popis sjemena 2020 - Permacoolturapermacooltura.net/wp-content/uploads/2020/04/...POPIS SJEMENA / 2020 [email protected] / HR - 099 4111 897 list 6 PLODOVI BAMIJA - OKRA Okra se

popis sjemena

2020

www.permacooltura.net

[email protected]

HR / 099 4111 897

Imamo kvalitetno sjeme vlastite proizvodnje dobiveno iz permakulturnog uzgoja. Sjeme je dobiveno iz tri permakulturna vrta. Prvi se nalazi na području zagrebačkog Podsljemena (zapadni dio), drugi je u Letovaniću pored Kupe, a treći u šumovitom području Utolica, blizu Hrvatske Kostajnice. Biljke i tlo nisu tretirani nikakvim kemijskim sredstvima od trenutka sijanja pa do berbe. Sjeme je ručno brano i sušeno energijom sunca i vjetra. Cijeli proces je u skladu s permakulturnim pristupom povrtlarstvu i poljoprivredi.

Permakultura je interdisciplinarna znanost o Zemlji, koja objedinjuje mnoge klasične znanosti i usmjerava ih na brigu o Zemlji, brigu o ljudima, mudar nadzor širenja populacije i nadzor potrošnje materijalnih dobara. Uključuje, ali nije ograničena, na vrtlarstvo i proizvodnju zdrave hrane, smanjenje ili eliminiranje stvaranja otpada i/ili zagađenja planete, održivu gradnju, uporabu obnovljivih izvora energije, zdravorazumsko oblikovanje ljudskih obitavališta i dizajn ljudskih zajednica. U poljoprivredi, upućuje na primjenu održivih metoda i obogaćivanje resursa, u arhitekturi i građevinarstvu na energetski učinkovitu gradnju prirodnim materijalima, u energetici na upotrebu utjelovljenih energija krajolika i na obnovljive izvore energije, a u društvenim zajednicama na formiranje horizontalnog, nehijerarhijskog društva.

Ako želite znati više o permakulturi možete posjetiti našu stranicu www.permacooltura.net

POPIS SJEMENA / www.permacooltura.net 2020

[email protected] / HR - 099 4111 897 list 3

SADRŽAJ

POVRĆE ........................................................................................................................................... 4

KORIJEN I LIST ............................................................................................................................. 5

PLODOVI ...................................................................................................................................... 6

BALKONSKE RAJČICE ..................................................................................................................... 8

CHERRY RAJČICE .......................................................................................................................... 9

MALE I SREDNJE VELIKE RAJČICE ................................................................................................. 11

VELIKE RAJČICE ........................................................................................................................... 14

LJUTE PAPRIKE ............................................................................................................................ 17

ZAČINI, CVJETNICE,LJEKOVITO I UKRASNO BILJE ............................................................................. 18

ZAČINI ........................................................................................................................................ 19

LJEKOVITO BILJE ......................................................................................................................... 19

CVJETNICE .................................................................................................................................. 20

UPUTE ZA SIJANJE I SADNJU ........................................................................................................... 22



POVRĆE



KORIJEN I LIST

BLITVA MIJEŠANA Sastoji se od sjemena blitve širokolisne, uskolisne, crvene i žute blitve. Prema nekim izvorima, blitva je dvogodišnja povrtnica (cvate druge sezone poslije sijanja), no u našim vrtovima u kojima zemlju ne obrćemo svakog proljeća, blitva se pretvorila u trajnicu. S netaknutim korijenom biljka prezimi u vrtu i svakog proljeća stvara nove listove.

BLITVA CRVENE STABLJIKE Ova vrsta blitve atraktivna je po tome što ima crvenu stabljiku i zelene široke naborane listove. Kao i sve blitve to je dvogodišnja povrtnica koja, ako joj se ne dira korijen, može rasti i više godina.

KELJ LISNATI Za razliku od klasičnog kelja ne stvara glavice. Iz središnje stabljike u rozetastom obliku izlazi više masivnih listova. Vrlo otporna vrsta pogodna za rast u svim klimama.

KELJ LISNATI, TOSKANSKI, NERO DI TOSCANA Kelj Nero di Toscana je lisnati kelj koji raste u obliku palme pa se takva skupina kelja naziva i palmasti kelj. Porijeklom je iz Italije, a vrlo je cijenjen u Toskani i središnjoj Italiji pa od tuda i od boje listova (nero = crno) i sam naziv. Za razliku od klasičnog kelja ne stvara glavice.

RAŠTIKA Raštika je na glasu kao najzdravija i najhranjivija kupusnjača. Osim toga iznimno se lako uzgaja te vrlo dobro podnosi i sušna razdoblja i niske temperature (do – 15 ºC). Također je vrlo otporna na štetnike i bolesti. Uzgaja se iz presadnica. Sije se krajem veljače i početkom ožujka, a sadi u travnju. Kao i svi keljevi i ovaj se može sijati potkraj sezone (rujan, listopad), a za berbu tijekom cijele iduće sezone.

PASTRNAK Pastrnjak je ljekovita biljka koja se najčešće uzgaja kao začin ili kao povrće. Kod nas se tradicionalno dodaje u razna jela, a omiljena je povrtna biljka u mnogim zemljama. Svi biljni dijelovi imaju specifičan začinski miris i okus, a najviše se koristi korijen.

SALATA GLAVATICA Sočna i ukusna vrsta salate koja stvara lijepo razvijene glave. Tamniji listovi salate glavatice su bogatiji vitaminima od listova unutar glavice, a lisne žile sadržavaju više kalija, natrijeva citrata i vlakana što pridonosi većoj vrijednost.



PLODOVI

BAMIJA - OKRA Okra se sije isključivo na otvorenom, ne podnosi sijanje u posude za presadnju (klijavost osjetno pada). U dobrim uvjetima biljka će narasti do 1 metra u visinu pa joj je potreban i prostor u širinu. Voli dobro pripremljena i pognojena tla, jer se u takvim uvjetima brže razvija i daje više mahuna sa sjemenkama. U ponudi imamo 3 vrste bamije: crvena, duga i kratka mahuna. OKRA, DUGA MAHUNA OKRA, KRATKA MAHUNA OKRA, CRVENA MAHUNA: Ovo je varijanta bamije s crvenom mahunom. Osim što je vrlo ukusna, ova egzotična biljka može biti i ukrasna ako se posadi u teglu.

