Položaj botanike

Botanika u srednjim školama grada Karlovca

od druge polovice XIII. st. do početka XX. st.

Antun Milinković

RECEZENT ZA NJEMAČKI JEZIK:Anka Cigić, prof.

RECEZENT ZA POVIJEST:dr. Milan Kruhek

RECEZENTI ZA BOTANIKU:prof. dr. Marilena Idžojtić (dendrologija)dipl. inž. (doktorant) Vanja Stamenković

LEKTOR I KOREKTOR:Sanda Furjanić, prof.

NAKLADNIK:Vlastito izdanje

GRAFIČKO OBLIKOVANJE:n-stud!o

TISAK:???

NAKLADA:?00 primjeraka

Sadržaj

Predgovor xi

I. Srednje škole do XVIII. stoljeća 1

II. Srednje škole u XVIII. stoljeću 5

III. Osnivanje prvih škola u gradu Karlovcu 9

IV. Položaj botanike u obrazovnom sustavu prve polovice

i sredine XIX. stoljeća Kraljevske gimnazije Karlovac 15

V. Botanika u drugoj polovici XIX. u Kraljevskoj gimnaziji u Karlovcu 29

VII. Carska i kraljevska kadetska škola u Karlovcu 265

VIII. Ujedinjenje dviju kraljevskih škola iz Karlovca i Rakovca 269

IX. Život i djelo Ljudevita Rossija i Kamila Blagajića 411

X. Zaključak 421

Kazalo imena 425

Kazalo latinskih naziva biljaka 429

Izvori i literatura 433

vv

U obrazovni i odgojni rad gimnazijskih profesora kontinuirano se unose promjene u svim područjima koje ga određuju. One obuhvaćaju pedagoške, psihološke, didaktičke i metodičke pristupe, a naročito su izražene u sadržajima pojedinih nastavnih predmeta. Svaki nastavni predmet pored osnovnih značajki određuju i njegove specifi čnosti u odnosu na drugi nastavni predmet, ali i na sadržaje unutar istog predmeta. U metodici obrade pojedinih područja nekog predmeta postoje značajne razlike. O tome ovisi uspješnost usvajanja osnovnih znanja, sposobnosti njihove primjene i spoznaje važnosti za ljudsko društvo i pojedinca. Svako područje uključuje i one najzahtjevnije zadaće koje je važno ostvariti kroz odgojni pristup, a odnose se na razvijanje pozitivnih stavova i pogleda prema određenoj problematici. Ovim djelovanjima koja se povezuju, dopunjuju i prožimaju oblikuju se mnogobrojne niti

usmjerene prema svakoj mladoj osobi koja će ih manje ili više prihvaćati i ugrađivati u svoju intelektualnu osnovu određenu nasljeđem, okolinom i vlastitim željama te poticajima da postane ne samo stručnjak nego i humanist.Ovaj sažetak gimnazijskog djelovanja u odgoju i obrazovanju mlade otvara nekoliko pitanja:Gdje su korijeni tog pristupa?Moraju li se u novo doba temeljne vrijednosti, koje osim znanja uključuju moral i etičnost, u potpunosti ili djelomično mijenjati?Jesu li one u prošlosti bile sasvim drugačije strukturirane?Tražeći odgovore na ovako složena pitanja, susrećem se s dinamičnim nastavnim pro-cesom, nastojeći što bolje ugraditi sebe u složen ustroj edukacije mladih osoba koje će ponijeti dovoljno znanja za svoje daljnje stručno obrazovanje i za interdisciplinarne aktivnosti u radnom vijeku. Stečeno znanje bit će im važno u međuodnosu različitih

Predgovor

Botanika u srednjim školama grada Karlovca od druge polovice XVIII. do početka IX. st.

