prema poreznim utoitima13ZAKLJUAK15
UVOD
Svi poslovni subjekti, bez obzira da li posluju na nacionalnom
ili meunarodnom tritu, nastoje minimizirati ili izbjei poreze. Na
nacionalom tritu porezni obveznici najee poseu za zakonitom ili
nezakonitom evazijom, prevaljivanjem ili rjee za transformacijom
ili preobrazbom poreza. U meunarodnom poslovanju porezni obveznici
u tu svrhu koriste injenicu postojanja razlika u poreznim sustavima
raznih zemalja. Sukladno tome oni e obavljati svoje poslovne
aktivnosti tamo gdje su porezi najmanji. Mnoge zemlje su, uvaavajui
injenicu da porezi predstavljaju znaajan imbenik u globalnom
poslovnom odluivanju, znaajno smanjile ili uklonile poreze, ili su
pak uvele zakone i propise koji omoguuju smanjenje poreznih
optereenja kako bi ostvarile vlastitu koristi. Tako su stvorena
porezna utoita, kao mjesta koja koriste poreze kao komparativnu
prednost u globalnoj trinoj utakmici. Nastanak i razvoj poreznih
utoita uveo je novo naelo u planiranje poreza, naelo slobodnog
trita. Poto razliite zemlje imaju razliite porezne politike i
zakone, poslovne aktivnosti i imovina se mogu transferirati u drugu
zemlju i tako smanjiti ili u potpunosti izbjei porezne obveze u
vlastitoj zemlji. Ljudi s engleskog govornog podruja takva mjesta
nazivaju poreznim utoitima (tax havens), Nijemci ih zovu porezne
oaze (tax oases), a Francuzi fiskalni rajevi (fiscal
paradises).[footnoteRef:1] U proteklom desetljeu nekad markantan
izraz porezna utoita ustupio je mjesto daleko prihvatljivijem
terminu offshore financijski centri. Odraavajui svoj rastui znaaj u
svijetu meunarodnih financija, offshore financijski centar je
uvelike unaprijedio globalnu sliku i dalje popularnog poreznog
utoita. [footnoteRef:2] [1: alji N. (1998) Praktini vodi za porezno
planiranje, Split, CRITERIA d.o.o., str. 122Tijekom seminara mi emo
koristiti izraz porezna utoita poto je taj naziv koriten u
literaturi koju smo koristile pa nam to stoga olakava citiranje.]
[2: Excellent Consultants Ltd. - Razlozi za offshore,
http://www.offshore-excellent.com/hr/Reasons.html]
1. Definicija i vrste poreznih utoita
Premda je logika njihovog nastanka izuzetno jasna, jedinstvene
definicije poreznog utoita nema.[footnoteRef:3] Pojam poreznih
utoita nije iskljuivo vezan za zemlje koje su minimizirale ili pak
ukinule poreze. Svaka zemlja, pa i ona s visokim porezima, moe biti
porezno utoite ako njeni zakoni, propisi i tradicija omoguuju
smanjenje poreznih optereenja. Jednostavno kazano, porezno utoite
je svaka zemlja iji zakoni, propisi, tradicija i u nekim sluajevima
meudravni sporazumi, omoguavaju smanjenje poreznih
optereenja.[footnoteRef:4] Ova opa definicija obuhvaa mnoge vrste
poreznih utoita. Razlikujemo etiri osnovne vrste, a to su porezna
utoita bez poreza, porezna utoita s porezom samo na lokalne
primitke, porezna utoita s niskim porezima i posebna porezna
utoita. [3: Lovrinovi I., Vidui Lj., ur. (2004) Suvremena
financijska pitanja i izazovi razvitka hrvatskog financijskog
sektora:Porezna utoita-financijske oaze globaliziranog svijeta,
Split, Ekonomski fakultet Split i Ekonomski fakultet Zagreb, str.
