Pokretne Igre u Produženom i Cjelodnevnom Boravku JOVANA

Univerzitet u Banjoj Luci

Filozofski fakultet

Studijski program: Učiteljski studij

Akademska godina: 2014/2015

SEMINARSKI RAD

iz predmeta

PRODUŽENI I CJELODNEVNI BORAVAK

Tema: Pokretne igre u produženom i cjelodnevnom boravku

Mentor: Student:

mr Tamara Pribišev-Beselin Jovana Radulović 2200/12

Vladana Vekić 2190/12

Dragana Ilić 2191/12

Banja Luka,

26.01.2015.

Pokretne igre u produženom i cjelodnevnom boravku

2

SADRŽAJ str.

1. Uvod.............................................................................................................................. 3

2. Sadržaj igre.................................................................................................................... 4

3. Pravila igre..................................................................................................................... 5

4. Uticaj igre na psihofizički razvoj djeteta........................................................................ 5

5. Izbor igre........................................................................................................................ 6

6. Organizacija igre............................................................................................................ 7

7. Objašnjenje igre............................................................................................................. 7

8. Izvođenje igre.................................................................................................................8

9. Završetak igre................................................................................................................ 8

10. Uloga učitelja u igri........................................................................................................ 8

11. Klasifikacija pokretnih igara........................................................................................... 9

12. Igre za razvijanje navika hodanja i trčanja..................................................................... 9

13. Igre za razvijanje navika skakanja, provlačenja i penjanja...........................................11

14. Igre za razvijanje navikahvatanja, bacanja i gađanja....................................................12

15. Igre za razvijanje navika penjanja, puzanja i provlačenja.............................................12

16. Igre u kojima se tekst govori ili pjeva...........................................................................13

17. Didaktičke igre..............................................................................................................14

18. Literatura .....................................................................................................................18


3

UVOD

Igra je rekreativna aktivnost koja uključuje jednog ili više učesnika (igrača). Igra je

naprikladniji oblik oblik vježbanja za dijete, jer zadovoljava njegovu potrebu za kretanjem, a

samim tim postaje prirodan i značaj podsticaj za rast i razvoj, kao i za unaprešenje zdravlja.

Igra je definisana:

a) ciljem koji igrači pokušavaju da postignu, i

b) nekim skupom pravila koji određuje šta igrači mogu da rade. Igre se

primarno igraju iz uživanja i zabave, ali mogu imati i edukativnu i stimulativnu

ulogu.

Igre mogu uključivati jednog igrača koji radi sam, ali češće uključuju takmičenje

između dva ili više igrača. Preduzimanje neke akcije koja ne spada u pravila igre generalno

čini faul ili varanje.

Kroz cijelu ljudsku istoriju, ljudi su igrali igre da zabave sebe i druge, i postoji ogromna lepeza

tipova igara. Mi ćemo u ovom seminarskom radu obrađivati pokretne igre za djecu u

produženom i cjelodnevnom boravku.

Prije svega, potrebno je reći šta je to zapravo produženi i cjelodnevni boravak u

osnovnoj školi. Produženi i cjelodnevni boravak u osnovnoj školi predstavlja posebno

organizovan oblik vaspitno-obrazovnog rada, na zaštiti i vaspitanju učenika odnosno djece.

To je dopuna za nedostatak brige o djeci, a koja podrazumjeva aktivnosti kao što su učenje,

pomoć u izradi domaćih zadataka, rad sa učenicima koji slabije uče, ili imaju neke razvojne

smetnje, kao i podrška i rad sa darovitim učenicima.

Kada govorimo o pokretnim igrama, možemo reći da one zasigurno imaju veliku

ulogu na očuvanje i unapređenje dječijeg tjelesnog razvoja i zdravlja, kao i uopštenom

značaju koji ostvaruju na djecu, ali da pokretne igre, pored svih navedenih osobina tj.

karakteristika u potpunosti nisu dobile svoje mjesto u režimu rada s djecom. Stoga je

potrebno izmjeniti, dopuniti i usavršiti način planiranja igara za djecu.

Tjelesno vaspitanje kroz igru treba organizovati tako da djeci bude prvenstveno

korisno, zabavno i interesantno, a da bi se to postiglo igru odnosno vježbanje treba prožeti

zabavom.

Igra je najizrazitiji oblik dječje aktivnosti, spontana je i dobrovoljna, a njen značaj leži

u fizičkom, spoznajnom i socijalno-emocionalnom razvoju djeteta. U igri se izražavaju

radoznalost, osjetljivost, fizička aktivnost i potreba za saradnjom i zajedništvom među

ostalim učesnicima. Dijete se kroz igru afirmiše, vlastitom aktivnošću stiče nove spoznaje o

sebi i ljudima uopšteno, prerađujući, predstavljajući ili zamišljanjem svog iskustva.

