Poljak, M

SVEUCILIŠTE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF GEODESY

Zavod za inženjersku geodeziju - Institute of Engineering Geodesy

Kaciceva 26, HR-10000 Zagreb, CROATIA web: http://www.geof.hr, Tel.: (+385 1) 456 12 22; Fax.: (+385 1) 48 28 081

DIPLOMSKI RAD

Poluautomatska vektorizacija katastarskih planova

K.o. Ðurici

Izradila: Marina Poljak

VI-1266 Tavankutska 2a

Zagreb

Mentor: prof. dr. sc. Miodrag Roic

Zagreb, rujan 2000.

2

Zahvala:

Za potporu pri izradi ovog rada iskreno se zahvaljujem mentoru prof. Miodragu Roicu, svojim roditeljima i prijateljima, te svima koji su mi pružili podršku, posvetili svoje slobodno vrijeme i pomogli mi savjetom i dobrim namjerama.

3

Sažetak:

Tema ovog diplomskog rada odabrana je iz podrucja katastra. U radu je izložen nacin izrade vektorskog modela katastarske opcine Ðurici. Vektorizacija je obavljena u MicroStation 95 platformi, programom MicroStation Descartes. Postupak se sastoji od skaniranja katastarskih planova, uklapanja skaniranih slika u teoretske dimenzije, vektorizacije, te geometrijske transformacije kojom se teoretske dimenzije lista geokodiraju i oslobadaju deformacija. Materijal koji je obraden, odnosi se na planove koji su prvo uklopljeni u hvatnu mrežu afinom transformacijom. Dalje su tako obradeni planovi, poslužili kao podloge za vektorizaciju, koja je izvršena poluautomatski pomocu programskih alata.

Abstract:

This graduation thesis deals with selected subject from cadastral area. The work shows one method of forming vectorial model of cadastral district Ðurici. Vectorizing was performed on MicroStatiom 95 platform with MicroStation Descartes. Whole procedure is consist of scanning of cadastral plans, conversion of scanned images in to a adequate format for vectorization, geometrical transformation which is used for georeferencing images and removing deformation from them and vectorization. Elaborated material, relate to planes which are first convert in cord of net with Affine transformation.

Farther, in this way elaborated planes have served as base for vectorization which, was realised halfautomaticaly by means of MicroStation program tools. At the end this was main task of my graduation thesis.

4

S A D R Ž A J

1. UVOD ........................................................................................................................................................................ 5

2. KATASTAR…………………………………………………………………………………………….6

2.1. KNJIŽNI DIO ........................................................................................................................................................... 11

2.2. TEHNICKI DIO…………………...………………………………………………………………….14

3. PROGRAMSKA PODRŠKA……..………………….………………………………………………16

3.1. MICROSTATION 95…………………………………………………………………………….…16

3.1.1. MicroStation Descartes……………………………………………………………………..….19

4. KATASTARSKI PLANOVI K.O. ÐURICI………………………………………………………...21

4.1. POPIS KATASTARSKIH PLANOVA……………………………………………………………..24

5. SKANIRANJE…………………………………………………………………………………………27

5.1. TRANSFORMACIJA RASTERA - AFINA…………………………………………..……………29

5.1.1. Ocjena tocnosti transformacija…………………………………………………….….………. 30

5.2. VEKTORIZACIJA…………………………………………………………………….……………36

5.2.1. Poluautomatska vektorizacija………………………………………………..………………….37 6. ANALIZA PODATAKA…………………………………………………………………..………….38

7. ZAKLJUCAK ................................................................................................................. 59

Popis slika………………………………………………………………………………………………….60

Literatura …………………………………………………………………..……………………………..61

Životopis……………………………………………………………………………….……………..………………………….…..62

5

1. Uvod

Katastar zemljišta je skup grafickih i pisanih dokumenata o položaju, površini, kulturi, nacinu iskorištavanja i posjedniku svake pojedine cestice, za tehnicke, gospodarske i statisticke potrebe te za izradbu zemljišnih knjiga i kao podloga za izracunavanje katrastarskog prihoda.

Danas su poslovi unutar katastra i opcenito geodezije, pojednostavljeni i ubrzani primjenom kompjutora i novih tehnickih sustava, koji omogucuju rješavanje kompleksnih problema i zadataka na najbolji moguci nacin. Dok razvoj grafickog upravljanja podacima i bazama podataka omogucuje ekonomicno pohranjivanje i upravljanje velikih kolicina informacija. Informacijski sustav cine: hardver, softver, podaci i korisnici. Graficki softver integriran s bazom podataka omogucuje jedinstveni sustav upravljanja pomocu menua, te lak prijenos podataka što olakšava rad.

U ovom radu kao softver u kojem su obradivani podaci, korišten je MicroStation 95 i Descartes. Ovaj softver je pogodan za uklapanja unutar mreža, transformacije, brži pristup željenim informacijama, digitaliziranje, vektoriziranje i druge obrade koje treba provesti na zadanim planovima.

Povijesnim razvojem katastra zemljišta u Hrvatskoj pojedini dijelovi Hrvatske bili su u sastavu razlicitih država. Zbog toga se proces uspostavljanja katastra zemljišta odvijao u razlicitim vremenskim razdobljima i pod razlicitim uvjetima, što je uvjetovalo da danas u upotrebi imamo katastarske planove koji nisu povezani sa jedinstvenim državnim koordinatnim sustavom. Jedna od bitnih osobina katastarskog sustava Hrvatske je da su na velikom dijelu u službenoj uporabi katastarski planovi iz prošlog stoljeca izradeni grafickom metodom mjerenja u više koodinatnih sustava.

Analizirana i obradena katastarska opcina Ðurici sadrži 14 planova. Od njih je vecina, tj. 11 planova, od 12. do 22. plana u mjerilu M 1 : 2880, dok su 3 plana krupnijeg mjerila. Planovi 23. do 25. izradeni su u mjerilu M 1 : 1440.

Zadatak ovog diplomskog rada je bio poluautomatski vektorizirati katastarski plan opcine Ðurici, detaljnih listova od broja 12 do 25. Katastarski planovi dobiveni su numerickom metodom, ortogonalnom izmjerom 1957. god. U prvom dijelu obraduju se postojeci podaci i prilagodavaju zadanom softveru, gdje je dobivena prvobitna podjela na listove u lokalnom koordinatnom sustavu. Nakon prilagodenja postojecih podataka zadanim softwareom u drugom djelu rada obavljeno je uklapanje planova u teoretske dimenzije afinom transformacijom. U posljednjem dijelu obraduju se osnovni pojmovi planova tj. katastarske cestice, objekti, trigonometri, poligoni i ostali objekti koji su vektorizirani poluautomatskom metodom.

6

2. Katastar

Katastar zemljišta je skup grafickih i pisanih dokumenata u kojima je iskazan odreden broj informacija o svakoj tocno definiranoj jedinici - zemljišnoj cestici i o nepokretnim objektima koji se nalaze na njoj. On predstavlja sustavni pregled podataka o zemljištu na odredenom podrucju i o nekim cinjenicama vezanim za zemljište.

Mnogi tvrde da je katastar zemljišta najpotpuniji inventar nekretnina, jer pruža, shvaceno u opcenitom smislu, popis i pregled nepokretnih dobara na podrucju neke zemlje.

Postoji više objašnjenja o postanku i znacenju rijeci katastar. Prema nekima ona potjece od latinske rijeci "capitastrum", naziv za knjigu rasporeda poreza i drugih davanja u doba Rimskog Carstva. Drugi smatraju da dolazi od grcke rijeci "katastihon" [katasticon] što znaci popis poreznih obveznika. Pretpostavlja se da je potkraj 15. stoljeca rijec "cadastre" ušla u obicni govor u zemljama zapadne i srednje Europe kao pojam za popisivanje, procjenjivanje i uspostavljanje pregleda o stanju nekretnina. Broj i vrsta informacija, koje su iskazivane u ovim pregledima, ovisili su o potrebi države ili pojedinca. Zbog toga je došlo u pojedinom vremenskom razdoblju do razlicitog poimanja i definiranja institucije katastra zemljišta i njegova znacenja u društvenoj zajednici. Tako u Engleskoj umjesto rijeci katastar se upotrebljava rijec "land registration". (Roic i dr. 1996).

Pracenje podataka o zemljištu vrlo je staro i seže u daleku prošlost. Tako grcki povjesnicar Herodot spominje da je perzijski kralj Darije uveo placanje poreza na prihod od zemljišta u osvojenim zemljama Male Azije i da je zbog toga naredio da se utvrdi prostorna velicina posjeda i dohodak.

U starom se Egiptu rijeka Nil redovito izlijevala iz svog korita i plavila velike površine zemljišta, nakon cega su se u nanesenom mulju gubile mede posjeda. Zbog toga je bilo potrebno da se zemljište graficki i opisno prikaže prema stanju prije poplave, kako bi se izgubljene mede mogle ponovo uspostaviti i istovremeno utvrditi obveza na prihod od zemljišta.

Na podrucju današnje Engleske pocelo se vec 1086. godine sa uspostavom pregleda o zemljištu u posebnim knjigama, zvanim Domesday Books gdje je bilo upisano ime vlasnika, površina, nacin korištenja, popis držalaca vezanih za posjed (kmetova), broj i vrsta stoke koja se je uzgajala na posjedu.

Isto tako mnoge europske države i gradovi-države, osobito one na podrucju današnje Italije, vec u 13. stoljecu uspostavljaju katastar zemljišta, koji se može smatrati pretecom modernog parcelarnog katastra zemljišta. Prvobitno su pregledi o zemljištu uspostavljani bez tocne izmjere, ali to nije pružalo dovoljno sigurnosti o stvarnom stanju posjeda, pa ni o obvezama pojedinca. Zbog toga su mnoge države prišle detaljnoj izmjeri i procjeni zemljišta.

Tako je nešto kasnije i nešto bliže, grad Milano povodom uvodenja poreza na zemljište poznatog pod imenom "censo milanese", vec 1714. godine posjedovao katastar zemljišta uspostavljen na temelju detaljne izmjere. Imao je izradene planove u mjerilu 1:2000 i procjenu vrijednosti prihoda, utvrdenu prema nacinu iskorištavanja zemljišta.

