POGLED 1

INFORMATIVNI LIST MEDICINSKIH SESTARA I TEHNIČARA OPĆE BOLNICE »DR. TOMISLAV BARDEK« KOPRIVNICA

PROSINAC2009.

BROJ 03

POGLEDOBLJETNICA OPĆE BOLNICE SVEČANOST U DVORANI DOMOLJUB

OBRAZOVANJEIBCLC U HRVATSKOJ

TRADICIJADAN RUŽIČASTE VRPCE

IZVJEŠTAJIEUROPEAN PAEDIATRIC ADVANCED LIFE SUPPORT

HUMOR

KALENDAR 2010.

2 POGLED

Čuda tehnike za bolje slušanje- moderna tehnologija u službi čovjeka

Želite li čuti bolje?Želite li bolje komunicirati sa vašim najbližima?

„Microton“- tvrtka sa dugogodišnjim iskustvom u radu sa slušnim pomagalima ima riješenje za vaš problem. Unatoč velikom napretku medicine postoji veliki broj slušno oštećenih osoba.Tome u velikoj mjeri dopridonosi buka kojom smo svakodnevno okruženi ali i sve duži životni vijek.

Pomoć pri slušanju omogućuju vam moderni slušni aparati vrhunske tehnologije i različitih oblika. Zahvaljujući modernoj tehnologiji i našem velikom izboru slušnih pomagala te uz stručnu pomoć osoblja u „Microtonu“ problem slušanja više nije nepremostiv.

Microton d.o.o.Ulica grada vukovara 237a,ZagrebTel 01/6111 565 , Fax 01/6111 561E mail: microton@zg.t-com.hr

POGLED 3

IMPRESSUM

Glavni urednici:Vesna Sertić, dipl. med. techn.

Zlatko Friščić, med. techn.

Uredništvo:Marina Friščić, dipl. med. techn.

Gordana Šantek - Zlatar, dipl. med. techn.Božica Šnajdar, vms.Branka Benkek, vms.

Ankica Raić, bacc. ms.Hrvoje Sabol, bacc. mt.

Damir Važanić, bacc. mt.Marina Nemčić, bacc. ms.

Lektura:Jozo Renić

Oblikovanje i grafički prijelom:

Igor Zember

Tisak:Baltazar, Koprivnica

Naklada:400 primjeraka

SADRŽAJ:

VIII. STRUČNI SKUP OPERACIJSKIH SESTARA HRVATSKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

EUROPSKI TJEDAN KRETANJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

OBRAZOVANJE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

IBCLC U HRVATSKOJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

IZVJEŠTAJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

AKTUALNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

OBLJETNICA OB KOPRIVNICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

STRANICE UDRUGE I SINDIKATA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

TRADICIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

IZ ŽIVOTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

HUMOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

Osmijeh na dar

Osmijeh (ne) stoji ništa, a djeluje čudesno. Obogaćuje onoga kome je upućen, a ne osiromašuje onoga tko ga daje. Bljesne poput munje, ali sjećanje na nj može trajati zauvijek. Nitko nije toliko bogat ni toliko siromašan da bi ga mogao sebi uskratiti i svatko njime dobiva. Osmijeh donosi sreću u kuću, pozdrav prijatelju, pomoć pri sklapanju posla. On je odmor umornom, putokaz izgubljenom, sunčana zraka žalosnom i najbolji prirodni lijek protiv ljutnje.

No, ne može ga se kupiti, namoliti, posuditi ili ukrasti, jer vrijedi zapravo jedino kad ga se poklanja. A nitko i ne treba osmijeh toliko kao oni kojima se i ne može pokloniti više ništa drugo.

Koristimo se prigodom da svim kolegicama i kolegama, suradnicima i pretpostavljenima,

sponzorima i čitateljima poželimo blagoslovljene božićne blagdane

i sretnu Novu 2010. godinu!

Od srca Vam želimo radost, ljubav, mir i obilje ljudskog dostojanstva!

Uredništvo

4 POGLED

DIJALIZNI PRAKTIKUM 2009

Dijalizni praktikum za medicinske sestre / tehničare održao se u Baški na otoku Krku od 5. do 7. lipnja. Tema praktikuma bila je “Kvaliteta i kontrola kvalitete liječenja bolesnika na dijalizi - uloga medicinske sestre”. Oko 100 sestara iz Hrvatske i Slovenije prisustvovalo je predavanjima. Aktivne su bile i sestre iz naše bolnice koje su pripremile predavanje pod nazivom “Novi pristup bolesnicima na hemodijalizi u Koprivnici”. ON-LINE HDF (hemodijafiltracija - bolja i novija vrsta dijalize), razna mjerenja u svrhu određivanja kvalitete dijalize te organizacija i podjela poslova, zalaganje liječnika i sestara za dobrobit bolesnika - sve to sadržavalo je predavanje. Kako bi postigli što bolju kvalitetu dijalize, a time i povećali kvalitetu života bolesnika potrebna je stalna edukacija sestara/tehničara.

