Upload
others
View
5
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Filozofski fakultet
Sveuilita u Zagrebu
Odsjek za zapadnoslavenske jezike i knjievnosti
Katedra za poljski jezik i knjievnost
Irena Valievi
Politiki izrazi u percepciji djece kolskog uzrasta
Diplomski rad
Zagreb 2014.
2
Filozofski fakultet
Sveuilita u Zagrebu
Odsjek za zapadnoslavenske jezike i knjievnosti
Katedra za poljski jezik i knjievnost
Politiki izrazi u percepciji djece kolskog uzrasta
Diplomski rad
Mentorica: dr.sc. Barbara Kryan-Stanojevi, izv.prof .
Studentica: Irena Valievi
Broj indeksa: 252058
Zagreb 2014.
3
SADRAJ
1. UVOD .............................................................................................................................4
1.1 Problem, ciljevi i hipoteze istraivanja ...........................................................................5
2. POLITIKI DISKURS ....................................................................................................7
2.1. Javna komunikacija ......................................................................................................7
2.2. Politiki diskurs kao vrsta javnoga diskursa ..................................................................8
2.4. Politiki diskurs u odnosu na suvremena povijesna kretanja u Poljskoj i Hrvatskoj .......9
3. RAZUMIJEVANJE MEDIJA ........................................................................................ 13
3.1. Diskurs medija ........................................................................................................... 13
3.2. Utjecaj masovnih medija na svakodnevni ivot djece .................................................. 15
4. RASPRAVA I ANALIZA SADRAJA ......................................................................... 17
5. DEFINICIJE KLJUNIH POJMOVA OBUHVAENIH ANKETOM .......................... 19
6. REZULTATI ANKETE ................................................................................................. 20
6.1. Analiza rezultata ankete uenika u Poljskoj ................................................................ 21
6.2. Analiza rezultata ankete uenika u Hrvatskoj .............................................................. 27
7. ZAKLJUAK ................................................................................................................ 39
8. PRILOZI ........................................................................................................................ 41
9. BIBLIOGRAFIJA .......................................................................................................... 44
4
1. UVOD
Sva bia meusobno komuniciraju, bilo na posredan ili neposredan nain, pri emu je
komunikacija jezikom svojstvena iskljuivo ovjeku. Ljudi komuniciraju kako bi svojim
porukama utjecali na stav sluatelja, odnosno primatelja poruke te kako bi zatim primatelj
poruke postupio u skladu s prenesenom porukom. U ovom radu usredotoit e se na jednu od
vrsta odnosa izmeu poiljatelja i primatelja poruke, koja je prisutna u svakodnevnom ivotu i
utjee izravno na odgoj mladih te zatim posredno na razvoj drutva. Ovdje je rije o
komunikaciji politiara prema graanima, odnosno konkretno o komunikaciji politiara prema
djeci kolskog uzrasta.
U dananje vrijeme potencijalni utjecaj medija na veinu djece poinje ve samim
roenjem. Djeca odrastaju u roditeljskom domu okrueni veim ili manjim brojem medija.
Tijekom odrastanja promatraju situacije oko sebe, brzo ue i kopiraju. Putem medija na djecu
djeluju mnoge informacije, kojih je svakim danom sve vie. Utjecaj medija i politikih poruka
koje dolaze do djece mijenja se sve bre, pa je stoga vano u razumnim razmacima uestalo
istraivati utjecaj medija i politikih poruka koje se putem medija prenose na djecu, kako bi se
mogle uoiti i kontrolirati posljedice takvih utjecaja.
Na tragu navedenog, za potrebe ovog rada provedene su ankete meu uenicima u
Hrvatskoj i Poljskoj, pri emu su ankete provedene u manjim i veim sredinama kako bi se
dobio to objektivniji rezultat. Analiziran je nain razumijevanja i definiranja odreenih
politikih izraza kod djece kolskog uzrasta. Nastoji se prikazati na koji nain djeca
percipiraju politike termine koji se uestalo pojavljuju na televiziji, radiju, tisku ili putem
interneta.
Svrha istraivanja provedenog u sklopu ovog rada jest analiza politikog leksika s
pragmalingvistike i sociolingvistike perspektive. Pragmalingvistika analiza temeljit e se
na ukazivanju veza koje proizlaze izmeu korisnika jezika i naina njegove uporabe u
konkretnom trenutku govora, odnosno u drutvenom kontekstu, to se oekuje da e pokazati
odgovori uenika u dijelu ankete u kojem se trae definicije pojedinih pojmova.
Sociolingvistikom analizom ispitan je utjecaj bitnih drutvenih dogaaja, uloga masovnih
medija te politika svijest ispitanika, odnosno cijeli drutveno-politiki vanjezini kontekst
objanjenih definicija. Takoer, politike poruke, ako se promatraju sa sociolingvistikog
aspekta, slue i za iskazivanje pripadnosti govornika odreenoj drutvenoj, odnosno politikoj
5
grupi, jer je govornicima stalo do toga da naglase svoju pripadnost odreenoj politikoj grupi.
Pored definicija, traili su se odgovori na pitanja vezana uz televizijske programe koje uenici
rado gledaju, kako bi se uspostavila veza izmeu naslova tih emisija i danih odgovora.
U skladu s navedenim, neupitna je vanost percepcije politikih pojmova te politike
openito kod djece kolskog uzrasta, pa rezultati istraivanja provedenog za potrebe ovog
rada predstavljaju vane izvore podataka, koji se nastoje analizirati u ovom radu.
1.1 Problem, ciljevi i hipoteze istraivanja
Kao to je u uvodu ve spomenuto, meu brojnom grupom izraza povezanih s
politikom odabrano je pet imenica: korupcija, domoljublje, Europska unija, politiar i
demokracija, koje se barem nekim dijelom veu uz iroko shvaen termin politike.
Istraivanja su provedena meu uenicima VI, VII i VIII razreda osnovne kole u Hrvatskoj;
u Zagrebu i Svetom Martinu pod Okiem, te meu uenicima I, II i III razreda gimnazije1 u
Poljskoj; u Poznau i Ostroki.
Uz definicije pet pojmova, uenici su odgovarali na pitanja u vezi emisija koje gledaju
na televiziji, internetu, te prednostima i nedostacima u vezi razvoja njihove zemlje. Uzeta je u
obzir pretpostavka da su uenici estih razreda u hrvatskim osnovnim kolama, odnosno prvih
razreda u poljskim gimnazijama jo uvijek neoptereeni brigama o nastavku kolovanja,
odabirom buduih zanimanja te time i na neto niem stupnju zrelosti u odnosu na uenike
viih razreda. Uenici sedmih i osmih razreda hrvatskih osnovnih kola odnosno drugih i
treih razreda poljskih gimnazija nalaze se blizu odluka o odabiru svojih buduih zanimanja te
se intenzivno spremaju za prekretnicu, odnosno upis u vii stupanj kolovanja u svojem
obrazovanju, to bi ih trebalo initi zrelijima i promiljenijima o aktualnim drutvenim
zbivanjima koja neophodno utjeu na njihov daljnji razvoj. Uenici su odabrani iz dviju
razliitih drutvenih sredina, gradskih i seoskih, kako bi se dobio usporediv i relevantan
uzorak za provedbu ankete.
1 Obrazovni sustav u Poljskoj podijeljen je na przedszkole (vrti), szkoa podstawowa (osnovna kola),
gimnazjum (gimnazija), szkoy ponadgimazjalne (kole nakon gimnazije), uczelnie (fakultet). Reforma
obrazovnog sustava iz 1999. godine uvodi gimnazjum kao novi tip kole za mlade od 13 do 16 godina starosti.
Obrazovanje toga tipa je openitog karaktera, te funkcionira po principu hrvatskih osnovnih kola.
6
Za pretpostaviti je da djeca u seoskim i gradskim sredinama imaju slina shvaanja s
obzirom na gotovo jednaku dostupnost informacija putem interneta i drugih elektronikih
medija u dananje vrijeme. Ovom anketom nastoji se usporediti poglede djece u Hrvatskoj i
Poljskoj na Europsku uniju uzevi u obzir da je Poljska ve 10 godina lanica Europske unije,
dok je Hrvatska tek postala lanicom2. Rezultati ankete pokazat e kakav su utjecaj imali
propagandni programi sponzorirani od strane Vlade Republike Hrvatske, odnosno kakav je
utjecaj drutvene okoline i percepcije djece kroz informativna sredstva o pozitivnim i
negativnim stranama pristupa Europskoj uniji. Takoer e rezultati pokazati kako Europsku
uniju percipiraju djeca u Poljskoj kao jednoj od drava s najboljim ekonomskim trendovima
meu dravama Europske unije u trenutku provedbe ankete.
Nadalje, anketiranjem djece o pojmu korupcije kao jednom od najveih problema
hrvatske drutvene stvarnosti, naroito aktualiziranom unazad nekoliko zadnjih godina nastoji
se dobiti opipljive rezultate o jednoj od najeih tema u Hrvatskoj te provjera percepcije
istog pojma kod djece u Poljskoj za koje se moe pretpostaviti kako nisu ovim pojmom
optereena kao djeca u Hrvatskoj.
Glede pojma domoljublje, vano je istaknuti da su i Hrvatska i Poljska izrazito
katolike zemlje3, a jedna od odlika katolianstva je izraeni osjeaj domoljublja, pa e se
anketom provjeriti oekivane slinosti ili eventualne razlike u doivljavanju pojma
domoljublja.
U trenutku provedbe ove ankete Hrvatska se nalazi u dubokoj recesiji, uslijed ega u
drutvu postoji opeprihvaena negativna slika o politiarima. Istovremeno, Poljska je jedna
od rijetkih drava u Europskoj uniji koja je unato opoj recesiji imala kontinuirani
gospodarski rast. Stoga je za oekivati da e anketa pokazati razlike u percepciji politiara
kod poljske i hrvatske djece.
Hrvatska i Poljska su drave s komunistikom prolou i gotovo istovremenom
tranzicijom u demokraciju. Pritom je od utjecaja injenica da je Poljska za vrijeme
komunistikog ureenja bila pod veim utjecajem tzv. Istonog bloka dok je Hrvatska bila
blia zapadnoeuropskim gospodarskim kretanjima. Takoer, od utjecaja je injenica da je
2 Poljska se pridruila Europskoj uniji 01. svibnja 2004., a Hrvatska 01. srpnja 2013. godine.
3Prema rezultatima Dravnog zavoda za statistiku s popisom stanovnitva iz 2011. godine 86,28% Hrvata i
95,5% Poljaka se deklarira kao katolici.
7
Hrvatska skupo platila svoju demokraciju proavi kroz pola desetljea Domovinskog rata,
koji je utjecao na kasnije politike i gospodarske tijekove. Meutim, unato navedenim
razlikama u novijoj povijesti, za oekivati je kako oba naroda imaju slinu percepciju o pojmu
demokracije, to e se potvrditi ili opovrgnuti rezultatima analize anketa.