vi

struka pri rješavanju sve složenijih problema koji stoje pred njima, a zahtijevaju spregu društvenih, prirodoslovnih i tehničkih znanosti. Nastavni rad zahtijeva i ulaganje ogromnog napora u izgradnji onoga što je najvrednije u ljudskom društvu - humanosti i velike osjetljivosti ne samo za čovjeka već i za živi svijet koji nas okružuje, s kojim dijelimo zajednički dom.Dolaskom u Gimnaziju Karlovac, na samom početku njenog ponovnog osnutka, nakon perioda djelovanja srednjoškolskog Centra odgoja i usmjerenog obrazovanja “Dr. Ivan Ribar“, postupno sam upoznavao strukturu gimnazijskog rada. Kao početnik veći naglasak davao sam na obrazovni dio, a s vremenom sam uviđao da profesor mora ostvarivati i mnoge druge ciljeve, naročito odgojne te raditi na oplemenjivanju gimnazijalaca razvijajući u njima domoljublje, etičnost, moralnost i ostale vrline koje će ih određivati kao nositelje suvremenog društva. Sve više sam se usmjeravao na razvitak ekološke svijesti i mijenjanje mnogih dosadašnjih negativnih stavova o prirodi koje su prisutne u našoj zajednici.U nastavnom radu imam jednu prednost u odnosu na kolege iz drugih gimnazija - koristim se jednom od najbogatijih gimnazijskih prirodoslovnih zbirki u domovini. U zbirci su mnogobrojni preparati, modeli, slike, nastavne table i ostala pomagala. Prva godina rada za mene je bila obilježena nezaboravnim doživljajima u postupnom otkrivanju pojedinih preparata i slika koje su me zadivile i zaokupile da ih proučim, ugradim u nastavni proces i ostvarim zadane nastavne ciljeve. Mnogima će biti čudna moja zadivljenost metodičkim pristupima u izradi mnogobrojnih nastavnih pomagala, a još će biti neobičnije ako istaknem da mnoga od njih još uvijek koristim i da zadovoljavaju sve metodičke kriterije iako su neka stara oko 150

godina.Primjena ovih sredstava, pored najsuvre-menijih pomagala i metoda, unosi toplinu, senzibilitet i poveznicu s proteklim razdobljima u kojima su radili profesori s ogromnim entuzijazmom iako su u teškim povijesnim okolnostima ponekad imali najniže plaće u državi u odnosu na ostale gimnazije. Unatoč tome oni su bili neumorni, ustrajani i uporni ne samo u pedagoškom radu, već i u skupljanju i čuvanju prirodoslovne zbirke u vrlo skromnim i otežanim uvjetima. Neprekidno su bili u toku s najsuvremenijim znanstvenim spoznajama u vrlo dinamičnim društvenim i političkim promjenama koje su imale veliki utjecaj na školstvo.Kroz dosadašnji nastavnički rad otkrivao sam sve manji interes učenika za gradivo iz područja sistematike živih bića. Razlog nije samo u količini gradiva koja se nije bitno promijenila, nego u manjem doticaju novih generacija s prirodom od koje se sve više udaljavaju ulazeći u virtualni svijet novih tehnologija. Posebno sam uočio vrlo mali interes za botaniku, kako u nastavnom radu tako i u pokušajima da u rad školskog arboretuma uključim što više učenika. Taj put izuzetno je trnovit i otežan mnogobrojnim činiteljima. Sva ova zapažanja i spoznaje navele su me, nakon ideje o istraživanju gimnazijskog botaničkog vrta, da se vratim u prošlost i pokušam dati pregled najznačajnijih zbivanja u školstvu i razvoja nastave botanike od osnutka Gimnazije u našem gradu pa sve do početka XX. stoljeća. Obrada dostupne arhivske građe i stručne literature pružila mi je uvid u promjene koje je donijelo prosvjetiteljstvo XVIII. stoljeća i zamah znanosti u prvoj i drugoj polovici XIX. stoljeća s osvrtom na položaj botanike u sustavu obrazovanja tog doba. Otkrio sam znamenite gimnazijske profesore koji su