Doprinos igre leži i u tome što ona ispunjava privatne funkcije igrača, odnosno

oslobađa od napetosti, olakšava frustracijske situacije, rješava konflikte i zadovoljava dječje

želje i potrebu da se osjeća odraslim.

Za pravilan pristup i korištenje pokretne igre, neophodno je upoznati njen sadržaj,

pravila i zadatke, njenu funkciju, kao i pedagoške namjene.


4

SADRŽAJ IGRE

Sadržaj igara je raznovrstan i uveliko odražava život okoline koja okružuje

dijete. Jako je bitno da je sadržaj realan i usklađen sa uzrasnim karakteristikama djece

odnosno učenika. U nekim igrama se pokazuje život životinja, insekata, ptica, u

drugima život djece ili ljudi.

Sadržaj određuje i redoslijed zbivanja u igri - kako će se igra odigrati, npr.

kako i kuda zečevi bježe i sakrivaju se od lovca,kako ptice lete i slijeću na krovove

kuća, kako pauk hvata muhe ne izlažeći iz mreže,... Gotovo u svakoj igri, djeca imaju

zadatak da trče, bježe ili d se skrivaju, a pri tom koriste različite oblike kretanja

uživljavajući se u situacije i uloge. Djeca se poistovjećuju sa svojom ulogom, pa i

glasom oponašaju javljanje životinja, ptica, insekata, brijanje motora, itd. Takvi

sadržaji motivišu djecu na aktivnost, kao i da u svoje uloge unose utiske i kreacije.

Većina sadržaja je orijentisana na snalaženje djece u prostoru, kako da ga

opažaju, da procjenjuju svoje mogućnosti, ali i odlučuju na akciju pri rom

primjenjujući raznovrsne oblike kretanja.

Sadržaj u igrama određuje i načine kretanja djece u prostoru, a i kako će

koristiti pomoćna sredstva u igri, tako da u jednim igrama djeca treba da trče i nose

obruč ili hulahop ispod tijela, da skaču u njega ili da se provlače. U drugim igrama

djeca aktivnosti djece su određene tako da gađaju ili hvataju lopte, a samim tim

razvijaju i usavršavaju primijenjena kretanja.

Takođe, postoje pokretne igre u kojima je sadržaj dopunjen ili obogaćen

muzičkom pratnjom, govorom ili pjesmom. Aktivnosti u takvim igrama

podrazumijevaju da djeca sadržaj govore ili pjevaju. Za takve igre djeca pokazuju

veliko interesovanje, jer ih tekst koji govore ili pjevaju podstiče na veću aktivnost.

Slika br. 1 – Igra obogaćena pjesmom


5

PRAVILA IGRE

Pravila igre su direktno povezana sa sadržajem igre, te ona određuju kako će se

učesnici u igri ponašati i kako će izvršavati zadatke.

Pravila igre čine igru interesantnijom i usmjeravaju aktivnost djece u pojedinim

ulogama. Pravila određuju kako i kad treba pobjeći, gdje i kako ući iz prostora i izaći, gdje se

zaustaviti, izgovoranje određenih riječi ili redanje u odrešenu formaciju.

Pravila moraju biti razumljiva, logična i djeci prihvatljiva. Treba da odgovaraju mogućnostima

djece i stvarnom životu.

UTICAJ IGRE NA PSIHOFIZIČKI RAZVOJ DJETETA

U zavisnosti od sadržaja, pravila i zadataka određenih u igri, različito se angažuje a i

utiče na dijete. Za vrijeme igre dijete je aktivno i radosno, ono trći, skače, penje se, provlači,

hvata, gađa,... Aktivno dijete se više fizički razvija, ali ne samo fizički, već i mentalno, jer ono

svojim aktivnostima doprinosu razvoju estetskog, radnog, intelektualnog, ali i moralnog

vaspitanja.

Kretanjem dijete podstiče krvotok i razmjenu materija u organizmu, disanje i

ventilaciju pluća, termoregulaciju, ali najviše doprinosi čeličenju organizma, pogotovo ako se

igra u različitim prostornim i temperaturnim uslovima, koji dijete navode na prilagođavanje

kao i na povećani fizički napor.

1) Pokretna igra razvija i usavršava kretanje i to ona koja su uslovljena sazrijevanjem

nervno-mišićnog sistema, a samim tim uslovljava se brz razvoj motorike. Samo

ako dijete u igri primjenjuje raznovrsne oblike kretanjau različitim uslovima, i uz

odgovarajuću primjenu pomoćnih sredstava, može da razvija i usavršava kretanje.