BUNDEVA BUDIMKA Ovu sortu bundeve zovu kraljicom jeseni. To je jedna od najstarijih tikvi koja se uzgaja na našim prostorima. Ima debelo slatko meso koje je pogodno za pečenje u pećnici, kuhanje juha, kolača, slastica itd. Biljka se u povoljnim uvjetima širi na sve strane i zauzima prostor oko 3 metra u promjeru oko gnijezda.

DINJA BOŽIĆNA/ZELENA Zelena dinja Piel de Sapo, znana i kao Božićna dinja, je stara sorta dinje i svakako jedna od najukusnijih. Razvija velike plodove od 3-4 kg. Kora je zelena i prugasta, izrazito tanka. Ubrana se može jako dugo čuvati. Dozrijeva za 110 dana. Dobro podnosi hladniju klimu i zimski je tip dinje.

GRAH NISKI TREŠNJEVAC Ova poznata i popularna sorta graha sije se samo na otvorenom. To je rodna niska vrsta graha koja ne treba potporanj za rast. Uzgaja se kao i sve ostale “klasične” vrste graha. Može se koristiti i kao svježe i kao suho zrno.

GRAH VISOKI KURUZAR (ZELENČEK)

Vrlo tražena i popularna vrsta graha. Ime je dobio po zelenkastoj boji zrna i po tome što vrlo dobro raste uz kukuruze. To je vrsta visokog graha kojem je za rast potreban potporanj u obliku kolca, mreže ili stabljike kukuruza. Budući da stabljika kukuruza treba steći snagu da bi nosila grah potrebno je kukuruz posaditi mjesec ili dva prije graha. Kao i sve mahunarke ima ulogu u kondicioniranju tla i fiksiranju dušika i time potpomaže rast kukuruza.



KRASTAVAC KORNIŠON Vrsta krastavca koja se najčešće koristi za kiseljenje. Krastavac kornišon je penjačica, razvija bujnu zelenu biljku i mnogo plodova pa mu je potreban snažan potporanj (kolci i mreže visoke oko 1,5 - 2 m, a dobro je postaviti poprečne letve koje povezuju vrhove kolaca).

KRASTAVAC SALATNI S ovom biljkom ne treba žuriti, jer voli topliju zemlju te neće bogato klijati u hladno proljeće. Salatni krastavac je penjačica, razvija bujnu zelenu biljku i mnogo plodova (teška biomasa), potreban mu je snažan potporanj (kolci i mreže visoke oko 2 m, a dobro je postaviti poprečne letve koje povezuju vrhove kolaca.)

MAHUNA VISOKA LJUBIČASTA OLOVKA Na biljci rastu dugačke i tanke ljubičaste mahune. Prilikom kuhanja mogu se vrlo lako izlomiti na manje dijelove. Mahuna nema izražene ‘konce’ i zato je vrlo cijenjena u kulinarstvu. Biljka naraste u visinu do 2 m pa je obvezan oslonac za rast. To može biti jedan kolac, mreža ili još bolje više kolaca u obliku indijanskog šatora. Siju se u kućice 5 do 7 zrna zajedno na razmak od 40 do 50 cm.

ŠUMSKA MJEHURICA ILI LJOSKA Ova šumska ljepotica pripada rodu mjehurica (physalis). Jestiv je samo zreli plod, a svi ostali dijelovi biljke nisu jestivi. Plodovi se nalaze u mjehurima, a zreli su kad dobiju narančastocrvenu boju. Zrele kuglice physalisa mogu se jesti sirove (svakako uklonite mjehuricu koja ga okružuje!), ali se obično ukuhavaju u pekmez (samo od physalisa ili se dodaje miješanim marmeladama).

ANDSKA JAGODA Andska jagoda je ukusan narančasto-crveni plod promjera 1-2 cm koji sazrijeva unutar svojevrsnog oklopa koji izgleda kao mrežasti lampion. Svaka biljka da 100 do 150 veoma ukusnih plodova, nešto većih od trešanja, a unutrašnjost im je puna sitnih sjemenki kao kod rajčica. Slatkasto-kiselog su okusa, kojim podsjećaju na naranče i jagode. Sije se već u rano proljeće, najbolje već u veljači, u toplim, zatvorenim prostorima, na svjetlom mjestu. Uspijeva i na vrtnim gredicama, i u loncima i koritima na terasama i balkonima.



BALKONSKE RAJČICE

RAJČICA BALKONSKA – DOMBELLO Talijanska patuljasta sorta rajčice za balkonski uzgoj (verande, balkoni, lođe ili gdje drugdje u većim posudama - pitarima). Plodovi su žuti, okrugli, sočni i slatki, u promjeru najviše do 2-3 cm. Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 30-40 cm visine, ne više od toga.

RAJČICA BALKONSKA - MIRABELLE Sorta rajčice za balkonski uzgoj (verande, balkoni, lođe ili gdje drugdje u većim posudama). Plodovi su žuti, okrugli, sočni i slatki, u promjeru najviše do 3 cm. Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 80 cm.

RAJČICA BALKONSKA - POMODORO DA TERRAZZA Talijanska patuljasta sorta rajčice za balkonski uzgoj (verande, balkoni, lođe). Plodovi su crveni, okrugli, sočni i slatki, u promjeru najviše do 2-3 cm. Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 50 cm visine.

RAJČICA BALKONSKA - TIGRASTA Patuljasta sorta rajčice koja daje narančasto-tigraste plodove dugačke do 5-6 cm. Plodovi su ukusni, sadrže više mesa, a manje soka. Kad sjeme nikne, mlade biljčice su neobično dlakave, a pojačanu dlakavost zadržavaju i u punoj vegetaciji. Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 60 cm u visinu.



CHERRY RAJČICE

RAJČICA CHERRY - SWEET BONITA Slatka sorta rajčice tipa “cherry”. Daje male, sočne i slatke plodove. Poznata je po slatkoći plodova koji narastu 2-3 cm u promjeru. Biljka naraste i do 2 m u visinu i potreban joj je potporanj.

RAJČICA CHERRY - CRVENI Vrlo plodna cherry rajčica čiji su plodovi među najukusnijima, uopće. Za razliku od ostalih cherry rajčica, ova biljka može se razviti u pravo malo razgranato stablo prepuno plodova. U povoljnim uvjetima, biljka naraste do 2 m u visinu pa joj je potrebno povezivanje. Kad su uvjeti optimalni i permakulturni kroz cijelu sezonu daje vrlo mnogo plodova po biljci (prvi plodovi obično dozrijevaju početkom srpnja ili krajem lipnja).