7

Na našem podrucju se u to doba takoder obavljala detaljna izmjera zemljišta. Po nalogu Grimanija, mletackog namjesnika za Dalmaciju, poduzeta je 1756. godine izmjera veceg podrucja sjeverne Dalmacije i izradene su mape (planovi) na kojima su prikazane cestice zemljišta. Te Grimanijeve mape, sacuvane su za 56 sela i pohranjene su u Državnom arhivu u Zadru.

Prvi ozbiljni pokušaj uspostave katastra zemljišta izveo je austrijski car Josip II., da zbog pravilnog oporezivanja zemljišta na podrucju cijele carevine, uspostavi zemljišni katastar. Sama izmjera izvršena je u periodu od 1785. do 1790. godine. Taj tzv. Jozefinski katastar važan je po tome, što je to prvi pokušaj uspostave katastra zemljišta na osnovu obavljene izmjere, no nema nikakve prakticne vrijednosti jer je vrlo nestrucno izveden, pa nije niti bio u uporabi. Osnivanje katastra zemljišta pocelo je nakon proglašenja Carskog patenta od 23. prosinca 1817. godine, kojim je bilo odredeno da se odmah pristupi katastarskoj izmjeri i klasiranju zemljišta, te izradi katastarskog operata u svim zemljama Austro-Ugarske Carevine. Slicni poduhvati su poduzimani u toku 18. stoljeca u Francuskoj, Pruskoj, Bavarskoj i drugim europskim zemljama, ali niti oni nisu dali željene rezultate.

Znacajnu prekretnicu ucinio je Napoleon 1807. godine naredivši provedbu izmjere i procjene zemljišta svake cestice. Zadatak je bio izraditi parcelarni katastar zemljišta koji ce imati tocne i pogodne planove, cija je svrha da osiguraju granice vlasništva. Medutim, katastarskoj izmjeri prišlo se tek 1817. godine, a na našem podrucju 1818. godine.

Zbog povijesnih razloga katastar se u Hrvatskoj razvijao u razlicitim vremenskim razdobljima i razlicitim uvjetima. Prvi katastar zemljišta je uspostavljen tijekom 19. stoljeca, kada su Hrvatska i neke susjedne zemlje bile u sastavu Austro-Ugarske monarhije. Citav posao oko uspostavljanja katastra zemljišta na našem podrucju bio je dovršen od 1818. do 1884. godine.

U izmjeri iz 19. stoljeca, primijenjena je graficka metoda mjerenja (geodetski stol), pa se taj oblik izmjere naziva grafickom izmjerom. Za ostali dio koji je mjeren poslije prvog svjetskog rata, primijenjene su numericke metode (ortogonalna i polarna), a u novije doba i fotogrametrijska metoda, pa se takva izmjera naziva numerickom izmjerom, a zbog toga što je ona novijeg datuma još se naziva i nova izmjera.

Cijeli teritorij Hrvatske obzirom na postojece katastarske planove može se podijeliti na :

- podrucje austrijskog katastra,

- podrucje madarskog katastra,

- podrucje jugoslavenskog katastra (od 1918.god.)

8

Danas katastar ima znatno šire znacenje. Katastar naime, u svom širem znacenju oznacava svaku sustavnu operaciju koja je usmjerena na osnivanje po službenoj dužnosti nekog popisa nekretnina na odredenom podrucju. U prakticnom životu cest je slucaj da se uspostavlja pregled o nekoj vrsti nekretnina s odredenim brojem podataka o njoj i da se takav pregled podataka naziva katastar. Tako da pored katastra zemljišta, postoji katastar zgrada, katastar šuma, katastar voda, katastar vodova, zgrada, putova, telefonskih, plinskih i drugih podzemnih i nadzemnih vodova itd. Ipak, svaki od ovih oblika katastra zemljišta temelji se na osnovnim podacima o lokaciji nekretnine utvrdenoj izmjerom i njezinoj oznaci u dokumentima katastra zemljišta.

S obzirom na strukturu podataka i na nacin na koji se one prikazuju u dokumentaciji, postoji i više vrsta katastara zemljišta :

- klasicni europski parcelarni katastar zemljišta,

- Thorrensov katastar zemljišta,

- Register of Deeds (registar isprava).

Klasicni europski parcelarni katastar zemljišta uspostavljen je na temelju obavljene izmjere i klasiranja zemljišta na podrucju odredene teritorijalne jedinice, po uzoru na ranije spomenuti Napoleonov katastar. Ovakav model su prihvatile i uspostavile skoro sve europske zemlje, a kasnije i mnoge izvaneuropske zemlje tokom 19. i 20. stoljeca.

Osnovno je obilježje tog katastra da u svojoj dokumentaciji raspolaže s planovima za jednu teritorijalnu jedinicu, na kojima je prikazan oblik i položaj svake cestice zemljišta, s nizom pregleda u kojima je iskazana površina, katastarska kultura, bonitet tla, te posjednik. Svaka cestica oznacena je svojim brojem, pa je tako omogucena njezina identifikacija i individualizacija na terenu.

Thorrensov katastar zemljišta uveden je najprije u Australiji i Novom Zelandu, dok su ga kasnije prihvatile i mnoge azijske i africke zemlje. Ovaj oblik katastra nosi ime po Robertu Torrensu koji je 1858. godine u Australiji uveo novo zakonodavstvo o registraciji zemljišta.

Thorrensov katastar zemljišta temelji se na nacelu da se registracijom zemljišta mora utvrditi tocan opis postojeceg stanja vlasništva i drugih stvarnih prava na svakom komadu zemljišta. Takav tocan opis zemljišta proizlazi iz nacrta izradenog na temelju izmjere jedne ili grupe cestica zemljišta koje cine necije vlasništvo. Katastarske cestice su predstavljene svaka za sebe tj. nisu u uzajamnom odnosu.

Prava na zemljištu upisuju se u registar samo ako postoji pravovaljan naslov njihovog stjecanja, što znaci da se neko stvarno pravo na zemljištu stjece službenim upisom, njegovom registracijom, a ne uspostavljanjem isprave (ugovora, oporuke i slicno).

9

Nacela Thorrensovog pravnog katastra prihvatile su kasnije i neke europske zemlje pri izradi zemljišne knjige, medu njima Austrija, Njemacka, Švedska, Švicarska, djelomicno Italija te Hrvatska, koja je u vrijeme izrade prvog katastra zemljišta i zemljišne knjige bila u sastavu Austro-Ugarske monarhije.

Uz katastar zemljišta postoji i Zemljišna knjiga, u kojoj se takoder vodi pregled o zemljištu i stvarnim pravima na njemu. Zemljišna knjiga, pored podataka o lokaciji, površini i nacinu iskorištavanja cestica zemljišta, upisuje u svojoj dokumentaciji i stvarna prava na cestici.

Register of Deeds je pregled o zemljištu i njegovom vlasništvu, te o nekim drugim cinjenicama vezanim za zemljište. Taj oblik katastra prihvacen je u Kanadi i SAD-u. Zasnovan je na nacelu upisa isprave, na temelju koje je došlo do stjecanja ili do promjene u nekom stvarnom pravu na zemljištu.

Register of Deeds raspolaže grafickim i pisanim dijelom dokumentacije. Graficki dio cine karte na kojima su predstavljene zemljišne jedinice prema posebnom sustavu.

Pravokutni sustav izmjere zemljišta može se definirati kao niz sustava u kojima temelj cine koordinate osi meridijana i paralela postavljenih u odabranim ishodištima. Meridijan kroz ishodišnu tocku zove se glavni meridijan, a paralela kroz ishodišnu tocku bazna linija. U okviru pravokutnog koordinatnog sustava zemljište je podijeljeno na zemljišne jedinice kvadratnog oblika s stranicama od 24 americke milje (1 a.m. = 1609,3 m). Presjecišta meridijana i paralela na razmaku od 24 milje formiraju podjelu na temeljne kvadrate. Manje temeljne jedinice zvane Township su kvadrati sa stranicama od 6 milja. Dok 1 Township ima 36 sekcija. Cetvrtina sekcije predstavlja u pravilu temeljnu vlasnicku jedinice i naziva se farma. Površina farme iznosi 160 acre (cca 64 hektara). Sekcija se još dijeli na osmine i šesnaestine, a u gušcim naseljima i na još manje dijelove (parcel, lot). Svaka zemljišna jedinica omedena je na terenu stabilnim granicnim oznakama u lomnim tockama njezinih granica.

Pisani dio dokumentacije cini jedna jedinstvena knjiga (Numerical Index of Lands) u koju se unose podaci o položaju i površini nekretnine, o vrsti pravnog posla i o teretima. Temelj upisa je isprava o pravnom poslu (ugovor, oporuka, založbena isprava i slicno).

Register of Deeds se bitno razlikuje od europskog katastra zemljišta u tome što ne sadrži toliko podataka i što ima sasvim drugacije oblikovanu strukturu zemljišnih jedinica u prirodi. Razlikuje se i od Thorrensovog katastra zemljišta po tome što se kod njega radi o registraciji na temelju isprave, a ne o registraciji na temelju naslova (titulusa) stjecanja, gubitka ili ogranicenja nekog prava vezanog za zemljište kao kod Torrensovog katastra.

10

Nadalje katastar zemljišta prema svrsi u pojedinim zemljama dijeli se na :

- Fiskalni katastar zemljišta koji se osniva radi pravilnog razreza poreza i drugih obveza koje su dužni snositi vlasnici, posjednici ili uživaoci zemljišta. stavlja posebno težište pored tocne površine i na utvrdivanje stupnja plodnosti tla i vrijednosti jednogodišnjeg prosjecnog prihoda svake cestice zemljišta.

- Pravni katastar zemljišta kojem je temeljna zadaca pružiti zakonski dokaz o vlasništvu i drugim stvarnim pravima na nekretninama, nema gospodarskih podataka o zemljištu, jer je težište na prikazu pravnog statusa.

- Tehnicki katastar zemljišta raspolaže širim rasponom tehnickih podataka o zemljištu i objektima koji su izgradeni na tom zemljištu, na osnovi cega se mogu obavljati i sigurna tehnicka projektiranja. Planovi ove vrste katastra zemljišta pokazuju osim lokacije cestica i objekata, još i reljef terena s kotama pojedinih tocaka na terenu.

- Polivalentni katastar zemljišta je oblik katastra u kojem se iskazuje više podataka o zemljištu i objektima na njemu, te se on može iskoristiti za razlicite svrhe. Ovakav katastar evidentira više razlicitih podataka o nekretninama : tehnickih, gospodarskih, fiskalnih, pravnih, a po potrebi i drugih.