Anita Slobođanac, ms., Ružica Juran, ms.

• • • D

OG

AĐAN

JA

VIII. STRUČNI SKUP OPERACIJSKIH SESTARA HRVATSKE

“Sigurna operacija spašava život” bila je tema stručnog skupa operacijskih sestara koji je održan u Sv. Martinu na Muri, od 1. do 3. listopada 2009. godine pod vodstvom Društva operacijskih sestara Hrvatske, u organizaciji Županijske bolnice Čakovec. U nazočnosti 230 operacijskih sestara iz cijele Hrvatske skupu su se pridružile i operacijske sestre iz Banje Luke te iz Slovenije. Na dvodnevnom skupu s različitih stajališta raspravljalo se o sigurnosti pacijenta u operacijskim salama, problemima koje nosi svakodnevni rad u specifičnim op-eracijskim zahvatima, jer se naglasak sve više stavlja na rad medicinskih sestara općenito, pa tako i operacijskih sestara pri pružanju sigurnosti pacijentu i zaštiti njegovih prava.

Moramo naglasiti da se posljednjih godina osiguravanje sigurnosti pacijenta sve više pre-poznaje kao dužnost zdravstvenih djelatnika općenito, u ovom slučaju kao dužnost oper-acijskih sestara te se vođeni tim dužnostima primarno brinemo o pacijentu u sklopu pred-operativne, intraoperativne i postoperativne zdravstvene njege.Sukladno Deklaraciji Svjetske zdravstvene organizacije o promicanju prava pacijenata htjela bih podsjetiti sve zdravstvene radnike

da svatko ima pravo na zdravstvenu skrb, na dostojanstven postupak, na informaciju, na obaviješteni pristanak, pravo na odbijanje tretmana, pravo na dostojanstvo umiranja. Na skupu su se predstavili i radovi stručnog sadržaja te moram napomenuti da naša bolnica ne zaostaje ni za kojom bolnicom u Hrvats-koj u uvođenju novih operacijskih tehnika u određenim područjima. Sudjelovalo je šest operacijskih sestara iz naše bolnice, Đurđa Lazar, vms., Zdenka Valdec, ms., Ivančica Đekić, ms., Željka Vondraček, bacc. med. techn., Snježana Mioč, ms. i Kristina Pavić, bacc. med. techn.Nadamo se susretu ponovno sljedeće godine u Istarskoj županiji.

Kristina Pavić, bacc. med. techn.

POGLED 5

VI. HRVATSKI KONGRES HITNE MEDICINE S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM

U Zagrebu od 19. do 20. studenoga održan je VI. Hrvatski kongres hitne medicine s međunarodnim sudjelovanjem. Kongresu su se pridružili i djelatnici naše ustanove, dr. Gordana Slavetić, dr. Mladen Vuljak, Marina Friščić, dipl. med. tech i Damir Važanić, bacc.med. techn. Prvi dan kongresa predavanja za liječnike i medicinske sestre/tehničare bila su zajednička, a drugi dan odvijala su se u dvije dvorane, jer je bio veliki broj izlagača. Tako smo prvi dan čuli o osnutku Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi te nam je nova ravnateljica Zavoda, a ujedno i prva, prim.dr. Maja Grba Bujević, iscrpno prikazala rad i planove Zavoda, te je bilo govora i o uvođenju specijalizacija iz Hitne medicine, kako za liječnike, tako i za medicinske sestre/tehničare. Nakon nje svoja predavanja su održali i drugi uvaženi gosti iz MZSS, a među njima i naša ravnateljica dr. Gordana Slavetić, koja je govorila o reor-ganizaciji hitne medicine i objedinjavanju hitnih bolničkih prijama. Drugi dan kongresa bili smo na predavanjima u drugoj dvorani,

EUROPSKI TJEDAN KRETANJA 16.- 22. rujna 2009.

Središnja tema ovogodišnjeg Europskog tjedna kretanja bila je “Poboljšajmo klimu u gradovima” i sada već treću godinu zaposlenici OB Koprivnica aktivno pridonose uspješnosti akcije. U akciju “Na posao bez automobila” 16. - 22. rujna (pješice ili biciklom) uključio se 131 djelatnik. Povodom Dana kretanja i zdravlja 17. rujna održano je predavanje u Domu za starije i nemoćne, organiziralo se mjerenje i vježbe prevencije osteoporoze, mjerenje postotka masnog tkiva, savjeti o zdravoj prehrani i vježbama protiv pretilosti.