RAJČICA CHERRY - DIVLJA POLJIČKA Sorta cherry rajčice koja daje male crvene plodove promjera do 1-1,5 cm. Prema informacijama koje smo dobili potječe iz područja Poljica u Dalamtinskoj Zagori pa smo je tako i nazvali. Biljke su vrlo otporne, narastu od 1-1,5 m u visinu i izdašno rađaju stotine malih i slatkih plodova, bez obzira na uvjete. U organskim uvjetima i kontinentalnoj klimi plodovi mogu dozrijevati od kraja lipnja do kraja sezone.

RAJČICA CHERRY - DRENJAK Plodna sorta cherry rajčice koja stvara ovalne male plodove nježne crvene boje (nalik su bobicama drenjka). Plodovi narastu do 4 cm u dužinu, prosječna težina je 50-60 grama, vrlo ukusni i slatki. Odličan su dodatak salatama ili dekoracijama. Biljka naraste do 1,5 m u visinu i prilično je otporna na oboljenja raznih vrsta. U stanju je preživljavati čak i teže napade plamenjače i pritom davati plodove.

RAJČICA CHERRY - ĐURĐICA (LILY OF THE VALEY) Vrlo zanimljiva rajčica tipa “cherry” podrijetlom iz Engleske. Daje lijepe, slatke i ukusne male, okrugle, crvene plodove (od 2 do 3 cm u promjeru). Pravi dragulj u vrtu. Biljka je otporna na oboljenja, točnije: plodovi su otporni. Daje mnogo malih plodova, a u povoljnim uvjetima naraste 1,5 m u visinu.

RAJČICA CHERRY - ŽUTA ESTONSKA Sorta žute cherry rajčice podrijetlom iz Estonije, pogodna za uzgoj u hladnoj i/ili vlažnoj klimi. Biljka razvija cvjetove pri vrhu stabljike, tj. ne stvara cvjetove na standardni način – “na katove”. Dobro podnosi vlagu, plodovi dozrijevaju od kraja lipnja do kraja listopada ili početka studenog. To je jedna od rajčica koja ujesen odustaje među posljednjima. Osim toga, na njoj plodovi mogu dozrijevati i kad je biljku zahvatila plamenjača.



RAJČICA CHERRY - SRCOLIKI Plodna sorta cherry-rajčice čiji duguljasti, srcoliki, crveni plodovi narastu do 4 cm u dužinu. U dobrim uvjetima, biljka daje mnogo malih i sočnih plodova. Biljka naraste do 1,5 m u visinu i potreban joj je potporanj. Prilično je otporna na gljivična oboljenja, plodovi su otporniji od stabljike i listova pa će dozrijevati i kad biljka oboli. To je jedna od najplodnijih sorti cherry rajčice iz naše ponude.

RAJČICA CHERRY - VESSENIJ MIEURINSKIJ Vrsta cherry rajčice podrijetlom iz Njemačke. Novijeg je datuma, daje ukusne crvene plodove promjera 2-3 cm koji rastu kao grozdovi na grančicama. Plodove daje među prvima u sezoni, dekorativna je podjednako u vrtu kao i na stolu. Sorta je vrlo plodna i daje mnogo plodova po biljci.

RAJČICA CHERRY - ŽUTA Stara sorta rajčica koja daje plodove lijepe žute boje. Plodovi mogu biti od 3 do 6 cm u promjeru, vrlo su ukusni i sočni. Sadrže dosta soka, tj. nisu mesnate pa se koriste svježe za jelo, u salatama i ostalim jelima, premda se mogu i ukuhavati. Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1,5 m u visinu, potreban je kolac za povezivanje). Daje mnogo plodova po biljci.

RAJČICA CHERRY RIBIZLA (JOHANNISBEERE) Ovo je najmanja rajčica na svijetu, podrijetlom iz Njemačke. Daje mnoštvo vrlo malih, slatkih i lijepih crvenih plodova (od 0,5 do 1,5 cm u promjeru). Pogodna je za uzgoj na balkonima i u svim klimama, a posebno u hladnijim. Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1,5 m u visinu pa je potreban kolac za povezivanje. U nepovoljnim uvjetima neće narasti više od 0,5 m u visinu, ali će ipak davati relativno mnogo malih plodova.

RAJČICA CHERRY PIENNOLLO DEL VESUVIO Vrsta rajčice podrijetlom iz Italije, s padina Vezuva gdje joj je i zaštićeno podrijetlo. Daje atraktivne grozdove sitnih plodova promjera do 5 cm. Pogodni su za salate, umake i sušenje. Dekorativna rajčica koja je uz to i vrlo ukusna. Biljka naraste do 1,5 m u visinu i potreban joj je potporanj.

RAJČICA CHERRY ŽUTA KRUŠKICA Prastara sorta rajčica, vjerojatno jedna od prvih koje su prenesene iz Amerike u Europu. Prema nekim izvorima, u Europi je poznata od kraja 17. stoljeća, tj. početka 18. stoljeća (1805). Daje lijepe i sočne, žute i kruškolike plodove (od 3 do 6 cm u dužinu). Do danas se zadržala vjerojatno zbog svoje plodnosti, okusa i otpornosti na razna oboljenja. Biljka može narasti od 0,6 do 1,2 m u visinu.



MALE I SREDNJE VELIKE RAJČICE

RAJČICA CRNI ŠLJIVAR Vrlo plodna i izdašna sorta rajčica vrste “šljivar”, kultivar podrijetlom iz Rusije. Daje vrlo mnogo malih, tamnocrvenih i sočnih plodova (do 5 cm dužine). Za razliku od ostalih šljivara koji daju suhe plodove pogodne za ukuhavanje, crni šljivar je ukusna konzumna rajčica (ali se može i ukuhavati). Biljka naraste do 2 m u visinu, a kad su uvjeti optimalni daje vrlo mnogo plodova po biljci, koji se u kontinentalnoj klimi beru od sredine srpnja do kraja sezone. U organskim uvjetima, ova biljka je osjetno otpornija na oboljenja od mnogih drugih sorti.