Katastar zemljišta je dio sustava društvenog informiranja u kojem se prikupljaju podaci o zemljištu, kao i neke cinjenice vezane uz njega. Katastar zemljišta sadrži podatke o zemljištu u pogledu njihova položaja, oblika, površine, nacina iskorištavanja, proizvodne sposobnosti, katastarskog prihoda i posjednika. Navedeni podaci se utvrduju, obraduju i evidentiraju u katastru zemljišta u odnosu na katastarsku cesticu zemljišta.

Katastarska cestica je dio zemljišta koji se iskorištava i pripada istom korisniku. Svaka katastarska cestica oznacena je brojem katastarske cestice i nazivom katastarske opcine u kojoj se nalazi. Položaj i oblik svake cestice i objekta koji se na njoj nalazi prikazani su na planovima. Na njima su katastarske cestice u jednoj katastarskoj opcini predstavljene skupno u uzajamnom odnosu, a ne pojedinacno svaka za sebe.

Planovi, odgovarajuci popisi i pregledi u koje se upisuju podaci o katastarskim cesticama na podrucju jedne katastarske opcine cini katastarski operat te katastarske opcine. Sam katastarski operat cini cjelokupna dokumentacija, sastavljena od katastarskih i topografsko--katastarskih planova, odgovarajucih knjižnih dijelova i daje potpune podatke o zemljištu. Ovi podaci koriste se kao temelj za izradu zemljišnih informacijskih sustava.

Svrha katastra zemljišta je višestruka. Katastarski podaci se koriste za razne tehnicke, upravne, ekonomske i statisticke svrhe, za izradu zemljišnih knjiga i kao podloga za oporezivanje prihoda od zemljišta. Osim u navedenim oblastima djelatnosti, katastar zemljišta služi i u mnogim drugim. Organi državne uprave pri rješavanju prava i obveza gradana, koriste podatke katastra zemljišta. Sve agrarne operacije koje su se u prošlosti izvodile ili koje se i danas izvode kao što su agrarna reforma, arondacija, komasacija, izvlaštenje, nacionalizacija, ne mogu se uspješno i bez velikih poteškoca i troškova izvesti ako ne stoje na raspolaganju podaci koje sadrži katastar zemljišta.

11

U prošlosti, katastar zemljišta imao je samo dva zadatka, reguliranje pravnih odnosa i reguliranje fiskalnih obveza. Dok danas katastar zemljišta treba biti takav da može poslužiti zahtjevima tradicionalne namjene, ali i za mnoge druge suvremene svrhe.

Katastar zemljišta podijeljen je na katastarske teritorijalne jedinice, katastarsku opcinu i katastarski kotar. Katastarska opcina je temeljna teritorijalna jedinica za koju se izraduje katastarski operat. Dok je katastarski kotar teritorijalna jedinica za katastarsko klasiranje zemljišta. Podrucje katastarskog kotara sacinjavaju teritorijalno povezane katastarske opcine.

O svakoj katastarskoj opcini vodi se katastarski operat, sastavljen od knjižnog i tehnickog dijela.

Što se tice konkretnog katastarskog operata katastarske opcine Ðurici, njega održava nadležni ured za katastarske i geodetske poslove u Vinkovcima. Katastarski planovi održavaju se na papiru, dok je knjižni dio operata automatiziran i vodi se baza podataka za sve katastarske opcine koje spadaju pod nadležnost grada Vinkovaca.

2.1.1. Knjižni dio

Knjižni dio je sastavni dio katastarskog operata, izraduje se i održava u rucnoj ili automatskoj obradi podataka (NN 13/1978). Za rucnu izradu i održavanje katastarskog operata koriste se obrasci br. 1, 2, 2A, 3, 4, 5, 6 i 7. Izrada i održavanje katastarskog operata u automatskoj obradi podataka mora sadržavati sve podatke koje sadrži i rucna obrada, što znaci da zbog razlicitih mogucnosti i nemogucnosti nije propisan jedinstven model.

Knjižni dio katastarskog operata sadrži :

- popis katastarskih cestica,

- posjedovne listove,

- sumarnik posjedovnih listova,

- pregled po katastarskim kulturama i klasama zemljišta,

- abecedni popis posjednika zemljišta.

Popis katastarskih cestica izraduje se na temelju podataka iz popisa površina, detaljnih skica, popisnih listova, odnosno podataka o komasaciji zemljišta i registrira klasiranja zemljišta. Ovako sastavljen popis katastarskih cestica služi kao temelj za izradu ostalih dijelova katastarskog operata.

12

Popis katastarskih cestica kojeg obuhvaca obrazac broj 1, sadrži ove podatke : broj svake katastarske cestice, broj lista katastarskog plana, naziv rudine, broj posjedovnog lista, nacin iskorištavanja odnosno katastarsku kulturu, proizvodnu sposobnost odnosno katastarsku klasu, podatke o posjedniku, prihod i površinu katastarske cestice.

Za katastarske cestice u državnom vlasništvu upisuje se u odgovarajucu kolonu i oznaka "DV", a za katastarske cestice gradevinskog zemljišta upisuje se u odgovarajucu kolonu i oznaka "GZ". Za katastarske cestice koje predstavljaju uzorna zemljišta, u koloni za primjedbe, upisuje se "Uzorna cestica".

Ukupna površina zemljišta u popisu katastarskih cestica dobiva se rekapitulacijom zbrojeva površina svih stranica popisa i mora se slagati sa ukupnom površinom katastarske opcine.

Posjedovni list sadrži podatke o svim katastarskim cesticama koje koristi pojedini posjednik s podrucja katastarske opcine i podatke o posjedniku. Izraduje se na temelju podataka iz popisnih listova ili iz podataka o komasaciji zemljišta.

Obrazac broj 2 obuhvaca posjedovni list, koji sadrži slijedece podatke : prezime, ime i ocevo ime u pridjevku odnosno naziv posjednika, broj katastarskih cestica, broj plana, nacin iskorištavanja odnosno kulturu, proizvodnu sposobnost odnosno klasu, površinu i katastarski prihod.

S obzirom na vrste posjednika u svrhu numeriranja, posjedovni listovi razvrstavaju se u pet skupina :

- posjednici koji imaju prebivalište u katastarskoj opcini za koju se izraduje katastarski operat,

- suposjednici od kojih prvoupisani ima prebivalište u katastarskoj opcini za koju se izraduje katastarski operat,

- posjednici koji imaju prebivalište van opcine za koju se izraduje katastarski operat,

- suposjednici od kojih prvoupisani ima prebivalište izvan katastarske opcine za koju se izraduje katastarski operat,

- poduzeca, fondovi, društveno-politicke zajednice, državni organi, državne organizacije, udruženja gradana i gradanske pravne osobe.

13

Svaki posjedovni list ima svoj prilog (obrazac broj 2A) koji sadrži podatke o :

- površinama katastarskih klasa pojedinih katastarskih kultura plodnog zemljišta,

- površinama zemljišta koje se po svojoj dugorocnoj namjeni ne iskorištava u poljoprivrednu ili u šumarsku proizvodnju, nego za neku drugu svrhu trajnog karaktera,

- površinama neplodnog zemljišta,

- katastarskom prihodu površina katastarskih klasa pojedinih kultura,

- ukupnoj površini i ukupnom katastarskom prihodu.

Sumarnik posjedovnih listova izraduje se na temelju podataka iz posjedovnih listova.

Obrazac broj 3 obuhvaca sumarnik posjedovnih listova i sadrži podatke o : posjednicima, broju posjedovnog lista, te ukupnoj površini i katastarskom prihodu svakog pojedinog posjedovnog lista. Ukupna površina sumarnika mora se slagati sa ukupnom površinom u popisu katastarski cestica.

U sumarniku posjedovnih listova svaki posjednik se upisuje u poseban horizontalni redak i dobiva redni broj. Kod posjedovnih listova u koje su upisani suposjednici, broj posjedovnog lista upisuje se u sumarnik samo kod prvoupisanog posjednika, a površina i katastarski prihod svakog pojedinog suposjednika upisuje se prema velicini njegovog suposjednickog dijela.

Pregled po katastarskim kulturama i klasama zemljišta izraduje se na temelju podataka sadržanih u prilozima posjedovnih listova. Površine se upisuju po redoslijedu posjedovnih listova, s time što se površine za ostale namjene iskazuju posljednje.

Pregled po katastarskim kulturama i klasama zemljišta kojeg obuhvaca obrazac broj 4, sadrži :

- razvrstane podatke o površinama pojedinih katastarskih kultura i klasa plodnog zemljišta,

- razvrstane podatke o površinama zemljišta koje se po svojoj dugorocnoj namjeni ne iskorištavaju za proizvodnju u poljoprivredi ili šumarstvu nego u neku drugu svrhu trajnog karaktera,

- razvrstane podatke o površinama neplodnog zemljišta,

- podatke o ukupnoj površini i ukupnom katastarskom prihodu cijele katastarske opcine.

Ovaj pregled pri izradi katastarskog operata služi kao kontrola podataka o površinama i katastarskom prihodu upisanih u sumarniku posjedovnih listova, te kao kontrola razvrstanih podataka upisanih u prilozima posjedovnih listova.

14

Abecedni popis posjednika zemljišta koji je sadržan u obrascu broj 5, izraduje se na temelju podataka iz posjedovnih listova, a sadrži osobne podatke svakog pojedinog posjednika zemljišta po abecednom redu i broj posjedovnog lista..

Radi eventualnog upisa novih posjednika za svako slovo abecede mora se ostaviti odgovarajuci broj praznih redova, a za neiskorišteno slovo jedan prazan list.

Knjižni dio katastarskog operata održava se u automatskoj obradi, no podaci korišteni u izradi diplomskog rada manualno su unošeni u racunalo na osnovu dobivenog ispisa cestica K.o. Ðurici. Razmatrane su sve katastarske cestice koje obuhvaca K.o. Ðurici.

2.1.2. Tehnicki dio

Tehnicki dio je sastavni dio katastarskog operata i sadrži :

- zapisnik omedivanja granica katastarske opcine,

- detaljne skice snimanja,

- kopije katastarskih planova,

- popis koordinata i apsolutnih visina trigonometrijskih, poligonskih i malih tocaka.

U zapisnik omedivanja katastarske opcine upisuju se granicne oznake, koje su obilježene na terenu nakon utvrdivanja granica katastarskih opcina i njihovog omedivanja. Omedivanje katastarske opcine obavlja posebna komisija prema postupku koji je propisan zakonom. Omedivanje jedne katastarske opcine pocinje od jedne tromede (cetveromede) i ide desno do druge tromede.