U bolnici je obilježen dan 22. rujna “U grad bez automobila”, kada je našu ustanovu posjetila koordinatorica Tjedna kretanja u Koprivnici Helena Hečimović te zahvalila svim aktivistima tjedna kretanja, čestitala jer smo po broju sudionika biciklista na prvom mjestu (104), s ukupnim prijeđenim brojem kilometara ove godine 65,6 km.

Vesna Sertić, dipl. med. techn.

kojoj su medicinske sestre/tehničari prika-zivali svoje radove i novosti, a među njima je Damir Važanić, bacc. med. techn. govorio o Kontinuiranoj edukaciji medicinskih sestara i tehničara u objedinjenom hitnom bolničkom prijamu od 2003. do danas, kao i prikazani planovi za budući rad. Sudionici kongresa su svojom zainteresi-ranošću i izrazima lica dali do znanja svim prisutnima da se ne boje novog, te da s nestrpljenjem očekuju objavu Pravilnika o spe cijalističkom usavršavanju medicinskih sestara/tehničara, kao i prve sestre speci-jaliste. Pravilnik je objavljen dva dana nakon kongresa.

Damir Važanić, bacc. med. techn.

6 POGLED

• • • O

BRAZ

OVA

NJE

PHIME

Važno je zabilježiti sudjelovanje medi-cinskih sestara u projektu PHIME, čiji je cilj utvrđivanje čistoće zraka u Koprivnici na osnovi prisutnosti određenih metala u krvi (živa, kadmij i olovo) žene u dobi od 55-60 godina. U akciji je sudjelovalo 17 zaposlenica OB Koprivnica. Djelatnici OB Koprivnica su se aktivno uključili i u akciju protiv klimatskih promjena AKCIJA 350 koja je održana 24. listopada u 11 sati. U AKCIJI 350 organizirano je snimanje zajedničke fotografije sudionika koji su svojim tijelima činiti brojku 350, a broj simbolizira sigurnu razinu CO2 u atmosferi prema znanstvenim dokazima.

Vesna Sertić, dipl. med. techn.

Obrazovanje

ŠKOLOVANJE ZA EOQ SURADNIKE KVALITETE

U organizaciji Hrvatske komore medicinskih sestara u svibnju i lipnju 2009. godine održalo se školovanje za EOQ suradnika kvalitete. Školovanje je provela ustanova OSKAR prema programu koji je usklađen sa smjernicama Europske unije. Marina Friščić, dipl.med.techn., glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo, uspješno je završila školovanje i dobila hrvatski i europski certifikat prema normi ISO 9000:2000ff.

Gordana Šantek-Zlatar, dipl. med. techn.

NOVE PRVOSTUPNICE SESTRINSTVA I STUDENTI DODIPLOMSKOG STRUČNOG STUDIJA SESTRINSTVA

U proteklom razdoblju školovanje na zdravstvenom veleučilištu završile su Gordana Puhač i Željka Vondraček te stekle naziv baccalaureus (prvostupnica) sestrinstva. Na svojim radnim mjestima sada mogu još stručnije i odgovornije obavljati poslove iz područja zdravstvene njege, a daljnjim razvijanjem i usvajanjem specifičnih znanja, vještina i stavova lakše će upravljati kvalitetom i kvantitetom zdravstvene njege. Naša bolnica potiče i daje potporu cjeloživotnom obrazovanju zato je važna činjenica da je novih šest medicinskih sestara upisalo stručni sestrinski studij (Varaždin, Bjelovar, Zagreb). Stoga možemo zaključiti da se nastavlja tradicija uvažavanja kompetentnosti i stručnosti medicinskih sestara u procesu rada u zdravstvenoj njezi.

Vesna Sertić, dipl. med. techn.

POGLED 7

IBCLC U HRVATSKOJ

Ove godine u Hrvatskoj je prvi put organiziran ispit za “International Board Certi-fied Lactation Consultant” (IBCLC), tj. za međunarodno akreditiranog konzultanta/stručnjaka za dojenje. Iz naše bolnice ispitu je pristupila i uspješno položila Ksenija Rajković i time postala jedna od prvih IBCLC savjetnica u Hrvatskoj.