140] [4: alji N. (1998): op.cit.,str. 122]
1.1 Porezna utoita bez poreza
Porezna utoita bez poreza jesu zemlje u kojima, osim carine uope
ne postoje drugi porezi. Kompanije se u ovim poreznim utoitima vrlo
jednostavno osnivaju, a godinje pristojbe koje plaaju u apsolutnim
iznosima nisu ovisne o ostvarenoj dobiti i zamjenjuju klasini porez
na dobit.[footnoteRef:5] Zemlje koje pruaju ovakva porezna utoita
su Bahami, Bermuda, Kamajsko otoje, Turks & Caicos, Nauru i
Vanautu (nekada Novi Hebridi). Ova porezna utoita predstavljaju
istinska porezna utoita. [5: Lovrinovi I., Vidui Lj. (2004):
op.cit., str. 140 i 141]
1.2 Porezna utoita s porezom samo na lokalne primitke
Ova porezna utoita oporezuju dohodak fizikih osoba, odnosno
dobit pravnih osoba, ako su ostvareni iz domaih izvora. Od
oporezivanja je osloboen bilo koji primitak ostvaren iz inozemnih
izvora, primjerice, prihod od dividendi i kamata, pa ak i prihodi
od izvoza lokalno proizvedene robe.[footnoteRef:6] Kompanije koje
su osnovane u ovakvim zemljama mogu imati neograniene prihode iz
inozemnih izvora, a jedina obveza koju imaju je plaanje pristojbi u
apsolutnom iznosu. [6: alji N. (1998): op.cit., str. 123]
Ova porezna utoita moemo podijeliti u dvije grupe. Prvu grupu
ine zemlje koje dozvoljavaju kompanijama obavljanje poslovnih
aktivnosti na vlastitom teritoriju i u inozemstvu, oporezujui
pritom samo one prihode koji su iz domaih izvora. U ovu grupu
spadaju sljedee zemlje: Belize (nekada Britanski Honduras),
Britanski Djevianski Otoci, Cookovi Otociovi Otoci, Hong Kong,
Liberia, Nevis, Panama i Zapadna Samoa. Drugu grupu ine zemlje koje
u trenutku osnivanja kompanije zahtijevaju da kompanija donese
odluku o tome da li e obavljati poslove lokalno i prema tome imati
porezne obveze ili e obavljati poslove s inozemstvom i time biti
izuzeta od plaanja poreza. U ovu grupu zemalja spadaju Gibraltar,
Guernsey, Irska, Isle of Man, Jersey i Mauricijus.[footnoteRef:7]
[7: Vidi opirnije: lbid., str. 124]
1.3 Porezna utoita s niskim porezima
Ove drave oporezuju dobit pravnih osoba bez obzira na izvor, ali
za njih su karakteristine relativno niske porezne stope u odnosu na
stope u drugim zemljama. Osnovnu prednost ovih utoita predstavljaju
brojni potpisani ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja,
putem kojih lokalne kompanije mogu smanjiti iznos zadranog poreza
(engl. Withholding tax) na prihode ostvarene u zemljama s visokim
porezima s kojima su potpisani ugovori o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja. Predstavnice utoita s niskim porezima su Barbados,
Cipar, Maderia, Maarska, Malta i Nizozemski Antili.[footnoteRef:8]
[8: lbid., str. 124]
1.4 Posebna porezna utoita
U ovu vrstu poreznih utoita spadaju zemlje koje fizikim i
pravnim osobama pruaju specifine povlastice. U ovu vrstu spadaju
zemlje koje su poznate po povlasticama za holding kompanije, kao to
su na primjer Austrija, Lihtentajn, Luksemburg, Nizozemska i
vicarska. Ovdje takoer moemo uvrstiti jo dvije zemlje koje pruaju
neke jedinstvene mogunosti, a to su Velika Britanija i Sjedinjene
Amerike Drave.[footnoteRef:9] [9: Vidi opirnije: lbid., str. 125 i
Lovrinovi I., Vidui Lj. (2004) str. 141 i 142]
2. Obiljeja i popularnost poreznih utoita2.1 Razlozi
popularnosti poreznih utoita
Popularnost poreznih utoita u posljednjim je dekadama u stalnom
poratu. U prilog tome govori i procjena MMF-a da vie od polovice
cjelokupnog svjetskog novca prelazi preko poreznih utoita
pretvarajui ih u mona financijska sredita. Imovina kojom raspolau
cijeni se na vie od 6 8 bilijuna US dolara.[footnoteRef:10] [10:
Lovrinovi I., Vidui Lj. (2004): op. cit., str. 142]
Dvije su grupe razloga koji su doveli do popularnosti poreznih
utoita. Prva grupa razloga nalazi se u globalnom okruenju te ju
karakterizira vrtoglaviti rast poreznih stopa kao i sve
restriktivniji devizni propisi u velikom broju zemalja. Drugu grupu
razloga ine oni razlozi koji izravno proizlaze iz obiljeja poreznih
utoita.[footnoteRef:11] [11: Vidi opirnije: lbid str. 142]
Bitno je naglasiti da motivacija koritenja poreznih utoita moe
leati i s one strane zakona. Najei takvi motivi mogu biti utaja
poreza i pranje novca. Porezni obveznici mogu zloupotrebljavati
mogunosti poreznih utoita tako da jednostavno ne prijavljuju porez
ili pak daju lane podatke o svojim primanjima. Porezna utoita mogu
nadalje biti mjesta u kojima se olakavaju kriminalne aktivnosti kao
to je to primjerice pranje novca zaraenog prodajom droge ili na
neki drugi nedozvoljeni nain.[footnoteRef:12] [12: lbid, str.
146]
2.2 Obiljeja poreznih utoita
Porezna utoita imaju velik broj obiljeja. Osnovna obiljeja
poreznih utoita su: porezno osloboenje ili primjena niske porezne
stope na sve vrste prihoda i imovine ili njihovih dijelova, kao i
na transfer imovine nasljeivanjem ili darovanjem; osloboenje od
podnoenja financijskih obrauna za pravne osobe; nepostojanje
devizne kontrole; striktno potivanje bankarske tajne; dobre
komunikacije i postojanje povoljnih ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja.[footnoteRef:13] Obiljeja koja su od
najveeg interesa za poslovne subjekte su, naravno, minimalno
plaanje ili pak neplaanje poreza, zatim jednostavno osnivanje i
voenje kompanija, postojanje visokog stupnja diskrecije i
privatnosti u poslovanju, ekonomsko-politika stabilnost i
integritet vlade te razvijeno bankarstvo.[footnoteRef:14] [13: alji
N. (1998): op.cit., str. 122] [14: Vidi opirnije: Lovrinovi I.,
Vidui Lj. (2004) str. 142]
2.2.1 Minimalno plaanje ili neplaanje poreza
Ovo obiljeje je jedno od najznaajnijih obiljeja poreznih utoita.