2) Igrom se razvijaju i usavršavaju funkcije pojedinih čula koja se javljaju kao

neophodan preduslov za razvijanje motorike djeteta.

3) Djeca se u igri uživljavaju u različite uloge, opuštaju i prenose u svijet mašte, ona

oživljavaju predmete i pojave, pretvaraju igru u spontanu aktivnost u kojoj imaju

priliku da se spontano izraze, pokažu samostalnost, inicijativu, snalažljivost u

prostoru i međusobnu saradnju.

4) Različit sadržaj i zadaci različito angažuju pažnju, mišljenje i pamćenje djeteta, jer

dijete mora da sasluša objašnjenje igre, da obrati pažnju na signale, prostor i gdje

treba da se zaustavi, u pravo vrijeme da reaguje, ali i da pamti pravila, riječi,

melodiju i sadržaj.

5) Djeca se u igri uče na određena ponašanja, što znači da se dijeca u igri moraju

poštovati pravila, da se navikavaju na uskraćenja i na određene postupke.

6) Djeca se igrom zanose, oduševljavaju i spontano ispoljavaju svoja osjećanja, što

znači da se igrom u djeci bude razne emocije, djeca se u igri oslobađaju straha,


6

agresivnosti jer se u igri ižive, praszne i opuštaju. Kretanja djeca u igri propaćena

su glasnim povicima, kliktanjem i smijehom.

7) Pokretna igra pomaže razvoju govora, sluha i ritma, pogotovo ako je igra

obogaćena sadržajem koji djeca treba da govore ili pjevaju tekst. Razgovor poslije

završene igre takođe pomaže razvoju govora, jer su djeca tada puna utisaka i žele

da govore.

Pored toga, igra ima veliku ulogu na:

1) uspostavljanje emocionalnih veza,

2) velika otkrića,

3) tjelesnu aktivnost,

4) učenje govora,

5) socijalizaciju,

6) smisao za humor,

7) razvoj kreativnosti,

8) razvoj intelektualnih vještina,

9) samopouzdanje.

IZBOR IGRE

Igre treba birati prema:

1) Uzrasnim sposobnostima djece - što znači da igre trebaju biti prilagođene

organizmu djeteta koje se nalazi u procesu rasta i razvoja. Brz razvoj nervnog

sistema uslovljava i brz razvoj motorike i povećanu aktivnost djeteta. Razvoj

mišića je u skladu sa opštim razvojem tijela, povećava se i snaga i mišićni tonus,

što zavisi od mišićne aktivnosti djeteta. Uporedo sa ravojem grudnog koša,

razvijaju se i organi za disanje, te se mijenja tip disanja ( sa trbusnog dijete prelazi

na tip grudnog disanja). Srce radi brže nego kod odraslog (brzina otkucaja minuti

je 90-100), te je za vrijeme kretanja rad srca još brži, te je povećan i krvni pritisak.

2) Sposobnostima djece unutar jedne uzrasne grupe – u okviru ove klasifikacije, igre

dijelimo na više grupa, i to na igre za djecu mlađe uzrasne, igre za djecu srednje

uzrasne grupe, i igre za djecu starije uzrasne grupe. Kada govorimo o igrama za

djecu mlađe uzrasne grupe bitno je reći da njih karakteriše jednostava, razumljiv i

interesantan sadržaj, laki zadaci i laka pravila. Njih ne interesuje rezultat, već

njihova uloga i zamišljena situacija. Za djecu srednje uzrasne grupe biraju se igre

sa složenijim sadržajem, težim zadacima i pravilima. Takva djeca su brža,

okretnija, spretnija i izržljivija. Dijete je zainteresovano da lovi i hvata ostale, ali i

da bježi. Za djecu starije grupe se biraju igre sa težim zadacima, pravilima i

bogatijim sadržajem. Pravila igre mogu doslijedno da izvršavaju. Izražena im je

želja za isticanjem i sposobna su da izdržavaju veće napore.


7

3) Sposobnostima djece unutar grupe – ukazuju na razlike djece istih godina u

pogledu sposobnosti, temperamentu, tempu razvoja motorike, brzini reagovanja,

zapažanju, interesovanjima. Imajući u vidu individualne razlike među djecom,

potrebno je pri izboru igre poći od njihovih stvarnih mogućnosti.

4) Interesovanju djece za igru – jer je djetetu interesantnija igra, a samim tim je više

motivisan za učešće, ona u kojoj se zadatak izvršava trčanjem, penjanjem,

skakanjem, gađanjem, provlačenjem, kao i igre u kojima imaju zadatak da govore i

pjevaju.