Ispit organizira jedanput godišnje (zadnji ponedjeljak u srpnju) “International Board of Lactation Consultant Examiners” (IBLCE), međunarodni odbor za akreditaciju stručnjaka za dojenje sa sjedištem u Virginia, USA i tri regionalna ureda u Australiji, SAD-u i Europi (Austrija). Ove godine se ispit održao 27. srpnja, i to na pet kontinenata, u 40 zemalja i na 14 jezika. Polagalo ga je 4017 kandidata. U Hrvatskoj je održan u Splitu za 17 prijavljenih kandidata iz Hrvatske i BiH, koji su 2007. i 2008. završili 80 sati postdiplomskog tečaja “Suvremena saznanja o laktaciji i dojenju”.

IBCLC certifikat se preporučuje u sklopu projekta EU za promicanje dojenja u Europi. U dokumentu “Zaštita, promicanje i potpora dojenju u Europi: nacrt aktivnosti2 navodi se, pod obrazovanjem zdravstvenih djelatnika, da zdravstvene radnike treba “poticati da steknu IBCLC diplomu, koja se pokazala najboljom po stručnim kriterijima”. To je “zlatni standard” u radu s dojiljama. Stjecanje IBCLC kvalifikacije je prikladno za pojedince koji već posjeduju opsežno znanje, vještine i iskustvo u radu s dojiljama. Kandidati moraju dokazati da zadovoljavaju uvjete za pristup ispitu, a to je oko 4000 radnih sati s dojiljama i 80 sati formalne edukacije iz područja kao što su anatomija i fiziologija, prehrana, farmakologija, psihologija i komunikacijske vještine, sociologija, rast i razvoj djeteta i dr. Ukratko, da bi se moglo pristupiti ispitu morate:

• biti odgovarajuće kvalificirani zdravstveni djelatnik• obaviti sveobuhvatnu edukaciju o problematici dojenja• imati opsežno praktično iskustvo u savjetovanju dojenja

IBCLC mogu biti primalje, medicinske sestre, liječnici…IBCLC mogu raditi u rodilištu, neonatologiji, dječjim dispanzerima, javnom zdravstvu, privatnim ordinacijama…

IBCLC treba svakih 5 godina obnoviti licencu dodatnom edukacijom ili polaganjem ispita.U svijetu djeluje preko 18 tisuća IBCLC savjetnica u 60-ak zemalja, od toga u Europi oko 2500, a od listopada 2009. (kada su rezultati ispita objavljeni) i za sada samo nekoliko u Hrvatskoj.

Ksenija Rajković, vms

8 POGLED

• • • O

BRAZ

OVA

NJE

MEĐUNARODNI TEČAJEVI U OPĆOJ BOLNICI U KOPRIVNICI

Tijekom proteklog razdoblja održana su dva međunarodna tečaja u našoj ustanovi. Tečaj ILS-a (neodgodivo održavanje života) održan je 25. listopada 2009. u trajanju od jednog dana. Tečaju su prisustvovali zdravstveni djelatnici iz Zagreba, Križevaca, Đurđevca i Koprivnice. Na tečaju polaznici usvajaju potrebna znanja i vještine za reanimaciju, od opskrbe dišnog puta i disanja, prepoznavanja letalnih srčanih ritmova i osnovnoj interpretaciji EKG-a, defibrilaciji, te primjeni lijekova u reanimaciji. Svakog polaznika nastoji se osposobiti da u određenim situacijama može preuzeti ulogu vođe reanimacijskog tima, a isto tako da bude član tima uz veliki naglasak na timski rad. Tečaj ITLS-a (međunarodni algoritam zbrinjavanja trauma bolesnika) održan je u našem Edukacijskom centru od 13. do 15. studenog 2009., kojem su prisustvovali zdravstveni djelatnici iz cijele Hrvatske i Slovenije (Zagreb, Varaždin, Karlovac, Pula, Rijeka, Ljubljana, Maribor...). Tečaj je intenzivan u trajanju od tri dana na kojem se polaznike upoznaje sa mogućim ozljedama kod traume, njihovim posljedicama te se stječu vještine pregleda takvih bolesnika i njihovo zbrinjavanje. Na kraju tečaja polaže se pismeni i praktični ispit. Ovaj tečaj bio je vrlo uspješan, jer su svi polaznici tečaja uspješno položili sve dijelove ispita, te su im uručeni međunarodni certifikati. Prema pravilniku HKMS, ITLS tečaj se boduje kao međunarodni tečaj 1. kategorije.

Damir Važanić, bacc. med. techn.

