9
gospodarski list 39 15. kolovoza 2013. Ubiranje i čuvanje sjemena povrća i cvijeća MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK mali Zdrava prehrana i ekološki uzgoj povrća u vlasti- tim vrtovima posljednjih godina sve više dobiva- ju na važnosti, zbog čega raste broj vrtlara ama- tera koji uzgajaju povrće na manjim površinama uz kuće i vikendice. Vrtlari amateri u svojim po- vrtnjacima i cvjetnjacima uglavnom siju kupovno sjeme i sade gotove presadnice koje kupuju na tržnicama ili u velikim trgovačkim lancima. Razo- čarani lošim nicanjem sjemena i izgledom bilja- ka koji se razlikuje od očekivanog, često odusta- ju od proizvodnje određenih kultura. Svatko tko ima povrtnjak može vrlo jednostavno proizvoditi vlastito sjeme slijedeći osnovna načela sjemen- ske proizvodnje, i imati povrtnjak kao riznicu vla- stitih sorata povrća.

Ubiranje i čuvanje sjemena povrća i cvijeća

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Zdrava prehrana i ekološki uzgoj povrća u vlastitim vrtovima posljednjih godina sve više dobivaju na važnosti, zbog čega raste broj vrtlara amatera koji uzgajaju povrće na manjim površinama uz kuće i vikendice. Vrtlari amateri u svojim povrtnjacima i cvjetnjacima uglavnom siju kupovno sjeme i sade gotove presadnice koje kupuju na tržnicama ili u velikim trgovačkim lancima. Razočarani lošim nicanjem sjemena i izgledom biljaka koji se razlikuje od očekivanog, često odustaju od proizvodnje određenih kultura. Svatko tko ima povrtnjak može vrlo jednostavno proizvoditi vlastito sjeme slijedeći osnovna načela sjemenske proizvodnje, i imati povrtnjak kao riznicu vlastitih sorata povrća.

Citation preview

gospodarskilist

3915. kolovoza 2013. 15. kolovoza 2013.

Ubiranje i čuvanje sjemena povrća i cvijeća

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

mali

Zdrava prehrana i ekološki uzgoj povrća u vlasti-tim vrtovima posljednjih godina sve više dobiva-ju na važnosti, zbog čega raste broj vrtlara ama-tera koji uzgajaju povrće na manjim površinama uz kuće i vikendice. Vrtlari amateri u svojim po-vrtnjacima i cvjetnjacima uglavnom siju kupovno sjeme i sade gotove presadnice koje kupuju na tržnicama ili u velikim trgovačkim lancima. Razo-čarani lošim nicanjem sjemena i izgledom bilja-ka koji se razlikuje od očekivanog, često odusta-ju od proizvodnje određenih kultura. Svatko tko ima povrtnjak može vrlo jednostavno proizvoditi vlastito sjeme slijedeći osnovna načela sjemen-ske proizvodnje, i imati povrtnjak kao riznicu vla-stitih sorata povrća.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

15. kolovoza 2013. 15. kolovoza 2013.gospodarskilist

40

Ubiranje sjemena povrtnih kultura

Najzastupljenije jednogodišnje povrtlarske kulture u našim vrtovi-ma su salata, rajčica, paprika, kra-stavac, tikve, dinje, lubenice, gra-šak, grah, grah mahunar, špinat i matovilac.

Salata je samooplodna kultu-ra, ali je moguća i stranooplodnja u manjem postotku Kako bismo bili sigurni da ćemo dobiti sjeme baš one salate koju želimo, potrebno je izabrati najljepšu glavicu salate i cvjetnu granu koja probije iz glavice pokriti prozračnom vrećicom, čime spriječavamo stranooplodnju, ali i osipavanje sjemena. Cvatnja jedne biljke može trajati i do 70 dana, no najkvalitetnije sjeme dobije se u pr-vom dijelu cvatnje koje traje do 30 dana. Kad biljka razvije bijeli papus, sjeme je zrelo, a najbolje je ubira-ti ujutro kad su biljke vlažne jer se tako smanuje osipanje sjemena.

Nakon berbe veći dio sjemena nalazi se u plodu i potrebno ga je očistiti. Očišćeno sjeme suši se ne-koliko dana na prozračnom mjestu u hladu.

Rajčica je samooplodna kul-tura, s malom mogućnošću stra-nooplodnje. Plod je sočna boba, u kojoj se nalaze sjemenke. Iako ubiranje sjemena rajčice izgleda kao vrlo složen posao, vrlo je jed-nostvano. Između plodova koji prvi dozrijevaju odaberemo nekoliko najljepših i označimo ih.

Ostavimo ga nekoliko dana da omekani i tada vadimo sjeme. Plod gnječimo da iz njega iscuri sav sok i sjeme u sluzavoj masi, a zatim ga ispiremo na cjedilu sve dok ne dobijemo čiste sjemeke. Ovaj postupak možemo si i olak-šati na način da zgnječeni plod rajčice ostavimo u posudi da fer-mentira, te ga nakon dva-tri dana ispiremo na cjedilu, čime skra-ćujemo postupak ispiranja, jer se sjeme odvoji od sluzave mase ti-jekom fermentacije. Pri tom treba paziti da ne ostavimo plodove da dugo fermentiraju kako ne bi došlo do klijanja sjemena.