Detaljne skice snimanja su sastavni dio katastarskog operata i služe kod održavanja katastra zemljišta. One sadrže originalne podatke snimanja, te su vrlo znacajna dopuna katastarskim planovima. Svaka detaljna skica ima svoj broj i brojeve susjednih skica radi veze.

Broj cestice upisuje se crvenim tušem. Isto tako dijelovi zemljišta posebno snimljeni, a koji cine jednu cesticu, povezani su znakom pripadnosti crvenim tušem. Oznaka za vrstu kulture koja se upisuje skracenicom, zaokružuje se crnim tušem.

Osobni podaci posjednika, mjesto stanovanja i kucni broj upisuju se u svaku cesticu crnim tušem.

Katastarski operat sadrži i dva primjerka kopija katastarskih planova, dok se originali cuvaju u pohrani. Jedan primjerak služi za kartiranje promjena i racunanje površina i ima vrijednost originalnih planova. Dok je drugi primjerak razrezan i nalijepljen na karton, te služi za rad sa strankama i za rad na terenu. Ako su na njemu upisani posjednici i oznacene kulture, naziva se indikaciona skica.

15

Podaci popisa koordinata i apsolutnih trigonometrijskih visina, poligonskih i malih tocaka, koriste se za naknadna mjerenja kod održavanja katastra zemljišta.

Izvorna izmjera katastarske opcine Ðurici potjece iz 1957. godine, a iste 1957. godine izvršena je i komasacija, dok se 1959. godine vrši umnožavanje katastarskih planova. Katastarska opcina je prikazana na 14 katastarskih planova. Planovi su izradeni u sustavu madarskog katastra s ishodištem koordinatnog sustava u Budimpešti. Urbanizacija i pojacana izgradnja dovela je do promjena na zemljištu koje su provodene na uobicajen nacin. Izmjera je obavljena tako da se svaki pojedini slucaj provodio uklapanjem. Izgled katastarske opcine Ðurici prikazan je na Slici 1.

Slika 1. Izgled katastarske opcine Ðurici

16

3. Programska podrška

Pri izradi tehnickog dijela diplomskog rada, korišten je softver tj. razliciti programi za obradu racunalne grafike kao što su programski paket CAD (Computer Aided Design) MicroStation 95 i MDL (MicroStation Development Language) program MicroStation Descartes. (Macešic 1986). Dok je za obradu planova prije samog postupka vektorizacije korišten Corel Photo Paint 8. Pogodan je za interaktivno geometrijsko modeliranje dvodimenzionalnih (2D) i trodimenzionalnih (3D) geometrijskih modela s mogucnošcu njihovog dopunjavanja razlicitim grafickim sadržajima, opisnim, tekstualnim podacima, te raspolaže mogucnostima korištenja, mijenjanja podataka i trajnog pohranjivanja grafickih podataka u datoteke.

Temelj velike uspješnosti CAD programskih sustava su njihova široka primjenjivost, prilagodljivost potrebama korisnika, jednostavnost korištenja, te mogucnost prijenosa grafickih podataka izmedu razlicitih CAD i drugih grafickih programskih sustava. U geodeziji i u katastru su CAD programski sustavi našli vrlo veliku primjenu. Oni su sastavni i nezamjenjiv dio geografskih i zemljišnih informacijskih sustava i namijenjeni su automatskoj produkciji grafickih prikaza. (Biljecki,1999).

3.1. MicroStation 95

MicroStation 95 je softverski program kojeg je razvila i plasirala tvrtka Bentley Systems, u okviru korporacije Intergraph (SAD). MicroStation 95 je jedan od najsofisticiranijih programskih paketa, no ujedno i opsežan, stoga omogucuje lako rješavanje složenih zadataka putem razlicitih menija i alata. Moguc je unos, upravljanje, analizu i vizualizaciju informacija, upravljanje raznim kombinacijama vektora, rastera i tablicnih podataka, te ima velike mogucnosti u izradi nacrta, trodimenzionalnih slika itd. Na prozoru ekrana pored uobicajenog komandnog prozora i alata, nalaze se i razliciti menui, statusne i alatne pregrade. MicroStation 95 dostupan je za DOS, Windows, Windows for Workgroups, Windows NT, MacOS i UNIX programsku podršku. Raspolaže graficko korisnickim suceljem visoke kvalitete. (Bentley Systems Inc., 1995).

MicroStation je opsežan CAD alat i predstavlja nadogradnju na opsežan program MicroStation 95. CAD je racunalom podržan sustav koji omogucuje unos, upravljanje, rukovanje, analize i produkciju prostornih i tekstualnih podataka. Takvi informacijski sustavi osposobljeni su za rad s prostorno definiranim podacima, koji su baze podataka. MicroStation 95 je programski sustav koji omogucuje projektiranje i modeliranje podržano racunalom CAD.

MicroStation 95 u odnosu na prethodnu verziju ima znatnih poboljšanja, tako da predstavlja potpuno novi program. On je u potpunosti uskladen sa prethodnom verzijom pa ga je moguce primijeniti na isti nacin. MicroStation i dalje osigurava i omogucuje stanovite funkcije, reprezentativnost, izvodenje akcija i prikaz kao i prije. No sada je program poboljšan i usavršen pa je puno iskorišteniji. Sve to znatno olakšava i ubrzava rad i provodenje radnih zadataka. Vrlo znacajna osobina programa MicroStation 95 je ta, što jedan radni prozor sadrži i obuhvaca sve komponente MicroStation zaslona. Radni prozor unutar MicroStation programa, sadrži aplikacijske prozore koji se mogu identificirati postavom pokazivaca miša na pojedinu aplikaciju, gdje se ispod aplikacijskog prozora ispisuje njegova funkcija. Unutar MicroStation 95, uporabni aplikacijski prozor postaje aktivni dio MicroStation operacija. Granicni uporabni prozor se odnosi na glavni prozor.

17

Pokretanjem programa MicroStation 95 postavlja se na ekranu monitora prozor MicroStation Manager (Slika 2). Tu odabiremo radni direktorij, file i drive, što nam omogucuje otvaranje MicroStation 95 i daljnji rad u njemu.

Slika 2. Izgled prozora MicroStation Manager

Radni prostor podijeljen je na više cjelina i sacinjen od traka. Sve relacije i konstrukcije radnih alata pokrecu se odabirom opcije TOOL. Tu odabiremo najprikladnije naredbe za daljnji rad. Naredba TOOL BOXES (Slika 3) omogucava individualno kreiranje medu postojecim opcijama, ovisno o našim potrebama i zahtjevima.

Slika 3. Opcija Tool i mogucnost odabira unutar naredbe Tool Boxes

Unutar opcije Tool Boxes sami odabiremo od ponudenih konstrukcija koju cemo koristiti. Nakon toga se odabrana traka s alatima prikazuje na zaslonu ekrana. Alatne konstrukcije

18

sadrže ikone alata. Iznad pojedine alatne konstrukcije ispisuje se njen naziv i funkcija, uz postav pokazivaca na pojedinu od njih. Pritiskom na pojedinu ikonu unutar te glavne ikone tj. alatne konstrukcije dostupna je njena funkcija i rad s njom. (Maran, 1995).

Pod istom opcijom Tool takoder postoji i naredba MAIN (Slika 4) koja je vrlo prikladna jer sadrži vecinu potrebnih alatnih konstrukcija.

Slika 4. Ikone i opcije MAIN konstrukcije

Odabirom Main konstrukcije, traka s alatima se smješta uz lijevi rub radnog prozora. Unutar nje prikazana je samo po jedna glavna ikona od svake alatne konstrukcije. Pritiskom na svaku od njih otvaraju i ostale alatne ikone osposobljene za rad unutar te glavne. Tipke, polja i funkcije dostupne u ovoj traci stalno ce se mijenjati pri radu s programom. Naime, sadržaj ove trake u potpunosti zavisi od izabranog alata. Main opcija je funkcionalna jer ne zauzima puno mjesta na ekranu. Unutar nje imamo sve potrebne naredbe koje koristimo pri radu i svaku od njih se može lagano i brzo otvoriti, bez puno traženja po meniju i proširiti potrebnim ikonama kada je to potrebno.

Izaberemo li alat za crtanje, u traci ce se pojaviti parametri i tipke pridruženi ovom alatu. Tu se može detaljnije podesiti nacin korištenja alata. Postavom pokazivaca miša na svaku pojedinu alatnu konstrukciju, ispisuje se naziv tog prozora i njegova funkcija. Svaki alatni prozor sadrži nekoliko razlicitih alata. Dostupne alate vidjet cemo ako postavimo pokazivac na alat. Do željenog alata možemo jednostavno pristupiti tako da pritisnemo i zadržimo lijevu tipku na mišu. Nakon toga na ekranu kompjutora se iscrta skupina dostupnih alata za crtanje. Ne odgovara li nam ovakav smještaj pomocnih prozora, slobodno se može svaki pojedini prozor uhvatiti pri vrhu i zatim pomaknuti na crtež. U tom slucaju prozor ce se slobodno pojaviti, pa se može pomicati na željeno mjesto, odrediti mu velicinu i oblik. Ostatak površine prozora nazivamo radnom površinom.

19

Alatna konstrukcija MAIN sadrži opcije :

Τ FENCE, mogucnost obilježavanja podrucja unutar radnog prostora,

Τ LINEAR ELEMENTS, omogucava crtanje linija,

Τ POINTS, oznacavanje tocaka,

Τ ARCS, crtanje lukova i krivina,

Τ MEASURE, mogucnost mjerenja udaljenosti izmedu potrebnih nam tockama,

Τ TEXT, unos teksta ili brojeva,

Τ DELETE ELEMENT, brisanje krivo nacrtanog, itd.

3.1.1. MicroStation Descartes

MicroStation je temeljni crtacki program za sve ostale programe, pa tako u ovom slucaju za MicroStation Descartes (Slika 5). MicroStation Descartes je program za obradu rasterskih slika, a dostupan je za DOS, Windows 3.11, Windows 95, Windows NT, i razne verzije UNIX-a programa. (Bentley Systems Inc., 1996).