5) Cilju igre – jer različite igre različito utiču na dijete i u njemu bude različite

emocije. U jednima se razvija okretnost, snalaženje u prostoru, brzina

reagovanja,... U drugima se razvija preciznost pokreta, smjelost, inicijativa,... dok

su treće zabavne i stvaraju osjećaj smiješnog.

6) Aktuelnosti igre – što podrazumijeva izbor igara koji će odgovarati tematskom

planiranju u određenom vremenskom periodu, tako da se u proljeće biraju igre

čiji je sadržaj vezan za leptire, pčele, itd., zimi odnosno u hladnije vreme se biraju

igri u kojima će djeca skakutati, penjati se, trčati, itd., a u ljeto treba da se biraju

igre manjeg intenziteta.

7) Prostornim uslovima i pomoćnim sredstvima – što podrazumjeva da za izvođenje

igre treba obezbijediti dovoljno slobodnog prostora kako se djeca ne bi gurala i

ometala između sebe, kao i obezbjeđivanje adekvatnih rekvizita za igru, budući

da su za mnoge igre rekviziti neophodni.

ORGANIZACIJA IGRE

Od dobre pripreme

učitelja, djece i dobro

organizovane sredine, zavisiće

i uspjeh igre. Poslije izbora,

učitelj prelazi na organizaciju

igre, odnosno objašnjenje,

motivaciju i samo igranje.

OBJAŠNJENJE IGRE

Objašnjenje igre treba

da bude kratko, jasno i

zanimljivo. Sadržaj igre se

treba saopštiti uz puno vedrine

u glasu i pratiti da mimikom, Slika br. 2 – Učitelj objašnjava igru


8

gestikulacijom i modulacijom glasa. Sve to privlači dječiju pažnju, veseli ih i motiviše na igru.

Kod većine igara, objašnjenja se daju na početku, ali se često tokom njihovog

izvođenja objašnjenja dopunjuju.

Poslije objašnjenja slijedi podjela uloga, a zatim motivisanje učenika, koje treba da počinje

kratko ispričanom pričom, zagonetkom ili pjesmom, zatim koristenjem obojenih rekvizita i

raznovrsnih aplikacija. Takoše, motivacija se postiže i angaćovanjem djece u pripremanju

sredine za igru, kao i učešćem vaspitača u igri.

IZVOĐENJE IGRE

Trajanje igre zavisi od intenziteta igre, cilja i karaktera, interesovanja i broja djece.

Igre treba ponavljati, a one interesentnije i više puta. Veoma je važno racionalno koristiti

prostor za igru, kako djeca ne bi ometala jedni druge u kretanju.

ZAVRŠETAK IGRE

Igra se može završiti na više načina. Učitelj treba da vodi razgovor sa djecom o protekloj igri,

da pohvali djecu za dobro izvršen za zadatak i za pridržavanje pravila. Na kraju igre može se

utvrditi ko je bio pobjednik, ko je bio najbrži i najbolji a kako bi se to obezbijedilo potrebno je

da učitelj prati igru.

ULOGA UČITELJA U IGRI

Učitelj je organizator, učesnik, posmatrač i interveniše u odnosima među decom. Od

njegovog odnosa prema igri zavisi i uspeh igre. Planira da u toku meseca decu nauči 2-3 nove

igre, a naučeno ponavlja. Igre organizuje u slobodnim aktivnostima u učionici, dvorištu,

parku, kao aktivan odmor posle ili između dve aktivnosti u kojima su deca pretežno sjedila.

Njegovo angažovanje u igri zavisni od starosti dece. U mlađoj grupi on ima glavnu

ulogu. Naročito u početku, pored glavne uloge igra i ulogu sledbenika – jer tako pomaže deci

da se što uspješnije uključe u igru, podstiče ih na podražavanje, izvršavanje zadataka. On

treba sve da vidi, ali ne treba stalno da se meša i ispravlja decu, zaustavlja igru i remeti njen

tok. Decu treba pustiti da se igraju sve slobodnije, a ispravljati ih za vreme prekida igre. U

srednjoj i starijoj grupi, glavnu ulogu ima kad decu upoznaje sa igrom, kada u igri treba dati

znak kao što je to u igrama: „Noge od zemlje“, „Pauk i mravi“, „Teta Ljiljo gdje si!“ i dr.

Posle dodjeljivanja uloga, on se povremeno uključuje u igru. U starijoj grupi, on kao

posmatrač vodi računa da se pravila dosljedno izvršavaju, motiviše decu na okretnost i

snalažljivost.


