115
EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA BROJ 21 KVARTALNI ČASOPIS IZ OBLASTI EKONOMIJE, POSLOVNE EKONOMIJE I MENADŽMENTA, STATISTIKE I POSLOVNE INFORMATIKE EKONOMSKI FAKULTET UNIVERZITETA U BEOGRADU / BEOGRAD, JUN 2016 WWW.EKOF.BG.AC.RS/PUBLIKACIJE/CASOPISI/EKONOMSKE-IDEJE-I-PRAKSA/ U OVOM IZDANJU: RADOVAN KOVAČEVIĆ // LJUBIŠA DABIĆ // EMILIJA MANIĆ // VOJKAN GAJOVIĆ // SVETLANA POPOVIĆ // VLADE ZARIĆ // DRAGANA KOVAČEVIĆ // VLADIMIR JOVANOVIĆ // MILUTIN JEŠIĆ // MILOŠ BIGOVIĆ

BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

EKONOMSKEIDEJE I PRAKSA

BROJ 21

KVARTALNI ČASOPIS IZ OBLASTI EKONOMIJE, POSLOVNE EKONOMIJE I MENADŽMENTA, STATISTIKE I POSLOVNE INFORMATIKEEKONOMSKI FAKULTET UNIVERZITETA U BEOGRADU / BEOGRAD, JUN 2016 WWW.EKOF.BG.AC.RS/PUBLIKACIJE/CASOPISI/EKONOMSKE-IDEJE-I-PRAKSA/ U

OVOM

IZDA

NJU:

RADO

VAN

KOVA

ČEVIĆ

// LJ

UBIŠA

DAB

IĆ //

EMILI

JA MA

NIĆ /

/ VOJ

KAN

GAJO

VIĆ //

SVET

LANA

POPO

VIĆ //

VLAD

E ZAR

IĆ //

DRA

GANA

KOVA

ČEVIĆ

// VL

ADIM

IR JO

VANO

VIĆ //

MILU

TIN JE

ŠIĆ //

MILO

Š BIG

OVIĆ

Page 2: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,
Page 3: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

EKONOMSKE IDEJE I PRAKSAKVARTALNI ČASOPIS IZ OBLASTI EKONOMIJE, POSLOVNE EKONOMIJE I MENADŽMENTA, STATISTIKEI POSLOVNE INFORMATIKE

Page 4: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

IzdavačCentar za izdavačku delatnostEkonomskog fakulteta u BeograduKamenička 6, tel. 3021-045, faks 3021-065E-mail:[email protected]

Dekan Ekonomskog fakultetaProf. dr Branislav Boričić

Priprema i štampaČUGURA Print, Beogradwww.cugura.rs

Godina2016.

REDAKCIJA ČASOPISA EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA

Glavni urednik časopisaprof. dr Jakšić Miomir

Urednici časopisaprof. dr Marko Backović prof. dr Vlade Milićević prof. dr Aleksandra Praščevićdr Saša Veljković, vanr. prof.

Članovi Redakcijeprof. dr Marko Backovićprof. dr Predrag Bjelićprof. dr Božidar Cerovićprof. dr Čedomir Čupićprof. dr Radmila Dragutinović - Mitrovićprof. dr Ðorđe Ðukićprof. dr Nikola Fabrisprof. dr Miomir Jakšićprof. dr Nebojša Janićijevićprof. dr Radovan Kovačevićprof. dr Vlade Milićevićprof. dr Aleksandra Praščevićprof. dr Gojko Rikalovićprof. dr Žaklina Stojanovićprof. dr Siniša Zarićdr Zoran Bogetić, vanr. prof.dr Miroslav Todorović, vanr. prof.dr Saša Veljković, vanr. prof.ms Milutin Ješić– sekretar redakcije

Tehnički sekretarJelena Cvetanović

Kontakt redakcijeTelefon: +381 11 3021 068Faks: +381 11 3021 068e-mail: [email protected]

Page 5: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

SADRŽAJ

POSLEDICE JAČANJA DOLARA U PERIODU 2014-2015. GODINE NA PRIVREDU SADRadovan Kovačević

POJAM I VRSTE ZADRUŽNE REVIZIJE (PRAVNI ASPEKTI)Ljubiša Dabić

GEOGRAFSKI INFORMACIONI SISTEMI U POLJOPRIVREDIEmilija ManićVojkan GajovićSvetlana Popović

DIREKTNI MARKETING POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA U REPUBLICI SRBIJI – MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJAVlade ZarićDragana KovačevićVladimir Jovanović

ULOGA FISKALNOG AGENTA U USPEŠNOSTI MONETARNOG REŽIMA TARGETIRANJA INFLACIJEMilutin Ješić

UTICAJ KVALITETA I SATISFAKCIJE NA LOJALNOST POTROŠAČA: MODELIRANJE NA NIVOU TURISTIČKE DESTINACIJEMiloš Bigović

07

29

59

45

77

99

Page 6: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,
Page 7: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

7EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

RADOVAN KOVAČEVIĆ1

E-mail: [email protected]

POSLEDICE JAČANJA DOLARA U PERIODU 2014-2015. GODINE NA PRIVREDU SAD2

THE CONSEQUENCES OF THE DOLLAR STRENGTHENING ON U.S. ECONOMY IN 2014-2015

JEL KLASIFIKACIJA: F14, F31, F32, F33

APSTRAKT:

Volatilnost deviznog kursa često ima značajne posledice na međunarodnu trgovinu. U ovom radu se analiziraju posledice apresijacije dolara u periodu 2014-2015. godine na privredu SAD. Nalazi u ovom radu potvrđuju tezu da jačanje dolara utiče na tekući račun i privredni rast SAD. Normalizacija monetarne politike u SAD, u vidu očekivanog rasta referentne kamatne stope Fed-a, podstiče buduća očekivanja apresijacije dolara. Inostra-ni dug SAD posle 2007. godine naglo se uvećao. Kao neto dužnik prema inostranstvu, SAD servisira ovaj dug u svojoj valuti. Porast vrednosti dolara stvara dodatno opterećenje za SAD, jer je njihov spoljni dug u dolarima, a inostrana aktiva u drugim valutama, koje

1 Institucija/Afilijacija: Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu.2 Ovajradjedeoistraživanjanaprojektu179065Ministarstvaprosvete,naukeitehnološkograzvojaRepublikeSrbije

„UlogadržaveunovommodelurastaprivredeSrbije”.

Page 8: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

POSLEDICE JAČANJA DOLARA U PERIODU 2014-2015. GODINE NA PRIVREDU SAD8gube na vrednosti prema dolaru kad dolar apresira. To otežava spoljnofinansijsku poziciju zemlje.

ABSTRACT:

The volatility of the exchange rate often have a significant impact on international trade. This paper analyzes the consequences of the appreciation of the dollar in the period 2014-2015. on the world economy. Findings in this study confirm the hypothesis that the strengthening of the dollar affects the current account and economic growth in the United States and the rest of the world. The normalization of monetary policy in the United States, as the expected growth of the Fed policy interest rate encourages future expectations of an appreciation of the dollar. External debt of the United States sharply increased after 2007. As a net debtor to abroad, the United States servicing this debt in its own currency. The increased value of the dollar creates an additional burden for the United States, because its foreign debt is in dollars, and foreign assets are in other currencies, which lose value against the dollar when the dollar appreciates. That make it difficult external financial position of the country.

KEY WORDS:DOLLAR, CURRENT ACCOUNT, EFFECTIVE EXCHANGE RATE

KLJUČNE REČI:DOLAR, TEKUĆI RAČUN, EFEKTIVNI DEVIZNI KURS

Page 9: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

9EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

UVODOscilacije deviznog kursa dolara značajno utiču na performanse ne samo privrede SAD, već i svetske privrede. Odstupanje deviznog kursa od njegove ravnotežne vrednosti pod-stiče neravnoteže u privredi. Promena vrednosti dolara odražava se na trgovinske i finan-sijske tokove, kao i na privredni rast u svetu. Ulazak dolara u zonu apresijacije 2014-2015. godine podstakao je brojne analize posledica jačanja dolara na privredu SAD, kao i na svetsku privredu. Polazeći od zastupljenosti dolara u međunarodnoj trgovini i tokovima kapitala, u ovom radu se ukazuje na efekte njegove apresijacije na privredu SAD. Posebno se ističu posledice apresijacije dolara na tekući račun platnog bilansa. U skladu sa teorijskom paradigmom, po kojoj precenjenost valute generiše deficit tekućeg računa, apresijacija dolara daje svoj rezultat u vidu širenja deficita tekućeg računa SAD. Jačanje dolara, mereno pomoću realnog efektivnog deviznog kursa, na jednoj strani, i slabljenje evra, na drugoj strani, u posmatranom periodu, prenosi se na privrede ova dva područja. Produžetak ovih tendencija bi značio da se može očekivati širenje deficita teku-ćeg računa SAD i povoljni impulsi na tekući račun evrozone. Kad potrošačke cene u SAD reaguju na promene deviznog kursa, a dolar apresira, opadaju cene stranih proizvoda na tržištu SAD u odnosu na cene domaćih supstituta, i dolazi do preusmeravanja tražnje u SAD na uvozne proizvode. Usled toga se povećava trgovinski deficit SAD, jer strani kupci smanjuju traženu količinu američke robe a kupci u SAD povećavaju količine uvoza stranih proizvoda. Ovaj raskorak u realnim tokovima ne mora se nužno pretvoriti u nominalni deficit iskazan u dolarima, jer se smanjuju dolarske cene uvoza. Nepotpuna transmisija promena deviznog kursa dolara na uvozne i izvozne cene američkih proizvoda, generiše asimetrične efekte na trgovinske bilanse SAD i ostalih zemalja.

Status dolara kao istaknute valute fakturisanja međunarodne trgovine, čak i kod trgovin-skih transakcija zemalja koje se ne realizuju sa SAD, dodatno doprinosi procesima prila-gođavanja između SAD i ostatka sveta. Cenovna elastičnost tražnje igra ključnu ulogu u ovim procesima (Corsetti and Pesenti, 2005). U slučaju kad američka tražnja nadpropor-cionalno reaguje u odnosu na promene cena, tada će apresijacija dolara pogurati uvoz u SAD u dovoljnoj meri da poništi pozitivne efekte popravljanja odnosa razmene (Terms of trade) usled pada uvoznih cena. Kad je strana tražnja za američkim proizvodima neela-stična, apresijacija dolara neće značajnije uticati na američki izvoz. U tom slučaju prila-gođavanje je pod dominantnim uticajem povećanih količina uvoza prema nepromenjenim količinama izvoza, što u krajnjoj instanci može dovesti do povećanja trgovinskog deficita. U slučaju da uvozne cene SAD reaguju slabije na promene deviznog kursa dolara, pogor-šanje trgovinskog bilansa usled apresijacije dolara ne mora biti snažno. Efekti apresijacije dolara na trgovinski bilans SAD u krajnjoj liniji će zavisiti od cenovne elastičnosti izvozne i uvozne tražnje.

Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala, pojačava tržišne neizvesnosti i stvara pogodan okvir za špekulativno ponašanje tržišnih aktera. Na taj način tokovi kapitala ostvaruju sve jači uti-caj na formiranje deviznih kurseva, umanjujući značaj realnog sektora. Očekivani rast ka-matnih stopa u SAD podstiče priliv stranog kapitala, koji vrši dodatni pritisak na jačanje dolara. Posledice se registruju ne samo u vidu širenju deficita tekućeg računa SAD, već i u pogledu budućeg opterećenja prilikom servisiranja dužničkih obaveza. Kao najzaduženija zemlja na svetu, SAD treba da računa na teškoće urednog servisiranja svojih obaveza,

Page 10: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

POSLEDICE JAČANJA DOLARA U PERIODU 2014-2015. GODINE NA PRIVREDU SAD10ako se nastavi tendencija rasta dolara. Trend apresijacije dolara je pokrenuo razmišljanja o tome da li bi trebalo da se između razvijenih zemalja (RZ) postigne novi sporazum o koordinaciji i kooperaciji centralnih banaka prilikom intervencija na deviznim tržištima, kako bi se dolar vratio u okvire blizu svog ravnotežnog nivoa. Iz istorije su izronila prise-ćanja na sporazum Plaza iz 1985. godine, kad su RZ, upravo posredstvom koordinacije centralnih banaka, uspele da za relativno kratko vreme potru apresijaciju dolara i njegovu vrednost približe procenjenom ravnotežnom nivou.

Cilj ovog rada je analiza aktuelnih tendencija deviznog kursa američkog dolara, i identi-fikovanje faktora koji su doprineli njegovom jačanju tokom 2014-2015. godine. Nalazi treba da posluže za sagledavanje posledica uspona dolara na privredu SAD.

Doprinos ovog rada postojećoj literaturi je dvostruk. Prvo, ranija istraživanja posledica jačanja dolara na privredu SAD iz ugla međunarodne investicione pozicije su dopunjena novijim podacima. Sem toga, skrenuta je pažnja na vezu koja postoji između bilan-sa spoljne zaduženosti SAD i stanja u računu primarnog dohotka, takođe sa podacima koji pokrivaju skorašnje razdoblje. Drugo, rad pruža mogućnost potpunijeg razumevanja uticaja apresijacije dolara na trgovinske tokove, i u skladu sa tim proširuje horizont sa-gledavanja potreba za donošenjem određenih mera ekonomske politike, koje bi imale korektivno dejstvo na postojeće neravnoteže trgovinskog bilansa i tekućeg računa.

Preostali deo rada je strukturiran na sledeći način. U prvom delu analiziraju se efekti apresijacije dolara na privredu SAD. Tendencije realnog efektivnog deviznog kursa dolara istražuju se u drugom delu rada, a u trećem delu se izlažu osnovne performanse među-narodne investicione pozicije SAD. U četvrtom delu se ispituje uticaj apresijacije dolara na privredna kretanja. Predmet razmatranja u petom delu rada je poređenje sadašnjeg stanja platnog bilansa SAD i volatilnosti deviznog kursa dolara sa stanjem iz vremena donošenja međunarodnog Plaza sporazuma iz 1985. godine. Na kraju rada su sumirani glavni nalazi i njihove implikacije za buduća istraživanja.

1. EFEKTI APRESIJACIJE DOLARA NA TRGOVINSKI BILANS SADJačanje dolara američki uvoz čini jeftinijim u odnosu na domaću proizvodnju, što vodi preusmeravanju tražnje američkih potrošača u korist uvoznih proizvoda, dok preduzeća počinju da kupuju relativno jeftinije uvozne inpute. Međutim, treba imati u vidu da se ne ostvaruje potpuno prelivanje rasta deviznog kursa dolara na smanjivanje dolarskih uvoznih cena, jer kompanije koje izvoze na tržište SAD prilagođavaju svoju maržu profita kako bi očuvale tržišni udeo. U stvari, strana preduzeća koja izvoze na tržište SAD mogu oklevati da smanje dolarske cene svojih proizvoda kad dolar apresira, jer ostvaruju veću zaradu bez povećanja obima izvoza. To zapravo znači da je porast uvozne tražnje u SAD zbog jačanja dolara umeren. Rast dolara povećava izvozne cene američkih proizvoda kad se one konvertuju u strane valute. To utiče na usporavanje rasta američkog izvoza. U tom slučaju američke kompanije prilagođavaju svoju profitnu maržu kako bi sprečile potpuno prelivanje deviznog kursa na izvozne cene u stranoj valuti.

Page 11: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

11EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

U praksi se koriste različiti ekonometrijski modeli da bi se ocenili efekti apresijacije dolara. Prema modelu koji je razvijen u njujorškom Fed-u, apresijacija dolara od 10% smanjuje doprinos neto-izvoza rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,5% u toku jedne godine, uz dodatnih 0,2% u sledećoj godini3. U oktobarskoj svesci publikacije World Economic Outlook iz 2014., MMF je ocenio da porast realnog efektivnog deviznog kursa dolara za 1% dovodi do srednjoročnog pogoršanja bilansa tekućeg računa SAD za 0,165% BDP-a, sa kašnjenjem od dve godine (Cline, 2015, str. 5).

Primenom ekonometrijskog modela na privredu SAD, eksperti Fed-a su izračunali da apresijacija dolara od 10% dovodi do pada realnog izvoza SAD za 3% posle jedne godi-ne, i više od 7% posle treće godine (Fischer, 2015, str. 3). Postepeno reagovanje izvoza posledica je usporene supstitucije skupljih američkih proizvoda, koju sprovode preduzeća i domaćinstva u stranoj zemlji, smatra Fischer. Istovremeno ocenjuje da realan američki uvoz raste, jer apresijacija dolara pojeftinjuje strane proizvode za američke potrošače. Fischer se ujedno poziva na literaturu po kojoj je stepen transmisije promena deviznog kursa na američke uvozne cene prilično nizak, prvenstveno zbog toga što strani izvo-znici uglavnom zadržavaju relativno stabilne dolarske cene za proizvode koje prodaju na američkom tržištu. Pri tome navodi kao tipičnu ocenu onu po kojoj apresijacija dolara od 10% dovodi do pada američkih uvoznih cena nenaftnih proizvoda samo za oko 3% posle jedne godine, i nešto malo preko toga u kasnijem periodu4. Na osnovu ovih procena, Fis-cher zaključuje da su izvozno usmereni proizvodni sektori američke privrede (sektori koji proizvode razmenljive proizvode), više pogođeni apresijacijom dolara od ostatka privrede. Kao dokaz navodi činjenicu da su ovi sektori tokom 2014. godine ostvarili manji rast od rasta celokupne privrede.

Cline (2015a, str. 1) smatra da je u novembru 2015. američki dolar bio precenjen za oko 10% u odnosu na modelski ocenjen fundamentalno ravnotežni nivo deviznog kursa. Ova neravnoteža je ujedno bila najveća u svetskoj privredi. Cline (2015a, str. 6) u navedenom radu ocenjuje da bi dalji rast dolara mogao dovesti do deficita tekućeg računa 2020. go-dine od oko 4,6% BDP-a. To svakako izoštrava finansijske uslove u SAD, dok su oni blaži u evrozoni i Japanu. Divergentna monetarna politika doprinela je rastu dolara u odnosu na evro i jen tokom 2015. godine. Od sredine 2014. do novembra 2015. godine dolar je ojačao za 25 procenata prema evru i 20% prema jenu (Cline, 2016, str. 1). Relativno velika precenjenost dolara iz 2015. još uvek se, prema istom izvoru, održava u rasponu 7-8%. Ako se ima u vidu da apresijacija dolara ispoljava produženo delovanje na tekući račun u periodu od skoro dve godine, gore spomenuti autor zaključuje da se može očeki-vati dalje širenje deficita tekućeg računa SAD (Cline, 2016, str. 11). Pad cena sirovina u 2015. takođe je doprineo jačanju dolara.

Tendencija rasta dolara može umanjiti izvoznu konkurentnost SAD, mada ova zemlja ima mogućnosti da unapređenjem produktivnosti i sofisticiranosti proizvodnje nadoknadi ovaj gubitak. Razmena sa nekoliko zemalja, prema prikazu na slici 1, je posebno osetljiva za SAD.

3 http://wbponline.com/articles/view/50653/how-surging-dollar-weakens-us-growth-new-york-fed.Pristupljeno16.januara2016.godine.

4 Fischer(2015,str.3)konstatujedaseizneteoceneslažusanalazimadvenovijeanalize,kojesuuradiliGopinath(2015)iBussière,DelleChiaie,andPeltonen(2014).

Page 12: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

POSLEDICE JAČANJA DOLARA U PERIODU 2014-2015. GODINE NA PRIVREDU SAD12Na slici 1. se uočava izražen trend rasta trgovinskog deficita SAD u razmeni s Kinom. (Deficit u razmeni robe i usluga s Kinom 2015. godine iznosio je 338 milijardi dolara i predstavljao je 62,5% ukupnog deficita SAD u razmeni robe i usluga s inostranstvom u toj godini)5 Mada deficit u razmeni s EU nije zanemarljiv, ipak je on znatno manji nego deficit ostvaren u razmeni s Kinom. Zbog toga se neretko u SAD mogu čuti prigovori da Kina politikom jevtinog juana (renminbi) podstiče svoj izvoz. Međutim, ove prigovore tre-ba propustiti kroz filter tendencija na kineskom deviznom tržištu, da bi se shvatilo da Kina danas zapravo interveniše na deviznom tržištu, kako bi sprečila preteranu depresijaciju svoje valute. (Prema oceni američkog Ministarstva finansija, kako to prenosi Bloomberg, juan je 2015. godine depresirao prema dolaru 4%, uprkos tome što je Narodna banka Kine prodala 480 milijardi dolara na svom deviznom tržištu od avgusta 2015. do marta 2016. godine, u cilju podrške juanu)6 Iz toga se nameće zaključak da su prigovori o pot-cenjenom juanu neosnovani, već je pre reč o precenjenom dolaru.

SLIKA 1: SALDO RAZMENE ROBE I U SLUGA SAD S KINOM, JAPANOM I EVROPSKOM UNIJOM, 1999-2015. GODINE

Izvor:http://www.bea.gov/international/index.htm#tradePristup30.05.2016.

U kontekstu praćenja stanja platnog bilansa, američko Ministarstvo finansija od aprila 2016. godine poseduje tzv. novu „monitoring listu” pet velikih zemalja: Kina, Nemačka, Japan, Koreja i Tajvan, kao potencijalnih „valutnih manipulatora”. Ova lista se zasniva na novim merama koje su utvrđene u Zakonu o olakšavanju i podsticanju trgovine („Trade Facilitation and Trade Enforcement Act” iz 2015, koji je poznat i kao „customs bill”). Te mere počivaju na nekoliko objektiviziranih kriterijuma. Jedan od kriterijuma koji se koriste za potencijalnu optužbu zemlje kao valutnog manipulatora je trgovinski suficit te zemlje sa SAD veći od 20 milijardi dolara u periodu od 12 poslednjih meseci. Drugi kriterijum je postojanje globalnog suficita jedne zemlje koji prelazi 3% njenog BDP-a u poslednjih 12

5 http://www.bea.gov/international/index.htmPristupljeno01.06.2016.godine.6 http://www.bloomberg.com/news/articles/2016-04-29/u-s-puts-china-japan-on-new-watch-list-for-unfair-fx-practices

Pristupljeno01.06.2016.godine.

Page 13: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

13EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

meseci. Sledeći kriterijum je preduzimanje jednostranih intervencija na deviznom tržištu, koje su definisane kao ponovljene neto kupovine deviza po obimu veće od 2% BDP-a u poslednjih 12 meseci. Konačno, zemlja se označava kao „veliki trgovinski partner” ako ostvaruje trgovinu sa SAD veću od 55 milijardi dolara, i na ovu zemlju se primenjuju prethodna tri kriterijuma (Bergsten and Gagnon, 2016). Prema oceni spomenutih auto-ra, ovi objektivni kriterijumi za utvrđivanje da li postoji praksa manipulisanja deviznim kursom, predstavljaju unapređenje u odnosu na Trgovinski zakon iz 1988, po kome je Ministarstvo finansija SAD bilo u obavezi da javno imenuje zemlju kao „valutnog mani-pulatora”, ako se oceni da ona sprovodi valutnu politiku čiji je cilj da spreči efektivnu korekciju njenog tekućeg računa, pre svega putem intervencije na deviznom tržištu koja sprečava rast deviznog kursa njene valute. Spomenuti autori smatraju da je po ranijem zakonu Ministarstvo finansija moglo da zaobiđe osnovnu nameru Zakona, uz obrazloženje da je nemoguće utvrditi stvarne namere zemlje prilikom intervencija na deviznom tržištu. U svom izveštaju iz aprila 2016. godine (U.S. Department of the Treasure Office of In-ternational Affairs, 2016, str. 2), američko Ministarstvo finansija je ocenilo da ni jedna zemlja ne ispunjava istovremeno sva tri prethodna kriterijuma, ali da pet velikih trgovin-skih partnera SAD ispunjava po dva kriterijuma, i da je stoga oformilo listu od pet gore navedenih zemalja. U skladu sa spomenutim kriterijumima, Ministarstvo finansija SAD će u narednom periodu „... nadgledati i ocenjivati ekonomske trendove i deviznu politiku” spomenutih pet zemalja, stoji u navedenom izveštaju.

Dobro je poznata činjenica da privreda SAD ima kratku poziciju u dolarima kojom finan-sira dugu poziciju u ostalim valutama. Zbog toga ostatak sveta mora imati veću dolarsku aktivu od dolarske pasive, tako da uživa agregatne dobitke u procesu vrednovanja (eng. valuation) kad dolar apresira7. Javni sektor u mnogim ZTN ima dugu dolarsku poziciju, dok korporativni sektor karakteriše kratka dolarska pozicija. Sada kad dolar jača, potreb-no je omogućiti transfere iz dobitničkog javnog sektora u korist gubitničkog korporativnog sektora, kako bi se izbeglo posrtanje privrede usled jačanja dolara.

Snažniji dolar delimično može uticati na priliv stranih direktnih investicija (SDI) u SAD, tržište koje predstavlja vodeću investicionu destinaciju u svetu. Uticaj jačanja dolara na ovom području već se osetio, jer je neto priliv SDI u SAD porastao sa 131,8 milijardi dolara u 2014. na 409,9 milijardi dolara u 2015. godini8.

2. REALNI EFEKTIVNI DEVIZNI KURS DOLARAMeđunarodna konkurentnost privrede najbolje se iskazuju pomoću realnog efektivnog deviznog kursa. Ovaj pokazatelj se izračunava tako što se ponderisani prosek bilateralnih deviznih kurseva koriguje ponderisanim prosekom promena u stopama inflacije između posmatrane zemlje i inostranstva. Najčešće se kao ponderi koriste učešća relevantnih ze-malja u spoljnoj trgovini posmatrane zemlje. Nivo realnog deviznog kursa na srednji i dugi rok treba da je opredeljen delovanjem fundamentalnih faktora, pa se takvo stanje kursa

7 Ovajefekatnanivouzemljepredstavljarazlikuizmeđupromenavrednostiaktivekojuzemljaimauinostranstvuipromenavrednostidomaćeaktivekojuposedujustraniinvestitori.

8 Podacisupremahttp://www.bea.gov/international/bp_web/tb_download_type_modern.cfm?list=1&RowID=2Pristu-pljeno01.06.2016.godine.

Page 14: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

POSLEDICE JAČANJA DOLARA U PERIODU 2014-2015. GODINE NA PRIVREDU SAD14označava kao ravnotežno. Na kratak rok svakako dolazi do odstupanja realnog deviznog kursa od ravnotežnog nivoa, kako pod delovanjem cikličnih faktora, tako i pod uticajem vesti sa finansijskih tržišta koje utiču na nivo tekućeg tržišnog kursa.

Kratkoročno odstupanje realnog efektivnog deviznog kursa od ravnotežne putanje može dovesti do neravnoteže u spoljnotrgovinskom i tekućem računu. Ukoliko nominalna apresijacija valute dovede do njene realne apresijacije, to će značiti da se odstupilo od cenovno konkurentnog realnog deviznog kursa, i da se zemlja može suočiti sa pogorša-njem izvozne konkurentnosti. Da bi se izbeglo formiranje dugoročno neodrživog deficita tekućeg računa, u tim slučajevima se pristupa primeni korektivnih mera koje će voditi uspostavljanju spoljne ravnoteže. Polazeći od ovih teorijskih okvira, u ovom odeljku ćemo analizirati aktuelno kretanje realnog efektivnog deviznog kursa dolara.

Kretanje kamatnih stopa povezano je sa tendencijom deviznog kursa. Preko kamatnih stopa, centralna banka može da utiče na inflaciju i devizni kurs. Prikazane varijable na slici 2. ukazuju na to da se periodi viših kamatnih stopa u SAD poklapaju sa jačanjem dolara, i obrnuto. Više kamatne stope privlače strani kapital, potpomažući apresijaciju dolara. Odliv kapitala zbog nižih kamatnih stopa povlači depresijaciju dolara. Međutim, neretko se događa da su više kamatne stope povezane sa višim stopama privrednog rasta. Na slici 2. se takođe zapaža da je prosečan rast realnog BDP-a SAD bio skoro izjednačen u fazama apresijacije i depresijacije dolara.

SLIKA 2: REALNI EFEKTIVNI DEVIZNI KURS (REDK) DOLARA, RAST REALNOG BDP-A SAD I KAMATNE STOPE NA DESETOGODIŠNJE OBVEZNICE U SAD, GODIŠNJI PODACI

procenti-leva skala, indeksi-desna skala

Napomena:RastrealnogBDP-ajeprikazankaoprocentualniporastutekućojuodnosunaprethodnugodinu;IndeksiREDKsuobračunatipomoćutrgovinskihponderazaširukorpuvaluta.Vrednostiindeksaiznad100predstavljajuapresijaciju,ispod100jedepresijacija.

Izvor:FederalReserveBankofSt.Louis(FREDEconomicData).https://research.stlouisfed.org/fred2/Pristupljeno1.02.2016.godine.

Page 15: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

15EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

Kretanje vrednosti dolara, posmatrano u odnosu na linearni trend realnog efektivnog devi-znog kursa, prikazano na slici 3, pokazuje da realna kupovna moć ove valute prolazi kroz cikluse, i da je od sredine 2014. godine otpočeo ulazak u zonu apresijacije. Mada se u prvoj polovini 2016. godine zapaža zaokret realnog efektivnog deviznog kursa u pravcu depresijacije, posmatrano u odnosu na baznu godinu (2010=100) ovaj kurs je i dalje u pojasu apresijacije. To zapravo znači da srednjoročni preokret kursa dolara u prvoj polo-vini 2016. u pravcu depresijacije nije bio dovoljno snažan da realni efektivni devizni kurs privuče na trendnu putanju. Ovaj prikaz upućuje na zaključak da se u narednom periodu mogu očekivati oscilacije realnog efektivnog deviznog kursa dolara, koje ne bi dovele do toga da on napusti zonu apresijacije u koju je ušao.

SLIKA 3: REALNI EFEKTIVNI DEVIZNI KURS (REDK) DOLARA I LINEARNI TREND, MESEČNI PROSECI

indeksi, 2010=100

Izvor:https://www.bis.org/statistics/eer.htm?m=6%7C187Pristupljeno30.05.2016.godine.

U gornjem tekstu je već istaknuto da porast realnog efektivnog deviznog kursa dolara ima tendenciju da poveća neto uvoz SAD, jer snažniji dolar podstiče uvoz a destimuliše izvoz (stranci su manje zainteresovani za kupovinu skupljih američkih proizvoda u nacionalnoj valuti). Pri ovakvim okolnostima realistično je očekivati širenje američkog deficita tekućeg računa. Međutim, ovi trendovi mogu doprineti smanjivanju inflacije u SAD. Ipak treba istaći da tekuću privrednu aktivnost u SAD ne karakteriše inflacioni pritisak, već nagla-šena opreznost monetarnih vlasti u pogledu mogućih recesionih impulsa. Nakon što smo sagledali tenedencije realnog efektivnog deviznog kursa dolara, prelazimo na ispitivanje međunarodne investicione pozicije SAD.

Page 16: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

POSLEDICE JAČANJA DOLARA U PERIODU 2014-2015. GODINE NA PRIVREDU SAD16

3. MEÐUNARODNA INVESTICIONA POZICIJA SADPoložaj SAD u međunarodnom okruženju može se sagledati pomoću bilansa međunarod-ne investicione pozicije. Kao što se može videti na slici 4, inostrani dug SAD posle 2007. godine naglo se uvećao.

Budući da je neto dužnik prema inostranstvu (preko 7 biliona dolara krajem 2015. go-dine), SAD servisira ovaj dug u svojoj valuti. Stoga jačanje dolara stvara dodatno optere-ćenje za SAD, jer je njihov spoljni dug u dolarima, a inostrana aktiva u drugim valutama, koje gube na vrednosti prema dolaru. To otežava spoljnofinansijsku poziciju zemlje. Isto-vremeni budžetski deficit i deficit tekućeg računa (pojava u literaturi označena kao deficiti „blizanci”) finansiraju se zaduživanjem u inostranstvu, uvećavajući iznos spoljnog duga. Strani investitori su i dalje veoma zainteresovani za ulaganja u američke državne HoV, koje, sem visoke likvidnosti, poseduju naglašenu sigurnost, svojstvo koje izuzetno cene menadžeri deviznih rezervi u centralnim bankama.

SLIKA 4: NETO MEÐUNARODNA INVESTICIONA POZICIJA SAD, STANJE KRAJEM GODINE

Izvor:http://bea.gov/iTable/.Pristupljeno30.05.2016.godine.

Tendencija rasta deviznih rezervi u svetu posle globalne finansijske krize iz 2007-2008. godine pojačava tražnju za američkim državnim HoV, što olakšava finansiranje spomenu-

Page 17: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

17EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

ta dva deficita. Mada je budžetski deficit koristan instrument za podsticanje domaće tra-žnje, važno je da se oceni njegova održivost. Ova potreba je naglašenija sa porastom neto spoljnog duga SAD. Na drugoj strani, posredstvom ova dva deficita, uvećava se iznos dolarskih deviznih rezervi u svetu i održava pozicija dolara kao vodeće svetske rezervne valute. Dakle, apresijacija dolara pozitivno utiče na neto priliv stranog kapitala, dok se negativan uticaj registruje u trgovinskom bilansu SAD. Nastojanja zemalja sa najvećim deviznim rezervama na svetu da kroz valutnu diverzifikaciju smanje udeo dolara u svojim rezervama, ukazuju da se i na strani tražnje za dolarima odvijaju procesi koji mogu uma-njiti njegov značaj kao vodeće svetske rezervne valute u narednim godinama. SAD bi se suočile sa izazovom da se krnji liderska pozicija dolara u tokovima međunarodne trgovine i postepeno nagriza njegov status kao dominantne valute svetskih deviznih rezervi. Či-njenica je da apresijacija dolara ne bi mogla značajnije da utiče na preokret ovog trenda, ali bi mogla da privremeno uspori proces njegovog potiskivanja kao najpoželjnije valute međunarodnih deviznih rezervi.

Polazeći od valutne strukture aktive i pasive, koju su analizirali Béneétrix et al. (2015), u OECD je procenjeno da će se neto inostrana pasiva SAD uvećati za oko 7% BDP-a, jer je inostrana aktiva uglavnom denominovana u stranim valutama (OECD, 2015, str. 21). Inostrana aktiva koja glasi na strane valute, koju poseduju američki investitori, beleži niže dolarske prinose. Time se širi raskorak između godišnje stope prinosa u nacionalnim valutama i dolarima. S obzirom na to da se veliki deo profita američkih kompanija, čije akcije ulaze u sastav indeksa S&P 500, ostvaruje iz poslovanja na stranim tržištima, apresijacija dolara će umanjiti njihove prihode iskazane u dolarima, a verovatno i cene njihovih akcija. Nasuprot SAD, prinosi investitora iz evrozone i Japana na strane aktive, iskazani u evru i jenima, su porasli. Prema skorašnjim ocenama OECD iznetim u poznatoj publikaciji OECD Economic Outlook (OECD, 2016, str. 13), porast efektivnih deviznih kurseva u RZ i zaoštravanje kreditnih uslova u SAD, u osnovi znači da su ukupni finansij-ski uslovi u RZ restriktivniji nego u drugoj polovini 2015. godine, uprkos olakšavajućim merama monetarne politike u evrozoni i Japanu.

Mada bi se, prema stanju neto međunarodne investicione pozicije SAD, moglo očekivati da saldo računa primarnog dohotka u platnom bilansu bude sa negativnim predznakom, u stvarnosti to nije slučaj. Zapravo, slika 5. nas uverava da SAD i dalje beleže pozitivan saldo u računu primarnog dohotka platnog bilansa. Pri tome se uočava trend rasta ovog salda od 2002. godine. Dakle, uprkos dinamičnom porastu spoljne zaduženosti SAD od 2010. godine, koji prikazuje kriva neto međunarodne investicone pozicije na slici 4., po-zitivan saldo računa primarnog dohotka je nastavio da se uvećava (tek je u 2015. došlo do njegovog neznatnog pada, ali je i u toj godini pozitivan saldo bio nešto manji od 200 milijardi dolara).

Page 18: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

POSLEDICE JAČANJA DOLARA U PERIODU 2014-2015. GODINE NA PRIVREDU SAD18 SLIKA 5: SALDO RAČUNA PRIMARNOG I SEKUNDARNOG DOHOTKA PLATNOG BILANSA SAD U PERIODU 2000-2015.

GODINE

Napomene:1Računprimarnogdohotkaobuhvataprihodeirashodeproizvodnihfaktora.Ovdesebeležeprihodiirashodipoosnovunadoknadezaposlenihrezidenatauinostranstvuinerezidenataudomaćojzemlji,kaoidohodakodinvesticija(Ovajdohodakobuhvata:dividende,reinvestiraneprihode,kamate,aposebnosuiskazaniprihodiirashodipoosnovudeviznihrezervi).Računprimarnogdohotkaneuključujekapitalnedobitkeigubitke,idohodakodfinansij-skihderivata.2Računsekundarnogdohotka(tekućitransferi)obuhvataprihodeirashodeameričkevladeiprivatnetransfere,kaoštosupenzijeipomoćameričkevlade,kazneipenale,porezenakamateidividendekojiseplaćajuunekimzemljama,ličnetransfere(doznake),transferekojiseodnosenaosiguranjeiostaletekućetransfere.Podacisuiskazaniutekućimdolarima.

Izvor:http://www.bea.gov/iTable/iTable.cfm?reqidPristupljeno30.05.2016.godine.