Nakon ispiranja sjeme rajčice sušimo u tankom sloju na tkanini, papiru ili kartonu na prozračnom mjestu u hladu. Podlogu u početku moramo mijenjati jer dolazi do lje-pljenja sjemena za podlogu, a ako se sjeme zalijepi za podlogu treba ga pažljivo skidati, jer može doći do mehaničkog oštećenja sjemena i gubitka klijavosti.

Paprika ima plod šuplju bobu u različitim oblicima, veličina-ma i boji, s puno sjemena smješe-nog u centralom dijelu ploda (cen-tralna placenta), a manjim dijelom uz žile ploda. Kod paprike postoji velika mogućnost stranooplodnje, stoga je najbolje u povrtnjaku od-vojeno saditi paprike prema obliku ploda i ljutini.

Sjeme paprike zrelo je kad je plod u fiziološkoj zrelosti, a to je kod većine sorata kada je plod cr-vene boje, kod nekih sorata i naran-časte boje.

Cvatnja salate

Očišćeno sjeme salate

Plod salate sa sjemenom

Sjeme rajčice prije ispiranja

Očišćeno sjeme rajčice

Hrvatska zbog svojih klimatskih faktora ima idealne uvjete za uz-goj sjemena povrtnih kultura. Povrtne kulture dijele se na jedno-godišnje i dvogodišnje s obzirom na razvoj reproduktivnih organa. Područje kontinentalne klime zbog kišnih proljeća i toplog suhog ljeta pogodno je za uzgoj sjemena jednogodišnjih povrtnih vrsta koje u istoj godini daju plod i sjeme. Mediteranska klima pogodna je za uzgoj sjemena dvogodišnjih povrtnih kultura, jer blage zime omogućuju prezimljavanje biljke, a proljetne temerature postu-pno dozrijevanje sjemena. Sjeme dvogodišnjih povrtnih kultura moguće je uz malo više truda proizvesti i u području kontinental-ne klime.

Sjeme rajčice klijavo je još u ne-dozrelom plodu, ali plod iz ko-jeg ćemo uzeti sjeme ubiremo tek kad potpuno dozori.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

gospodarskilist

4115. kolovoza 2013. 15. kolovoza 2013.

U jednom plodu paprike može biti od 70 – 500 sjemenki. Sjeme se najlakše vadi iz svježih plodova, jer se u svježem stanju sjemenke lako odvajaju od placente i žila. Sjeme se suši u tankom sloju na tkanini ili papiru na prozračnom mjestu u hladu.

MahunarkeOd mahunarki su u povrtnjaci-

ma nazastupljeniji grašak, grah mahunar i grah zrnaš. Sjeme ovih kultura nalazi se u mahuni koja kod graška i graha zrnaša u zriobi lako puca, dok se kod graha mahunara nabora i manje puca.

Sve mahunarke su samooplodne biljke, ali je moguća stranooplodnja, posebno kod graha zrnaša. Kod oda-

bira biljaka za sjeme važno je izabrati prosječne biljke, koje ne odskaču po visni, boji cvijeta ili boji mahune.

Vrlo je bitno odrediti pravo vrije-me za berbu sjemena kod graška i graha mahunara, jer ako kasnimo s berbom dolazi do pucaja mahuna i osipanja sjemena.

Ako se radi o ubiranju sjeme-na za vlastite potrebe, mahune se beru ručno u vreće. Na prozračnom mjestu postavlja se podloga (tkani-na, karton ili papir) na kojoj se ma-hune suše u tankom sloju. Tijekom sušenja dolazi do pucanja mahuna i rasipanja sjemena, a dio sjemena koji ostane u mahuni očisti se ruč-no.

TikvenjačePorodica tikvenjača bogata je

povrtnim vrstama koje su speci-fične po svojim velikim plodovima - peponis. U tikvenjače ubrajamo krastavac, dinje, lubenice i tikve. Tikvenjače su stranooplodne biljke, što znači, da ako želimo uzgojiti

sjeme baš određene sorte moramo poštivati prostornu izolaciju i saditi ih udaljene jedne od drugih. U plo-du tikvenjača nalazi se velik broj sjemenki, a sjeme se bere kad su plodovi sasvim zreli.

Za razliku od krastavaca kod ko-jih sjeme sporije dozrijeva, sjeme dinja i lubenica uzima se iz plodova koji su fiziološki zreli a to je trenu-tak kad je suha peteljka i prvi list uz peteljku.

Tikve mogu biti različitih veličina, oblika i boja te je prema boji ploda teško odrediti trenutak kad je sjeme zrelo.

Plodove iz kojih ćemo ubirati sje-me ostavljamo na vriježi do pune fiziološke zrelosti, a to je do prvih mrazeva. Sjeme vadimo iz zrelih plodova i ispiremo vodom. Sjeme tikvenjača je različite veličine, sitni-je kod krastavaca i dinja, a krupnije kod nekih vrsta tikvi. Sve tikvenjače imaju sjeme svijete boje od bijele do bijeložute, osim lubenice čije sjeme je tamne boje.