Predgovor

vii

unaprjeđivali ovu znanstvenu disciplinu i učenike koji su dali veliki doprinos u svom kasnijem radu kao stručnjaci iz različitih područja prirodoslovlja. Istražujući mnogobrojne spise, izvješća i stručnu botaničku literaturu, nailazio sam na pojedine nejasnoće i nedostatke što je zahtijevalo dodatno proučavanje literature iz drugih područja, naročito iz povijesti, traženje točnih podataka na mrežnim stranicama relevantnih institucija, obavljanje razgovora i konzultacija s kompetentnim stručnjacima i osobama koje poznaju prošlost škole. U radu sam kronološki prikazao status botanike u srednjim školama koje su radile po austrijskom modelu od osnutka prve gimnazije u XVIII. stoljeću, realke i kadetske škole u XIX. stoljeću pa do početka XX. stoljeća. Tekstualni dio dopunjen je povijesnim i stručnim prilozima te mnogobrojnim slikama iz bogate prirodoslovne zbirke.Dio knjige posvetio sam velikanima naše botanike, Karlovčaninu Ljudevitu Rossiju časniku austro-ugarske vojske i neumornom istraživaču fl ore Hrvatske, a naročito Velebita, Karlovca i njegove okolice te Kamilu Blagajiću, stručnjaku iz mikologije.Kao voditelj školskog arboretuma izuzetno sam sretan što ovu knjigu objavljujem upravo u Međunarodnoj godini šuma 2011., koje su kao iznimno osjetljivi ekosustavi devastirani i ugroženi egoizmom suvremenog čovjeka. Malobrojni istinski borci za njihovo očuvanje i razumnu eksploataciju nailaze na poteškoće i nerazumijevanje u svojim aktivnostima za njihovo očuvanje. Ponekad sam se i sam nalazio u takvim situacijama. Nakon devastacija i otuđivanja biljaka u našem školskom arboretumu, osjećao sam se usamljeno, ali sam morao skupiti snagu za daljnji rad. Često sam je crpio iz stihova molitve Majke Tereze ”Ono što si

godinama stvarao u času bi moglo razrušeno biti. Nije važno, stvaraj!” Ponovno bih krenuo postupno unoseći sve više energije i upornosti za novi početak.Obraćam se svima onima koji, istinski i s velikim odricanjima, unose promjene stavova o prirodi kod suvremenih ljudi. Neka i oni pronađu poticaj u stihovima Majke Tereze, kojima je izrazila naš ljudski bitak i uzdigla se u velikog humanista i mislioca. Stoga knjigu započinjem njenom molitvom.

Autor

1

Svako razdoblje u povijesti oblikovalo je tip školstva koje je imalo zadaću stvoriti određeni profi l obrazovanih ljudi koji će osigurati stabilnost države defi nirane njenim društvenim uređenjem. Obrtnici, činovnici, časnici, svećenici, fi lozofi , pravnici, prirodoslovci, medicinari, stručnjaci teh-ničkih i ostalih područja svojim će radom unaprjeđivati društvo, ali uvijek podređeni vrhovnim poglavarima (kralju, caru i ostalim vrhovnim dužnosnicima) sustavom nadzora i upravljanja od strane imenovanih institucija.Svako je razdoblje ipak postupno unosilo promjene koje su unaprjeđivale znanost, povećavale udio obrazovanih osoba i usmjeravale razvoj društva prema odred-nicama koje su smatrane najboljim za to vrijeme.Ovakva djelovanja počinju već u antičko doba i nastavljaju se kroz srednji vijek i početak novog vijeka kada se važnost školstva sve

više naglašava i demokratizira, prestaje biti privilegij samo određenih staleža i postaje dostupno i ostalim staležima, pogotovo ako se u njima pojave sposobna i darovita djeca. Osim samostana (sl. 1.), staleških škola i obiteljskih oblika edukacije, sve se više pojavljuju javne ustanove za obrazovanje i odgoj mladih osoba nakon osnovnog obrazovanja. U ovim institucijama dominirao je latinski jezik, a i ostali nastavni predmeti predavali su se na tom jeziku tako da su ove škole dobile naziv “latinske škole”. Osim latinskog jezika važan je bio i grčki jezik, vjeronauk i određeni predmeti iz područja humanističkih znanosti, a tek u XVI. stoljeću uvode se prirodoznanstveni predmeti zbog sve većih potreba za dobrim temeljnim znanjima koja će omogućiti uspješnost studiranja na sveučilišnim studijima s prirodoslovnom i matematičkom osnovom. Među važnim prirodoslovnim granama naći

I. Srednje škole do XVIII. stoljeća


2

će se i botanika, kao neophodna osnova za studij medicine i farmacije koji je obuhvaćao poznavanje i pripremu lijekova od kojih je najveći dio bio biljnog podrijetla. Botanika se jedino mogla studirati u sklopu ovih studija i teologije, a znatno kasnije i na mudroslovnom (fi lozofskom) fakultetu.Ovakav pristup uspostave obrazovanja imao je i svoje opravdanje jer obrazovane osobe

nisu bile važne samo za određeni prosperitet društva već su svojim sposobnostima i znanjima osiguravale novim imperijalnim silama posjedovanje što većeg bogatstva i moći u osvajanju novih, za eksploataciju značajnih, područja. U XVI. stoljeću uvodi se novi naziv za latinske škole koji bolje defi nira njihovu ulogu - gimnazija, riječ koja potječe još iz antičke Grčke.