Slika 5. Zaslon programa MicroStation Descartes

MicroStation se koristi kao CAD program i iz njega se direktno pristupa Descartesu. On obuhvaca i opsežan MDL (MicroStation Development Language) jezik pomocu kojeg su

20

proširene CAD funkcije, što omogucuje integraciju s drugim MicroStation GIS i CAD softverom. (Galic, 1993). Kombinacija MDL-a i C programa, dizajnirana je tako da se lako uklopljuje u MicroStation. Sav Tool box, meni, dialog i ostale interface operacije su u sklopu MicroStation konvencija. MicroSation Descartes prati MicroStation konvencije za prikaz slika i grafika, te za prikaz DG filmova. Prikaz dgn datoteka sastavljen je od grafickih poddirektorija koji pripadaju jednoj karakteristicnoj kategoriji. Podaci o DGN crtežu pohranjeni su u sistematskoj tablici u bazi podataka. MicroStation Descartes prikazuje slike u HMR ekstenziji i transformacijski model u REG fileu.

U tom fileu se pohranjuju koordinate i mjere u standardnim mjernim jedinicama (metrima, hvatima, itd.), ranije postavljenih jedinica u DGN fileovima. Izmedu njih mora biti naznacena relacijska veza. Mjerne jedinice se definiraju u DESCARTES.INI fileu, koje MicroStation prepoznaje kao radne jedinice (metre, kilometre, hvate, ince itd.). Descartes.ini file je ASCII file instaliran u MicroStation Descartes direktoriju.

Temelj slikovne postave MicroStation Descartes-a je IMAGE MANAGER (Slika 6).

Slika 6. Izgled prozora IMAGE MANAGER

Željene prozore pozivamo naredbama iz izbornika. Tako je ovdje iz izbornika File, pozvan prozor Image Manager. On daje funkciju za jedan bit, sivu i kolor skalu i obradu, te omogucava importiranje, exportiranje datoteka, kompresije podataka i njihov ispis. Image Manager importira datoteke odnosno fileove sa ekstenzijama TIF, CIT, Tiled COT i RLE u HMR format i exportira CIT, Tiled COT i RLE slikovne fileove kao TIF-ove. Prijenos se vrši izmedu cetiri pomocna TIF formata (24 bitni Color, 8 bitna siva skala, 8 bitna Color poboljšana konstrukcija i 1 bit) i dva pomocna HMR formata (8 bitna Color poboljšana konstrukcija i 1 bit). Jedna od važnih mogucnosti MicroStation Descartes-a je spajanje više slikovnih datoteka u jednu, u obliku mozaika, bez potrebe spajanja originalnih slika u jednu datoteku. Slikovna datoteka formira mozaik tek kada svaku sliku smjestimo u jedinstveni koordinatni sustav.

21

Image Manager je kao MDL aplikacija sasvim uklopljen u MicroStation. Služi za crtanje, a korisnicki alati su popraceni objašnjenjem. Image Manager prikazuje podatke dvodimenzionalno, sa oba 2D i 3D filea.

Funkcije koje proširuju Image Manager su :

Τ Image EDIT - omogucuje analizu korisnickih alata i povecavanje, te pooštrivanje slika,

Τ Image TRANSFORM - služi za postavljanje, premještanje, promjenu velicine slike i lokacije. Sadrži funkcije unutar slikovnih ikona, kao što su : micanje, preslikavanje, rotiranje itd.,

Τ REGISTER - služi za razvlacenje slike u odredenom grafickom prostoru, gdje se u postojecu tablicu automatski upisuju koordinate tocaka,

Τ VECTORIZE - omogucava vektorizaciju linija i koristi se za konvertiranje rasterskih elemenata u vektore.

U dnu radnog prostora nalazi se sistemska traka, koja sadrži dva redka i pruža cijeli niz podataka o programu, te objektima s kojima trenutno radimo. Tako u toj traci nalazimo detaljni opis funkcije s kojom radimo, podatak o debljini crta i slicno. Osim toga, ispisuju se podaci o dimenzijama, te koordinate trenutacnog položaja pokazivaca.

Izlaz iz programa MicroStation Descartes omogucen je odabirom opcije Exit unutar File menua. Prije zatvaranja programa potrebno je pohraniti rad u memoriju kompjutora, odnosno na neki drugi medij (3,5" flopi disketa ili CD-ROM), pomocu naredbe Save, koja pohranjuje podatke u DGN file.

4. Katastarski planovi K.o. Ðurici

K.o. Ðurici nalazi se u jugoistocnom dijelu Slavonije, kotar Vinkovci. Površina K. o. Ðurici iznosi 26,2 km2, dok je duljina granice 36 376,18 m. Postojeci katastarski planovi izradeni su u hvatnoj mreži madarskog koordinatnog sustava s ishodištem u triangulacionoj tocki I. reda, koja se nalazi na brijegu Gelérthegu u Budimpešti sa geografskim ishodišnim koordinatama :

f = 47 0 29' 09"64 l = 360 42' 53"57

Os X je meridijan s pozitivnim smjerom prema jugu, a os Y je pravac okomit na sliku meridijana s pozitivnim smjerom prema zapadu. Koordinatni sustav podjeljen je na kolone i zone. Kolone su oznacene rimskim brojevima istocni i zapadno od osi X, a zone arapskim brojevima pocevši od najsjevernije zone. Širina i visina zona i kolona (dimenzije tzv. temeljnog trigonometrijskog lista ili kvadratne milje) je 4000 hvati. On je podijeljen na 20 sekcija (listova mjerila 1 : 2880) velicine 1000 x 800 hvati s površinom svakog lista od 500 katastarskih jutara (Slika 7). Podjelom tog lista na cetiri dijela (a, b, c i d) dobiju se listovi mjerila 1 : 1440 velicine 500 x 400 hvati.

22

d c b a

e

f

g

h

i

Slika 7. Podjela temeljnog triangulacionog lista na listove mjerila 1 : 2880

Katastarska opcina Ðurici sadrži 14 listova mjerila 1 : 2880, od kojih su posljednja tri lista u mjerilu 1 :1440 i predstavljaju intravilan.

Dobivenih 14 datoteka s listovima plana K.o. Ðurici pohranjeno je u fileovima prema nazivima planova. Planovi su radi manjeg zauzimanja radne memorije komprimirani, pa se nalaze unutar TIF kompresije, pa tako npr. imamo dj12.tif, dj13.tif, dj14.tif itd. fileove planova.

Zbog lakše obrade i rada s dobivenim planovima potrebno je odrezati nepotreban višak sa planova. To se provodi pomocu programa COREL Photo Paint 8 koji je jedan od najpopularnijih programa za vektorsko crtanje.

Radni prozor programa Corel Photo Paint 8 podijeljen je u više neovisnih cjelina. Gornji dio prozora popunjava redak s naslovom, glavni izbornik i dva ili više redaka traka s tipkama. U njemu pozivamo i otvaramo naše planove, jedan po jedan. Uz lijevi rub radnog prozora nalazimo traku s alatima. (Muraja, 1999).

Tu su osnovni alati programa koji se koriste pri oznacavanju i mijenjanju izgleda postojecih planova. Klikom na ikonu Rectangle Mask Tool, pojavljuje nam se titrajuci pravokutnik koji cemo nacrtati tako da pokazivac postavimo na mjesto jednog od kutova plana i potom, držeci tipku miša, razvucemo titrajuci pravokutnik do željenih dimenzija tj. koliko cemo rezati. Program ce nacrtati isprekidani okvir, koji prikazuje prostor na stranici koji smo oznacili.

Zatim kliknemo na ikonu IMAGE u kojoj pod opcijom Convert To, odaberemo Black & White, tako da postojece sive tonove mijenjamo u bolje razlucive, crno - bijele. Unutar te iste ikone Image odaberemo opciju Crop - To mask, kojom na ekranu dobivamo odrezanu sliku plana. Nakon tako odrezanog plana, ako je odrezan kako smo htjeli, unutar opcije File odaberemo funkciju Export.

Odabirom funkcije Export otvara se prozor na ekranu u koji upisujemo da doticni plan pohranjujemo kao Windows Bitmap (BMP) file, bez kompresije, te ime filea pod brojem

ZK II 71 ae

II- zapadna kolona II

71 - broj zone

ae - oznaka sekcije mjerila 1 : 2880

unutar triangulacionog lista

23

tog plana npr.: 12.bmp, 13.bmp itd. Te Bitmap-e spremimo u file. Tako skanirani plan obraden u Corelu, prikazuje (Slika 8).

24

Slika 8. Skanirani plan i obraden u Corelu

25

4.1. Popis katastarskih planova

Br. Ime filea Detaljni list br. Napomena

1. dj12.tif 12-ZK.II.70 ci Mjerilo 1:2880 List 12 (13/15)

K.o.Ðurici,

Kotar Vinkovci, NRH, N(152000-151200), E(7000-6000)

Geodetska uprava NRH Zagreb, Ured za novu izmjeru zemljišta, Zavod za kartografiju "Geokarta" 1959.g.

Komasacija izvršena 1957, Ortogonalna izmjera 1957.

2. dj13.tif 13-ZK.II.70 bi Mjerilo 1:2880 List 13 (12/16)

K.o.Ðurici,




3. dj14.tif 14-ZK.II.70 ai Mjerilo 1:2280 List 14 (13/17)

K.o.Ðurici,




4. dj16.tif 16-ZK.II.7 be Mjerilo 1:1440 List 16 (17/13-19)

K.o.Ðurici,




5. dj15.tif 15-ZK.II.71 ce Mjerilo 1:2880 List 15(12/16/18)

K.o.Ðurici,




26


6. dj17.tif 17-ZK.II.71 ae Mjerilo 1:2880 List 17 (14/16)

K.o.Ðurici,




7. dj18.tif 18-ZK.II.71 cf, Mjerilo 1:2880 List 18(16,18,22)

K.o.Ðurici,




8. dj19.tif 19ZK.II.71 bf Mjerilo 1:2880 List 20(18,22)

K.o.Ðurici,

Kotar Vinkovci, NRH N(152800-153600), E(6000-5000)

Geodetska uprava NRH Zagreb, Ured za novu izmjeru zemljišta, Zavod za kartografiju "Geokarta"1959.gKomasacija izvršena 1957. Ortogonalna izmjera 1957.

9. dj20.tif 20-ZK.II.71 af Mjerilo 1:2880 List20(17,19)

K.o.Ðurici,



Komasacija izvršena 1957. Ortogonalna izmjera 1957.