POZVANI PREDAVAČI U LIPIKU

U organizaciji pomoćnice ravnatelja za sestrinstvo, glavne sestre Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Lipik Ljerke Pavković, dipl. med. techn., dobra suradnja u sestrinskim edukaci-jama nastavila se i ove godine. Kao pozvani predavači u kontinuiranoj edukaciji medicinskih sestara Požeško-slavonske županije sudjelovale su diplomirane medicinske sestre: Gor-dana Šantek - Zlatar i Vesna Sertić. Osim stručnog dijela predavanja Ljerka je bila dobar domaćin, dogovorila nam je sastanak sa ravnateljem specijalne bolnice g. Darkom Kelemenom, koji je ostavio dojam pravog menadžera u sustavu zdravstva. Teme predavanja bile su: “Proces zdravstvene njege” i “Planiranje otpusta pacijenata iz bol-nice”. Medicinske sestre pokazale su izuzetno zanimanje za predavanja, što su potvrdile svojim dolaskom u velikom broju, a razmjena iskustava i novih znanja obogatila su raspravu nakon predavanja. Naime, pokazani interes za kontinuiranom edukacijom i usporedbom postignutog osnažuje novi moderan pristup suvremenom sestrinstvu. U slobodno vrijeme prošetale smo Lipikom, koji je još uvijek “obilježen” događanjima Domovinskog rata, ali se svi puno trude da lječilište ponovno bude prepoznatljivo po svojim prirodnim ljepotama.

Vesna Sertić, dipl. med. techn.

POGLED 9

X. EUROPSKI KONGRES ENTEROSTOMALNIH TERAPEUTA

U Portugalu (Porto) od 14 do 17. lipnja 2009. održao se 10. Europski kongres enterostomalnih terapeuta. Kongresu su prisustvovale Božica Šnajdar, glavna sestra kirurške djelatnosti i Marina Friščić, glavna sestra bolnice. U tri dana kongresa bilo je mnogo zanimljivih tema i izlaganja medicinskih sestara-enterostomalnih terapeuta iz cijele Europe vezanih uz kvalitetu života i zdravstvenu njegu pacijenata sa stomom. Od tema na kongresu valja izdvojiti ovo: kvaliteta života pacijenata sa stomom, njega okoline rane, preh-rana pacijenata sa stomom, zdravstvene poteškoće pacijenata sa stomom, pacijenti sa stomom i njihova uloga u društvenoj zajednici, razvoj zdravstvene politike u Europi... U izlaganjima kroz tri dana kongresa sudjelovale su medicinske sestre - enter-ostomalni terapeuti iz Australije, SAD-a, Kanade i Europe.

Danas u Hrvatskoj nema educiranih medicinskih sestara - enterostomalnih terapeuta ali postoji interes da se medicinska sestara educira u zemljama EU kako bi što kvalitetnije radile i skrbile za pacijente sa stomom.Inicijativa za edukaciju medicinskih sestara kao samostalnog djelatnika postoji i u našoj ustanovi te se nadamo da će u tom smislu ideja za medicinsku sestru - enterostomalnog terapeuta u budućnosti biti i ostvarena.

Marina Friščić, dipl. med. techn.

Izvještaji

EUROPEAN PAEDIATRIC ADVANCED LIFE SUPPORT

U našoj ustanovi OB Koprivnica od 2. do 4. listopada 2009. održan je trodnevni tečaj ,,Naprednog održavanja života novorođenčadi i djece”, na kojem je sudjelovalo 20 polaznika, liječnika i medicinskih sestara. Cilj ovog tečaja jest osposobljavanje u teorijskim znanjima i praktičnim vještinama u liječenju životno ugrožene novorođenčadi, dojenčadi i djece u prvim satima bolesti. Tečaj organizira Hrvatsko društvo za reanimatologiju Hrvatskog liječničkog zbora, licenci-ranog od European Resuscitation Council (ERC) .Polaznici tečaja podijeljeni su u skupine, u kojima se stavlja naglasak na timski rad. Osposo-bljavaju se za ABCDE procjenu pacijenata, održavanje prohodnosti dišnog puta i ventilacije, osnovno održanje života (BLS), prepoznavanje urgentnih EKG ritmova, te sigurnu defibrilaciju i kardioverziju s primjenom lijekova u reanimaciji. Ispit je bio iz pismenog i praktičnog dijela.U dobrom raspoloženju sa zadovoljstvom i ponosom možemo istaknuti da je tečaj položilo svih osam sestara iz pismenog i praktičnog dijela. Ovom prilikom čestitam svim polaznicima tečaja i zahvaljujem svima koji su sudjelovali u organizaciji i omogućili da se tečaj održi.