U sklopu ovog obiljeja bitno je spomenuti nekoliko elemenata koji
znaajno pridonose popularnosti poreznih utoita. Tako primjerice ne
postojanje poreza na nasljedstva i darove omoguuje prijenos imovine
i prihoda kompanije na budue generacije ili pak ono to uobiajeno
nazivamo besmrtnost kompanije. Nadalje, ne postojanje poreza na
prijenos omoguuje jednostavan i brz prijenos vlasnitva nad
kompanijom. Nepostojanje tzv. konfiskatorskih poreza stimulira
porezne obveznike na seljenje dijela ili kompletne imovine i
poslovne aktivnosti u porezno utoite. [footnoteRef:15] Ovdje je
bitno naglasiti da kako bi se to postiglo esto je nuno i fiziko
preseljenje poreznog obveznika ili ak promjena njegovog
dravljanstva. Nadalje, porezni obveznici u poreznim utoitima mogu
iskoristiti razne pogodnosti ili poticaje koje nudi tamonje porezno
zakonodavstvo. Tipian primjer za to je ulaganje u odreene grane ili
gospodarske djelatnosti koje su osloboene od oporezivanja ili je
oporezivanje minimalno.[footnoteRef:16] Porezna utoita mogu osim
toga privui porezne obveznike i injenicom postojanja ugovora o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a poreznim obveznicima esto
je interesantno i ne postojanje obveze razmjene poreznih
informacija meu dravama. [15: lbid., str. 143] [16: lbid., str.
143]
2.2.2 Mogunost jednostavnog osnivanja i voenja kompanije
Drugo bitno obiljeje poreznih utoita koje je zanimljivo poreznim
obveznicima jest mogunost jednostavnog osnivanja i voenja kompanija
. Naime, preko polovice poreznih utoita koji danas postoje
zasnovalo je svoju trgovaku djelatnost na anglo-saksonskom modelu.
Prema tome kompanije se prilikom osnivanja registriraju tzv. opom
klauzulom, odnosno za sve zakonom dozvoljene djelatnosti. Porezna
utoita, osim lakog, brzog i jeftinog osnivanja , omoguuju i
jednostavno voenje kompanija zahvaljujui ne postojanju kontrole
poslovanja i kontrole poslovnih knjiga te nepostojanju kazni i
prisilnih naplata. Veoma bitno je i da porezna utoita omoguuju
kompanijama poslovanje na temelju izuzetne elektronske podrke koja
omoguava poslovanje u bilo kojem dijelu svijeta te jednostavnost i
brzinu u financijskim transakcijama.[footnoteRef:17] [17: Vidi
opirnije: lbid str. 144]
2.2.3 Visoki stupanj diskrecije i privatnosti u poslovanju
kompanija
Ovo obiljeje se odnosi na osobne i materijalne elemente
poslovanja. Ne postoji zakonska obveza da se imena vlasnika i
direktora upisuju u javnom registru i budu dostupna javnosti.
Dodatnu privatnost osiguravaju i dionice na donositelja kod kojih
posjednik dionikih certifikata posjeduje i kompaniju. Identitet
vlasnika dionikih certifikata dionica na donositelja u pravilu je
poznat samo direktoru kompanije, mada ni to nije
obvezno.[footnoteRef:18] Takoer ne postoje zahtjevi za predajom
izvjea o financijskom poslovanju. [18: lbid., str. 144]
2.2.4 Ekonomsko-politika stabilnost i integritet vlade
Ekonomsko-politika stabilnost i vrsta vlada koja je neovisna o
vanjskim pritiscima u prvom redu omoguuje smanjenje rizinosti u
poslovanju kompanija osnovanih u poreznim utoitima. Moemo kazati da
je postojanje ove karakteristike conditione sine qua non postojanja
i funkcioniranja poreznih utoita.[footnoteRef:19] U kontekstu ovog
obiljeja je znaajan i stav domicilnog stanovnitva poreznih utoita
prema poslovnim aktivnostima stranih rezidenata koje su osloboene
poreza. Pri tome se misli na to da li oni podravaju ili toleriraju
navedene aktivnosti. Ako zemlja podrava takve aktivnosti vea je
vjerojatnost da e ih podravati i u daljnjoj budunosti to nije sluaj
u zemljama koje samo toleriraju takve aktivnosti. [19: lbid., str.