RAJČICA DE BARAO YELLOW Stara sorta rajčice podrijetlom iz Brazila. Ova robusna i plodna biljka naraste do 2 m u visinu (potporanj je obvezan), podnosi raznolike nepovoljne uvjete u kojima neke druge sorte glatko odustaju. Daje vrlo lijepe ovalne, žute plodove prosječne težine 100-150 g koji vas svake ljetne večeri obasjavaju iz vrta poput lampiona. Plodovi su sočni, slatki, ukusni i dekorativni.

RAJČICA INDIGO ROSE Vrlo zanimljiva sorta rajčice, daje lijepe, okrugle, napola tamnoljubičaste (gornja strana) i napola crvene plodove (donja strana). Ponekad cijeli plodovi mogu biti ljubičasti (npr. kad je plod manji), a obično narastu od 3 do 5 cm u promjeru. Može se smatrati skoro pa cherry rajčicom, a plod je relativno “mesnat”. Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1,5 m visine (potreban je potporanj). U dobrim uvjetima daje mnogo plodova po biljci.

RAJČICA GARDEN TREASURE Vrlo plodna biljka/rajčica koja daje plodove slične jabukama. Podrijetlom je iz Sjeverne Amerike. Plodovi su “punog “okusa, srednje veličine i vrlo ukusni, a biljka daje dosta plodova. Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1,5 m visine (potreban je potporanj).

RAJČICA JAPANSKI TARTUF Vrsta rajčice podrijetlom iz Japana, ponegdje se može naći i po nazivu Japanese trifele. Daje lijepe, kruškolike, zagasito-crvene plodove srednje veličine, prosječne težine 100-200 g. Dekorativna rajčica koja je uz to i vrlo ukusna. Biljka naraste do 1,5 m u visinu i potreban joj je potporanj.



RAJČICA MANITOBA Vrlo rana vrsta rajčice koja podnosi hladnije krajeve i kraće sezone dozrijevanja. Kao što joj i ime govori selektirana je u kanadskoj pokrajini Manitobi 50-tih godina 20 stoljeća. Razvija pravilne srednje mesnate plodove crvene boje, srednje veličine i prosječne težine 100-200 g. Plodovi se razvijaju u malim grozdovima. Biljka naraste do 1,2 m u visinu i grmolikog je oblika. Potreban joj je potporanj.

RAJČICA MATINA Rana vrsta rajčice pogodna za sijanje na otvorenom i u zaštićenim prostorima (staklenicima). Selektirana je u Njemačkoj. Daje pravilne male crvene plodove veličine 5-8 cm u promjeru i težine do 80 grama. Plodovi rastu u velikim grozdovima. Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1,5 m u visinu, potreban je kolac ili potporanj za povezivanje.

RAJČICA PELAT (MALI ŠLJIVAR) Vrlo plodna rajčica tipa “šljivar” koja daje mnogo lijepih, ovalnih, crvenih plodova (do 5 cm u dužinu). U povoljnim uvjetima, može svakodnevno iznenađivati dozrelim plodovima, a u nepovoljnim uvjetima otporna je na oboljenja. Uz primjerenu njegu i organske pripravke, može izdržati nalete plamenjače i iznenaditi gotovo neometenom plodnošću, tj. davati plodove kad su druge sorte već odustale i uvenule. Plodovi su relativno suhi, koriste se najviše za ukuhavanje sokova i salsi, ali su i ukusni pa se mogu jesti svježi, u salatama ili kao dodatak ostalim jelima.

RAJČICA PIZZUTO DEL MONTE SOMMA Prastara talijanska sorta o kojoj postoje zapisi iz 19. stoljeća. Izvorno se uzgaja na padinama planine Monte Somma (planinski vrh odmah pored Vezuva kod Napulja). Ako želite uzgajati stvarno “staru” sortu rajčice, ova je svakako jedna od njih. Daje lijepe, izdužene crvene plodove dužine 4-5 cm, prepoznatljivog je oblika. Plodovi su polusuhi i uglavnom se koriste za sušenje, ukuhavanje sokova, salsi ili umaka od rajčice.

RAJČICA SAN MARZANO Stara talijanska sorta sorta rajčice (stvorena i selektirana 1926. godine).To je standardna rajčica tipa “šljivar” koja daje lijepe, izdužene crvene plodove dužine 8-12 cm i prosječne težine 150-300 grama. Prema mnogima, San Marzano je najbolja rajčica šljivar na svijetu. Osim toga, pogodna je za sušenje, jer je unutrašnjost ploda relativno suha. Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1,5 m u visinu, razvija snažnu i debelu stabljiku koja može nositi dosta plodova, ali joj je ipak potreban kolac za povezivanje.



RAJČICA SANTORINI Prastara grčka sorta rajčica koja se tradicionalno uzgaja na grčkom otoku Santorini. Prvi zapis o ovoj sorti potječe iz 1818. Godine. Daje lijepe crvene plodove srednje veličine (5-6 cm u promjeru). Plodovi mogu biti okrugli (kad su manji) ili “rebrasto” naborani (kad su veći), a vrlo su ukusni i najčešće se koriste svježi u salatama i ostalim jelima (premda se mogu ukuhavati). Ova je sorta poznata po tome što voli toplo podneblje i vrlo dobro uspijeva i bez zalijevanja i/ili navodnjavanja.

RAJČICA SIBIRSKA Ruska sorta rajčice koja vrlo dobro uspijeva u hladnijoj klimi. Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1-1,5 m u visinu i potreban joj je kolac za povezivanje. Daje okrugle crvene plodove u promjeru od 4 do 6 cm, prosječne težine 100-120 g. Relativno maleni plodovi s nešto debljim mesom ispod kožice ploda mogu dozrjeti u hladnoj klimi, a sorta je pogodna i za uzgoj u većim posudama (npr. na balkonima). Vrijeme od presađivanja do dozrijevanja prvih plodova je 60-ak dana.

RAJČICA TIGRASTA Sorta rajčice koja daje lijepe, šarene plodove prosječne težine do 100 g, promjera do 5 cm. Plodovi su crvenkasto-narančasti sa žutim šarama. Podrijetlom je iz Engleske, novijeg je datuma. Pogodna je za uzgoj na otvorenom, ali i u staklenicima. U optimalnim uvjetima je vrlo plodna i daje mnogo plodova po biljci koja naraste do 2 m u visinu (potreban je kolac za povezivanje).