Slika 1. Srednjovjekovna nastava botanike u klaustru samostana (Preslika umjetničke slike Ane Šarić)

III. Osnivanje prvih škola u gradu Karlovcu

25

sačuvani i zorni. Te školske godine u izradi herbarija naročito se isticalo nekoliko učenika, a osobito učenik Moritz Kerstečanek u prepariranju i sistematiziranju biljaka. Svoj je herbarij kao i mnogi drugi učenici, poklonio školi. U školskoj godini 1858./59. prirodopis je predavao Viktor Mihailović, a za udžbenik se koristila “Botanika” autora Pokornya. Viktor Mihailović bio je član „Carskog i kraljevskog zoološko-botaničkog društva“ u Beču. Iste godine dobio je pohvalu od Ministartva u Beču, Zemaljske školske oblasti i savjetnika Antona Jartza za unaprjeđenje i poticanje ljubavi prema prirodoslovlju, a posebno što je učenike usmjeravao na skupljanje biljaka i izradu herbarija te za aktivno praćenje svih suvremenih zbivanja u području biologije. S pedagoškog aspekta vrijedno istaknuti je izvođenje botaničkih ekskurzija u okolici Karlovca. Učiteljska knjižnica nastavila je obogaćivanje fonda novim izdanjima: Mohl: “Vegetabilische Zelle” (“Biljna stanica”), Seubert: “Planzenkunde” (“Botanika”) Unger: “Anatomie der Planzen” (“Biljna anatomija”), Endlicher i Unger: “Botanik” (“Botanika”), Leunis: “Botanik und Zoologie” (“Botanika i zoologija”). U prirodopisnu zbirku stigli su pokloni Zoološko-botaničkog društva u Beču, kolekcija algi i zbirka koralja. Školske godine 1859./60. i 1860./61. prirodopis je predavao Julius Brunner, redovnik, suplent i namjesni učitelj. Daljnji pedagoški rad nije mogao nastaviti jer nije govorio hrvatski jezik.

Slika 8. Herbarijski primjerci smeđih algi iz 1856. g. (Phaeophyta):

b) Dictyota laciniata Lamouroux

c) Cystoseira hoppii C. Agardh

a) Sphacelaria scoparia (Linnaeus) Lyngbye

145

Predgovor

156


161

učenika koji je uspješno završio ovu školu nastavio je daljnje obrazovanje u Višoj realki u Gracu.Od školske godine 1851./52. četvrti razred se izdvaja i dobiva naziv “Niža nesamostalna realka” i traje kao i prije dvije godine, ali se dijeli u dva godišnja tečaja ili razreda, koji su se otvarali svake školske godine. U školskoj godini 1861./62. realka se produžila na tri razreda, a od 1858./59. pa do 1863./64. pripojila joj se učiteljska škola (preparandija) koja je trajala dvije godine, tako da su učenici učiteljskog smjera većinom pohađali nastavu s učenicima realke s time da su morali još učiti didaktičke i pedagoške predmete. Budući da su realke bile više usmjerene prema praktičnim predmetima, sigurno se dio nastave odnosio i na učenje osnova botanike kao i primijenjenih grana poljoprivredne proizvodnje različitih gospodarski važnih vrsta biljaka. Stoga se može pretpostaviti da je uz školu bio povrtnjak i voćnjak gdje su

VI. Kraljevska velika realka u Rakovcu

Naredbama carice i kraljice Marije Terezije, a još više njena sina Josipa II., na čitavom području Slavonije, Hrvatske, Dalmacije i Vojne krajine osnivale su se u svim većim mjestima trorazredne pučke škole. Nastavni jezik bio je hrvatski, ali učio se i njemački jezik. Učitelji su bili stariji podčasnici.U Slunjskoj pukovniji prva takva škola osnovana je 1765. godine u Slunju. Za vrijeme francuske vladavine uprava Slunjske pukovnije preselila se iz Slunja u Rakovac koji je tada teritorijalno pripadao Vojnoj krajini, a 1819. premjestila se i pučka škola. Iste godine trorazrednoj školi dodan je četvrti razred koji je trajao dvije godine, a upisi su se vršili svake druge godine. Nastava se izvodila na njemačkom jeziku i škola je dobila naziv “Muster-Normal-Hauptschule” (Ogledna osnovnaškola). Nakon ove škole učenici su mogli nastaviti školovanje u višoj realki (Oberrealschule). Najveći broj rakovačkih