10. dj21.tif 21-ZK.II.71 cg Mjerilo 1:2880 List 21(18,22)

K.o.Ðurici,




11. dj22.tif 22-ZK.II.71 bg Mjerilo 1:2880 List 22(19,21)

K.o.Ðurici,




27


12. dj23.tif 23-ZK.II.71 be-c Mjerilo 1:1440 List 23(24,25)

K.o.Ðurici,



Komasacija izvršena1957, Ortogonalna izmjera 1943. Regulacija izvršena 1957.

13. dj24.tif 23-ZK.II.71 be-d Mjerilo 1:1440 List 24(23)

K.o.Ðurici,



Komasacija izvršena 1957, Ortogonalna izmjera 1943. Regulacija izvršena 1957.

14. dj25.tif 23-ZK.II.71 bf-a Mjerilo 1:1440 List 25(23)

K.o.Ðurici,



Komasacija izvršena 1957, Ortogonalna izmjera 1943, Regulacija izvršena 1957.

28

5. Skaniranje

Skaniranje je laserski postupak ocitavanja grafickih prikaza ili teksta, dok su skaneri automatski digitalizatori koji pretvaraju graficki original u digitalni oblik. (Francula, 1991).

Planovi K. o. Ðurici su skanirani u Geodetskoj upravi NRH u Zagrebu, u Uredu za novu izmjeru zemljišta, na Zavodu za Kartografiju u 8- bitnom Grey Scale modu, gdje svaki piksel može poprimiti jedan od 256 sivih tonova. Skaniranje je obavljeno CAD Image softverom, sa rezolucijom 200 dpi tj. 200 tockica po incu, što je približno 8 tocaka po milimetru. S obzirom na velicinu katastarskih planova, datoteke nastale skaniranjem imaju rezoluciju oko 6610 x 5220, tj. svaka datoteka ima 34,5 miliona piksela, dok je velicina ulazne datoteke oko 323 KB. Dobiveni format sa planovima bio je Tif compressed i tako sažeti file zaprema 258 KB.

Sam postupak skaniranja se izvodi tako da se prvo ukljuci skaner, zatim racunalo i starta program za skaniranje. Skaner pretvara printani ili foto prikaz u digitalni format, tj. prevodi informacije koje vidi na stranici u digitalni oblik koji racunalo može razumjeti. Skaner reflektira svijetlo sa originalne slike u nabojem spregnuti sklop, zvan CCD (Charge Coupled Device). Princip rada skanera prikazuje (Slika 9). (Roic, 1997).

Kolicina detalja koju može prihvatiti, naziva se rezolucija i mjeri se u DPI (tockica po incu). Ime datoteke, širina skaniranja tj. njegove granice, DPI i MODE moraju biti postavljeni prije samog postupka skaniranja, s time da se ti podaci ne mogu mijenjati za vrijeme samog postupka. Svi ostali podaci se mogu mijenjati u toku probnog skaniranja.

Nakon stavljanja predloška u skaner, starta se program za probno skaniranje (PRESCAN) s tipkom FORWARD. Nakon definiranja podrucja skaniranja, radimo poravnavanje, jer predložak nikad iz prve nije savršeno postavljen u skaner. Predložak se elektronicki može zaokrenuti za od -5 do +5 stupnjeva. Poravnavanje se odvija paralelno tj. istovremeno sa skanerom. (Orcic 1999).

Za vrijeme skaniranja, skanirana slika se automatski prikazuje na prozoru ekrana. Detaljni pogled se može pomicati horizontalno duž linije skaniranja. Za vrijeme skaniranja pomocu tipke TRESHOLD na Control panel-u se mogu mijenjati tj. izjednacavati svijetli i tamni dijelovi crteža. Nakon što je slika skanirana u racunalo, može ju se uredivati ili printati.

Informacije o boji su spremljene unutar bitova. Što je više bitova imamo vecu paletu boja, pa tako sa 24 bitnom bojom, možemo dobiti slike sa 16 miliona razlicitih boja. Veca datoteka znaci i više skaniranih tocaka, posjeduje vecu razlucivost a time i kvalitetniju sliku. Pravilno kalibriranje skanera podrazumijeva podešavanje skanera u cilju pravilnog prenošenja boja sa skanera na racunalo.

Ovaj postupak olakšan je postojanjem predloška za kalibraciju, na kojima se odredene boje nalaze na tocno odredenim mjestima. Skaner ce takav predložak poslati upravljackom programu koji ce na osnovu razlika izmedu pravih i dobivenih boja naciniti konverzijsku tabelu. Njezinom ce uporabom kasnije skanirani predlošci biti dovedeni u stanje vrlo slicno originalnom. Neki skaneri provode automatsku kalibraciju. Nakon paljenja i zagrijavanja izvora svijetla takvi ce skaneri nakon nekoliko sekundi autokalibracije biti spremni za vrlo tocno ocitavanje boja s predloška.

29

Najbolja rješenja pružaju specijalizirani programi koji imaju ugradene konverzacijske tabele, pa na temelju njih vrše potpuno automatsku obradu slike.

Dobar upravljacki program je jednako važan kao i kvalitetna optika skanera. Ni najbolji skaner ne može bez kvalitetnog upravljackog programa zadovoljiti sve zahtjeve. Dobro predkalibrirani skaner s kvalitetnim ce upravljackim programom izvuci iz skanera odlicno digitalizirane prikaze odnosno katastarske planove.

Za pohranu slika najcešce se koristi Tif format. Omogucuje korištenje ne samo sive skale, vec i široke skale boja. Pored toga ima i mogucnost spremanja datoteka i podataka u komprimirani format.

Za postupak skaniranja odreduje se :

Τ TYPE - format u kojem ce datoteka biti spremljena,

Τ DPI - rezoluciju kojom ce biti skanirano,

Τ PROC - opcija kojom skaner analizira fine detalje i linije, vrlo je pogodan za skaniranje složenijih crteža sa puno detalja,

Τ SPCK - filter za skidanje tockica.

Za katastarsku opcinu Ðurici skanirano je 14 zasebnih planova, od broja 12 do 25. Planovi su pohranjeni u 14 datoteka, koje su nazvane po brojevima planova. Oni su komprimirani u Tif formatu, pa tako skanirani planovi imaju oznake: dj12.tif, dj13.tif, itd.

Slika 9. Princip rada skanera

30

5.1. Transformacija rastera - afina

Afina transformacija ravnine na ravninu je jedna od najjednostavnijih i najcešce primjenjivanijih transformacija u geodeziji i u katastru. Primjenjuje se pri preklapanju, što je i ovdje slucaj, gdje je plan uklapljan u teoretske dimenzije lista.

Listovi su transformirani afinom transformacijom u hvatnu mrežu, pomocu rubnih koordinata sa najmanje cetiri poznate tocke. Neki planovi su uklapani i sa više tocaka, da bi se smanjila odstupanja, pa su tako u ovom slucaju sa po 18 tocaka uklapani planovi krupnijeg mjerila (23, 24 i 25) u M 1:2880.

Unutar MicroStation Descartes pod opcijom File odabiremo bazni prozor Image Manager. Unutar njega opet pod opcijom Utilitis odabiremo REGISTER. Otvara nam se prozor Register unutar kojeg biramo model koji cemo koristiti. Register sadrži mogucnost geokodiranja, s kojima se mogu ispravljati slike ili DGN elementi u relativnom odnosu s drugim elementima, koji se uzimaju kao referentni tj. bazni. Bazni dokumenti odnosno podržani transformacijski modeli ukljucuju slike, vektore ili listu poznatih tocaka, što je ovdje i slucaj. Transformacija modela ukljucuje Helmertovu, similitudnu, afinu, projektivnu transformaciju. U ovom radu kao najprikladniji model transformacije odabrana je afina transformacija.

Prije samog postupka transformiranja, potrebno je u opciji Settings odabrati Look To Grid, radi lakšeg postavljanja ciljnog križa na tocku. Odabire se takoder i opcija Color tj. boje baznih (base point) i ostalih ciljnih tocaka (uncorrected point) radi lakšeg prepoznavanja. Da bi plan mogli transformirati u hvatnu mrežu potreban nam je odgovarajuci alat. Unutar prozora Image Manager otvara se opcija Register, unutar ikone Tools, gdje odabiremo alatnu funkciju (Place Control Point).

Nakon izbora ovog alata pokazivac (cursor) dobiva oblik križica. Ovakav pokazivac omogucuje nam izbor željene tocke na crtežu. Dvostrukim klikom s obje tipke miša oznacimo tocke sjecišta hvatne mreže (base point) i plana (uncorrected point), koje se preklope nakon što oznacimo sve potrebne tocke. Tu nam jedinstveni dizajn prozora Register u slucaju tocne i precizne transformacije modela, omogucuje vizualno odredivanje tocnosti i preklapanja baznih i ciljnih tocaka.

Kako su bazne tocke preklopljene s ciljnima, mogu se lako uociti neispravnosti modela. Takoder u prozoru Image Manager moramo još odabrati alatnu ikonu za snapiranje, koju odabiremo u opcijama Tools i Register. U tablici Register automatski se u procesu transformacije registriraju bazne tocke rastera i tocke plana koje "snapiramo" pokazivacem miša, tj. statisticke informacije o ispravnosti transformacijskog modela.

Prozor Register obuhvaca: Control point # (redni broj kontrolne tocke), on (X oznacava da je odredena kontrola tocaka ukljucena u model transformacije), Base system (koordinate kontrolnih tocaka koje želimo postici transformacijom), Uncorrected system (koordinate kontrolnih tocaka netransformiranih modela), Residuals (X i Y predstavljaju koordinatne razlike izmedu stvarnog položaja kontrolne tocke nakon transformacije i željenog položaja koji smo definirali u Base system, dok XY predstavlja udaljenost izmedu te dvije tocke), on/total (koliko tocaka je ukljuceno u model transformacije od ukupnog broja kontrolnih tocaka), Standard Deviation (standardna devijacija kontrolnih tocaka). Kada je plan sa zadovoljavajucom tocnošcu transformiran u hvatnu mrežu, unutar prozora Register pod opcijom File pohranjuje se tablicu u naš direktorij, pod RGR ekstenzijom.

31

Unutar Register-a, u opciji Apply, potvrdujemo opciju To Image. Nakon ove potvrde se otvara prozor Image Resampling (Slika 10). Pod prvim odabirom Selekt u radni file se upisuje broj transformiranog plana u HMR formatu. Drugi dio sadrži vec upisano ime tablice u RGR profilu. Dok u posljednjem, trecem odabiru Selekt upisujemo isti broj plana kao i u prijašnjim odabirima, pod oznakom OUT.HMR. Tako imamo npr. planove: 12.out.hmr, 13.out.hmr, 14.out.hmr, itd. Ti isti planovi kasnije se pozivaju za daljnji rad prilikom vektorizacije. Sam postupak aktiviramo pritiskom na tipku Run All.