RAJČICA WHITE BEAUTY Posebna sorta rajčice koja daje lijepe, okrugle i donekle spljoštene, bijele do bijelo-žućkaste plodove srednje veličine (od 5 do 10 cm u promjeru), težine najčešće oko 150-200 g. Premda su plodovi bijele boje, vrlo su ukusni – okus je kao i kod svake druge rajčice. Izvrsna je u salatama ili za dekoracije, može se koristiti u svim jelima ili za ukuhavanje. Biljka u povoljnim uvjetima može dati iznenađujuće velik broj plodova (20-30 po biljci). Ne uspijeva dobro u sjeni ili polusjeni.

RAJČICA ŽUTA VELIKA To je rajčica koja daje lijepe, okrugle žute plodove srednje veličine (8-10 cm u promjeru). Ova sorta je iz naše vlastite selekcije koju smo radili u proteklih 10ak godina (baza je bila žuta cherry rajčica). Plodovi su ukusni, sočni i baršunasti (pod jezikom). Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1,5 m u visinu, potreban je kolac za povezivanje.



VELIKE RAJČICE

RAJČICA AUNT RUBY - ZELENA Stara američka sorta rajčice. Ova vrsta je zrela kad je zelena, tj. kad zeleni plod omekša na dodir i kad dobije žućkaste nijanse. To je visoka biljka koja naraste u visinu od 1,5 do najviše 2 m i stvara plodove težine 300-500 grama. Plodovi su slatki, mesnati, u kontinentalnoj klimi dozrijevaju od sredine srpnja do kraja rujna. Relativno je otporna na plamenjaču, u stanju je preživjeti napade te gljivične bolesti i oporaviti se za prvog duljeg sunčanog i suhog razdoblja.

RAJČICA BORGO Stara sorta koja daje velike i teške, mesnate crvene plodove u prosjeku između 300-600 g. Može roditi i do 30-ak velikih plodova po biljci pa neke valja ukloniti zelene, kako bi ostali stigli dozoriti do kraja sezone. Zbog veličine i broja plodova ovo je kasna sorta rajčice. Jedne sezone s nje smo ubrali apsolutnog rekordera – plod rajčice težak 1,1kg. U idealnim uvjetima na otvorenom može dati preko 10 kg plodova po biljci, što je svrstava među najplodnije rajčice u svijetu (u organskim, a ne plasteničkim uvjetima).

RAJČICA BLACK FROM TULA Ruska sorta novijeg datuma, kultivar koji daje vrlo lijepe, tamnocrvene plodove standardne veličine (200-300 g težine). Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1,5-2 m u visinu (potreban je kolac za povezivanje), prilično je otporna na oboljenja. Kako je podrijetlom iz Rusije, podnosi nešto hladniju klimu, u kojoj može dozrijevati zbog zagasito-crvene boje plodova (bolje akumulira toplinu). Volimo je uzgajati, jer su plodovi posebno lijepi, sočni i ukusni.

RAJČICA JABUČAR NOVOSADSKI Stara sorta rajčice podrijetlom iz Vojvodine. Daje okrugle, lijepe crvene plodove standardne veličine (od 7 do 12 cm u promjeru) i prosječne težine 200-400 grama. Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1,5 m u visinu, potreban je kolac za povezivanje.

RAJČICA JABUČAR NISKI Stara rajčica koja daje okrugle, lijepe crvene plodove standardne veličine (od 7 do 12 cm u promjeru). Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1 m u visinu (niska sorta), ali joj je ipak potreban kolac za povezivanje. Vrlo je pouzdana, daje dosta plodova i relativno je otporna na gljivične bolesti.



RAJČICA CHEROKEE PURPLE Stara američka sorta koju su, po predanju, uzgajali sjevernoamerički Indijanci iz plemena Cherokee. Naziv sorti dao je Amerikanac Craig LeHoullier, poznati američki uzgajivač rajčica, koji navodi da je ova sorta vjerojatno stara preko 100 godina. Ova sorta može vas očarati, kao što se dogodilo i nama. U dobrim uvjetima, vrlo je plodna i razvija mnogo velikih plodova zagasito crvene boje, težine od 200 do 600 grama. Plodovi su vrlo ukusni i mesnati, okus je vrlo sličan rajčici volovsko srce.

RAJČICA GROSSE VERTE ROSE Rajčica podrijetlom iz francuske koja daje velike okrugle plodove prosječne težine 200-800 grama. Dozrijeva sredinom sezone. Plodovi su izvana crveni, a iznutra zeleni sa zanimljivim crvenim žilama. Vrlo su dekorativni, također i ukusni. Mogu se konzumirati sirovi, u salatama i svim ostalim jelima, a mogu se i ukuhavati. Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1,5 m u visinu (potreban je kolac za povezivanje).

RAJČICA MARMANDE Stara francuska sorta rajčice, podrijetlom iz grada Marmande u francuskoj pokrajini Bordeaux. Daje velike crvene plodove, donekle spljoštene i naborane (u nekim sezonama više, u drugima manje). Plodovi su “punog okusa”, kao i svaka druga rajčica iz “bakinog vrta”, vrlo je ukusna i daje dosta plodova po biljci.

RAJČICA PAUL ROBESON Stara sjevernoamerička sorta rajčice koja daje lijepe, zagasito-crvene plodove standardne veličine. Plodovi su okrugli i blago “spljošteni”, imaju vrlo specifičan, ugodan okus koji pomalo “vuče na dim”, slično kao i sorta Purple Calabash. Izvrsna je za jelo, ali i za dodavanje specifičnog okusa salsama i umacima od rajčice. Biljka u povoljnim uvjetima naraste i do 2 m u visinu pa joj je potreban kolac za povezivanje.

RAJČICA PURPLE CALABASH Vrlo stara sjevernoamerička sorta rajčice (poznata s početka 20. stoljeća) koja daje lijepe tamnocrvene i malo spljoštene plodove standardne veličine (8-12 cm u promjeru). Plodovi su vrlo ukusni, ali imaju i posebnu “dimnu notu”, koja može dati poseban i jedinstveno okus jelima, salsama i umacima. Može se koristiti za jelo, za ukuhavanje, dodavanje jelima ili sušenje. Plodovi mogu biti naborani i “ružnjikavi”, ali veseli njihova tamnocrvena boja kadgod ih vidite u vrtu.