2. POLITIKI DISKURS
2.1. Javna komunikacija
Politiki diskurs smatra se dijelom javne komunikacije. Pritom javnu komunikaciju
razumijevamo kao jezino obraanje komunikacijskim kanalima koji se nalaze pod nekim
oblikom formalne drutvene kontrole i u drutveno stroe normiranim situacijama.4
Izmeu sudionika komunikacijskog lanca u javnoj komunikaciji se uspostavlja
poseban odnos; s jedne strane nalazi se govornik, odnosno poiljatelj poruke, a s druge strane
su sluatelji, odnosno primatelji poruke kojima se prenose drutveno vane poruke. Prilikom
slanja poruka, sudionici javne komunikacije slue se standardnim jezikom. Kao to istiu
Kovaevi i Badurina5, javna je komunikacija drutveno determinirana, i stoga ovisi o statusu
i ulozi sudionika. Naime, poiljatelji poruke su osobe prepoznatljivog drutvenog statusa, oni
odailju poruke s obzirom na svoju drutvenu ulogu primjerice kao lan politike stranke,
sveenik ili radijski voditelj, dok su primatelji lanovi drutvene zajednice. Javna
komunikacija istie se u tome to primatelji poiljateljima u pravilu nisu u mogunosti
odgovoriti, odnosno dati povratnu informaciju pa se ovdje radi o jednosmjernoj komunikaciji.
Prilikom javne komunikacije, moe doi do pogrenoga odnosa izmeu poiljatelja i
primatelja poruka. Prvi je nain da se poruke odailju samo odreenome krugu primatelja, a
ne veini te se na taj nain postie odreena interpretacija dogaaja koja je u interesu jedne
politike strane. Drugi nain podrazumijeva manipulaciju primateljima kako bi se promijenile
ili usmjerile odreene politike ideje i ciljevi. Trei je nain kada se primatelja doivljava
zainteresiranim iskljuivo za neke prizemne teme kao to su novac ili moda. etvrti i ujedno
posljednji nain u ovoj podjeli je svrstavanje primatelja u stereotipne okvire, odnosno smatra
ga se ogranienim na okruenje u kojem ivi.6
4 kiljan 1988: 9
5 Usp. Kovaevi i Badurina 2001: 97
6 Usp. Beker 1996 u: www.hrvatskiplus.org
http://www.hrvatskiplus.org/8
2.2. Politiki diskurs kao vrsta javnoga diskursa
Unutar retorike domene javne komunikacije moe se izdvojiti vie vrsta diskursa7, a
jedan od njih je politiki diskurs. Takav oblik diskursa po mnogoemu je specifian. Slui kao
sredstvo stjecanja politike moi te se njime eli pridobiti interes graanstva ili drutva i
uvjeriti ga u ispravnost predstavljenih teza. Njime se komunicira o relevantnim problemima u
drutvenoj zajednici, a istovremeno se iznose razliiti zajedniki interesi i pogledi na svijet.
Politiki diskurs sadri obiljeja pravog profesionalno odreenog sociolekta8; to znai da
njegova svrha nije iskljuivo prenoenje politikih poruka nego i iskazivanje pripadnosti
politikoj grupi i njihovo raspoznavanje u odnosu na druge socijalne skupine. Primjerice, u
antikoj Grkoj svaki primatelj poruka odaslanih politikim diskursom bio je i potencijalni
njihov poiljatelj, dok je u dananje vrijeme uobiajeno da je broj aktivnih sudionika u
politikoj komunikaciji znatno manji od broja onih koji u njoj pasivno sudjeluju. Kako bi se
postigao cilj prilikom obraanja javnosti, aktivni sudionici politikog diskursa esto
artikuliraju i predstavljaju drutvu odreene interese, te ih pasivni prepoznaju kao vlastite.
Osim toga, u politikom diskursu postoji dvosmjerni oblik komunikacije: aktivni sudionici
meusobno komuniciraju usporeujui i analizirajui vlastite ideje i interese, te trae od
pasivnih sudionika na izravan ili neizravan nain povratnu informaciju pomou koje e moi
dalje usmjeriti vlastito djelovanje.
U podruju politike pojavljuju se razliite interesne grupe; primjerice iskazi koje
politiki sudionici daju s lijeve ili desne strane bitno se razlikuju te se na taj nain poveavaju
jezine razlike meu njihovim iskazima. S druge strane, ako je manja brojnost stranaka koje
djeluju na politikoj sceni, tada su i diskursi ujednaeniji, stoga su upravo za period
totalitarizma karakteristini uniformirani politiki iskazi.
to se tie naina kojim se prenose politike poruke, oni mogu biti akustini ili
vizualni9, to znai da se mogu prenositi rijeju i pismom, a posebice u dananje vrijeme
prilikom prenoenja politikih poruka znaajnu ulogu imaju komunikacijski mediji. Djelujui
7 Prema D. kiljanu unutar retorike domene, uz politiki diskurs, razlikuju se i administrativni, pravni i diskurs
medija; u poetskoj se domeni pojavljuje poetski diskurs; u logikoj diskurs znanosti i diskurs obrazovanja, a
izmeu te dvije domene nalazi se religijski diskurs.
8 Usp. kiljan 2000:70
9 kiljan 2000: 73
9
putem novina, radija, televizije ili interneta na svijest politike javnosti postie se podjednako
rasporeena propaganda na cijelom dravnom teritoriju, ili ak, ukoliko je to u interesu
odreene grupe, izvan dravnih granica. Odailjui politike poruke, aktivni sudionici esto se
slue manipulacijom prilikom obraanja javnosti, a takav je postupak poznat kao manipulacija
jezikom javne komunikacije10
; u kojem se grupni interesi nastoje prikazati kao zajedniki.
Manipulacija koja moe usmjeriti razmiljanja primatelja se provodi indirektnim ili direktnim
komunikacijskim i jezinim postupcima, primjerice sluei se laima u slubi obmanjivanja.
Uz pomo jezika, odnosno, u ovom sluaju politikog diskursa moe se osvojiti vlast i
mo te je zbog toga visoko smjeten na vrijednosnoj drutvenoj ljestvici, pa i oni lanovi koji
ne sudjeluju aktivno u politikoj domeni tee tome da njime ovladaju, makar se njime sluili u
nekim drugim podrujima javne komunikacije ili ak u privatnom ivotu.
2.4. Politiki diskurs u odnosu na suvremena povijesna kretanja u Poljskoj i
Hrvatskoj
Politiki jezik kao poseban nain diskursa prati ovjeanstvo ve od samih poetaka.
Meu brojnim ovjekovim aktivnostima, kao glavni predmet prouavanja u povijesti i svakoj
kulturi susree se sklonost ka politikom djelovanju. Djelujui u grupi, lokalnoj ili
nacionalnoj zajednici, ovjek otkriva vlastitu elju za voenjem, dominacijom, suradnjom ili
pak organizacijom. Prilikom bavljenja politikim aktivnostima, koristimo se specifinim
jezikom javnih poslova.
Ovdje treba uzeti u obzir da svaki jezik predstavlja najsavrenije sredstvo
sporazumijevanja meu ljudima. Jezik kao takav predstavlja takoer sredstvo razmjene
miljenja i djelovanja za one koji su politiki angairani. U demokratskim dravama
sudjelovanje u razliitim politikim aktivnostima ukljuuje i mnoge graane. U sklopu tih
aktivnosti razvija se posebna vrsta jezika, kojeg Og11
naziva jezikom politike. Ovaj autor
navodi sljedeu definiciju jezika politike: Znaenje ovog izraza ima dva aspekta. Prvo, kroz
tu definiciju treba shvatiti vokabular i frazeologiju koji se odnose na iroko shvaenu
politiku aktivnost (...). Drugo, pod ovim pojmom treba razumijeti poruke koje odailju
10 kiljan 2000: 85
11 Usp. Og 2007: 104
10
razliite skupine korisnika poljskoga jezika ukljuenih u irok krug politikog ivota i
aktivnosti.12
Tvorbu politikog diskursa prije svega predvode politike elite, koje na razliite
naine putem medija ele ukazati na vanost i ispravnost iznesenih tvrdnji. U prolosti, glavnu
ulogu u takvoj vrsti propagande imale su osobe prepoznatljivog drutvenog statusa, kao npr.
sveenstvo ili plemstvo, koje se vrlo esto sluilo metafizikim elementima prilikom tvorbe
diskursa. Poiljatelji su esto, primjerice sveenstvo, odailjali poruke primateljima odnosno
drutvenoj zajednici, pod geslom: To je Boja volja, te na taj nain poticali unutarnje
emocije primatelja i utjecali na konane rezultate.
U dananje vrijeme, politiari nemaju utjecaj kakav su imali u prolosti. U veini
drava zapadne demokracije, politiare se percipira kao dravne slubenike, koji obavljaju
poslove upravljanja dravom i njezinim niim organizacijskim oblicima, poput gradova i
opina. Meutim, valja uzeti u obzir da politiari i danas imaju veliki utjecaj, koji im naroito
omoguavaju brojni masovni mediji, prenosei njihove poruke gotovo istodobno.
Takoer, treba imati na umu posebnosti Poljske i Hrvatske u odnosu na drave
zapadne demokracije. Naime, ove dvije drave su slavenskog podrijetla, za koje se uobiajeno
shvaa da su kao narodi skloniji vladavini jednog vladara, u odnosu na zapadnoerupske
drave koje su sada ve tradicionalno sklonije podjeli politike moi na vie pojedinaca koji
sudjeluju u upravljanju dravom. Kako je gore navedeno, Poljska i Hrvatska imaju niz
zajednikih obiljeja, poput komunistike prolosti s jedne strane i katolike vjere s druge
strane, ali u ovom radu se nastoji uzeti u obzir i posebnosti razvoja ovih dviju drava u
proteklih dvadesetak godina te posljedice razliitih tijekova koji su se u tim dravama
dogaali.
U Poljskoj, kao i u nekim drugim europskim dravama, 1989. godina oznaava
poetak revolucije i razliitih promjena na politikom, ekonomskom, kulturnom i socijalnom
planu. Te promjene su takoer obuhvatile poljski jezik, koji se u proteklih dvadesetak godina
radikalno promijenio, a te promjene se naroito oituju u politikom diskursu. Krajem 90-ih
godina u Poljskoj se jezik politike bazirao na propagandnim tehnikama te na istraivanju i
12 Dubisz, Skowska, Porayski-Pomsta u: Og (2007) O jzyku wspczesnej polityki: 104
11
opisivanju jezinog fenomena, tzv. novogovora13
. Propaganda razliitih politikih stavova i
programa postala je mogua kao rezultat revolucije Solidarnosti. Ve 1989. godine, rezultat
tih promjena bio je trenutan - dolo je do potpunog odvajanja komunistikog novogovora.
Odbaen je jezik politike i propagande Poljske Narodne Republike14
, zajedno s njegovom
ideologijom, arbitrarnou, predvidljivou te ritualom. Politiki tekstovi devedesetih
predstavljaju potpuno novu kvalitetu komunikacije. Odlikuju se velikim stupnjem inovacije i
leksike raznolikosti, ali prvenstveno slobodom i kreativnou poiljatelja prilikom jezinog
izraavanja dok se slobodno obraa primatelju.
Prema K. Ogu, jezik politike u Poljskoj je osiromaen te gubi svoju eleganciju15
.