144]
2.2.5 Razvijeno bankarstvo
Nemogue je zamisliti poslovanje kompanija osnovanih u poreznim
utoitima bez otvaranja bankovnih rauna i cjelokupne financijske
podrke koju mora nuditi sofisticiran bankovni sustav. Banke koje
imaju takav sustav obavezno moraju biti lanice SWIFT-a (Society for
Worldwide Interbank Financial Telecommunicatin). Njihovo lanstvo u
SWIFT-u predstavlja garanciju pouzdanog i brzog transfera sredstava
s jedne banke na drugu. Banke bi takoer morale imati razgranatu
mreu korespondenata u zemljama s najsnanijim valutama. Nadalje, one
bi morale nuditi iroki spektar bankovnih usluga kao to su provjere
stanja na raunima i obavljanje financijskih transakcija putem
Interneta, faksa, telefona ili e-maila te ponuda vievalutnih rauna,
ekovnih knjiica te novanih, debitnih i kreditnih kartica. Upravo
zbog toga je kontrola bankovnih rauna preko Interneta postala
izuzetno vaan imbenik izbora banke u poreznom
utoitu.[footnoteRef:20] [20: Vidi opirnije: lbid., str. 145]
3. Razine koritenja poreznih utoita
Razlikujemo tri osnovne razine koritenja poreznih utoita, a to
su offshore bankovni rauni; offshore kompanije i trustovi; offshore
banke i osiguravajua drutva.[footnoteRef:21] [21: alji N. (1998):
op.cit., str. 130]
3.1 Offshore bankovni rauni
Bankovne raune u poreznim utoitima najee otvaraju osobe koje
nemaju poduzetnikih sklonosti, potreba ili mogunosti. Offshore
banke u veini sluajeva doputaju otvaranje rauna putem pote bez
osobne prisutnosti podnositelja zahtjeva. Mogu takoer otvoriti i
investicijske raune u tim bankama ili uloiti novac u offshore
investicijske fondove. Tri su glavna razloga zbog kojih se otvaraju
offshore rauni ili se ulae u offshore investicijske fondove, a to
su maksimalna sigurnost glavnice od steaja jer se prua mogunost
ulaganja u najpoznatije svjetske banke i investicijske fondove,
minimalan rizik od politikih i ekonomskih problema te vea kamata na
tednju i prinos na investirana sredstva jer porezna utoita uglavnom
ne oporezuju dobit niti ograniavaju poslovanje offshore banaka i
fondova i ne oporezuju prihode investitora.[footnoteRef:22] [22:
Vidi opirnije: lbid., str. 130-132]
3.2 Offshore banke
Posljednjih godina osnovan je velik broj banaka u poreznim
utoitima. Offshore banke mogu ostvarivati znatno vee profite i
njihove prednosti u odnosu na lokalne banke su da se ne oporezuje
dobit banka i kamate po tednim ulozima u veini offshore
jurisdikcija, liberalniji su zakoni koji ureuju bankovno poslovanje
te se financijska sredstva pribavljaju po povoljnijim uvjetima. Ove
banke ne moraju imati vlastiti prostor i lokalno osoblje. One mogu
s nekom drugom lokalnom bankom ugovoriti da ta banka u njihovo ime
i za njihov raun obavlja poslovanje na svojoj opremi i u svom
prostoru.[footnoteRef:23] [23: Vidi opirnije: lbid., str. 134]
3.3 Offshore osiguravajua drutva
Velik broj kompanija osniva vlastita osiguravajua drutva u
poreznim utoitima kako bi smanjile trokove ili poreze u matinim
zemljama. Offshore osiguravajua drutva u veini sluajeva ne plaaju
porez. Osim zbog navedenog ona se esto osnivaju i zbog toga jer
sredstva koja moraju dugorono rezervirati za samoosiguranje nisu
porezno priznata u mnogim drugim zemljama i zato jer se u zemljama
s restriktivnim deviznim propisima te rezervacije za samoosiguranje
ne mogu slobodno transferirati u inozemstvo.[footnoteRef:24] [24:
Vidi opirnije: lbid., str. 135]
3.4 Offshore kompanije i trustovi
Offshore kompanije pruaju najvee mogunosti za smanjenje poreznih
obveza. Offshore kompanija je pravna osoba osnovana izvan zemlje u
kojoj vlasnici kompanije imaju prebivalite ili uobiajeno boravite,
a to je najee neko od poreznih utoita.[footnoteRef:25] [25: lbid.,
str. 132]
Osnovni tipovi pravnih osoba u zemljama s graanskim pravom koje
mogu imati offshore primjenu jesu: dioniko drutvo, drutvo s
ogranienom odgovornou, zaklada (engl. Foundation) i ustanova (engl.
Establishment). Zaklade su entiteti specifini samo za Lihtentajn i
Panamu, a ustanova je pravna osoba jedinstvena samo za Lihtentajn.
Kada se u zemljama graanskog prava osnivaju offshore entiteti,
najee se za porezno planiranje koriste holding kompanije osnovane u
Austriji, Lihtentajnu, Luksemburgu, Nizozemskoj ili vicarskoj.