RAJČICA RAMSKA Sorta rajčice tipa jabučar podrijetlom iz Rame u Bosni i Hercegovini. Daje okrugle, lijepe crvene plodove standardne veličine (od 7 do 12 cm u promjeru) i prosječne težine 200-400 grama. Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1,5 m u visinu, potreban je kolac za povezivanje.

ISPOLIN Vrsta rajčice za hladne krajeve podrijetlom iz Sibira. Naravno, ne raste u polarnim uvjetima već podnosi nešto hladniju klimu i brže dozrijeva odnosno pogodna je za hladnije regije i kraće sezone rasta. Razvija crvene, pomalo plosnate i naborane plodove težine od 200 do 400 grama. Plodovi su prošarani u presjeku, mesnati i ukusni. Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1,5 m visine (potreban je potporanj). U dobrim uvjetima daje mnogo plodova po biljci.

RAJČICA VOLOVSKO SRCE Svima poznata i apsolutno omiljena stara sorta rajčice. Stvara velike, zagasito crvene, sočne i ukusne plodove prosječne težine 300-600 g u obliku srca. Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1,5 m visine (potreban je potporanj).

RAJČICA VELIKA TALIJANSKA (GIANT ITALIAN PASTE) Rajčica koja daje ovalne, izduljene plodove vrste “šljivar”. Plodovi su prosječne težine 100-300 grama i potpadaju pod velike “šljivare”. Sorta je vjerojatno razvijena za kuhanje sokova i šalši, ali je vrlo ukusna i sirova, u salatama i ostalim jelima. Okus i tekstura unutrašnjosti ploda neodoljivo podsjećaju na okus rajčice volovsko srce. Prema našem iskustvu i ocjeni, ova je rajčica izvrsna i poželjna u svakom vrtu.



LJUTE PAPRIKE

PAPRIKA LJUTA OKRUGLA Ljuta okrugla papričica. Na engleskom govornom području se zove cherry pepper. Stabljika naraste do maksimalno 1 m i atraktivnog je izgleda tako da može služiti i kao ukras. Ljuti okus sve papričice duguju posebnom sastojku koji se zove kapsaicin. Što više kapsaicina sadrži, to je paprika ljuća. Većina ljudi ipak voli umjereno ljuti okus koji poboljšava okus hrane i stimulira probavu.

PAPRIKA LJUTA KAJENSKA Vrsta ljute paprike koja daje crvene plodove dužine 8-12 cm. Kajenska paprika nije izrazito ljuta kao npr. chili ili tabasco, premda će je mnogi koji su osjetljivi na ljutinu svrstati među vrlo ljute paprike.

PAPRIKA LJUTA TABASCO Vrsta male ljute paprike podrijetlom iz Meksika, odnosno države Tabasco. Biljka naraste cca 60-80 cm u visinu i razvija mnogo malih, ljutih papričica crvene, ljubičaste, žute ili zelene boje. Osim u vrtnim gredicama, ova vrsta ljute paprike pogodna je za uzgoj u nešto većim posudama. Biljka je vrlo dekorativna i ponekad se na tržnicama može kupiti kao ukrasna biljka. Od ove vrste paprike radi se istoimeni ljuti umak “tabasco”.



ZAČINI, CVJETNICE,LJEKOVITO

I UKRASNO BILJE



ZAČINI

CELER LISTAŠ VELIKI TALIJANSKI Ovo je vrsta velikog talijanskog celera koji ima izrazito široke listove, intenzivan miris i bujan rast. Podnosi do 3 otkosa godišnje iako zbog bujnog rasta vjerojatno neće i biti potrebni. Kod ove vrsti za konzumaciju se koristi samo lišće dok je korijen slabo razvijen. Lišće je vrlo intenzivnog mirisa i može se koristitit sirovo ali i sušiti te zamrzavati čime se može upotrebljavati van sezone. Vrlo je ljekovit, ima ulogu diuretika, a posebice kod bolesti povezanih s izlučivanjem vode.

KOPAR Kopar je jednogodišnja biljka podrijetlom iz zapadne Azije, ali se zahvaljujući osobitom okusu i ljekovitosti proširio cijelom Europom. Kopar je u narodnoj medicini poznat kao svestrani lijek koji pomaže kod nesanice, kašlja, spore probave, mučnine, bolova, artritisa i poremećaja menstrualnog ciklusa.

LJUPČAC (VEGETA) Biljka koja najpoznatijoj začinskoj mješavini za kuhanje na ovim prostorima daje tako prepoznatljiv okus. Vrlo lako se uzgaja, a jedna biljka je dovoljna za potrebe cijele obitelji. Na jednom mjestu može rasti čak 10-15 godina. Kao začin se koriste list i korijen, a u biljnoj medicini se njeno ulje upotrebljava za tretiranje oštećene jetre.

LJEKOVITO BILJE

CRNI KIM Biljka vrlo lijepog cvijeta čije se sjemenke odnosno ulje koriste u fitoterapiji za mnoge tegobe. U povoljnim uvjetima naraste do 80 cm visine ili više, te oko 50 cm u širinu. Ova sorta crnog kima ima blag miris i okus, blaži od standardnih začinskih sorti crnog kima. Nije preporučljivo sijati u redove/rovove. Crni kim je idealan za prilike kada osim korisne uloge želite i lijepu ukrasnu biljku.

CRNI SLJEZ Ovo je izuzetno ljekovita biljka. Obično se uzgaja kao jednogodišnja biljka, ali je višegodišnja ako vrtlar ostavi korijen u zemlji. Crni sljez se prvenstveno koristi kod slabog imuniteta respiratornog sustava. Djeluje antibakterijski i antivirusno te razrjeđuje sluz i olakšava kašljanje, a njegovo umirujuće djelovanje smiruje upaljenu sluznicu grla.



CVJETNICE

COSMOS RAZNOBOJNI To je vrsta cvjetnice koja je nezaobilazna u tradicionalnim vrtovima i okućnicama kontinentalne Hrvatske. Ima nešto kasnije vrijeme cvatnje, od 6 do 10 mjeseca ii z tog razloga ga je poželjno imati, budući da cvijeta kada ostale vrsti ocvatu. Privlači kukce i medonosna je biljka. Naraste u visinu čak do 1.5 m pa ga je potrebno saditi rubno uz gredice.