Slika 10. Izgled prozora IMAGE RESAMPLING

5.1.1. Ocjena tocnosti transformacija

Pri afinoj transformaciji zadanoj s (n) parova afino približno pridruženih tocaka postoji mogucnost procjenjivanja odstupanja. U tu svrhu najjednostavnije je nakon odredivanja parametara transformirati zadanih (n) tocaka sa plana, polaznog sustava x, y u rasterski sustav x', y'. (Lapaine i dr., 1994). Zbog velikog broja tocaka odstupanja su mala.

Primjena afine transformacije i upotrebe veceg broja tocaka omogucava još i procjenu tocnosti parametara, kao i procjenu tocnosti transformiranih koordinata. Uz mogucnost preklapanja, ukljucuje rotaciju, dvije translacije i promjenu mjerila u smjeru osi X i Y. (http://www.geom.umn.edu/docs).

Formule koje se koriste pri afinoj transformaciji koordinata su :

y' = a1y + b1x + c1

x' = a2y + b2x + c2

32

Za izracunavanje tih šest parametara transformacije (a1, b1, c1, a2, b2 i c2) dovoljno je poznavati koordinate triju tocaka u oba sustava.

Afina transformacija izvodi se preko prozora Register, koji je detaljnije opisan unutar poglavlja 5.1. Tablice prozora Register, odnosno planovi opcine Ðurici koji su transformirani afinom transformacijom prikazani su Slikama 11a, 11b, 11c, 11d i 11e.

Slika 11a. Prozor Register i afine transformacije planova 13, 14 i 15, K.o. Ðurici

33

Slika 11b. Prozor Register i afine transformacije planova 16, 17, 18 i 19, K.o. Ðurici

34

Slika 11c. Prozor Register i afine transformacije planova 20, 21 i 22, K.o. Ðurici

35

Slika 11d. Prozor Register i afine transformacije planova 23 i 24, K.o. Ðurici

36

Slika 11e. Prozor Register i afina transformacija plana 25, K.o. Ðurici

37

5.2. Vektorizacija

Vektorizacija je postupak definiranja oblika i objekata pomocu vektora tj. postupak transformacije rasterskih podataka u vektorski oblik. Podaci su u digitalnom obliku.

Programski alati korišteni pri vektorizaciji (Slika 12), primjenjuju se za kreiranje vektorskih fileova skaniranih crteža i slika. Kombinirano sa brzinom prikaza Image Managera, alati vektorizacije predstavljaju efikasnu okolinu u postupku kreiranja i provedbe projekta pretvorbe podataka. Alati vektorizacije su organizirani na principu teme odnosno karakteristike (Theme of feature). Tema je skup parametara koja definira svojstva i znacenje nekog elementa. Parametre cine: debljina linije, vrsta linije, uzorak, boja, ime (prometnica, ulica, naftovod itd.).

Svi elementi digitalizirani pomocu vektorizacijskih alata pohranjuju se u DGN file kao kompleksni nizovi, koji sadrže jedan ili više linijskih elemenata. Kada se pretvaraju ili interpretiraju objekti rastera u DGN elemente, odabire se odgovarajuca tema koja odgovara objektu. Linije proizvedene odabranom temom su elementi sa svim potrebnim atributima i simbolima. Tema definira simbolizaciju elemenata kreiranu prilikom editiranja (uredenja crteža, planova, slika). Svakom elementu nacrtanom pomocu vektorizacijskog alata je dan znak (tag) aktivne teme. Postoji niz pomocnih alata i programskih funkcija koje olakšavaju rad i pomažu pri postupcima uredenja. Tako vektorizacija sadrži skup razvijenih alata za uredenje linija u okviru MicroStation programa (raster, funkcije poravnavanja - snap, povecavanje/umanjivanje slike).

Vektorizacija može biti :

Τ rucna

Τ poluautomatska

Τ automatska

Slika 12. Programski alati vektorizacije

38

5.1.2. Poluautomatska vektorizacija

Nakon što su prikazi katastarskih planova uklopljeni u hvatnu mrežu u vektorskom obliku, možemo prici postupku vektorizacije. Vektorizacija katastarskih planova jedan je od nacina dobivanja digitalnog modela i taj postupak je samo dio u cijelom postupku izrade digitalnog katastra. Poluautomatska vektorizacija je princip po kojem je vektoriziran plan K. o. Ðurici, a obavlja se pomocu ekrana monitora. Vektorizirati plan K.o. Ðurici znacilo je pretvoriti graficke podatke s klasicnih planova u vektorski oblik, koristeci program MicroStation Descartes. Skanirani planovi transformirani su uz pomoc pravokutne koordinatne mreže i metodom poluautomatske vektorizacije dobiveni su graficki elementi u vektorskom obliku. Programski sustav automatski vektorizira linije koje su rasterski definirane medu tockama.

Uz lijevi rub radnog prozora nalazi se alatna konstrukcija Main, u kojoj se nalazi nekoliko razlicitih alata za crtanje. Vektorska grafika definira graficke prikaze korištenjem linija. U skladu s time i ovdje je najkorišteniji alat pri izradi rada bila funkcija (Liner Elements), koja omogucava crtanje linija. Svaka linija, pravac ili krivulja, definirana je položajem pocetne i krajnje tocke u koordinatnom sustavu. Dostupne alate vidi se ako postavimo pokazivac na alat te pritisnemo lijevom tipkom miša, nakon cega se iscrtava skupina alata dostupnih za crtanje. Alat koji nam omogucuje crtanje crta oznacen je simbolom kose crte (Place Line), a crte su vektorski definirane dvjema tockama. Nakon što se jednom izabere jedan alat, on je dostupan za red sve dok se ne izabere neki drugi alat.

Kod vektorskog crtanja uspjeh u velikoj mjeri ovisi o tocnosti kojom su nacrtani osnovni objekti. Pri tome je cesto izuzetno važno da se objekti tocno naslanjaju jedan na drugi ili pravilno preklapaju. Ista tako veliku važnost igra i tocno postavljanje okomitih i vodoravnih linija koje tvore odredene katastarske cestice. Koristeci miša, nekada je teško pravilno namjestiti objekt. I najmanja greška može izazvati pomak tako da se gubi okomitost crte ili se objekti medusobno nepravilno dodiruju. Upravo stoga u programu MicroStation Descartes nalazimo više razlicitih pomocnih sredstava za tocnije crtanje.

Najjednostavnije pomocno sredstvo za crtanje u programu su pomocne tockice. U izborniku View odabiremo naredbu Snap to grid koja ima svojstvo "lijepljenja" pokazivaca za tockice. Istovremenim pritiskom na obje tocke miša definiramo pocetnu tocku, koja nam je ujedno i završna. Pokazivac miša "lijepi" linije na pomocne tockice, što dovodi do toga da svaki nacrtani objekt ili svaka linija zapocinje i završava upravo na mjestu koje odreduje neka pomocna tockica.

Ravne linije crtaju se tako da pokazivac miša postavimo na jedan kraj crte, a zatim se klikne lijevu tipku na mišu. Nakon toga pokazivacem se razvuce linija do druge tocke, koja ih spaja. Svaka slijedeca medna linija katastarske cestice pocinje na mjestu na kojem je prethodna završila. Završetak oznacimo dvostrukim klikom miša. Dvostruki klik oznacit ce programu da je na mjestu gdje je prethodna crta završila potrebno zapoceti iscrtavanje sljedece crte. Taj postupak poluautomatske vektorizacije je ponavljan sve dok nisu iscrtane sve katastarske cestice i objekti na njima.

Katastarske cestice se sastoje od niza dijelova (segmenata), pri cemu je svaki pojedini segment ravna crta. Svi segmenti su medusobno spojeni mednim tockama.

39

6. Analiza podataka

Geodetski zadaci su manje više kroz stoljeca ostali isti. Nasuprot tome metode rada stalno se prilagodavaju tehnološkom razvitku.

Temelj za izradu Zemljišnih informacijskih sustava (ZIS) u Europi je bio u 85% slucajeva katastar, pa se lako uocuje važnost digitalnog katastra. ZIS možemo definirati kao ostvarivanje mogucnosti da se informatickim alatima pristupa podacima o nekretninama, lokalizira ih se u prostoru, prikazuje i medusobno kombinira.

Katastarski podaci su temeljni za zemljišne informacijske sustave i to u prvom redu prostorni referentni sustav i opci elementi (katastarske cestice, zgrade…). Stalne geodetske tocke definiraju nam referentni sustav za geokodiranje podataka, a preko identicnih tocaka transformirati cemo digitalizirane tocke tako da nam one predstavljaju osnove ZIS-a.

Svi vektorizirani elementi nalaze se unutar slojeva (Levela). Na glavnom prozoru zaslona racunala odabiremo opciju Settings, unutar nje biramo sloj (Slika 13), te unutar njega funkciju Symbology. Svi elementi jedne skupine imaju svoj sloj i mogu biti registrirani unutar jednog od 63 sloja. Sloj koji je ukljucen naziva se aktivni sloj ( Activ Level). Sve operacije radene u jednom sloju pohranjene su pod njim u dizajnirani file. Tako odabirom radnog sloja, na ekranu se prikazuje njegov sadržaj koji smo prethodno pohranili u slucaju da smo s njim vec radili. Pojedini sloj aktiviramo tako da odabirom funkcije Settings-Level izaberemo broj radnog sloja. Ako npr. prvo vektoriziramo katastarske cestice, a zatim ih obilježavamo brojevima, svaku tu pojedinu operaciju moramo obavljati u zasebnim slojevima.

Slika 13. Tablica sa svim registriranim slojevima

Za primjenu slojeva navodim primjere: vektoriziranih katastarskih cestica unutar sloja 63 (Slika 14), tekstualnih opisa pod slojem 62 (Slika 15). Znakove pripadnosti sadrži sloj 61 (Slika 16), stambene objekte sloj 60 (Slika 17), gospodarske objekte sloj 59 (Slika 18), uklopljene slojeve 59 i 60 (Slika 19) poligonske i trigonometrijske tocke sloj 58 (Slika 20). Sam vektorski model K.o. Ðurici prikazuje (Slika 21), vektorizirane planove (Slika 22), a sve vektorizirane planove K.o. Ðurici prikazuju Slike 23a do 23n.