9

Vaspitač je pravičan i dosljedan u zahtjevima. Upućuje blagim riječima djecu na red,

pohvaljuje ih za uspješno izvršen zadatak, bodri plašljive, povučene i nespretne. Ne smije

isticati kao loš primer, njegov neuspjeh ne treba ni da zapazi, jer dete samo zna kad nešto

nije dobro uradilo i trudi se da u nastavku igre bude bolje.

KLASIFIKACIJA POKRETNIH IGARA

Kada govorimo o uopštenoj klasifikaciji igara možemo reći da postoje:

1. Stvaralačke igre – djeca ih sama izmišljaju.

a) Igre uloga – imitativne igre – u ranijoj fazi radi se o imitaciji zvukova

pojedinih predmeta, kasnije, s razvojem djeteta igre postaju sve bogatije, a dijete

određuje način i sadržaj ostvarivanja zamisli.

b) Igre dramatizacije – razvijaju izražajnost govora, a iziskuju pribor i

materijale (npr. kostimi).

c) Konstruktivne igre – to su stvaralačke igre djeteta koje razvijaju percepciju,

finu motoriku, utiču na razvoj mašte i kreativnosti.

2. Igre s pravilima – zadatak se rješava pomoću ranije utvrđenih pravila

a) Narodne – npr. puštanje zmaja, zagonetke, kolo… - prenose se predajom.

b) Pokretne igre – elementarne igre – često su praćene riječima ili pjesmom,

sadrže određeni zadatak, a za cilj obično imaju razvijanje određene tjelesne

sposobnosti.

c) Didaktičke igre – imaju značajan uticaj na djetetov razvoj, sadrže zadatke,

pravila i cilj.

IGRE ZA RAZVIJANJE NAVIKA HODANJA I TRČANJA

Trčanje i hodanje u velikoj mjeri utiču na rad organa za krvotok i disanje, pospješuju

proticanje krvi i razmenu materija u tijelu i apetit. Doprinose razvijanju koordinacije pokreta,

usavršavanju čulne i taktilne percepcije, ravnoteže, orjentacije u prostoru, brzine.

Trčanje je izvor zadovoljstva za dete i zato je ono najviše zainteresovano za igre u

kojima se zadatak izvršava trčanjem. U odabranim igrama hodanje i trčanje se vježba na

različite načine: slobodno, četveronoške, tiho na prstima, sa promenom pravca i tempa, uz

savlađivanje različitih prepreka i u kombinaciji sa drugim oblicima kretanja (poskocima,

penjanjem, provlačenjem ).

Spomenućemo nekoliko igara, a neke od njih i objasniti:

1. Mijenjamo vođu – Djeca hodaju ili trče jedno iza drugog u jednu stranu. Prvo dijete

u redu je vođa koji u ruci nosi zastavicu u boji. Izgovaraju ime djeteta, učitelj mijenja vođu.

Dijete čije je ime izgovoreno staje ispred prethodnog vođe i preuzima zastavicu. On je nosi


10

sve dok učitelj ne imenuje novog vođu. Igra se može ponavljati dok se sva djeca ne izređaju.

Učitelj određuje koliko će vođa dugo nositi zastavicu.

2. Hodanje u krugu - Djeca formiraju više manjih grupa (4-5 učenika). Svaka grupa

djece označi se jednim brojem. Učitelj izgovaranjem broja određuje grupu djece koja treba

kružno da hodaju držeći se za ruke. Kada on izgovori drugi broj, hodaju deca druge grupe, a

prethodna grupa se zaustavlja. Prije početka igre proveriti da li su deca upamtila svoj broj.

Vaspitač može istovremeno izgovoriti i više brojeva. Umesto brojeva, djeci se daju imena

cvijeća, godišnjeg doba, dana u nedjelji, mjeseca u godini i sl.

3. Kukavica - Djeca sijede u turskom sijedu ili stoje u krugu. Jedno dijete sa trakom u

ruci trči oko kruga. Traku ostavlja drugu iza leđa govoreći : „Ku-Ku.“ Dijete iza koga je

stavljena traka ustane i trči da uhvati kukavicu koja bježi ispred njega i spašava se sijedom na

prazno mesto. Dijete koje nije stiglo da sjedne, nastavlja igru.

4. Gde si? – Djeca sijede ili stoje u krugu. U sredini kruga su dva djeteta, jedno od njih

ima povez na očima i hvata druga u krugu tako što ga stalno zove „ Gde si?“ Dijete u krugu

se odaziva i pomijera. Igra se završi kada dijete sa povezom dodirne druga. Ako to dugo traje,

biraju se druga dva djeteta.