Stanje bilansa računa primarnog dohotka šalje informaciju da manji iznos investicija SAD u inostranstvu donosi znatno veću stopu prinosa od stranih investicija u SAD. Servisiranje stranog duga ne stvara probleme američkim dužnicima, uključujući i državu kao dužnika. Čak se ima utisak da i u slučaju da se nastavi sa trendom rasta negativnog salda među-narodne investicione pozicije, to neće ugroziti platni bilans SAD, niti će dovesti u sumnju mogućnost servisiranja spoljnog duga. Strane investitore snažno privlači američko tržište novca i kapitala, tako da su spremni da investiraju u kupovinu visoko rejtingovanih HoV, posebno onih koje emituje država. Prihode po osnovu HoV i direktnih investicija, stranci u velikoj meri zadržavaju u SAD kroz reinvestiranje. To smanjuje pritisak na strani odliva kapitala iz SAD.

Za razliku od računa primarnog dohotka, saldo računa sekundarnog dohotka (u kome se beleže državni i privatni transferi) ima negativan predznak. Takođe se na slici 5. uočava tendencija blagog povećanja ovog salda od 2006. godine.

I spoljni trendovi sugerišu zapažanje da će promene deviznih kurseva uticati na preusme-ravanje tražnje od SAD prema evrozoni i Japanu. Razmere preusmeravanja će zavisiti od proklizavanja deviznog kursa na izvozne i uvozne cene, kao i od cenovne elastičnosti izvoza i uvoza. U OECD je ocenjeno da je proklizavanje deviznog kursa u SAD znatno

Page 19: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

19EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

slabije nego u evrozoni, dok izvozne i uvozne cenovne elastičnosti osetno variraju između zemalja (OECD, 2015, str. 19). Apresijacija dolara brine američke izvoznike zbog slablje-nja njihove konkurentske pozicije u izvozu, dok se domaći proizvođači mogu suočiti sa cenovno konkurentnijim uvozom.

Cene sirovina (nafta, rude, ugalj, poljoprivredni proizvodi i dr.) iskazuju se u dolarima, tako da će apresijacija dolara umanjiti cenovnu konkurentnost američkih izvoznika ovih proizvoda, a povećati prihode stranih proizvođača u lokalnoj valuti, što može podstaći povećanje njihove proizvodnje.

Neki analitičari smatraju da devalvacija valute gubi na snazi u pogledu stimulisanja izvo-za zbog rastuće uloge globalnih lanaca isporuke u svetskoj privredi. Zapravo, uvoz polu-proizvoda koji se koriste u proizvodnji finalnih izvoznih proizvoda sve je veći u okviru ovih lanaca, tako da se smanjuje neto efekat devalvacije na profit u izvozu. Drugi ekonomisti smatraju da na devizni kurs i trgovinu utiču, pre svega, fundamentalni ekonomski faktori, kao što su: rast GDP, cene proizvoda, zaduženost u inostranstvu, inflacija, kao i speci-fični faktori date zemlje. Međutim, depresijacija valuta ZTN u prvoj polovini 2015. nije podstakla izvoz iz ovih zemalja, ali je povećala njihove uvozne cene, što se odrazilo na smanjivanje njihovog uvoza, a time i izvoznih prihoda zemalja koje izvoze na ova tržišta, što je dalje umanjilo uvozne mogućnosti zemalja izvoznica. Time je ova depresijacija pod-stakla posrtanje međunarodne trgovine. Ovo je dobra ilustracija da ZTN u svojoj trgovini i finansijama pokazuju visoku zavisnost od valuta RZ (Obstfeld, 2013).

4. UTICAJ APRESIJACIJE DOLARA NA PRIVREDNA KRETANJAKretanje deviznog kursa dolara može imati značajne posledice na privredna kretanja u svetu. MMF u aprilskom izdanju svoje publikacije World Economic Outlook iz 2016. godine (IMF, 2016, str. 18) projektuje privredni rast SAD po umerenoj stopi od 2,4% u 2016, uz blaži porast u 2017. godini. Takođe se zapaža da je MMF ublažio dugoročne perspektive rasta SAD na oko 2%. Za evrozonu je projektovan nastavak oporavka u 2016-2017., uz slabljenje spoljne tražnje. Očekuje se da ovaj udar bude kompenzovan povoljnijim efektima nižih cena energije, uz umerenu fiskalnu ekspanziju i podržavajuće finansijske uslove. Na drugoj strani, visok privatni i javni dug, niske investicije i smanjiva-nje raspoloživog fonda znanja usled visoke dugoročne nezaposlenosti, kao i smanjivanje stope rasta ukupne faktorske produktivnosti, delovaće, po oceni MMF-a, na usporavanje potencijalnog ekonomskog rasta. Zbog toga je u ovoj publikaciji procenjen privredni rast evrozone od 1,5% u 2016. i 1,6% u 2017. godini, odnosno 1,5% u srednjem roku. U istoj publikaciji je projektovan privredni rast Japana po stopi od 0,5% u 2016., uz zaokret prema negativnoj stopi rasta od -0,1% u 2017. godini, zbog planiranog porasta poreza u maloprodaji od 2%. Devizni kursevi su sledili fundamentalne ekonomske zao-krete, kao što su promene cena sirovina, izmene perspektiva privrednog rasta trgovinskih partnera, kao i eksterne slabosti, ocenjeno je u navedenoj MMF-oj publikaciji. Karakteri-stično je da su MMF-ove aprilske projekcije privrednog rasta RZ u 2016. i 2017. godini niže od januarskih procena, što se dovodi u vezu sa manjim stopama ekonomskog rasta u poslednjem kvartalu 2015. u odnosu na ranije projektovane stope rasta u 2015. godini.

Page 20: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

POSLEDICE JAČANJA DOLARA U PERIODU 2014-2015. GODINE NA PRIVREDU SAD20Ispoljena opreznost u pogledu očekivanog privrednog rasta u 2016. godini ukazuje na potencijalne recesione rizike.

Rast realnog efektivnog deviznog kursa dolara od oko 15% u poslednje dve godine (2014-2015) mogao bi imati za rezultat manji privredni rast SAD od oko ½% godišnje u narednih 5 godina (Cline, 2015a, str. 1)9.

Apresijacija dolara dovodi do pada cena sirovina koje se iskazuju u ovoj valuti. Manji izvozni prihodi smanjuju uvozni kapacitet ZTN-a koje izvoze ove proizvode. Usled toga usporava se realni rast BDP-a. Niži realni dohodak smanjuje unutrašnju tražnju ovih ze-malja. Više stope ekonomskog rasta SAD, koje su podržane prilivom kapitala pod uticajem viših kamatnih stopa, povoljno deluju na privredni rast ZTN-a. Snažniji privredni rast u SAD pojačava tokove uvozne tražnje za proizvodima iz ZTN-a, i time direktno podupire njihov privredni uspon. Mada depresijacija valuta ZTN-a prema dolaru podstiče njihov izvoz, smanjena kupovna moć izvoza, posebno izvoznica sirovina, potire ove efekte.

Usporen oporavak svetske privrede u razdoblju posle svetske ekonomske krize iz 2008. godine, nametnuo je pitanje da li se možda radi o cikličnoj krizi? Mada nisu sve zemlje podjednako pogođene ovom krizom, njihov zajednički imenitelj je usporen i nestabilan privredni oporavak. Anemična konjunktura u RZ ugrozila je privredni rast ne samo u tim zemljama, već i u ZTN. Drugi faktor koji utiče na nestabilan i nedovoljan privredni rast u RZ je usporeno oživljavanje investicija, pre svega u evrozoni. Ovome treba dodati i činjenicu da se registruje usporavanje rasta kineske privrede, što sve zajedno ukazuje da svet još uvek nije savladao recesione impulse. Integrisanost svetske privrede, bez obzira na razlike u pogledu nivoa razvijenosti zemalja, utiče na to da se nedovoljno intenzivna konjunktura rasprostire na celokupnu svetsku privredu. Mada privreda SAD danas pred-stavlja izuzetak zbog viših stopa ekonomskog rasta nego u ostalim RZ, ostaje da se vidi da li će se to pretvoriti u kontinuiran i dinamičan uspon, ili je reč o privremeno višim stopama rasta, iza kojih opet može uslediti talas slabljenja konjunkture.

U ranijim usporavanjima svetske privrede značajnu ulogu u oživljavanju privrednog rasta odigrala bi međunarodna trgovina. Stope rasta svetske trgovine znatno su nadilazile stope privrednog rasta, tako da je jaka uvozna tražnja povlačila privredni rast u svetu. Međutim, posle krize iz 2008. stope rasta svetske trgovine nisu uspele da se povrate na pretkrizni nivo, već su se približile, a u pojedinim godinama i izjednačile, sa stopama privrednog rasta. Uvozna tražnja najvažnijih zemalja u svetskoj privredi nije više tako intenzivna da bi mogla jače povući izvoz drugih zemalja, a time i njihov privredni rast. To je dovoljno snažan argument za zaključak da trgovina nije više glavni pokretač privrednog rasta u svetu, i da zbog toga stope privrednog rasta nisu tako impresivne kao u razdobljima koja su prethodila krizi iz 2008. godine. Uostalom, o tome svedoče i gore spomenute projekci-je rasta svetske privrede u 2016. i 2017. godini. Mada savremeni krizni poremećaji svet-ske privrede imaju koren u neravnotežama koje su se formirale u RZ, privredni razvoj ZTN u periodu pre krize teško bi dostigao svoj nivo da nije postojala snažna uvozna tražnja RZ. Stoga se opet nameće ocena da se prosperitet svetske privrede ne može graditi bez uspona RZ, i da perspektive ZTN u priličnoj meri zavise od obnavljanja trajno viših stopa privrednog rasta RZ. Pad cena sirovina uveliko potvrđuje da se izvozni prihodi mnogih

9 Tekućaapresijacijadolaraodoko10%uporedivajesaapresijacijomovevaluteuperioduod2008.dopočetka2010,iponovou2011.godini.

Page 21: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

21EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

ZTN ne mogu održati na ranijem nivou, bez veće uvozne tražnje RZ. Stoga kretanje deviz-nog kursa dolara profiliše međusobne robne tokove SAD i ostatka sveta.

5. DA LI JE DOŠLO VREME ZA SPORAZUM PLAZA II?Plaza sporazum iz 1985. godine i sporazum u Luvru iz 1987. godine predstavljaju važne domete međunarodne ekonomske koordinacije u posleratnom periodu. Ovi sporazumi su nastali kao izraz potrebe da se kroz međunarodnu koordinaciju ekonomske politike ublaži problem precenjenosti dolara, koji je apresirao u periodu 1980-1985. godine10.

Precenjenost dolara u spomenutom periodu bila je tesno povezana sa velikim budžetskim deficitom SAD. Visoke kamatne stope su privlačile strani kapital u rastućem obimu, što je stvaralo neizdrživ pritisak na apresijaciju dolara. Rastuća precenjenost dolara i velika ne-stabilnost deviznog kursa ove valute prema vodećim svetskim valutama, pre svega prema nemačkoj marki i japanskom jenu, nametnuli su potrebu da se pokuša sa međunarodnom koordinacijom ekonomske politike u cilju svođenja kursa dolara na njegovu dugoročnu ravnotežnu vrednost. Naročito je bilo važno da se usaglase intervencije centralnih banaka RZ na deviznim tržištima, kako bi se dolaru osiguralo „mekano prizemljenje” na koridoru približavanja svojoj ravnotežnoj vrednosti. Model koordinacije centralnih banaka prilikom intervencija na deviznim tržištima, koji je tada primenjen, nije ponovljen do danas.

Kad je 1985. godine apresijacija dolara dostigla vrhunac, i kad se očekivao preokret u pravcu svođenja kursa u okvire njegove ravnotežne vrednosti, organizovana je konfe-rencija monetarnih predstavnika RZ u Njujorku (grupa zemalja poznata kao G-5: SAD, Francuska, Zapadna Nemačka, Velika Britanija i Japan). Na ovoj konferenciji je posti-gnut sporazum, koji je ostao poznat kao „Plaza sporazum”, po nazivu hotela u kome je održana ova konferencija. Zemlje učesnice sporazuma su se saglasile da je dolar tada bio značajno precenjen, pre svega prema jenu i nemačkoj marki, ali su se takođe pribo-javale protekcionističkih pritisaka američkog Kongresa. Zbog toga su usaglašene ocene o precenjenosti dolara predstavljale polazište za odluku da se pristupi koordiniranim intervencijama na deviznim tržištima, kako bi se oborila vrednost dolara, upravo prema dve spomenute valute11. Suština ovog sporazuma bila je u tome da se depresijacija dola-ra odvija postepeno, uz sprovođenje koordiniranih intervencija centralnih banaka RZ na deviznim tržištima. Na taj način američka privreda bi bila pošteđena inflatornog udara do koga bi moglo doći usled eventualnog naglog pada kursa dolara (nagla depresijacija). Zahvaljujući ovoj koordinaciji, dolar je postepeno gubio na vrednosti, pa je u novom sporazumu RZ iz 1987. godine, postignutom u Luvru u Parizu, zaključeno da je dolar dovoljno depresirao i da je potrebno stabilizovati devizne kurseve na dostignutom nivou. Formalni razlog za stabilizaciju deviznih kurseva bila je zabrinutost učesnika skupa da bi dodatna depresijacija dolara mogla podstaći inflaciju u SAD, koja bi se jedino mogla za-ustaviti snažnom recesijom, sa negativnim efektima na privredni rast ostalih zemalja. Za

10 Urazdobljuizmeđusredine1980.ipočetka1985.godinerealniefektivnideviznikursdolarajeapresiraoza49%.Dolarjeuistomperiodunominalnoapresiraoza89%uodnosunanemačkumarku,isamo17%uodnosunajapan-skijen.Preovlađujućideoapresijacijedugujeserealnimfaktorima,štojeuvelikojmeripogoršaloizvoznukonkuren-tnostameričkeprivrede(Bordo,HumpageandSchwartz,2010,str.3).

11 (Funabashi,1988,16-21)navodidajebilodogovorenodasenadeviznimtržištimaintervenišeuobimudo18milijardidolarautokušestnedelja.OvajiznosjebioraspoređenizmeđupetzemaljačlanicaG-5.

Page 22: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

POSLEDICE JAČANJA DOLARA U PERIODU 2014-2015. GODINE NA PRIVREDU SAD22razliku od nekih drugih sporazuma, Plaza sporazum je, zajedno sa izmenjenim tržišnim okolnostima, imao uspeha na planu smanjivanja precenjenosti dolara. Ovakva ocena se izvodi iz činjenice što je vrednost dolara smanjena za oko 10-12% u kratkom roku, i sa manjim obimom intervencija na deviznim tržištima u odnosu na predviđeni iznos. Takođe je usledilo smanjivanje američkog trgovinskog deficita (deficit sa Zapadnom Evropom značajno je smanjen, ali uticaj strukturnih faktora na trgovinski deficit sa Japanom nije osetnije umanjen, pa ni deficit sa ovom zemljom), a koordinirane intervencije su pomogle SAD da izbegne recesiju12.

U nastojanju da formuliše zajedničku osnovu koordiniranih intervencija centralnih ba-naka RZ na deviznim tržištima, radna grupa sedam RZ (G-7) je januara 1983. godine pripremila tzv. Izveštaj Jurgensenove radne grupe (Jurgensen, 1983), koji su zemlje G-7 prihvatile. U ovom izveštaju je naglašeno da kratkoročne intervencije imaju ograničen do-met, i da na dugoročnu stabilnost deviznih kurseva prvenstveno utiče makroekonomska stabilnost. Mada se u Izveštaju ne isključuje potreba povremenih kratkoročnih interven-cija na deviznim tržištima u cilju smanjivanja kratkoročnih oscilacija, ipak su naglašena ograničenja sterilizovanih intervencija (Gagnon, 2015, str. 196). U osnovi, ovaj izveštaj sugeriše potrebu koordinacije centralnih banaka u cilju suzbijanja preteranih oscilacija deviznih kurseva, jer se na taj način delimično mogu korigovati promenljivi tržišni pri-tisci. Time bi se zadržao princip tržišnog formiranja deviznih kurseva, ali bi se raspon kratkoročnih oscilacija umanjio. Gornja koncepcija bi se mogla svesti na stav da tržišno formiranje deviznih kurseva vodi njihovom odstupanju od ravnotežnog nivoa u oba sme-ra, a da intervencije centralnih banaka treba da spreče njihovu preteranu apresijaciju ili depresijaciju.

Dakle, pomenuti izveštaj nije isključio mogućnost da intervencije na deviznom tržištu mogu imati efekta posredstvom trajnih promena strukture portfolija investitora. Iste godi-ne kad i ovaj izveštaj, objavljen je uticajan članak (Meese and Rogoff, 1983), u kome je zauzet stav da predviđanje deviznih kurseva nije moguće, i da portfolio pristup nije dobra osnova za objašnjenje kretanja deviznih kurseva. Moglo bi se primetiti da oba spomenuta izvora u osnovi podržavaju tezu efikasnog deviznog tržišta, koja podrazumeva slobodno formiranje deviznog kursa na osnovu svih raspoloživih informacija, bez intervencija na deviznom tržištu.

U periodu posle Plaza sporazuma i sporazuma iz Luvra pojavile su se brojne analize efekata intervencija na deviznim tržištima. Edison (1993) je sistematizovao prvu grupu radova, i na bazi nalaza u ovim radovima zaključio da su rezultati sterilizovanih inter-vencija bili privremenog karaktera. Kako je vreme odmicalo, rasle su sumnje u efikasnost intervencija na deviznim tržištima, tako da je Truman (2003) zaključio da izolovane inter-

12 Trebaistaćidaimamišljenjapokojimaintervencijenadeviznimtržištimanisuimaleznačajnijiuticajnakretanjedeviznihkurseva.ČinjenicaštostopadepresijacijedolarautrajanjuodšestmeseciposleprihvatanjaPlazasporazumanijebilavećaodstopedepresijacijeistevaluteuperioduodšestmesecipresklapanjaovogsporazuma,navelajeFeldstein-a(1986)naocenudaintervencijenisuimaleefekta.Ovomišljenjejepovezanosastavomdasterilizovaneintervencijenemoguuticatinadeviznikurs,većdamogubitiuspešnisamoonizahvatikojiutičunanivonovčanemase.Zarazlikuodovogmišljenja,Klein,MizrachandMurphy(1991,str.751)su,naosnovuempirijskeanalize,ustanovilipostojanjevezeizmeđudeviznogkursaitrgovinskogbilansauperioduposlePlazasporazuma,doktonijebioslučajurazdobljukojejeprethodiloovomsporazumu.Polazećiodovognalaza,spomenutiautorisuzaključilidajeposlePlazasporazumadošlodozaokretaurežimupolitikeizmeđurazvijenihzemaljaupravcuaktivnijeulogekoordinacijeuupravljanjuspoljnimneravnotežama.

Page 23: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

23EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

vencije na deviznim tržištima, bez sadejstva drugih mera ekonomske i finansijske politike, nisu efikasne za diskretno podešavanje deviznog kursa.

Interesantno je podsetiti i na promenu američkog stava u pogledu intervencija na devi-znom tržištu. Naime, restriktivna monetarna politika SAD u periodu 1981-1985. godine realizovana targetiranjem novčane mase, uz povišene nivoe kamatnih stopa, podstakla je apresijaciju dolara. Rast kamatnih stopa je pokrenuo veliki priliv kapitala u SAD, koji je sa svoje strane vršio snažan pritisak u pravcu apresijacije dolara. U to vreme, američka Administracija zalagala se za neintervencionizam na deviznim tržištima, uz obrazloženje da devizno tržište treba da počiva na konceptu slobodnog sučeljavanja ponude i tražnje deviza. Međutim, do zaokreta u američkom stavu prema intervencionizmu na deviznom tržištu došlo je 1985. godine, kad se nazirala promena u pravcu depresijacije dolara. Tada se intervencionizam opravdao potrebom da se izbegne trenutni pad vrednosti dola-ra, što ne bi bilo u interesu ne samo američke privrede, već i ostatka sveta. Ocenjeno je da koordinacija centralnih banaka prilikom intervencije na deviznim tržištima može da spreči preterane oscilacije deviznih kurseva, tako da bi se kratkoročne oscilacije približile liniji trenda koju formiraju ključni ekonomski faktori.

Polazeći od iskustva iz 1980-ih godina, nameće se pitanje da li je danas opet došlo vreme da se postigne saglasnost RZ o koordinaciji makroekonomske politike, koja bi do-prinela stabilizaciji deviznih kurseva u svetu. Ovo pitanje je utoliko značajnije ako se ima u vidu mobilnost kapitala na svetskom finansijskom tržištu, kao i povećana osetljivost nacionalnih finansijskih tržišta zbog njihove isprepletanosti. U stvari, liberalizacija finan-sijskih tržišta u svetu doprinela je njihovoj integraciji, što je pojačalo generalnu osetljivost na potencijalne šokove koji se brzo prenose iz zemlje u zemlju. Danas se ta koordinacija ostvaruje na nivou zemalja G-20. U okviru ovog koncepta koordinacije ne očekuje se formalizovanje nekog okvira u koji bi se usmeravali devizni kursevi. To bi bilo teško izvesti zbog velikog obima i brzine transfera kapitala. Međutim, poremećaji u finansijskom i bankarskom sektoru, povezani sa dinamičnim preokretima u međunarodnim tokovima kapitala, mogu izazvati valutne i finansijske krize. Razgranati trgovinski i finansijski ka-nali u današnje vreme omogućavaju brzo lančano prenošenje krize. To potvrđuje i krizna sekvenca događaja iz 2008. godine, kad se kriza, koja je izbila u SAD, brzo prenela na ostale zemlje. Iz gornjeg izlaganja može se zaključiti da je danas izražena potreba koordi-nacije vodećih tržišnih privreda u svetu, kako bi se izbegle preterane fluktuacije deviznih kurseva i sprečilo formiranje makroekonomskih neravnoteža, koje generišu obilne među-narodne tokove privatnog kapitala. Dakle, potreba za koordinacijom postoji, ali je ključno pitanje da li je to moguće realizovati?

Neki autori, poput Bergsten-a (2016, str. 272) postavljaju pitanje da li je došlo vreme za novi sporazum Plaza 2? U odgovoru na to pitanje ovaj autor analizira današnje odstu-panje deviznog kursa dolara od njegove ravnotežne vrednosti, i navodi nekoliko razloga zbog kojih može doći do daljeg jačanja dolara. Pre svega, po mišljenju Bergsten-a, to je moguće ako se nastavi raskorak u korist viših stopa privrednog rasta SAD u odnosu na evrozonu i ostale RZ. Zatim, ako Fed dalje poveća restriktivnost monetarne politike. Ko-načno, jačanje dolara je mogućno ako se pokrene odliv kapitala iz ZNT, pre svega Kine, zbog nastavka restriktivnog kursa monetarne politike u SAD, smatra Bergsten. Posma-trano iz sadašnje perspektive, Bergsten smatra da danas dolar nije značajno precenjen kao 1985. godine. Pozivajući se na ocene fundamentalnog ravnotežnog deviznog kursa,

Page 24: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

POSLEDICE JAČANJA DOLARA U PERIODU 2014-2015. GODINE NA PRIVREDU SAD24koje je formulisao Cline (2015), Bergsten (2016, str. 275) podvlači da je dolar danas umereno precenjen (oko 8%), a da su evro i jen umereno potcenjeni (svaka valuta za oko 3%). Međutim, ako se pođe od tekućih i projektovanih neravnoteža platnog bilansa u budućnosti, Bergesten tvrdi da se dobija drugačija slika. Naime, posmatrano iz tog ugla, slika je, po njegovoj oceni, slična onoj iz vremena Plaza I. Dolar je osetno precenjen u odnosu na pojedine značajne valute, dok su kineski renminbi i valute nekoliko ostalih azijskih zemalja značajno potcenjene, podvlači Bergsten.

Dosadašnje odsustvo intervencija na deviznom tržištu tipa Plaza I ovaj autor tumači velikim potencijalnim udarom na tržište, ako bi do njih došlo. Pri tome smatra da bi uče-snici novog Plaza II sporazuma trebalo da budu iste zemlje (SAD, Nemačka posredstvom evrozone i Japan). Uprkos prisutnoj potrebi koordinacije, Bergesten gaji sumnju u to da bi novi sporazum, Plaza II, mogao da koriguje tekuće neravnoteže. Takav stav je potkrepio sa tri argumenta. Jedan, možda najjači, je da su danas relativno povoljne ekonomske per-formanse privrede SAD glavni činilac jačanja dolara. Nešto bolja pozicija SAD u odnosu na privredu evrozone i Japana u kontrastu je sa situacijom iz vremena Plaza I, kad je rast američke privrede bio sporiji od privrednog rasta Nemačke i Japana. Upravo zbog toga Bergsten smatra da primena sporazuma koji bi bio sličan Plaza sporazumu danas ne bi bila konzistentna sa fundamentalnim faktorima. Drugi argument koji osporava efikasnost potencijalnog novog sporazuma sadržan je u oceni da su se aktuelne neravnoteže kretale pravilno, za razliku od vremena sporazuma Plaza I kad su američki deficit i suficit Evrope i Japana dostigli visok nivo. Treći argument koji navodi Bergsten, zbog koga novi spora-zum Plaza II nije u izgledu, je trenutno slab pritisak američkog Kongresa za uvođenjem protekcionističkih mera. To se dovodi u vezi sa očekivanim potpisivanjem sporazuma o transatlanskoj trgovini.

Polazeći od navedenih argumenata, uprkos ispoljenoj sumnji u efikasnost današnje ko-ordinacije između RZ, Bergsten smatra da bi ideja Plaza II ipak mogla da postane deo ekonomske politike, ako bi bila ispunjena tri preduslova. Prvi je da nastupi recesija ame-ričke privrede, delimično usled rastućeg trgovinskog deficita. Druga pretpostavka je da se pokrene naknadni proces nagle apresijacije dolara, zbog čega bi usledio talas prigovora američkih kompanija i radnika na uticaj jačanja dolara na konkurentnost njihovih predu-zeća. Treći preduslov je da Kongres ponovo otvori raspravu na temu rastućeg trgovinskog deficita do koga dolazi zbog precenjenog dolara, bez obzira koji faktori dovode do ove precenjenosti. Međutim, čak i kad bi se ove pretpostavke ispunile, Bergsten zaključuje da je malo verovatno da bi, pri postojećim okolnostima u svetskoj privredi, ostale ključne zemlje bile spremne da apresiraju svoju valutu i time pogoršaju perspektive sopstvene privrede, kako bi oslabio dolar.

Da je aktuelna apresijacija dolara posledica uspona američke privrede i promena ame-ričke monetarne politike u pravcu restriktivnijeg kursa, takođe tvrdi Frankel (2015, str. 17-18). On smatra da porast trgovinskog deficita SAD neće uticati na njen privredni rast. Takođe je uveren da je apresijacija dolara verovatno jedan od glavnih razloga što se Fed odlučio da ublaži ranije najavljivanu srednjoročnu dinamiku povećanja kratkoročne ka-matne stope, kako bi se izbeglo usporavanje privrednog rasta, ili, što je još gore, stupanje u deflaciju. Frankel smatra da Plaza treba da ostane klasičan presedan koordiniranih intervencija zemalja G-5 na deviznim tržištima, kad je jedna od valuta udaljena od svoje ravnotežne vrednosti. Po njegovom mišljenju, to danas nije slučaj. Ipak, on smatra da će

Page 25: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

25EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

se „... klatno pomeriti unazad, i da će doći vreme kad će intervencije na deviznim tržišti-ma kao u vreme Plaza sporazuma, opet biti adekvatne”.

Tekuće neravnoteže u svetskoj privredi nalaze se pod uticajem kako fundamentalnih tako i cikličnih faktora. Iskustvo govori da veće neravnoteže tekućeg računa mogu dovesti do finansijskih kriza13. Stoga bi minimalan program intervencija na deviznom tržištu trebalo da bude sprečavanje destabilizujućeg kretanja deviznih kurseva. Povremene intervencije na deviznom tržištu mogu biti korisne za usmeravanje deviznih kurseva u pravcu nji-hovog ravnotežnog nivoa. Ovaj pristup nije u sukobu sa konceptom tržišnog formiranja deviznih kurseva, posebno ako se ima u vidu da mnoge zemlje u praksi sprovode politiku kontrolisang plivanja deviznog kursa. Mada su ključne valute svetske privrede na režimu slobodnog plivanja, veće neravnoteže u privredi ovih zemalja mogle bi nametnuti potre-bu da se ponovo razmisli o koordiniranim intervencijama centralnih banaka, kako bi se suzbile preterane oscilacije deviznih kurseva i eliminisale posledice većih međuvalutnih poremećaja. Dalje jačanje dolara može biti jedan od većih problema sa kojim bi se susreo Fed u procesu normalizacije monetarne politike.

6. ZAKLJUČAKVolatilnost deviznog kursa utiče na međunarodnu trgovinu. U skladu sa teorijskim postu-latima, usled jačanja dolara može se očekivati preusmeravanje izvozne tražnje od SAD u korist evrozone i Japana. Takođe je verovatan pad tržišnog udela američkih izvoznika i porast udela uvoza na tržištu SAD. Tendencija rasta dolara može umanjiti izvoznu kon-kurentnost SAD, mada ova zemlja ima mogućnosti da unapređenjem produktivnosti i sofisticiranosti proizvodnje nadoknadi ovaj gubitak. Položaj SAD u međunarodnom okru-ženju dobro se sagledava preko neto međunarodne investicione pozicije. Prema kretanju salda međunarodne investicione pozicije SAD uočeno je da se strani dug ove zemlje naglo uvećao posle 2007. godine. Kao neto dužnik prema inostranstvu, SAD servisira ovaj dug u svojoj valuti. Porast vrednosti dolara stvara dodatno opterećenje za SAD, jer je njihov spoljni dug u dolarima, a inostrana aktiva u drugim valutama, koje gube na vrednosti pre-ma dolaru. To otežava spoljnofinansijsku poziciju zemlje. Uprkos tome, strani investitori su i dalje veoma zainteresovani za ulaganja u američke državne HoV, koje, sem visoke likvidnosti, poseduju naglašenu sigurnost.

Najavljeni rast referentne kamatne stope u SAD podržava tržišna očekivanja da će se na-staviti trend apresijacije dolara, jer sprovođenje programa kvantitativnih olakšica (relak-sacija monetarne politike) u Evropskoj uniji još nije završeno, što znači da se ne očekuje rast kamatnih stopa kao u SAD. Raskorak u kretanju kamatnih stopa mogao bi delovati na dalje jačanje dolara prema evru, formirajući trend približavanja njihovog međuodnosa u srazmeri 1:1. Odloženi rast referentne kamatne stope u SAD u prvom delu 2016. godi-ne doprineo je da se oformi kratkoročna tendencija slabljenja dolara prema evru. Ovakvo kretanje kursa dolara pod uticajem je još uvek nedovoljno jasnog stava američkog Fed-a u pogledu srednjoročnog kretanja referentne kamatne stope u SAD.

13 ClineandWilliamson(2011)sukaoodrživostanjetekućegračunadefinisalirasponizmeđu-3%i+3%BDP-a.

Page 26: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

POSLEDICE JAČANJA DOLARA U PERIODU 2014-2015. GODINE NA PRIVREDU SAD26Normalizacija monetarne politike u SAD može smanjiti nivo tolerancije rizika američkih investitora, uz mogućnost da se to nepovoljno odrazi na priliv kapitala u ZTN.

Nalazi u ovom radu ukazuju na potrebu da se u budućim istraživanjima sagledaju izazovi jakog dolara za svetsku privredu. Pre svega, potpunija uporedna analiza tekućih kretanja u svetskoj privredi sa privrednim kretanjima tokom 1980-ih godina, trebalo bi da otkloni sumnje zaduženih ZTN u to da bi dalja apresijacija dolara mogla bitno otežati njihovu spoljnu zaduženost. Drugi istraživački pravac trebalo bi da bude detaljnije sagledavanje mogućnosti međunarodne koordinacije razvijenih zemalja u koncipiranju i sprovođenju monetarne politike, odnosno u primeni mera koje bi smanjile volatilnost i neusklađenost deviznih kurseva vodećih svetskih valuta.

LITERATURABéneétrix, S.A. et al. (2015), „International Currency Exposure, Valuation Effects, and the Global Financial Crisis”, NBER Working Paper 20820, http://www.nber.org/papers/w20820 Pristupljeno 10.06.2016.

Bergsten, C.F. (2016), „Time for a Plaza II?”, in: C.F. Bergsten and R.S. Green, eds., International Monetary Cooperation: Lessons from the Plaza Accord After Thirty Years, Peterson Institute for International Economics-PIIE, Washington, D.C.

Bergsten, C.F. and J.E. Gagnon (2016), „The New US Currency Policy”, https://piie.com/blogs/realtime-economic-issues-watch/new-us-currency-policy Pristupljeno 15.06.2016. godine.

Bordo, M.D., O.F. Humpage and A.J. Schwartz (2010), U.S. Foreign-Exchange-Market Intervention during the Volcker-Greenspan Era, NBER Working Paper 16345, National Bureau of Economic Research, Cambridge, Mass.

Bussière, M., S. Delle Chiaie, and T.A. Peltonen (2014), „Exchange Rate Pass-Through in the Global Economy: The Role of Emerging Market Economies”, IMF Economic Review, 62(1): 146-178.

Cline, R.W. (2015), Estimates of Fundamental Equilibrium Exchange Rates (May), Pol-icy Brief, Peterson Institute for International Economics, Washington, D.C.

Cline, R.W. (2015a), Estimates of Fundamental Equilibrium Exchange Rates (Novem-ber), Policy Brief, PB15-20, Peterson Institute for International Economics, Washington, D.C.

Cline, R.W. (2016), Renminbi Series Part 2: Is China’s Currency Fairly Valued?, Peter-son Institute for International Economics, Washington, D.C.

Page 27: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

27EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

Cline, R.W. and J. Williamson (2011), Estimates of Fundamental Equilibrium Exchange Rates, PIIE Policy Brief 11-5, Peterson Institute for International Economics-PIIE, Was-hington, D.C.

Corsetti, G. and P. Pesenti (2005), The Simple Geometry of Transmission and Stabili-zation in Closed and Open Economies, Federal Reserve Bank of New York Staff Report 209.

Edison, J.H. (1993), The Effectiveness of Central-Bank Intervention: A Survey of the Literature After 1982, Special Papers in International Economics 18, Department of Economics, Princeton University, Princeton.

Feldstein, M. (1986), New Evidence on the Effects of Exchange Rate Intervention, Na-tional Bureau of Economic Research, Cambridge, Mass.

Fisher, S. (2015), The Transmission of Exchange Rate Changes to Output and Inflation, at „Monetary Policy Implementation and Transmission in the Post-Crisis Period”, a con-ference sponsored by the Board of Governors of the Federal Reserve System, Washington, D.C.

Frankel, J. (2015), The Plaza Accord, 30 years later, working paper, Baker Institute for Public Policy of Rice University.

Funabashi, Y. (1988), Managing the Dollar: From the Plaza to the Louvre, Institute for International Economics, Washington, D.C.

Gagnon, J.E. (2015), „Foreign Exchange Intervention since the Plaza Accord – The Need for Global Currency Rules”, in: C.F. Bergsten and R.S. Green, eds., International Mone-tary Cooperation: Lessons from the Plaza Accord After Thirty Years, Peterson Institute for International Economics-PIIE, Washington, D.C.

Gopinath, G. (2015), The International Price System, NBER Working Paper Series 21646, National Bureau of Economic Research, Cambridge, Mass.

IMF (2016), World Economic Outlook: Too Slow for Too Long (April), International Mon-etary Fund, Washington, D.C.

Jurgensen, Ph. (1983), Report of the Working Group in Exchange Market Intervention, US Department of Treasure, Washington, DC.

Klein, M., B. Mizrach and R.G. Murphy (1991), „Managing the Dollar: Has the Plaza Agreement Mattered?”, Journal of Money, Credit and Banking, 23(4): 742-751.

Meese, R. and K. Rogoff (1983), „Empirical Exchange Rate Models of the Seventies: Do They Fit Out of Sample?”, Journal of International Economics 14(1-2): 3-24.

Obstfeld, M. (2013), „The International Monetary System: Living With Asymmetry” in: R.C.Fenstra and A.M.Taylor (eds), Globalization in an Age of Crisis: Multilateral Econo-

Page 28: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

POSLEDICE JAČANJA DOLARA U PERIODU 2014-2015. GODINE NA PRIVREDU SAD28mic Cooperation in the Twenty-First Century, National Bureau of Economic Research, Cambridge, MA.

OECD (2015), OECD Economic Outlook, issue 1, June 2015.

OECD (2016), OECD Economic Outlook, Issue 1, June 2016.

Truman, E. (2003), „The limits of exchange market intervention”, in: C.F. Bergsten and J. Williamson (eds), Dollar overvaluation and the world economy, Institute for International Economics, Washington, DC, str. 247-65.

U.S. Department of the Treasure Office of International Affairs (2016), Foreign Exchange Policies of Major Trading Partners of the United States, Report to Congre-ss. https://www.treasury.gov/resource-center/international/exchange-rate-policies/Docu-ments/2016-4-29%20(FX%20Pol%20of%20Major%20Trade%20Partner)_final.pdf Pristupljeno 15.06.2016. godine.

