POLITIKE I REŽIMI DEVIZNIH TEČAJEVA – DIO VI – AKADEMSKA 2013/14

SADRŽAJ PREZENTACIJE

Euroskepticizam – pojavni oblici Dedolarizacija – načini i metode povratka monetarnom

suverenitetu

CILJ PREDAVANJA Analizirati pojavne oblike euroskepticizma/ eurofilije Može li zemlja imati koristi od dedolarizacije, jačanja monetarnog

suvereniteta te koje mjere pri tome može koristiti

2

EUROSKEPTICIZAM

Podrazumijeva postojanje određene razine neprihvaćanja europskih integracijskih procesa te članstva u EU

Intenzitet otpora je različit - od potpunog odbijanja do načelnog prihvaćanja procesa, ali uz prigovore na određene dijelove procesa i/ili samo članstvo u Uniji

Potrebno je također razlikovati odnos koji prema

euroskepticizmu imaju pripadnici političkih elita od odnosa koji imaju najširi slojevi stanovništva, odnosno pripadnici pojedinih društvenih skupina Ovisi i o načinu na koji se članstvo u Uniji prezentira u javnosti 3

UZROCI EUROSKEPTICIZMA Strah od gubitka nacionalnog suvereniteta – strah od gubitka

kontrole nad donošenjem strateški značajnih državnih odluka Razina nacionalnog ponosa – na koji način se doživljava suverenitet

države i njegova obilježja (obično snažniji u mladim državama)

Ekonomski motivi – procjena troškova i koristi U pravilu, što je zemlja bila uspješnija tijekom tranzicijskog procesa

koristi od integracija su manje ALI – što su osobni resursi pojedinca veći, veće su i osobne koristi od

integracijskih procesa te je stav pozitivniji Razina euroskepticizma ovisi i o stanju u samoj ekonomskoj i

monetarnoj uniji – kada je unija u ekonomskoj krizi, razina otpora ulasku je (očekivano) viša

4

PODRŠKA EUROPSKIM INTEGRACIJAMA PODRŠKA EUROPSKIM INTEGRACIJAMA

PODRŠKA PODRŠKA EUROPSKOJ EUROPSKOJ UNIJI UNIJI

EUROFILI EUROFOBI

EU OPTIMISTI EUROENTUZIJASTI EUROPRAGMATICI

EU PESIMISTI EUROSKEPTICI EUROPROTIVNICI

4 osnovna stava u vezi s EU integracijama EU OPTIMISTI : euroentuzijasti i europragmatici EU PESIMISTI : euroskeptici i europrotivnici

KRITERIJI Opći stav prema ideji europskog ujedinjenja: eurofili vs. eurofobi Konkretan stav prema Europskoj uniji: EU optimisti i EU pesimisti

5Prema: Kopecky, P.; Mudde, C. The Two Sides of Euroscepticism: Party Positions on European Integration in East Central Europe, European Union Politics, Volume 3 (3): 297-326, 2002

Euroentuzijasti (kombinacija eurofila i EU optimista) podupiru osnovnu ideju europskih integracija te vjeruju kako će im EU ispuniti očekivanja u doglednoj budućnosti

6

PODRŠKA EUROPSKIM INTEGRACIJAMA PODRŠKA EUROPSKIM INTEGRACIJAMA

PODRŠKA PODRŠKA EUROPSKOJ EUROPSKOJ UNIJI UNIJI

EUROFILI EUROFOBI

EU OPTIMISTI EUROENTUZIJASTI EUROENTUZIJASTI EUROPRAGMATICI

EU PESIMISTI EUROSKEPTICI EUROSKEPTICI EUROPROTIVNICI

Euroskeptici (kombinacija eurofila i EU pesimista) podupiru osnovnu ideju europskih integracija, ali su pesimistični u vezi konkretnih mogućnosti EU da ih provede u praksi

Prema: Kopecky, P.; Mudde, C. , ibid.

PODRŠKA EUROPSKIM INTEGRACIJAMA PODRŠKA EUROPSKIM INTEGRACIJAMA

PODRŠKA PODRŠKA EUROPSKOJ EUROPSKOJ UNIJI UNIJI

EUROFILI EUROFOBI

EU OPTIMISTI EUROENTUZIJASTI EUROPRAGMATICIEUROPRAGMATICI

EU PESIMISTI EUROSKEPTICI EUROPROTIVNICI EUROPROTIVNICI

Europragmatici (eurofobi, ali EU optimisti ) ne podržavaju ideju europskih integracija, ali podržavaju ulazak u EU (smatrajući kako će od toga imati osobne koristi) 7

Europrotivnici (eurofobi i EU pesimisti) protive se općoj ideji ujedinjenja, a ne podržavaju ni ideju Europske unije

Prema: Kopecky, P.; Mudde, C. , ibid.