5. Žmurke – Djeca sijede u turskom sijedu u krugu. U sredini kruga su četiri djeteta.

Jednom od njih se okači zvonce o vrat, a ostalim se stavi povez na oči. Djeca sa povezom trče

za zvukom i hvataju dijete sa zvoncem. Kad ga uhvate bira se druga četvorka.

6. Pođi za mnom – Po prostoru za igru neravnomjerno se raspodijele obručevi, trake,

kredom nacrtaju krugovi – za jedan manje od broja djece. U obilježenom prostoru stoje

djeca. Dijete koje nema mjesta počinje igru tako što hoda između djece i dodirom o rame

poziva ih: „Pođi za mnom.“ Dodirnuto djete staje iza njega, a tako ga i ostali - dok svi ne

naprave dugačak red i trče oko obručeva nekoliko krugova, dok vaspitač ne uzvikne „Na

mjesta!„ Sva djeca napuštaju red i traže slobodno mjesto. Ko ostane bez mjesta, nastavlja

igru.

7. Hodamo ulicom – Djeca stoje u dva reda jedno pored drugog, na rastojanju od

jednog metra, „ praveći ulicu!“ Jedno dijete sa vezanim očima hoda ulicom, pazeći da

dodirne dijete u redu. Prošavši ulicu, stane na kraj reda. Igra se dotle dok sva djeca ne prođu

ulicom.

8. Namjesti se kao vojnik (Balerina) – Djeca hodaju ili trče uz ritam instrumenata ili

udaraljki po prostoru slobodno. Na prestanak taktiranja, zauzimaju neku pozu (balerine,

saobraćajaca, pajaca, klovna, ptice i dr.). Učitelj posmatra i pohvaljuje najljepšu i

najsmješniju pozu. Na ponovno taktiranje deca nastavljaju da trče.

9. Miševi i sir - Djeca hodaju četveronoške, napuštaju rupe i traže hranu. Kada sva

djeca dođu do sira, vaspitač poviče : „Bježite, evo mace! „ Djeca trčeći bježe od mace i ulaze

u i jame. Na jednom kraju prostora za igru obeležiti jame ramovima švedskog sanduka,

obručevima, a na drugom kraju prostora se nalazi sir – stiropor.

10. Nađi svoje mesto u krugu,

11. Konjić i Kočijaš,

12. Konjić i Kola,

13. Voz,


11

14. Vozimo Automobile,

15. Mlazni avioni na Pisti,

16. Ptice slijeću u gnijezda,

17. Golubovi su doletjeli,

18. Pauk i Muve,

19.Ose i Pčele,

20. Leptiri Lete od Cvijeta do Cvijeta,

21. Mačka juri miševe,

22. Uhvatite me!,

23.Mačka ,

24. Rode, Leptiri, Žabe,

25. Orao.

Slika br. 3 – Igra za razvijanje navika trčanja

IGRE ZA RAZVOJ NAVIKA SKAKANJA, PROVLAČENJA I PENJANJA

Djeca vole da skaču i igra je dobra prilika gdje mogu da zadovolje potrebu za

skakanjemj a i da ga razvijaju. Skakanje zahteva razvijenost mišića nogu i čvrstinu skočnog

zgloba, sposobnost održavanja ravnoteže pri doskoku, ocjenjivanje od oka i odvažnost.

Penjanje i provlačenje su omiljena kretanja djece. Značajna su razvijanje okretnosti,

odvažnosti, osećaja za ravnotežu, koordinaciju pokreta ruku i nogu, razvoj mišića tijela,

upornosti i orijentacije u prostoru.

Igre za razvoj navika skakanja, provlačenja i penjanja su :

1. Roda i žabe – Kružno na sredini prostora za igru postaviti konopac. Krug treba da

bude toliko velik da se djeca ne guraju. Oko kruga poskakuju djeca četveronoške, kao žabe –


12

kad naiđe roda, sve skaču u bare. Kad roda ode, žabe izlaze iz bare. Roda se hodajući

približava žabama. Ako uhvati žabu, odvede je u gnijezdo, gdje ostaje za vreme jednog

ponavljanja igre. Vaspitač treba da odredi kada će roda krenuti u lov.

2. Mačka i ptice – Ptice poskakuju po dvorištu. Kad ih maca pojuri, odlete u gnijezdo.

Na jednom kraju prostora za igru konopcem ili obručevima obeležiti gnezdo.

3. Vrapci na ogradu! – Djeca stoje na klupi, kao ptice na grani. Skoče na pod i

poskakuju po prostoru za igru. Kad naiđe mačka odlete na granu – penju se na klupu.