Ovaj autor navodi kako je poljski parlament esto poprite skandaloznih jezinih scena te
kako se pojavljuju vulgarizmi, uvredljive rijei i primitivne konstrukcije. Nadalje, istie kako
Poljaci loe ocjenjuju suvremeni jezik politike, citirajui miljenje Marka Czyewskog, koji
govori o jeziku politike kao galami (pol. jazgota): Dio drutva, gledajui grubost,
vulgarnosti, nedostatak manira i nesposobnost koritenja poljskim jezikom meu dijelom
poljskih politiara, ustvrdio je: teta vremena. Dio politiara njeguje jezik vulgarnosti. Ili oni
ne mogu na drugi nain govoriti, ili znaju da ako e ljepe govoriti poljski izgubit e
birae.16
U novije vrijeme dolo je do snane pauperizacije tj. osiromaenja jezika politike u
Poljskoj. Politiari objanjavaju ak i vrlo sloene drutvene pojave ili politike pothvate
sluei se kolokvijalnim izrazima. Osiromaenje, pauperizacija jezika dananje politike
pripada kolokvijalnom stilu, kao to je ve gore spomenuto. Takav nain odailjanja
13 Novogovor je slubeni jezik totalitarne drave koji se koristi u svrhu manipulacije ljudima. To je jezik
politike propagande, pojavljuje se u govorima najveih dravnih slubenika koji su se sluili njime kako bi
zavarali narod sprjeavajui njihovu neovisnost i slobodu misli. Neke od osnovnih karakteristika novogovora su:
dominacija proizvoljno nametnutih vrijednosti pravom znaenju rijei, vjera u arobnu funkciju jezika,
predstavljanje pukih elja na takav nain, kao da su one element stvarnosti, antikomunikacija i jednostranost
medija, totalitarna priroda novogovora, koja jedina smije suditi ali sama nije predmetom nikakve procjene.
14 Poljska Narodna Republika bio je slubeni naziv za dravu Poljaka u razdoblju od 1952. do 1990.
15 Usp. Og 2007: 106
16 Tygodnik Powszechny (2003) u: Og (2007) O jzyku wspczesnej polityki: 107
12
informacija odgovara obinom primatelju, pozivajui se na njegova najjednostavnija ivotna
iskustva te je u velikoj mjeri neintelektualan nain.
Pretjerana upotreba emocionalnih rijei takoer je karakteristina za pauperizaciju
jezika politike. Promatranje ponaanja mnogih politiara navodi na refleksiju da danas vie
nema diplomatske suzdranosti. Politiari se esto uznemiruju i glasno izraavaju svoje
emocije. esto je to jezik brutalne borbe, a ne demokratskog, politikog rivalstva.
U Hrvatskoj je od kraja osamdesetih godina dvadesetog stoljea naovamo takoer
dolo do pauperizacije politikog diskursa, ali iz sasvim drugih razloga nego to je to sluaj
Poljske. Naime, Hrvatska je prola kroz Domovinski rat, koji je uzrokovao poremeaje i
promjene u nastanku politikih elita. Brojnim osobama omoguen je nagli rast na politikoj
ljestvici, radi zasluga u Domovinskom ratu, ali i radi povezanosti s novostvorenom politikom
elitom, pri emu se esto nisu uzimali u obzir kriteriji osobne kvalitete i strune kompetencije.
Uslijed takvih okolnosti, u politici se pojavio veliki broj osoba koje nisu bile spremne nositi
se sa svim izazovima i odgovornostima koje bi politiari trebali preuzeti na primjeren nain s
obzirom na svoj utjecaj na iru drutvenu okolinu. Posljedino navednom tijeku dogaaja,
logino je moralo doi do pauperizacije politikog diskursa te time i naruavanja ugleda
politiara.
Meutim, ovdje valja dodati jo jedan objektivni razlog radi kojeg je oekivati da je
mogao utjecati na pauperizaciju politikog diskursa u obje drave. Naime, unazad dvadesetak
godina, nakon pada komunizma, u obje drave je dolo do naglog porasta broja masovnih
medija, poput privatnih televizija. Poveanjem privatnog medijskog prostora dolo je do
poveane potranje za informacijama te je televizija postala dostupnija za odailjanje
informacija veem broju politikih i drugih aktivnih osoba. Takvim poveanjem kruga osoba
koje su dobile svojih pet minuta, nuno su se snizili kriteriji za pojavljivanje u emisijama
masovnih medija, pri emu se ukazuje kako na odabir voditeljskih kadrova, tako i na odabir
sugovornika, najee politiki aktivnih osoba. Slijedom navedenog, ovakva medijska
hiperprodukcija takoer je pridonijela smanjenju kvalitete govora, odnosno pridonijela je
pauperizaciji politikog diskursa.
13
3. RAZUMIJEVANJE MEDIJA
3.1. Diskurs medija
Unutar javne komunikacije razlikuju se njezine pojedine domene, koje nastaju kao
rezultat razliitog ljudskog djelovanja u javnosti. Te domene su karakterizirane pojedinim
diskursima javne komunikacije, a jedan od njih je i diskurs medija ili sredstava javne
komunikacije, odnosno diskurs radija, novina i televizije. U dananje vrijeme njihova je
osnovna funkcija oblikovanje javnosti, a prvenstveno politike javnosti u drutvu. Prilikom
oblikovanja politike svijesti politiki diskurs u velikoj je mjeri izmijenjen i prilagoen vrsti
medija i primateljima poruka. Mediji su zapravo posrednici koji poruke iz drugih domena
javne komunikacije, naroito one iz politike domene, odailju velikom broju primatelja te ih
istovremeno prilagoavaju na planu jezinoga izraza i sadraja jezinim kompetencijama
primatelja17
. Na taj nain diskurs medija prenosei poruke ostaje razumljiv razliitim
lanovima drutva obuhvaajui njihove razliite interese i sposobnosti.
Odreena vrsta medija unaprijed namee formu diskursa koji se u njima upotrebljava,
upravo iz razloga to svaki medij omoguuje kombinaciju jezinoga znaka s drugim
znakovnim sustavima, primjerice u novinama se kombiniraju jezini znakovi sa slikama, na
radiju je to kombinacija jezinih znakova s glazbom i ostalim akustikim efektima, a na
televiziji se kombinira sa slikama u pokretu.
Kao to je prethodno spomenuto, u dananje je vrijeme zaista velika uloga medija u
formiranju javnog miljenja. Novine, radio i televizija sudjeluju u komunikacijskom procesu u
kojem je relativno malen broj poiljatelja poruka i velik broj primatelja poruka i u tom
procesu svi istovremeno primaju istu poruku, uz eventualne raznolikosti prilikom metaforike
interpretacije same poruke. Uz tako velik broj primatelja medijskih poruka, komunikacija je
najee jednosmjerna i mediji prvenstveno povratne informacije trae u broju primatelja
svojih poruka, a tek nakon toga u njihovim povratnim reakcijama. Onaj maleni udio
dvosmjerne komunikacije koji je prisutan u kontakt emisijama na radiju, televiziji, ili pak u
pismima novinskih itatelja u cjelokupnoj medijskoj produkciji je neznatan.
Vlasnici medija koji svakodnevno odailju poruke drutvenoj zajednici, najee nisu
novinari koji su jedni od izravnih poiljatelja medijskih poruka, nego je to drava, neki
17 kiljan 2000: 79
14
pojedinac ili grupa s istaknutom drutvenom moi. Stoga su sve poruke gotovo uvijek pod
nekom vrstom kontrole vlasnika i tei se tome da se formuliraju u skladu s vlasnikovim
socijalnim, ekonomskim i politikim interesima i da se prema tome usmjeri miljenje javnosti
u odreenom pravcu. Kako bi se to manje manipuliralo javnou, u dananjim demokratskim
drutvima pojavljuju se nezavisni mediji, u kojima su novinari veinski vlasnici svojeg medija
ili se stvarni vlasnik odrie propagande vlastitih interesa prilikom slanja poruka.
Uz klasine, pojavljuju se i novi mediji, koji se uglavnom temelje na raunalnim
tehnologijama, kao to su internet ili elektronska pota. Kao rezultat utjecaja novih medija,
dolazi do promjena i razvoja klasinih medija, kao to se primjerice pojavila kabelska ili
digitalna televizija. Kako je ve spomenuto, u komunikacijskom procesu razlikujemo aktivne
i pasivne sudionike koji samo u odreenima uvjetima mogu zamijeniti svoje uloge. Meutim,
jedna od karakteristika novih medija je upravo mogunost lake izmjene uloga izmeu aktivnih
i pasivnih sudionika, odnosno izmeu poiljatelja i primatelja poruka, u kojem svaki korisnik
slobodno moe primati i odailjati informacije. Mjesta u kojima se na taj nain mogu
odailjati informacije, zapravo su virtualni prostori u kojima se okupljaju virtualne zajednice
te postoje uz pomo tehnologije i konstantno se mijenjaju. Upravo zbog svoje brojnosti i
sloenosti, suvremeni informacijski tehnoloki sustavi ne mogu biti pod stalnom kontrolom,
za razliku od prethodno navedenih klasinih medija koji vrlo lako podlijeu kontrolama. Jo
jedna od prednosti novih medija oituje se u tome da njihova cijena upotrebe neprestano
opada te bi se na taj nain trebalo omoguiti sudjelovanje u komunikaciji svakome tko je
zainteresiran.
U virtualnom prostoru novih medija, njegovi sudionici meusobno komuniciraju
iskljuivo pisanim putem. Najee su to anonimni i nedefinirani pojedinci koji diskurs javne
komunikacije zamjenjuju idiomima iz privatne komunikacije, a prilikom pisanog izraavanja
slue se oblicima karakteristinim za usmenu razmjenu poruka. Poiljatelj se vie ne treba
truditi da ovlada idiomima javne komunikacije i slobodno komunicira ne zamarajui se
jezinim i komunikacijskim pravilima. Takvim prodiranjem neodgovarajuih jezinih
elemenata u diskurs novih medija dolazi do toga da on prestaje biti razliit od diskursa
privatne komunikacije.
15
3.2. Utjecaj masovnih medija na svakodnevni ivot djece
Jedan od posebnih ciljeva ovog rada je istraivanje koritenja medija za djecu i mlade
kolske dobi, odnosno u periodu izmeu 12-16 godine ivota. Provjeraju se emisije koje
ispitanici gledaju na televiziji, hijerarhija njihove vanosti, uestalost provedenog vremena
ispred televizijskih ekrana te izbor tema prema razliitim interesima. Sukladno tome, nastojat
e se prikazati koliko je velik i raznolik utjecaj masovnih medija na suvremenog mladog
ovjeka.
Masovni mediji (televizija, radio, internet, tisak) postali su neizostavan dio naeg
ivota, sve vie pokreu i usmjeravaju socijalizaciju mladoga narataja. Promiu razliite
vrijednosti, utjeu na zauzimanje stavova spram aktualnih drutvenih pitanja, oblikuju nain i
kvalitetu komunikacije. Brojni teoretiari medija ukazuju na problem da se putem medija nudi
sve vie zabavnog nego obrazovnog ili informativnog sadraja.
U veini sluajeva potencijalni utjecaj medija poinje od najranije ivotne dobi.