164

Prirodopis je predavao ravnatelj škole Sigismund Šoštarić pl. Letovanićki u I., IV. i V. razredu i gospodarstvo u IV. i V. razredu. Martin Sekulić predavao je gospodarstvo u II. i III. razredu, hrvatski jezik u I. i II. razredu te krasopis u I. i II. razredu. Kao profesor na zamjeni navodi se Johann Max Hinterwaldner.Programski sadržaji vezani uz botaniku u nastavi prirodopisa u realki sadržavali su sljedeća područja: I. razred - anatomija biljaka i najvažnije značajke pojedinih biljnih vrsta koje su učenici savladavali u drugom semestru, tri sata tjednoV. razred - osnove morfologije, anatomija i fi ziologija biljaka, sistematika prema Billu. (nastava se izvodila dva sata tjedno, a održavale su se i stručne ekskurzije s određenim vježbama iz botanike (sl. 13.), a za nastavu se koristio Leunisov udžbenik “Botanik”, “Botanika”)VI. razred - mineralogija (opća i specijalna),

geogeneza i paleontologija, dva sata tjedno te stručne ekskurzije (u nastavi paleontologije koristili su se mnogobrojni fosili i velike zidne slike geoloških razdoblja, sl. 14.).Programski sadržaji gospodarstva obuhvaćali su sljedeće grane:II. razred - tloznanstvo i ratarstvoIV. razred - uzgoj gospodarski važnih biljaka (upoznavanje tehnologije uzgoja i sakupljanja određenih biljnih prerađevina), a u nastavi su se koristile odlično oslikane nastavne table (sl. 15.) i slike gospodarski značajnih tropskih biljaka (sl. 16.: 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7. i 8.) V. razred - voćarstvo i vinogradarstvoVI. razred - osnove poljoprivredne kemije uz vježbe iz analitičke kemije u poljoprivedi(u nastavi su se koristile slikovno-tekstualne nastavne table (sl. 17., 18., i 19.), nastavne table iz gljivarstva (sl. 20.), mnogobrojni modeli plodišta gljiva (sl. 21.) te manje table s pregledom biljaka prema Linneovom sustavoslovlju raspoređenih u 24 reda. (sl. 22.:1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12.,

Slika 13. Nastavna kutija s prikazom svih skupina biljaka prema stupnju razvoja i njihovim morfološkim i anatomskim značajkama (Biološka zbirka Gimnazije Karlovac)

VI. Kraljevska velika realka u Rakovcu

165

13., 14., 15., 16., 17., 18., 19., 20., 21., 22., 23. i 24., 25., 26., 27. i 28.).Učenici su pojedine vježbe i praktičnu nastavu iz područja ratarstva i uzgoja gospodarskih biljaka obavljali u školskom vrtu, a vježbe iz voćarstva u voćnjaku koji je bio iza školske zgrade. Za voćnjak u školskoj godini 1869./70. kupljeno je 80 sadnica voćaka, 200 sadnica duda, 35 divljaka jabuke, 35 divljaka kruške i 24 kultivara voćaka.U školskoj kronici navodi se vrlo važna naredba k. k. G. C. V. od 27. travnja 1870. godine G. V. A. br. 4531. Ovom naredbom odobrava se osnivanje botaničkog vrta nabavom novih sadnica iz obalnog pojasa (citat iz izvješća za šk. g. 1869./1870. “Mit k. k. G. C. V. vom 27. April 1870. G. V. A. Nr. 4531 wurde die Errichtung eines botanischen

Gartens und die Neuanschaff ung von Küsten bewilligt.”).20

U školskoj godini 1871./72. ravnatelj S. Šoštarić predavao je prirodopis, matematiku i fi ziku. Budući da je te školske godine uveden i VII. razred, morao se napisati cjeloviti nastavni plan za sedmogodišnju realku (prilog 18.)21 i uvedena su nova zaduženja. Čuvar prirodoslovnog kabineta