Page 29: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

29EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

LJUBIŠA DABIĆ1

E-mail: [email protected]

POJAM I VRSTE ZADRUŽNE REVIZIJE (PRAVNI ASPEKTI)CONCEPT AND TYPES OF COOPERATIVE AUDIT (LEGAL ASPECTS)

JEL: K10, M42, Q10

APSTRAKT:

U ovom radu autor istražuje tri pitanja od značaja za zadružnu reviziju, i to: pojmovno određenje, odnosno definisanje zadružne revizije u zakonodavstvu, ekonomskoj i pravnoj teoriji; vršenje nadzora i kontrole nad zadrugom – unutrašnji nadzor i kontrola, kontrola poslovanja, finansijska kontrola i nadzor i kontrola nad zadrugom od strane državnih orga-na uprave i inspekcijskih organa; vrste zadružne revizije u zakonodavstvu i teoriji polazeći od različitih kriterijuma – formalna i materijalna, opšta i delimična, revizija finansijskih izveštaja i revizija poslovanja, redovna i vanredna, obavezna i fakultativna (dobrovoljna), najavljena i nenajavljena, superrevizija.

1 ProfesorEkonomskogfakultetaUniverzitetauBeogradu

KLJUČNE REČI:ZADRUŽNA REVIZIJA 1, KONTROLA NAD ZADRUGOM 2,NADZOR NAD ZADRUGOM 3, VRSTE ZADRUŽNE REVIZIJE 4.

Page 30: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

POJAM I VRSTE ZADRUŽNE REVIZIJE30ABSTRACT:

In this paper the author examines three issues of importance to cooperative audit, name-ly: conceptual definition, apropos definition of cooperative audit in legislation, economic and legal theory; supervision and control over the cooperative - the internal supervision and control, control of operations, financial control and supervision and control over the cooperative by the state administration and inspection bodies; types of cooperative audits in legislation and theory starting from different criteria - the formal and material, general and partial, audit of financial statements and audit of operations, ordinary and extraor-dinary, mandatory and optional (voluntary), announced and unannounced, super audit.

KEY WORDS:SUSTAINABLE DEVELOPMENT, SUSTAINABILITY REPORTING, MANDATORY REGULATIVE,ANNUAL REPORT.

Page 31: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

31EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

UVODZadružna revizija ima svoje korene nastanka, ali i svoju istoriju razvoja. Uspostavljanje, postojanje i razvoj zadružne revizije omogućavaju zadrugama da očuvaju svoju autonom-nost, samoupravu i demokratičnost. U protivnom, ukoliko bi funkcije zadružne revizije vršio nadležni državni organ, takav način vršenja kontrole i nadzora ne bi bio celishodan za sve posebnosti i osobenosti koje imaju zadruge. Jednostavno, ne bi se uvažile sve specifičnosti zadruge kao posebnog pravnoorganizacionog oblika i njenog poslovanja na zadružnim principima i zadružnim vrednostima2.

Osim državne, zakonske (komercijalne) i interne revizije postoji još jedna posebna vrsta revizije, koja se organizuje i vrši u zadružnom sektoru - zadružna revizija. Ovu vrstu re-vizije tradicionalno organizuju i vrše zadružni (revizijski) savezi nad subjektima revizije – zadrugama i zadružnim savezima.

U zadružnom pravu Srbije je krajem 2015. donet novi Zakon o zadrugama, kojim je ponovo predviđena i uređena zadružna revizija3. U državama koje su nastale na pros-torima bivše Jugoslavije postoje različiti pristupi i različita zakonska rešenja u vezi sa zadružnom revizijom, njenom obaveznošću i posebnostima. Na primer, Hrvatska je na kraju XX veka donela novi Zakon o zadrugama (1995), kojim nije predvidela i regu-lisala pravni institut zadružne revizije4. Međutim, u kasnijim izmenama ovog zakona (2002) uređena su pitanja zadružne revizije i nadzora5. U nastavku stvaranja pravnih pretpostavki u oblasti zadrugarstva, Hrvatska se odlučila za donošenje novog Zakona o zadrugama (2011) kojim nije regulisala zadružnu reviziju6. Na ovom mestu možemo konstatovati sledeće: u proteklom periodu od 20 godina kod hrvatskog zakonodavca je postojala određena nesigurnost, kolebljivost i nedoslednost u shvatanju zadružne revizije kao posebne vrste revizije.

U zadružnom pravu Slovenije je Zakonom o zadrugama (1992) bila uređena zadružna re-vizija a zadružnim savezima stavljeno u dužnost da je obavljaju7. Izmenama ovog zakona 1993.8 i 2007.9 nije dirano u pitanja zadružnih saveza i zadružne revizije. Međutim, njegovim izmenama od 2009. ukinuto je poglavlje o zadružnoj reviziji10. I u ovom slučaju možemo konstatovati da postoje određene dileme kod slovenačkog zakonodavca u pogle-du postojanja zadružne revizije kao posebne vrste revizije.

Zakonodavac Crne Gore ne uređuje zadružnu reviziju u Zakonu o kooperativama (2015)11, dok se posebnim poglavljima uređuje zadružna revizija u Bosni i Hercegovini u Opštem

2 Ozadrugamadetaljnijevideti:DabićLj.(2011.),“Zadrugekaoposebanpravnoorganizacionioblik(uporednopravnipristup”,Pravoiprivreda,Beograd,br.4-6,str.126-150.idr.

3 Zakonozadrugama(“Sl.glasnikRS”,br.112/2015),čl.80-101.4 Zakonozadrugama(„Narodnenovine“,br.36/1995),čl.25.stav3.5 Zakonozadrugama(„Narodnenovine“,br.36/1995,67/2001i12/2002),čl.26k-26m.6 Zakonozadrugama,„Narodnenovine“,br.34/2011.7 Zakonozadrugah(„UradnilistRS“,št.13/1992),čl.49-54.8 ZakonospremembahindopolnitvahZakonaozadrugah,„UradnilistRS”,št.7/1993.9 ZakonospremembahindopolnitvahZakonaozadrugah,„UradnilistRS“,št.41/2007.10 ZakonospremembahindopolnitvahZakonaozadrugah(„UradnilistRS“,št.87/2009),čl.16.11 Zakonokooperativama(“Sl.listCG“,br.43/2015),čl.58.

Page 32: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

POJAM I VRSTE ZADRUŽNE REVIZIJE32zakonu o zadrugama (2003)12 i u Republici Srpskoj u Zakonu o poljoprivrednim zadru-gama (2008)13.

Razvoj zadružnog zakonodavstva uopšte, uključujući i zakonodavstva o zadružnoj re-viziji, imao je svoju genezu, uz manje ili veće specifičnosti, u zemljama Evrope i sveta, npr. Francuskoj, Italiji, Španiji, Nemačkoj, Austriji, Holandiji, Finskoj, Švedskoj, SAD14. Izvore prava o zadružnoj reviziji možemo da razvrstamo u četiri grupe, i to: (1) zemlje koje zadružnu reviziju regulišu u okviru opštih propisa o zadrugarstvu (npr. Nemačka15, Srbija16, Bosna i Hercegovina17, Republika Srpska18); (2) zemlje koje zadružnu reviz-iju regulišu posebnim propisom - zakonom (npr. Austrija19); (3) zemlje koje poznaju zadružnu reviziju ali njenu organizaciju i vršenje prepuštaju posebnim propisima o komer-cijalnoj reviziji (npr. Slovenija20); (4) zemlje koje ne poznaju zadružnu reviziju kao poseb-nu vrstu revizije i koje je ne regulišu unutar propisa o zadrugama ili posebnim propisom o zadružnoj reviziji, već njeno vršenje prepuštaju opštim propisima koji se primenjuju na reviziju u privatnom sektoru ekonomije (npr. Hrvatska21, Crna Gora22).

1. POJAM ZADRUŽNE REVIZIJEZadružna revizija je predmet pojmovnog određenja, odnosno definisanja u zakonodavst-vu, a još češće u ekonomskoj i pravnoj teoriji. Tako, zakonodavac Srbije pod zadružnu re-viziju podrazumeva kontrolu usklađenosti poslovanja, upravljanja i organizovanja zadruge sa odredbama Zakona o zadrugama, zadružnim principima i zadružnim vrednostima23. Osim kontrolne funkcije, zadružna revizija u pravu Srbije ima još dve funkcije, preven-tivnu i instruktivnu, radi zaštite interesa zadruga, zadrugara i unapređenja zadrugarstva. Iz ciljne funkcije zadružne revizije proizlazi i njena četvrta funkcija – razvojna funkcija. Na primeru austrijskog Zakona o reviziji proizvođačkih i privrednih zadruga i drugih društava (1903), zadruga je udruženje sa određenim brojem zadrugara, a za cilj ima unapređivanje proizvodnje i privređivanja svojih zadrugara. Iz ovih ciljeva proizlazi i razvojna funkcija zadružne revizije, jer revizor savetuje zadrugare i zadrugu kako da urede poslovanje radi postizanja što boljih rezultata, ali istovremeno i kontroliše kako su uspostavljeni odnosi u realizaciji postavljenih ciljeva, da li su u skladu sa zadružnim principima i zakonom.

12 Opštizakonozadrugama,„Sl.glasnikBiH“,br.18/2003.13 Zakonopoljoprivrednimzadrugama,„Sl.glasnikRepublikeSrpske“,br.73/2008,78/2011i106/2009.14 Detaljnijevideti:FranciA(1996.),Zadrugavprimerjalnempravu,Ljubljana,str.41-144;NikolićM.(2009.),Evoli-

cijazadružnogzakonodavstvauEvropi,Beogradidr.15 Zakonoproizvođačkimiprivrednimzadrugama(1889),sakasnijimizmenamaidopunama.ZadružnisavezSrbije,

Propisiozadrugarstvuunekimevropskimzemljama,Beograd,1995,str.120.16 Zakonozadrugama(2015),čl.80-101.17 Opštizakonozadrugama,čl.73-81.18 Zakonopoljoprivrednimzadrugama,čl.68-75.19 ZadružnozakonodavstvoAustrijeje1903.dopunjenoposebnimZakonomorevizijiproizvođačkihiprivrednihzadruga

idrugihdruštava.Videti:VasićLj.(1999.),“Zadružnarevizijaudrugimzemljama”,uknjiziZadružnarevizija,NoviSad,str.64.iZadružnisavezSrbije,Propisiozadrugarstvuunekimevropskimzemljama,str.20.

20 Zakonozadrugah–uradnoprečiščenobesedilo(„UradnilistRS“),št.97/2009),čl.49.21 Zakonozadrugama,„Narodnenovine“,br.34/2011,125/2013i76/2014.22 Zakonokooperativama,„Sl.listCG“,br.43/2015.23 Zakonozadrugama(2015),čl.80.

Page 33: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

33EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

U nemačkom zadružnom pravu, glavni cilj zadružne revizije je kontrola poslovanja u or-ganizacionom ali i finansijskom pogledu. Treba naglasiti da se u ovoj zemlji veliki značaj pridaje reviziji završnog računa zadruge24. U uporednim istraživanjima zadružne politike i zakonodavstva ističe se da je činjenica da se cilj zadruge razlikuje od čisto finansijskog interesa kompanije, zbog čega revizori moraju naročito da uzmu u obzir zadrugare koji shodno tome treba da se vaspitavaju. Zbog toga se revizija zadruge ne može obaviti samo na osnovu računovodstvenih dokumenata, jer revizori treba da potvrde da li su sveukupni postavljeni ciljevi, koje su postavili zadrugari, ostvareni ili to nije slučaj25.

Polazeći od osnovnih funkcija zadružne revizije, mogu se izvući njene karakteristike, oso-benosti i svojstva, i to: (1) posebna je vrsta revizije, koja se razlikuje od drugih vrsta, posebno od državne revizije koja se vrši u javnom sektoru i zakonske (komercijalne) revizije koja se vrši u privatnom sektoru; (2) organizuje se i vrši od strane zadružnog pro-fesionalnog udruženja - zadružnog (revizijskog) saveza; (3) vrši se isključivo u zadružnom sektoru; (4) obavezna je za sve zadruge i tzv. privredne zadružne saveze, bez obzira na njihovu veličinu i vrstu delatnosti koje obavljaju, a obaveza proizlazi iz zakona; (5) subjekti zadružne revizije (subjekti revidiranja) su isključivo zadruge i zadružni savezi; (6) po svojoj prirodi je naknadna, instruktivno-edukativna, usmeravajuća i razvojna, pre svega preventivna, opominjuća za zadruge, a ne egzekutivna, jer se samo izuzetno mogu ispoljiti autoritativni elementi (npr. izvršni organ revizijskog saveza može da donese od-luku o pokretanju postupka prinudne likvidacije prema revidiranom subjektu26); (7) vrše je unutar zadružnih saveza stručno i profesionalno ovlašćena lica – revizori (zadružni revizori), koji su zaposleni u zadružnom savezu ili su angažovani po osnovu ugovora; (8) ima za predmet kontrolu usklađenosti poslovanja, upravljanja i organizovanja zadruge sa odredbama zakona o zadrugama, zadružnim principima i zadružnim vrednostima, odnos-no ispitivanje: primene zadružnih principa u zadruzi; poslovanja zadruge sa zadrugarima i trećim licima; imovinskopravnih odnosa i međusobnih odnosa zadruge i zaposlenih; primene opštih i zadružnih pravila u pogledu osnivanja, organizovanja i celokupnog po-slovanja zadruge; (9) počiva na sopstvenim funkcijama, i to: kontrolnoj, preventivnoj, instruktivnoj i razvojnoj funkciji; (10) ima za cilj da se u zadruzi preventivno deluje kako bi se sprečile greške u poslovanju, kao i da se uočene greške isprave pre nego što se ak-tiviraju mehanizmi nadležnih državnih organa – upravni i inspekcijski nadzor;11) može biti redovna i vanredna; 12) troškove redovne zadružne revizije snosi zadruga ili zadružni savez, a vanredne revizije onaj koji je pokrenuo postupak, pod uslovom da zahtev nije bio opravdan; 13) veliki je značaj ove posebne vrste revizije, prvenstveno radi razvoja zadruga i zadrugarstva i dr.

Na osnovu napred navedenih karakteristika, može se konstatovati da je zadružna revizija kompleksan i složen pravni institut i ekonomsko-pravna kategorija, a za razliku od zakon-ske (komercijalne) revizije obuhvata celokupnu strukturu zadruge, počev od osnivanja, organizovanja, unutrašnje organizacije, unutrašnjih i eksternih odnosa, poslovne orijent-acije i finansija, pa do imovinsko-pravnih odnosa i unutrašnje pravne regulative.

Zadružna revizija, kao i revizija finansijskih izveštaja zadruga, nije inspekcija kojom se vrši isključivo kontrola primene zakonskih rešenja, već stručno/naučni metod ispi-

24 VasićLj.,Zadružnarevizijaudrugimzemljama,op.cit.,str.64.25 HagenH.(2001.),“GuidelinesforCo-operativesPolicyandLegislation(GuidelinesforCo-operativesLegislation)”,

ReviewofInternationalCo-operation,Seoul(Korea),Vol.94No.2,p.87.26 Videti:Zakonozadrugama(2015),čl.98i63.

Page 34: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

POJAM I VRSTE ZADRUŽNE REVIZIJE34tivanja stanja i kretanja određenih statusnih segmenata u primeni zadružnih principa u zadruzi27. Dok se zadružnom revizijom ispituje bonitet zadruge u najširem smislu značenja, dotle se revizijom računovodstvenih izveštaja ispituju računovodstveni izveštaji (periodični i godišnji) zadruga28. Postoji značajna razlika između zadružne revizije i re-vizije računovodstvenih izveštaja, koja se ogleda u “bitnome, materijalno-supstancijal-nom smislu”29. Zadružna revizija spada u poseban oblik kontrole zadruga. Načelno, ona se vrši od samih zadrugara, u okvirima zadružnog sektora, a ne od nezavisne organizacije ili organa koji bi postojao izvan tog sektora. U njenom vršenju se uspostavljaju odnosi u okvirima zadružnog sektora, jer nije reč o klasičnom nadgledanju i kontroli tuđeg rada već u suštini sopstvenog.

Od napred iznetih rešenja, u kontekstu savremenog zadrugarstva, pojedine zemlje na prostorima bivše Jugoslavije, nakon stvaranja sopstvenih država, krenule su drugačijim putem, sa tendencijom da zadružnu reviziju, kao autonomnu, specifičnu i posebnu, izmeste izvan autonomnog zadružnog sektora i formalno je upodobe sa zakonskom (ko-mercijalnom) revizijom koja se vrši nad privrednim društvima od strane ovlašćenih re-vizora ili da ostane u zadružnom sektoru, ali da se vrši na osnovu posebnog zakona o reviziji. Na primer, Slovenija je donela, najpre, Zakon o zadrugama (1992) i posebnim poglavljem („VII. Zadružni savezi“) uredila zadružne saveze, u koje su se mogle udruživati zadruge radi zaštite i pospešivanja zajedničkih interesa. Zadružni savezi su obavljali za svoje članove, između ostalog, zadružnu reviziju30. Takođe, Zakonom je u posebnom poglavlju („VIII. Zadružna revizija“) bila uređena zadružna revizija. Bilo je predviđeno da se “zadružna revizija vrši u skladu sa posebnim propisima, ako Zakonom o zadrugama nije drugačije predviđeno”31. Zadružnu reviziju mogli su da vrše zadružni savezi ili revi-zorska preduzeća, koji ispunjavaju propisima određene posebne uslove. Zadruga je bila dužna da izabere zadružni savez koji je ovlašćen za reviziju, ili revizorsko preduzeće za svaku reviziju posebno. Na taj način, zakonodavac je sa manjim brojem odredaba ure-dio specifičnosti zadružne revizije, sa tendencijom da se zadružna revizija preda u ruke preduzeća za reviziju, što je proizlazilo iz određenih zakonskih rešenja (npr. zadružnu reviziju su mogli vršiti zadružni savezi ili revizorska preduzeća, koji ispunjavaju propisima određene posebne uslove; zadružnu reviziju su mogla vršiti lica koja su ovlašćena na osnovu posebnih propisa). U prelaznim i završnim odredbama Zakona bilo je predviđeno da će se „otpočeti sa vršenjem zadružne revizije “u skladu sa propisima o reviziji”32. Tek na osnovu Zakona o izmenama i dopunama Zakona o zadrugama (2009) prestalo je da važi poglavlje „Zadružna revizija“ (i čl. 50-50c, 51- 54)33. Međutim, u sada važećem prečišćenom tekstu Zakona o zadrugama (2009), iako je brisano poglavlje o zadružnoj reviziji i njegove odredbe, ostala je odredba da zadružni savezi za svoje članove obavljaju određene poslove, između ostalog, „pružaju stručnu, organizacionu, tehničku, pravnu, ekonomsku i administrativnu pomoć i vrše zadružnu reviziju“34. Tu reviziju zadružni savezi su dužni da vrše u skladu sa odredbama posebnog zakona o reviziji.

27 BerdovićM.(1996.),“Ulogaifunkcijazadružnerevizije”,Revizija,Beograd,br.2,str.22.28 Ibid,str.24.29 VlatkovićM.(1999),Omladinskeistudentskezadrugeuzadružnomsistemu,Beograd,str.63.30 Zakonozadrugah(„UradnilistRS“,št.13/1992),čl.49.31 Zakonozadrugah,čl.50.stav1.32 Zakonozadrugah,čl.77.33 ZakonospremembahindopolnitvahZakonaozadrugah(„UradnilistRS“,št.87/2009),čl.16.34 Zakonozadrugah–uradnoprečiščenobesedilo(„UradnilistRS“,št.97/2009),čl.49.

Page 35: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

35EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

U pravu Hrvatske je, krajem XX veka, donet novi Zakon o zadrugama (1995), kojim nije predviđen i regulisan pravni institut zadružne revizije. U šestom poglavlju ovog zakona bili su regulisani zadružni savezi, a tamo je bila predviđena jedna odredba koja je mo-gla samo indirektno i u krajnjem slučaju da ukaže na mogućnost postojanja zadružne revizije, koja je doslovce glasila: „Zadruge mogu ovlastiti zadružne saveze da za njihove potrebe obavljaju pojedine poslove privremeno, povremeno ili trajno“35. Tek donošenjem izmena i dopuna Zakona o zadrugama (2002), bilo je uneto novo poglavlje, pod nazivom „Zadružna revizija i nadzor“36. Uspostavljena je obaveza za zadruge da vrše skraćenu reviziju saglasno propisima o računovodstvu, s posebnim osvrtom na status objekata, imovinu, način upravljanja, vođenja registra zadruga i zaštitu privrednog i drugog inte-resa zadruge. Na reviziju su se na odgovarajući način primenjivali propisi o reviziji koji se odnose na male preduzetnike i međunarodni standardi o reviziji, s tim da je zadruga mogla svojim pravilima propisati sprovođenje revizije i u kraćim vremenskim razdobljima.

U Hrvatskoj je donet novi Zakon o zadrugama, 2011. godine37. Ovim zakonom nije bila regulisana revizija, ni direktno ni indirektno. Iako je dva puta menjan i dopunjavan (2013. i 2014.), u njima revizija nije bila predmet zakonskog uređenja38. Proizlazi da se zadruge u hrvatskom zadružnom pravu tretiraju kao privredni subjekti i da podležu reviziji kao i drugi privredni subjekti, saglasno posebnom zakonu o reviziji. Zadružna revizija nije više autonomna, koja se organizuje i vrši u okviru zadružnog sektora od strane zadružnih saveza, i nije obavezna za zadruge. Zadružnu reviziju ne vrše zadružni revizori koji su za-posleni u zadružnom savezu, već ovlašćeni revizori zaposleni u preduzećima za reviziju.

Da zaključimo. Slovenački zakonodavac je zadružnu reviziju organizaciono zadržao kao autonomnu u zadružnom sektoru. Takođe, formalno, će je u zadružnoj praksi vršiti zadružni savez. Međutim, ona će biti vršena na osnovu posebnog zakona o reviziji, a ne na osnovu odredaba o zadružnoj reviziji i od strane revizora koji će ispunjavati uslove za vršenje revizije iz zakona o reviziji a ne uslova koji bi bili predviđeni u zakonu o zadruga-ma. Hrvatski zakonodavac je u najnovijem, sada važećem Zakonu o zadrugama (2011), napravio otklon od zadružne revizije kao posebne i obavezne vrste revizije u zadružnom sektoru, a reviziju u zadrugarstvu poistovetio sa komercijalnom revizijom koja se vrši u privatnom sektoru ekonomije. Na ovaj način, reviziju nad zadrugom kao subjektom re-vizije vrše društva za reviziju, tj. ovlašćeni revizori, na osnovu posebnog zakona o reviziji, a ne na osnovu zakona o zadrugama. I crnogorski zakonodavac se ugledao na hrvatskog zakonodavca, ugrađujući ih u svoj Zakon o kooperativama (2015). Mišljenja smo da su navedena zakonska rešenja neadekvatna za zadružni sektor, korporativna udruženja zadruga – zadružne saveze, kao i za budući razvoj zadruge i zadrugara u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Sloveniji. Zakonodavci BiH i Republike Srpske ostali su na tradicionalnim koncepcijama evropsko-kontinetalnog prava, germanskog prava, jer zadružnu reviziju regulišu u posebnom zakonskom poglavlju i kao posebnu vrstu revizije, koja postoji samo u zadružnom sektoru.

35 Zakonozadrugama(„Narodnenovine“,br.36/1995),čl.25.stav3.36 Zakonozadrugama,(„Narodnenovine“,br.36/1995,67/2001i12/2002),čl.26k-26m.37 Zakonozadrugama,„Narodnenovine“,br.34/2011.38 Zakonozadrugama,„Narodnenovine“,br.34/2011,125/2013.i76/2014.

Page 36: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

POJAM I VRSTE ZADRUŽNE REVIZIJE36

2. VRSTE NADZORA I KONTROLA NAD ZADRUGOMPrvi oblik nadzora i kontrole nad radom i poslovanjem zadruga (i zadružnih saveza) odvija se unutar zadruge od strane zadružnog organa – nadzornog odbora zadruge. Reč je o unutrašnjoj, tj. internoj kontroli rada i poslovanja zadruge. Drugi oblik kontrole nad zadrugama odvija se od strane eksternog subjekta – revizijskoj (zadružnog) saveza. Reč je o naknadnoj i eksternoj kontroli koju vrši revizijski savez nad osnivanjem, radom i po-slovanje zadruga. Treći oblik kontrole nad zadrugom tiče se finansijske kontrole, koju kao eksternu i naknadnu vrši zakonom ovlašćen subjekt izvan zadruge – preduzeće (društvo) za reviziju, na osnovu posebnih propisa kojim se uređuje revizija. Četvrti oblik kontrole i nadzora nad zadrugama i zadružnim savezima vrši nadležni državni organ na osnovu zakona, u formi upravnog i inspekcijskog nadzora, kao eksternu i naknadnu kontrolu i nadzor.

U uporednim istraživanjima zadružne politike i zakonodavstva iznosi se tvrdnja da je povremeno neophodna unutrašnja i spoljašnja revizija zadruge. Unutrašnju reviziju obav-lja grupa članova zadruge, čiji broj utvrđuje generalna skupština zadruge, njihov mandat, potrebne kvalifikacije, ovlašćenja, dužnosti, platu kao i njihovu građansku i krivičnu od-govornost. Za “unutrašnje revizore” ne smeju se imenovati članovi zadružnih organa čiji bi poslovi bili predmet njihove kontrole. Spoljašnju (eksternu) reviziju obavljaju zadružni savezi (federacije, konferencije) ili „privatni“ revizori angažovani po osnovu ugovora39.

U zadružnom pravu Srbije od početka zadružnog pokreta, tj. od osnivanja prvih zadruga uspostavljen je princip samoupravljanja u zadrugama, koji je koncipiran tako da članovi zadruge imaju pravo i dužnost da iz svojih redova biraju organe zadruge: skupštinu, upravni i nadzorni odbor i rukovodioca zadruge. Na primer, u prvodonetom Zakonu o zemljoradničkim i zanatskim zadrugama (1898)40, u posebnom odeljku („O predstavl-janju zadruge i upravljanju njenim poslovima“), između ostalog, bio je uređen i nadzorni odbor zadruge. On je imao najmanje 3 člana koje je birala skupština zadruge. Bio je nadzorni organ u zadruzi, koji je u ime skupštine vršio kontrolu nad radom i poslovanjem zadruge. „Nadzor se vršio u krugu samih zadrugara i nije dolazio izvan zadruge“41. Zbog ovakvog položaja i mesta nadzornog odbora zadruge, njegova uloga bila je od velikog značaja u zadruzi, kao samoupravnoj i demokratskoj organizaciji, koja je morala da obez-bedi sebi samoupravu. Dok su se članovi upravnog odbora zadruge rukovodili poslovima u zadruzi, dotle su članovi nadzornog odbora kontrolisali obavljanje tih poslova. Nadzorni odbor zadruge bio je dužan da: nadzire celokupni rad upravnog odbora; traži obaveštenja o toku zadružnih poslova; u svako doba pregleda zadružne knjige, sve pisane isprave, efekte, robu i stanje zadružne blagajne; ispituje bilanse (mesečne i godišnje račune) i predloge o podeli dobitka ili gubitka, i da o svemu podnosi izveštaj skupštini zadrugara. Druge dužnosti nadzornog odbora određivale su se pravilima zadruge42. Znači, nadzorni odbor zadruge je imao pravo da „češće pregleda zadružne račune i spise, te nadzire

39 HagenH.,“GuidelinesforCo-operativesPolicyandLegislation(GuidelinesforCo-operativesLegislation)”,op.cit.,p.98.

40 Zakonozemljoradničkimizanatskimzadrugama,Beograd1898.godine.41 MarkovićB,(1921.),KomentarZakonaozemljoradničkimizanatskimzadrugama,Beograd,str.29.42 Zakonozemljoradničkimizanatskimzadrugama,čl.33.

Page 37: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

37EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

sav rad upravnog odbora; ima da pazi radi li zadruga uopšte u granicama zadružnih pravila“43.

Prava nadzornog odbora zadruge bila su pretežno ograničena na vršenje interne, unutrašnje i naknadne kontrole upravljanja zadrugom, a pravo predstavljanja zadruge imao je samo za slučaj da se pojavi u ulozi zaštite prava zadrugara od upravnog odbora. Napred nabrojana prava kontrole imao je samo nadzorni odbor kao kolegijalni organ zadruge, a ne i svaki pojedini član nadzornog odbora samostalno. Nadzorni odbor je mogao opunomoćiti jednog ili više svojih članova da predmetnu kontrolu vrše, ali time neopunomoćeni članovi nisu skidali sa sebe odgovornost članova nadzornog odbora44.

U kontekstu uporednog prava, u španskom pravu zadruge su uređene Opštim zakonom o zadrugama (1987) i zakonima nekih autonomnih zajednica, npr. Baskije (1982), Katalonije (1983), Andaluzije (1985) i Valensije (1985). Obavezni organi zadruge su: skupština, upravni savet i jedan ili više računskih kontrolora. Skupština je najviši organ upravljanja zadrugom, upravni savet je organ koji vodi poslovanje zadruge, a računske kontrolore bira i razrešava skupština zadruge. Oni sprovode unutrašnju kontrolu po-slovanja zadruge, tj. zaduženi su da pregledaju godišnji obračun, poslovne knjige i dr. Oni odgovaraju za svoj rad po principu „brige savesnog poslovođe“, odnosno „brige za-konskog zastupnika“45.

U savremenim uslovima, na primeru srpskog Zakona o zadrugama (2015), organi zadruge su: skupština, upravni odbor, nadzorni odbor i direktor. Zakonodavac je ostavio mogućnost zadrugama koje imaju manje od 20 zadrugara da svojim zadružnim pravilima odrede da funkciju upravnog i nadzornog odbora vrši skupština zadruge46. Nadzorni od-bor se sastoji najmanje od 3 člana, čiji broj, način izbora i razrešenja uređuju zadrugari zadružnim pravilima. Nadzorni odbor ima predsednika koga biraju među sobom članovi, većinom glasova od ukupnog broja. Njegove članove bira skupština zadruge iz reda zadrugara, s tim da za člana ne može biti biran predsednik zadružnog saveza, članovi up-ravnog odbora, direktor i predsednik skupštine zadruge. Ovaj odbor zadruge ima sledeće nadležnosti: 1) vrši nadzor nad radom organa upravljanja, zastupanja i poslovođenja, tj. nad upravnim odborom i direktorom zadruge; 2) pregleda finansijske i druge izveštaje i izveštaje o poslovanju i izveštava skupštinu zadruge o finansijskim izveštajima zadru-ge; 3) kontroliše usklađenost poslovanja zadruge sa zakonom i i zadružnim pravilima i principima; 4) angažuje, po potrebi, druga stručna lica za odgovarajuću oblast kada je to potrebno radi stručne analize finansijskih i drugih izveštaja i izveštaja o poslovanju zadruge; 5) podnosi izveštaj zadrugarima na svakoj godišnjoj skupštini zadruge, a po potrebi i na vanrednoj skupštini zadruge kada smatra da je to potrebno ili kada to zatraži skupština, upravni odbor ili direktor zadruge; 6) donosi poslovnik o svom radu; 7) obavlja druge poslove, u skladu sa zakonom i zadružnim pravilima47.

Koja su ovlašćenja zakonom data nadzornom odboru zadruge? Upravni odbor i direktor zadruge, dužni su da nadzornom odboru daju sva obaveštenja i podatke o poslovanju

43 HadjakF.(1924.),Zadrugarstvo,Zagreb,str.10.44 MarkovićB.,KomentarZakonaozemljoradničkimizanatskimzadrugama,op.cit.,str.31.45 Videti:VitezM.(2000.),“Upravljanjezadrugominjeniorganiujugoslovenskomiuporednompravu”,Pravniživot,

Beograd,br.11,str.245-246.46 Zakonozadrugama(2015),čl.34.47 Zakonozadrugama(2015),čl.44.

Page 38: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

POJAM I VRSTE ZADRUŽNE REVIZIJE38zadruge, kao i da mu omoguće uvid u dokumentaciju zadruge i nesmetan rad. Nadzorni odbor dužan je da podnese zahtev za sazivanje sednice skupštine zadruge, ako u vršenju nadzora utvrdi da su povređeni interesi zadruge, a naročito ako utvrdi nepravilnosti u radu i poslovanju zadruge ili teže kršenje zakona, zadružnih pravila ili odluka skupštine zadruge.

Kakva je odgovornost članova nadzornog odbora zadruge? Članovi nadzornog odbora dužni su da vrše svoju funkciju savesno, pošteno i odgovorno prema zadruzi, sa dužnom pažnjom i u skladu sa interesima zadruge i svih njenih članova. Takođe, oni su odgovo-rni, u skladu sa zakonom, za štetu koju prouzrokuju zadruzi. Iz interpretiranih zakonskih odredaba proizlazi da je i u savremenim uslovima nadzorni odbor zadržao funkciju au-tokontrole i nadzora nad zadrugom, tj. da vrši internu, unutrašnju i naknadnu kontrolu nad zadrugom. Ovaj unutrašnji nadzor i kontrola odvijaju se autonomno, unutar zadruge, od strane njenog organa – nadzornog odbora zadruge. Međutim, iako je nadzorni odbor organ skupštine zadruge, on je samostalan u okvirima njegovih nadležnosti, nezavisan je u odnosu na upravni odbor i direktora zadruge. Kako se zapaža od pojedinih autora, objektivna prepreka da sam vrši poslove nadzora i kontrole nad zadrugom leži, najčešće, u nedovoljnoj stručnoj osposobljenosti njegovih članova, jer se oni biraju iz redova zadru-gara, i koji ne mogu da izbegnu subjektivnost u postupku zaključivanja i izveštavanja. Nedostatak nedovoljne stručnosti članova nadzornog odbora zadruge nadoknađuje se tim što mu zakonodavac daje pravo da može da zatraži intervenciju spoljnjeg organa nadzora i kontrole, tj. da zatraži vanrednu zadružnu reviziju. Ovom nadležnošću nadzornog odbora nadoknađuje se nedostatak preventivne kontrole, koji ne postoji u zadruzi48.

Međutim, zadruge koje su se osnivale po inicijativi Fridriha Rajfajzena još u prvoj polovini XIX veka, uvele su i sistem eksternog zadružnog nadzora i bile, u stvari, preteča prave zadružne revizije. Još u prvoj polovini XIX veka, tačnije 40-ih godina XIX veka, postojali su kadrovi u svojstvu nadzornika koji su išli od zadruge do zadruge i vršili pregled naj-manje u dve godine jedanput njihov rad i njihove račune. U praksi su se uspostavljanjem zadružne revizije ostvarivali najznačajniji zadružni principi – princip zadružne samostal-nosti i autonomne kontrole zadružnog poslovanja49.

Drugi oblik nadzora nad zadrugama i zadružnim savezima vrši nadležni državni organ (upravni i inspekcijski nadzor), u formi eksternog nadzora, na osnovu zakona. Međutim, imajući u vidu da su zadruge autonomne i samoupravne organizacije, s jedne strane, i da imaju zakonom uspostavljenu unutrašnju i eksternu kontrolu unutar zadružnog sek-tora ekonomije, s druge strane, to se može konstatovati da nema mesta za prevelikim državnim nadzorom nad zadrugama. Zbog toga se u literaturi konstatuje da državni nad-zor, „ni u kom slučaju, ne bi smeo dodirivati materijalnu stranu ustanove (zadruge – Lj. D), ni sva ona delanja njenih organa, od kojih je ona zavisna“50. Država ima određene garancije u zaštiti javnog interesa kroz organizaciju i rad revizijskih saveza i vršenja finan-sijske kontrole nad zadrugama od strane ovlašćenih revizora, zbog čega nadležni organ vlasti u svojstvu vršenja upravnog nadzora nad zadrugama može da nastupi samo u onim izuzetnim situacijama kada stekne potpuno i stvarno uverenje da određena zadruga šteti ostvarenju javnog interesa, jer ne posluje u skladu sa zakonom, zadružnim principima i

48 ÐorđeBugarin,Neophodnostzadružnerevizije,uknjizi„Zadružnarevizija“,str.49-50.49 GlavinićV.,“Zadružnarevizija”,uknjiziZadružnarevizija,op.cit.,str.37.50 MarkovićB.,KomentarZakonaozemljoradničkimizanatskimzadrugama,op.cit.,str.83.

Page 39: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

39EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

zadružnim vrednostima. Na primer, u istorijskom kontekstu, zakonodavac je predviđao da „ministar narodne privrede ima pravo da vrši nadzor nad zadrugama i savezima“51, a u savremenim uslovima, srpski zakonodavac je našao za potrebno da suzi upravni nadzor nad zadrugama samo na „sprovođenje zadružne revizije“52.

Na osnovu Zakona o privrednim zadrugama, državni nadzor nad zadrugama nije vršilo samo jedno ministarstvo, već je on stavljen u nadležnost više ministarstava (ministri poljoprivrede, trgovine i industrije, socijalne politike i narodnog zdravlja i finansija), u zavisnosti od vrsta zadruga i njihovih saveza53. U praksi su se zbog ovakvog zakonskog pristupa u vršenju nadzora javljali problemi u koordinaciji, ujednačavanju prakse i jedna-kosti postupanja državne uprave u kontroli i nadzoru nad zadrugama54.

Nadzor državnih organa koji se vrši nad zadrugom preko različitih inspekcijskih organa nije od uticaja na zadružnu reviziju, kao što ni zadružna revizija ne utuče na rad inspekci-jskih organa. Naprosto, njihove nadležnosti su različite i među njima nema preklapanja, realizuju se na različite načine i od različitih subjekata, a među njima nema elemenata subordinacije, jer se njihovi odnosi zasnivaju na saradnji, međusobnom obaveštavanju, razmeni iskustva i dr. Reč je o suštinski dve različite vrste poslova, iako između njih ima dodirnih tačaka, ali se razlikuju u organizaciji, predmetu, motivima, postupku, dometu i pravnim posledicama njihovog vršenja. “Zadružna revizija je univerzalnija od inspekcijsk-og nadzora, budući da u sebi sadrži pored nadzornih elemenata i elemente instruktivnog, edukativnog i preventivnog delovanja”55.