Samim roenjem, dijete dolazi u roditeljski dom koji je u odreenoj mjeri napuen medijima i
koje ostali lanovi obitelji koriste, te im se na taj nain prikljuuju djeca. U veini dananjih
obitelji neizbjeni su televizor, neki aparat za reprodukciju zvuka ili raunalo. Upravo je to
razlog to se dijete navikava na medije vrlo brzo i neprimjetno, i rano iskazuje elju da se
njima slui.
Televizija je iroko rasprostranjen medij koji otvara brojne mogunosti za mlade. Prije
svega, olakan je dostup svim vrstama informacija. Vijesti o tome to se dogaa u svijetu lako
su dotupne, kao i pristup informacijama iz umjetnosti; podruja filma, kazalita ili glazbe.
Prizori i slike koji se prenose putem televizije omoguuju promatranje mjesta koja inae ne bi
mogli vidjeti. Uz brojne prednosti, istovremeno predstavlja veliku opasnost jer utjee na
osobnost primatelja informacija. Svaka aktivnost, ako ju se obavlja nekoliko sati dnevno i
desetak sati tjedno, ima ogroman utjecaj na izvritelja: usmjerava njegove interese, mijenja
emocije i nain ivota.
U kontekstu ovog rada, valja naglasiti kako i neki naizgled posve nepolitiki sadraji
mogu na prikriven nain utjecati na politike stavove televizijskih gledatelja. Primjerice, ako
se nekim filmom propagiraju homoseksualnost ili prava na pobaaj, tada se na suptilan nain
moe kod gledatelja izazvati suosjeanje ili simpatije prema homoseksualcima ili enama koje
se podvrgavaju pobaaju, pomiui na taj nain fokus panje i utjeui na stvaranje
16
vrijednosnih stavova o odreenim pitanjima. Radi navedenog velikog utjecaja televizije,
potvruje se shvaanje da je politika jedina djelatnost koja se bavi pojedincem bez da se taj
pojedinac uope na bilo koji nain bavi njome.
Raunalo je zasigurno jedan od najveih izuma dvadesetog stoljea koji je poboljao
uvjete rada milijuna ljudi diljem svijeta, istovremeno mnogima pruajui zabavu. Koritenje
raunala i interneta mogu imati pozitivan utjecaj na psiholoki razvoj djece jer oni stimuliraju
razmiljanje, razvijaju kognitivne procese, oblikuju specifine vjetine i poboljavaju
samopotovanje jaajui vjeru u vlastite sposobnosti. S druge strane, nekontrolirano i
neumjerno koritenje kompjuterskih igara ima izrazito negativan utjecaj na psiholoki razvoj
mladog ovjeka, ija osobnost jo nije u potpunosti formirana.
Jo jedna od pozitivnih strana koritenja raunala i interneta je da mogu poticati
intelektualni razvoj djece i mladih kroz pristup velikom broju informacija koje produbljuju
znanje, pomau rjeavanju problema i potiu samostalno i kreativno razmiljanje. Meutim,
postoji i negativna strana, jer je protok informacija koje pristiu vrlo brz i u velikim
koliinama i spreava sposobnost mozga da razdvoji informacije na one potrebne, odnosno
nepotrebne. Stoga je potrebno nauiti djecu kritiki razmiljati i vrednovati informacije.
Uzevi u obzir sve navedeno, ovaj rad fokusira se na uinke interneta koji putem raunala
djeca uobiajeno konzumiraju dobivajui meu ostalim informacije u vezi politikog
diskursa koji se nalazi u sreditu panje ovog rada i istraivanja koje je provedeno.
Tijekom svog odrastanja, uz dosad prethodno nabrojane medije, djeca se susreu i s
tiskanim medijima u koje ubrajamo asopise, novine i knjige. Ve od najranijeg djetinjstva
mnoga se djeca slue slikovnicama ili ilustriranim asopisima koje im itaju i tumae
roditelji. Polaskom u kolu njihovu panju sve vie zaokupljaju knjige i asopisi koje
posreduje kola, a slue kao edukacijsko sredstvo prilikom nastave ali i kao zabava18
. Kako
rastu, djeca biraju asopise prema vlastitim eljama i interesima koji utjeu na razliite
aspekte njihova ivota, naroito u adolescentskim danima. U dananje vrijeme utjecaj tiskanih
medija opada uslijed velikog porasta utjecaja interneta, pa e analize ankete pokazati u kojoj
mjeri se djeca danas slue tiskanim medijima.
18 Usp. Iliin, Marinovi Bobinac, Radin 2001: 119
17
Radio je jedan od najstarijih medija prisutnih u dananje vrijeme te je odrao
popularnost unato znaajnom rastu i prisutnosti drugih medija poput interneta. Susreemo ga
u razliitim zatvorenim prostorima; u brojnim kuanstvima, u autu i drugim prijevoznim
sredstvima, u uredima, prodavaonicama ili tvornicama. Prvenstveno se slua radi glazbe,
naroito kada je rije o mlaoj populaciji, ali takoer slui i kao izvor novosti ili poradi
komunikacije u kontakt-programima.
4. RASPRAVA I ANALIZA SADRAJA
Osim definicija koje su uenici davali u 8. pitanju ankete, takoer su odgovarali na
pitanja koja se odnose na televizijske emisije koje gledaju. Prema odgovorima iz 3. pitanja o
tome koliko prosjeno dnevno gledaju televiziju, poljski uenici su najee odgovarali da
gledaju izmeu 3-5 sati dnevno, s time da nisu zamjeene razlike izmeu odgovora viih ili
niih razreda. Za razliku od poljskih, hrvatski uenici prema rezultatima ankete televiziju
prosjeno gledaju do sat vremena dnevno, s time da se primjeuje sitna razlika u odgovorima
uenika estih i sedmih razreda, koji televiziju ipak neto ee gledaju u odnosu na osme
razrede. to se tie odgovora oko emisija koje najee gledaju na televiziji, znatnih razlika
nije bilo, jer i poljski i hrvatski uenici preteno gledaju zabavne emisije, dok neto rjee
gledaju obrazovne i informativne emisije. Hrvatski uenici najee su izdvajali naslove
emisija i televizijskih serija, kao to su: Teorija velikog praska, Dva i pol mukarca,
Malcolm u sredini, Masterchef, Puna kua, Galileo, Volim Hrvatsku, National
geographic, Top Gear. Poljski su uenici navodili imena nekih televizijski programa, kao
to su: TVN 24, POLSAT, TVP1, TVP2, MTV, Discovery channel. Emisije koje
mladi Poljaci rado gledaju su: Top Gear, Masterchef, Top Model, Trudne sprawy,
Violetta, Pierwsza mio, Rodzinka.pl, Rozmowy w toku, Dlaczego ja?, Co byo
dalej, Wiadomoci. Meu nabrojanim emisijama, mogu se uoiti naslovi predvieni i
prilagoeni za starije gledatelje televizije. Takoer, uenici gledaju i druge televizijske
emisije za odrasle, kao na primjer: Dnevnik, Exkluziv, In magazin, Provjereno,
Dobro jutro Hrvatska.
Upravo ta raznolikost i velik broj naslova emisija koje djeca prate na televiziji
nedvojbeno utjeu na nain razumijevanja zadanih termina u 8. pitanju ankete. Velik broj
18
uenika je potvrdno odgovorio na pitanje prate li dnevnik i informativne emisije. Uz potvrdan
odgovor, takoer su naveli da ih prate nekoliko puta tjedno.
Odgovarajui na pitanje o tome odakle se informiraju o politikim i drutvenim
zbivanjima, veina uenika u obje drave navela je kako su izvori tih informacija televizija i
internet. Pritom je uoen interesantan podatak da jedan dio uenika (neto manje od desetine
ispitanika) informacije o politikim i drutvenim zbivanjima dobiva putem novina. Dodatno je
interesantan podatak da polovica uenika koji se informiraju iz novina, gotovo uope ne
gledaju televiziju ili je gledaju vrlo malo.
Rezultati ankete kod odgovora na pitanje o tome koliko se uenici slue internetom,
pokazali su kako se uenici i u Poljskoj i u Hrvatskoj prosjeno slue internetom izmeu 3-5
sati dnevno. Valja naglasiti da su rezultati takoer podjednaki u gradu i selu. Ovakav rezultat
pokazuje posljedice globalnog informatikog razvoja, koji ima za posljedicu prilinu
ujednaenost u dostupnosti interneta i vremena njegova koritenja.
Kod pitanja u kojem se trai nabrajanje pojmova u vezi politike, veina uenika
navodi pojmove poput politiar, senat, parlament, zakoni, izbori, predsjednik,
premijer i slino. Takoer, dosta uenika uz pojam politike vezuju pojmove poput kraa,
prijevara, lopovluk, svaa itd., iz ega se zakljuuje kako ve djeca kolskog uzrasta
percipiraju politiku u negativnom kontekstu.
Odgovori na pitanje o tome koja je najvea prednost u razvoju Poljske odnosno
Hrvatske, pokazali su odreena odstupanja. Naime, veina poljskih uenika smatra da je
najvea prednost njihove drave u podruju industrije, dok veina njihovih hrvatskih kolega
smatra da je najvea prednost u razvoju Hrvatske turizam. Takoer, odstupanja se odnose i na
rezultate u gradu i na selu, jer je kod hrvatskih uenika sa sela uoen veliki broj onih koji
smatraju da je poljoprivreda kljuna prednost u razvoju Hrvatske. Nadalje, rezultati ankete u
obje drave pokazuju da se na uvjerljivom drugom mjestu meu odgovorima nalazi
obrazovanje, koje je gledano na sve rezultate ankete (poljske i hrvatske) pojedinano dobilo
najvie odgovora. Takav rezultat je ohrabrujui, jer pokazuje kako velik broj djece smatra
obrazovanje vanim, pa se iz ovakvog rezultata ankete moe oekivati daljnje poveanje
visokokolovanih osoba u obje drave te time i njihov utjecaj na gospodarski rast.
Zadnje pitanje u anketi odnosilo se na traenje miljenja ispitanika to smatraju
potrebnim promijeniti u svojoj dravi, kako bi ljudi bili zadovoljniji. Na ovo pitanje uenici
19
su davali opisne odgovore. Hrvatski i poljski uenici preteno smatraju potrebnim smanjiti
nezaposlenost, poveati plae, obnoviti eljeznicu, smanjiti poreze, poveati pomo
siromanima, unaprijediti obrazovanje, koristiti vie obnovljivih izvora energije, poveati
ulaganja u poljoprivredu te unaprijediti turizam.
U odnosu na zadnje pitanje, valja primijetiti detalje u odgovorima koji se odnose na
razlike kod djeaka i djevojica. Naime, kod djeaka je primjeen izravniji nain izraavanja
te manja suzdranost u koritenju tekih izraza. Za razliku od djeaka, djevojice su
odgovarale pazei vie na nain izraavanja te nastojei opisivanjem dati to toniji odgovor.
5. DEFINICIJE KLJUNIH POJMOVA OBUHVAENIH ANKETOM
U ovom poglavlju prikazuju se pojmovi za koje su provedene ankete, pri emu se
navedeni pojmovi prikazuju u irem smislu. Nie u ovom radu prikazat e se isti pojmovi u
uem, jednostavnijem smislu i to preuzimanjem definicija iz rjenika. Smisao davanja ova
dva prikaza jest dobiti raspon unutar kojeg e se ocjenjivati tonost odgovora iz anketa, dakle
da se tonim odgovorima smatraju oni koji su unutar raspona definicije pojedinih pojmova u
uem smislu i njihova definiranja u irem smislu.