40

Slika 14. Sloj 63. s pripadnimo vektoriziranim katastarskim cesticama i medama

41

Slika 15. Sloj 62. s pripadnim tekstualnim opisima i numeracijom katastarskih cestica

Slika 16. Sloj 61. s pripadnim znakovima pripadnosti

42

Slika 17. Sloj 60. s pripadnim stambenim objektima

Slika 18. Sloj 59. s pripadnim gospodarskim objektima

43

Slika 19. Uklopljeni slojevi 59 i 60

Slika 20. Sloj 58. s pripadnim poligonskim tockama i trigonometrima

44

Slika 21. Vektorski model K.o. Ðurici

45

Slika 22. Vektorizirani planovi K.o. Ðurici

46

Slika 23a. Vektorizirani plan br.12, K.o. Ðurici

47

Slika 23b. Vektorizirani plan br.13, K.o. Ðurici

48

Slika 23c. Vektorizirani plan br.14, K.o. Ðurici

49

Slika 23d. Vektorizirani plan br.15, K.o. Ðurici

50

Slika 23e. Vektorizirani plan br.16, K.o. Ðurici

51

Slika 23f. Vektorizirani plan br.17, K.o. Ðurici

52

Slika 23g. Vektorizirani plan br.18, K.o. Ðurici

53

Slika 23h. Vektorizirani plan br.19, K.o. Ðurici

54

Slika 23i. Vektorizirani plan br.20, K.o. Ðurici

55

Slika 23j. Vektorizirani plan br.21, K.o. Ðurici

56

Slika 23k. Vektorizirani plan br.22, K.o. Ðurici

57

Slika 23l. Vektorizirani plan br.23, K.o. Ðurici

58

Slika 23m. Vektorizirani plan br.24, K.o. Ðurici

59

Slika 23n. Vektorizirani plan br.25, K.o. Ðurici

60

7. Zakljucak

Ovaj diplomski rad sastoji se od šest glavnih tematskih podrucja, obradenih u svezi sa glavnom temom rada, a to je analiza, obrada i poluautomatska vektorizacija zadanih katastarskih planova. Provedena je analiza danih podloga i postupka rada. Obradena poglavlja razvrstana su u sukladne tematske grupe.

Pri tome pažnja je prvo posvecena softverskim operativnim programima MicroStation 95 i MicroStation Descartes. Oni su bili osnovni programski alati koji su omogucili izradu ovoga diplomskog rada. Postupkom skaniranja katastarskih planova, te njihovom vektorizacijom, odnosno poluautomatskom vektorizacijom, obradeni su katastarski planovi katastarske opcine Ðurici.

Kao rezultat provedene obrade dobiveni su vektorizirani katastarski planovi koji predstavljeni na takav nacin, i pohranjeni u digitaliziranom obliku na suvremenom mediju (hard disk odnosno CD-ROM), predstavljaju vrijednu katastarsku bazu podataka. Planovi dobiveni pomocu poluautomatske vektorizacije pogodni su za sigurnu i pouzdanu pohranu, te pružaju mogucnost daljnje kvalitetne obrade, korekcije i nadopune. One ce se uz primjenu adekvatnih softverskih alata u modernim i umreženim katastarskim uredima i službama, moci ažurno provoditi i primjenjivati.

Katastar zemljišta ureden na takav suvremen nacin obogatiti ce, grafickim i pisanim dokumentima u digitaliziranom obliku, izradbu novih zemljišnih knjiga. Sve to ce omoguciti poboljšanja katastarskih poslovnih procesa, te pružati kvalitetnije i vjerodostojne informacije i podloge za tehnicke, gospodarske, statisticke i druge potrebe, s ciljem što brže uspostave nacionalne infrastrukture prostornih podataka Republike Hrvatske.

Sve je to na putu povezivanja sa Europskim zemljama i za stvaranje Europske baze podataka u skladu s globalnim kretanjima. Tako pripremljeni podaci i alati lako ce se primjenjivati za upravljanje i rad u širokom krugu disciplina i Državne geodetske uprave.

Za pokrenute procese izrade normi digitalnih prostornih informacija, i siguran prijenos informacija izmedu razlicitih korisnika i aplikacija, neophodna je edukacija strucnog osoblja. Iskustvo i saznanja stecena u prakticnoj primjeni novih programskih alata za vektorizaciju katastarskih planova u potpunosti opravdavaju postavljeni cilj i zadatak ovog diplomskog rada.

61

Popis slika :

Slika 1 Izgled katastarske opcine Ðurici str. 15

Slika 2 Izgled prozora MicroStation Manager str. 17

Slika 3 Opcija Tool i mogucnost odabira unutar naredbe Tool Boxes str. 17

Slika 4 Ikone i opcije MAIN konstrukcije str. 18

Slika 5 Zaslon programa MicroStation Descartes str. 19

Slika 6 Izgled prozora IMAGE MANAGER str. 20

Slika 7 Podjela temeljnog triangulacionog lista na listove mjerila 1 : 2880

str. 22

Slika 8 Skanirani plan i obraden u Corelu str. 23

Slika 9 Princip rada skanera str. 28

Slika 10 Izgled prozora IMAGE RESAMPLING str. 30

Slike 11a-11e Prozor Register i afine transformacije planova K.o. Ðurici str. 31-35

Slika 12 Programski alati vektorizacije str. 36

Slika 13 Tablica sa svim registriranim slojevima str. 37

Slika 14 Sloj 63. s pripadnim vektoriziranim parcelama i medama str. 39

Slika 15 Sloj 62. s pripadnim tekstualnim opisima i numeracijom parcela str. 40

Slika 16 Sloj 61. s pripadnim znakovima pripadnosti str. 40

Slika 17 Sloj 60. s pripadnim stambenim objektima str. 41

Slika 18 Sloj 59. s pripadnim gospodarskim objektima str. 41

Slika 19 Uklopljeni slojevi 59 i 60 str. 42

Slika 20 Sloj 58. s pripadnim poligonskim i trigonometrijskim tockama str. 42

Slika 21 Vektorski model K.o. Ðurici str. 43

Slika 22 Vektorizirani plan K.o. Ðurici, M ˜ 1 :26 200 str. 44

Slike 23a-23k Vektorizirani planovi ( 12-22 ) K.o. Ðurici, M ˜ 1 :10 000 str. 45-55

Slike 23l-23n Vektorizirani planovi ( 23-25 ) K.o. Ðurici, M ˜ 1 :5 100 str. 56-58

62

Literatura:

Bentley Systems Inc., (1995): MicroStation 95, Upgrade Guide, USA.

Bentley Systems Inc., (1996): MicroStation Descartes User's Guide, Ver. 5.5, HMR, USA.

Biljecki, Z. (1999): Geoinformacijski sustavi, Geofoto, Zagreb.

Francula, N. (1991): Terminologija - digitalizator, Geodetski list 10/91, [409-410], Zagreb

Galic, Z., (1993): Razvoj GIS aplikacija u 4GL programskom okolišu baza podataka, Geodetski list 3/93, [199-212], Zagreb.

Lapaine, M., Francula, N., (1994): Osvrt na afinu transformaciju,Geodetski list 2/94, [159-167], Zagreb.

Macešic, N. (1986): Leksikon racunalskih pojmova, VPA, Zagreb.

Maran, R. (1995): Racunala, UDK 681.3.06, Znak, Zagreb.

Medic, V., Fanton, I.,Roic, M., (1996): Katastar, interna skripta, Geodetski fakultet, Zagreb.

Muraja, D., (1999): Corel Draw 9, PC Chip 54/1999, PC extra [1-16], Zagreb.

Orcic, S., (1999): Skeneri-vjerno digitalizirani svijet, PC Chip 54/1999, [48-69], Zagreb.

Roic, M. (1997): Digitalni katastar, Folije sa predavanja, Geodetski fakultet, Zagreb.

Roic, M., Krpeljevic, Z., Pahic, D. (1997): Poboljšanje katastarskih planova, Zbornik radova Prvog Hrvatskog kongresa o katastru, Hrvatsko geodetsko društvo [69-78], Zagreb.

Roic, M., Mastelic-Ivic, S. (1993): Od katastra vodova prema komunalnom informacijskom sustavu, Geodetski list 4/93, [283-394], Zagreb.

63

Životopis:

Marina Poljak rodena je 1976. godine u Zagrebu, Hrvatica. Roditelji, majka Ivanka ekonomist, otac Krunoslav, mr.sc. & dipl.ing.el.teh. Maturirala je na XII. gimnaziji u Zagrebu, nakon cega upisuje studij geodezije na zagrebackom Geodetskom fakultetu.

Za vrijeme studija pohada u Sveucilišnom racunskom centru SRCE niz tecajeva o uporabi PC korisnickih programa, MS Word, Excell, Corel Draw, PowerPoint, AutoCad, Internet i dr., koje primjenjuje u svojem radu. Služi se usmeno i pismeno njemackim i engleskim jezikom.

Tijekom studija Marina stjece prakticno strucno radno iskustvo u firmi Geodata-Zagreb, gdje sudjeluje u provedbi projekta geodetskog mjerenja i trasiranja novog plinovoda na lokacijama u Zagrebu, Crnomerec i Dubrava.

Sredinom 1998. godine boravi u višednevnom posjetu svjetskoj izložbi EXPO'98 u Lisabonu, Portugal, odakle kao akreditirani studentski novinar piše tematske clanke koji ce biti objavljeni u izdanjima HZTK (Hrvatska zajednica tehnicke kulture-Zagreb).

Kao student zagrebackog Geodetskog fakulteta Marina Poljak sudjeluje 1999. god. u radu 10. medunarodnog strucnog skupa DAAAM International i prati predavanja na Tehnickom univerzitetu u Becu (10th International DAAAM Symposium [Donau Adria Associaton for Automation & Messurement], http://www.daaam.com, Intelligent Manufacturing & Automation, Vienna University of Technology & ÖVIA-Austrian Society of Engineers, Austria, Wien 1999. Proceedings IBSN 3-901509-10-0).

Paralelno sa izradom diplomskog rada na Geodetskom fakultetu u Zagrebu, sa temom "Poluautomatska vektorizacija katastarskih planova", Marina prijavljuje pod istim naslovom svoj strucni rad za 11th International DAAAM Symposium u Opatiji 2000.

Documents

Poljak, M