3. VRSTE ZADRUŽNE REVIZIJEZadružna revizija, kao poseban oblik nadzora i kontrole, vrši se nad radom i poslovanjem zadruga. Ona je eksterna, jer je organizaciono smeštena izvan zadruga, i autonomna, jer se organizuje unutar zadružnog sektora i obavlja preko zadružnih (revizijskih) saveza. Na osnovu njenog vršenja preispituje se već realizovano poslovanje zadruge od strane neza-visnih zadružnih revizora. Dakle, zadružna revizija je uvek naknadna kontrola nad radom i poslovanjem zadruge i zadrugara, kao i njihovih saveza.

U uporednom zadružnom pravu obveznici zadružne revizije su zadruge i zadružni savezi (subjekti revizije), a u zadružnom pravu Srbije obveznik ove posebne vrste revizije je isključivo zadruga. U istorijskom kontekstu, Zakonom o privrednim zadrugama (1937) uspostavljeno je pravilo da “svaka zadruga i svaki zadružni savez moraju, u svako doba, primiti reviziju”56. Takođe, i u prethodno važećem Zakonu o zadrugama SR Jugoslavi-je (1996), osim obaveznosti zadružne revizije za zadruge, ona je bila obavezna i za zadružne saveze. Bila je predviđena shodna primena zakonskih odredaba o zadružnoj

51 Zakonozemljoradničkimizanatskimzadrugama,čl.107.52 Zakonozadrugama(2015),čl.101.53 Zakonoprivrednimzadrugama,Beograd1937,parag.105.54 VlatkovićM.,Omladinskeistudentskezadrugeuzadružnomsistemu,op.cit.,str.13.55 GovedarovićD.,“Zadružnarevizija–posebanoblikrevizije”,uknjiziZadružnarevizija,op.cit.,str.62.56 Zakonoprivrednimzadrugama,parag.97.stav1.

Page 40: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

POJAM I VRSTE ZADRUŽNE REVIZIJE40reviziji i na reviziju zadružnih saveza57. Nad drugim subjektima u pravu vrše se druge vrste revizije, npr. interna i zakonska revizija nad privrednim subjektima, državna revizija nad direktnim i indirektnim korisnicima budžeta.

Zadružna revizija se može klasifikovati po osnovu različitih kriterijuma, pa odatle i različite vrste zadružne revizije. Ovo razvrstavanje može da potekne od zakonodavca, ali još češće je delo pravne i ekonomske doktrine.

U zakonodavstvu i pravnoj teoriji postoje različite vrste zadružne revizije. Tako, u liter-aturi se sreće podela na formalnu i materijalnu zadružnu reviziju. Prva je usredsređena na normativnu i knjigovodstvenu saglasnost poslovanja zadruge, jer ispituje da li je rad zadruge u skladu sa postojećim propisima, posebno sa zadružnim pravilima i zadružnim vrednostima. Druga vrsta zadružne revizije akcenat stavlja na ispitivanje i kritičko ocen-jivanje ukupnog poslovanja zadruge58.

U zadružnom pravu Nemačke zakonodavac pravi razliku na redovnu i vanrednu zadružnu reviziju. Prva se vrši jednom godišnje, a druga na zahtev ovlašćenih subjekata59. Takođe, do Prvog svetskog rata u Srbije su zadruge bile podvrgavane zadružnoj reviziji jednom godišnje, u obliku redovne revizije. Postojala je mogućnost vršenja i vanredne revizije, u zavisnosti od potreba zadruge.

I u savremenom zadružnom pravu Srbije zadružna revizija može biti redovna i vanredna. Prva se obavlja na zahtev zadruge, svake dve godine, dok se druga obavlja po potre-bi. Zadruga je dužna da se podvrgne vanrednoj zadružnoj reviziji na zahtev zakonom ovlašćenih subjekata, i to: organa zadruge; najmanje 50 zadrugara, odnosno najmanje 30% zadrugara, ako zadružnim pravilima nije određen veći broj zadrugara; zadružnog saveza čiji je član; nadležnih ministarstava i poverilaca zadruge.

Polazeći od kriterijuma pravnog osnova za vršenje redovne revizije, ona može biti obavez-na, jer se vrši svake druge godine po sili zakona, ili dobrovoljna (fakultativna), jer se vrši na zahtev nadležnog organa zadruge kada on nađe da je to potrebno.

U revizijskom pravu Austrije zakonodavac pravi razliku između najavljene i nenajavljene revizije. Prva se vrši na osnovu prethodne najave ovlašćenog subjekta – revizijskog save-za, a druga bez prethodne najave.

U kontekstu uporednog prava, u Nemačkoj je obaveznost revizije i kontrole poslovanja zadruge utvrđena zakonom još 1899. godine. Zadruge koje su bile sa prihodom preko 2 milona DM (nemačkih maraka) bile su dužne da svake godine obavljaju reviziju, a manje zadruge jednom u dve godine. U zadružnom pravu Austrije revizija može biti redovna, koja se obavlja svake druge godine, i vanredna, koja se vrši po potrebi. I u Italiji zadružna revizija može biti redovna i vanredna. Dok se prva obavlja najmanje jedanput u dve go-dine, a vrši je zadružni savez koji ima pravo revizije, dotle se vanredna revizija obavlja

57 Zakonozadrugama(„SlužbenilistSRJ“,br.41/96,12/98i34/06),čl.84.58 VlatkovićM.,Omladinskeistudentskezadrugeuzadružnomsistemu,op.cit.,str.67.59 PopovićM.M.,ZadrugeuNemačkoj,op.cit.,str.100.

Page 41: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

41EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

kada se za to ukaže potreba, a vrši je ministarstvo nadležno za rad i socijalnu politiku (ovo ministarstvo vrši reviziju nad zadrugama koje nisu članice ni jednog revizionog saveza)60.

Zakonodavstvo Kraljevine Jugoslavije pravilo je razliku između opšte i delimične vanredne revizije61. S obzirom da je redovna revizija po njenoj sadržini sveobuhvatna, reč je o opštoj reviziji. Međutim, vanredna revizija, po svojoj sadržini može da ima onaj obim koji ima i redovna (opšta) revizija ili ima za predmet samo određeni deo poslovanja, kada poprima prirodu delimične (specijalne, posebne) revizije.

U literaturi postoje zalaganja za uvođenje u zadružno pravo Srbije pravnog instituta “su-perrevizija”, koji bi trebalo omogućiti samo sa opravdanim razlozima, npr. grubi pro-pusti revizora.62. Njena suština bi se ogledala u mogućnosti preispitivanja već izvršene zadružne revizije nad zadrugom od stručnih revizora. Reč je o ponovnom ispitivanju da li je konkretna revizija izvršena u skladu sa zakonom, stručno, objektivno i nepris-trasno. Mišljenja smo da preventivna i instruktivna funkcija zadružne revizije, zakonom uređen postupak zadružne revizije, ali i konačan izveštaj o obavljenoj zadružnoj reviziji, daju dovoljno garantija revidiranom subjektu zadružne revizije, čime se superrevizija čini suvišnom.

Polazeći od subjekta koji je ovlašćen za pokretanje postupka zadružne revizije i pravnog osnova za njeno pokretanje, ona se deli na obaveznu i dobrovoljnu. Kod prve vrste se postupak pokreće na osnovu zakona, po službenoj dužnosti od strane ovlašćenog sub-jekta - obavezna (zakonska) zadružna revizija. Kod druge vrste postupak se pokreće na zahtev subjekta revizije, na osnovu ugovora - fakultativna (dobrovoljna) zadružna revizija. Pravni instrumenti za vršenje zadružne revizije kod prve vrste je izdavanje naloga za vršenje revizije od zakonom ovlašćenog subjekta, a kod druge vrste punovažno zaključeni ugovor o obavljanju zadružne revizije.

Polazeći od kriterijuma šta predstavlja predmet revizije i koji organ vrši reviziju, reviz-iju nad zadrugama možemo podeliti na: reviziju finansijskih izveštaja (finansijsku kon-trolu) i zadružnu reviziju (kontrolu poslovanja). Nadzor i kontrola nad zadrugama, koji se tiču isključivo finansijske kontrole zadružnog poslovanja kao eksterni, odvija se izvan zadružnog sektora, a vrši se od strane eksternih subjekata koji se nazivaju preduzeća (društva) za reviziju (ili preko nekog drugog zakonom ovlašćenog subjekta), na osnovu posebnih propisa kojima se uređuju pitanja zakonske (komercijalne) revizije. Naime, nad zadrugom se vrši, osim zadružne revizije, još jedna vrsta revizije – revizija zadružnih fi-nansijskih izveštaja, tj. finansijska revizija. Za razliku od zadružne revizije, koju po pravilu vrše zadružni savezi, reviziju finansijskih izveštaja zadruge vrše društva za reviziju u skladu sa odredbama zakona o reviziji. Na primer, Zakonodavac Srbije je jednom lapi-darnom odredbom predvideo da se „revizija finansijskih izveštaja zadruge, vrši u skladu sa zakonom kojim se uređuje revizija“63. Na istim pozicijama stajao je i zakonodavac nekadašnje SR Jugoslavije64.

60 Videti:VasićLj.,“Zadružnarevizijaudrugimzemljama”,uknjiziZadružnarevizija,op.cit.,str.63-66.iZadružnisavezSrbije,Propisiozadrugarstvuunekimevropskimzemljama,op.cit.,str.133.

61 Zakonoprivrednimzadrugama,parag.105.stav2.62 VlatkovićM.,Omladinskeistudentskezadrugeuzadružnomsistemu,op.cit.,str.68.63 Zakonozadrugama(2015),čl.57.st.2.64 Zakonozadrugama(1996),čl.63.st.2.

Page 42: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

POJAM I VRSTE ZADRUŽNE REVIZIJE42Pravo računovodstva i revizije u Srbiji počiva na dva temeljna zakona: Zakon o računovodstvu (2013) i Zakon o reviziji (2013). U obveznike primene Zakona o računovodstvu razvrstane su i zadruge, a revizija njihovih finansijskih izveštaja obavlja se u skladu sa Zakonom o reviziji65. Polazeći od kriterijuma zakonske obaveze da se privredni subjekt podvrgne zakonskoj reviziji, ona može biti obavezna i dobrovoljna. Obavezna je za redovne finansijske izveštaje: 1) velikih i srednjih privrednih društava; 2) javnih društava, nezavisno od njihove veličine; 3) svih društava, odnosno preduzetnika čiji poslovni pri-hod ostvaren u prethodnoj poslovnoj godini prelazi 4.400.000 evra (obavezna zakonska revizija). Takođe, zakonska revizija je obavezna za konsolidovane finansijske izveštaje matičnih privrednih društava. Sva druga privredna društva i drugi subjekti, koji nisu na-pred navedeni, mogu („ne moraju”) da vrše zakonsku reviziju svojih finansijskih izveštaja (dobrovoljna zakonska revizija)66. U ovu drugu kategoriju ulazi najveći broj zadruga u Srbiji. U ekonomskoj teoriji se ističe da su danas skoro u celom svetu mala preduzeća oslobođena obavezne revizije, iako su mnoga od njih često predmet revizije po zahtevu vlasnika kapitala67. I u našem zakonodavstvu ona nisu predmet obavezne revizije.

Revizija finansijskih izveštaja zadruga samo se izuzetno vrši kao obavezna, na osnovu Zakona o reviziji, jer je po pravilu dobrovoljna. Zbog toga se može zaključiti da najveći broj zadruga u poslovnoj praksi neće vršiti reviziju svojih finansijskih izveštaja. Međutim, treba zapaziti da se u vršenju zadružne revizije u određenoj meri vrši i revizija finansijskih izveštaja zadruge, shodno pravilima zakona kojim se reguliše zadružna revizija.

* * *

Mišljenja smo da je dobar pristup zakonodavca Srbije što je i u poslednjem donetom Zakonu o zadrugama (2015) ostao na principima germanskog koncepta zadrugarstva i zadružne revizije.

Zadružna revizija je posebna vrsta revizije koja se razlikuje u nizu karakteristika od in-terne, zakonske i državne revizije kao posebnih oblika revizije koje se vrše u privatnom odnosno javnom sektoru ekonomije. Zadružna revizija se vrši nad zadrugama i zadružnim savezima kao subjektima revizije, pod uslovima i na način određen zakonom i na osnovu pravila o vršenju zadružne revizije koja donose zakonom ovlašćeni revizijski savezi. Za razliku od nekih drugih zakonodavaca na prostorima bivše Jugoslavije (Hrvatske, Crne Gore, Slovenije), koji su pokazali određeni stepen kolebanja, nedoslednosti i nesigurnost, zakonodavac Srbije (Bosne i Hercegovine, Republike Srpske) postojano i nedvosmisleno uređuje zadružnu reviziju kao posebnu vrstu revizije, koja se organizuje unutar zadružnog sektora od strane zadružnih (revizijskih) saveza, koju vrše zadružni revizori ili druga ovlašćena lica angažovana po osnovu ugovora.

Funkcije zadružne revizije su kroz istoriju do danas bile neraskidivo vezane za razvoj zadrugarstva i zadruga u svetu. Protekom vremena zadružna revizija je u svetu, ali i na našim prostorima, doživljavala svoje uspone i padove. Nezavisno od napred iznetih konstatacija, zadružna revizija je od svog nastanka, odnosno uspostavljanja u zadružnom sektoru do danas, bila od ogromnog značaja za razvoj ovog sektora i imala posebno

65 Zakonoračunovodstvu(«Sl.glasnikRS»,br.62/2013),čl.2i28.66 Zakonoreviziji(«Sl.glasnikRS»,br.62/2013),čl.21.67 Detaljnijevideti:VitorovićB.(2004.),“RevizijamalihpreduzećasaposebnimosvrtomnasaopštenjeMeđunarodne

federacijeračunovođa”,Revizija,Beograd,br.24,str.4-11.

Page 43: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

43EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

mesto u razvoju zadrugarstva. Uspostavljanje, postojanje i razvoj zadružne revizije u zadružnom sektoru omogućava zadrugama da očuvaju svoju autonomnost, samoupravu i demokratičnost.

Značaj zadružne revizije se prvenstveno ogleda u obezbeđivanju kvalitetnih, tačnih i blagovremenih informacija za potrebe članova upravnog odbora zadruge radi donošenja odluka o budućim aktivnostima, ali i o konkretnom postupanju u pojedinim zadružnim poslovima. U krajnjem slučaju, zadružna revizija treba da obezbedi pravilno funkcioni-sanje odnosa unutar zadruge, s jedne strane između zadruge i zadrugara, a s druge strane između samih zadrugara; kao i pravilno funkcionisanje spoljnih odnosa koje zadruga uspostavlja sa trećim licima. Pravilnim i usklađenim poslovanjem, upravljanjem i or-ganizovanjem zadruga u zadružnom sektoru, saglasno zakonu o zadrugama, zadružnim principima i zadružnim vrednostima, obezbeđuje se ostvarivanje zadružnih funkcija, i to: kontrolne, preventivne, instruktivne i razvojne. Poslovanjem zadruge na napred nave-denim principima, ona obezbeđuje da njen rad bude prvenstveno u interesu njenih zadru-gara, ali i u širem interesu – lokalne zajednice u kojoj zadruga posluje i društva u celini.

LITERATURABerdović M. (1996.), “Uloga i funkcija zadružne revizije”, Revizija, Beograd, br. 2

Dabić Lj. (2011), “Zadruge kao poseban pravnoorganizacioni oblik (uporednopravni pri-stup)”, Pravo i privreda, Beograd, br. 4-6

Franci A. (1996.), Zadruga v primerjalnem pravu, Ljubljana

Hagen H. (2001.), “Guidelines for Co-operatives Policy and Legislation (Guidelines for Co-operatives Legislation)”, Review of International Co-operation, Seoul (Korea), Vol. 94 No. 2

Hadjak F. (1924.), Zadrugarstvo, Zagreb

Nikolić M. (2009.), Evolucija zadružnog zakonodavstva u Evropi, Beograd

Marković B. (1921.), Komentar Zakona o zemljoradničkim i zanatskim zadrugama, Beograd

Popović M. (1899.), Zadruge u Nemačkoj, Beograd

Vitez M. (2000.), “Upravljanje zadrugom i njeni organi u jugoslovenskom i uporednom pravu”, Pravni život, Beograd, br. 11

Vitorović B. (2004.), “Revizija malih preduzeća sa posebnim osvrtom na saopštenje Međunarodne federacije računovođa”, Revizija, Beograd, br. 24

Vlatković M. (1999.), Omladinske i studentske zadruge u zadružnom sistemu, Beograd

Page 44: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

POJAM I VRSTE ZADRUŽNE REVIZIJE44Zadružni savez Srbije, Propisi o zadrugarstvu u nekim evropskim zemljama, Beograd 1995

Zadružna revizija – posebnosti, značaj, predmet, postupak, Novi Sad 1999

IZVORI PRAVAZakon o zadrugama, “Sl. glasnik RS”, br. 112/2015

Zakon o kooperativama, “Sl. list CG“, br. 43/2015

Zakon o zadrugama, „Narodne novine“, br. 34/2011, 125/2013 i 76/2014

Zakon o zadrugah – uradno prečiščeno besedilo, „Uradni list RS“, št. 97/2009

Opšti zakon o zadrugama, „Sl. glasnik BiH“, br. 18/2003

Zakon o poljoprivrednim zadrugama, „Sl. glasnik Republike Srpske“, br. 73/2008, 78/2011 i 106/2009

Zakon o zadrugama, „Službeni list SRJ“, br. 41/96, 12/98 i 34/06

Zakon o računovodstvu, ”Sl. glasnik RS”, br. 62/2013

Zakon o reviziji, “Sl. glasnik RS”, br. 62/2013

Zakon o privrednim zadrugama, Beograd 1937

Zakon o zemljoradničkim i zanatskim zadrugama, Beograd 1898

Page 45: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

45EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

MANIĆ EMILIJA1

E-mail: [email protected]

GAJOVIĆ VOJKAN2

E-mail: [email protected]

POPOVIĆ SVETLANA3

E-mail: [email protected]

GEOGRAFSKI INFORMACIONI SISTEMI U POLJOPRIVREDITHE GEOGRAPHIC INFORMATION SYSTEMS IN AGRICULTURE

JEL: O33

APSTRAKT:

Poljoprivreda predstavlja delatnost koja je jedan od najvećih „konzumenata“ prostora, zbog čega je poznavanje svih relevantnih faktora i specifičnosti okruženja, jedan od impe-rativa savremene agrarne ekonomije. U tom smislu, korišćenje geografskih informacionih sistema (GIS) se smatra inovativnim pristupom u poljoprivredi i najčešće se upotrebljava u dva segmenta: kroz koncept „precizne poljoprivrede“ i kao deo sistema za podršku odlučivanju u procesu monitoringa i upravljanja agrrnim sistemom. GIS za „preciznu“ poljoprivredu omogućava, pre svega, poljoprivrednim proizvođačima da u realnom vre-menu upravljaju svim radovima vezanim za obrađivanje poljoprivrednih površina kao i predsetvenim, setvenim i žetvenim radovima, ali i da planiraju buduće radove zasnovane na pravovremenim informacijama direktno sa obradivih površina. U ovom radu biće reči o

1 Ekonomski fakultet Univerzitet u Beogradu2 GDiGISDATA3 Ekonomski fakultet Univerzitet u Beogradu

Page 46: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

GEOGRAFSKI INFORMACIONI SISTEMI U POLJOPRIVREDI46značaju GIS-a u realizaciji koncepta „precizne poljoprivrede“, kao i upravljanju resursom poljoprivrednog zemljišta kroz GIS, sa posebnim osvrtom na karakteristične primere.

ABSTRACT:

Agriculture is an activity that is one of the largest „consumers” of space, which is why the knowledge of all relevant factors and peculiarities of the environment, one of the im-peratives of modern agrarian economy. In that sense, the use of geographic information systems (GIS) is considered an innovative approach to agriculture and is commonly used in two segments: through the concept of „precision of agriculture” and as a part of the system for decision support in the process of agrarian system monitoring and manage-ment. GIS for „precision” agriculture enables to the agricultural producers to manage in real time all the works related to the cultivation of agricultural land, sowing and harvest works, but also to plan future work based on timely information directly from arable land. In this article we will discuss the importance of GIS in the „precision agriculture” concept implementation, as well as agricultural land resource management through GIS, with particular reference to specific examples.

KEY WORDS:GIS, “PRECISION AGRICULTURE”, MANAGEMENT AND MONITORING

KLJUČNE REČI:GIS, „PRECIZNA“ POLJOPRIVREDA, UPRAVLJANJE I MONITORING

Page 47: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

47EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

1. UVODJoš od XVIII veka, tehnološko unapređivanje poljoprivredne proizvodnje teklo je stalnom uzlaznom putanjom, sve više se usložnjavajući. Već od druge polovine XX veka i u prvim decenijama XXI veka, primena naučnih i tehnoloških dostignuća u agrarnoj proizvodnji doprinela su višestrukom uvećanju prinosa. Najveći deo ovih dostignuća oblikovan je kroz primenu agrotehničkih mera kojima su unapređivani različiti segmenti poljoprivrede. Danas je ekonomija obima u poljoprivredi svoj vrhunac doživela, pre svega, kroz primenu geoprostornih tehnologija kojima se uvode potpuno novi koncepti u poljoprivredi, poput koncepata „precizne poljoprivrede“.

Primena savremenih geoprostornih tehnologija, kao na primer geografskih informacionih sistema (GIS-a), praktično je nemoguća bez validnih i kvalitetnih podataka, odnosno bez njihove efikasne analize. Najveći deo današnjih geoprostornih tehnika bazirano je na daljinskoj detekciji (engl. remote sensing). Njima se do nivoa parcele može vršiti zoniranje prostora i izdvajanje određenih zona za primenu GIS baziranih tehnologija i upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom (Grisso, B., 2009). Podaci su, zapravo, ključni elemenat GIS-a. Kada se raspolaže velikom količinom kvalitetnih podataka, primena GIS-a dolazi do punog izražaja. Ti podaci se čuvaju u bazama podataka koje je jednostavno i lako pretraživati u GIS-u i rezultate tih pretraga vizuelno prikazivati preko digitalnih karata. Još važnije je, što GIS omogućava raznovrsne analize nad tim podacima. Dobi-jene informacije mogu biti prikazane u vidu klasičnih, alfa-numeričkih izveštaja, ali i grafički, putem digitalnih karata. Jednom uspostavljen sistem prikupljanja podataka pomoću geoprostornih tehnika omogućava i efikasno ažuriranje tih baza podataka, čime se zadovoljava vremenski okvir prostornih analiza. Sve to za cilj ima pružanje relevantnih i kvalitetnih informacija donosiocima odluka, od poljoprivrednog proizvođača na farmi do nadležnih državnih institucija čiji je zadatak planiranje i upravljanje poljoprivrednom delatnosti u državi.

2. NOVE TEHNOLOGIJE U POLJOPRIVREDIPoljoprivreda kroz svoju primarnu funkciju obezbeđuje opstanak i funkcionisanje ljudskog društva i kao takva treba da bude od posebnog interesa u kontekstu razvojnih politika jedne države. Modernizacija poljoprivrede išla je postepeno tokom njene duge istorije, a taj proces uglavnom se poklapao sa fazama intenzivnijeg razvoja nauke i tehnologije. Tako je, na primer, industrijska revolucija imala ogroman značaj za razvoj poljoprivrede, a slično je bilo i sa progresom u domenu primene biotehnoloških dostignuća. Kao jedan od načina modernizacije poljoprivrede jeste i uvođenje informacionih tehnologija u proces poljoprivredne proizvodnje. U tom smislu, primena geografskog informacionog sistema (GIS-a) je višestruka.

GIS je prepoznatljiva tehnika i alat u monitoringu i planiranju aktivnosti vezanih za pros-tor. Reč je o informacionom sistemu kojim se prikupljaju, čuvaju, klasifikuju, obrađuju i prikazuju podaci referentno vezani za prostor. Kako je poljoprivreda jedan od najvećih konzumenata prostora, onda je korišćenje GIS-a za potrebe poljoprivrede očekivano i

Page 48: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

GEOGRAFSKI INFORMACIONI SISTEMI U POLJOPRIVREDI48potpuno opravdano. GIS je, zapravo, i formiran kao napredna tehnologija za praćenje načina korišćenja poljoprivrednih površina u Kanadi dalekih šezdesetih godina XX veka (Manić, E., 2010). Od tada do danas, GIS je prešao veliki i dug razvojni put, trasirajući svoje mesto u mnogim sferama ekonomije, ali i društva u celini.

Kako poljoprivredna proizvodnja u velikoj meri zavisi od niza prirodnih faktora, a is-tovremeno je zavisna i od uticaja određenih socio-ekonomskih komponenti, to je njeno uspešno planiranje i upravljanje direktno zavisno od stepena upoznatosti sa prostorom u kome se ova delatnost odvija. GIS je tehnologija kojom se na lak, jednostavan, efi-kasan i kvalitetan način mogu prikupiti brojni podaci vezani za prostor u kome se odvija ta proizvodnja. Tu se, međutim, ne završavaju mogućnosti koje GIS pruža. Prikupljeni podaci mogu se obrađivati primenom različitih tehnika, a potom se dobijeni rezultati mogu prikazati u vidu tabela, grafikona, ali i karata. Usavršavanje ove tehnologije išlo je i u pravcu modelovanja određenih procesa i pojava, čime su se donosiocima odluka omogućile dodatne informacije, a sve u cilju predviđanja događaja, optimalnog korišćenja raspoloživih resursa, minimiziranja potencijalnih grešaka i maksimiziranja koristi. Dakle, GIS je moćan alat donosiocima odluka, kako na operativnom, tako i na strateškom nivou.

Primena GIS-a u poljoprivredi može se posmatrati na makro i mikro nivou, a posmatrano po vrsti poljoprivrednih delatnosti, najčešća je u oblasti zemljoradnje (Manić, E., 2009):

• Na makro nivou, GIS se najčešće koristi za upravljanje i planiranje poljoprivre-dom jednog regiona ili države. Pri tome se prate, ne samo fizičkogeografski, već i društvenogeografski faktori poljoprivredne proizvodnje. Pružaju se informacije dono-siocima odluka u javnom sektoru kako bi minimizirali potencijalne greške u upravl-janju poljoprivrednim sektorom. Ovakva primena GIS-a moguća je i na nivo jednog preduzeća koje se bavi poljoprivrednom proizvodnjom;

• Monitoring - proces praćenja različitih pokazatelja i indikatora: fizičkih i hemijskih svojstava zemljišta, klimatskih elemenata, hidroloških uslova, stanja useva i au-tohtone vegetacije (obavlja se primenom različitih tehnologija za prikupljanje po-dataka koji se potom pohranjuju u baze podataka i odmah bivaju raspoloživi da se putem GIS-a analiziraju i vizuelizuju);

• Primena agrotehničkih mera – na osnovu monitoringa stanja setvenih površina i samih useva moguće je, u gotovo realnom vremenu, određivati na kojim lokacijama je potrebno vršiti primenu određenih agrotehničkih mera, u kojoj količini i vrsti.

Razvojem različitih GIS aplikacija u segmentu poljoprivredne proizvodnje, došlo se i do specifičnog koncepta agrarne proizvodnje u kome ključnu ulogu, upravo, imaju GIS bazi-rane tehnologije. Reč je o tzv. „preciznoj poljoprivredi“, pažljivo kreiranom menadžmentu u poljoprivrednoj proizvodnji u kome poljoprivrednik na bazi prikupljenih podataka i raspoloživih informacija, odlučuje kada, gde, čime i koliko delovati kako bi poboljšao kra-jnje rezultate svog rada (povećanje prinosa) (Adrian M., Dillard Ch., Mask P, 2005; Ta-yari, E., 2015). Jedan od prvih koraka u kreiranju koncepta „precizne poljoprivrede“ jeste izdvajanje tzv. upravljačkih zona do nivoa katastarske parcele, što se najčešće sprovodi putem daljinske detekcije. Svaka od tih zona odlikuje se određenim setom faktora koji određuju potencijal i karakter poljoprivredne proizvodnje, tako da je zahvaljujući ovakvom

Page 49: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

49EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

zoniranju sa setom izdvojenih faktora po zonama moguća primena GIS-a ili GPS-a kako bi se efikasnije upravljalo ili planiralo proizvodnjom. Najčešće se zoniranje vrši na osnovu niza karakteristika prostora (tip zemljišta, PH vrednost zemljišta, plodnost, prisustvo in-sekata, vlažnost i hemijski sastav zemljišta, mikroklimatski uslovi, karakteristike useva, primena hibridizacije). Date karakteristike se prikupljaju sa terena, ali o nekima postoje i vremenske serije podataka (prinosi, klimatski elementi, karakteristike zemljišta). Pri-mena GIS baziranih tehnologija omogućava ne samo prostornu, već i temporalnu analizu, tako da se produktivnost izdvojenih zona može pratiti u različitim periodima godine, odnosno u različitim godinama. Naročito je važno istaći i činjenicu da se ovim konceptom obezbeđuje visok stepen održivosti prirodnih resursa u poljoprivrednoj proizvodnji (Tayari, E., 2015). Savremena mehanizacija danas podrazumeva poljoprivredne mašine koje su opremljene navigacionim GIS-om, sistemom kombinovanim od GPS-a i GIS aplikacija tako da se omogućava: prikazivanje digitalnih karata, planiranje pravaca kretanja, kon-trola navigacije, analiza pomoću sistema senzora, pozicioniranje „precizne“ proizvodnje, komuniciranje podacima. Takav sistem omogućava i praćenje okolnih uslova i to u real-nom vremenu.

Prosto prikupljanje podataka i njihova vizuelizacija još uvek ne znače najkvalitetnije infor-macije za poljoprivrednika. Neophodno je te podatke izanalizirati, što omogućava GIS pri-menom različitih analitičkih tehnika nad kreiranim bazama podataka. Međutim, i dobi-jeni rezultati analiza u nekim slučajevima neće biti od prevelike pomoći, ako ne postoje stručnjaci koji će, na osnovu svog znanja i iskustva, dobijene rezultate protumačiti na najoptimalniji način. Zbog toga se primena GIS-a u poljoprivredi razvijala ka integraciji GIS-a aplikacija i ekspertskih sistema, odnosno sistema za podršku odlučivanju (Bian F. et all, 2004), čime se omogućilo iznalaženje najoptimalnijih modela za održivu poljo-privrednu proizvodnju na mikro, ali i makro nivou.

Kada je reč o primeni GIS-a u poljoprivredi važna činjenica je da ona u velikoj meri zavisi od stepena ekonomskog razvoja određene zemlje, odnosno sposobnosti da se određena naučna dostignuća primene u praksi što je moguće u kraće vreme (Manić, E., 2009). Ekonomska razvijenost društva, a posebno agrarnog sektora, neposredno i posredno utiče na otvorenost i mogućnost prihvatanja i difuzije inovacija na određenom prostoru. Zbog toga se pri analizi stanja agrarnog sektora u Srbiji mora uzeti u obzir primena GIS-a kao jedan od važnih faktora njene poljoprivrede.

3. MOGUĆNOSTI PRIMENE GIS-A U POLJOPRIVREDI SRBIJEPrema OECD klasifikaciji, ruralne oblasti podrazumevaju područja koja imaju gustinu naseljenosti manju od 150 st/km2. Od 25 okruga u Srbiji (bez Kosova i Metohije), čak 22 okruga prema ovom kriterijumu predstavlja ruralno područje, što je oko 90% teritorije Srbije a gde živi oko 66% stanovništva.

Page 50: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

GEOGRAFSKI INFORMACIONI SISTEMI U POLJOPRIVREDI50 KARTA 1. RURALNE OBLASTI U REPUBLICI SRBIJI PREMA OCD KLASIFIKACIJI

Reč je o prostoru sa izrazitom zavisnosti od poljoprivredne proizvodnje, pre svega zbog male diverzifikacije ekonomskih aktivnosti. Dominira ekstenzivan način proizvodnje u poljoprivredi, sa visokim stepenom nezaposlenosti u poljoprivredi i značajnom nefor-malnom zaposlenosti. To je prostor koji se odlikuje slabo razvijenom infrastrukturom, izraženim emigracionim procesom i kontinuiranim opadanjem populacije. Poljoprivred-na proizvodnja većine poljoprivrednih domaćinstava je tradicionalna (ekstenzivna), a karakterišu je izražene oscilacije i visoka zavisnost od klimatskih uslova, usitnjenost poseda, nedostatak investicija, zastarela oprema i vrlo loša organizacija. Česti su prob-lemi sa otkupom različitih poljoprivrednih proizvoda, kao i jak pritisak konkurencije iz zemalja okruženja koje snabdevaju srpsko tržište velikom količinom jeftinijih proizvoda. Izuzetak od opisanog stanja srpske poljoprivrede predstavlja jednim delom prostor Vojvo-dine, pre svega, tamo gde je izvršeno ukrupnjavanje poseda i gde je proizvodnja dosegla

Page 51: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

51EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

ekonomiju obima. Na takvim gazdinstvima već se primenjuju savremene agrotehničke mere, a neretko i neke druge savremen tehnologije.

Uprkos lošem stanju u kome se nalazi srpski agrarni sektor, korist od uvođenja GIS-a u sistem monitoring i upravljanja poljoprivredom bile bi višestruke. Pored evidentiranja prednosti koje GIS donosi u praćenu i planiranju poljoprivrede, cilj istraživanja je i da se prikaže metodologija uvođenja jednog takvog sistema, kao i neophodne preduslove za realizaciju takvih projekata.

Implementacija jednog kompleksnog sistema kakav je geografski informacioni system podrazumeva čitav niz preduslova koji moraju postojati kako bi se dati system mogao implementirati, i što je još važnije, kako bi mogao da pokaže svoje pune efekte (Grupa autora, 2008):

• Digitalizovane katastarske podloge i ažuriranost sistema u okviru nadležnih instituci-ja (podaci koji se u katastru nepokretnosti nalaze morali bi da odgovaraju realnom stanju);

• Praćenje određenog seta indikatora i pokazatelja koji su od značaja za analitiku agrarne proizvodnje (kroz određena strateška dokumenta definiše se okvir modela podataka koji služi kao osnova za kreiranje baze podataka o poljoprivrednoj proiz-vodnji na različitim prostornim nivoima);

• Tehnička i softverska opremljenost organa i službi koje imaju zadatak da prate i up-ravljaju poljoprivredom na određenom prostoru;

• Stručna i kadrovska opremljenost nadležnih organa i službi koje se bave praćenjem, upravljanjem i planiranjem poljoprivrednom proizvodnjom, a naročito savetodavnih poljoprivrednih službi pri lokalnim samoupravama (osposobljavanje ljudi za korišćenje GIS aplikacija, ali i razumevanje mogućnosti koje pruža ovakav jedan alat).

Kako su podaci ključni segment GIS-a, dobro organizovan rad na prikupljanju podataka, sa jasno utvrđenim procedurama skladištenja i čuvanja podataka, pravima korišćenja tih podataka, obavezama određenih korisnika da date podatke analiziraju i izvrše njihovu disemenaciju, predstavlja prepoznatljiv algoritam za uspostavljanje jednog monitoring sistema u agrarnom sektoru Srbije. Posebno interesantno i izazovno pitanje u primeni savremenih informacionih i prostornih tehnologija u poljoprivredi, biće integracija takvih tehnologija u standardizovan sistem upravljanja i planiranja

Korišćenje GIS-a u poljoprivredi Srbije bilo je do sada više na projektnom, nego sistem-skom nivou. Iako još uvek ne postoji strateško opredeljenje da se GIS uspostavi kao važeći instrument za praćenje i planiranje poljoprivrede na sistemskom nivou, nekoliko velikih i čitav niz malih GIS projekata koji su urađeni u ovoj oblasti potvrđuju mogućnosti i primenljivost GIS-a u poljoprivredi Srbije (upravljanje poljoprivredom na teritoriji AP Vojvodine, razvoj koncepta “precizne poljoprivrede”, upravljanje rizicima u poljoprivredi, monitoring poljoprivredne proizvodnje).

Page 52: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

GEOGRAFSKI INFORMACIONI SISTEMI U POLJOPRIVREDI52

3.1. Primer upotrebe GIS-a u poljoprivredi Srbije: Uprav-ljanje poljoprivredom na teritoriji AP Vojvodina kroz primenu geografskog informacionog sistema

Za potrebe Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu AP Vojvodine kreiran je i imple-mentiran geografski informacioni sistem koji je obuhvatio dva ključna segmenta:

1. Upravljanje poljoprivredom2. Poljoprivrednu proizvodnju

Upravljanje poljoprivredom predstavljalo je veoma izazovan zadatak u kreiranju infor-macionog sistema i u prvoj fazi realizacije projekta obuhvatilo je upravljanje konkursima u poljoprivredi, inspekcijski nadzor, poljoprivrednu i savetodavnu službu, kontrolu plod-nosti tla, kontrola šteta u poljoprivredi. Segment poljoprivredne proizvodnje zasnovan je na osnovnim principima „precizne poljoprivrede“ sa elementima monitoringa kvaliteta zemljišta i stanja poljoprivrednih kultura.