Korupcija, pri emu se ponajprije ima na umu politiku korupciju, definira se kao
zloupotreba javnih ovlasti u privatne svrhe. Ova drutvena pojava ima vie oblika, ije se
granice ne mogu tono odrediti, kao to su:
- nepotizam: preferiranje rodbine utjecajnih ljudi za slube i zvanja,
- klijentelizam: zapoljavanje vlastitih pristalica u javnome sektoru,
- protekcija: preferiranje i povlaivanje odreenih osoba za poloaje ili narudbe,
- lobizam: aktivnosti usmjerene na uvjeravanje lanova vlade, zastupnika ili uprava,
raznim informacijama, radnjama ili uslugama.
Navedeni oblici korupcije praeni su podmiivanjem u korist onoga tko je u mogunosti
iskoristiti svoju drutvenu, odnosno politiku ulogu u privatnu korist.
Domoljublje razumijevamo kao emocionalnu povezanost sa svojim narodom i svojom
dravom. Osjeaj bliskosti i ponosa moe se zasnivati na posebnostima odreenog naroda kao
20
to su jezik, kultura, politika, povijest ili sport. Domoljublje se razlikuje od nacionalizma i
ovinizma po tome to se domoljub identificira sa svojom zemljom i svojim narodom bez
vrijeanja ili omalovaavanja drugih naroda. Stoga se domoljublje doivljava kao pozitivan
osjeaj.
Europska unija je ugovorom utemeljen poseban oblik konfederativnog saveza
europskih drava s odreenim federativnim elementima, imajui elemente koji se uobiajeno
mogu nai jedino u dravama, kao to su postojanje jedinstvene carinske zone; postavljanje
pravnih pravila i postupaka obvezatnih za sve drave lanice; raspodjela resursa putem
zajednikog prorauna; ureeno djelovanje na graane i poslovne subjekte drava lanica te
postojanje zajednike sudske instance. Prvotna zajednica nastala je 1951. godine i obuhvaala
je est drava (Francuska, Italija, SR Njemaka, Belgija, Nizozemska, Luxemburg), da bi
danas nakon nekoliko faza irenja imala 28 drava lanica.
Politiar je osoba koja se profesionalno bavi politikom, kao djelatnou koja tei
ureenju drutva u najirem smislu, ureenju institucija, projekata ili drutvenih procesa te
njihovih uzajamnih odnosa. Politika kao djelatnost obuhvaa uspostavljanje, odravanje i
razvijanje umijea upravljanja, zastupanja i voenja drava, gradova i drugih teritorijalnih,
drutvenih i gospodarskih subjekata te kreiranje i odravanje stavova i miljenja koji se
odnose na takve subjekte.
Demokracija je vladavina slobodnih graana putem predstavnika izabranih direktnim
izborima, odnosno drutveno ureenje koje se temelji na ustavu i zakonodavstvu koje jami
politike slobode i ravnopravnost svih graana, privatno vlasnitvo, slobodnu trinu
konkurenciju, viestranaki politiki sustav, promjenu vlasti putem redovitih slobodnih
izbora, autonomnost lokalne samouprave i vanih institucija, punu slobodu i nezavisnost
medija, ravnopravnost nacionalnih, vjerskih i drugih zajednica i manjina te trodiobu vlasti na
zakonodavnu, sudsku i izvrnu.
6. REZULTATI ANKETE
Kao polazina osnova za analizu prikupljenih uenikih odgovora bili su rjenici
hrvatskoga i poljskoga jezika, iz kojih su uzete definicije kljunih pojmova u uem smislu.
Prilikom analize odgovora iz 8. pitanja vane su bile dvije stvari: nain na koji uenik
21
razumije izraz i kako ga objanjava. Prije svega, promatran je sadraj odgovora; razumiju li
uope uenici ponuene im termine, a s druge strane na koji nain ih pokuavaju pojasniti. Svi
dobiveni odgovori podijeljeni su prema stupnju bliskosti definiciji u rjeniku. Izdvojene su 3
grupe uenikih odgovora:
A. U prvu skupinu spadaju odgovori koji su najsliniji definicijama iz rjenika.
B. Idua kategorija podrazumijeva odgovore vezane uz trenutna dogaanja i konkretne
pojave koje najee potjeu iz poljske ili hrvatske politike. Uenici kao odgovore navode
sinonime ili umjesto pojanjenja zadani izraz upotrebljavaju u reenici. Izrazu se pridaje
konotativno znaenje.
C. Posljednja skupina obuhvaa sve pogrene odgovore ili odgovore koji se ne mogu niti
uz ekstenzivno tumaenje smatrati tonima. Pokuaj definiranja ukazuje ipak na raniji
djetetov kontakt s pojmom, no pogrean jer ne uspijeva dati barem donekle toan odgovor.
Uvodno, treba rei kako meu rezultatima ankete u gradovima i manjim mjestima u
Hrvatskoj i Poljskoj nije bilo razlika koje bi upuivale na odreena odstupanja izmeu njih.
Na temelju navedenog, zakljuuje se kako je u novije vrijeme dolo do pribliavanja sela i
grada radi ujednaene dostupnosti informacija putem medija. Uslijed takvih rezultata ankete,
odgovori anketa u gradu i na selu zbrojeni su i analizirani zajedno.
Kao prvo, navodi se broj dobivenih odgovora u 8. pitanju. Nie navedena tablica
pokazuje stupanj poznavanja pojedinih izraza. Rezultati se odnose na sveukupan broj
odgovora, istovremeno su obuhvaeni oni toni, priblino toni kao i pogreni odgovori u
odnosu na definiciju iz rjenika.
6.1. Analiza rezultata ankete uenika u Poljskoj
Sljedea analiza pojedinih izraza prikazuje nain na koji su razvrstani ueniki
odgovori, takoer, prikazuje vezu koja proizlazi izmeu odgovora i temeljnih rjenikih
definicija i naposljetku, navode se konkretni primjeri uenikih definicija. Odgovori su
usporeivani s definicijama iz Rjenika hrvatskoga jezika V. Ania19
i Rjenika hrvatskoga
jezika J. onje20
za hrvatski jezik, a u Sowniku jzyka polskiego W. Doroszewskog21
za
19 Nie u tekstu oznaen kao ARHJ
20 Nie u tekstu oznaen kao RHJ
22
poljski jezik. Nakon primjera dane definicije, u zagradi je naveden razred koji uenik pohaa.
Zapoinje se od izraza:
KORUPCJA (KORUPCIJA)
a) DSJP:
zepsucie, demoralizacja; przekupstwo (pokvarenost, demoralizacija, podmitljivost)
przestarz. (arhaino) a) psucie si, gnicie, rozkad (kvarenje, trule, raspadanje); b)
apwka (mito).
b) uenici:
A. naduycie wadzy do celw osobistych (zlouporaba vlade za osobne ciljeve) (I),
jest to przestpstwo, w ktrym np. jedna ze stron daje apwk drugiej (to je prekraj u
kojem npr. jedna strana daje mito drugoj (I), apwka (mito) (II), przekupienie osoby na
stanowisku dla swoich korzyci (podmiivanje osobe na poloaju zbog svojih interesa) (II),
zaatwianie sobie poprzez znajomoci lub przekupstwo (olakanje sebi kroz poznanstva ili
podmiivanje) (II), apwkarstwo (podmiivanje) (II), przekupstwo (podmitljivost) (I,
II, III), przekupienie czowieka, drugiej osoby (potkupljivanje ovjeka, druge osobe) (III),
apwka, danie lub odebranie nielegalnej korzyci majtkowej (podmiivanje, ilegalno
davanje ili uzimanje imovine) (III), oszustwo (prevara) (III);
B. sprzeniewierzenie pinidzy (pronevjera novca) (I), zodziej (lopov) (I),
naduycie stanowiska publicznego (zlouporaba javnoga poloaja) (I), wykonanie danej
czynnoci za dodatkowe (nielegalne) pienidze (izvravanje date aktivnosti za dodatne
(ilegalne) novce) (II), okradanie innych (okradanje drugih) (II), wymuszenie czyi
pienidzy (iznuda novca) (III), dawanie pienidzy w zamian za korzyci (davanje novca u
zamjenu za korist) (III), wykorzystywanie wasnych stanowisk dla swojej korzyci
(iskoritavanje vlastitog poloaja za svoju korist) (III), symonia, nepotyzm (simonija,
nepotizam) (III), dawanie pienidzy, aby kto co dla nas zrobi, moe by niezgodne z
prawem (davanje novca, kako bi netko za nas neto uradio, moe biti nezakonito) (III),
dawanie pracy po znajomoci (zapoljavanje prema poznanstvu) (III), obsadzenie
stanowiska, faszowanie (postaviti nekoga na radno mjesto, krivotvorenje) (III);
21 Nie u tekstu oznaen kao DSJP
23
C. kto wykorzystuje kogo (netko nekoga iskoritava) (I), jakie prawa (neka prava)
(I), pasja (pasija) (II), co zwizane z prawem (neto povezano s pravom) (II), pika
nona (nogomet) (II), sprzedawanie akcji za pienidze (prodaja djelatnosti za novac) (III),
zmiana czego (promjena neega) (III), opata za pomoc (naknada za pomo) (III).
PATRIOTYZM (DOMOLJUBLJE)
a) DSJP:
mio ojczyzny, przywizanie do swego narodu (ljubav prema domovini,
privrenost svome narodu).
b) uenici:
A. oddawanie czci wasnej ojczynie (oboavanje vlastite domovine) (I), jest to
wielbienie swojego kraju (to je oboavanje svoje zemlje) (I), pamitanie o datach,
bohaterach, mio do ojczyzny, by dumnym z pochodzenia (prisjeanje na datume, heroje,
ljubav prema domovini, biti ponosan na podrijetlo, (I), to kochanie swojego kraju i oddanie
za swj kraj ycia (to je ljubav prema svojoj zemlji i predanje ivota za svoju zemlju) (I),
poczucie przynalenoci do swojego narodu (osjeaj pripadanja svome narodu) (II),
oddanie si ojczynie (odanost domovini) (II), mio do ojczyzny (ljubav prema
domovini) (II), bycie dumnym z tego kim si jest, osob ktra nie wstydzi si Polski,
uczestniczy w witach narodowych, mona nazwa patriot (biti ponosan na svoje podrijetlo,
osobu koja se ne srami Poljske, sudjeluje na dravnim blagdanima, moemo nazvato
domoljubom) (III), umiowanie do ojczyzny (ljubav prema domovini) (III);
B. hymn narodowy (himna) (I), walka o wolno (borba za slobodu) (I), nie
wstydzi si skd si pochodzi (ne sramiti se svoga podrijetla) (I), zwalczanie (borba) (II),
wiara i obrona swojego kraju (vjera i obrana svoje zemlje) (II), bycie z wasnym narodem,
troska o nard (bivanje s vlastitim narodom, briga za narod) (III), dbanie o kraj (briga za
narod) (III), piewanie Hymnu (pjevanje himne) (III), dla nas najwaniejsza jest ojczyzna
i wszystko robimy dla niej (za nas je najvanija domovina i sve radimo za nju) (III), jakby
kto mia co do Polski miaby co do mnie (ako bi netko imao neto protiv Poljske, imao bi
protiv mene ) (III);
C. pamita o Polsce (pamtiti o Poljskoj) (I), to osoba, ktra kocha swj kraj (to je
osoba koja voli svoju zemlju) (I), to jest wierzenie w jednego Boga i w Jezusa (to je vjera u
24
jednoga Boga i Isusa) (I), osoba, dbajca o swj kraj (osoba koja se brine za svoju zemlju)
(II), co zwizane z religi (neto povezano s religijom) (II) pomoc pastwa (dravna
pomo) (III).