ISTRAŽIVANJE KOJE REDOVITO PROVODI OENB VEZANO UZ PERCEPCIJU EURA KAO SIGURNE IMOVINE OD 2007. U ZEMLJAMA SREDIŠNJE, ISTOČNE I

JUGOISTOČNE EUROPE

8

TVRDNJA: EURO ĆE BITI VRLO STABILNA I POUZDANA VALUTA U IDUĆIH PET GODINA

ECB, “THE INTERNATIONAL ROLE OF EURO”, JULY 2012, PREMA BECKMANN, E., SCHEIBER, T. (2012.), “NOT SO TRUSTWORTHY ANYMORE? THE EURO AS A SAFE HEAVEN ASSET IN CENTRAL, EASTERN AND SOUTHEASTERN EUROPE”, FOCUS ON EUROPEAN

ECONOMIC INTEGRATION, 2/12

POVJERENJE U EURO U ODNOSU PREMA NACIONALNOJ VALUTI

POZITIVNE VRIJEDNOSTI OZNAČAVAJU VEĆE POVJERENJE U EURO NEGO U NACIONALNU VALUTU

9ECB, “THE INTERNATIONAL ROLE OF EURO”, JULY 2013, PREMA BECKMANN, E., SCHEIBER, T. (2012.), “THE IMPACT OF HIGH

INFLATION ON HOUSEHOLDS’ TRUST IN CURRENCIES”, FOCUS ON EUROPEAN ECONOMIC INTEGRATION, 2012(4), VIENNA PP 80-93.

ULOGA NE-TRADICIONALNIH VALUTA

10

ECB, “THE INTERNATIONAL ROLE OF EURO”, JULY 2013, PREMA RBS RESERVE MANAGEMENT TRENDS 2012, CENTRAL BANK PUBLICATIONS

JAČANJE MONETARNOG SUVERENITETA IZLAZNE STRATEGIJE ZA DOLARIZIRANE ZEMLJE

Dolarizacija, ovisno o stupnju u kojem je zastupljena u nacionalnom gospodarstvu, ima niz negativnih učinaka – jedan od njih je svakako i (službeno ili neslužbeno) ograničavanje mogućnosti korištenja monetarnog suvereniteta za nacionalne ciljeve

U kolikoj mjeri i na koji način zemlje mogu imati koristi od nacionalne valute i monetarne (tečajne) politike?

Uzroci dolarizacije nisu isti u svakoj zemlji te je potrebna individualna strategija izlaska

S druge strane, zemlje koje su u mehanizmu ERM II razmatraju trenutak ulaska u eurozonu

Dolarizaciju je gotovo nemoguće u potpunosti iskorijeniti, pa čak i u slučajevima kada razlozi njezinog postojanja više nisu značajnije prisutni u gospodarstvu i/ili kada valuta dolarizacije pokazuje znakove nestabilnosti. Određena razina dolarizacije u otvorenim gospodarstvima uvijek je

prisutna i ne uzrokuje značajnije poremećaje Konačni cilj dedolarizacije je povećati stupanj korištenja domaće

valuteI. Analiza uzroka koji su doveli do pojave dolarizacije u okviru

nacionalnog gospodarstva (povijest (hiper)inflacija, nepovjerenje u valute koje koriste de facto fiksni tečajni režim, visoki iznosi dotacija iz inozemstva, navike …)

II. Novi izbor tečajnog režima – najčešće se preporuča ciljanje inflacije jer se u okviru te strategije može upravljati tečajem, a i stabiliziraju se inflatorna očekivanja koliki je uopće prostor za promjenu tečajne strategije kod dolariziranih gospodarstava?

UZROCI I TROŠKOVI DOLARIZACIJE/ MOTIVACIJA ZA DEDOLARIZACIJU UZROCI I TROŠKOVI DOLARIZACIJE/ MOTIVACIJA ZA DEDOLARIZACIJU

Razlikovati dolarizaciju depozita dolarizaciju depozita od kreditne dolarizacijekreditne dolarizacije Nužno je također razlikovati situacije kada je strana valuta doista prisutna u zemlji od vezivanja domaćih depozita/ kredita za kretanje strane valute

Dolariziranost sustava (između ostalog) nastaje i zbog toga što … Dolariziranost sustava (između ostalog) nastaje i zbog toga što … Postoje lako dostupni i jeftini(ji) izvori zaduživanja u stranoj valutiPostoji strah od fluktuiranja - tečajni režim je de facto fiksan Ne postoji tržište izvedenica koje bi moglo smanjiti izloženost valutnom riziku Valutna neusklađenost aktive i pasive - valutno inducirani kreditni rizik