4. Vrapci i Vrana

5. Veverica bez kuće

6. Ovce i Vuk

7. Zec u Kućici

8.Pas i mačka

9.Mačka i miševi

10.Noge od Zemlje – Poplava

11. Lovac, Vrabac i Osa.

IGRE ZA RAZVIJANJE NAVIKA HVATANJA, BACANJA, GAĐANJA

Lopta je omiljena dječija igračka i zato su djeca zainteresovana za igre u kojima se

ona koristi kao sredstvo za hvatanje, gađanje i bacanje. Ako se u igrama koriste lopte

različitih oblika i težine, kao i različite mete (nepokretne i pokretne), razvijaće se vizuelna i

taktilna percepcija, preciznost pokreta, saradnja oko ruka.

Neke od igara su:

1. Hvataj i ne ispuštaj

2. Hvataj, pazi da ne padne!

3. Loptom kroz noge

4.Bacanje lopte kroz noge

5. Hvataj!

6. Ko će pre?

7. Ko će biti najbolji?

IGRE ZA RAZVIJANJE NAVIKA PENJANJA, PUZANJA I PROVLAČENJA

Podrazumijevaju prirodne oblike kretanja koji se izvode pretežno angažovanjem ruku.

Ove igre doprinose jačanju mišića ruku i ramenog pojasa, a uključeni su i mišići trupa i nogu.

Dolazi do poboljšanja opšte pokretljivosti i spretnosti, razvijaju se voljne osobine kao što su

odlučnost i odvažnost. Djeci treba omogućiti da ove vještine vježbaju na ljestvama, ispod

klupa, sanduka i sličnih prepreka, tako će i igre biti zanimljivije.

Neke od igara su:


13

1) Poplava - Djeca trče kružno jedno za drugim na prstima. Na uzvik „POPLAVA“ prestaju

da trče i penju se na sprave. Prije početka igre sprave (ljestve, klupice, stolice) tako

rasporediti po prostoru za igru da djeca trče oko njih.

2) Most - Djeca stoje poređana u dvije kolone okrenuta licima jedna prema drugima i

drže se za ruke tako da prave visoki most. Zatim se po jedan par igrača (počev sa

jednog kraja vrste) provlači ispod tog mosta. Kada se svi parovi provuku ispod visokog

mosta, u ponovljenoj igri ruke se spuštaju niže i djeca se provlače ispod nižeg mosta.

Na kraju, most postaje toliko nizak da se provlačenje izvodi puzanjem.

IGRE U KOJIMA SE TEKST GOVORI ILI PJEVA

To su pokretne igre u kojima je sadržaj dopunjen ili obogaćen muzičkom pratnjom,

govorom ili pjesmom. Aktivnosti u takvim igrama podrazumijevaju da djeca sadržaj govore ili

pjevaju. Za takve igre djeca pokazuju veliko interesovanje, jer ih tekst koji govore ili pjevaju

podstiče na veću aktivnost.

Neke od igara su:

1) CAR GOVEDAR - Razbrajalicom izabrati ''cara govedara''. On sjedi na stolici na jednom

kraju prostora za igru, leđima okrenut djeci. Na drugom kraju su djeca koja se

dogovaraju šta će pred njim raditi. Ona samo rukama, nogama i telom pokazuju šta

rade. Na primjer: kako se pere lice, cijepaju drva i sl. Kad se približe caru rasporede se

tako da ih on može vidjeti dok izvode pokrete. Car se okrene, a djeca mu govore:

Svi: ''Zdravo care govedare!''

Car: ''Zdravo djeco gdje ste bili?''

Svi: ''Na potoku''

Car:''Šta ste tamo radili?''

Djeca pokazuju rukama šta su na potoku radila. Ako car pogodi počne da ih

juri. Koga uhvati dovede do stolice i igra se nastavlja.

2) DOMIŠLJAN - Djeca formiraju krug. U sredini kruga je dijete - domišljan. Sva djeca

hodaju i govore:

''Naprijed krugom,

drug za drugom,

ne kvarite stroj,

sad na mjestu-stoj!

Pa zajedno svi jednako napravimo ovako''

Poslije riječi stoj djeca stanu, a poslije riječi ovako ponavljaju pokrete koje izvodi

dijete u krugu (ono može da pljeska rukama, poskakuje, čučne i ustane isl) Dijete iz

sredine kola izabere dijete iz kruga koje najljepše izvodi pokazane pokrete. Svako

novoizabrano dijete izmišlja nove pokrete. U početku, domišljan treba da bude

vaspitač, a kasnije se biraju djeca koja umiju da izmišljaju pokrete, a postepeno se

uključuju i ostala djeca.