Osnivaju se kao dionika drutva ili drutva s ogranienom odgovornou
iji je cilj smanjiti zadrani porez na kamate, dividende i pava
intelektualnog vlasnitva.Za veinu offshore poslovnih operacija
poduzetnicima je prikladniji neki od entiteta koji postoje u
zemljama obiajnog prava: dioniko drutvo (engl. Limited), kompanija
s ogranienom odgovornou (engl. Limited Liability Company) i trust
(engl. trust). Dioniko drutvo moe imati dva osnovan oblika i to su
privatna kompanija i javna kompanija. Privatna kompanija moe imati
ogranien broj lanova i s dionicama se ne smije javno trgovati. S
druge strane javna kompanija moe imati neogranien broj lanova i
dionice mogu kotirati na burzi. U naelu, porezna utoita ne prave
razliku izmeu privatne i javne kompanije, a imaju i neke specifine
oblike dionikih drutava: izuzeta kompanija (engl. Exempt Company),
nerezidentna kompanija (engl. Non-Resident Company), IBC-meunarodna
poslovna kompanija (engl. Internatioanal Business Company),
kvalificirajua kompanija (engl. Qualifying Company) i
internacionalna kompanija (engl. International Company). Izuzeta
kompanija je oblik privatne kompanije koji prua izuzee od plaanja
poreza i podnoenja godinjih financijskih izvjea, ako vlasnici
kompanije nisu lokalni rezidenti. Doputa lokalno upravljanje
kompanijom bez nastanka porezne obveze. Nerezidentna kompanija nema
obvezu plaanja samo ako se kompanijom upravlja i kontrolira izvan
jurisdikcije. IBC-meunarodna poslovna kompanija je koncept nastao
na Britanskim Djevianskim Otocima i podrazumijeva jednostavno
osnivanje IBC kompanija i fleksibilno poslovanje. Kvalificirajua
kompanija u Gibraltaru ili internacionalna kompanija na Isle of Man
moe birati stopu poreza na dobit ovisno o koristi koja se time
ostvaruje u zemlji u kojoj su rezidenti vlasnici
kompanije.[footnoteRef:26] [26: Vidi opirnije: lbid., str.
132-134]
Mogu se koristiti za obavljanje svih vrsta poslova i
djelatnosti, poput trgovine, proizvodnje i uslunih djelatnosti.
Glede toga razlikuju se: trgovake kompanije, prijevoznike
kompanije, uslune kompanije, holding kompanije, financijske
kompanije, pasivne investicijske kompanije i pasivne kompanije za
posjedovanje imovine.[footnoteRef:27] Trgovake kompanije bave se
poslovima trgovanja i posredovanja u meunarodnoj razmjeni. U sluaju
poslova trgovine razlikujemo trgovinu sa nepovezanim subjektima i
trgovinu sa povezanim subjektima. Prijevoznike kompanije su najee
brodarske kompanije s vlastitom ili unajmljenom flotom. Uslune
kompanije pojavljuju se prvenstveno kao neovisne inozemne agencije
za upoljavanje odvjetnika, konzultanata, projektanata, dizajnera,
estradnih umjetnika te svih ostalih osoba koje obavljaju
profesionalne i konzultantske usluge na meunarodnom planu. Holding
kompanije koriste se za utrivanje prihoda od dividendi,
reinvestiranje toga prihoda ili prodaju dionica bez plaanja poreza
na dobit i poreza na kapitalni dobitak, a uz znatno smanjenje ili
ak potpuno eliminiranje zadranih poreza. Financijske kompanije
obuhvaaju banke, trust kompanije, investicijske fondove i
osiguravajua drutva osnovane u poreznim utoitima. Pasivne
investicijske kompanije bave se ulaganjem slobodnih novanih
sredstava u bankovne depozite ili vrijednosne papire u ime svojih
vlasnika, a za raun kompanije. Pasivne kompanije za posjedovanje
imovine omoguuju znatne porezne utede vlasnicima odreenih oblika
imovine. [footnoteRef:28] [27: Lovrinovi I., Vidui Lj.
(2004):op.cit., str. 148] [28: Vidi opirnije:lbid., str.
148-151]
4. Pregled najpoznatijih poreznih utoita
Bahami su lanica Commonwealtha i jedno od najpoznatijih poreznih
utoita na svijetu. Na otocima se obavljaju razliite vrste offshore
aktivnosti kao to su offshore kompanije, banke, osiguravajua
drutva, investicijski fondovi, trust kompanije i kompanije za
registraciju brodova. Na Bahamima se nalazi vie od 420
registriranih banka, od koji je 190 fiziki prisutno, s preko 300
milijardi USD depozita, te vie od 400 investicijskih fondova s
kapitalom od preko 56 milijardi USD. Offshore kompanije
(International Business Company) uvedene su 1989. i osloboene su
plaanja poreza za razdoblje od 20 godina od dana
osnivanja.[footnoteRef:29] [29: alji N. (1998): op.cit., str.
179]
Belize je lanica Commonwealtha s offshore zakonodavstvom i nudi
mogunost stjecanja dravljanstva za pojedince koji su spremni
investirati u lokalno gospodarstvo. Ima dosta liberalan registar
brodova za sve klase i veliine brodova.[footnoteRef:30]Njezino
moderno offshore zakonodavstvo omoguuje maksimalnu fleksibilnost u
globalnoj zatiti imovine, poreznom te investicijskom planiranju.
[30: Vidi opirnije: lbid., str. 180]
Bermuda su takoer lanica Commonwealtha. To je najbolje mjesta na
svijetu za osnivanje offshore drutava za osiguranje i reosiguranje.