Vesna Hirjanić, ms

10 POGLED

• • • I

ZVJE

ŠTAJ

I5 TH CENTRAL EUROPEAN MEETING ON HYPERTENSION 2 ND CROATIAN CONGRESS ON HYPERTENSION2 ND CROATIAN MEETING OF NURSES IN HYPERTENSION

22-25.10. 2009., Zagreb

Temeljni cilj srednjoeuropskih kongresa o hipertenziji jest unapri-jediti primarnu i sekundarnu prevenciju, razmotriti i pronaći načine kako premostiti jaz između smjernica i svakodnevnog rada, poboljšati suradljivost i ustrajnost bolesnika ne samo u uzimanju lijekova nego i u mijenjanju loših životnih navika. Kongresi su mjesto gdje se uvijek mogu uspostaviti novi kontakti, gdje se ranija suradnja može unapri-jediti i gdje se može stvoriti buduća mreža suradnje što može biti od koristi za sve. Uz opsežan stručni program kroz zanimljiva predavanja, plodne rasprave i okrugle stolove imali smo prilike uživati i opustiti se u druženjima i spontanim razgovorima u ljepoti kulturnog nasljeđa Zagreba. Tema „Sestrinski problemi (dijagnoze) kod bolesnika s hiperten-

zivnom krizom“ koju sam prezentirala izazvala je burnu raspravu za okruglim stolom i razmjenu iskustva u implementaciji procesa zdravstvene njege u bolnicama i klinikama diljem zemlje. Kolegice su pozitivno ocijenile našu ustrajnost u pokušajima implementacije i provođenja procesa zdravstvene njege i sestrinske dokumentacije u OB Koprivnica. Prepoznat je naš trud, rad i ambicioznost, a služe kao primjer, izazov i poticaj kolegicama diljem zemlje da ustraju u svojim pokušajima implementiranja ovog načina rada u zdravstvenoj njezi kojim će se bolesniku pružiti kvaliteta sestrinske skrbi kakvu zaslužuje.

Gordana Šantek-Zlatar, dipl. med. techn.

Tečaj trajnog usavršavanja medicinskih sestara:POSEBNOST U SKRBI DIJABETIČKOG BOLESNIKA

Tečaj za medicinske sestre - Posebnost u skrbi dijabetičkog bolesnika, održan je 22. i 23. listopada 2009. godine u hotelu “Dubrovnik” u Zagrebu. Kao predavači sudjelovali su domaći stručnjaci: prof. Lea Smirčić Duvnjak, prof. Nikica Car te, medicinske sestre sa Sveučilišne klinike za dijabetes endokrinologiju i bolesti metabolizma “Vuk Vrhovac“. Polaznici tečaja bile su medicinske sestre iz cijele Hrvatske i BiH.

Tečaj se sastojao od predavanja koja su obuhvatila sve aspekte skrbi dijabetičkog bolesnika. U sklopu tečaja obrađene su teme: ŠEĆERNA BOLEST, LIJEČENJE ŠEĆERNE BOLESTI PRAVILNA PREHRANA HIGIJENA TIJELA I TJELOVJEŽBA PRIMJENA LIJEKOVA U LIJEČENJU ŠEĆERNE BOLESTI AKUTNE, KRONIČNE KOMPLIKACIJE…

Na kraju tečaja završnu riječ je imala Rosana Svetić Čišić, dipl. ms., koja nam je podijelila testove s pitanjima te smo na taj način provjerili usvojeno znanje.

Mihaela Ormanec Marčinko, bacc. med. techn.

POGLED 11

IZVJEŠĆE SA X. STRUČNOG SASTANKA PLIVA DEZINFICIJENSI

U Primoštenu je od 18. do 20. rujna 2009. održan X. stručni sastanak PLIVA Dezinficijensi o temi Higijena ruku. Iz naše ustanove poziv za ovaj stručni sastanak primila je glavna sestra bolnice dipl. med. teh. M. Friščić i bacc. ms. S. Vuljak kao pozvani predavač.

Stručni program sastanka:1. Prof. dr. sc. S. Kalenić: Nacionalna kampanja i smjernice za higijenu ruku 2009.2. Doc .dr. sc. J. Škrlin: Higijena ruku - terminologija i metode3. Prof.dr. A.Tambić Andrašević: Kontrola širenja rezistentnih mikroorganizama4. mg. sc. dr. N. Boban: Antiseptici - ciljana i racionalna primjena5. bacc. ms. S.Vuljak: Edukacija zdravstvenih djelatnika o higijeni ruku u Općoj bolnici “Dr. T. Bardek” u Koprivnici

SAŽETAK:

Bolničke infekcije najčešće se prenose putem ruku zdravstvenih djelatnika. Ispravna higijena ruku stoga je najznačajniji pojedinačni zahvat u kontroli bolničkih infek-cija koji značajno smanjuje broj bolničkih infekcija. Edukacija zdravstvenih djelatnika o higijeni ruku jedna je od najznačajnijih mjera u prevenciji nastanka bolničkih infekcija. U Općoj bolnici “Dr. T. Bardek” u Koprivnici više od desetak godina provodi se kon-tinuirana edukacija zdravstvenih djelatnika o ispravnoj higijeni ruku,

a prema planu prioriteta koje definira Povjerenstvo za bolničke infekcije za svaku godinu.