Metodologija po kojoj je sistem kreiran jeste metodologija Rodžera Tomlinsona, koja obuhvata nekoliko elemenata (Tomlinson, R., 2013):

• Informacije – prestavljaju proizvode koje korisnik očekuje da dobije korišćenjem GIS-a (u različitim formatima: tekst, grafika, karte, tabele, grafici). Veoma je važno da korisnik GIS-a veoma rano u fazi planiranja ima jasnu predstavu o tome šta želi da dobije korićenjem jednog ovakvog sistema i da to precizno definiše;

• Podaci – definisane informacije kao otuput-i od strane korisnika precizno određuju vrste podataka i načine njihovog prikupljanja: šta već postoji od podataka, šta se može dobiti od podataka iz postojećih izvora podataka, koji nivoi razmera i pre-ciznosti treba da budu kartografske podloge, i u kom formatu se podaci nalaze ili će se prikupljati (veoma često ovo definiše i izbor softvera);

• Softver i hardver – softverski paketi omogućavaju obradu i analizu podataka i kreiran-je traženih informacija (ažuriranje verzija i odgovarajući operativni sistem). Sve ovo mora da podrži adekvatna hardverska oprema, imajući na umu zahteve GIS softvera u pogledu grafičke podrške i potrebne memorije, kao i adekvatnog internet protoka;

• Procedure - veoma važan element u uvođenju GIS-a jer obuhvata način na koji ljudi obavljaju radne zadatke i promene koje se moraju izvesti kakao bi se zaposleni prilagodili korišćenju novog sistema. Neophodno je kreirati plan migracije sa starog na novi način rada, odnosno plan usklađivanja sa nekim od postojećih sistema (ako ih ima);

• Kadrovi - GIS podrazumeva obučene kadrove za geografsku analizu, problemski ori-jentisani pristup i određenih tehničkih kompentencija.

Page 53: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

53EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

Kreirani GIS za potrebe praćenja i upravljanja poljoprivredom na teritoriji Vojvodine rađen je na zahtev organa javne uprave pokrajine Vojvodina. Softverska platforma bila je Ar-cGIS sa pratećim paketima, uz korišćenjem velike količine podataka (postojećih i onih koji su prikupljani za ovu svrhu) i uz obuku jednog broja ljudi, zaposlenih u Sekretarijatu za poljoprivredu AP Vojvodine kako bi mogli da ažuriraju i koriste postavljeni sistem. Postavljeno je nekoliko glavnih pravaca upotrebe GIS-a od strane raznovrsnih korisnika:

• monitoring poljoprivrednih površina – kreirana je geobaza podataka organizovana po različitim slojevima (lejerima), tako da je mogućnost praćenja stanja poljoprivredne proizvodnje postala izuzetno velika. Ovo je bio jedan od prvih zahteva javnog sek-tora prema isporučiocima sistema jer svake godine se izdvajaju značajna budžetska sredstva za subvencije i pomoći proizvođačima, a da do sada nije bilo uvida niti kvalitetnog monitoring nad trošenjem tih sredstava. U okviru postavljene baze po-dataka nalaze se setovi podataka o svim konkursima koje objavljuje nadležni organi. Pretraga baze se može vršiti po osnovu vrste konkursa, pri čemu se prati realizacije dodeljenih sredstava konkursa na terenu (inspektori na terenu pomoću GPS uređaja, do nivoa katastarske parcele, utvrđuju i vizuelno prikazuju realizaciju dobijenih sred-stava na konkursu; na primer za podizanje protivgradne mreže - GIS sa satelitskim podlogama, fotografije, multimedija). Osim toga, GIS omogućava da se na dnevnoj bazi ažuriraju podaci i prati stanje određenih segmenata u poljoprivredi od interesa za inspekcijski nadzor (usevi, vodne površine, šumske površine, lovna gazdinstva). Na osnovu spektralne analize primenom a daljinske detekcije moguće je utvrditi vrstu useva na određenim parcelama i na taj način pokriti kontrolom sve delove do kojih inspekcijski nadzor ne može da stigne;

KARTA 2: GODIŠNJI PROGRAM: UPRAVLJANJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U DRŽAVNOJ SVOJINI

Izvor:GDiGISDATA

Page 54: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

GEOGRAFSKI INFORMACIONI SISTEMI U POLJOPRIVREDI54• upravljanje zemljištem u državnoj svojini – kreirana je geobaza podataka o celokup-

nom zemljištu koje je u državnoj svojini do nivoa katastarske parcele. Osim osnovnih podataka o karakteru i vlasništvu nad parcelom, u bazi se nalaze i podaci o statusu date parcele kada je u pitanju iznajmljivanje zemljišta (slobodne parcele, parcele pod zakupom, izuzete parcele, parcele u nadmetanju), istoriji korišćenja parcele (ako postoji), prinosima, tipu zemljišta, korišćenju subvencija i kredita za datu parcelu, itd.

KARTA 2. PRIMER IZVEŠTAJA IZ GEOBAZE O PLODNOSTI ZEMLJIŠTA

Izvor:GDiGISDATA

• Poljoprivredne i savetodavne službe – koriste GIS za određivanje i kontrolu plod-nosti obradivog zemljišta na teritoriji sa koje redovno uzimaju uzorke zemljišta i daju na fizičko-hemijsku analizu. Svaka tačka sa koje se uzorkuje zemljište unosi se u GIS, tako da se vidi i zna njena tačna lokacija u okviru katastarske parcele. Nakon određenog vremena, serija prikupljenih podataka može ukazivati na promene fizičkog ili hemijskog sastava zemljišta što je direktno vezano za njegov kvalitet. Donosiocu odluke takva informacija je presudna u određivanju vrste i količine prihrane kojom će poboljšati kvalitet zemljišta, a u zavisnosti od onoga čemu je zemljište namenjeno. Posebno je interesantno praćenje kvaliteta useva, koje se može vršiti korišćenjem satelitskih snimaka kroz određivanje vegetacionog indeksa kultura (količina hlorofila u biljkama pokazuje razvojni stadijum biljke);

upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom – podrazumeva prevashodno monitor-ing poljoprivredne proizvodnje (podaci o vrstama radova koji se preduzimaju na određenoj katastarskoj parceli, kao i vrstama useva). Ovakav monitoring omogućava poljoprivrednom proizvođaču pouzdane informacije, ali još značajnije je to što pruža okvir za planiranje eventualnih promena u budućnosti (na primer, analiza

Page 55: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

55EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

geološkog i pedološkog sastava zemljišta, zajedno sa morfometrijskom analizom reljefa omogućava precizniju rejonizaciju prostora za potrebe širenja vinogradar-skih područja). U okviru ovog segmenta moguće je primeniti i mehanizam “pre-cizne poljoprivrede” gde se neposredno, u samu proizvodnju integrišu geoprostorne tehnologije. Cilj je tačno dimenzionisanje količina veštačkih đubriva i prihrane za useve na posmatranim parcelama, uzimajući u obzir sve karakteristike datih par-cela, dosadašnji nivo prinosa, planirane količine prinosa i stanje zemljišta i useva u određenom kraćem vremenu uzorkovanja. Ovde je rad savetodavne poljoprivredne službe naročito značajna jer je kroz GIS omogućeno da šalju podatke i informacije proizvođačima na dnevnom nivou i tako podešavaju korišćenje agrotehničkih mera.

KARTA 3: REJONIZACIJA REGIONA ZAPADNA SRBIJA I ŠUMADIJA ZA POTREBE VINOGRADARSKE PROIZVODNJE

Izvor:GDiGISDATA

Kreiran i implementiran GIS u upravljanju poljoprivredom na teritoriji Vojvodine otvoren je za dalju nadogradnju. Ona će ići u više pravaca, a trenutno je najaktuelniji deo koji se tiče upravljanja rizicima u poljoprivredi i saradnji sa osiguravajućim kućama. Visinu premije osiguranja useva osiguravajuća kompanija određuje, između ostalog, i na osnovu rizika ko-jem je određena parcela izložena. Da bi osiguravač mogao što preciznije da utvrdi tu premiju potrebne su mu što pouzdanije informacije o vrstama hazarda za datu teritoriju, njihovim pojavama i učestalosti, njihovoj jačini, eventualnim dosadašnjima štetama i slično. GIS je idealno okruženje koje korisnicima omogućava da sažmu sve ove vrste podataka uključujući i podatke o datoj parceli, vlasništvu, i svim drugim karakteristi-kama (vremenska analiza poljoprivredne proizvodnje, karakter proizvodnje, primena agrotehničkih mera, primena antihazardskih mera, eventualne subvencije i krediti i sl.);

Page 56: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

GEOGRAFSKI INFORMACIONI SISTEMI U POLJOPRIVREDI56

ZAKLJUČAKZa povećanje efikasnosti proizvodnje, produktivnosti i time cenovne konkurentnosti u poljoprivredi neophodne su ozbiljnije investicije u opremu, objekte, primena savremenih tehnologija, ali i obuka zaposlenih na gazdinstvima. Srpska poljoprivreda tehnološki zaostaje značajno za razvijenijim evropskim zemljama. Decenijama unazad malo se ul-agalo u poljoprivrednu proizvodnju kao i u ruralna područja. Neophodna je bolja orga-nizacija otkupa poljoprivrednih proizvoda, tržišnog nastupa i bolja vertikalna povezanost proizvodnje. Svakako je veliki problem agrara nedostatak kapitala za pokretanje novih proizvodnih programa, restrukturiranje i modernizaciju postojećih kapaciteta. Zbog toga je podsticanje preduzetništva važno kao lakši pristup izvorima finansiranja radi pokre-tanja i unapređivanja sopstvenog posla na gazdinstvu, ali i van poljoprivrede.

U cilju revitalizacije, ali i razvoja ruralnog prostora, između ostalog, posebno su potrebne tehničko-tehnološka znanja i inovacije, kao i podrška procesu planiranja i upravljanja gazdinstvom. Primena novih tehnologija, kao što su GIS i druge geoprostorne tehnologije, omogućavaju poljoprivrednom proizvođaču poznavanje i analiziranje lokacija pogodnih za proizvodnju. Na taj način se mogu formulisati i implementirati raznovrsni upravljački in-strumenti u cilju optimizacije inputa i maksimiziranja outputa i profita. Kvalitetnim infor-macija koje stižu do farmera ili drugih donosioca odluka na mikro ili makronivou, moguće je obezbediti efikasan i efektivan menažment resursima i proizvodnjom uz maksimiziran-je produktivnosti. Korišćenjem ovakvih tehnologija, uz sopstveno iskustvo i ekspertsko znanje, poljoprivredni proizvođači obezbeđuju maksimalnu korist od aktivnosti u agrar-nom prostoru.

Sa sve ozbiljnijim izazovima za srpski agrar koji dolaze iz međunarodnog okruženja, biće potrebno što bolje optimizovati poljoprivrednu proizvodnju i učiniti je efikasnijom. Srpska poljoprivreda deo je svetskog tržišta i izložena je svim promenama i trendovi-ma sa svetskog tržišta. Rast cena primarnih proizvoda, energije, inputa, rast tražnje za hranom, nestabilnost cena hrane na svetskom tržištu predstavljaju promene koje se vrlo brzo sa međunarodnog tržišta prenose na domaće i oblikuju okruženje u kojem se proiz-vodnja odvija. Postoji veliki pritisak za smanjenjem troškova proizvodnje i poboljšanjem produktivnosti, kako bi se cena koštanja smanjila i time domaći proizvodi bili konkurent-ni odgovarajućim stranim proizvodima. Nažalost, veliki deo proizvođača u Srbiji nije u stanju da ispuni uslove za rigoroznim standardima kvaliteta, kvantitetom i kontinuitetom snabdevanja tržišta, kao i sve jače zahteve za obaranjem cena koštanja i ostvarivanjem cenovne konkurentnosti. Rešenje može da bude u inovativnosti, sticanju novih znanja i tehnološkom progresu.

LITERATURAAdrian A.M., Dillard Ch., Mask P. (2005), “GIS in Agriculture”, u knjizi Pick B.J. Geo-graphic Information Systems in Business, Idea Group Publishing,Hershey.

Page 57: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

57EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

Bian F., Zongyao S., Wang H. (2004), An Integrated GIS and Knowledge-Based Decisi-on Support System in Assisting Farm-Level Agroeconomic Decision-Making, Centre of Spatial Information and Digital Engineering, Wuhan University, Hubei Province, China.

Cvijanović, D., Subić, J., Paraušić, V. (2014), Poljoprivredna gazdinstva prema eko-nomskoj veličini i tipu proizvodnje u Republici Srbiji, Republički zavod za statistiku, Republika Srbija, Beograd.

Grisso, B. (2009), Precision Farming: A Comprehensive Approach. Retrieved on 1st Oc-tober 2012 fromhttp://pubs.ext.vt.edu/442/442-500/442-500.html

GIS for Sustainable Agriculture. “GIS Best Practices”. New York: Esri (2008). ESRI Pub-lications

Keserović, Z., Magazin, N., Voćarstvo Srbije- stanje i perspektive, http://media.po-pispoljoprivrede.stat.rs/2014/Dokumenta/Radovi/03%20Vocarstvo%20Srbije%20%E2%80%93%20stanje%20i%20perspektive.pdf

Manić, E. (2009). „GIS bazirane tehnologije i njihova primena u poljoprivredi“, Glasnik SGD br. 2, Geografski fakultet u Beogradu, Beograd, 2006.

Manić, E. (2010), Geografski informacioni sistemi i prostorne analize u trgovini, CID – Ekonomski fakultet Univerzitet u Beogradu, Beograd.

Manić, E., Popović, S., Molnar, D. (2012), „Regional Disparities and Regional Develop-ment: The Case of Serbia“, Mittelungen der Osterreichishen Geographischen Gesell-schaft, Band 154, Wien 2012, pp. 191–210.

Opštine i regioni u Republici Srbiji 2014, Republički zavod za statistiku, Republika Srbija, Beograd, 2015

Pantić, M., Miljković-Živanović, J. (2010), “Regional Differences between Rural Areas of Serbia in Population Ageing and Agricultural Activities: case Studies of the Inđija and Knjaževac Municipalities”, Spatium International Review, No. 22, July 2010, pp. 29-37

Popis poljoprivrede - Poljoprivreda u Republici Srbiji 2012, Republički zavod za statis-tiku, Republika Srbija, Beograd, 2013.

Popisi stanovništva 1991, 2002, 2011, Republički zavod za statistiku, Beograd.

Radivojević, D. (2014), Poljoprivredna mehanizacija, oprema i objekti, Republički za-vod za statistiku, Republika Srbija, Beograd,

Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja Republike Srbije (2014-2024), Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, novembar 2013.

Page 58: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

GEOGRAFSKI INFORMACIONI SISTEMI U POLJOPRIVREDI58Tayari, E., Jamshid, A., Z., Goodarzi, H.,R. (2015). “Role of GPS and GIS in precision agriculture”, Journal of Scientific Research and Development 2 (3), pp. 157-162, ava-ilable online at www.jsrad.org

Tomlinskon, R. (2013). Thnking about GIS – Geographic Information System Planning for Managers, fifth edition. ESRI pres: Redlends, CA.

Page 59: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

59EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

VLADE ZARIĆ1

E-mail: <[email protected]>

DRAGANA KOVAČEVIĆ2

E-mail: <[email protected]>

VLADIMIR JOVANOVIĆ3

E-mail: <[email protected]>

DIREKTNI MARKETING POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA U REPUBLICI SRBIJI – MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJADIRECT MARKETING OF THE SERBIAN AGRICULTURAL PRODUCTS - DRAWBACKS AND OPPORTUNITIES

JEL

APSTRAKT:

U ovom radu su analizirani direkni kanali marketnga poljoprivrednih proizvoda u Republici Srbiji. „Zelena pijaca” je najznačajniji kanal direknog marketinga poljoprivrednih proizvoda. Iako obim prodaje na zelenim pijacama raste, njen relativni značaj opada, pošto se prodaja kroz druge marketinške kanale brže povećava. Prodavci na pijaci

1 Poljoprivrednifakultet,UniverzitetuBeogradu2 MsCstudent,Poljoprivrednifakultet,UniverzitetuBeogradu3 NIRASInternationalConsulting

Page 60: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

DIREKTNI MARKETING POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA U REPUBLICI SRBIJI – MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA60smatraju da osnovni problem direktnog marketigna predstavlja nedostatak kupaca i intenzivna konkurencija. Pri kupovini na zelenoj pijaci kupci najveću pažnju posvećuju kvalitetu proizvoda i poverenju koje imaju u prodavce. U cilju jačanja pozicije u direknom marketingu, prodavci osim kvaliteta i poverenja koje uživaju kod kupaca, treba da razvijaju i ostale elemente marketinga, kao što je njihov izgeld i izgled prodajnih mesta.

ABSTRACT:

In this paper, direct marketing channels of agricultural products in the Republic of Serbia have been analyzed. „Green Market” is the most important channel of direct marketing of agricultural products. Despite the growth of sales volume on the green market, its relative importance is declining, because sale through other marketing channels is growing faster. Sellers believe that the main problem is the lack of customers and an intensive competition. Customers pay maximum attention to product quality and trust they have in the vendors on the green market. In order to strengthen the position on the market, besides quality and confidence they enjoy among customers, sellers should develop other elements of marketing, like its own outfit and the arrangement of the selling place.

KLJUČNE REČI:DIREKTNI MARKETING, POLJOPRIVREDNI PROIZVODI, REPUBLIKA SRBIJA

KEY WORDS:DIRECT MARKETING, AGRICULTURAL PRODUCTS, REPUBLIC OF SERBIA

Page 61: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

61EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

1. UVODPoljoprivreda zauzima važno mesto u privredi Republike Srbije kako u stvaranju bruto domaćeg proizvoda (BDP), tako i u obezbeđivanju radnih mesta, i u sticanju deviznih prihoda. Poljoprivreda je dominantna delatnost stanovništva u ruralnim oblastima.

Udeo poljoprivrede u BDP-u Republike Srbije u 2011. godini je iznosio 8,5% (Mini-starstvo poljoprivrede)4, dok se prema nekim procenama ovaj udeo kretao od 11,8 do 16,0%.

U Strategiji poljoprivrede i ruralnog razvoja Republike Srbije za period 2014 – 2024. godine navodi se da je udeo poljoprivrede u ukupnoj zaposlenosti u 2013. godini iznosilo 21,3 %, a u ukupnom izvozu u istoj godini bio 23,4%5.

Ruralne oblasti čine oko 85% ukupne površine, a ruralna naselja oko 83% ukupnog broja naselja u Republici Srbiji6. U ukupnim prihodima ruralnog stanovništva poljoprivreda ima najveći udeo.

Porodična gazdinstva dominiraju u ukupnom broju poljoprivrednih proizvođača. U 2015. godini, ukupno je bilo registrovano 469.292 poljoprivrednih gazdinstava, od čega su 99,45% činila porodična. Od ukupnog broja registrovanih gazdinstava oko dve trećine, odnosno 344.404 je bilo registrovano u sistemu podrške Ministarstva poljoprivrede Re-publike Srbije7. Po obimu proizvodnje većina poljoprivrednih gazdinstava se može svrstati u male proizvođače.

Jedan od osnovnih problema sa kojima se poljoprivredni proizvođači suočavaju je prodaja proizvoda. Ovo iz razloga što se liberalizacijom spoljne trgovine Republike Srbije povećala konkurencija na domaćem tržištu čime i otežala prodaja domaćih ponuđača.

Prodaja poljoprivrednih proizvoda se može ostvarivati kako preko indirektnih kanala mar-ketinga, gde je uključen jedan ili više posrednika, ili preko direktnih kanala marketinga gde nema posrednika. Indirektni kanali znače da posrednici zadržavaju jedan deo razlike u ceni, i što je njihova snaga veća udeo je veći.

Budući da mali poljoprivredni proizvođači imaju veoma ograničenu pregovaračku snagu, njihova pozicija u indirektnim kanalima marketinga je određena voljom posrednika.

Ukoliko vrše direktni marketing proizvoda poljoprivredni proizvođači imaju šanse da veći deo razlike u ceni zadrže za sebe i time poboljšaju svoj položaj. Zbog toga se ovaj rad bavi temom direktnog marketinga poljoprivrednih proizvoda u Republici Srbiji.

Imajući u vidu činjenicu da pijace zauzimaju najznačajnije mesto u direktnom marketingu poljoprivrednih proizvoda u ovom radu se razmatra direktan marketing koji se ostvaruje

4 Ministarstvopoljoprivrede(2011),prezentacija.5 Strategija(2014),str.16.6 Bogdanov(2007),str.33.7 http://www.trezor.gov.rs/rpg-statistika-lat.html[Ppristup:29/07/2016]

Page 62: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

DIREKTNI MARKETING POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA U REPUBLICI SRBIJI – MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA62preko ove tržišne institucije, i to pijaca na malo, ili „zelenih pijaca“ što je trgovački naziv koji se često koristi.

Pijaca na malo je posebna tržišna institucija, koja se bavi organizovanjem trgovine na malo, tako što uređuje i izdaje prostor u zakup za pijačnu prodaju robe, kao i pratećih usluga.

Pijačna prodaja obuhvata prodaju robe na tezgama, boksovima ili posebnim prodajnim objektima i to: svežih poljoprivrednih proizvoda, prehrambenih proizvoda, proizvoda do-maće radinosti, zanatskih proizvoda i druge robe široke potrošnje.

Direktni marketing poljoprivrednih proizvoda se može vršiti i na pijaci na veliko ili veletr-žnici8. Veletržnica je posebna tržišna institucija, pravno lice, koja se bavi organizovanjem trgovine na veliko, a izuzetno i trgovinom na malo.

Veletržnica uređuje, održava i izdaje u zakup prostor za izlaganje i prodaju voća, povrća i ostalih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, kao i ostale robe široke potrošnje. Ona pruža prateće usluge kao što je skladištenje robe, zatim dorada, prerada, pakovanje i druge usluge u vezi sa manipulacijom robe9.

Iako je veletržnica značajna za prodaju poljoprivrednih proizvoda, ovaj oblik direktnog marketinga je manje značajan u odnosu na pijacu na malo, pošto najveći broj krajnjih kupaca poljoprivredne proizvode pre kupuje na pijaci na malo nego na veliko.

Cilj ovog rada je, sa jedne strane, da pokaže važnost pijace na malo za direktan marketing poljoprivrednih proizvoda, a sa druge, da prikaže razloge zbog kojih kupci preferiraju ovaj oblik direktnog marketinga.

2. METODOLOGIJAU ovom delu rada ćemo najpre razjasniti pojmove važne za razumevanje materije, zatim ukazati na izvore podataka korišćene za ovo istraživanje i najzad, ukratko opisati korišće-ni metod rada.

Pod poljoprivrednim proizvodima se podrazumevaju svi proizvodi čijoj proizvodnji „znat-no“ doprinosi proizvodni faktor zemljište. Rečju „znatno“ se izražava nepostojanje jasne granice između poljoprivrednih i industrijskih proizvoda, odnosno prehrambenih proi-zvoda. Proizvodni faktor zemljište je, naravno, neophodan i za industrijsku proizvodnju. Udeo troškova za faktor zemljište, na primer u obliku zakupnine, može biti visok i u proizvodnji prehrambenih proizvoda.

Pošto postoje veoma različita dobra, svrsishodno je početi klasifikacijom poljoprivrednih proizvoda, koju možemo izvršiti na osnovu različitih kriterijuma, i to prema: primeni,

8 Osimpojmaveletržnica,uupotrebisečestosrećeipojam“kvantaš”kojiusuštinioznačavaprodajunaveliko.9 Zarić(2013),str.133.

Page 63: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

63EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

metodu proizvodnje i informativno – ekonomskom stanovištu. Klasifikacija dobara prema svrsi primene10 je prikazana na šemi (Šema 1).

Šema pokazuje odgovarajuću sistematizaciju, gde se može videti da poljoprivredni pro-izvodi imaju široku primenu i mogu se svrstati u dve osnovne grupe: potrošna dobra i proizvodna sredstva.

Potrošna dobra su proizvodi koji direktno služe zadovoljenju ljudskih potreba. Nasuprot tome proizvodna dobra su proizvodi koji su potrebni za proizvodnju drugih proizvoda.

Potrošna dobra poljoprivrednog porekla u modernim privredama su prvenstveno namir-nice koje se proizvode na tradicionalan način ili u okviru ekološke poljoprivredne proi-zvodnje.

Međutim, postoji čitav niz poljoprivrednih proizvoda koji su potrošna dobra ali nisu isto-vremeno i namirnice. To mogu biti sporedni proizvodi koji se dobijaju tokom proizvodnje namirnica, kao na primer: krzno, vuna i koža.

ŠEMA 1: KLASIFIKACIJA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA PREMA SVRSI PRIMENE

Poljoprivredni proizvodi

Potrošna dobra Proizvodna sredstva

Namirnice Neprehrambeniproizvodi

Poljoprivrednaprimena

Industrijskaprimena

Poljoprivredni proizvodi

Potrošna dobra Proizvodna sredstva

Namirnice Neprehrambeniproizvodi

Poljoprivrednaprimena

Industrijskaprimena

Izvor:Sopstveniprikaz

Predmet ovoga rada11 su isključivo potrošna dobra i to namirnice.

10 Poljoprivrednaaktivnostsemožekoncentrisatiidirektnonaproizvodnjupotrošnihdobarakojanepredstavljajunamirniceilinaproizvodnasredstvazaproizvodnjupotrošnihdobara.Kaoprimermožemonavestiproizvodnjulanaikonoplje,uzgojjahaćihkonjailiuopštepružanjeuslugauturizmu.UEvropskojUnijiodprvevelikeagrarnereforme,Mekšeri(MacSharry)reformeiz1992.godine,sveznačajnijapostajeproizvodnjaekološkihdobara.Možeseočekivatidaćeovaproizvodnjaubudućnostipostatijošznačajnijazapoljoprivrednike.Proizvodnjaobnovljivihsirovinajekaoposledicapovećanjadržavnihpodsticajapostajalasveznačajnijazaevropskupoljoprivredu.Proizvodnjauljanerepicezaneprehrambenupotrošnju(Non-FoodRaps)igraveomavelikuulogu,jersenazvaničnozaparloženimpovršinamasmejuproizvoditipoljoprivredniproizvodiisključivokaoobnovljivesirovine.

Zapotrošačejeodsvevećegznačajanačinproizvodnje.Potrošaččestoposmatraproizvodnumetodukaokriterijumkvaliteta,čakikadaseproizvodikojisuproizvedenirazličitimproizvodnimmetodamanemoguanalitičkirazlikovatiulaboratoriji.Zbogtoganatržištumožepostojatirazličitatražnjazaproizvodimakojisuproizvedenirazličitimproizvod-nimmetodama(Izvor:Zarić,2013.,str.202.).

11 Podelapremanačinuproizvodnjenakonvencionalneiekološkeproizvodenećebitirazmatrana.Takođe,nećemorazmatratimogućerazlikepoljoprivrednihproizvodasainformativnoekonomskogstanovišta.

Page 64: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

DIREKTNI MARKETING POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA U REPUBLICI SRBIJI – MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA64Podaci za ovo istraživanje potiču iz sekundarnih i primarnih izvora. Sekundarni izvori podataka su bile postojeće publikacije, podaci Ministarstva poljoprivrede i Republičkog Zavoda za Statistiku.

Primarni podaci su prikupljeni anketiranjem. Anketirani su učesnici u direktnom marke-tingu u dve zasebne ankete. Jedna anketa se odnosila na prodavce a druga je u fokusu imala kupce. Anete su bile polu otvorenog tipa tako da su ispitanici u jednom delu za-okruživali ponuđene odgovore, dok su u drugom delu u pisanom obliku izražavali svoja mišljenja i stavove. Anketa namenjena kupcima sastoji se od 10 pitanja, dok se anketa namenjena prodavcima sastoji od 12 pitanja. Podatke smo prikupljali u periodu od 20 do 25 aprila 2015. godine.

Budući da je Beograd najveći potrošački centar u Republici Srbiji, za istraživanje su iza-brane dve „zelene pijace“ u Beogradu, i to, Zeleni Venac i pijaca na Novom Beogradu u Bloku 45. Zeleni venac je najveća pijaca na malo u Beogradu, kako po broju ponuđača, tako i po obimu ponude, dok je pijaca na malo u bloku 45 najinovativnija u marketinškim aktivnostima. Treća je bila pijaca u Sakulama, opština Opovo.

Pijace u Beogradu su izabrane zbog značaja u pogledu količine proizvoda kojima se trguje, a Sakule se izabrane kao indikator značaja direktnog marketinga poljoprivrednih proizvoda u ruralnoj sredini.

Ukupan broj ispitanika je iznosio 60, od čega 30 prodavci, a 30 kupci. Ispitanici su bira-ni slučajnim izborom u starosnom dobu od 15 do 65 godina. Anketiranje je vršeno licem u lice u toku radnog vremena pijace.

Sve vrednosti su izražene u dinarima (RSD). Srednji kurs evra (EUR) u vreme istraživanja je iznosio 120,0535 RSD12.

Analiza podataka je usledila u nekoliko faza. Prikupljeni podaci su najpre analizirali lo-gički, zatim u Microsoft Office Excel programu, i, najzad, izvršena je kvalitativna analizu dobijenih podataka deskriptivim metodama. Kvalitativna analiza je imala zadatak da pruži dodatne informacije, tako što su opisane i objašnjene uočene pojave, činjenice i procesi, kao i njihove uzročno posledične veze.

3. REZULTATI I DISKUSIJAU ovom delu se, u prvom delu, govori o zakonskoj regulativi i važnosti pijace na malo za direktan marketing poljoprivrednih proizvoda, a u drugom se objašnjavaju razlozi zbog čega kupci preferiraju ovaj oblik kupovine.

12 http://www.nbs.rs/internet/cirilica/scripts/ondate.html[Pristup:15/05/2016].

Page 65: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

65EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

3.1. Zakonska regulativa i značaj pijace na malo za direktan marketing poljoprivrednih proizvoda

Direktnu prodaju proizvoda regulišu sledeći propisi: Zakon o trgovini; Zakon o uslovima za obavljanje prometa robe, vršenje usluga u prometu robe i inspekcijskom nadzoru; i Pravilnici uprava pijaca.

Zakon o trgovini uređuje uslove i načine za obavljanje i unapređenje trgovine na jedin-stvenom tržištu Republike Srbije, kao i zaštita tržišta, zaštita od nepoštene tržišne utak-mice i nadzor. Trgovina se vrši pod uslovima i na način uređen ovim zakonom i drugim propisima kojima se uređuju promet robe i usluga, kao i dobrim poslovnim običajima i poslovnim moralom.

Po članu 25 Zakona o trgovini pijaca je posebna tržišna institucija koja se bavi organi-zovanjem trgovine na malo, putem uređivanja, održavanja i izdavanja specijalizovanog prostora za obavljanje pijačne prodaje robe, kao i pratećih usluga.

Prodaja na pijaci obuhvata prodaju robe naročito na tezgama, boksovima ili posebnim prodajnim objektima, i to svežih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, proizvoda domaće radinosti i zanatskih proizvoda, druge robe široke potrošnje, kao i pružanje pra-tećih usluga.

Pijaca je pravno lice, registrovano za obavljanje delatnosti organizacije pijačne prodaje, u skladu sa propisima o registraciji privrednih subjekata. Prodaju na pijaci obavljaju trgovci.

U organizaciji trgovine pijaca je u obavezi da: (a) jasno obeleži i izdvoji pijačni prostor od okolnog prostora, kao i da vidno istakne dane i vreme pijačne trgovine; (b) obezbedi kontrolnu vagu na kojoj se vrši provera mase kupljene robe, da je jasno označi na mestu njenog nalaženja i da omogući lak pristup toj vagi; (c) obezbedi da lica koja prodaju robu na pijaci imaju svojstvo trgovca; i (d) obezbedi uslove za prisustvo i rad nadležnih inspek-cija za sve vreme pijačne trgovine.

Zakon o uslovima za obavljanje prometa robe, vršenje usluga u prometu robe i inspek-cijskom nadzoru uređuje uslove za obavljanje prometa robe, vršenje usluga u prometu robe i inspekcijski nadzor. Promet robe mogu vršiti preduzetnici koji imaju registrovanu radnju za promet robe na malo na tezgama i sličnim objektima postavljenim na zelenim, robnim ili kvantaškim pijacama i drugim javnim mestima određenim urbanističkim pla-nom za koje je opština, grad ili organizacija ovlašćena za upravljanje javnom površinom propisala bliže uslove postavljanja, korišćenja i način numerisanja. Na tezgama i sličnim objektima zanatske neprehrambene proizvode i proizvode domaće radinosti mogu proda-vati preduzetnici koji te proizvode izrađuju, a polovnu robu fizička lica.

Pravilnik uprave pijace je definisan od strane JKP “Gradske pijace”Beograd. Njime su definisana osnovna pitanja prava zakupa tezgi, način dodele tezgi na korišćenje, pravila ponašanja, cene zakupa i ostalo. Ovaj pravilnik je važan zbog toga što je ciljna grupa prodavaca i kupaca koji su anketirani u ovom radu pod upravom JKP “Gradske pijace”.

Page 66: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

DIREKTNI MARKETING POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA U REPUBLICI SRBIJI – MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA66Zakupac tezge na pijacama u Beogradu mogu biti poljoprivredni proizvođači koji posedu-ju uverenje nadležnog organa da su obveznici poreza na prihod od poljoprivrede, predu-zetnici koji osnuju radnju za promet na malo poljoprivrednih proizvoda na tezgi ili sličnom objektu, preduzetnici koji se bave izradom proizvoda zanatskih radnji i domaće radinosti i za to registruju radnju i preduzetnici koju osnuju radnju na tezgi i sličnom objektu za promet na malo industrijsko neprehrambenih proizvodima.

Glavni pijačni kapaciteti su tezge, ramovi, rashladne vitrine i prodajna mesta. Ovi kapaci-teti se mogu zakupiti na osnovu oglasa koji izlazi sredinom svakog meseca osim januara. Preduzetnici podnose zahtev za dodelu na korišćenje tezge pijačnoj upravi. Kako bi se prijavili na oglas preduzetnici su obavezni da prilože dokaz o visini katastarskog prihoda, dokaz da su poreski obveznik i da ostvaruje prihod od poljoprivrede, što dokumentuju ličnim ispravama.

Odluka komisije o dodeli tezge stavlja se na oglasnu tablu pijačne uprave. Korisnici su dužni da u naredna tri dana od donešene odluke izvrše uplate rezervacije tezge po odgo-varajućem cenovniku13.

Kako bi pokazali značaj pijace na malo za direktan marketing poljoprivrednih proizvoda posmatran je relativni udeo prodaje izabranih proizvoda na pijacama na malo u ukupnom obimu prodaje u Republici Srbiji u periodu 2009.-2013. godine.

TABELA 1. UDEO PROMETA NA PIJACI U UKUPNOM PROMETU ODABRANIH GRUPA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA U PERIODU 2009.-2013., PROSEČNE VREDNOSTI

PROIZVODI UDEO U %

Žito i proizvodi od žita 1,47

Povrće 76,33

Voće i grožđe 39,09

Živina i jaja 56,65

Mleko i mlečni proizvodi 19,10

Izvor:Republičkizavodzastatistiku

Na osnovu podataka možemo zaključiti da pijaca ima najveći značaj za prodaju povrća sa udelom od 76,33 % u ukupnom prometu, a najmanji u prodaji žita i proizvoda od žita sa udelom od 1,47%14. Povrće se tradicionalno prodaje na pijacama na malo, tako da će ovaj kanal direktnog marketinga verovatno ostati važan i u budućem periodu. Sličan zaključak se može izvesti i za voće i grožđe, udeo pijace 39,09% kao i za živinu i jaja, udeo pijace 56,65%.

13 CenazakupatezginapijaciZelenivenaczavisiodosnovnedelatnostiponuđačaproizvoda.Uperioduistraživanja,cenatezgezapoljoprivredneproizvođačejeiznosila6.300RSD,zasamostalnetrgovinskeradnje14.490RSD,azasamostalnezanatskeradnje15.420RSD.Ukolikosedesidapodnosilaczahtevaneizvršisvojeobavezeuroku,sma-trasedajeodustaooduzimanjatezgeionasedodeljujenarednompodnosiocu.Podnosilaczahtevamožedapodnesesamojednuponuduzatezgu,uretkimsituacijamajednolicemožedaposedujedvetezge.Izvor:Pravilnikoizdavanjupijačnogposlovnogprostorahttp://www.bgpijace.rs[Pristup:29/07/2016].

14 Izvor:RepubličkiZavodzastatistiku.

Page 67: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

67EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

Od ukupne količine mleka i mlečnih proizvoda 19,10% se prodaje na pijacama. Imajući u vidu činjenicu da se od mlečnih proizvoda, kajmak često navodi kao proizvod po kome je Republika Srbija prepoznatljiva, relativno mali udeo pijace u prodaji mleka i mlečnih proizvoda, može govoriti da o toma da proizvođači imaju druge direktne kanale marketin-ga, kao što je prodaja direktno na gazdinstvu ili direktno dostavljanje kupcima na kućnu adresu.

Ipak, ako se posmatra kretanje relativnog značaja pijace za direktnu prodaju posma-tranih proizvoda uočava se činjenica da se značaj pijace lagano smanjuje. Naime, iako po vrednosti prodaja na pijaci u analiziranom periodu raste, svi ostali oblici prodaje se povećavaju znatno više, što kao rezultat ima opadanje njenog udela.

Kako bi dobili mogući dogovor na pitanje zašto se smanjuje udeo pijace u prometu pro-izvoda u anketnom istraživanju prodavcima na pijacama su predočene određene tvrdnje za koje su oni izražavali stepen svog slaganja u vezi najvećih problema direktne prodaje na pijaci.

Ukupno je postavljeno pet tvrdnji. Ispitani su odgovore davali na skali od 1 (uopšte se ne slaže), što je najniža ocena, do 5 (potpuno se slažem), što je bila najviša ocena.