Plod paprike u fi ziološkoj zrelosti

Odvajanje centralne placente sa sjemenom od ploda

Mahune sa zrelim sjemenom kod graha mahunara

Sjeme graha zrnaša

Sjeme lubenice

Vađenje sjemena iz ploda krastavca

Ako se plodovi za sjeme beru tek kad počnu mijenjati boju u crvenu ili narančastu sjeme će biti neklijavo, ali ako ih ostavi-mo da naknadno dozriju i po-crvene, sjeme će dozrijeti i dati nomalnu klijavost.

Biljke krastavaca iz kojih ćemo uzimati sjeme moramo ostavi-ti u povrtnjaku dok sasvim ne požute, a nakon berbe plodove ostavljamo na prozračnom mje-stu u hladu još 7-10 dana da sje-me u njima dozrije.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

15. kolovoza 2013. 15. kolovoza 2013.gospodarskilist

42

Špinat je jednogodišnja biljka koja se sije u rujnu i listopadu, ra-zvija lisnu rozetu, a u proljeće po-tjera cvjetnu stabljiku koja može biti visoka i do 1 m. Ako špinat sijemo u proljeće, u ožujuku ili travnju, vrlo brzo tjera cvjetnu stabljiku i već po-četkom lipnja se osjemeni.

Dozrijevanje sjemena je sukce-sivno od donjih prema gornjim gra-nama, plod je orašćić koji je ujedno i sjemenka. Bere se ručno saku-pljanjem zrelih sjemenki od donjih prema gornjim granama. Sjeme se suši nekoliko dana na prozračnom mjestu.

Matovilac je jednogodišnja biljka koja se sije u kolovozu, rujnu i listopadu, razvije u istoj godini malu lisnu rozetu, a sljedeće godine ra-zvija cvjetnu stabljiku na kojoj na-kon cvanje nastaju plodovi orašćići – sjeme. Ubiranje sjemena mato-vilca obavlja se ručno ili rezanjem cvjetnih grana koje sušimo u hladu.

ŠtitarkeMrkva, prešin, celer i pastr-

njak ubrajaju se u prorodicu štitarki zbog cvata kojeg nazivamo štitac. Ove kulture u prvoj godini razvijaju zadebljao korijen zbog kojeg se i uzgajaju, a u drugoj godini razvijaju glavnu stabljiku na kojoj se na vrhu razvija glavni cvat štitac.

Cvatnja ovih biljaka traje oko mjesec dana. Prvo cvatu rubni šti-tići prvog reda, zatim sredina štitca prvog reda, n akon toga cvatu štitci drugog reda i na kraju štitci trećeg reda.

Plod je kalavac, koji se sastoji od dva jednosjemena plodića. Plodovi dozrijevaju kako i cvatu, od rubnih štitića do štitića trećeg reda. Sjeme ovih biljaka možemo uzgojiti ako biljke sijemo u jesen, pa one u slije-dećoj godini razviju korijen i cvjetnu stabljiku.

No, ako su zime jake s niskim temperaturama može se dogoditi da nam biljke ne prezime, ili prezimi samo dio biljaka.

Drugi način proizvodnje sjeme-na je da biljke ujesen iskopamo i utrapimo u vlažan pijesak ili zemlju, te ih u proljeće presadimo u po-vrtnjak. Ubrzo nakon presađivanja biljke će potjerati cvjetnu stabljiku na kojoj će se razviti cvatovi.

Sjeme se ubire ručno, od rubnih štitića prvog reda do štitića trećeg reda. Sjeme mrkve, peršina i celera vrlo je sitno, dok je sjeme pastrnjaka nešto krupnije. Bogato je uljima pa valja biti oprezan prilikom berbe i ne ostavljati sjeme predugo na cvatu . Najoptimalniji trenutak berbe je kad se sjeme lako odvaja od cvata.

Sjeme ovih kultura suši se na prozračnom mjestu u hladu.

KupusnjačeU kupusnjače ubrajamo kupus,

kelj, kelj pupčar, korabicu, cvje-taču i brokulu. Kupusnjače u prvoj godini oblikuju glavicu, a u drugoj godini cvjetnu stabljiku koja može biti visoka i do 2 m.

Biljke koje smo odabrali za pro-izvodnju sjemena u jesen se pa-žljivo vade i trape u podrumima ili skladištima. Tijekom zime treba provjeravati u kakvom su stanju da ne dođe do razvoja bolesti ili ošte-ćenja od štetnika.

Što ranije u proljeće, biljke treba presaditi u povrtnjak da bi iskori-stile zimsku vlagu i nastavile rasti. Kod sorata kupusa koje razvijaju čvrste glave treba nožem na vrhu napraviti rez kako bi se cvjetna sta-bljika lakše probila.