Provođenjem edukacije te evaluiranjem rezultata provedene edukacije spoznali smo da isključivo kontinuiranom edukacijom o ispravnoj higijeni ruku potičemo i izgrađujemo svjes-nost i kritičnost zdravstvenih djelatnika o higijeni ruku kao značajnom postupku u prevenciji bolničkih infekcija. Analizom rezultata provedene edukacije spoznali smo da edukacija sadržajem i metodama mora biti usmjerena prema ciljanim skupinama koje educiramo. Bitan preduvjet za provođenje usvojenih spoznaja o higijeni ruku putem kontinuirane edukacije jest raspoloživost i dostupnost sredstava za ispravnu dezinfekciju ruku.

Snježana Vuljak, bacc. med. techn.

www.obkoprivnica.hr

12 POGLED

• • • A

KTU

ALN

OST

IAktualnostiU KOPRIVNICI OSNOVAN OGRANAK HKDMST-a

Osnivačka skupština ogranka Hrvatskog kato-ličkog društva medicinskih sestara i tehničara u Koprivnici održana je u četvrtak 26. studenog u Pastoralnom centru koprivničke Župe bl. Alojzija Stepinca. Osnivanju ogranka nazočili su pred-sjednica Društva Jelica Stipaničev Mustapić, dr. Dražen Sačer i inicijator osnivanja koprivničkog ogranka, bolnički dušobrižnik i domaći župnik vlč. Krunoslav Pačalat, te 60-ak medicinskih sestara i tehničara. Predsjednica Društva zahvalila je svima koji su se trudili u organizaciji skupštine, a napose dr. Draženu Sačeru, koji je pokrenuo

inicijativu za osnivanje koprivničkog ogranka HKDMST-a. Ukratko se osvrnula na rad katoličkih sestara naglasivši kako one moraju osobitu pozornost posvećivati i vlastitom duhovnom rastu koji je posebno važan među svim ostalim aktivnostima. Kazala je kako su katoličke medicinske sestre aktivne u svim sferama društva, pa tako i u svojim župnim zajednicama. Radi bolje organiziranosti osnovale su i Nacionalni savez sestrinstva.

Na početku susreta Ljiljana Pilipović, zaposlenica u Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj ulici u Zagrebu, održala je predavanje o temi “Duhovnost u poslanju medicinske sestre”. Njime je željela produbiti svijest o duhovnosti u pozivu medicinske sestre - što tim pozivom dobivaju i sestre i pacijenti. Župnik Pačalat u svom obraćanju okupljenima naglasio je kako je osnivanje ogranka hvale vrijedan čin i Bogom dana mogućnost da se katolici i u tom segmentu društva udruže budući da snagom zajedništva i uma u današnjem vremenu imaju što reći. “Čast je i ponos da nas je Bog izabrao da budemo pokretači ovakvih aktivnosti”, zaključio je vlč. Pačalat.

Nakon osnivanja ogranka za predsjednicu je izabrana Gordana Šantek-Zlatar, dopredsjednicu Verica Kičinbaći, tajnicu Gordana Havaić, za članice Upravnog vijeća Marina Ljubić i Danijela Vorkapić, u Nadzorni odbor izabrane su Marina Friščić, Senka Potroško i Gabrijela Šimunić, a članice Suda časti bit će Dragica Kovačević, s. Josipa Petrović i Ksenija Ranković. Novoizabrana predsjednica Gordana Šantek-Zlatar zahvalila je na izboru i ukazanom povjerenju, kazavši kako će nastojati okupljati medicinske sestre s ciljem da prenose Kristovu evanđeosku poruku kroz svoje

poslanje onima kojima služe. “Želim da nam katolička načela budu polazište i temelj našeg oku-pljanja i djelovanja u društvu, a vjera neka nam i dalje ostaje osobno i svjesno opredjeljenje za Boga”, rekla je Šantek-Zlatar. Vlč. Pačalat na kraju je obećao duhovno voditi članove koprivničkog ogranka organizirajući redovite kratke duhovne obnove, hodočašća i molitvene susrete.

U koprivničkom kraju već pet godina djeluje Podružnica Hrvatskog katoličkog liječničkog društva, a osnivanjem ogranka HKDMST-a u Koprivnici upotpunjen je apostolat katolika u zdravstvu.