20 HR – DAKA - 327, Naredba vrhovnog zapovjedništva ravnateljstvu škole navedena u školskoj kronici u izvješću za školsku godinu 1869./70. (Sechster Jahresbericht der k. k. Ober-Realschule zu Rakovac in der k.k. Kroatischen Militar-Grenze für das Schuljahr1869./70.), 1870., kutija br. 1, izvješća

21 HR – DAKA – 327, Nastavni plan za Višu realnu školu u Rakovcu, 1870., kutija br. 2, opći spisi

Slika 14. Zidna slika s prikazom paleozojske fl ore i faune, provodnim fosilima i geološkim slojevima (Biološka zbirka Gimnazije Karlovac)


166

Slika 15. Nastavna tabla s prikazom skupljanja papra (Piper nigrum L.) i mliječnog soka gumijevca (Siphonia elastica L., novi taksonomski položaj i naziv svojte je Hevea guianensis Aubl.)

bio je Franz Kreminger, a u njemu se nalazila botanička zbirka u kojoj je bilo 744 primjerka biljaka zastupljenih sa 680 vrsta. Za botaničku zbirku kupljena je stabljika bambusa, američke podloge za cijepljenje i jerihonska ruža (Anastatis hierochuntica L.). Učenička knjižnica povećala se za tri kompleta Becquerelovih knjiga “Populare Naturlehre” (“Popularno učenje prirode”). Za poljoprivrednu proizvodnju kupljene su 22 sadnice jabuka, 14 krušaka, 4 višnje, 10 bresaka, 2 šljive, 37 kestena i 500 divljaka.U školu je iz Glavnog zapovjedništva poslana specijalna osnova za gospodarstvo i šumarstvo u kojoj se navode sadržaji s kojima će Hrvatska i Slavonija biti zastupljene jednom i drugom gospodarskom granom na svjetskoj izložbi u Beču 1873. Kako se u realki ostvaruju

neki od sadržaja koji su vezani uz program izložbe, preporuča se njeno predstavljanje na izložbi čime bi se doprinijelo ugledu ne samo institucije već i domovine. Iz dijela sadržaja vezanog uz gospodarstvo škola bi mogla prezentirati različite voćke, ljekovite biljke iz okolice, sadnice cvijeća, trave, osnove planiranja vrtova, perivoja itd. ( prilog 19. i 20.)22. U prilogu kronike škole navodi se posjet generala feldmaršala lojtnanta Antona Rittera Molinaryja iz Monte Pastella. U

22 HR – DAKA – 327, Specijalna osnova za gospodarstvo i šumarstvo dostavljena u realku na razmatranje o sudjelovanju na Svjetskoj izložbi u Beču 1873. (Weltausstellung 1873 in Wien), 1872. kutija br. 2, opći spisi

183

Slika 22.1. Biljne vrste predstavnice I. i II. reda (jednoprašnjaci i dvoprašnjaci, Monandria, Diandria)

Slika 22.2. Biljne vrste predstavnice II. reda (dvoprašnjaci, Diandria)

235

Prilog 16


280

razreda nastavili su u zagrebačkoj kadetskoj školi (koja je od tada postala četverogodišnja). Tako je ova škola bila prostorno i upravno podijeljena sve do snažnog potresa u Zagrebu 9. 11. 1880. g., koji je uzrokovao velika oštećenja na zgradi škole. Zbog toga su III. i IV. razred premješteni u Karlovac. Tu su već bila prva dva razreda od šk. g. 1878./79. nakon preseljenja škole iz Turnja u grad. Priključenjem preostala dva razreda utemeljena je prostorno i upravno jedna cjelovita kadetska škola koja je zadovoljavala sve uvjete suvremene nastave pod nazivom “K. und k. Kadettenschule zu Karlstadt”. Nastavni program bio je vrlo zahtjevan jer su pitomci osim vojničkih predmeta i vojne obuke svladavali cjelokupno gradivo četiri viša razreda realke, što je uključivalo i prirodopis. Uz zgradu škole bio je i lijepo uređen park. Pitomci su vjerojatno, prema programu realke, učili gradivo botanike VI. razreda (osnove morfologije, anatomiju i fi ziologiju biljaka te sistematiku) i gradivo VII. razreda u kojem se učila opća i specijalna mineralogija, geogeneza i paleontologija (u čijem sadržaju je i paleobotanika).Iz programa kadetske škole može se zaključiti da su pitomci stjecali izuzetno visok nivo obrazovanja što ih je moglo oblikovati, u daljnjem školovanju na visokim vojnim školama, u vrlo obrazovane časnike. Škola se nalazila u nekadašnjoj zgradi generala Herbersteina u kojoj je bilo vojno zapovjedništvo karlovačkog generalata (do 1873. g.), zatim Inženjerijska uprava (Genie-Direction) od 1873. g. do 1878. g. i kadetska škola od 1878. g. do 1918. godine. Nastava se isključivo izvodila na njemačkom jeziku, a tek od šk. g. 1904./05. neki predmeti su se predavali na hrvatskom jeziku. Nekadašnja škola, a zatim vojarna, danas je zgrada Veleučilišta u Karlovcu (sl. 23.).