Cvjetne grane vrlo su visoke, pa je ponekad potreban i potporanj da grana ne polegne. Na jednoj biljci može se razviti 1000 – 4000 cvije-

Sjeme špinata

Ubrano sjeme matovilca priječišćenja

Cvjetna stabljika mrkve

Sjeme pastrnjaka

Sjeme celera, peršina i mrkve

Od dvogodišnjih povrtlarskih kultura najčešće su kupusnjače, mrkva, peršin, celer, pastrnjak, blitva i cikla. Neke od njih mogu u određenim godinama zbog ranog roka sjetve i povoljnih kli-matskih prilika dati sjeme u istoj godini.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

gospodarskilist

4315. kolovoza 2013. 15. kolovoza 2013.

Sjeme kupusnjača

tova. Plod je komuška duljine 8-13 cm u kojoj se nalazi 15-20 sjemen-ki. Kod berbe sjemena treba biti vrlo oprezan i berbu obavljati u vrijeme dok su komuške smeđe i suhe, ali ne pucaju. Komuške se suše na podlozi sve dok ne popucaju, a iz njih izađe sjeme. Sjeme svih kupu-snjača je vrlo sitno i tamne boje.

Blitva se uzgaja zbog velikih ze-lenih listova, a cikla zbog zadebljalog korijena. Iako su izgledom i načinom

Klupka blitve

upotrebe različite biljke, obje formira-ju plod koji nazivamo klupko.

U plodu se razvija sjemenka koju je nemoguće izvaditi iz klupka. Klup-ka su višeklična pa iz jednog klupka mogu niknuti dvije do tri biljke.

CiklaKod uzgoja cikle za sjeme, važ-

no je da je rok sjetve nešto kasniji, jer se tehnološki zreli korijeni vade tijekom listopada. Nakon vađenja, korijene ostavljamo u povrtnjaku

Klijavost je najvažniji parametar kvalitete sjemena. Cilj ubiranja i skladištenja sjemena je dobiti sje-me visoke klijavosti za iduću povr-tlarsku sezonu.

Osnovna načela kojih se treba pridržavati da bi dobili sjeme visoke klijavosti:

● brati najljepše plodove● poštivati pravila zriobe sjeme-

na – kod nekih kultura je to kad je plod u tehnološkoj zri-obi, a kod nekih kad je u fizio-loškoj zriobi

● sjeme dobro očistiti od pri-mjesa (zemlje, dijelova ploda, ostalih nečistoća)

● sjeme suštiti na prozračnom mjestu u hladu, nikako na suncu

● sve sjeme mora biti jednako suho, ne smije biti vlažnih sje-menki

● odstranti sve mehanički ošte-ćene, trule i sjemenke koje od-skaču po boji

● kod graška i graha je važno da suho očišćeno sjeme stavimo

2-3 dana da se dobro posuše, oči-stimo ih od zemlje i spremamo u trapove. U proljeće biljke presađu-jemo na stalno mjesto, a tlo u koje ih presađujemo mora biti dobro pri-premljeno, jer biljke u ovoj fazi mo-raju imati mnogo vlage.

Cikla razvija cvjetnu stabljiku s brojnim tankim grančicama, a cvat-nja se odvija od donjih grančica prema vrhu. Nakon cvatnje formi-raju se klupka. Klupka blitve i cikle najjednostavnije je ručno sakupljati tijekom zriobe.

korijena. Iako su izgledom i načinom korijene ostavljamo u povrtnjaku

Klijavost je najvažniji parametar

Čuvanje sjemena povrćana 48 sati u ledenicu, a nakon toga sjeme vadimo, prosuši-mo i spremamo; na taj način sprečavamo pojavu žiška koji oštećuje sjeme

Sjeme možemo čuvati u različitoj ambalaži. Pri tom ne treba kupovati skupe vrećice već se možemo po-služiti raznim papirnatim vrećicama koje imamo kod kuće. Oštećenja od grahovog žiška

Čuvanje sjemena u papirnatim vrećicama

Blitva je nešto jednostavnija za uzgoj sjemena od cikle, iako je dvogodišnja kultura. Biljke koje smo posijali za potrošnju jednostavno u jesen ostavimo da prezime na povrtnjaku, i u proljeće će potjerati listove koji mogu služiti za potrošnju, a ubrzo zatim i cvjetnu stapku na kojoj će se formirati klupka.

Osim u papirnu ambalažu sje-me možemo pakirati i u različite staklenke, koje nam ostaju od raznih marmelada, ukiseljenog povrća i lijekova.

Čuvanje sjemena u staklenojambalaži

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

15. kolovoza 2013. 15. kolovoza 2013.gospodarskilist

44

Treba izbjegavati čuvanje sje-mena u plastičnim vrećicama i plastičnoj ambalaži jer takav na-čin skladištenja može uzrokovati gubitak kvalitete sjemena.

Za čuvanje voluminoznog sjeme-na kao što je grah i grašak mogu nam poslužiti i razne kutije, a za sitnije sjeme manje kutije. Sjeme možemo spremati i u platnene vre-ćice ili u komade tkanine koju za-vežemo. Očišćeno i osušeno sjeme upakirano u papirnatu, tekstilnu ili staklenu ambalažu. Najbolje je ču-vati na mračnom i tamnom mjestu na temperaturi do 15 °C.