CINIJA Jednogodišnja biljka koja cvate cijele sezone, a često se reže kao ukrasno cvijeće za vaze, gdje dugo traje. Boje su tamnocrvena, narančasta, žuta, ružičasta i vrlo rijetko bijela. Privlači pčele i ostale kukce oprašivače, a nekad su bile ukras u vrtovima naših baka. Osim što privlači kukce oprašivače, cinija privlači i neke kukce-predatore koji se hrane nekim nametnicima na biljkama (npr. bijelim mušicama). Biljka ne obolijeva ni od čega, lako se uzgaja iz sjemena, ne traži puno njege ni vode, a zbog navedenih karakteristika poželjna je u svakom vrtu.

CINIJA POMPON Pompon je kultivar s punim rozo-ljubičastim cvijetom nalik cvijetu dalije. Po svim ostalim karakteristikama pompon cinija je slična klasičnoj osim što je vidljivo niža.

MAK BIJELI Vrsta maka bijelih do ružičastih cvjetova koji, za razliku od ostalih makova, na vrhu ima zatvorenu čašku. Zbog izrazito lijepog cvijeta koristi se kao i ukrasna vrsta. Sjemenke bijelog maka orašastog su okusa i omiljen su sastojak za pečenje kolača, a koriste se i kao zamjena za orahe. Hladno prešano ulje upotrebljava se kao jestivo ulje.

PAKUJAC Pakujac ili columbina je cvjetnica trajnica. Pripada cvjetnicama koje su se nekad sijale u vrtovima naših baka. Razvija prelijepe cvjetove uglavnom tamnoplave ili plave, a ponekad ružičaste ili bijele, a u našoj ponudi nalazi se ova mješavina sjemenki uzetih iz ocvalih plavih, bijelih, rozih i crvenih cvjetova. Ukoliko želite pakujac samo jedne boje naglasite to prilikom narudžbe zato što imamo i bijeli, ljubičasti i crveni pakujac zasebno.



TURSKI KLINČIĆ (KARANFIL) Turski karanfil je dvogodišnja vrsta karanfila a često se ponaša i kao trajnica kratkog vijeka budući da ne odumire uvijek nakon cvatnje, već često iz korijena potjera sa strane mlade biljčice, koje opet možete rasaditi. To je trajnica atraktivnog izgleda i prekrasnog mirisa koja je odlična za rezano cvijeće. Manjeg rasta, to je jedan je od najčešće uzgajanih vrsta karanfila u vrtovima, a čest je u tradicionalnim vrtovima.

SUNCOKRET Vrtni suncokret je sorta koja naraste oko 3 do 4 m u visinu. Upija puno vode pa bi ga trebalo izbjegavati saditi u neposrednoj blizini ostalih biljaka. Vrlo je koristan zato što privlači pčele i bumbare. U jesen, kada dobije sjemenke, privlači ptice Ova sorta razvija jedan veliki cvijet na vrhu, promjera 30-40 cm, a ispod nje razvija desetak manjih cvjetova (cca 10-15 cm u promjeru).

KADIFICA (TAGETES) OBIČNI Tagetes ili kadifica, je vrsta koja stvara šarene i dvostruke crvene, žute, narančaste ili raznobojne cvjetove. Biljka naraste do 60-ak cm u visinu. Kadifica nije samo ukrasna cvjetnica, već potiče rast i zdravlje dugih biljaka. Izlučuje fitonicid koji je vrlo učinkovit protiv nematoda.

Dvije vrste starinske sorte kadifice, niska i visoka. Dugo cvatu i neizostavan su dio starinskih vrtova.

KADIFICA (TAGETES) NISKI JEDNOSTRUKI (STARA SORTA) Tagetes ili kadifica, ova niska vrsta stvara žute cvjetove s jednim redom latica. Naraste do 40 cm u visinu.

KADIFICA (TAGETES) VISOKI JEDNOSTRUKI (STARA SORTA) Ova visoka vrsta stvara žute cvjetove s jednim redom latica. Izgleda stvarno “starinski” i lijepo, kao nekad u vrtovima naših baka. Naraste do 80 cm u visinu i stoga ga je potrebno saditi uz rubne dijelove vrta.

VUČJAK (LUPIN) To je otporna i malo zahtjevna trajnica. Ima prekrasne stožaste cvjetove. U slučaju našeg sjemena to su ljubičasti cvjetovi koji su uostalom i bili najviše uobičajeni. Vrlo je širokog rasta pa treba pripaziti prilikom planiranja vrta i povrtnjaka. Korijen ima ulogu fiksiranja dušika i rahljenja tla pa je iz tog razloga tu biljku vrlo korisno imati. Također privlači kukce oprašivače, a posebno bumbare.

FACELIJA Medonosna biljka koju vole pčele i pčelari (hranjiva ispaša za pčele). Iznimno je korisna u vrtovima I šire, jer je poznata po tome što oko svog korjenskog sustava veže dušik (leguminoza je, djeluje slično kao i druge mahunarke). Zbog toga je pogodna za prirodan način gnojenja tla pa se koristi za obogaćivanje tla kroz tzv. zelenu gnojidbu i slično.



UPUTE ZA SIJANJE I SADNJU



Sijanje u posude ili stiropore za presadnju Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi je prva polovica ožujka, u Dalmaciji može i nešto ranije. Posude se napune zemljom, blago zaliju vodom, u sredini se napravi rupa duboka 0,5cm do najviše 1cm, u rupu se položi sjeme (obično jedna do najviše tri sjemenke), zatim se rupa zatrpa zemljom. U fazi klijanja, sjemenkama je potrebna toplina i vlaga, ali ne i sunčeva svjetlost, pa se posude mogu držati i u tamnoj prostoriji ili gdje nema izravne sunčeve svjetlosti. Tek kad sjemenke proklijaju, potrebna je sunčeva svjetlost (npr. na prozorskoj dasci, u plasteniku i sl.). U svrhu smanjenja isparavanja, tj. poboljšavanja klijanja sjemena, dobro je vrh posude prevući tankom kuhinjskom folijom od prozirne plastike, a nakon stavljanja probušiti dvije-tri manje rupe u foliji. U ovoj fazi potrebno je da je zemlja uvijek blago vlažna, ne smije biti suha ni previše mokra. U suhoj zemlji prestaju ili usporavaju procesi klijanja, a u previše mokroj zemlji sjeme može istrunuti. Dok sjeme ne proklija, zalijevanje se obavlja svaki dan ili svaki drugi dan, ali prije zalijevanja valja provjeriti da li je zemlja vlažna ili ne. Dobro je svakodnevno provjeravati posude. Kad sjeme proklija, foliju valja maknuti, a zatim zalijevati po potrebi (svaki dan ili svaki drugi dan). Biljke su spremne za presađivanje kad razviju četiri lista ili više od toga, ili kad narastu do 10cm ili više.