Većina prodavca se slaže sa tvrdnjama da na pijacama nema dovoljno kupaca, da su ni-ske prodajne cene proizvoda i da vlada velika konkurencija. U vezi cene zakupa delimično se slažu da su cene visoke. Zanimljivo je činjenica da prodavci smatraju da dokumenta-cija potrebna za direktnu prodaju nije komplikovana.

Ako posmatramo zvanične podatke RZS za prosečne cene na veliko, cene na malo u tr-govini i cene na pijaci na malo za izabrane proizvode i to za krompir, pasulju, luk, jabuke i sir, vidimo da skoro ne postoje odstupanja između cena u trgovini i cena na pijaci na malo. Ovi podaci su u suprotnosti sa navodima prodavaca. Možda prodavci i ne misle tako kako su odgovorili, ali su ukazali na njihov nepovoljan položaj. Navedeni proizvodi su izabrani pošto zvanična statistika objavljuje podatke za iste. Na grafikonima su prika-zane cene za pasulj i crni luk.

Page 68: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

DIREKTNI MARKETING POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA U REPUBLICI SRBIJI – MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA68 GRAFIKON 2. PROSEČNE CENE PASULJA (RSD/KG) GRAFIKON 3. PROSEČNE CENE CRNOG LUKA (RSD/KG)

0

100

200

300

400

2009 2010 2011 2012 2013

Cena na pijaci

Otkupna cena

Cena u maloprodaji

0

20

40

60

80

2009 2010 2011 2012 2013

Cena na pijaci

Otkupna cena

Cena u maloprodaji

Izvor:Republičkizavodzastatistiku Izvor:Republičkizavodzastatistiku

Na osnovu ovih podataka možemo zaključiti da formiranje cena na pijaci najpre zavisi od cena koje određuju veliki trgovinski lanci a zatim od cena konkurencije.

Važan element marketing je reklamiranje proizvoda. Ispitanicima je postavljeno pitanje na koji način reklamiraju svoje proizvode. Više od polovine, je odgovorilo da ne reklamira svoju robu, koliko približno i vrši usmenu reklamu. Štampane materijale skoro da ne-maju, dok se niti jedan ne reklamira preko medija. Podatak da ne reklamira svoju robu treba uzeti sa rezervom, jer je poznato da svaki prodavac na pijaci ističe prednosti svoje robe. Ono što se može smatrati pouzdanim rezultatom istraživanje jeste malo štampanog materija i nepostojanje reklame u medijima. Ovo verovatno zbog relativno visokih cena oglašavanja u medijima.

Zanimljiv podatak je dobijen u vezi evidencije o prodaji, gde je dve trećine prodavaca od-govorilo da vodi evidenciju. Ovo je neočekivan rezultat imajući u vidu situaciju u pogledu vođenja evidencije na farmama, gde je vođenje evidencije retka pojava. Proizvođači – tr-govci su očigledno svesni značaja evidencije za poslovanje.

Page 69: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

69EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

GRAFIKON 4. REKLAMIRANJE ROBE U DIREKTNOM MARKETINGU

GRAFIKON 5. VOÐENJE EVIDENCIJE O PRODAJI

44%

3%

0%

53%

Usmeno

Imam štampanu reklamu

Preko medija

Ne reklamiram robu

60%

40%

Da Ne

Izvor:Sopstvenoistraživanje Izvor:Sopstvenoistraživanje

Od ukupnog broja anketiranih prodavaca, više od polovine prodaje robu koji proizvodi. Očekivani rezultat je da sezona utiče na prodaju proizvoda što smatra većina ispitanika.

Pijaca je dominantan direktan kanal marketinga. Manji deo ponuđača robu prodaje i na pijaci i kod kuće. Ostali oblici direktne prodaje su zanemarljivi.

Tačno polovina smatra da ih od konkurencije izdvaja kvalitetan proizvod. Imajući u vidu činjenicu da u direktnoj prodaji značajnu stavku imaju dobra od poverenja, izdvajanje po kvalitetu nam govori da ponuđači ipak vrše najčešće usmenu reklamu svojih proizvoda, što pobija njihovu tvrdnju da ne vrše reklamu svog proizvoda. Kako bi opstali u direktnoj prodaji, prodavci nude popuste na kupljenu robu i nižu cenu od relevantne konkurencije.

Page 70: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

DIREKTNI MARKETING POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA U REPUBLICI SRBIJI – MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA70 GRAFIKON 6. KANALI MARKETINGA GRAFIKON 7. NAČIN RAZLIKOVANJA OD KONKURENCIJE

20%3%

0%77%

Kod kuće i na pijaci

Kod kuće i u prodavnicama

Kod kuće, u prodavnicama i na pijaci

Samo na pijaci

50%

23%

20%

7%

Kvalitetniji proizvod

Niža cena

Popus� na kupljenu robu

Ništa

Izvor:Sopstvenoistraživanje Izvor:Sopstvenoistraživanje

3.2. Razlozi zašto kupci kupuju na pijaci na maloKako bi objasnili razloge za kupovinu na pijaci, kupcima je postavljeno pitanje da ocene zašto kupuju na pijaci na malo. Kao i prethodnim pitanjima ocena se kretala od 1 (nije važno) do 5 (jako je važno).

Kupci smatraju da blizina mesta prodaje kao i niska cena nisu važne za odluku o kupo-vini. Ovo znači da marketing strategija direktne prodaje ne treba da se ograniči samo na kupce koji stanuju u blizini pijace i na kupce sa niskim primanjima.

Najvažniji razlog kupovine je kvalitet proizvoda i poverenje koje kupac ima u proizvode koji mu prodavci preporučuju. Najveći broj ispitanika smatraju da je ljubaznost prodavca samo delimično važna.

Ovi nalazi govore u prilog teze da prvi i osnovni element marketinga jeste kvalitetan proizvod, a za proizvode koji se prodaju u direktnom marketingu poverenje u načine pro-izvodnje, skladištenja i sve ostale elemente koji utiču na kvalitet proizvoda.

Ipak, važno je imati u vidu da kupovina na pijaci nije svakodnevna. Dve trećine ispitani-ka na pijaci kupuje od jedan do dva puta nedeljno. Nešto više od dve trećine ispitanika prednost daje kupovinu u trgovini na malo. Ovaj nalaz nam govori o tome da prodavci na pijaci moraju ulagati posebne marketinške napore kako bi zadržali postojeće kupce i pri-dobili nove. Osim poverenja u kvalitet proizvoda, važne su i aktivnosti koje nisu vezane za kvalitet proizvoda, a to je između ostalog, izgled prodavca, izgled tezge, tačnost merenja, izbor isključivo zdravih proizvoda kod voća i higijena koju prodavci praktikuju.

Page 71: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

71EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

4. ZAKLJUČAK Ovaj rad je za temu imao direktni marketing poljoprivrednih proizvoda u Republici Srbiji. Direktnim marketingom poljoprivrednih proizvoda se bave mali proizvođači koji čine naj-veći broj proizvođača. U radu je razmatrana prodaja na pijacama na malo, koje predsta-vljaju najvažniju tržišnu instituciju direktnog marketinga. Predmet rada su bila potrošna dobra.

Podaci za ovo istraživanje potiču iz sekundarnih i primarnih izvora. Sekundarne izvore su činili postojeće publikacije, podaci Ministarstva poljoprivrede i Republičkog Zavoda za Statiku. Primarni podaci su prikupljeni terenskim istraživanjem u dve odvojene ankete. U jednoj su ispitani ponuđači poljoprivrednih proizvoda, a u drugoj kupci. Terensko istraži-vanje je izvršeno na tri pijace na malo.

Direktna prodaja je regulisana Zakonom o trgovini, Zakonom o uslovima za obavljanje prometa robe, vršenje usluga u prometu robe i Pravilnicima uprave pijaca. Prodavci na pijacama na malo smatraju da procedura i dokumentacija za dobijanje prodajnog mesta na pijaci nije komplikovana.

Od ukupnog obima prodaje proizvoda, na pijaci na malo se proda 76,17% povrća, 55,4% jaja i živine, 38,73% grožđa i 18,97% mleka i mlečnih proizvoda. U analiziranom pe-riodu 2009.-2013. godine udeo prodaje na pijaci na malo u ukupnoj prodaji se lagano smanjuje. Ponuđači smatraju da je glavni problem nedostatak kupaca i visoka konkuren-cija. Više od polovine anketiranih prodavaca na pijaci prodaje robu koja istovremeno i proizvodi i smatra da imaju kvalitetnije proizvode od konkurencije.

Kupcima je najvažnije da imaju poverenje u prodavce, kao i da prodavci imaju kvalitetne proizvode. Udaljenost pijace i cene proizvoda nisu primarni faktori za odluku o kupovini. Ipak, kupovina na pijaci nije svakodnevna već jednom do dva puta nedeljno. Većina ku-paca prednost pri kupovini daje trgovini na malo.

Kako bi zadržali poverenje kupaca ponuđači moraju ulagati posebne marketinške napore u podizanje poverenja u svoje proizvode, kao i unapređenje ostalih aktivnosti koji nisu u direktnoj vezi sa proizvodom ali doprinose njegovoj boljoj prodaji.

REFERENCE LITERATUREBogdanov, N. (2007), Regional Dimensions of Rural Serbia, draft version, for Baseline Analysis Report for Rural Development Programming, EU Project „Support to a Rural Development Programming and Payment System“, Belgrade.

Ministarstvo poljoprivrede (MP), (2011), prezentacija: http://www.ecinst.org.rs/sites/default/files/prezentacije/poljoprivredni/Drugi-poljoprivredni-forum-Prezentacija-govorni-ka-Dejan-Krnjaic.pdf [Pristup: 19/04/2016].

Page 72: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

DIREKTNI MARKETING POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA U REPUBLICI SRBIJI – MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA72Narodna Banka Srbije (NBS 2016) http://www.nbs.rs/internet/cirilica/scripts/ondate.html [Pristup: 15/05/2016].

Pravilnik o izdavanju pijačnog poslovnog prostora http://www.bgpijace.rs [Pristup: 29/07/2016].

Republički zavod za statistiku (RZS 2016). http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/ [Pristup: 27/03/2016].

Strategija (2014), Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja Republike Srbije za period 2014 – 2024. godine, Sl. glasnik RS, br. 85/2014.

Uprava za trezor (2016) http://www.trezor.gov.rs/rpg-statistika-lat.html [Ppristup: 29/07/2016]

Zarić, V. (2013), Trgovinsko poslovanje poljoprivredno-prehrambenim proizovdima. Uni-verzitet u Beogradu. Poljoprivredni fakultet Beograd – Zemun.

Page 73: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

73EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

PRILOG: ANKETE

ANKETA ZA PRODAVCEPijaca:_________________

1. Pol

a) Muški

b) Ženski

2. Starost

a) Ispod 20

b) Od 21 do 30

c) Od 31 do 40

d) Od 41 do 50

e) Preko 50

3. Molim ocenite sledeće tvrdnje na skali od 1 (uopšte se ne slažem ) do 5 (slažem se u potpunosti). Tvrdnje se odnose na najveće probleme direktne prodaje na pijacama?

Niske cene 1 2 3 4 5Nedostatak kupaca 1 2 3 4 5Velika konkurencija 1 2 3 4 5Visoke cene zakupa tezgi 1 2 3 4 5Komplikovana dokumentacija potrebna za zakup 1 2 3 4 5

4. Šta nudite kupcima kako bi se izdvojili od konkurencije?

a) Nižu cenu

b) Kvalitetniji proizvod

c) Popust na kupljenu količinu

d) Ništa

Page 74: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

DIREKTNI MARKETING POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA U REPUBLICI SRBIJI – MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA745. Na koji način i da li reklamirate robu?

a) Usmeno

b) Imam štampanu reklamu

c) Preko medija

d) Ne reklamiram robu

6. Da li sami proizvodite proizvode koje prodajete ili ih nabavljate od dobavljača pa preprodajete?

a) Sami proizvodimo robu

b) Nabavljamo od dobavljača

7. Na koji način se obavlja kupovina na pijacama?

a) Kupci prilaze i uzimaju proizvod u ruke, mirišu ga

b) Razgledaju pa zatim odlaze do druge tezge

c) Vrši se razgovor sa kupcima

d) Odmah se obavi kupovina

8. Šta po Vama oslikava situaciju na pijacama?

a) Velika konkurencija, složen proces dobijanja tezgi, stroga pravila ponašanja

b) Mala konkurencija, jednostavan proces dobijanja tezgi, jednostavna pravila po-našanja

9. Vašu ukupnu proizvodnju prodajete?

a) Kod kuće

b) Prodajem robu prodavnicama

c) Samo na pijaci

10. Da li vodite bilo kakvu evidenciju (troškova, prihoda)

a) Da

b) Ne

11. Da li sezona utiče na kupovinu proizvoda?

a) Utiče mnogo

b) Uopšte ne utiče

Page 75: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

75EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

12. Da li imate računar kod kuće i da li koristite internet u poslovne svrhe?

a) Imam računar, ali ne koristim internet

b) Ima računar i koristim internet

c) Nemam računar ni internet

ANKETA ZA KUPCE Pijaca:______________

1. Pol

a) Muški

b) Ženski

2. Starost

a) Ispod 20

b) Od 21 do 30

c) Od 31 do 40

d) Od 41 do 50

e) Preko 50

3. Koliko često kupujete na pijaci?

a) Svaki dan

b) Dva puta nedeljno

c) Jedno nedeljno

d) Jednom mesečno

e) Jednom u šest meseci

4. Molim ocenite sledeće tvrdnje na skali od 1 (uopšte se ne slažem ) do 5 (slažem se u potpunosti). Tvrdnje se odnose na najveće probleme direktne prodaje na pijacama?

Visoka cena 1 2 3 4 5Loš kvalitet proizvoda 1 2 3 4 5Neljubazni prodavci 1 2 3 4 5Nepoznato poreklo proizvoda 1 2 3 4 5Blizina mesta prodaje 1 2 3 4 5

Page 76: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

DIREKTNI MARKETING POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA U REPUBLICI SRBIJI – MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA765. Kako birate gde kupujete proizvod (Moguće više odgovora)?

a) Tamo gde je najjeftiniji proizvod

b) Tamo gde najbolje izgleda proizvod

c) Na osnovu poverenja

d) Gde prvo naiđem na proizvod

6. Ocenite sledeće tvrdnje na skali od 1 (uopšte nije važno) do 5 (jako je važno). Tvrdnje se odnose na činjenice koje su za Vas kao kupca najvažnije.

Niska cena 1 2 3 4 5Dobar kvalitet 1 2 3 4 5Poverenje 1 2 3 4 5Blizina mesta prodaje 1 2 3 4 5Ljubaznost prodavca 1 2 3 4 5

7. Da li ste zadovoljni ponudom i kvalitetom robe na pijaci?

a) Da

b) Ne

8. Da li više preferirate kupovinu u prodavnicama ili na pijacama?

a) U prodavnicama

b) Na pijacama

9. Zašto? _____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

10. Na koji način pratili stanje na pijacama (cene, ponude)?

a) Putem interneta

b) Preko prijatelja

c) Preko novina

d) Ne pratim stanje

Page 77: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

77EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

MILUTIN JEŠIĆ1

E-mail: [email protected]

ULOGA FISKALNOG AGENTA U USPEŠNOSTI MONETARNOG REŽIMA TARGETIRANJA INFLACIJE2

THE ROLE OF FISCAL AGENT IN SUCCESS OF INFLATION TARGETING MONETARY REGIME

JEL KLASIFIKACIJA: E31, E52, E58, E61, E63

APSTRAKT:

Targetiranje inflacije je okvir monetarne politike koji podrazumeva dovoljan stepen koo-perativnosti između kreatora monetarne i fiskalne politike. Transmisioni mehanizam mo-netarne politike najčešće se neće pokazati kao dovoljno jak, ukoliko u fiskalnom domenu postoji neodgovornost. Tada se mogu desiti razne vrste makroekonomskih prelivanja, a negativni efekti će biti multiplikovani. Iako je fiskalna odgovornost jedan od ključnih preduslova uspešnosti targetiranja inflacije, ekonomska literatura ne posvećuje dovoljan stepen pažnje tome. Šokovi tražnje i ponude koji ugrožavaju inflacioni target dovešće do reakcije centralne banke. Međutim, ta reakcija najčešće neće pogodovati kreatorima fiskalne politike. Usled nedostatka kredibiliteta kreatora fiskalne politike, negativni efekti

1 Ekonomskifakultet,UniverzitetuBeogradu2 RadjenastaokaorezultatistraživanjauokviruprojektaMinistarstvaprosvete,naukeitehnološkograzvojabr.

179065-„UlogadržaveunovommodelurastaprivredeSrbije“.

Page 78: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

ULOGA FISKALNOG AGENTA U USPEŠNOSTI MONETARNOG REŽIMA TARGETIRANJA INFLACIJE78u oblasti monetarne politike će biti značajni, što može dovesti i do sloma ovog režima. Zbog svega ovoga, kao preventivnu meru treba razvijati koordinaciju monetarne i fiskalne politike. Ovo posebno važi u zemljama u razvoju. Kritični faktori uspeha targetiranja in-flacije u Srbiji su fiskalna odgovornost i jačanje nezavisnosti centralne banke. Održivost targetiranja inflacije kao monetarne strategije u Srbiji će u mnogome zavisiti upravo od navedenih preduslova.

ABSTRACT:

Inflation targeting is the monetary policy framework which assumes necessary level of cooperation between monetary and fiscal policy makers. The transmission mechanism of the monetary policy is not strong enough in the presence of the fiscal irresponsibility. That could trigger various types of macroeconomic spill-overs, and negative effects could obtain multiplicative nature. Fiscal responsibility is one of the crucial preconditions of inflation targeting success, but economic literature does not put emphasis on it, in com-parition with its importance. Demand - side and supply - side shocks are dangeorus to inflation target, and they cause the reaction of the central bank. However, the reaction is commonly in constrast with the fiscal policy makers goals. Because of the credibility issue of fiscal policy makers, negative effects in the monetary policy area will be sig-nificant, which could result in the crash of the regime. Therefore, coordination between policy makers should be strengthened as preventive measure. This is especially important in the developing countries. Critical factors of success of the inflation targeting in Serbia are fiscal responsibility and central bank independence. Sustainability of this monetary framework in Serbia is dependent on the above-mentioned preconditions.

KLJUČNE REČI:TARGETIRANJE INFLACIJE, FISKALNA DOMINACIJA, KOORDINACIJA

KEY WORDS:INFLATION TARGETING, FISCAL DOMINANCE, COORDINATION

Page 79: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

79EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

1. UVODTargetiranje inflacije predstavlja režim monetarne politike koji je prvi put formalno pri-menjen na Novom Zelandu 1989. god.. Prihvatile su ga mnoge zemlje različitog stepena razvijenosti. Osnovno obeležje ove strategije monetarne politike je objavljivanje numerič-kog cilja targetirane inflacije. Taj cilj najčešće se definiše zajedno sa vladom, koja svojim delovanjem treba da doprinese ostvarenju cilja monetarne stabilnosti. Cilj se ostvaruje tako što se inflacija usmerava ka targetiranom nivou uz pomoć referentne kamatne stope kao instrumenta monetarne politike. Na osnovu ovoga, jasno je koliko je važna razvijenost transmisionog mehanizma monetarne politike.

Targetiranje inflacije treba da pokaže efekte u srednjem roku. Na kratak rok moguće je postojanje šokova na koje monetarna politika ne može da odgovori (između ostalog zbog vremenskih kašnjenja) ili čak ne treba da odgovori. Ovo za posledicu ima da očekivanja predstavljaju bitan faktor kontrole inflacije na niskom nivou, a to onda u prvi plan stavlja transparentnost monetarne politike.

Prošlo je dovoljno godina od uvođenja targetiranja inflacije u mnogim zemljama, što omogućava dublju analizu uzroka nejednake uspešnosti samog režima među različitim zemljama. Cilj ovog rada je da se ukaže na fiskalnu politiku kao jednu od potencijalnih objašnjavajućih varijabli, koje mogu diferencirati zemlje koje primenjuju ovu strategiju prema uspešnosti primene iste. Posebno je bitno uvideti kako se ciljevi dva kreatora ekonomske politike prepliću. Potrebno je ukazati da neodgovornost fiskalne politike ima direktne i indirektne posledice po izabranu monetarnu strategiju.

Prvo poglavlje daje osnovnu sliku o targetiranju inflacije kao monetarnom režimu. Nakon toga, sledeće poglavlje ima za cilj da na teorijski način pokaže kako fiskalna politika može svojim delovanjem ugroziti cilj monetarne politike u uslovima targetiranja inflacije. Dodatno, biće prikazano koliko koordinacija monetarne i fiskalne politike znači kada su u pitanju drugi ciljevi ekonomske politike koji se mogu ostvariti, a ne ugroziti osnovne ciljeve u režimu targetiranja inflacije. Poslednje poglavlje predstavlja analizu fiskalnih determinanti uspešnosti ove monetarne strategije u Srbiji.

2. TARGETIRANJE INFLACIJE KAO MONETARNI REŽIM

2.1. Opšti aspekt targetiranja inflacijeTargetiranje inflacije je monetarni režim koji je prvi put formalno primenjen 1989. god. na Novom Zelandu. Od tada su se iskristalisali ključni elementi ove monetarne strategije:

1) javno objavljivanje srednjoročnog numeričkog targeta za inflaciju;

2) institucionalno obavezivanje prema stabilnosti cena kao primarnom cilju monetarne politike, prema kome su ostali ciljevi podređeni;

Page 80: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

ULOGA FISKALNOG AGENTA U USPEŠNOSTI MONETARNOG REŽIMA TARGETIRANJA INFLACIJE803) strategija je doneta na bazi mnogih informacija, koje ne uključuju samo monetarne

agregate i devizni kurs;

4) povećana transparentnost strategije monetarne politike kroz komunikaciju sa javnošću i tržištima o planovima, ciljevima i akcijama monetarnih vlasti;

5) povećana odgovornost centralne banke za ostvarenje sopstvenih ciljeva.3

Cenovna stabilnost je primarni cilj monetarne politike, koji je najčešće definisan konsen-zusom vlade i centralne banke. Ovaj režim odlikuje ograničena diskrecija, jer centralna banka ima nezavisnost u pogledu instrumenata, ali ne i izbora cilja monetarne politike (Bernanke and Mishkin (1997)). Zbog analiziranja makroekonomskih performansi koje nastaju kao posledica prihvatanja targetiranja inflacije kao osnovne monetarne strategije, neophodno je ukazati na ključne faktore uspeha. Ispunjenje ovih preduslova je veoma značajno za zemlje u razvoju, jer su kod njih diference između de iure i de facto stanja glavni uzročnik neuspeha u vođenju ekonomske politike. Izvori ovih devijacija mogu biti raznolike prirode, a najčešće je reč o nedovoljnom institucionalnom razvoju. Međutim, navedena analiza prevazilazi ciljeve ovog rada, te je sasvim dovoljno zaključiti da zaosta-janje zemalja u razvoju za razvijenim zemljama ima poreklo i u ovim faktorima. Ključni faktori uspeha targetiranja inflacije su:

1) Saglasnost svih nosilaca makroekonomske politike o tome šta je cilj monetarne poli-tike. Prvi preduslov pretpostavlja da se i ostale interesne strane (naročito vlada) saglase sa vođenjem monetarne politike na bazi ovog primarnog cilja. Niska i stabilna inflacija ima brojne pozitivne posledice na fiskalnu politiku, a ostvarena makroekonomska stabil-nost može značajno uvećati i političku dobit izvršne vlasti. Ovaj preduslov u određenom domenu koincidira sa konceptom nezavisnosti centralne banke.

2) Razvijenost finansijskog sistema. Drugi preduslov postavlja snažno finansijsko tržište na pijedestal, jer ono ima ulogu signalizatora eventualne neoptimalnosti miksa fiskalne i monetarne politike. Međutim, upravo ovo je kamen spoticanja nerazvijenih zemalja. Oda-tle se može indukovati potreba razvoja kooperacije među kreatorima ekonomske politike pri umanjenju značaja dejstva ekonomskih šokova. U uslovima nedovoljne razvijenosti transmisionog mehanizma, monetarni instrumentarijum nije mnogo moćan, a ceo pro-blem se multiplikuje visokom liberalizacijom tokova kapitala i robe. Upravo ovo je jedan od argumenata kritičara targetiranja inflacije, koji često zastupaju argument da je inflacija u zemljama u razvoju uglavnom tzv. „uvozna inflacija“, što znači da rast kamatnih stopa kao posledica rasta inflatornih očekivanja neće dati efekte na dovođenje inflacije u targe-tirane okvire, već će samo usloviti recesiju (Stiglitz (2008)).

3) Fleksibilni devizni kurs. Treći preduslov implicira odsustvo korišćenja deviznog kursa kao nominalnog sidra, ali to ne isključuje intervencije na deviznom tržištu koje se pri-marno koriste za prevazilaženje posledica povremenih šokova.4 Iako su pojedine zemlje u početnom periodu vodile monetarnu politiku gde su oba cilja koegzistirala, na osnovu trileme otvorene privrede jasno je da to u dugom roku nije moguće.

3 Mishkin(2000),str.1,2.4 Fabris(2006),str.392.

Page 81: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

81EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

4) Fiskalna odgovornost. Nezasluženo, najmanje pažnje u ekonomskoj literaturi pridaje se ovom faktoru uspešnosti. Fiskalna odgovornost je po nama fundamentalni uslov za kontrolu inflacije u kontekstu ovog monetarnog režima. U savremenoj makroekonomskoj teoriji naslućuje se konvergencija u stavovima da fiskalna politika ima bar delimično uticaj na ostvarenje cilja monetarne politike. Tačka zasićenja državnim obveznicama, zavisi od idiosinkratskih uslova u svakoj zemlji, pa je stoga potrebno delovati preventivno na identifikaciji i umanjenju značaja fiskalne neodgovornosti. Pošto u literaturi postoje brojne definicije fiskalne neodgovornosti, korisno je sagledati koji su njeni mogući signali: 1. sistematsko kršenje fiskalnih pravila; 2. vođenje politike trajnih deficita budžeta; 3. nerespektovanje brojnih ciljeva menadžmenta javnog duga; 4. struktura budžeta izrazito je okrenuta ka potrošnji, na štetu investicija; 5. izrazita pojava političkih budžetskih ciklusa.5

2.2. Modeliranje targetiranja inflacijeModeliranje inflacionog targetiranja ne može biti identično sa standardnim makroeko-nomskim modelima, već se moraju izvršiti korekcije na način da model po svojim karak-teristikama uvažava specifičnost targetiranja inflacije.6 Strana ponude reprezentovana je PC krivom. Pomeranje ove krive moguće je usled dejstva šoka sa strane ponude. Ona ima sledeći oblik (π, πe, x, e su inflacija, očekivana inflacija, BDP jaz i šok ponude, res-pektivno) :

(1)

Sa druge strane, MPR kriva pokazuje monetarno pravilo, tj. reakciju centralne banke, a ona ima ulogu da reprezentuje stranu tražnje, jer je za razliku od standardnih modela ovde mnogo lakše uvideti značaj monetarne politike u tom domenu. Nagib ove krive zavi-siće od značaja koji centralna banka pridaje stabilizaciji inflacije i proizvodnje. Pomeranje MPR krive je moguće usled promene inflacionog targeta ili usled uticaja šoka sa strane tražnje. Ona ima sledeći oblik (π, πt, x, u su inflacija, tergetirana inflacija, BDP jaz i šok tražnje, respektivno) :

(2)

Na sledećim pojednostavljenim prikazima vide se prilagođavanja u slučaju dejstva šoko-va u uslovima targetiranja inflacije.

5 Prilagođeno prema: Ješić (2013), str. 113-116.6 ModeliranjetargetiranjainflacijejeuskladusaWalsh(2000).

Page 82: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

ULOGA FISKALNOG AGENTA U USPEŠNOSTI MONETARNOG REŽIMA TARGETIRANJA INFLACIJE82 GRAFIK 1. PRIVREMENI ŠOK TRAŽNJE

Izvor:Walsh(2002),str.341.

Prvi grafikon pokazuje komparativnu statiku u slučaju šoka tražnje, dok drugi grafikon prikazuje efekte šoka ponude na ovaj model, koji važi za slučaj targetiranja inflacije kao monetarne strategije.

Page 83: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

83EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

GRAFIK 2. PRIVREMENI ŠOK PONUDE

Izvor:Walsh(2002),str.340.

Na grafikonima su prikazana oba slučaja, uticaj šoka tražnje (npr. fiskalna ekspanzija) i ponude (npr. pad nadnica). U prvom slučaju, šok tražnje izaziva pomeranje krive MPR na desno. U tom slučaju, početna ravnoteža E0, koju odlikuje jednakost očekivane i targetirane inflacije, može biti ostvarena ponovo jer je pretpostavka modela da je šok nepredviđen i privremenog karaktera, pa će se MPR kriva posle prestanka dejstva šoka vratiti na početni položaj. Drugi grafikon prikazuje dejstvo šoka ponude, koji smanjuje očekivanu inflaciju i povećava BDP gep, jer se kriva PC pomera na desno. Pad inflacije uslovljava monetarnu ekspanziju (usled pada inflacije ispod targetiranog nivoa), no pošto je pretpostavka modela privremenost šoka, kriva PC se vraća u svoj originalni položaj.

3. ZNAČAJ KOORDINACIJE MONETARNE I FISKALNE POLITIKE U REŽIMU TARGETIRANJA INFLACIJE: TEORIJSKI PRISTUPZnačaj fiskalne odgovornosti za monetarnu stabilnost nije nova oblast interesa, već je to bilo aktuelno i pre nastanka targetiranja inflacije kao monetarnog režima. Poznati radovi iz ove oblasti, kao i teorije iz domena monetarne ekonomije koje pridaju različit značaj fiskalnoj politici, otvorili su put shvatanju srži ovih koncepata u uslovima targetiranja in-flacije. Monetaristička teorija inflacije je zasnovana na kvantitativnoj teoriji novca. Pošto je budžetsko ograničenje države uvek zadovoljeno, fiskalna politika ne može uticati na inflaciju. Inflacija nastaje zbog neodgovorne monetarne politike, koja je per se dovoljan

Page 84: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

ULOGA FISKALNOG AGENTA U USPEŠNOSTI MONETARNOG REŽIMA TARGETIRANJA INFLACIJE84uslov stabilnosti cena. Stoga pitanje koordinacije makroekonomskih politika u ovom kon-tekstu nije od prevelike značajnosti, jer monetarna politika zadržava punu kontrolabilnost nad sopstvenim ciljem. Fiskalna teorija inflacije zasnovana je na radu Sardženta i Valasa iz 1981. god.7 Po prvi put se otvara pitanje efekata dominacije fiskalne politike nad mo-netarnom politikom. Iako se uzrok inflacije krije u fiskalnim varijablama i dalje je inflacija monetarni fenomen. Fiskalne varijable predstavljaju problem onda kada investitori na finansijskom tržištu izgube želju da kupe obveznice jedne države. Međutim, postavlja se pitanje kvantitativnog i kvalitativnog određenja tog nivoa, koji ne mora nužno koincidirati sa teorijski održivim nivoom javnog duga. Fiskalna teorija nivoa cena pretpostavlja da ako je diskontovana vrednost budućih primarnih suficita manja od željene visine javnog duga, onda se nivo cena prilagođava da zadovolji budžetsko ograničenje. Dakle, suprotno od monetarističkog stanovišta, budžetsko ograničenje uopšte ne mora biti zadovoljeno u svakom trenutku. Mehanizam dovođenja budžetskog ograničenja u ravnotežu jesu cene. Po ovoj teoriji monetarna politika nije dovoljan uslov za stabilnost cena, pa monetarna politika koja vodi računa o stabilnosti cena ne može biti indiferentna prema aktivnostima u domenu fiskalne politike.8

Očigledno je da monetarna i fiskalna politika, kao najznačajniji delovi celokupnog in-strumentarijuma makroekonomske politike, mogu svojim dejstvom uticati na ostvarenje cilja druge politike. Eksternalije koji se tako stvaraju, mogu značajno ugroziti makroeko-nomske performanse, što podstiče na pitanje eventualne koordinacije makroekonomskih politika koja može biti bolje rešenje, što bi značilo ostvarenje ciljne funkcije oba kreatora ekonomske politike, te bi se ostvarilo superiornije rešenje u odnosu na odsustvo iste. Cilj koordinacije monetarne i fiskalne politike može imati više aspekata: stabilizacija javnog duga, stabilizacija proizvodnje, stabilizacija deviznog tržišta, postizanje spoljno-trgovin-ske ravnoteže itd. Fokus ovog rada je znatno uži, a odnosi se na neophodnost koordinacije monetarne i fiskalne politike sa ciljem stabilizacije cena i održavanja sektorske stabilnosti u uslovima monetarnog režima targetiranja inflacije. Za zemlje u razvoju, posebno je značajno razvijanje koordinacije ex ante tipa, gde se uz pomoć institucionalnih rešenja utiče na poboljšanje kooperativnosti aktera u strategijskoj igri ekonomske politike. Za miks fiskalna – monetarna politika presudna je samostalnost centralne banke, s obzirom da delegirana odgovornost za nisku inflaciju i stabilne cene pripada centralnoj banci, koja na taj način ograničava ekspanzivnu fiskalnu politiku vlade i politiku nadnica sindikata.9 Taj delokrug nezavisnosti sa sobom povlači i određenu odgovornost, koja zavisi od spo-sobnosti i mogućnosti monetarnih vlasti da instrumentima koji im stoje na raspolaganju usmeravaju stopu inflacije ka targetiranoj stopi.

Cilj rada je utvrditi kako neodgovorna fiskalna politika u dužem periodu vremena utiče direktno i indirektno na ovaj monetarni režim. Uspešnost targetiranja inflacije kao mo-netarnog režima otvoreno je pitanje u makroekonomskoj literaturi. Ovome je posvećena posebna pažnja, imajući u vidu da se kod nekih zemalja u svetu ova strategija pokazala dobro, a u nekim je dala rezultate ispod očekivanja. Jedan od faktora uspešnosti, koji zauzima bitno mesto u skupu objašnjavajućih varijabli uspešnosti targetiranja inflacije svakako jeste fiskalna odgovornost i spremnost kreatora fiskalne politike da kroz koope-

7 SargentandWallace(1981)8 Woodford (2001), str. 671.9 JakšićiPraščević(2010),str.115.

Page 85: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

85EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

raciju sa kreatorima monetarne politike ostvare ciljeve koji su dostižni samo uz prisustvo koordinacije.

Direktan uticaj fiskalna neodgovornost ostvaruje preko narušavanja cilja stabilnosti cena. Indirektan uticaj ostvaruje se kroz smanjenje manevarskog prostora za postizanje drugih ciljeva. Razlog zašto se za ocenu performansi targetiranja inflacije u literaturi koriste pokazatelji odstupanja stvarnih od ciljnih veličina inflacije i proizvodnje, može se naći u funkciji gubitka centralne banke u ovom monetarnom okviru. Centralna banka minimizira odstupanje inflacije od targetirane i proizvodnje od potencijalnog nivoa, na sledeći način:

(3)

U prethodnoj formuli, L je funkcija gubitka koja se minimizira, π je stvarni nivo inflacije, πt je targetirani nivo inflacije, y je stvarni nivo proizvodnje, yn je potencijalni nivo proizvod-nje i λ je ponder koji centralna banka pridaje stabilizaciji proizvodnje.

Prvi pogled na ovu funkciju signalizira da slučaj kada centralna banka pridaje nultu zna-čajnost prema stabilizaciji proizvodnje nije realan slučaj. Teorijski modeli, uvažavajući stvarne akcije centralnih bankara, ukazuju na verovatniji ishod po kome odluke centralne banke nisu izolovane od kretanja realne privredne aktivnosti. Čak i ako je znatno veći ponder namenjen stabilizaciji inflacije, stabilizacija proizvodnje ne uzima nulti ponder. U režimu targetiranja inflacije, možemo reći da je opšteprihvaćeno fleksibilno targetiranje inflacije u kontekstu Svensonovog (L. Svensson) modela.

Stoga će nastavak rada biti usmeren ka teorijskom doprinosu razvoja koncepta koordi-nacije monetarne i fiskalne politike u uslovima targetiranja inflacije, kao i sagledavanju primenjivosti postulata na Srbiju, kao jednu od zemalja u razvoju.

3.1. Odstupanje inflacije od targeta: značaj faktora fiskal-ne politike

Sagledavanje uzroka odstupanja inflacije od targeta mora se uzeti sa rezervom, posebno u kratkom roku. Šokovi koji pogađaju jednu privredu, mogu imati privremeni ili trajniji ka-rakter. U slučaju privremenih šokova, odstupanje inflacije od targetiranog nivoa ne znači neuspeh strategije. Iz tog razloga, monetarne vlasti često na takve šokove i ne reaguju. Sa druge strane, procena kreatora monetarne politike da je u pitanju šok permanentnog karaktera, dovodi do reakcije, koja zbog dugačkog spoljašnjeg kašnjenja kod monetarne politike može značiti dugotrajnije odstupanje inflacije od cilja. Koliko će takva situacija potrajati, zavisi i od razvijenosti transmisionog mehanizma monetarne politike, ali i od stepena koordinacije monetarne i fiskalne politike.