Povećanje temperature za ne-koliko stupnjeva neće uzrokovati gubitak klijavosti sjemena, ali treba paziti da je sjeme na suhom mjestu gdje ne dopire vlaga (najbolje tava-ni, garaže i sl.).

Dijana Horvat, dipl. ing.Visoko gospodarsko

učilište u Križevcima

Na razini EU komisije radi se na objedinjavanju oko 15 trenutno vrije-dećih Direktiva, koje će postati krov-ni zakon kontrole čistoće sjemena namijenjenih poljoprivrednoj proi-zvodnji, koji bi po svojoj važnosti, bio iznad nacionalnog zakonodavstva pojedinih država članica EU.

Kod nas je na snazi Zakon o sje-menu, sadnom materijalu i priznava-nju sorti poljoprivrednog bilja iz 2004.godine, te Pravilnik o stavljanju na tržište sjemena žitarica, koji bi novim EU zakonom bili „izvan snage“.

U Hrvatskoj, nažalost, nije formi-rana banka sjemenskih sorti, niti po-stoje statistički podaci o pojedinim vr-stama žitarica, voća ili povrća koje se mogu zvati „tradicionlnim“ ili „doma-ćim „sortama. Najviše ih je zabilježe-no po usmenoj predaji, poput brkulje, šišulje, jabuke petrovače.

Ipak se nekoliko udruga poljopri-vrednih proizvođača/proizvođačica godinama bavi sakupljanjem i oču-vanjem starih sorti. Tako su poznati sajmovi razmjene sjemena koje orga-nizira „Živa zemlja“, Rustica ili ZMAG.

Prijedlog nove uredbe EU o sje-menju, odnosi se na privatne vrtlare, a predviđa i izdašne iznimke za male proizvođače s manje od 10 zaposle-nih i manje od 2 milijuna eura prome-ta godišnje. Već danas nacionalni za-koni propisuju registriranje svih sorti

Na razini EU komisije radi se na

Nova uredba EU o sjemenjusjemenja, uključujući i tradicionalne sorte. Registriranje tradicionalnog sjemenja ostat će kao i dosad i neće biti testiranja. Naknade za registrira-nje bit će snižene za tradicionalno sjeme, a za mala poduzeća nakna-de neće biti. Za neke vrste sjemenja namijenjenog nišnom tržištu neće ni postojati obveza registriranja. Nišno tržište, primjerice, može biti tržište or-ganskih proizvoda.

Mala poduzeća, s manje od 10 zaposlenih i s prometom manjim od 2 milijuna eura godišnje, bit će pot-puno izuzeta od obveze registriranja i općenito od ove uredbe.

Uredba o sjemenju dio je većeg zakonskog paketa kojim Europska komisija uređuje pravila o zdravlju životinja i biljaka te zaštiti potrošača. Dosad je to područje bilo uređeno kroz 70 zakonskih uredbi. Očekuje se da će stupiti na snagu 2016. jer ga tek moraju raspraviti i odobriti Europ-ski parlament i Vijeće.

Hoćemo li smjeti saditi domaće rajčice u vrtu ili na balkonu?

Da. Kao prvo, nova uredba uopće se ne odnosi na male privatne vrtove. Uopće se ne odnosi ni na profesional-ne proizvođače koji imaju manje od 10 zaposlenih i manje od 2 milijuna eura prometa. Ako ste iznad toga i ako se uredba na vas odnosi, ona svejed-no ne zabranjuje tradicionalne sorte.

Sjeme koje smo sakupili mo-žemo u odgovarajućoj ambalaži i navedenim uvjetima skladištenja čuvati i nekoliko godina.

Ubirajući sjeme u vlastitom po-vrtnjaku i razmjenjujući ga sa su-sjedima, možemo iz godine u go-dinu povećavati broj vrsta i sorata povrća u vlastitom povrtnjaku. Ako kod nekih kultura dođe i do križa-nja možemo se u narednoj sezoni radovati novoj sorti koju smo sami proizveli.

Zabranjuje li nova uredba EU tra-dicionalno, domaće sjeme?

Ne. I prema postojećim nacional-nim zakonima sjeme koje se prodaje na tržištu mora biti registrirano. Ured-ba predviđa da i dalje postoji registar sjemenja, ali olakšava proces za tra-dicionalno sjeme koje se neće morati testirati i registrirat će se po sniženim naknadama. Nova uredba ide u pri-log, a ne protiv tradicionalnih sorti.

Hoće li mali vrtlari moći nesme-tano razmjenjivati sjeme?

Da. Prijedlog uredbe kaže da bilo koji neprofesionalni, privatni vrtlar može razmjenjivati sjemenje s drugim privatnim vrtlarima te da se uredba ne odnosi na takvo razmjenjivanje. Ako se, dakle, vratite s mora sa sjemenka-ma domaće rajčice koje vam je dala nona koja vam je iznajmila “zimmer frei”, ne brinite se, neće vas tražiti po-licija.