Na Bermudima je oko 1 500 registriranih drutava s ukupnim godinjim
premijama u iznosu od 10 milijardi USD. Nije mogue osnivati
offshore banke na Bermudima. Za Bermude je karakteristina izuzeta
kompanija koja dobiva pismenu garanciju od ministra da se nee
oporezivati sve do 2016.[footnoteRef:31] [31: Vidi opirnije: lbid.,
str. 181]
Britanski Djevianski Otoci prvi su uveli 1985. koncept
meunarodne poslovne kompanije. Nakon amerike invazije na Panamu
1989. Britanski Djevianski Otoci stekli su prednost u odnosu na
ostale offshore centre. Broj osnovanih kompanija je impresivan
ukupno preko 220 000, a samo 1996. preko 42 000. Na otocima je
registrirano vie od 2 000 investicijskih fondova s kapitalom od oko
55 milijardi USD.[footnoteRef:32] Takoer otoci imaju i liberalan
registar plovila za sve vrste jahti. [32: lbid., str. 182]
Cipar je offshore financijski centar za poduzetnike koji se
nalazi tromei Europe, Azije i Afrike. Osnovna prednost Cipra
predstavlja 40 sklopljenih sporazuma o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja putem koji je mogue smanjiti ili potpuno izbjei
zadrane poreze na kamate, dividende i prava intelektualnog
vlasnitva isplaena kompaniji osnovanoj na Cipru. Podaci o vlasniku
poduzea se uvaju u potpunoj tajnosti i dostupni su samo i iskljuivo
lokalnim bankama (ukoliko se klijent odlui otvoriti raun na Cipru)
i nisu predmet razmjene informacija sa bilo kojom treom stranom
(osim u sluaju istrage kriminalnih radnji od strane dravnih
organa).[footnoteRef:33] [33: Vidi opirnije: Offshore.net,
International offshore specialists,
http://www.off-shore.net/offshore_hrvatski/registriranje_otvaranje_offshore_ltd_limited_tvrtke_kompanije_kipar_cyprus/]
Gibraltar je izuzet iz sustava poreza na dodanu vrijednost.
Kompanije iji vlasnici nisu rezidenti u Gibraltaru jesu
nerezidentne kompanije. Osloboene su plaanja poreza ako nemaju
lokalni bankovni raun. Porezno izuzete kompanije moraju biti u
vlasnitvu nerezidenata, ali postoji mogunost da imaju lokalne
direktora i bankovni raun. Moraju zatraiti posebno odobrenje od
vlade da bi imale tax-free status. To odobrenje vrijedi 25 godina.
Na Gibraltaru postoji i kvalificirajua kompanija koja moe birati
stopu poreza na dobit uz uvjet da je ta stopa via od 2%. Takoer
postoje i holding kompanije koje plaaju samo 1 % zadranog poreza na
prihode od dividendi iz kompanija-keri unutar EU.[footnoteRef:34]
[34: Vidi opirnije: alji N. (1998), str. 184]
Hong Kong je jedan od vodeih financijskih, proizvodnih i
trgovakih centara u svijetu. Kompanije koje su osnovane u Hong
Kongu imaju obvezu voenja poslovnih knjiga i podnoenja revizorskog
izvjea . Porez se ne plaa samo na prihode koji su ostvareni izvan
Hong Konga.[footnoteRef:35] Zbog preuzimanja od strane Kine, 1997.
budua sudbina Hong Kong-a kao poreznog utoita je neizvjesna. [35:
Vidi opirnije: lbid., str. 185]
Za Irsku su karakteristine nerezidentne kompanije. Od 1995.
godine poreznicima se mora dostaviti poslovna adresa kompanije koja
mora biti izvan Irske, te imena i adresa osoba koje kontroliraju
poslovanje kompanije. Voenje knjigovodstva i podnoenje revizorskih
izvjea je obavezno u Irskoj. Irska je punopravna lanica Europske
unije i to je njezina osnovna prednost. [footnoteRef:36] [36: Vidi
opirnije: lbid., str. 186]
Isle of Man je dio sustava PDV-a Velike Britanije. To znai da
lokalna kompanija moe postati obveznicom PDV-a, to je neophodno
radi povrata poreza u sluaju trgovine sa zemljama Europske unije.
Na otoku koji ima AAA rejting registrirano je vie od 60 banka s oko
17 milijardi USD depozita.[footnoteRef:37] Nerezidentne kompanije
na Isle of Man moraju imati vlasnike i direktore koji nisu lokalni
rezidenti. to se tie izuzetih kompanija vlasnici moraju biti
nerezidenti, ali moraju imati barem jednog lokalnog direktora. Na
Isle of Man postoji koncept internacionalne kompanije koja moe
birati poreznu stopu na dobit od 1% do 35%. [37: lbid., str.
187]
Jersey ima oko 80 banaka s vie od 140 milijardi USD depozita, te
preko 50 milijardi USD kapitala u investicijskim fondovima. Na
susjednom otoku Guernseyu registrirano je vie od 70 banka s vie od
70 milijardi USD depozita i oko 25 milijardi USD kapitala u
investicijskim fondovima.[footnoteRef:38] Kompanija iji je upravni
management lokalan tj. gdje se odravaju godinje skuptine direktora,
plaaju porez od 20% na prihod ostvaren bilo gdje u svijetu. Ako su
kompanije upravljane izvan tih otoka plaaju fiksan porez od 500
funti godinje i to unaprijed. U tom sluaju nema poreza na dobit,
posjed niti na bogatstvo. [38: lbid., str. 188]
Kajmansko otoje jedno je od najstarijih i najpoznatijih poreznih
utoita. Na otocima je registrirano 47 od 50 najveih svjetskih
banaka (ukupno 577 banka s aktivom od oko 500 milijardi USD).