UNIA EUROPEJSKA
a) Definicija preuzeta sa slubene stranice Europske unije:
UE jest jedynym w swoim rodzaju partnerstwem gospodarczym i politycznym
midzy 28 krajami europejskimi, ktre razem zajmuj wiksz cz kontynentu22
(Europska
unija jedinstveno je gospodarsko i politiko partnerstvo 28 europskih drava koje zajedno
pokrivaju velik dio kontinenta).
b) uenici:
A. gospodarczo-polityczny zwizek demokratyczny (gospodarsko-politiki demokratski
savez) (I), wsplnota pastw (zajednica drava) (I), wsplnota do ktrej wesza Polska w
2004 r. (zajednica kojoj je pristupila Poljska 2004. godine) (I), zwizek demokratyczny
pastw europejskich (demokratski savez europskih drava), unia kilku pastw w Europie
(unija nekoliko drava u Europi) (II), organizacja czca pastwa europejskie, dziki niej
Polska ma moliwo rozwijania si (organizacija koja povezuje europske drave,
zahvaljujui njoj Poljska ima mogunost razvitka) (III), organizacja czca kraje Europy,
niestety nie jest idealna (organizacija koja povezuje europske zemlje, naalost nije idealna)
(III);
B. zjednoczenie Europy (ujedinjenje Europe) (I), pastwa nalece do UE (drave
koje pripadaju Europskoj uniji) (I), wsppraca (suradnja), zbir pastw, ktrym rzdz
kamcy (skup drava kojima vladaju laljivci) (II), mieszkam w niej (ivim u njoj) (II),
Polska, Francja, Niemcy oraz inne pastwa czonkowskie (Poljska, Francuska, Njemaka i
druge zemlje lanice) (III), euro (euro) (III), nale do niej 28 pastw, w tym Polska (u
nju ubrajamo 28 drava, meu njima i Poljsku) (III), atwiejsze ycie (laki ivot) (III);
C. zgromadzenie wielu pastw w jeden kontynent (udruenje mnogih drava u jednom
kontinentu) (III).
22 europa.eu
25
POLITYK (POLITIAR)
a) DSJP:
ten, kto uprawia polityk, bierze czynny udzia w pracy politycznej; m stanu
kierujcy polityk pastwa; dyplomata, dziaacz polityczny (onaj tko vodi politiku, aktivno
sudjeluje u politikom radu; djelatnik koji vodi dravnu politiku; diplomat, politiki
djelatnik);
czowiek ukadny, przebiegy, skryty( uglaen ovjek, snalaljiv, tajanstven)
b) uenici:
A. czowiek odpowiadajcy cziowo za pastwo (ovjek koji je djelomino odgovoran
za dravu) (I), osoba rzdzca pastwem (osoba koja upravlja dravom) (I), czowiek,
ktry rzdzi krajem lub zasiada w sejmie (ovjek koji upravlja zemljom ili zasjeda u Saboru)
(I), osoba pracujca nad decyzjami/ustawami w pastwie (osoba koja radi na
odlukama/ustavima u dravi) (II), czowiek zajmujcy si polityk (ovjek koji se bavi
politikom) (II, III), osoba wana i podejmujca decyzje o kraju (vana osoba koja donosi
odluke o zemlji) (II), osoba dziaajca w sferze politycznej, reprezentujca lud (osoba koja
radi u politici, predstavlja narod) (III), osoba publiczna, majca wpyw na losy miasta lub
pastwa (javna osoba, koja ima utjecaj na sudbinu grada ili drave) (III), osoba, ktra
reprezentuje jak parti polityczn (osoba koja predstavlja neku politiku stranku) (III),
osoba publiczna, ktra bierze czynny udzia w yciu pastwa, zasiada w sejmie lub senacie,
naley do partii politycznych (javna osoba, koja aktivno sudjeluje u ivotu drave, zasjeda u
Saboru ili senatu) (III), osoba zajmujca si polityk, w naszym kraju pojcie polityk nie
kojarzy si gwnie dobrze (osoba koja se bavi politikom, u naoj zemlji pojam politiar ne
izaziva dobre asocijacije) (III);
B. kto kto robi dobrze dla kraja, a jak w Polsce zodziej (onaj tko radi dobro za zemlju,
a u Poljskoj lopov) (I), osoba zajmujca wane miejsce w pastwie (osoba koja zauzima
vano mjesto u dravi) (I), osoba, ktra musi dopilnowa naszej reputacji w innych
krajach) (I), przedstawiciel (predstavnik) (II), osoba przedstawiajca nas przed innymi
(osoba koja nas predstavlja pred drugima) (II), wybrany go przez wybory (izabran na
izborima) (III), osoba, ktra ma wicej przywilejw ni wszyscy (osoba koja ima vee
privilegije od ostalih) (III), osoba podejmujca decyzje w imieniu obywateli (osoba koja
26
donosi odluke u ime graana) (III), czowiek wadzy (vladin ovjek) (III), urzdnik
pastwowy (dravni inovnik) (III);
C. osoba, najczciej wykreowana przez media, ktra dba najbardziej o wasne dobro
(osoba, najee predstavljana preko medija, koja najvie brine za vlastito dobro) (I),
czowiek, ktry drczy ludzi (ovjek koji mui ljude) (I), kamca (laljivac) (II),
zodziej, nierb (II, III), czsto siga po pienidze pastwa (esto posee za novcem
drave) (II), korupcja (korupcija) (II), pasoyt (parazit) (III), czowiek mao zaufany
(nepouzdan ovjek) (III), kto, kto obiecuje, e bdzie lepiej... (onaj tko obeava da e biti
bolje...) (III).
Valja naglasiti kako jedan dio odgovora nije bilo mogue razvrstati u pojedinu skupinu
odgovora, kao primjerice politiari su lopovi i neradnici. Naime, usporedbom definicije
politiara u uem, pa ak i irem smislu, s ovim odgovorom, proizlazi da je navedeni odgovor
pogrean. Meutim, kada se uzme u obzir da i u ozbiljnim znanstvenim radovima postoji
shvaanje kako je pojam poteni politiar contradictio in adjecto, tada se moe zakljuiti da
navedeni ueniki odgovor nije posve pogrean, nego je isti odgovor rezultat zbiljske
percepcije pojma politiar uslijed nerijetko iskrivljenog naina obavljanja politikih dunosti
kod brojnih politiara.
DEMOKRACJA (DEMOKRACIJA)
a. DSJP:
przeciwstawiany absolutyzmowi ustrj polityczny, w ktrym wadza naley do
narodu, w spoeczestwach klasowych do klasy panujcej; wadza ludu, ludowadztwo
(apsolutistiki suprotstavljen politiki ustroj u kojem vlast pripada narodu , u klasnim
drutvima vladajuem sloju; vlast naroda).
b. uenici:
A. ustrj, w ktrym spoeczestwo ma gos (ureenje u kojem drutvo ima glas) (I),
rzdy ludu (vlada ljudi) (I), ustrj polityczny, w ktrym wszycy gosuj (politiko
ureenje u kojem svi glasaju) (II), gos ludu (glas naroda) (II), ustrj, w ktrym
obywatele wybieraj wadcw (ureenje u kojem graani izabiru voe) (II), wolno sowa,
moliwoci do wypowiedzenia wasnego zdania i pogldw (sloboda govora, mogunost
izraavanja vlastitog miljenja i pogleda) (II), ustrj polityczny polegajcy na rwnym
27
traktowaniu wszystkich ludzi i nadaniu im praw obywatelskich (dravno ureenje koje se
temelji na jednakom tretiranju svih ljudi i davanju im graanskih prava) (II), ustrj
polityczny, w ktrym wszyscy obywatele s rwni, maj prawa wyborcze (politiko ureenje
u kojem su svi graani jednaki, imaju biraka prava) (III), system polityczny, w ktrym
decyzje podejmuj obywatele albo ich przedstawiciele (politiki sistem u kojem odluke
donose graani ili njihovi predstavnici) (III);
B. lud gosujcy na przedstawiciela pastwa (narod izabire predstavnika drave) (I),
dziki demokracji ludzie mog uczestniczy w wolnych wyborach i decydowa sami o
swoim losie (zahvaljujui demokraciji ljudi mogu sudjelovati u slobodnim izborima i
odluivati sami o svojoj sudbini) (I), uczciwo, prawa ludzi (potenje, ljudska prava) (I),
rwnouprawnienie (ravnopravnost) (I), wolno (sloboda) (I), wolno sowa (sloboda
govora) (III), wybory, prawda, rzd, bycie fair (izbori, istina, vlada, biti korektan) (III);
C. s to decyzje podejmowane tylko przez prezydenta (to su odluke koje donosi
iskljuivo predsjednik) (I), rzdy ludu w Staroytnym Rzymie (vlada ljudi u Antikom
Rimu) (I), zwizek jakiego kraju (odnos neke zemlje) (II).
6.2. Analiza rezultata ankete uenika u Hrvatskoj
DOMOLJUBLJE
a. ARHJ:
ljubav prema domovini; rodoljublje.
b. uenici:
A. kad netko voli i potuje domovinu (VI), ljubav prema domovini, briga za
domovinu (VI, VII, VIII), branjenje domovine i ljubav prema njoj (VI), to je kad netko
voli svoju dravu i ne prodaje ju i ne unitava (VII), tovanje domovine (VIII), ljubav
prema domovini tj. Hrvatskoj i svom narodu, ponos (VIII);
B. moja kua (VI), Hrvatska (VI), domovina (VI), ljubav, ouvanje (VI), svi
trebamo voliti svoju domovinu, odlina stvar (VI), himna (VI), paziti na domovinu (VI),
domovina i ljubav (VII), borba za domovinu (VII), branitelji (VII), ljudi koji su se
borili za samostalnu Hrvatsku u Domovinskom ratu (VIII), lijepo ali u odreenoj mjeri,
volim Hrvatsku (VIII);
28
C. Ivo Josipovi (VI), kada te netko cijeni i voli (VI), Ante Gotovina, rat, vjernost,
ljubav (VI), pojam neega o svom zaviaju (VI), ne smije se zaboraviti Vukovar (VIII),
onaj koji voli svoju dravu (VIII).