Kakvi su sada propisi u Hrvat-skoj?

I sada je dopuštena razmjena sjemena, a za svako komercijalno stavljanje na tržište nužno je da sorta bude upisana na Sortnu listu. Može biti upisana kao standardna ili kao čuvana sorta. Postupak priznavanja čuvanih sorti je znatno pojednostav-ljen, ali Hrvati su, prema podacima Ministarstva, dosad upisali samo 5 čuvanih sorti.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

gospodarskilist

4515. kolovoza 2013. 15. kolovoza 2013.

Vrste i sorte porijeklom iz ovih krajeva prilagođene su ovdašnjim klimatskim i inim prilikama, pa je tim važnije očuvati ih usprkos prilivu novih, čini se sve ljepših sorti kojima se ni broja ne zna. Počesto sorte punih cvjetova bez ob-zira na svoju ljepotu za kukce oprašivače pred-stavljaju područja glad-ne pustinje, dok stare sorte jednostrukih cvje-tova ubrajamo u kuk-cima prijateljske biljke. One su ukrašavale naše vrtove generacijama, bilo bi šteta da ih vrtlari koji dolaze nakon nas ne upoznaju.

Kod stranooplodnih biljaka kakve su na pri-mjer kadifica, pakujac, dragoljub, bosiljak ili suncokret, već odabi-rom mjesta sadnje i uz-gojem obližnjih biljaka utječemo na čistoću sje-mena u smislu očuvanja izvornog tipa.

Ako nam je stalo da biljke stare sorte koju imamo u vrtu prenesu svoja svojstva na sljedeću genera-ciju, u njihovoj blizini u vrtu treba izbjegavati sadnju drugih sorti iste vrste.

Odabir biljkeBiljke s kojih sakupljamo sje-

me trebaju biti tipični predstavni-ci svog tipa i imati izražena ona svojstva koja želimo očuvati. Ako se neka biljka ističe neželjenim svojstvima, poput previsokog ili niskog rasta, sitnih ili deformiranih

Sakupljanje i spremanje sjemena cvijećaSakupljamo sjeme vlastitih biljaka iz vrta kad želimo očuvati neku sortu ili uzgojnu liniju, da osiguramo veću količinu sjemena bez dodatnih troškova, ili jednostavno zato što nas veseli zaokružiti ci-jeli ciklus uzgoja biljke: od sjemena do sijanca, preko presadnice do odrasle biljke, cvatnju slijedi dozrijevanje plodova, pa sakuplja-nje i čuvanje sjemena, zatim opet sjetva.

cvjetova, treba je odstraniti iz sku-pine odabrane za produljenje na-sljedne linije. Sjeme se sakuplja sa zdravih i dobro razvijenih bilja-

ka, koje rastu u prikladnim uvjeti-ma. Nakon što se ostavi određen broj cvjetova da se osjemeni, ostali se cvjetovi odstranjuju na-kon cvatnje, da bi biljka dulje cva-la i da ne troši snagu na razvijanje bespotrebnog sjemena - osim ako su plodovi i suhe cvjetne glavice podjednako lijep ukras u vrtu kao cvjetovi.

Obično se sakuplja sjeme sa cvjetova prve cvatnje, kad su bilj-ke još mlade i jake. Kao što su prvi

cvjetovi obično najkrupniji, tako je i sjeme koje se iz njih razvije najkva-litetnije. Međutim, neka će svojstva kao trajanje cvatnje, otpornost na sušu ili bolesti doći do izražaja tek kasnije u sezoni.

Sjeme s takvih biljaka treba sva-kako skupiti i posebno označiti, pa makar se razvilo iz cvjetova kasnije cvatnje.

Ubiranjem sjemena sačuvat ćemo tradicijski vrt naših baka

Kako prepoznati dozrelo sjeme

S branjem sjemena ne treba uraniti, jer nedozrelo sjeme ima slabiju klijavost i lošije se čuva. Odgađanje sakupljanja sjemena može pak dovesti do toga da se plodovi rastvore i sjeme ispadne ili ga raznese vjetar. Kod većine biljaka nije teško odrediti pravi period za sakupljanje sjemena, jer se ne radi o satima nego danima. Kod onih malo zahtjevnijih potrebno je više promatranja. Svakodnevni pregled dozrije-vajućih plodova pomoći će da prepoznate pravo vrijeme. Ako se prvo dozrelo sjeme i izgubi, preostale ćete plodove na istoj biljci znati ubrati za vremena. Zrelost sjemena odaje nam izgled plodova i stabljika: sta-bljike se prema vrhu suše, postaju krte ili slamnate, sje-mene čahure, mahune, tobolci se suše i poprimaju svijetliju boju, bobice naprotiv postaju sve tamnije i pomalo se sme-žuravaju. Zatim plodovi pucaju ili padaju. Ponekad se plodovi rastvaraju postepeno i u njima vidimo sjemenke koje će kroz sljedećih nekoliko dana još malo promijeniti boju. Zrelo sjeme često je smeđe ili crno, a kod vrsta kod kojih nije tako možemo pratiti kako sjeme postepeno gubi zelenu boju i poprima bjelkastu, isto-vremeno gubeći vlagu i posta-jući tvrđe na dodir.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

15. kolovoza 2013. 15. kolovoza 2013.gospodarskilist

46

Sakupljanje sjemena cvijećaSjeme, odnosno plodovi, beru

se za suhog vremena. Najbolje doba dana je kasno jutro, kad pro-đe rosa, a plodovi se još nisu počeli otvarati u podnevnoj vrućini. Ako potraje kišno vrijeme pa je potreb-no sjeme skupiti iako su biljke vlaž-ne, može se i to, ali tada treba još više pažnje posvetiti kasnijem suše-nju sjemena.