Izuzetne kompanije (Exempt) dobivaju 20-godinje jamstvo protiv
oporezivanja i neto su fleksibilnije od nerezidentnih
(Non-Resident) kompanija.[footnoteRef:39] [39: lbid., str. 189]
Liberija je poznata kao porezno utoite jo od 1948. kada je
uveden pomorski program zastave pogodnosti, zahvaljujui kojem
Liberija ima daleko najveu pomorsku flotu. Registracija brodova ini
gotovo 90% BNP-a Liberije, jer je sva ostala industrija potpuno
devastirana u graanskom ratu. Kompanije ne plaaju porez na dobit,
ako je prihod ostvaren u inozemstvu, te ako postoji 75% ili vie
stranih dioniara.[footnoteRef:40] [40: lbid., str. 190]
Luksemburg je zemlja s visokim porezima, ali je ujedno i porezno
utoite za holding kompanije i investicijske fondove. U njemu ima
najvie registriranih offshore investicijskih fondova na svijetu iji
je kapital vei od 350 milijardi USD. Takoer je i jedno od
najpoznatijih bankarskih sredita s vie od 220 registriranih banaka,
od kojih je vie od 100 vodeih meunarodnih banka. Najpopularnije su
holding kompanije kojih ima preko 7 500. One plaaju godinji porez u
iznosu od 0,2% na vrijednost dioniarskog kapitala, koji mora
iznositi najmanje 1 250 000 LUF (34 000 USD). Holding kompanija se
ne smije baviti komercijalnim poslovnim
aktivnostima.[footnoteRef:41] [41: Vidi opirnije: lbid., str.
191]
Na Malti nije vie mogue osnovati offshore kompaniju. Meunarodna
trgovaka kompanija (International Trading Company) plaa punu stopu
poreza na dobit od 35%. Meutim, ako su vlasnici inozemne fizike ili
pravne osobe (najee offshore kompanije), zahvaljujui raznim
poreznim olakicama stopa obino ne prelazi 4,17%. Porez ne plaaju
kompanije koje nemaju komercijalnih aktivnosti (pasivne holding
kompanije) i brodarske kompanije.[footnoteRef:42] Malta je poznata
jo i po upisniku brodova, brojnim sklopljenim sporazumima o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te po atraktivnom programu
useljenja za strance koji nemaju lokalne prihode. [42: lbid., str.
193]
Panama je vrlo dobro uspostavljena nadlenost sa razvijenom
financijskom i korporativnom infrastrukturom. Prednosti
registracije panamske nerezidentne tvrtke su: porezne obveze ako
tvrtka ne posluje na teritoriji Paname, godinja pristojba koju plaa
iznosi US$300.00; pravo privatnosti podaci o korporaciji
(registracijski broj, naziv tvrtke, datum registracije) kao i
identitet 3 direktora su dostupni javnosti, dok identitet
dioniara/vlasnika korporacije nije dostupan javnosti; stabilnost
gospodarstva i vlade; povoljan i fleksibilan zakon o osnivanju
tvrtke ova jurisdikcija ima preko 400,000 kompanija i
zaklada.[footnoteRef:43] [43: Vidi opirnije: Offshore.net,
International offshore specialists,
http://www.off-shore.net/offshore_hrvatski/osnivanje_offshore_tvrtke_panama/]
U SAD-u jedino kompanije s ogranienom odgovornou nisu obvezne
plaati federalni porez na dobit, ako vlasnici nisu ameriki
dravljani ili nemaju dozvolu stalnog nastanjenja, ako vlasnici ne
borave vie od 4 mjeseca svake godine u SAD-u, ako nema poslovnih
odnosa s amerikim fizikim ili pravnim osobama, te ako nema
financijskih transakcija sa SAD-om.[footnoteRef:44] [44: Vidi
opirnije: alji N. (1998), str. 195]
5. Stavovi meunarodne zajednice prema poreznim utoitima
Posljednjih nekoliko dekada u globaliziranom svjetskom okruenju
velikim intenzitetom odvijaju se porezne reforme ija je svrha
stvaranje zdrave porezne klime koja e biti u funkciji poticanja
investicija. Uzevi u obzir da su porezna utoita upotrijebila poreze
kao mjere konkurentske politike na nain da su ih minimalizirali ili
pak potpuno uklonili, jasno je da e to ponititi bilo kakva
nastojanja drugih zemalja da preko reforme svojih poreznih sustava
privuku potencijalne investitore i druge poslovne subjekte.