VII. Carska i kraljevska kadetska škola u Karlovcu

281

Slika 23. Carska i kraljevska kadetska škola u Karlovcu, slika iz 1907. g. (donacija preslike iz Paviljona Katzler 1897., Karlovac)

VIII. Ujedinjenje dviju kraljevskih škola iz Karlovca i Rakovca

285

Slika 25. Model cvijeta raži (Secale cereale L.), (Biološka zbirka Gimnazije Karlovac)

procesu bit će nedostatak prostora zbog porasta broja razreda svake naredne godine. Na ovom problemu intenzivno će se raditi tokom 1882. Razmišljat će se o gradnji nove zgrade, o preseljenju škole u druge prikladne zgrade, a najboljim se rješenjem pokazalo spajanje Kraljevske velike realke u Rakovcu i Kraljevske gimnazije u Karlovcu.Car Franjo Josip I. potpisao je 1. kolovoza 1882. godine odluku o spajanju tih dviju ustanova u jednu pod nazivom Kraljevska velika realna gimnazija u Rakovcu. Naredbu o ovoj odluci cara izdala je Vlada Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Ovako brzo rješenje rezultat je značajnih političkih zbivanja u južnim dijelovima carevine jer je 1881. Vojna krajina priključena matici zemlji. Tim događanjima počinje evoluiranje novih problema koji će jednim dijelom hrvatskom narodu otežavati ostvarenje potpune samostalnosti u svim njenim segmentima. Više nije postojala opasnost od turskih prodora jer je Bosna i Hercegovina anektirana još 1878. Austro-Ugarskoj Monarhiji s time da je Tursko carstvo zadržalo nadležnost na anektiranom prostoru sve do 1914. godine. Možda je jedan od razloga što se Vojna krajina nije odmah priključila matici zemlji neobičan događaj kada su Turci u rujnu 1878. prešli na više mjesta austrijsku granicu i usmjerili se prema Karlovcu. O tome događaju u svom djelu “Grad Karlovac opisan i orisan” R. Strohal piše sljedeće: “U Karlovcu nastade, kada se je o tom pročulo, prava strava među pučanstvom, jer u gradu ne bijaše nikake vojske”. Turke su potisnuli malobrojni vojnici kadetske škole s kadetima i njihovim nadređenim časnicima. Ipak najvažniji interes u očuvanju i održavanja krajine, naročito nakon vrlo male vjerojatnosti od prodora Turaka, bio je razdvajanje Dalmacije od ostalih dijelova Hrvatske i onemogućavanje jače povezanosti


286

Slika 26. Model klijanca dvosupnice, grah (Phaseolus vulgaris L.), (Biološka zbirka Gimnazije Karlovac)