Prije nego se otputite u vrt i za-počnete sa samim sabiranjem, pri-premite mjesto na koje ćete sjeme odložiti, staklenke, plitice ili letvari-ce u koje ćete ga staviti, papiriće ili naljepnice za označavanje.

Svaku vrstu treba brati zasebno i stavljati u odvojene posude još u vrtu, ili prvo sakupiti sjeme jedne vrste, odnijeti ga na sušenje pa se vratiti u vrt po sljedeću vrstu.

Ako se plodovi nalaze na vrho-vima stabljika, poput tobolaca pa-kujca, nigele ili turskog karanfila, možete odrezati cijele stabljike zajedno sa plodovima.

Kod biljaka kao što su kadifi-ce i prkosi koje uvelike još cvatu dok prvo sjeme dozrijeva, otkinite samo dozrele plodove odnosno cvjetne glavice.

Kod bosiljka i zijevalica i drugih biljaka kojima se cvjetovi poredani duž stabljike otvaraju i kasnije sje-me dozrijeva počevši od najdoljnjih prema vrhu, otkinite samo najniže, zrele plodove, ili uberite cijelu sta-bljiku kojoj možda još na vrhu ima

pupova i cvjetova, ali računajte da ćete koristiti samo sjeme iz nižih etaža.

Ima jedan mali trik koji pomaže čuvanju sjemena iz živahnih plodo-va koji se raspucavaju na najmanji

Prostorija u kojoj će se sjeme su-šiti treba bi biti prozračna i svje-ža, a po suhom vremenu može za prvih nekoliko dana poslužiti i natkriveni radni prostor u vrtu. Stabljike možete povezati u sno-piće i objesiti, svaki snop iznad svog papira ili posude, dovoljno razmaknute da među njima zrak struji, a sje-me se ne miješa. Ako nemate gdje objesi-ti snopiće, i kod vrsta gdje ste ubrali samo p l o d o v e , raširite sta-bljike ili po-j e d i n a č n e plodove u tankom slo-ju. Ovu fazu možete pre-skočiti pa ubrano sje-me odmah osloboditi ostataka plodova, ali bolje je da dozrijeva još koji dan u plodovima, posebno kad niste sigurni da je ubrano posve zrelo. Nakon nekog vremena plodovi su suhi, pa ih protresite i pusti-te da sjeme ispadne, ili ako je potrebno rastvorite i izdvojite sjemenke. Prstima se izdvoje ostaci plodova i stabljika, presit-no, nezrelo i oštećeno sjeme. Iz tako očišćenog sjemena sitnije nečistoće mogu se vrlo pažljivo otpuhati.Sjeme stavite u posude, letvari-ce dna prekrivena papirom, ne-poklopljene kutije ili sita. Vrlo sitne i lagane sjemenke možete

Čišćenje, sušenje, spremanjeprekriti gazom. Svaka vrsta tre-ba biti označena, svaka u svojoj posudi. Te posude treba smje-stiti na suho i zračno mjesto, gdje ne smetaju i nisu izložene suncu. Nakon perioda sušenja spremite sjemenke u papirnate vrećice ili u staklenke, ali važno je da u sta-

klenku dođe samo zrelo i suho sjeme. Svaka vrsta odnosno sor-ta mora biti zasebno spremljena, i svaka mora biti označena: naziv vrste/sorte, godina skupljanja, eventualno i boja cvijeta, mjesto branja i slično.Vrećice i staklenke zatvorite, slo-žite u letvaricu, kartonsku kutiju ili papirnatu vrećicu koju zatim spremite na prikladno mjesto (suho, tamno, prohladno). Kutija s paketićima sjemena neka osta-ne pristupačna do kraja sezone, da i kasnije sakupljeno sjeme možete spremiti na isto mjesto.Najvažnije je paziti da sjeme ostane na suhom, i da svaki pa-ketić bude dobro označen.

dodir: oko grančice s još nedozre-lim plodom pričvrstite prozračnu vrećicu od tkanine (može to biti i vrh najlonke), i u njoj će se zadržati ispaljeno sjeme koje bi se inače ra-sulo po vrtu.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

gospodarskilist

4715. kolovoza 2013. 15. kolovoza 2013.

Sjeme vrtnog cvijećaSuncokret ima prepoznatljive

krupne cvjetne glave, koje se mogu odrezati i ostaviti naopako obješe-ne dok krupne sjemenke ne počnu ispadati. Što vam ne treba za sjeme možete ostaviti u vrtu, na veselje pticama.