Posljedica toga je da je korist utoita istodobno teta drugih
zemalja. Prema tome meunarodna zajednica porezna utoita smatra
tetnima. U prilog tome idu i etiri glavne odrednice tetnog poreznog
sustava prema Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a
to su: nulta ili vrlo niska stopa oporezivanja, odvojenost porezne
politike od financijske politike, netransparentnost i nedostatak
efektne razmjene informacija. Ove odrednice su upravo
karakteristike poreznog sustava poreznih utoita. Od 1993. OECD
inzistira na promjenama u strukturi i transparentnosti rada
poreznih utoita. Takoer je zahtijevao razmjenu informacija u svezi
s porezima i sankcijama je prijetio svima koji nee udovoljiti tim
zahtjevima. Bitno je naglasiti da je OECD postavljao zahtjeve kojih
se nisu pridravale niti lanice OECD-a, pogotovo vicarska i
Luksemburg. Oni su se snano odupirali pritiscima da intenzivnije
sudjeluju u razmjeni informacija o oporezivanju s drugim zemljama.
Veliki otpor prema suradnji s OECD-om pokazivale su i SAD. One su
naglaavale da nee nikada podrati OECD u njegovom nastojanju da
diktira drugim zemljama kako treba izgledati njihov porezni sustav
i da ne ele sudjelovati u nikakvoj svjetskoj harmonizaciji poreznih
sustava. Sam OECD odustao je od navedenog cilja u izvjeu iz 1998.
godine. Nakon teroristikog napada na SAD 2001. godine dolo je do
naglog zaokreta u stavovima SAD-a. Tadanji predsjednik G. Bush
zatraio je i dobio nove ovlasti kako bi imobilizirao imovinu
meunarodnog terorizma. Svim financijskim institucijama objavio je
da e se njihova imovina smatrati teroristikom ako ne budu
suraivale. Osnovni cilj toga bio je uklanjanje potpore teroristima
no ipak se je velik dio te retorike odnosio na financijske
institucije koje su poslovale u poreznim utoitima. To je dovelo do
jaanja pritiska SAD-a i brojnih europskih zemalja na porezna
utoita, posebno na podruju razmjene informacija o oporezivanju.U
kontekstu bavljenja problematikom poreznih utoita bitno je i
spomenuti aktivnosti razvijenih zemalja G7. Na njihovi inicijativu
dolo je do osnivanja FSF-a (Financial Stability Forum) i FATF-a
(Financial Action Task Force). Navedene organizacije izravno su se
bavile problematikom poreznih utoita. FSF je osnovao radnu grupu
iji je zadatak bio da razmotri koritenje poreznih utoita kroz
njihov utjecaj na stabilnost financijskog sustava. Zatim da
procijeni u kojoj se mjeri porezna utoita pridravaju meunarodno
prihvaenih standarda. I na kraju da kontaktira sa
najproblematinijim poreznim utoitima kako bi ih savjetovala kako da
se priblie meunarodnim standardima. FATF se preko svojih radnih
grupa bavi prouavanjem nekooperativnih zakonodavstava poreznih
utoita posebice glede tetnih poreznih politika. Takoer se bavi
prouavanjem tehnika i trendova pranja novca u poreznim utoitima, te
uspostavljanjem komunikacijskih standarda koji bi bili u funkciji
suprotstavljanja ovakvim kriminalnim aktivnostima. Razvio je
mehanizme po kojima od svih zemalja trai dostavljanje podataka o
svim novanim transferima. Sudjelovanju u takvoj razmjeni
informacija nisu se svi odazvali, pogotovo porezna utoita. Sve
zemlje koje su odbile sudjelovati FATF svrstava na crnu listu i
objavljuje u svojim redovnim izvjeima. [footnoteRef:45] [45: Vidi
opirnije: Lovrinovi I., Vidui Lj. (2004), str. 151-156]
ZAKLJUAK
Porezna utoita veoma su vana u poreznom planiranju svih
poslovnih subjekata koji posluju na meunarodnom tritu. Mnoga
porezna utoita nastala su koritenjem poreznog sustava kao
komparativne prednosti u globalnoj trinoj utakmici. Upravo
karakteristike njihovog poreznog sustava, uz meunarodno okruje koje
karakteriziraju relativno visoke stope poreza i sve stroiji devizni
reimi, ine ih veoma privlanim destinacijama za smjetanje poslovne
aktivnosti. Osim toga, motivacija za koritenje poreznih utoita moe
leati i s one strane zakona. Najei takvi motivi mogu biti utaja
poreza i pranje novca. Karakteristike poreznih utoita koje su od
najveeg interesa za poslovne subjekte su minimalno plaanje ili pak
neplaanje poreza, zatim jednostavno osnivanje i voenje kompanija,
postojanje visokog stupnja diskrecije i privatnosti u poslovanju,
ekonomsko-politika stabilnost i integritet vlade te razvijeno
bankarstvo.Tri su osnovne razine koritenja poreznih utoita,
offshore bankovni rauni, offshore kompanije i trustovi te offshore
banke i osiguravajua drutva. Offshore kompanije pruaju najvee
mogunosti za smanjenje poreznih obveza. Porezna utoita imaju i neke
specifine oblike dionikih drutava: izuzeta kompanija, nerezidentna
kompanija, IBC-meunarodna poslovna kompanija, kvalificirajua
kompanija i internacionalna kompanija.Staro pravilo da dobit jednog
predstavlja gubitak drugog savreno opisuje stav meunarodne
zajednice prema poreznim utoitima. Ona, naime smatra da porezni
sustavi poreznih utoita ponitavaju provoenje poreznih reforma u
drugim zemljama koje nastoje stvoriti dobru poreznu klimu.
14