DEMOKRACIJA
a. ARHJ:
ureenje u kojem se vlast dijeli na sudsku, zakonodavnu i izvrnu, s pravom
neposrednih izbora i slobodom zbora i dogovora.
b. uenici:
A. svi imaju jednaka prava (VI), vrsta vladavine u kojoj svi ljudi imaju pravo glasa
(VII), sustav u kojem ljudi biraju, izbori (VIII), svi imaju pravo glasa, svi su jednaki i
slobodni (VIII);
B. vlast naroda (VI), sloboda biranja (VII), da slobodno moemo raditi to elimo
(VII), vea prava (VII), sloboda (VIII), u Hrvatskoj vladavina naroda ne postoji,
politiari su sve, a narod je nitko i nita te nitko nema svoja prava (VIII), referendum
graana (VIII), vladavina naroda (VIII), ravnopravnost u dravi (VIII);
C. pobuna (VI), proienje za dobrobit neega, loza istokrvnih ljudi (VII),
protivljenje vladi (VI), zajednitvo svih ljudi (VI), neovisna drava (VII), razvijanje
drave u dobrobit graana (VII).
KORUPCIJA
a. KRHJ:
sluenje nelegalnim i nemoralnim sredstvima da se stekne naklonost slubenih
osoba u ostvarivanju prava ili nelegalne koristi, potkupljivanje slubenika i dunosnika;
podmiivanje.
b. uenici:
A. politika koja nezakonito radi druge stvari izvan posla (VI), nezakonito neto raditi
(VI), podmiivanje (VI, VIII), pranje novca i varanje domovine (VII);
29
B. kraa, prljavi poslovi (VI), mito i korupcija (VI), prevara (VI), kraa,
problemi (VII), loe vladanje (VIII), nepravda (VIII);
C. la, Ivo Sanader (VI), osvajanje zemalja (VI), Jadranka Kosor (VI), neka vrsta
politike (VII), kradljivi HDZ (VIII), ekonomija (VIII), kriza, zatvaranje mnogih tvrtki,
bankrot (VIII).
POLITIAR
a. ARHJ:
onaj koji se bavi politikom.
pren.iron. onaj koji spretno zna izraavati svoje elje umjenim ophoenjem.
b. uenici:
A. osoba koja odluuje o dobrobiti republike (VI), ovjek koji vodi politiku (VI),
ovjek koji se bavi politikom za neku dravu (VI), osoba koja se bavi politikom (VI, VII,
VIII), ovjek koji radi u politici (VII), voditelj drave i odluuje (na neki nain) o naim
ivotima (VII), ovjek koji brine o dravi (VIII);
B. ljudi u odijelu u uredu (VI), pametan ovjek (VI), vlast (VII), osobe s velikom
plaom (VII), ljudi koji upravljaju dravom, a ne znaju nita (VII), frajeri koji rade u
Saboru (VII), vrh drave (VIII), vlada (VIII), ljudi koji sjede u Saboru i nita ne rade,
imaju velike plae a drugima uzimaju (VIII), vladar (VIII);
C. ovjek koji upravlja gradom (VI), leinar (VI), lopovi (VI), bezobrazna osoba
koja uzima novce (VI), ovjek koji puno zarauje a nita ne radi (VII), nesposobni ljudi
koji ne dolaze esto na posao i koji kradu novce dravi (VII), kradljivac, gleda i radi samo
da njemu bude bolje, ne brine se za narod (VIII), besciljne rasprave (VIII).
EUROPSKA UNIJA
a. definicija preuzeta sa slubene stranice Europske unije:
30
Europska unija jedinstveno je gospodarsko i politiko partnerstvo 28 europskih
drava koje zajedno pokrivaju velik dio kontinenta.23
b. uenici:
A. vie udruenih zemalja (VI), mnogo drava u savezu (VI), skup drava (VII),
zajednica koja eli ujediniti drave Europe (VII), Zajednica kojoj je cilj stvoriti jednu
snanu gospodarsku dravu. Mislim da u EU nismo smjeli ui jer emo se opet boriti za
samostalnost kao i u Jugoslaviji. (VII), zajednica puno drava unutar Europe (VIII), vie
drava u jednoj (VIII);
B. Hrvatska e se bolje razviti (VI), savez drava koji nama ne treba (VI), euri (VI,
VII), kune postaju euri, drugaije registracije (VI), obrazovanje, zvjezdice (VI),
uvoenje proizvoda iz drugih zemalja (VI), organizacija koja svakoj dravi koja se ulani
u nju krade novce (VII), budunost europskih zemalja (VII), velika drava (VII);
C. vie novaca u dravi (VI), vie posla za poljoprivrednike (VI), propast, teak
ivot (VII), oslobaamo se od krize (VII), bolji ivot za nas mlade (VII), nova
Jugoslavija (VIII).
23 europa.eu
31
Tablica 1. Detaljni prikaz rezultata ankete iz Poljske
TERMIN I klasa / razred II klasa / razred III klasa / razred
A B C A B C A B C
KORUPCJA KORUPCIJA
20 24 30 43 19 22 50 18 20
PATRIOTYZM DOMOLJUBLJE
27 24 23 40 16 28 38 31 19
UNIA EUROPEJSKA EUROPSKA UNIJA
26 23 25 45 21 18 47 16 25
POLITYK POLITIAR
23 24 27 35 19 30 41 20 27
DEMOKRACJA DEMOKRACIJA
22 29 23 25 30 29 33 37 18
TOTAL 118 124 128 188 105 127 209 122 109
UDZIA UDIO
31,89% 33,51% 34,59% 44,76% 25,00% 30,24% 47,50% 27,73% 24,77%
Rezultati ankete provedene u Poljskoj pokazuju da je najvei broj uenika tono
(A+B) definirao pojam domoljublje. Takav rezultat ne iznenauje, s obzirom da, kako je
ve gore navedeno, Poljska je izrazito katolika zemlja s izraenim osjeajem domoljublja.
Meutim, iznenauje da se najvei broj tonih odgovora u uem smislu (A) odnosi na pojam
korupcija. Naime, u Poljskoj korupcija nije gorui problem kao u Hrvatskoj, ali oito je
ovaj problem prisutan i u poljskom drutvu. Prilino visok broj tonih odgovora odnosi se na
pojam Europska unija kojeg uenici u Poljskoj razumijevaju na vrlo pristojnoj razini. Takav
rezultat moe se pripisati injenici da je Poljska ve cijelo desetljee lanica Europske unije,
iz ega se zakljuuje da su anketirani uenici tijekom cijelog svojeg dosadanjeg kolovanja
uili o svojoj dravi kao lanici Europske unije te su detaljnije upoznali njena obiljeja.
Iznenauje podatak da se najvei broj netonih odgovora (C) odnosi na pojam politiar.
Naime, ovaj pojam je meu uestalim pojmovima u svakodnevnom ivotu i uenici ga
uestalo uju. Takav rezultat pokazuje da se pojam politiar upotrebljava bez promiljanja
to znai biti politiarem i koje su obveze politiara.
32
Tablica 2. Detaljni prikaz rezultata ankete u Hrvatskoj
TERMIN
VI klasa / razred VII klasa / razred VIII klasa / razred
A B C A B C A B C
KORUPCJA KORUPCIJA
21 32 34 23 28 29 28 37 18
PATRIOTYZM DOMOLJUBLJE
26 27 34 33 20 27 27 37 19
UNIA EUROPEJSKA EUROPSKA UNIJA
19 35 33 25 31 24 27 35 21
POLITYK POLITIAR
17 40 30 23 29 28 18 38 27
DEMOKRACJA DEMOKRACIJA
16 34 37 19 30 31 34 29 20
TOTAL 99 168 168 123 138 139 134 176 105
WDZIA UDIO
22,76% 38,62% 38,62% 30,75% 34,50% 34,75% 32,29% 42,41% 25,30%
Rezultati ankete provedene u Hrvatskoj pokazuju da se najvei broj tonih odgovora
(A+B) odnosi na pojam politiar. Taj rezultat pokazuje da djeca imaju dobru percepciju
pojma politiara i njegovih karakteristika. Za pretpostaviti je kako je takav rezultat posljedica
injenice da se u Hrvatskoj politika pojavljuje kao esta tema razgovora u mnogim
situacijama. Najvei broj tonih odgovora u uem smislu (A) odnosi se na pojam
domoljublje. Takav rezultat, kao i u Poljskoj, pokazuje utjecaj katolikog odgoja u sklopu
kojeg se istie vanost odnosa prema svojoj domovini. Najvei broj netonih odgovora (C)
odnosi se na pojam demokracija, iz ega se zakljuuje da uenici u Hrvatskoj u visokoj
mjeri ne percipiraju pojam demokracije na odgovarajui nain. Takav rezultat ukazuje na
potrebu pojaane edukacije o ovom pojmu, kao jednom od najvanijih u razvoju uenika kao
osoba koje e kroz nekoliko godina stei glasako pravo. Nadalje, iznenauje da se u
Hrvatskoj razmjerno velik broj netonih odgovora odnosi na pojam korupcije, koji se vrlo
esto spominje u medijima i svakodnevnom razgovoru.
33
Grafiki prikaz 1. Usporedba odgovora po razredu u Hrvatskoj
Usporedbom rezultata odgovora po razredima u hrvatskim kolama, vidljivo je da broj
tonih odgovora raste u viim razredima. Takvi rezultati potvruju da uenici koji su pred
odlukom o daljnjem kolovanju imaju vei interes za drutveno-politika dogaanja oko sebe.
Ipak, primjeuje se da meu uenicima osmih razreda ima veliki broj onih koji mogu dati tek
definiciju pojmova u irem smislu te prilian broj onih iji su odgovori netoni. Takav rezultat
pokazuje da meu uenicima u Hrvatskoj postoji mali interes za politiku.
34
Grafiki prikaz 2. Usporedba odgovora po razredu u Poljskoj
Usporedbom odgovora po razredima u Poljskoj, vidljivo je da kao i kod hrvatskih
kolega, broj tonih odgovora raste u viim razredima. Meutim, kod poljskih uenika je oit
vei broj preciznih odgovora na pitanja, jer je u svakom razredu najvei broj odgovora upravo
u skupini tonih i preciznih odgovora. Iz navedenog se zakljuuje da poljski uenici imaju
vei interes i pokazuju bolje razumijevanje politikih pojmova od svojih hrvatskih kolega.
Iz sljedeih grafikih prikaza proizlazi da su u svim razredima poljski uenici davali
preciznije odgovore:
35
Grafiki prikaz 3. Usporedba VII razred
Grafiki prikaz 4. Usporedba VII-II razred
36
Grafiki prikaz 5. Usporedba VIII-III razred
Iz rezultata ankete u svim razredima, uoava se vei broj preciznih odgovora kod
poljskih uenika, jer najvei broj odgovora spada u skupinu preciznih odgovora. Za razliku od
poljskih uenika, hrvatski uenici imaju najvie odgovora u skupini opisnih odgovora. Iz
ovakvih rezultata moe se zakljuiti da su poljski uenici precizniji i skloni su nauiti tono
znaenje pojmova, dok su hrvatski uenici skloniji svojim interpretacijama pojedinih
pojmova. Jasniji pregled vidljiv je iz grafikih prikaza 6. i 7. za rezultate u Poljskoj i
Hrvatskoj:
37
Grafiki prikaz 6. Ukupno po odgovorima - Poljska
38
Grafiki prikaz 7. Ukupno po odgovorima - Hrvatska
39
7. ZAKLJUAK
Komunikacija je vana svim biima, a ovjek je jedino bie koje komunicira jezikom.