Sljez cvate od dna prema vrhu, a nakon što otpadnu latice vide se okrugli i plosnati plodovi, zeleni, pa svijetlo smeđi. Sjemenke su tanke, promjera 2-3 mm, okomite unutar plosnatog ploda, poslagane radijal-no prema središtu.

Prkos nosi plodove promjera pola centimetra, oblika zdjele s po-klopcem, koji je isprva zelen, kad dozrije smeđ ili crvenkast, zatim otpada, a sitno metalno crno sjeme ostaje izloženo u otvorenoj zdjeli i rasipa se.

Pravi trenutak za berbu je prije nego poklopac sam otpadne, ali kad ga se laganim dodirom prsta može odvojiti.

Petunije imaju stožaste plodo-ve oblika patuljkove kape, koji od zelenih postaju svijetlo smeđi, a kad dozriju uzdužno se rastvaraju. Sjeme je tamno i vrlo sitno, slično prkosu.

Plod kadifice nalik je tobolcu sa strijelama: ostaci smeđih i žutih cvjetova na vrhu suše se i venu, to-bolac poprima slamnatu boju. Ako u vrtu dozrije do kraja, iskrenut će se ili rastvoriti i rasuti sjemenke. Sjemenke (one su botanički zapra-vo plodovi, kao što je i cvijet kadi-fice cvat) duge centimetar do dva, u donjem su dijelu crne, u gornjem slamnate.

Dok još nisu posve zrele donji dio je svijetle boje, teško se vade i odvajaju jedna od druge. Sličan ali kraći plod, sa sitnijim sjemenkama, ima helenij, pa i kozmos.

Georgine imaju nagurane sje-menke u mekoj iznutra vlažnoj čaš-ki pomalo neugodna mirisa, koja postaje smeđa i suha, a zrele sje-menke su duguljaste i tamne. Treba rastvoriti plod i paziti da se sjemen-ke dobro prosuše, ne spremati za-jedno.

Tobolac nedirka ili lijepog deč-ka otvara se uz zvučni prasak i iz-bacuje zrele tamne sjemenke, du-gačke milimeter do dva. Po tom je svojstvu biljka i dobila ime: nedirak ili netik. Plodove treba ubrati prije nego sami prsnu, spretno i opre-zno: često se rastvore na prvi do-dir.

Bosiljak ima cvjetove složene u klasaste cvatove, u etažama. Cvje-tovi se rastvaraju i sjemenke dozri-jevaju od donjih etaža prema gor-njima. Iz jednog cvijeta razvija se plodić s četiri uredno složene sje-menke, koje iz gotovo bijele boje, preko svijetle, pa tamne smeđe, poprimaju crnu boju. Zrele sjemen-ke osipaju se iz suhih, smeđih plo-dića pri dnu, dok se vršni cvjetovi istovremeno tek rastvaraju.

Nigela - djevojka u zelenom, cr-nika, zvečac - ima napuhani plod koji iz zelenog prelazi u smeđu boju, a kad dozrije u njemu zvec-kaju crne sjemenke. Ubrati ih treba prije nego se plod rastvori i one is-padnu.

Plod maka je tobolac s rupica-ma ispod proširenja na vrhu, kroz koje ispadaju zrele sjemenke.

Tobolac zijevalice sužuje se prema vrhu, a kad dozrije također posmeđi i dobije otvore. Slično bo-siljku, plodovi dozrijevaju od dna prema vrhu stabljike, na kojem još neki cvjetovi cvatu.

Pakujac ima brojne izdužene to-bolce na razgranatoj stapki, usmje-rene prema gore i otvorene na vrhu. Beru se cijele stabljike s plodovima kad poprime suhu boju, i naknadno čiste.

Plod maćuhice je tobolac koji se u zrelosti uzdužno rastvara na tri dijela i izlaže duguljaste smeđe sje-menke. Nezrele sjemenke su blije-do žućkaste, a zrijući poprimaju sve tamniju boju.

Turski klinčić ima sjemene ča-hure skupljene u štitce, kao što su bili skupljeni cvjetovi. Sjemenke su crne, srcolika oblika, plosnate ali malo svijene, oštra vrha i s izra-ženim bridom na sredini plosnate stranice.

Ukrasna grahorica ima mahune u kojima se razvijaju relativno kru-pne sjemenke. Zrele mahune se ra-stvaraju, a sjemenke ispadaju.

Šeboj ima vrlo izdužene mahu-ne: široke koji milimetar, duge ne-koliko centimetara, a unutar njih bubrežaste sjemenke.

Dragoljub ima krupne, okrugla-ste sjemenke koje ostaju svijetle boje kad dozriju.

Svijetle su i zrele sjemenke ne-vena, koje savinute u luk, kao za-grade ili zarezi, okružuju okruglo prošireno cvjetište.

Noćurak ima krupne crne sje-menke, pomalo naborane, vidljive i lako prepoznatljive na biljci.

Vlasta Ljubešić, dipl. ing.