14

DIDAKTIČKE IGRE

U didaktičkim igrama pravila i sadržaji su tako organizovani i usmjereni da potiču

djecu na određene vrste aktivnosti koje potpomažu njihov razvoj i učenje.

Neka od igara su:

1) Bingo - Izrežemo kartice od kartona na koje nacrtamo mrežu i upišemo 7 brojeva,

kontrolnu ploču s brojevima (rješenjima), žetone sa zadacima i žetone za

pokrivanje. Svaki od učenika dobija 1 karticu i 7 žetona za pokrivanje. Voditelj čita

zadatke sa žetona (npr.7x3, 32:4) a učenik mora izračunati zadatak i provjeriti ima

li taj broj na svojoj kartici. Pobjednik je onaj učenik koji prvi prekrije svoje brojeve.

2) Puzzle - Karton kvadratnog oblika izrežemo na polja u obliku puzzli. Na svako

polje, gdje se spaja s drugim poljem, napišemo prvi dio riječi, a na drugo polje

drugi dio riječi. Tako smo riječ rastavili na 2 dijela (npr. MA ČKA, JA NJE). Jedno se

polje spaja na 3 ili 4 strane s drugim poljem. Zadatak je učenika tražiti parove,

spojiti riječi, i na kraju, složiti sve puzzle da su sva polja pravilno spojena.

Slika br. 4 – Didaktička igra „Bingo“


15

Slika br. 5 – „Didaktička igra Puzzle“

3) Pričam ti priču - Kocku smo oblijepili crtežima koje su učenici nacrtali po želji. Učenici sjede u

krugu. Jedan učenik baca kocku. O crtežu,koji je bacanjem kocke ispao na najgornjoj stranici,

učenik priča priču. Nakon što svi učenici ispričaju svoju priču, bira se najljepša priča.

4) Likovni parovi - Karte sadrže sliku likovne tehnike i njen naziv, ili likovni problem i njegov

naziv. Karte su okrenute licem prema dolje, a učenici traže parove. Pobjednik je učenik koji

sakupi najviše parova.


16

Slika br. 6 – Didaktička igra „Prićam ti priču“

Slika br. 7 – Didaktička igra „Likovni parovi“

5) Matematičaru, ne ljuti se! - Na većem kartonu nalijepimo 100 kvadratića i pridružimo im

brojeve od 1 do 100. Neka polja imaju i zadatak, npr. pored broja 5 piše x6, a kod broja 38

piše +59. Za igru nam je potrebna igraća kocka i žetoni. Učenik baca kocku i sa svojim se

žetonom kreće za onoliko polja koliko je pokazala kocka. Stane li na polje sa zadatkom,


17

rješava zadatak. Ako je točno riješio ide na polje, tj. broj koji je bio rješenje zadatka. Odgovori

li krivo, vraća se na početak. Pobjednik je učenik koji prvi stigne na cilj.

6) Pletemo proljetnu mrežu - Za igru je potrebno klupko vune. Učenici stoje u krugu. Jedan je

učenik dobio klupko. Prima za početak vune, baca klupko bilo kojem učeniku (samo ne

onome do sebe) i pri tome izgovara neku riječ koja se odnosi na proljeće (npr. visibaba, leptir,

sunce,...). Učenik kojemu je klupko bilo bačeno, hvata ga pamti riječ koju je čuo. Sada on drži

vunu, baca klupko i izgovara svoju riječ. Klupko se baca sve dok svi učenici ne drže vunu u

ruci. Zadnji učenik koji je uhvatio klupko ponavlja riječ prethodnika i vraća mu klupko, i tako

redom dok se ne dođe do početka, tj. učenika koji je prvi bacao.

Slika br. 8 – Didaktička igra „Matematičaru, ne ljuti se!“

Slika br. 9 – Didaktička igra „ Pletemo proljetnu mrežu “


18

Literatura:

1) http://www.roda.hr/article/read/djecja-igra - učitano 20.1.2015.god.

2) http://sh.wikipedia.org/wiki/Igra - učitano 18.01.2015.god.

3) Radomir Matić „Igre i aktivnosti djece“, treće izdanje

4) http://os-igkovacic-zg.skole.hr/upload/os-igkovacic-

zg/multistatic/8/PRODUZENI%20BORAVAK-%20didakticke%20igre%20-

%20Senija%20Mrksic,%20..pdf – učitano 20.01.2015.

http://os-igkovacic-zg.skole.hr/upload/os-igkovacic-zg/multistatic/8/PRODUZENI%20BORAVAK-%20didakticke%20igre%20-%20Senija%20Mrksic,%20..pdf



Documents

Pokretne Igre u Produženom i Cjelodnevnom Boravku JOVANA