Pojedini autori (npr. Leitemo (2004)) pokazuju da uspešnost targetiranja inflacije i mini-miziranja funkcije gubitka, zavisi od tipa strategijske interakcije između centralne banke i vlade. U slučaju da je tip igre Nešova ravnoteža, koja predstavlja ravnotežu dominantnih strategija, osciliranje stope inflacije oko targetirane može biti veoma veliko. Razlog tome je sukob prioriteta kreatora fiskalne i monetarne politike. I oscilacije BDP jaza će biti

Page 86: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

ULOGA FISKALNOG AGENTA U USPEŠNOSTI MONETARNOG REŽIMA TARGETIRANJA INFLACIJE86veće, a socijalni gubitak veći nego u nekim drugim režimima. Međutim, kako je u litera-turi opšteprihvaćena dominacija fiskalne politike, u smislu prednosti prvog poteza, takvo rešenje može dati bolje rezultate nego prethodno, jer se ispostavlja da kreator fiskalne politike u tom slučaju veću pažnju pridaje cilju monetarne politike. Socijalni gubitak je tada manji, oscilacije BDP jaza manje, a cilj monetarne politike je lakše ostvariv.

Međutim, naš cilj je pokazati da ostvarenje monetarnog cilja zavisi i od načina vođenja fiskalne politike. Neodgovornost fiskalne politike ugrožava osnovni cilj monetarne politi-ke, koji iako je donet zajedno sa vladom predstavlja samo jedan u nizu ciljeva fiskalne politike (koji ne nosi veliki ponder, naročito ako se uzme u obzir značajno odstupanje od benevolentnosti kod kreatora fiskalne politike). Ako se vratimo na grafikon br. 1., pretpo-stavimo da šok nije privremenog karaktera. Kriva MPR može se vratiti na originalni polo-žaj kroz fiskalnu restrikciju. Ako se ispostavi da fiskalne vlasti veći značaj pridaju ovom pozitivnom rastu gepa BDP-a u odnosu na rast inflacije iznad targetiranog nivoa, jasno je da se takva akcija od njih ne može očekivati. Pošto je privremena ravnoteža u tački E1, gde je pozitivan gep BDP-a, inflacija viša od očekivane i targetirane, takva situacija iziskivaće tržišno prilagođavanje, koje može biti sporo, ali će u krajnjoj instanci doći do povećanja očekivane inflacije i pomeranja PC krive naviše. Međutim, ta stopa inflacije biće nekonzistentna sa prvobitno targetiranom stopom. Dakle, monetarna politika malo šta može da učini u takvoj situaciji, pogotovo ako kanali transmisionog mehanizma nisu dovoljno razvijeni, kao što je slučaj sa zemljama u razvoju.

Upravo je ovo otklon od dosadašnjeg slabog respektovanja fiskalne politike kao predu-slova monetarne stabilnosti. U zemljama u kojima i pored uvođenja i razvoja instituta fiskalne odgovornosti ona nije prisutna, pogrešno je u slučaju eskalacije takvog proble-ma očekivati od monetarne politike ostvarenje stabilnosti cena, jer kumulativno dejstvo šokova sa strane fiskalne politike predstavlja veliki balast nosiocima monetarne politike, pa kretanje inflacije prema targetu zbog toga neće biti dovoljno responzivno. Dakle, su-ština problema leži u spoznaji činjenice da monetarna politika, sama po sebi ne može biti dovoljan garant stabilnosti cena. U dugom roku, fiskalni deficiti mogu izazvati slom režima targetiranja inflacije: fiskalni deficiti možda moraju biti monetizovani ili javni dug erodiran.10

Ilustrativno posmatrano, mehanizam pomoću koga se predstavlja uticaj neodgovorne fi-skalne politike (u situaciji fiskalne dominacije) na rast odstupanja inflacije od targetirane može biti predstavljen ovako: Ekonomski šok (rast inflatornih pritisaka) → Odgovor mo-netarne politike (restriktivna) → Rast kamatnih stopa (kanal kamatnih stopa transmi-sionog mehanizma) → Rast relativnog iznosa javnog duga (uzrokovan rastom kamatnih stopa) → Rast relativnog iznosa javnog duga (uzrokovan depresijacijom valute, suprotno od teorijskih postavki) → Rast inflacije (efekti koji prethode: depresijacija, pad kre-dibiliteta, zasićenje obveznicama u kontekstu Sargent-Wallace modela, monetizacija duga).

Za zemlje koje imaju visoko učešće javnog duga denominovanog u stranoj valuti, a uz to i nedovoljno razvijen transmisioni mehanizam preko kanala kamatne stope, ključni efekat uticaja fiskalne nedogovornosti ka inflacionom targetu ide preko sekvence deviznog kur-

10 Mishkin (2000), str. 5.

Page 87: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

87EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

sa, tj. depresijacije valute (kao posledice povećanog rizika bankrotstva) koja ima direktne efekte na inflaciju (pogotovo u uslovima visoke uvozne zavisnosti).

3.2. Narušavanje sektorske stabilnosti: značaj faktora fiskalne politike

Potreba za sagledavanjem uspešnosti targetiranja inflacije nameće pitanje makroekonom-skih performansi koje privreda ostvaruje posle prihvatanja ovog monetarnog režima. Ne-ophodno je sagledati i kretanje ostalih makroekonomskih varijabli, naročito proizvodnju i njenu varijabilnost. Pri svemu tome, neophodno je videti koja je to optimalna fiskalna politika koja će da obezbedi ostvarenje cilja monetarne politike, uz poboljšanje perfor-mansi privrede.

Ako prihvatimo stav da fiskalna i monetarna politika treba da imaju određenu stabili-zacionu ulogu, ne narušavajući osnovni cilj monetarne politike – stabilnost cena, režim targetiranja inflacije ima određene karakteristike koje ga čine fleksibilnijim i na osnovu diskrecionih prava postiže se veći efekat na makroekonomske performanse, u odnosu na potpunu rigidnost sistema. U kratkom roku, čak i u uslovima racionalnih očekivanja, mo-netarna politika može biti efikasna u ublažavanju oscilacija nivoa agregatne proizvodnje. Zbog linearnih efekata koji stvara monetarna ekspanzija, u odsustvu strukturne usklađe-nosti sa željenim ciljevima, jasno je da se fiskalna politika u režimu targetiranja inflacije nameće kao instrument selektivne podrške određenom sektoru. U tom kontekstu fiskal-na politika ima nadmoć nad monetarnom, jer njena nelinearnost omogućava ostvarenje drugih ciljeva koje bi monetarna politika teško postigla. U uslovima targetiranja inflacije, monetarna politika deluje stabilizujuće po proizvodnju u slučaju šokova sa strane tražnje, jer se cene i proizvodnja kreću u istom smeru. Međutim, ona deluje destabilizujuće pri dejstvu šokova ponude, jer se cene i proizvodnja kreću u suprotnim smerovima.

Međutim, šta ako se navedeni stavovi analiziraju uvođenjem sektorske strukture u model. Kako voditi optimalnu fiskalnu politiku u uslovima targetiranja inflacije? Odgovor na ovo pitanje nameće pitanje značaja koordinacije monetarne i fiskalne politike iz drugačijeg ugla. Na agregatnom nivou, na dejstvo određenih šokova (pre svega šokova tražnje) može se delovati monetarnom politikom, ostvarujući cilj monetarne politike, ali i cilj stabiliza-cije proizvodnje. Ipak, šokovi sa strane ponude uz reakciju monetarne politike dovode do destabilizacije proizvodnje. Međutim, koordinisano dejstvo monetarne i fiskalne politike, ne samo da u drugom slučaju doprinosi Paretovom poboljšanju, već i u prvom slučaju to isto čini, jer monetarna politika svojom neselektivnošću u uslovima delovanja šokova tražnje može značajno narušiti sektorsku strukturu proizvodnje.

Pođimo od sledećeg modela:11

(4)

(5)

(6)

11 Pojednostavljenoprema:RoislandandTorvik(2000),str.6,7.

Page 88: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

ULOGA FISKALNOG AGENTA U USPEŠNOSTI MONETARNOG REŽIMA TARGETIRANJA INFLACIJE88Prva funkcija opisuje ponašanje ponude u sektoru nerazmenjivih dobara (yn), koja pozi-tivno zavisi od visine cena u tom sektoru, negativno od visine nadnica (egzogena varija-bla), ali i od dejstva šoka ponude u tom sektoru (un). Druga funkcija opisuje ponašanje ponude u sektoru razmenjivih dobara (yt), koja pozitivno zavisi od svetskih cena izraženih u domaćoj valuti (p*+s), gde je s nominalni devizni kurs (cene i devizni kurs su logari-tmovani), negativno od visine nadnica, ali i od šoka na strani ponude u tom sektoru (ut). Agregatna ponuda definisana je ponderisanom sumom ponude oba sektora, pri čemu su ponderi učešća ovih sektora u agregatnoj ponudi. Treća jednačina pokazuje funkciju tra-žnje sektora nerazmenjivih proizvoda (yn), koja negativno zavisi od realne kamatne stope (r), pozitivno od realnog deviznog kursa (E), pozitivno od dejstva fiskalne politike (x) i od šoka sa strane tražnje u tom sektoru (v). Pošto je pretpostavka modela da je u pitanju mala otvorena privreda koja ne može da utiče na svetske cene, ponuda njenih proizvoda iz razmenjivog sektora mora biti na nivou svetskih cena izraženih u domaćoj valuti, što automatski determiniše tražnju za njenim proizvodima iz tog sektora.

Ukoliko pretpostavimo da funkcija gubitka pored uobičajenih članova (odstupanja infla-cije od targetirane i proizvodnje od potencijalnog nivoa) uključuje i druge članove poput ostvarenja sektorske ravnoteže, onda se ispostavlja da u režimu targetiranja inflacije fi-skalna politika mora imati aktivno učešće, kako bi se ostvarili ciljevi i stabilnosti cena i stabilnosti agregatne proizvodnje, ali i stabilnosti proizvodnje po sektorima. Koordinacija monetarne i fiskalne politike je neophodna pri svakoj vrsti šoka, jer odsustvo iste impli-cira suboptimalno rešenje. Međutim, od posebnog interesa za ovaj rad je sagledavanje koordinacije monetarne i fiskalne politike pri dejstvu šoka tražnje ili ponude u uslovima targetiranja inflacije.

Pri dejstvu šoka tražnje (npr. pozitivnog) na tržištu nerazmenjivih dobara kriva tražnje se pomera na desno, vodeći ka rastu proizvodnje u tom sektoru, ali i rastu cena (tačka B). Na tržište dobara koja pripadaju razmenjivom sektoru to ne utiče. Međutim, monetar-na politika postaje aktivna, ako takav šok tražnje preti da ugrozi ostvarenje targetirane inflacije. U tom slučaju, restriktivna monetarna politika, kroz rast kamatnih stopa utiče na apresijaciju domaće valute, što pomera krivu koja pokazuje svetske cene izražene u domaćoj valuti na niže, čime je smanjena proizvodnja u sektoru razmenjivih dobara (tačka C). Međutim, apresijacija i više kamatne stope donekle slabe efekat u domenu sektora razmenjivih dobara, te se kriva tražnje u tom sektoru vraća, ali ne potpuno (tačka C). Cilj monetarne politike je ostvaren, ali uz narušenost privredne strukture, jer je sektor nerazmenjivih dobara zabeležio rast, a sektor razmenjivih dobara pad. Ovaj mehanizam prikazan je na sledećem grafikonu.

Page 89: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

89EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

GRAFIK 3. DEJSTVO ŠOKA TRAŽNJE

*Napomena: Levideografikona:sektornerazmenjivihdobara Desnideografikona:sektorrazmenjivihdobara

Izvor:RoislandandTorvik(2000),str.13.

Ispostavlja se da koordinacija monetarne i fiskalne politike može doprineti ostvarenju ciljeva obe politike. Naime, u određenom stepenu, dejstvo fiskalne politike može sma-njiti potrebu monetarne politike za intervencijom, tj. u ovom slučaju restriktivna fiskalna politika pomaže ostvarenju cilja monetarne politike, ali i održanju ravnoteže sektorske proizvodnje (tačka D). Fiskalna restrikcija može u potpunosti ili delimično kompenzovati dejstvo šoka tražnje, te se time može očuvati stabilnost i cena i proizvodnje na agregat-nom i sektorskom nivou.

Šok ponude nameće drugačiji ishod, kada je u pitanju uloga fiskalne politike za stabili-zaciju proizvodnje u uslovima targetiranja inflacije. Naime, šok na strani ponude, kao na primer rast izdataka za nadnice, dovodi do pomeranja krive ponude na levo u oba sektora (tačka B). Rast cena, kao posledica smanjenja ponude, ugrožava cilj monetarne politike, te u takvoj situaciji centralna banka povećava kamatne stope, što dovodi do apresijacije domaće valute i produbljivanja recesije u oba sektora (tačka C). Ukoliko u takvoj situaciji agregatna proizvodnja predstavlja primarni cilj fiskalne politike, onda ona svojom ekspan-zivnošću utiče da rast proizvodnje u sektoru nerazmenjivih dobara bude veći od pada pro-izvodnje u sektoru razmenjivih dobara, te da neto efekat na proizvodnju bude pozitivan. Međutim, tada su produbljene međusektorske razlike (tačka D). Pod uslovom da nadalje nije ugrožen cilj monetarne politike, sniženje kamatne stope, te depresijacija domaće valute donekle bi ublažilo ovakve posledice na sektorskom nivou. Iz ovog ilustrativnog pri-mera se može videti koliko šok ponude u uslovima targetiranja inflacije može poremetiti sektorsku strukturu proizvodnje, iako uz dobru koordinaciju monetarne i fiskalne politike cilj monetarne politike može biti ostvaren, kao i delom cilj fiskalne politike – stabilizacija agregatnog nivoa proizvodnje. Suprotno, u slučaju da je stabilnost sektora razmenjivih

Page 90: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

ULOGA FISKALNOG AGENTA U USPEŠNOSTI MONETARNOG REŽIMA TARGETIRANJA INFLACIJE90dobara izuzetno bitna, fiskalna politika treba da bude čvrsta kada se negativan šok ponu-de pojavi.12 Ovaj mehanizam prikazan je na sledećem grafikonu.

GRAFIK 4. DEJSTVO ŠOKA PONUDE

*Napomena: Levideografikona:sektornerazmenjivihdobara Desnideografikona:sektorrazmenjivihdobara

Izvor:RoislandandTorvik(2000),str.16.

Na osnovu svega se može reći da je ovaj monetarni režim uspešan samo ako pored ostvarenja stabilnosti cena, ne narušava ostale ciljeve (poput minimizacije varijabilnosti proizvodnje, ali i sektorske strukture BDP-a). Jedno od rešenja problema jeste koordi-nacija monetarne i fiskalne politike, koja proističe iz njihove međusobne uslovljenosti, iako svaka od njih ima sopstvene ciljeve, instrumente, ograničenja i podsticaje. Da bi targetiranje inflacije bilo uspešno, koordinacija monetarne i fiskalne politike mora biti na visokom nivou bilo kroz kontakte fiskalnih i monetarnih vlasti formalne i neformalne prirode ili kroz formalne institucionalne aranžmane.

12 Ibid., str. 23.

Page 91: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

91EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

4. FISKALNA NEODGOVORNOST: POSLEDICE NA PERFORMANSE TARGETIRANJA INFLACIJE U SRBIJI

4.1. Fiskalni trendovi za vreme targetiranja inflacijeKreatori fiskalne politike u Srbiji u prošlosti nisu pridavali veći značaj cenovnoj stabilno-sti. Drugi ciljevi fiskalne politike najčešće su dobijali primat nad monetarnom stabilnošću. U tom kontekstu može se reći da je monetarna politika bila podređena, te da je domina-cija fiskalne politike često ostavljala tragove na monetarnu stabilnost. Kretanje fiskalnih indikatora najbolje oslikava koliki fiskalni teret Srbija nosi počevši od 2009. godine.

TABELA 1. KRETANJE FISKALNIH INDIKATORA U SRBIJI 2009-2015. GOD.

2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015

Republički budžetski suficit / deficit (u % BDP-a)

-3,2 -3,4 -4,0 -5,9 -5,2 -6,3 -2,9

Konsolidovani budžetski suficit / deficit (u % BDP-a)

-4,4 -4,6 -4,8 -6,8 -5,5 -6,6 -3,8

Javni dug (u % BDP-a) 32,8 41,8 45,4 56,2 59,6 70,4 75,6

Izvor:NBS,Makroekonomskiindikatori,http://www.nbs.rs/internet/cirilica/30/

Ovakvo kretanje fiskalnih pokazatelja duguje se različitim često objektivnim, ali češće neodgovornim reakcijama fiskalnih vlasti na makroekonomske tendencije. Ekspanzivan karakter fiskalne politike (meren kretanjem strukturnog deficita u zavisnosti od znaka proizvodnog jaza) bio je imanentan Srbiji u posmatranom periodu. Međutim, ciljevi te ekspanzivnosti nisu komplementarni sa ciljem monetarne stabilnosti. Jedan od razloga te vrste divergencije jeste činjenica da za slučaj Srbije važi teorija političkih poslovnih ciklusa. Fiskalna odgovornost trebalo je da bude osnažena uvođenjem fiskalnih pravila i osnivanjem Fiskalnog saveta 2010. god., međutim, efekti ovih vrsta institucionalnih rešenja nisu dali očekivane rezultate.

4.2. Konsekvence fiskalnih kretanja na uspešnost targetiranja inflacije

Negativne tendencije u fiskalnom domenu ostavile su posledice i na performanse tar-getiranja inflacije kao monetarnog režima, koji je počeo sa formalnom primenom od 1. januara 2009. godine, a na osnovu Sporazuma Narodne banke Srbije i Vlade Republike

Page 92: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

ULOGA FISKALNOG AGENTA U USPEŠNOSTI MONETARNOG REŽIMA TARGETIRANJA INFLACIJE92Srbije o ciljanju (targetiranju) inflacije. Jedna od ključnih stavki ovog sporazuma jeste ko-ordinacija monetarne i fiskalne politike, te obavezivanje vlade da će fiskalna politika biti u skladu sa monetarnim ciljem. Međutim, i pored toga, čini se da kreatori fiskalne politike u Srbiji u prošlosti nisu veliki značaj pridavali tom cilju, već nekim drugim ciljevima, koji su nekonzistentni sa ciljem monetarne politike. To je, između ostalog, i jedan od razloga čestog odstupanja inflacije od targetiranog nivoa, pogotovo u fazama premašivanja infla-cionog targeta (grafikon br. 5).

GRAFIK 5. CILJANA I OSTVARENA STOPA INFLACIJE (NA MEÐUGODIŠNJEM NIVOU U %)

Izvor:NBS,http://www.nbs.rs/internet/cirilica/30/30_9/kretanje_inflacije.html

Pored čestih odstupanja od targetiranog koridora, u posmatranom periodu je bila izražena i volatilnost proizvodnje, pa su i promene u sektorskim odnosima bile veoma intenzivne. Za analizu fiskalnih preduslova uspešnosti targetiranja inflacije u Srbiji je posebno zna-čajan period od maja 2012. godine do danas, gde se uočavaju tri podperioda: a) maj 2012 - januar 2013.; b) februar 2013 – novembar 2013. i c) decembar 2013- danas. Prvi period odlikuje permanentno rastući trend inflacije i zadržavanje inflacije iznad tar-getiranog koridora, a drugi konstantan pad inflacije, kao i pad ispod targetiranog koridora. Treći period je period niske inflacije koja se uglavnom kreće ispod targetiranog okvira. Posebno smo obratili pažnju na domaće šokove, jer su oni fokus centralne banke, za razliku od eksternih šokova koji su primarni u slučaju targetiranja deviznog kursa (Fabris i Galić (2016), str. 344.).

Jedan od faktora rasta Indeksa potrošačkih cena u prvom periodu jesu izbori, jer je ekspanzivna fiskalna politika bila naročito izražena u prvoj polovini godine (oko 70% ukupno planiranog deficita budžeta). Pored toga, značajan doprinos rastu inflacije dala je velika suša koja je pogodila Srbiju u toj godini. Imajući u vidu da je učešće prehrambenih proizvoda u Indeksu potrošačkih cena u Srbiji veoma visoko, jasno je da je ovaj negativan šok ponude veoma uticao na inflaciju (od ukupnog rasta od 9.5pp od aprila do decembra 2012., rast Indeksa potrošačkih cena zahvaljujući suši bio je oko 6.6pp). Opšteprihva-

Page 93: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

93EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

ćena klasifikacija proizvodnje prema sektorskoj strukturi je na proizvodnju nerazmenjivih dobara i razmenjivih dobara. Kao približnu meru proizvodnje nerazmenjivih dobara smo uzeli građevinarstvo, a proizvodnje razmenjivih dobara industriju i primarne delatnosti. Obratimo pažnju na model Roisland and Torvik, koji je veoma primenjiv na slučaj Srbije:

I šok ponude (suša, koja ostavlja negativne posledice na proizvodnju);

II pomera se kriva ponude u levo u oba sektora;

III rast cena u oba sektora (snažan rast i Indeksa potrošačkih cena, kao agregatnog pokazatelja);

IV restriktivna monetarna politika;

V apresijacija valute;

VI produbljivanje negativnih efekata na proizvodnju u oba sektora.

Dokaz navedenim tezama može se naći u kretanjima makroekonomskih pokazatelja (ta-bela br. 2). Na osnovu ovih podataka jasno je da restriktivna monetarna politika nije mogla da oslabi značaj pomenutih izvora rasta inflacije u ovom periodu. Doprinos među-godišnjoj stopi rasta BDP-a u ovom periodu bio je uglavnom negativan u oba sektora, kao što i teorijski model predviđa.

TABELA 2. PRIKAZ KRETANJA OSNOVNIH PARAMETARA U MODELU

GODINA MESECREFERENTNA

KAMATNA STOPA

INDEKS POTROŠAČKIH

CENA (GODIŠNJA STOPA U %)

DEVIZNI KURS (PROSEK PERIODA)

DOPRINOS GODIŠNJOJ STOPI RASTA BDP-A – U PROCENTNIM POENIMA

POLJOPRIVREDA, RIBOLOV I

ŠUMARSTVOINDUSTRIJA GRAÐEVINARSTVO

2012 Maj 9.5 3.9 113.6014 Q2-1.3

Q2-0.1

Q20.52012 Jun 10 5.5 115.7713

2012 Jul 10.25 6.1 116.4641Q3-1.7

Q3-0.2

Q3-0.12012 Avgust 10.5 7.9 117.8899

2012 Septembar 10.5 10.3 116.3999

2012 Oktobar 10.75 12.9 113.8594Q4-1.6

Q40.4

Q4-1.02012 Novembar 10.95 11.9 112.911

2012 Decembar 11.25 12.2 113.5413

2013 Januar 11.5 12.8 111.9624

Izvor:NBS,StatistikaizIzveštajaoinflaciji,http://www.nbs.rs/internet/cirilica/30

Pad Indeksa potrošačkih cena u drugom periodu pre svega je posledica male agregatne tražnje. Jedan od uzročnika pada inflacije jesu i negativni šokovi sa strane tražnje koji pogađaju sektor nerazmenjivih dobara. Ponovo obratimo pažnju na model Roisland and Torvik:

I negativni šokovi tražnje (npr. značajan pad vrednosti građevinskih radova);

Page 94: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

ULOGA FISKALNOG AGENTA U USPEŠNOSTI MONETARNOG REŽIMA TARGETIRANJA INFLACIJE94II ekspanzivna monetarna politika;

III pad cena u sektoru nerazmenjivih dobara (snažan pad i Indeksa potrošačkih cena, kao agregatnog pokazatelja);

IV depresijacija valute;

V kriva koja pokazuje svetske cene izražene u domaćoj valuti se pomera naviše;

VI raste proizvodnja u sektoru razmenjivih dobara;

VII pad proizvodnje u sektoru nerazmenjivih dobara.

Dokaz navedenim tezama može se naći u kretanjima makroekonomskih pokazatelja (ta-bela br. 3). Na osnovu ovih podataka, jasno je da se privredna struktura popravila u korist sektora razmenjivih dobara. To je dalo i doprinos značajnijem smanjenju spoljnotrgovin-skog deficita (stopa rasta izvoza u 2013. iznosila je 21.4%). Pad kamatnih stopa, kao i depresijacija, doveo je do delimičnog smanjenja pada proizvodnje u sektoru nerazmenji-vih dobara. Uz to taj pad je delimično osujećen fiskalnom ekspanzijom, ali naglašavamo ne koordinisanom akcijom, već iz drugih razloga.

TABELA 3. PRIKAZ KRETANJA OSNOVNIH PARAMETARA U MODELU

GODINA MESECREFERENTNA

KAMATNA STOPA

INDEKS POTROŠAČKIH

CENA (GODIŠNJA STOPA U %)

DEVIZNI KURS (PROSEK PERIODA)

DOPRINOS GODIŠNJOJ STOPI RASTA BDP-A – U PROCENTNIM POENIMA

POLJOPRIVREDA, RIBOLOV I

ŠUMARSTVOINDUSTRIJA GRAÐEVINARSTVO

2013 Februar 11.75 12.4 111.3937 Q1 1.36

Q1 0.82

Q1 -0.772013 Mart 11.75 11.2 111.7175

2013 April 11.75 11.4 111.5011Q2

1.53Q2

0.56Q2

-1.782013 Maj 11.25 9.9 110.9393

2013 Jun 11 9.8 114.0235

2013 Jul 11 8.6 113.9043Q3

1.49Q3

1.87Q3

-1.182013 Avgust 11 7.3 114.0325

2013 Septembar 11 4.9 114.6447

2013 Oktobar 10.5 2.2 114.1905Q4

1.36Q4

0.75Q4

-0.722013 Novembar 10 1.6 114.0649

2013 Decembar 9.5 2.2 114.7101

Izvor:NBS,StatistikaizIzveštajaoinflaciji,http://www.nbs.rs/internet/cirilica/30

Međutim, problem i u prvom i u drugom slučaju je što fiskalna politika nije bila podržava-juća prema monetarnoj politici. Vođena sopstvenim motivima, fiskalna politika je neretko bila glavni uzročnik visoke inflacije u Srbiji. U prethodnim primerima, vidi se da nedostaje koordinisana akcija kreatora obe politike, čime bi negativni efekti šokova tražnje i ponu-de bili lakše stabilizovani. Neutralnost fiskalne politike ex post nema smisla, ako je ex ante od fiskalnih vlasti tražena kooperativnost prilikom određenja samog cilja monetarne politike. Nedostatak koordinacije posledica je pre svega nemogućnosti fiskalne politike

Page 95: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

95EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

da u tom trenutku aktivnije deluje, jer je manevarski prostor za to ograničen. Vođenje prociklične fiskalne politike ostavilo je brojne posledice koje će predstavljati sve veći teret za kreatore obe politike.

Treći period odlikuje niska inflacija, koja se u dužem periodu vremena kreće ispod tar-getiranog okvira. Uzroci niske inflacije su brojni. Nedovoljna agregatna tražnja, povoljni uslovi u međunarodnom okruženju (niske kamatne stope, niske cene primarnih proizvo-da, energenata itd.), relativna stabilnost deviznog kursa, pad cena domaćih primarnih proizvoda itd. Neostvarenje inflatornog cilja u dužem periodu vremena dovodi u pitanje moć monetarne politike. Njena moć je oslabljena u navedenom periodu i odsustvom koordinisanih akcija sa fiskalnom politikom.

Čini se da su se kreatori ekonomske politike u ovom periodu našli u zamci. Ograniča-vajući faktori dovođenja inflacije u targetirani okvir mogli bi biti prevaziđeni, međutim neodgovornost kreatora fiskalne politike prema cilju monetarne politike ostavlja tragove. Naime, manevarski prostor u domenu fiskalne politike, da kroz rast agregatne tražnje podstakne rast inflacije je sužen, zbog tendencija u prošlosti. Pored toga, faktori po-put visine multiplikatora, investicione politike i odnosa kapitalne i socijalne komponente budžeta, nepovoljno su uticali na ekonomsku aktivnost, a indirektno i na visinu inflacije.

Sa druge strane, monetarna politika takođe gubi manevarski prostor, u određenoj meri svojevoljno. To se dešava jer je ipak pažnju pridavala i stabilnosti deviznog kursa, iako nezvanično. U tim uslovima, pad referentne kamatne stope je manji nego što bi even-tualno mogao biti. Taj pad je manji i zbog toga što bi ionako smanjeno interesovanje investitora za dinarske državne hartije od vrednosti bilo još značajnije umanjeno. Stoga je posledica ovog začaranog kruga između monetarne i fiskalne politike viša referentna kamatna stopa nego u drugim zemljama koje targetiraju inflaciju, inflacija ispod targeti-ranog nivoa i status quo stanje, kojim se samo kupuje vreme.

Imajući u vidu da prema većini teorijskih stavova neodgovornost fiskalne politike može uticati na stabilnost cena, kao i druge performanse monetarnog okvira targetiranja infla-cije, nužno je u buduće raditi na jačanju fiskalne odgovornosti u Srbiji. Fiskalna politika će definitivno, direktno i indirektno, predstavljati jedan od ključnih rizika po monetarni režim targetiranja inflacije u Srbiji u budućnosti, imajući u vidu kontinuirane budžetske deficite, visok javni dug, nepoštovanje fiskalnih pravila i dr. Stoga uspeh targetiranja inflacije zavisi od daljeg razvoja institucionalnih mehanizama koordinacije monetarnih i fiskalnih vlasti u Srbiji, što podrazumeva jačanje nezavisnosti centralne banke i jačanje instituta fiskalne odgovornosti.

5. ZAKLJUČAKTargetiranje inflacije, kao jedan noviji monetarni okvir, u budućnosti će zaokupljati pažnju istraživača, imajući u vidu da njegova popularnost i dalje raste, jer su neki drugi režimi u poslednje vreme pokazali svoje slabosti. Uspešnost ostvarenja cilja stabilnosti cena zavisi i od ponašanja fiskalnog agenta, što je pokazano pojavom teorija inflacije poput fiskalne teorije inflacije ili fiskalne teorije nivoa cena.

Page 96: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

ULOGA FISKALNOG AGENTA U USPEŠNOSTI MONETARNOG REŽIMA TARGETIRANJA INFLACIJE96U uslovima targetiranja inflacije, kredibilitet monetarnih vlasti veoma je zavistan od kre-dibiliteta fiskalnih vlasti. Neodgovornost sa fiskalne strane nosi posledice i na monetarnoj strani. Pošto u ovom monetarnom režimu centralna banka najčešće ima nezavisnost u pogledu instrumenata koje može da koristi za ostvarenje cilja, ali ne i nezavisnost u pogledu cilja, postavlja se pitanje kako fiskalne vlasti motivisati da veći ponder pridaju stabilnosti cena. Makroekonomska analiza pokazuje da je to teško moguće bez instituci-onalnih mehanizama, kao što su fiskalna pravila i nezavisnost centralne banke. Ni to nije dovoljno, ali je solidan iskorak u odnosu na stanje potpune dominacije fiskalne politike nad monetarnom politikom.

U uslovima targetiranja inflacije, koordinacija monetarne i fiskalne politike dobija još više na značaju, jer je ponekad dejstvo ekonomskih šokova različite prirode neophodno koo-perativno neutralisati. Šokovi tražnje i ponude de facto će usloviti prilagođavanja siste-ma. Međutim, ovaj režim pruža mogućnost da kooperativnom akcijom negativna dejstva šokova budu umanjena. Eventualna nekooperativnost agenata sa obe strane dovešće do problema, jer je u ekonomskoj teoriji jasno pokazano koliko je velika zavisnost u ostvare-nju ciljeva u ekonomskoj politici.

Primena targetiranja inflacije u Srbiji pokazala je da uspešnost ove strategije monetarne politike itekako zavisi od uticaja fiskalne politike. Nedovoljna razvijenost finansijskih tr-žišta, nedovoljna nezavisnost centralne banke (faktička), nedovoljan stepen koordinacije monetarnih i fiskalnih vlasti, visoka dolarizacija sistema, neodgovorna fiskalna politika su kamenovi spoticanja režima targetiranja inflacije u Srbiji. Rešavanje ovih problema potpomoći će rast kredibiliteta oba kreatora ekonomske politike, što će imati značajne reperkusije i po cenovnu stabilnost u budućnosti.

LITERATURABernanke B. and Mishkin F. (1997), “Inflation Targeting: A New Framework for Monetary Policy?“ Journal of Economic Perspectives 11, 97-116

Fabris, N. (2006), “Inflation Targeting With Special Review on Appliction in Serbia” Pa-noeconomicus, Vol. 4, Pp 389-405

Fabris N., Galić J. (2016), „Targetiranje inflacije u zemljama sa dvovalutnim sistemima“, u D. Šoškić i M. Arsić (redaktori) (2016), Ekonomska politika Srbije u 2016. god., Centar za izdavačku delatnost Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Beograd, str. 343-354

Jakšić, M. i Praščević, A. (2010), Politička makroekonomija, Centar za izdavačku delat-nost Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Beograd.

Ješić, M. (2013), “Implications of Fiscal Irresponsibility on Financial Stability“ Journal of Central Banking Theory and Practice, Vol. 2, No 3, Pp 111-138

Leitemo, K. (2004), “A Game between the Fiscal and the Monetary Authorities under Inflation Targeting” European Journal of Political Economy, Vol. 20, Pp 709-724

Page 97: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

97EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

Mishkin, F. (2000), “Inflation Targeting in Emerging Market Countries”, National Bureau of Economic Research, Cambridge, Working paper, No. 7618, March 2000

NBS, http://www.nbs.rs/internet/cirilica/30/30_9/kretanje_inflacije.html

NBS, Makroekonomski indikatori, http://www.nbs.rs/internet/cirilica/30/

NBS, Statistika iz Izveštaja o inflaciji, http://www.nbs.rs/internet/cirilica/30

Roisland, O. and Torvik, R. (2000), “Fiscal Policy under Inflation Targeting”, Norges Bank, Oslo, Working paper, No. 2000/15, December 2000

Sargent, T. and Wallace, N. (1981), “Some unpleasant monetarist arithmetic“ Federal Reserve Bank of Minneapolis Qaurterly Review, Vol. 5, No. 3, Pp 1-17

Sporazum o ciljanju (targetiranju) inflacije, NBS i Vlada RS, decembar 2008.

Stiglitz, J. (2008), “The Failure of Inflation Targeting“, http://www.project-syndicate.org/commentary/the-failure-of-inflation-targeting#0jqOj5Xpto2JalLD.99

Walsh, C. (2002), “Teaching Inflation Targeting: An Analysis for Intermediate Macro” Journal of Economic Education, Vol. 33, No 4, Pp 333-346

Woodford, M. (2001), “Fiscal Requirements for Price Stability” Journal of Money, Credit and Banking, Vol. 33, No. 3, Pp 669-728

Page 98: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,
Page 99: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

99EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

MILOŠ BIGOVIĆ1

E-mail: [email protected]

UTICAJ KVALITETA I SATISFAKCIJE NA LOJALNOST POTROŠAČA: MODELIRANJE NA NIVOU TURISTIČKE DESTINACIJETHE EFFECT OF QUALITY AND SATISFACTION ON CUSTOMER LOYALTY: MODELLING AT THE TOURIST DESTINATION LEVEL

JEL KLASIFIKACIJA: L83

APSTRAKT:

Ovim radom se analizira uticaj kvaliteta i satisfakcije na lojalnost potrošača u turizmu. Uz korišćenje i formativnih i reflektivnih konstrukta, testira se konceptualni model na uzorku od 703 respondenta kroz modeliranje strukturnih jednačina. Empirijski rezultati potvrđu-ju validnost postavljenog hipotetičkog okvira – satisfakcija i kvalitet, koji je determinisan destinacijskim atributima, direktno i pozitivno utiču na lojalnost potrošača na destina-cijskom nivou. Paralelno, kvalitet, posredstvom satisfakcije, iskazuje i indirektan uticaj na lojalnost potrošača. Dobijeni istraživački rezultati potvrđuju validnost dvije teorijske

1 Ekonomskifakultet,UniverzitetCrneGore,Doktorekonomskihnauka

Page 100: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

UTICAJ KVALITETA I SATISFAKCIJE NA LOJALNOST POTROŠAČA: MODELIRANJE NA NIVOU TURISTIČKE DESTINACIJE100paradigme – „kvalitet-lojalnost” i „kvalitet-satisfakcija-lojalnost”, to jest ukazuju na to koji faktori, posmatrano na destinacijskom nivou, vode ka lojalnosti potrošača.

ABSTRACT:

This paper analyses the influence of quality and satisfaction on customer loyalty in tour-ism. Using formative and reflective constructs, the conceptual model was tested through structural equation modelling on a sample of 703 respondents. The empirical results confirm the validity of the hypothetical framework – satisfaction and quality, where quali-ty is determined by the destination’s attributes, directly and positively influence customer loyalty at the destination level. In parallel, quality has, through satisfaction, an indirect influence on customer loyalty. The obtained research results confirm the validity of two theoretical paradigms – “quality-loyalty” and “quality-satisfaction-loyalty”, and thereby indicate which factors, observed at the destination level, lead to customer loyalty.