..... Mjere koje se poduzimaju u svrhu dedolarizacije nužno uključuju podršku podršku javnosti javnosti jer (osobito ako se u prethodnim fazama gospodarski rast temeljio na priljevu jeftinog kapitala iz inozemstva) može doći do pogoršanja osobnih bilanci i životnog standarda

STRATEGIJE DEDOLARIZACIJE OVISIT ĆE I O IZBORU TEČAJNOG REŽIMA

U slučaju fluktuirajućeg tečajnog režimafluktuirajućeg tečajnog režima najvažniji zadatak je uspostavljanje monetarne autonomije Kroz politiku stabilizacije može doći do smanjenja novčane ponude i

time aprecijacije valute (Brazil, Mađarska)

Kod tečajnih režima s užim rasponom fluktuacije i/ili vezanih s užim rasponom fluktuacije i/ili vezanih režima režima povjerenje u sustav izgrađuje se preko povjerenja u sidrenu valutu te se lakše i brže izgrađuje. potencijalni problemi nastaju u slučaju da su depoziti vezani za

jednu valutu (npr. $), a za sidrenu se odabere druga (npr €) međusobno kretanje deviznih tečajeva dviju valuta utjecat će i na odabir korištene valute

Primjer: Primjer: Litva – valutni odbor baziran na euru, valuta štednje $ - aprecijacija € u odnosu prema $ smanjila je udio dolarskih depozita te povećala udio štednje u eurima i domaćoj valuti

15

UDIO KREDITA U STRANOJ VALUTI (%) U UKUPNIM KREDITIMA, SIJEČANJ 2014.

IZVOR: EBRD, 2013., DOSTUPNO NA HTTP://WWW.EBRD.COM/DOWNLOADS/RESEARCH/REP/REP-1401.PDF

UDIO DEPOZITA U STRANOJ VALUTI (%) U UKUPNIM DEPOZITIMA, SIJEČANJ 2014.

16

IZVOR: EBRD, 2013., DOSTUPNO NA HTTP://WWW.EBRD.COM/DOWNLOADS/RESEARCH/REP/REP-1401.PDF

POTENCIJALNE STRATEGIJE DEDOLARIZACIJE UKLJUČUJU: POTENCIJALNE STRATEGIJE DEDOLARIZACIJE UKLJUČUJU:

Reguliranje administrativnog i zakonskog okvira kako bi se ojačala uloga nacionalne valute;

Mjere usmjerene ka jačanju makroekonomske i institucionalne stabilnosti, stabiliziranje stope inflacije;

Mjere usmjerene ka razvoju nacionalnog financijskog tržišta (uključuje i novčano i tržište kapitala);

Potrebno je ravnoteža između razine državnih (deviznih) pričuva s inozemnim obvezama privatnog sektora;

Značajna je uloga javnog sektora – što više sudjelovati na domaćem tržištu s nacionalnom valutom, zaduživanje u domaćoj valuti, zahtijevano plaćanje u nacionalnoj valuti;

Primjena različitih stopa remuneracije na kunske i devizne depozite

Negativne posljedice tijekom procesa dedolarizacije imale su Negativne posljedice tijekom procesa dedolarizacije imale su : Obvezna konverzija depozita iz strane valute u domaću Ograničavanje mogućnosti raspolaganja depozitima denominiranim u

stranoj valuti

Manje negativnih posljedica imale suManje negativnih posljedica imale su: Kontroliranje kamatnih stopa na depozite (ovisno o valuti denominacije,

niže kamate za stranu valutu) Uvođenje/ proširenje kapitalnih kontrola Zakonska ograničenja korištenja strane valute Obveza korištenja domaće valute u transakcijama, kao i za izražavanje

cijena dobara i usluga Obvezno minimalno razdoblje držanja depozita u stranoj valuti

Dodatna literatura:Dodatna literatura:

Blanuša, N.: “Euroskepticizam: razine istraživanja i oblici istraživanja”, Anali Hrvatskog politološkog društva 3(2006), str 325-346

Zettelmeyer, J., Nagy, M. P.; Jeffrey, S.: “Addressing Private Sector Currency Mismatches in Emerging Europe”, EBRD Working Paper No. 115.

EBRD Transition Report 2009. Kokenyne, A.; Ley, J., Veyrune, R.:” Dedollarization”, IMF Working

Paper WP/10/188 Galac, T.: “Globalna kriza i kreditna euroizacija u Hrvatskoj”, HNB

Istraživanja, I-33, 2011.HTTP://WWW.EBRD.COM/DOWNLOADS/RESEARCH/REP/REP-

1401.PDF