Hrvata iz Bosne i Hercegovine i Hrvata u c. i k. zemljama. Mnogobrojni politički ciljevi različitih interesnih skupina, unutar i izvan carevine, otežavat će ujedinjenje hrvatskih zemalja, a među njima bit će i značajni Hrvati druge polovice XIX. stoljeća koje će njihovi ciljevi pridobiti u rješavanju hrvatskog pitanja. Sve ove okolnosti imat će veliki odraz na daljnji razvoj i oblikovanje školstva. U prijelaznom razdoblju postupno će Gimnazija i Realka srastati u jednu instituciju uz mnogo nesuglasica i nesporazuma dvaju učiteljskih vijeća sada ujedinjenih u jedno. Zakoni o školstvu u Vojnoj krajini bili su na snazi do 1886. odnosno do 1888. kada je provedeno ujednačavanje školskih zakona Vojne krajine i građanske Hrvatske. Oni su se razlikovali u zastupljenosti pojedinih predmeta, izvođenju nastave i školskim pravilima.U prvi razred Kraljevske velike realne gimnazije učenici će se upisati u školskoj godini 1882./83. Zbog potreba za većim prostorom i porasta broja upisanih učenika grad će na postojeću zgradu dotadašnje Kraljevske velike realke sagrađene 1863. dograditi novu zgradu koja će u potpunosti zadovoljiti sve zahtjeve suvremenog gimnazijskog obrazovanja.Od školske godine 1882./83. do 1885./86. postupno se ukidaju pojedina odjeljenja u Kraljevskoj velikoj gimnaziji u Karlovcu i otvaraju u Rakovcu, gdje je prostor zado-voljavao sve uvjete gimnazijskog obrazovanja. U izvješću za šk. g. 1881./82. navodi se da profesor Rudolf Krušnjak predaje prirodopis i da je čuvar prirodoslovne zbirke. Ona je sadržavala 320 herbarskih primjeraka, od kojih je 20 dobiveno vjerojatno od učenika, specijalne botaničke listove Uhlworma i Behrensa i 23 druga botanička predmeta. Iste godine kupljena je knjiga; “Nauka o sadjenju i gojenju šuma”, Iv. Čordašić, Zagreb, 1881.


287

Slika 27. Modeli ženskog i muškog češera bijelog bora (Pinus sylvestris L.), (Biološka zbirka Gimnazije Karlovac)

Od 1883./84. izvješća izlaze pod nazivom “Godišnje izvješće Kr. velike realne gimnazije u Rakovcu”. U uvodnom se dijelu nastavljaju objavljivati znanstveni radovi profesora. U učiteljskom zboru dolazi do promjena u izvođenju nastave pojedinih predmeta jer se spajanjem dvaju učiteljskih vijeća satnica raspoređuje prema potrebama ali i osposobljenosti učitelja i profesora za pojedina

područja. Stoga u području prirodopisa jedan učitelj ili profesor predaje više predmeta. Prirodopis predaje profesor Rudolf Krušnjar (V. i VI. razred gimnazije). Osim prirodopisa predaje geografi ju u III. r. gimnazije, matematiku u III. i IV. razredu, fi ziku u III. i IV. razredu gimnazije i zadužen je za čuvanje gimnazijske prirodopisne zbirke. Profesor Nikola Prica, koji je bio i član Kr. ispitnog


288

Slika 28. Nastavna tabla s otrovnim biljkama našeg područja(Biološka zbirka Gimnazije Karlovac)


289

Slika 28.1. Nastavna tabla s otrovnim biljkama našeg područja(Biološka zbirka Gimnazije Karlovac)

298

Slika 35. Model cvijeta kupusovke ili krstašice (Brasicaceae), (Biološka zbirka Gimnazije Karlovac)

Slika 36. Model komuške, ploda kupusovke (Biološka zbirka Gimnazije Karlovac)

299

Slika 37. Model cvijeta medićevke ili usnače (Lamiaceae), (Biološka zbirka Gimnazije Karlovac)

Slika 38. Model cvijeta kaćunovke (Orchidaceae), (Biološka zbirka Gimnazije Karlovac)

425

Karlovačka će gimnazija u drugoj polovici XIX. i u početku XX. st. dati dva velikana botanike, Ljudevita Rossija i Kamila Blagajića. Ljudevit Rossi (sl. 46.) pripada među najznačajnije prirodoslovce druge polovice XIX. i prve polovice XX. stoljeća, a među botaničarima zauzima sam vrh hrvatske botanike jer je svojim neumornim i predanim radom dao ogroman doprinos razvoju hrvatske fl oristike.Početkom XIX. stoljeća njegov djed doselio se iz Venecije u Senj gdje mu se rodio otac Blaž Rossi. Svoje školovanje proveo je u rodnom gradu i stekao zvanje fi nancijskog činovnika. Oženio se Senjankom Ivanom Perat. Ljudevit se rodio u Senju 14. kolovoza 1850. godine, ali je otac, državni službenik, premješten 1854. u Bakar, a 1855. u Rijeku. Tu se obitelj zadržala vrlo kratko jer otac dobiva premještaj u selo Maljevac na Kordunu, koje je bilo u sklopu

IX. Život i djelo Ljudevita Rossija i Kamila Blagajića

Slika 46. Ljudevit Rossi

Documents

Položaj botanike