U našoj klimi, sijanje u posude za presadnju prije početka ožujka nije preporučljivo, u dobrim uvjetima sjeme će proklijati i biljke će se razviti, ali ako u vrtu na otvorenom nisu povoljni uvjeti, presadnja mora čekati (npr. toplije dane). Ako su biljke spremne za presadnju u prvoj polovici travnja, a vrijeme nije pogodno za presađivanje, biljke će nastaviti razvijati korjenčiće u posudama (u spirali, oko rubova posuda), a to je nepovoljno. Prilikom presađivanja takvi korjenčići se moraju “raskuštrati” kako bi se omogućio pravilan daljnji razvoj korijenskog sustava. U svakom slučaju, biljke doživljavaju veći šok pri presadnji, što otežava razvoj biljke. Kad se sjeme sije stvarno prerano u sezoni, a drži se u toploj ili grijanoj prostoriji, pri čemu se zemlja zalijeva, sjeme će proklijati i biljke će krenuti u vrlo brz razvoj. Toliko brz da će stabljike biti vrlo tanke. Takve biljke neće dugo živjeti i ne mogu preživjeti presađivanje na otvoreno (ili vrlo rijetko), gdje su uvjeti drukčiji.

Presađivanje na otvoreno Obavlja se kad su biljke razvile najmanje četiri lista ili narasle 10cm ili više. Obično u prvoj polovici travnja. Ovisno o vrstama biljaka, presadnja može trajati od početka travnja do sredine svibnja, a najkasnije do početka lipnja. Presađuje se za suhog i sunčanog dana, najbolje rano ujutro ili kasno popodne. Presadnice se presađuju u “gnijezda”. Ručnim vrtnim alatom iskopa se rupa u koju se stavlja biljka zajedno sa zemljom (iz posude) u kojoj je rasla. Zemlja se nakon presadnje blago pritisne (ne prejako, ali dovoljno da se iz zemlje izbiju veći zračni džepovi. Dobro je prije presadnje zaliti zemlju, a svakako treba svaku biljku zaliti nakon što je presađena. Razne povrtnice presađuju se na različite razmake, što ovisi o veličini biljke u punoj vegetaciji. Također, razne povrtnice presađuju se na različite načine. Neke povrtnice (rajčica, paprika, kupus) mogu se zakopati u tlo, tako da iznad zemlje ostane samo dio nadzemnog dijela stabljike s listovima. Biljka će zakopanu stabljiku pretvoriti u korijenski sustav, što pogoduje ubrzanom razvoju.



Sijanje u redove na otvorenom, u vrtnu gredicu U redove se sije uglavnom korjenasto povrće (mrkva, cikla), neke mahunarke (grašak) ili začinske biljke (peršin, celer) ili biljke čije je sjeme vrlo malo. U vrtnoj gredici se motikom, grabljama ili malim ručnim alatom napravi plitak rov (od 0,5cm do najdublje 1,5-3cm,) u koji se polaže sjeme. Sjemenke se stavljaju u rov na razmak od najmanje 2 cm do najviše 7-8 cm, što ovisi o veličini korijena ili veličini biljke u punoj vegetaciji. Mnogi vrtlari siju “od oka”, tj. popune rov sjemenom ne vodeći računa o razmaku između sjemenki. Tako se najčešće sije mrkva, pa kad biljke počnu rasti onda se prorjeđuju. Prorjeđivanjem se postiže da preostale biljke mogu razviti velik korijen. U većim vrtovima s dugačkim gredicama, ponekad se može koristiti mehanička sijačica koja ispušta sjemenke na određene razmake. U gredicama koje su široke 80cm do 100cm može se napraviti 3 do 4 plitka rova, Razmak između rovova ne bi smio biti manji od 20cm, ali ga vrtlar podešava prema vrstama biljaka koje sije, tj. o dimenzijama biljaka kad su u punoj vegetaciji. Razmak ne bi smio biti premalen, jer se pojedinačne biljke u gustom sklopu ne mogu razviti do pune veličine.

Sijanje u “gnijezda” u vrtnoj gredici Gnijezdo je rupa u zemlji koja nije dublja od 3cm. U gnijezda se obično siju veće sjemenke (npr. grah, mahune, grašak). U gnijezdo se može staviti jedna do tri sjemenke (samo ponekad više!). Neke biljke mogu se sijati u gnijezda ili u redove (npr. kukuruz). Ručnim alatom izbuši se rupa u pripremljenoj vrtnoj gredici, u nju se položi sjeme, rupa se zatrpava, a zatim blago zalije vodom. Razmak između gnijezda različit je od biljke do biljke, a ovisi o veličini biljke kad je u punoj vegetaciji (npr. rajčice se na otvorenom siju u gnijezda udaljena 80cm do 100cm, a celer korijenaš na razmak od 20cm do 30cm.

Kolci i mreže Rajčice (puzavice) trebaju potporanj, kao i biljke penjačice. Za to su najpogodniji kolci na koje se biljke privezuju ili mreže koje se razapinju između kolaca udaljenih npr. 1,5m do 2m. Kao potporanj visokom grahu ili mahunama osigurajte mreže ili visoke kolce (do 4m dužine) koje slažete u “indijanske šatore”. Mreže su bolje, a kad ih kupujete, tražite u trgovini bijele mreže za penjačice visine 180cm (u roli je obično 20 ili 30 metara mreže, a 1 rola košta oko 30kn). Kolci koji se okomito zabijaju u tlo mogu biti visoki 2,5m do 3m. Zabijte kolce tako da prate red graha ili mahuna – na razmak od 1,5 do 2 metra. Grah i mahune razvijaju tešku i bujnu biomasu, pa povežite vrhove kolaca poprečnim letvama ili kolcima. Pričvrstite mreže na te kolce tako da je biljke same pronađu kad narastu do visine od 30-ak cm.

Documents

popis sjemena 2020 - Permacoolturapermacooltura.net/wp-content/uploads/2020/04/...POPIS SJEMENA / 2020 [email protected] / HR - 099 4111 897 list 6 PLODOVI BAMIJA - OKRA Okra se