KLJUČNE REČI:KVALITET, SATISFAKCIJA, LOJALNOST, TURISTIČKA DESTINACIJA

KEY WORDS:QUALITY, SATISFACTION, LOYALTY, TOURIST DESTINATION

Page 101: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

101EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

1. UVODUspostavljanje kauzalnih veza između kvaliteta, satisfakcije i lojalnosti predstavlja ši-roko diskutovanu temu u ekonomskim istraživanjima. Kako navode Žabkar, Brenčič i Dmitrović (2010), nekoliko konceptualnih modela, koji uključuju pomenute koncepcije, je predloženo i empirijski testirano kroz široki spektar industrija, uključujući i turizam. Uopšteno govoreći, vjeruje se da kvalitet u turizmu, odnosno na destinacijskom nivou, i satisfakcija turista vode ka lojalnosti potrošača u turizmu, odnosno utiču na sam ste-pen lojalnosti turista. Slijedstveno navedenom, prvi cilj predmetnog rada se ogleda u namjeri da se potvrdi pozitivan uticaj koji kvalitet, na jednoj strani, odnosno satisfakcija, na drugoj strani, imaju na lojalnost potrošača na nivou turističke destinacije. Sa tim u vezi, naš drugi istraživački cilj se odnosi na pitanje mjerenja datih koncepcija (teorijskih konstrukta). Uvažavajući konceptualne razlike između formativnih i reflektivnih modela (vidi Coltman, Devinney, Midgley, & Venaik, 2008, za detaljnu diskusiju), namjera je da se radom testira formativan model u kome se kvalitet sagledava kao „nestandardan”, odnosno formativan konstrukt. U slučaju adekvatnosti tako postavljenog modela, ovim radom bismo potvrdili istraživačke nalaze do kojih su nedavno došli Prašnikar, Rajkovič i Žabkar (2010) i Žabkar et al. (2010), a kojima se upravo potencira formativna operaci-onalizacija kvaliteta na destinacijskom nivou.

Na temelju navedenog ističemo da se doprinos aktuelnog rada sagledava u sledećem: (1) njime se potvrđuju teorijske paradigme koje je moguće definisati kroz međusobne in-terakcije kvaliteta, satisfakcije i lojalnosti; i (2) njime se potvrđuje validnost uključivanja formativnih konstrukta pri modeliranju formulisanih uzročnih veza.

Predmetni rad je strukturiran kroz pet podcjelina. Nakon uvodnog dijela, prezentujemo teorijski okvir. U njemu uspostavljamo međuodnose između kvaliteta, satisfakcije i lojal-nost, formulišemo rezultirajuće hipoteze, te dajemo prikaz konceptualnog modela. Zatim, navodimo metodološki pregled istraživanja i prikazujemo dobijene empirijske rezultate. Na kraju, zaključnim dijelom ukratko sumiramo implikacije predmetnog rada.

2. TEORIJSKI OKVIRPod terminom „turistička destinacija” se podrazumjeva heterogena kombinacija različitih proizvoda, potproizvoda i iskustvenih mogućnosti koje se kombinuju pod jedinstvenim imenom brenda kako bi se pružilo integrisano iskustvo u odnosu na određeni prostor koji se posjećuje (Buhalis, 2000; Murphy, Pritchard & Smith, 2000). Nema sumnje da postoji veoma značajan broj podjednako važnih destinacijskih pitanja. Ipak, pitanje lojalnosti potrošača, koje u krajnjoj liniji utiče na finansijske performanse ponuđača koji su povezani sa turističkom industrijom (Žabkar, Brenčič & Dmitrović, 2010), dominira u odnosu na sva ostala. Otuda, jedno od ključnih menadžerskih pitanja se odnosi na iden-tifikaciju faktora koji direktno ili indirektno utiču na lojalnost potrošača na nivou turističke destinacije.

Page 102: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

UTICAJ KVALITETA I SATISFAKCIJE NA LOJALNOST POTROŠAČA: MODELIRANJE NA NIVOU TURISTIČKE DESTINACIJE102Na temelju pregleda literature, identifikovali smo da kvalitet i satisfakcija predstavl-jaju dvije najdominantnije determinante lojalnosti potrošača na destinacijskom nivou. Posledično, u daljem nastavku rada sagledavamo teorijski odnos između kvaliteta, sat-isfakcije i lojalnosti, te formulišemo odgovarajući hipotetički okvir u odnosu na uzročne veze koje je među njima moguće uspostaviti.

2.1. Odnos između kvaliteta, satisfakcije i lojalnosti na nivou turističke destinacije

U kontekstu uslužne industrije, pa samim tim i na nivou turističke destinacije, kvalitet se kreira kroz tri dimenzije (Brady & Cronin, 2001) – procesi, fizička okruženja i rezul-tati. Prva dimenzija se odnosi na ličnu interakciju (prijateljstvo, efikasnost, pouzdanost itd.); druga se fokusira na karakteristike odvijanja samih procesa (ambijentalni uslovi, oprema itd.); dok se treća dimenzija tiče rezultata koji proističu iz odnosnih procesa (smještaj, hrana i piće, rekreacija itd.). Slično navedenom, Grönroos (1982) potencira dvije dimenzije kvaliteta – tehnički kvalitet (koji se odnosi na ono što je dobijeno) i funkcionalni kvalitet (koji se odnosi na način na koji je nešto dobijeno). Slijedeći argu-mentaciju koju su u svom radu iznijeli Prašnikar et al. (2010) i Žabkar et al. (2010), kvalitet, posmatran na destinacijskom nivou, se konceptualizuje kao „formativan kon-strukt” (vidi Diamantopoulos, Riefler & Roth, 2008, za detaljnu diskusiju). To znači da konstrukt koji se odnosi na kvalitet predstavlja kombinaciju određenog broja indikatora, pri čemu svaka promjena na nivou indikatora vodi ka promjeni na nivou konstrukta. Da bi indikatori adekvatno formulisali kvalitet kao formativan konstrukt potreban je njihov odgovarajući popis, budući da izostavljanje jednog od indikatora znači izostavljanje dijela konstrukta. Očekivano, nameće nam se pitanje kako adekvatno „popisati” odnosne in-dikatore kvaliteta na destinacijskom nivou. Oslanjajući se na istraživačke rezultate do kojih su došli Žabkar et al. (2010), popis formativnih indikatora kvaliteta je moguće sprovesti korišćenjem „šest A” teorijskog okvira (vidi Buhalis, 2000), a pri čemu svako A, kao zaseban indikator kvaliteta, reprezentuje po jednu grupu destinacijskih atributa (to su: Atrakcije, Dostupnost, Sadržaji, Pomoćni servisi, Dostupne mogućnosti, Aktivnosti).2 Tako specificirane grupe atributa simultano definišu destinacijski kvalitet. Slijedstveno tome, prvu hipotezu formulišemo na način kako slijedi:

H1. Atributi pozitivno utiču na kvalitet.

Odnosno, posmatrano pojedinačno po indikatorima (atributima):

H1.1. Atrakcije pozitivno utiču na kvalitet,

H1.2. Dostupnost pozitivno utiče na kvalitet,

H1.3. Sadržaji pozitivno utiču na kvalitet,

H1.4. Pomoćni servisi pozitivno utiču na kvalitet,

2 Eng.Attractions,Accessibility,Amenities,Ancillaryservices,Availablepackages,Activities.

Page 103: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

103EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

H1.5. Dostupne mogućnosti pozitivno utiču na kvalitet,

H1.6. Aktivnosti pozitivno utiču na kvalitet.

Teorijski je prepoznato, ali i empirijski potvrđeno, da kvalitet na destinacijskom nivou pozitivno i direktno utiče na namjere ponašanja kojima se reprezentuje lojalnost (vidi npr., Baker & Crompton, 2000; Brady, Knight, Cronin, Tomas, Hult & Keillor, 2005; Chen & Tsai, 2007; Cronin, Brady & Hult, 2000; He & Song, 2009; Hennessey, Yun, MacEach-ern & MacDonald, 2007; Nowacki, 2009; Petrick, 2004; Tsiotsou, 2006; Žabkar et al., 2010). Takve biheviorističke namjere, to jest bihevioristički iskazi lojalnosti, se najčešće manifestuju kroz namjeru ponovne kupovine proizvoda/usluge, odnosno kroz namjeru sprovođenja pozitivne propagande od usta do usta, a što i jeste krajnji cilj svakog od ponuđača. Primjera radi, potrošač/konzument će demonstrirati svoju lojalnost iskazom da namjerava ponovno da kupi ili da konzumira određeno dobro, odnosno da namjerava da preporuči dato dobro, ili iskustva koja su sa njim povezana, onima sa kojima je u kon-taktu. Slijedstveno tome, drugu hipotezu formulišemo na način kako slijedi:

H2. Kvalitet pozitivno i direktno utiče na lojalnost.

Na drugoj strani, satisfakcija ostvarena na nivou destinacije, kao sumarni emocionalni odgovor različitog intenziteta i ograničenog trajanja (Giese & Cote, 2000), predstavlja nivo sveukupnog zadovoljstva koji rezultira zadovoljenjem želja, očekivanja i potreba (Chen & Tsai, 2007). Chen i Kao (2010) i Wang i Hsu (2010) navode da je naširoko prihvaćeno da satisfakcija direktno uslovljava biheviorističke iskaze lojalnosti. Mnogi prethodni ra-dovi su to i potvrdili (vidi npr., Baker & Crompton, 2000; Chen & Kao, 2010; Chen & Tsai, 2007; Kozak & Beaman, 2006; Kozak & Rimmington, 2000; Oh, 1999; Sim, Mak & Jones, 2006; Žabkar et al., 2010). Slijedstveno tome, treću hipotezu formulišemo na način kako slijedi:

H3. Satisfakcija pozitivno i direktno utiče na lojalnost.

Uvažavajući do sada formulisani hipotetički okvir, nameće nam se dilema da li kvalitet, uz direktan uticaj, takođe i indirektno, dakle kroz satisfakciju, uslovljava lojalnost potrošača na nivou turističke destinacije. Drugim riječima, da li je moguće uspostaviti direktnu vezu između kvaliteta i satisfakcije, pa samim tim i indirektnu vezu između kvaliteta i lojalnosti? Sa tim u vezi, Chen i Tsai (2007) navode da je kvalitet, kao ocjena standarda koji se odnosi na proces potrošnje ili konzumacije proizvoda, a u odnosu na stečeno iskustvo, prepoznat kao prediktor satisfakcije. Navedena veza je takođe široko prihvaćena i potvrđena (vidi npr., Baker & Crompton, 2000; Chen & Tsai, 2007; He & Song, 2009; Hu, Kandampully & Juwaheer, 2009; Murray & Howat, 2002; Nowacki, 2009; Žabkar et al., 2010), te je moguće ustvrditi da destinacijski kvalitet, uz direktan uticaj, i indi-rektno, uz posredstvo satisfakcije, utiče na lojalnost. Slijedstveno tome, četvrtu hipotezu formulišemo na način kako slijedi:

H4. Kvalitet pozitivno i direktno utiče na satisfakciju.

Page 104: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

UTICAJ KVALITETA I SATISFAKCIJE NA LOJALNOST POTROŠAČA: MODELIRANJE NA NIVOU TURISTIČKE DESTINACIJE104

2.2. Konceptualni modelRezultirajući konceptualni model je prikazan na Slici broj 1. Kao što možemo da vidimo, atributi, koji se sagledavaju kao grupa na nivou određene turističke destinacije, pred-stavljaju prediktore kvaliteta (H1). Na drugoj strani kvalitet, direktno i pozitivno, utiče na lojalnost potrošača na destinacijskom nivou (H2). Istovremeno sa tim, satisfakcija, takođe direktno i pozitivno, determiniše lojalnost potrošača na nivou turističke destinacije (H3). Osim toga, kvalitet i indirektno, dakle posredstvom satisfakcije, utiče na lojalnost potrošača (H4 i H3).

SLIKA 1. KONCEPTUALNI MODEL

H2+

H3+H4+

H1+

Kvalitet

Satisfakcija

LojalnostAtributi

3. DIZAJN ISTRAŽIVANJA

3.1. Operacionalizacija konstruktaSa ciljem mjerenja odnosnih konstrukta, adaptirali smo, na temelju rezultata prethodnih istraživanja, ukupno 13 indikatora. Kao što smo već istakli konstrukt koji se odnosi na kvalitet, kao formativan, mjeren je na bazi primjene „šest A“ okvira (Buhalis, 2000), sa šest formativnih indikatora koji predstavljaju atribute destinacije. Zatim, konstrukt satis-fakcija, kao reflektivan, bazirajući se na skalu koju su ponudili Žabkar et al. (2010), smo mjerili pomoću četiri reflektivna indikatora koji obuhvataju afektivnu, kognitivnu i kompo-nentu ispunjenosti (vidi Oliver, 2010). Konačno, konstrukt koji se odnosi na lojalnost, kao reflektivan, smo mjerili uz pomoć tri indikatora (lojalnosti), a koja se odnose na namjeru ponovne kupovine datog turističkog proizvoda, na namjeru preporučivanja datog turistič-kog proizvoda i na namjeru prepričavanja iskustava koja se odnose na konzumaciju datog turističkog proizvoda (Chen & Tsai, 2007; Žabkar et al., 2010).

3.2. Upitnik, podaci i uzorakUpitnik je koncipiran na osnovu smjernica koje nudi relevantna literatura (vidi Craig & Douglas, 2005; Malhotra & Birks). Pripremljen je na srpskom jeziku, te zatim preveden na engleski. Korišćenjem tzv. povratnog prevoda, kako bi se obezbijedio kvalitet upitnika, ponovo je preveden na srpski. Upitnik se sastojao iz dva dijela, onog koji se odnosi na

Page 105: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

105EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

mjerenje konstrukta kvaliteta, satisfakcije i lojalnosti, odnosno onog koji se odnosio na socio-demografske karakteristike ispitanika. Prva verzija upitnika je testirana na uzorku od 30 respondenata. Uz određene izmjene, koncipirana je finalna verzija upitnika.

Primarni podaci su prikupljeni u avgustu 2012. godine, u šest gradova na Crnogorskom primorju, primjenom personalnog intervjua. Sa ciljem izvlačenja uzorka, primjenjen je kvota metod. Rezultati uzorkovanja su nam pokazali da je dobijeni kvotni uzorak repre-zentativan po zemlji porijekla turista. Konačan kvota uzorak je uključivao 720 responde-nata, od čega su njih 17 eliminisani zbog neupotrebljivih odgovora. Po socio-demograf-skoj strukturi, uzorak uključuje 51.92% žena i 48.08% muškaraca. U pogledu njihove starosne strukture, 10.82% respondenata su mlađi od 24 godine, 19.48% su između 25 i 34 godine, 43.67% su između 35 i 54 godine, 14.37% su između 55 i 64 godine, dok 11.66% ima 65 i više godina. U odnosu na zemlju porijekla, 27.92% ispitanika dolazi iz Srbije, 19.44% iz Rusije, 10.97% iz Crne Gore, 7.78% iz Bosne i Hercegovine, 19.86% iz zemalja Evropske unije, 12.22% iz drugih evropskih zemalja, dok 1.81% respondena-ta dolazi iz drugih van evropskih zemalja. Kada je u pitanju ekonomski status, 61.61% su zaposleni, svega 1.56% nisu zaposleni, 18.92% su u penziji, 15.78% su učenici ili studenti, dok 2.13% predstavljaju sve ostale.

3.3. Skala i indeksU cilju razvoja skale, odnosno da bi se prepoznali indikatori koji eventualno ne pripadaju specificiranom domenu, sprovedena je eksplorativna faktorska analiza (vidi Fabrigar & Wegener, 2011). Kako bi se dobili smisleni faktori, primjenjeni metod ekstrakcije je metod glavne ili središnje ose, uz korišćenje kose rotacije. Pri tom, cijeneći veličinu uzor-ka i broj varijabli, svi indikatori sa težinama koje su ispod .5 bili su kandidati za elimi-naciju (vidi Hair, Tatham, Anderson & Black, 1998). Osim toga, za reflektivne konstrukte sprovedena je i analiza pouzdanosti kroz primjenu Kronbahove alfe (vidi DeVellis, 2011). Izračunate alfa vrijednosti značajno prevazilaze kritičnu granicu od .7. Na drugoj strani, kada je u pitanju formativni konstrukt koji se odnosi na kvalitet, prvo smo izračunali mul-tikolinearnost između šest formativnih indikatora. Korespondirajuće vrijednosti faktora rasta varijanse su značajno ispod 10, odnosno ispod 3, što ukazuje da u konkretnom slučaju multikolineranost između navedenih indikatora ne predstavlja problem. Nadalje, izračunate su i korelacije između svakog od formativnih indikatora i globalnog indikatora. Sve vrijednosti su bile pozitivne i signifikantne. Konačno, kako bismo došli do validnog formativnog konstrukta, ocijenili smo i MIMIC model (vidi Jöreskog & Goldberger, 1975). Naime, dobijeni rezultati su ukazali na signifikantnost i smislenost pravca svih indikatora. Preciznije rečeno, rezultati su ukazali na to da svaka od komponenti predstavlja validnu determinantu kvaliteta.

3.4. Analiza podatakaUzročne veze, postavljene u konceptualnom modelu (vidi Sliku 1), se ocjenjuju metodom modeliranja strukturnih jednačina (vidi Hair, Black, Babin & Anderson, 2009, za detaljnu diskusiju). Ukratko rečeno, modeliranje strukturnih jednačina je multivarijaciona tehnika

Page 106: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

UTICAJ KVALITETA I SATISFAKCIJE NA LOJALNOST POTROŠAČA: MODELIRANJE NA NIVOU TURISTIČKE DESTINACIJE106koja kombinuje aspekte i faktorske analize i višestruke regresione analize, sa ciljem da se omogući simultano ispitivanje serije međusobno zavisnih veza između varijabli i kon-strukta, kao i između konstrukta unutar modela. Odnosno, modeliranje strukturnih jed-načina omogućava procjenu u odnosu na to koliko dobro predloženi model korespondira sa datim podacima. Posebno je potrebno napomenuti da predloženi model, budući da se temelji na primjeni formativnih indikatora, zahtjeva dopunski odgovor koji se odnosi na identifikaciju modela (vidi Bollen & Davis, 2009, za diskusiju). Naime, formativni konstrukt (kvalitet), a u cilju postizanja identifikacije, treba da emituje barem dvije među-sobno nepovezane putanje ka drugim konstruktima ili indikatorima (vidi Diamantopoulos et al., 2008; Jarvis et al., 2003, za diskusiju). U konkretnom slučaju, a slijedeći modele koje su ponudili Prašnikar et al. (2010) i Žabkar et al. (2010), dodajemo jedan reflektivni (globalni) indikator formativnom konstruktu. Predloženi formativni model ocjenjujemo pomoću Amos programa, uz primjenu metode maksimalne vjerodostojnosti.

4. EMPIRIJSKI REZULTATI

4.1. Mjerni modelNajprije sagledavamo ključne mjere adekvatnosti modela do kojih smo došli primjenom konfirmatorne faktorske analize. Prije svega, izračunata χ² statistika iznosi 34.787, pri čemu je dobijena vrijednost statistički signifikantna (p < .05). Tehnički rečeno, dobijena p-vrijednost bi trebala biti statistički nesignifiknatna, dakle veća od .05, kako bi ukazivala na dobro uklapanje modela. Iako to nije slučaj u našem modelu, to nije zabrinjavajuće. Imajući u vidu to da je navedena mjera jako osjetljiva na veličinu uzorka (vidi Barrett, 2007; Hair et al., 2009; Schermelleh-Engel, Moosbrugger & Müller, 2003 za diskusiju), a koji je u našem slučaju veoma velik (N = 703), ponuđene su brojne dopunske mjere adekvatnosti modela. U našem konkretnom slučaju, izabrane alternativne mjere ukla-panja modela [normirana χ² vrijednost (χ²/df) = 1.933; korjen srednjekvadratne greške reziduala (RMR) = .010; indeks adekvatnosti modela (GFI) = .988; relativni indeks ad-ekvatnosti modela (RFI) = .980; prilagođeni indeks adekvatnosti modela (AGFI) = .975; normirani indeks adekvatnosti modela (NFI) = .987; indeks povećanja (IFI) = .994; Tucker Lewis indeks (TLI) = .990; komparativni indeks (CFI) = .994; srednjekvadratna greška aproksimacije (RMSEA) = .036]3 su značajno ispod, odnosno iznad kritičnih granica koje ukazuju na dobro uklapanje (vidi Bentler, 1990; Bentler & Bonett, 1980; Bollen, 1989; Hair et al., 2009; Hoyle, 1995; Schermelleh-Engel et al., 2003; Sch-reiber, Nora, Stage, Barlow & King, 2006, za diskusiju) ukazujući time da mjerni model ipak karakteriše dobro uklapanje. Nadalje, sve vrijednosti za standardizovane težine su veoma visoke i kreću se iznad idealne granice od .7 (Hair et al., 2009). Što se tiče prosječno izdvojene varijanse, sve vrijednosti su iznad kritične granice od 0.4 (Verhoef, Franses & Hoekstra, 2002), dok sve ocjene koje se odnose na pouzdanost konstrukta takođe premašuju kritičan nivo od .6 (Bagozzi & Yi, 1988). Na bazi prethodno nave-

3 (Eng.) normed χ² (χ²/df ); root mean square residual (RMR); goodness of fit index (GFI); relative fit index (RFI); adjusted goodness of fit index (AGFI); normed fit index (NFI); incremental fit index (IFI); Tucker Lewis index (TLI); comparative fit index (CFI); root mean square error of approximation (RMSEA).

Page 107: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

107EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

denog možemo tvrditi da je uslov za konvergentnu validnost ispunjen. Osim toga, sve vrijednosti koje se odnose na prosječno izdvojenu varijansu su veće od ocjene kvadrata korelacije među konstruktima, a što ukazuje na to da unutar modela nama problema ni sa diskriminantnom validnosti. Konačno, istaknimo i to da nijedan od standardizovanih reziduala na prelazi kritičnu granicu od |2.5|, a koja može ukazivati na potencijalan problem unutar modela (Hair et al., 2009). Zaključujemo da ovako ostvareni rezultati podržavaju predloženi mjerni model. Slijedstveno navedenom, u nastavku sagledavamo rezultate ocjene strukturnog modela.

4.2. Strukturni modelOcjena finalnog strukturnog modela, koji uključuje egzogeni formativni konstrukt koji se odnosi na kvalitet i endogene konstrukte koji se odnose na satisfakciju i lojalnost, poka-zala je da je 61.6% varijanse konstrukta lojalnost objašnjeno konstruktima kvalitet i sat-isfakcija. Iako sveukupni model ima statistički signifikantnu vrijednost χ² testa (87.602, p = .009), sve dopunske, odnosno alternativne mjere (χ²/df = 1.485; RMR = .010; GFI = .983; RFI = .975; AGFI = .969; NFI = .984; IFI = .995; TLI = .992; CFI = .995; RMSEA = .026) prevazilaze kritične granice, te nam veoma snažno ukazuju na to da se radi o izuzetno dobrom uklapanju modela. Štaviše, zabilježena je zanemariva promjena u odnosu na uklapanje koje smo imali kod mjernog modela. Isto se odnosi i na ocjene težina, gdje su sve promjene manje od .01. Uz sve to, nijedan od standardizovanih re-ziduala ne prelazi kritičnu vrijednost od |2.5|, odnosno najveća zabilježena vrijednost je na nivou od svega |1.437|. Sve u svemu, dobijeni rezultati pokazuju da model veoma dobro korespondira sa podacima.

4.3. Testiranje hipotezaSve modelom postavljene relacije su potvrđene. Preciznije, rezultate testiranja hipoteza i podhipoteza prikazujemo u Tabeli broj 1.

TABELA 1. REZULTATI TESTIRANJA HIPOTEZA

PUTANJA PRAVAC KOEFICIJENTª REZULTAT

H1. Atributi → Kvalitet + Hipoteza potvrđena

H1.1. Atrakcije → Kvalitet + 0.274** Podhipoteza potvrđena

H1.2. Dostupnost → Kvalitet + 0.156** Podhipoteza potvrđena

H1.3. Sadržaji → Kvalitet + 0.182** Podhipoteza potvrđena

H1.4. Pomoćni servisi → Kvalitet + 0.222** Podhipoteza potvrđena

H1.5. Dostupne mogućnosti → Kvalitet + 0.252** Podhipoteza potvrđena

H1.6. Aktivnosti → Kvalitet + 0.141** Podhipoteza potvrđena

H2. Kvalitet → Lojalnost + 0.660** Hipoteza potvrđena

H3. Satisfakcija → Lojalnost + 0.151** Hipoteza potvrđena

H4. Kvalitet → Satisfakcija + 0.789** Hipoteza potvrđena

ªStandardizovanevrijednosti**p<.05

Page 108: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

UTICAJ KVALITETA I SATISFAKCIJE NA LOJALNOST POTROŠAČA: MODELIRANJE NA NIVOU TURISTIČKE DESTINACIJE108Kao što možemo da vidimo, atributi, posmatrani kao jedinstvena integrisana cjelina (H1), su signifikantni prediktori kvaliteta na nivou turističke destinacije. Odnosno, posmatra-ni pojedinačno, Atrakcije (H1.1), Dostupnost (H1.2), Sadržaji (H1.3), Pomoćni servisi (H1.4), Dostupne mogućnosti (H1.5) i Aktivnosti (H1.6) predstavljaju nezavisne faktore koji imaju odgovarajući uticaj na kvalitet. Zatim, veza između kvaliteta i satisfakcije (H4) je veoma jaka, statistički je signifikantna i kreće se u teorijski postavljenom pravcu. Veza između satisfakcije i lojalnosti (H3), iako je slabija, statistički je visoko signifikantna i konzistentna sa predloženim pravcem. Konačno, direktan uticaj kvaliteta na lojalnost (H2) je srazmjerno jak, statistički signifikantan i teorijski smislen, odnosno kreće se u pravcu koji je predložen u hipotezi.

5. ZAKLJUČAKPredmetnim radom je sagledan kauzalni odnos između kvaliteta, satisfakcije i lojalnosti potrošača na nivou turističke destinacije. Dobijeni empirijski rezultati su potvrdili valid-nost postavljenog hipotetičkog okvira, odnosno smislenost postavljenog konceptualnog modela. Preciznije rečeno, rezultati su potvrdili da kvalitet i satisfakcija direktno i pozitiv-no utiču na lojalnost, pri čemu kvalitet, obzerviran na destinacijskom nivou, i indirektno, to jest kroz satisfakciju, utiče na lojalnost potrošača. Očekivano, ovako dobijeni rezultati imaju određene teorijske i praktične implikacije.

Posmatrano u teorijskom smislu, rezultati potvrđuju funkcionalnu validnost dvije teo-rijske paradigme – (1) „kvalitet-lojalnost” odnosno (2) „kvalitet-satisfakcija-lojalnost”. Prva identifikovana teorijska paradigma se odnosi na direktnu vezu između kvaliteta i lojalnosti, nedvosmisleno sugerišući da kognitivna reakcija, to jest sagledavanje kvaliteta, direktno uslovljava konativne odgovore iskazane kroz stepen lojalnosti. Na drugoj strani, druga identifikovana teorijska paradigma se odnosi na posrednu vezu između kvaliteta i lojalnosti – ocjena kvaliteta, kao kognitivna reakcija, direktno determiniše nivo satis-fakcije, kao odgovarajući emocionalni odgovor, odnosno indirektno uslovljava konativna reagovanja iskazana kroz stepen lojalnosti potrošača. U tom smislu moguće je prepoznati da emocionalni odgovor, u konkretnom slučaju posmatran kroz satisfakciju turista, pred-stavlja odgovarajući mehanizam prenosa datih kognitivnih reakcija u konativne odgovore.

Posmatrano u praktičnom smislu, dobijeni rezultati ukazuju destinacijskom menadžmentu na to koji faktori vode ka lojalnosti potrošača na destinacijskom nivou. Imajući u vidu da kvalitet, kao formativan konstrukt, tvori grupa destinacijskih atributa, te uzimajući u obzir modelom definisane uzročne veze, moguće je izvesti zaključak da destinacijski menadžeri imaju mogućnost direktnog i indirektnog uticaja na lojalnost potrošača. Naime, kroz uti-caj na destinacijske atribute destinacijski menadžment ima mogućnost uticaja na nivo destinacijskog kvaliteta. Posledično, a skladu sa postavljenim konceptualnim modelom, to bi značilo da svako unaprjeđenje destinacijskih atributa vodi ka većem nivou destinaci-jskog kvaliteta, pri čemu veći nivo destinacijskog kvaliteta automatski dovodi do većeg nivoa satisfakcije i lojalnosti. Slijedstveno tome, destinacijski menadžeri bi trebali fokusi-rati svoje menadžersko djelovanje ka unaprjeđenju destinacijskih atributa, te time uticati na faktore koji direktno odnosno indirektno vode ka lojalnosti potrošača.

Page 109: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

109EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

REFERENCEBagozzi, R. P. & Yi, Y. (1988). On the evaluation of structural equation models. Journal of the Academy of Marketing Science, 16(1), 74–94.

Baker, D. A. & Crompton, J. L. (2000). Quality, satisfaction and behavioral intentions. Annals of Tourism Research, 27(3), 785-804.

Barrett, P. (2007). Structural equation modelling: adjudging model fit. Personality and Individual Differences, 42(5), 815-824.

Bentler, P. M. & Bonett, D. G. (1980). Significance tests and goodness of fit in the analysis of covariance structures. Psychological Bulletin, 88(3), 588-606.

Bentler, P. M. (1990). Comparative fit indexes in structural models. Psychological Bulle-tin, 107(2), 238-246.

Bollen, K. A. (1989). Structural equations with latent variables. New York, NY: John Wiley & Sons.

Bollen, K. A., Davis, W. R., (2009). Two rules of identification for structural equation models. Structural Equation Modeling, 16(3), 523-536.

Brady, M. K. & Cronin, J. J. (2001). Some new thoughts on conceptualizing perceived service quality: a hierarchical approach. Journal of Marketing, 65(3), 34-49.

Brady, M. K., Knight, G. A., Cronin, J. J., Tomas, G., Hult, M. & Keillor, B. D. (2005). Removing the contextual lens: a multinational, multi-setting comparison of service evalu-ation models. Journal of Retailing, 81(3), 215-230.

Buhalis, D. (2000). Marketing the competitive destination of the future. Tourism Ma-nagement, 21(1), 97-116.

Chen, C.-F. & Kao, Y.-L. (2010). Relationships between process quality, outcome qua-lity, satisfaction, and behavioural intentions for online travel agencies – evidence from Taiwan. The Service Industries Journal, 30(12), 2081-2092.

Chen, C.-F. & Tsai, D. (2007). How destination image and evaluative factors affect beha-vioral intentions? Tourism Management, 28(4), 1115-1122.

Coltman, T., Devinney, T. M., Midgley, D. F. & Venaik, S. (2008). Formative versus re-flective measurements models: two applications of formative measurement. Journal of Business Research, 61(12), 1250-1262.

Craig, C. S., Douglas, S. P., (2005). International marketing research. Chichester, UK: John Wiley & Sons.

Page 110: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

UTICAJ KVALITETA I SATISFAKCIJE NA LOJALNOST POTROŠAČA: MODELIRANJE NA NIVOU TURISTIČKE DESTINACIJE110Cronin, J. J., Brady, M. K. & Hult, G. T. (2000). Assessing the effects of quality, value, and customer satisfaction on consumer behavioral intentions in service environments. Journal of Retailing, 76(2), 193-218.

DeVellis, R. F. (2011). Scale development: theory and applications. Thousand Oaks, CA: SAGE Publications.

Diamantopoulos, A., Riefler, P., Roth, K. P., (2008). Advancing formative measurement models. Journal of Business Research, 61(12), 1203-1218.

Fabrigar, L. R. & Wegener, D. T. (2011). Exploratory factor analysis. Oxford, UK: Oxford University Press.

Giese, J. L. & Cote, J. A. (2000). Defining consumer satisfaction. Academy of Mar-keting Science Review (on-line). http://www.amsreview.org/articles/giese01-2000.pdf (24.02.2012).

Grönroos, C. (1982). Strategic management and marketing in the service sector. Hel-singfors, FI: Swedish School of Economics and Business Administration.

Hair, J. F., Black, W. C., Babin, B. J. & Anderson, R. E. (2009). Multivariate data analysis. Upper Saddle River, NJ: Prentice Hall.

Hair, J. F., Tatham, R. L., Anderson, R. E. & Black,W. (1998). Multivariate data analysis. Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall.

He, Y. & Song, H. (2009). A mediation model of tourists’ repurchase intentions for pac-kaged tour services. Journal of Travel Research, 47(3), 317-331.

Hennessey, S. M., Yun, D., MacEachern, M. & MacDonald, R. (2007). An examination of the effects of perceived quality, price-value and satisfaction on golf tourists’ behavioural intentions: a structural model. Travel and Tourism Research Association (TTRA) Annual Conference, Canada.

Hoyle, R. H. (1995). Structural equation modeling: concepts, issues and applications. Thousand Oaks, CA: SAGE Publications.

Hu, H.-H., Kandampully, J. & Juwaheer, T. D. (2009). Relationships and impacts of ser-vice quality, perceived value, customer satisfaction, and image: an empirical study. The Service Industries Journal, 29(2), 111-125.

Jarvis, C. B., MacKenzie, S. B. & Podsakoff, P. M. (2003). A critical review of construct indicators and measurement model misspecification in marketing and consumer resear-ch. Journal of Consumer Research, 30(2), 199-218.

Jöreskog, K. G. & Goldberger, A. S. (1975). Estimation of a model with multiple indica-tors and multiple causes of a single latent variable. Journal of the American Statistical Association, 70(351), 631-639.

Page 111: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

111EKONOMSKE IDEJE I PRAKSA | BROJ 21 | JUN 2016.

Kozak, M. & Beaman, J. (2006). Relationship between satisfaction and future behavior. Tourism Analysis, 11(6), 397-409.

Kozak, M. & Rimmington, M. (2000). Tourist satisfaction with Mallorca, Spain, as an off-season holiday destination. Journal of Travel Research, 38(3), 260-269.

Malhotra, N. K. & Birks, D. F. (2007). Marketing research: an applied approach. Har-low, UK: FT Prentice Hall.

Murphy, P., Pritchard, M. P. & Smith, B. (2000). The destination product and its impact on traveller perceptions. Tourism Management, 21(1), 43-52.

Murray, D. & Howat, G. (2002). The relationships among service quality, value, satisfac-tion, and future intentions of customers at an Australian sports and leisure centre. Sport Management Review, 5(1), 25-43.

Nowacki, M. M. (2009). Quality of visitor attractions, satisfaction, benefits and beha-vioural intentions of visitors: verification of a model. International Journal of Tourism Research, 11(3), 297-309.

Oh, H. (1999). Service quality, customer satisfaction, and customer value: a holistic perspective. International Journal of Hospitality Management, 18(1), 67-82.

Oliver, R. L. (2010). Satisfaction: a behavioral perspective on the consumer. New York, NY: M.E. Sharpe.

Petrick, J. F. (2004). The roles of quality, value, and satisfaction in predicting cruise pa-ssengers’ behavioral intentions. Journal of Travel Research, 42(4), 397-407.

Prašnikar, J., Rajkovič, T. & Žabkar, V. (2010). Summer tourist perceptions of service quality. Annals of Tourism Research, 37(4), 1181-1185.

Schermelleh-Engel, K., Moosbrugger, H. & Müller, H. (2003). Evaluating the fit of structu-ral equation models: tests of significance and descriptive goodness-of-fit measures. Met-hods of Psychological Research – Online, 8(2), 23-74.

Schreiber, J. B., Nora, A., Stage, F. K., Barlow, E. A. & King, J. (2006). Reporting structural equation modeling and confirmatory factor analysis results: a review. The Jour-nal of Educational Research, 99(6), p. 323-338.

Sim, J., Mak, B. & Jones, D. (2006). A model of customer satisfaction and retention for hotels. Journal of Quality Assurance in Hospitality & Tourism, 7(3), 1-23.

Tsiotsou, R. (2006). The role of perceived product quality and overall satisfaction on purchase intentions. International Journal of Consumer Studies, 30(2), 207-217.

Verhoef, P., Franses, P. H. & Hoekstra, J. C. (2002). The effect of relational constructs on customer referrals and number of services purchased from a multiservice provider:

Page 112: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

UTICAJ KVALITETA I SATISFAKCIJE NA LOJALNOST POTROŠAČA: MODELIRANJE NA NIVOU TURISTIČKE DESTINACIJE112Does age of relationship matter? Journal of the Academy of Marketing Science, 30(3), 202–216.

Wang, C.-Y. & Hsu, M. K. (2010). The relationships of destination image, satisfaction, and behavioral intentions: an integrated model. Journal of Travel & Tourism Marketing, 27(8), 829-843.

Žabkar, V., Brenčič, M. M. & Dmitrović, T. (2010). Modelling perceived quality, visitor satisfaction and behavioural intentions at the destination level. Tourism Management, 31(4), 537-546.

Page 113: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,
Page 114: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,

© 2016.Sva prava su zadržana. Nijedan deo ove publikacije ne može biti reprodukovan niti smešten u sistem za pretraživanje ili transmitovanje u bilo kom obliku, elektronski, mehanički, fotokopiranjem, snimanjem ili na drugi način, bez prethodne pismene dozvole autora.

CIP - Кaтaлогизaцијa y пyбликaцијиНaроднa библиотекa Србије, Беогрaд

33

EKONOMSKE ideje i praksa : kvartalničasopis iz oblasti ekonomije, poslovneekonomije i menadžmenta, statistike i poslovne informatike / glavni urednik MiomirJakšić. - 2016, br. 21 (jun)- . - Beograd(Kamenička 6) : Centar za izdavačku delatnostEkonomskog fakulteta u Beogradu, 2014-(Beograd : Čugura print). - 24cm

TromesečnoISSN 2217-6217 = Ekonomske ideje i praksaCOBISS.SR-ID 184934668

Page 115: BIGOVIĆ JEŠIĆ JOVANOVIĆ KOVAČEVIĆ - ekof.bg.ac.rs · Povećana volatilnost deviznih kurseva vodećih valuta u svetu, u okruženju dinamičnih međunarodnih tokova kapitala,