Uzajamna komunikacija od odlune je vanosti za tijek odnosa izmeu dvoje ljudi, a javna
komunikacija utjee na gospodarske i politike tijekove te time i na povijesna kretanja u
drutvu.
Javna komunikacija esto zapostavlja injenicu da su djeca kolskog uzrasta vaan
imbenik u buduem razvoju drutva te da oni unato naizglednoj nezainteresiranosti
percipiraju to se dogaa oko njih na gospodarskom i politikom podruju. Ti mladi ljudi e
za nekoliko godina stei glasako pravo i neposredno e birati lanove predstavnikih tijela,
predsjednike drava i druge nositelje politike moi. Zato je cilj ovog rada bila analiza
percepcije politikog diskursa kod djece kolskog uzrasta, kao skupine koja se uglavnom ne
promatra u istraivanjima u vezi politike.
Rezultati anketa koje su provedene za potrebe ovog rada, pokazuju da djeca u dananje
vrijeme imaju dobre mogunosti informiranja, pri emu je uz sada ve tradicionalnu iroku
rasprostranjenost televizije, u podjednakoj mjeri zastupljen internet. Pritom je koritenje
interneta ujednaeno u Poljskoj i Hrvatskoj te u seoskim i gradskim sredinama. Ovakvi
rezultati istraivanja pokazuju da se razlike meu raznolikim sredinama u odnosu na
dostupnost informacija sve vie smanjuju te da je cijeli svijet u informatikom smislu postao
globalno selo. Takvi rezultati pokazuju da je informatizacija u finalnoj fazi te da drutvo ulazi
u postinformatiko doba. Ovome valja dodati rezultat ankete u dijelu koji se odnosi na pitanje
o najveoj prednosti Poljske i Hrvatske, u kojem je najvei broj uenika naveo kako smatraju
obrazovanje kljunom prednou. Takav pokazatelj upuuje na svijest uenika o vanosti
obrazovanja te nagovjeuje prelazak iz informatikog doba u doba obrazovanja.
Rezultati istraivanja provedenog za potrebe ovog rada pokazuju kako djeca kolskog
uzrasta u velikoj mjeri politiare i politiku percipiraju u negativnom kontekstu. Takav odnos
prema politici nuno e odvratiti djecu od usmjeravanja ka politikim aktivnostima u
budunosti, ime se politiki prostor ostavlja onima koji pristaju na iskrivljen opis politiara i
njegove funkcije u drutvu. Ova spoznaja upuuje na nunost promjena koje bi trebale biti
provedene u politikom ivotu drutva kako bi se djeci kolskog uzrasta vratilo povjerenje u
politiare, u vezi ega najbolje govori poslovica: to odrasli misle, djeca kau.
40
Na kraju, moemo zakljuiti kako rezultati istraivanja pokazuju da djeca kolskog
uzrasta u Poljskoj i Hrvatskoj u velikoj mjeri percipiraju politiki diskurs u njegovim
negativnim znaajkama. Stoga je u budunosti neophodno promijeniti drutvenu sliku
politiara, jer je to jedini nain odrivog razvoja drutva te smanjenja negativnog utjecaja
politiara na razvoj djece i mladih kolskog uzrasta.
Kljune rijei: politiki diskurs, mediji, djeca kolskog uzrasta, istraivanje
41
8. PRILOZI
Ankieta
1. W ktrej jeste klasie?
a) 1.
b) 2.
c) 3.
2. Jakiej jeste pci?
a) eskiej
b) mskiej
3. Jak czsto ogldasz telewizj?
a) bardzo rzadko ogldam
b) nie ogldam telewizji duej ni godzin dziennie
c) ogldam telewizje rednio 3-5 godzin dziennie
d) ogldam telewizje wicej ni 5 godzin dziennie
4. Jakie kanay telewizyjne ogldasz najczciej?
a) rozrywkowe
b) edukacyjne
c) informacyjne
Wymie kilka tytuw!
__________________________________________________________
5. Skd bierzesz informacje o najwaniejszych wydarzeniach politycznych i spoecznych?
a) telewizja
b) prasa codzienna
c) radio
d) internet
6. Czy ogldasz wiadomoci i dziennik telewizyjny?
a) tak
b) nie Jeeli tak, to jak czsto je wygldasz?
a) raz dziennie
b) 3-5 razy dziennie
c) mniej ni 3 razy w tygodniu
7. Ile godzin dziennie korzystasz z Internetu?
a) nie korzystam z Internetu
b) korzystam nie duej ni godzinn
c) rednio 3-5 godzin dziennie
d) wicej ni 5 godzin dziennie
42
8. Sprbuj zdefiniowa wasnymi sowami:
a) korupcja:
- patriotyzm:
- Unia Europejska:
- polityk:
- demokracja:
b) Wymie 10 poj zwizanych z polityk!
___________________________________________________________________________
9. Wedug Ciebie, co jest najwiksz zalet w rozwoju twojego kraju?
a) rolnictwo
b) przemys
c) turystyka
d) wyksztacenie
10. Wedug Ciebie, co dobrze byoby zmieni w Polsce, eby ludzie byli bardziej
zadowoleni?
a) nic, w Polsce ludzie s zadowoleni
b) uwaam, e powinno si zmieni:
___________________________________________________________________________
Anketa
1. Koji razred pohaa?
a) 6.
b) 7.
c) 8.
2. Kojeg si spola?
a) enski
b) muki
3. Koliko prosjeno dnevno gleda televiziju?
a) vrlo rijetko gledam televiziju
b) gledam tv do sat vremena dnevno
c) gledam tv 3-5 sati dnevno
d) gledam tv vie od 5 sati dnevno
4. Koje emisije najee gleda na TV-u?
a) zabavne
b) obrazovne
c) informativne
43
Nabroji nekoliko naslova!
___________________________________________
5. Odakle se informira o politikim i drutvenim zbivanjima?
a) tv
b) dnevni tisak
c) radio
d) internet
6. Prati li dnevnik i informativne emisije?
a) da
b) ne
Ako je odgovor da, koliko esto ih prati?
a) svakodnevno
b) nekoliko puta tjedno
c) nekoliko puta mjeseno
7. Koliko se prosjeno dnevno slui internetom?
a) uope se ne sluim
b) rijetko jednom tjedno
b) do sat vremena dnevno
c) izmeu 3-5 sati dnevno
d) vie od 5 sati dnevno
8. Pokuaj definirati vlastitim rijeima:
a)- korupcija
- domoljublje
- Europska unija
- politiar
- demokracija
b) Nabroji 10 pojmova uvezi politike:
9. Koja je prema tvojem miljenju najvea prednost u razvoju Hrvatske?
a) poljoprivreda
b) industrija
c) turizam
d) obrazovanje
10. to bi prema tvojem miljenju bilo dobro promijeniti u Hrvatskoj, tako da ljudi budu
zadovoljniji?
a) nita, u Hrvatskoj su ljudi zadovoljni
b) smatram da bi trebalo __________________________________________________
44
9. BIBLIOGRAFIJA
1. Bratani, M. (ur.). (2011) Hrvatski jezik na putu u EU. Zagreb: Hrvatska sveuilina
naklada
2. Doga, H. Sowa polityczne w wiadomoci dziecicej.URL:
http://www.lingwistyka.uni.wroc.pl/jk/spis11.htm [07. 01.2012.]
3. Fiske, J.; Hartley, J. (1992) itanje televizije. Zagreb: Barbat
4. Gwny Urzd Statystyczny. Wyznania religijne stowarzyszenia narodowociowe i
etniczne w Polsce 2009-2011. URL:
http://stat.gov.pl/cps/rde/xbcr/gus/oz_wyznania_religijne_stow_nar_i_etn_w_pol_200
9-2011.pdf [21.02.2014.]
5. Iliin, V.; Marinovi-Bobinac, A.; Radin, F. (2001) Djeca i mediji: uloga medija u
svakodnevnom ivotu djece. Zagreb: IDIZ
6. Kapovi, M. (2011) iji je jezik?. Zagreb: Algoritam
7. Koir, M.; Zgrablji, N.; Ranfl, R. (1999) ivot s medijima prirunik o odgoju za
medije. Zagreb: Doron
8. Kovaevi, M.; Badurina, L. (2001) Raslojavanje jezine stvarnosti. Rijeka: Izdavaki
centar Rijeka
9. Mander, J. (2002) etiri argumenta protiv televizije. Rijeka: Adami
10. Milia, Z.; Toli, M.; Verstovek, N. (2010) Mladi odgoj za medije. Prirunik za
stjecanje medijskih kompetencija. Zagreb: M. E. P. d. o. o.
11. Milia, Z.; Zlokovi, J. (2008) Odgoj i manipulacija djecom u obitelji i medijima.
Prepoznavanje i prevencija. Zadar Rijeka: CIP
12. Og, P. (2007) O jzyku wspczesnej polityki. URL:
http://www.politologia.univ.rzeszow.pl/uploadUC/PiS/nr%204/artykuly/Kazimierz_O
zog.pdf [18.11.2013.]
13. Pawelec, R.; Trysiska, M. (2008) Najnowsze sownictwo a wspczesne media
elektroniczne. Warszawa: Semper
14. Peruko, Z. (ur.). (2011) Uvod u medije. Zagreb: Jesenski i Turk
15. Pupovac, M. (1990) Politika komunikacija. Zagreb: August Cesarec
16. Republika Hrvatska Dravni zavod za statistiku. Stanovnitvo prema vjeri po
gradovima/opinama, popis 2011. URL: http://www.dzs.hr [20.02.2014.]
17. kiljan, D. (2000) Javni jezik. Zagreb: Izdanja Antibarbarus
18. kiljan, D. (1988) Jezina politika. Zagreb: Biblioteka Naprijed
http://www.lingwistyka.uni.wroc.pl/jk/spis11.htmhttp://stat.gov.pl/cps/rde/xbcr/gus/oz_wyznania_religijne_stow_nar_i_etn_w_pol_2009-2011.pdfhttp://stat.gov.pl/cps/rde/xbcr/gus/oz_wyznania_religijne_stow_nar_i_etn_w_pol_2009-2011.pdfhttp://www.politologia.univ.rzeszow.pl/uploadUC/PiS/nr%204/artykuly/Kazimierz_Ozog.pdf%20%5b18http://www.politologia.univ.rzeszow.pl/uploadUC/PiS/nr%204/artykuly/Kazimierz_Ozog.pdf%20%5b18http://www.dzs.hr/45
19. Vrhovec-Vuemilovi, S. (ur.). (1987) Jezik politike. Istraivanja i rasprave. Zagreb:
Komunist
20. Zagrebaka slavistika kola: Hrvatski plus. O jeziku politikih govora i priopenja.
URL:
http://www.hrvatskiplus.org/index.php?option=com_content&view=article&id=520:o-
jeziku-politikih-govora-i-priopenja&catid=38:jezik-lingvistika&Itemid=72
[18.01.2014]
http://www.hrvatskiplus.org/index.php?option=com_content&view=article&id=520:o-jeziku-politikih-govora-i-priopenja&catid=38:jezik-lingvistika&Itemid=72http://www.hrvatskiplus.org/index.php?option=com_content&view=article&id=520:o-jeziku-politikih-govora-i-priopenja&catid=38:jezik-lingvistika&Itemid=72