(tekst preuzet sa www.varazdin.hbk.hr/autor: Iva Kuzmić)

POGLED 13

ISO 9001 : 2008Sustav upravljanja kvalitetom

ISO ili Međunarodna organizacija za normi-zaciju osnovana je 1947. godine u Ženevi, a temeljni zadatak jest olakšati međunarodnu razmjenu robe i usluga, unapređivati surad-nju u području intelektualnog rada, znanosti, tehnologije i ekonomije. Ona priprema, prati i kontrolira međunarodne norme. ISO 9001 je standard za sustav upravljanja

kvalitetom. ISO standardi su ujedno i najrašireniji međunarodno prihvaćeni standardi.Standard je primjenjiv za svaku organizaciju koja želi uvesti, održavati i neprekidno poboljšavati vlastiti sustav kvalitete. Usvajanje tog sustava ujedno treba biti strateška odluka organizacije.

Norma ISO 9001 : 2008 je prihvaćena od državnih tijela Republike Hrvatske. Sastoji se od skupa zahtjeva ili pravila koja organizacija mora ispuniti kako bi od ovlaštene ustanove dobila potvrdu (certifikat) o uvođenju, provođenju i unapređenju sustava kvalitete. Certifikat su dobile neke kliničke bolnice kao: KB Merkur, KB Sestre Milosrdnice, Klinika za traumatologiju, KB Du-brava. Tako je i naša bolnica počela s programom pripreme za certifikaciju. U implementaciju prema normi ISO 9001:2008 uključeno je 26 djelatnika naše bolnice od čega osam medicinskih sestara i tehničara.

Naša bolnica mora uvesti, uspostaviti, dokumenti-rati i održavati sustav upravljanja kvalitetom i trajno poboljšavati njegovu djelotvornost u skladu sa zahtjevima te međunarodne norme. U programu edukacije je su

predavanja i radionice koje obavljaju poslovni savjetnici za kvalitetu ovlašteni po akreditacijskom tijelu. Po završenoj edukaciji i položenom ispitu polaznici će biti osposobljeni za unutarnje auditiranje u sustavu uvođenja kvalitete u upravljanje bolnicom.Interni audit znači kontrolu procesa u bolnici koje smo sami definirali, nastojati naći „slabe točke“, pogreške u sustavu i nepravilnosti (nesukladnosti). Interni audit je pomoć u prevenciji pogrešaka, jer spriječiti neku pogrešku mnogo je jeftinije nego uklanjati štetu nastalu tom pogreškom. Pri tmu se ne auditira osoba nego cijeli sustav. Na taj način možemo poboljšati poslovanje bolnice na zadovoljstvo zaposlenika i korisnika.

Ankica Raić, bacc. ms.

KLUB “NADA” BOLNICI DONIRAO GINEKOLOŠKI STOL

Klub žena s bolestima dojke “Nada” 10. studeno-ga 2009. u koprivničkoj Općoj bolnici uručio je ginekološki stol vrijedan 25.000 kuna, a za koji su članice prikupile novac prodajući cvijeće i ručni rad u akcijama Dan narcisa i u Mjesecu Ružičaste vrpce. Prema riječima predsjednice Božice Šnajdar, vms, Klub djeluje već deset godina, a ima 200-tinjak članica. Osim redovitih sastanaka i pružanja pomoći članicama, Klub intenzivno radi i na informiranju

zdravih žena kako bi na vrijeme uočile eventualnu bolest. Klub se zalaže da svaka operirana žena u bolnici dobije adekvatnu edukaciju.

14 POGLED

• • • O

BLJE

TNIC

A

„Obljetnica“DOGAĐAJI UZ 140 GODINA OPĆE BOLNICE U KOPRIVNICI(1896 – 2009)

PREDSTAVLJANJE LOGOTIPA BOLNICE I IZLOŽBA SLIKA - PONEDJELJAK, 2. 11. - 15. 12. 2009.

Obilježavanje jubilarne 140. godine postojanja Opće bolnice u Koprivnici počelo je u ponedjeljak 2. studenoga 2009. u Edukacijskom centru Opće Bolnice, izložbom slika i predstavl-janjem logotipa Bolnice.

U uvodnom dijelu otvaranja sve prisutne pozdravila je ravnateljica dr. Gordana Slavetić, nakon čega je dr. Josip Petrovčić govorio o donaciji slika te zahvalio udrugama koje su inicirale i organizirale aktivnosti što su rezultirale doniranim uradcima. Najveći broj slika nastao je mani-festacijom “Ribolovci svome gradu” u sklopu koje je 2007. održana likovna kolonija s koje je većina radova poklonjena i predstavljena na ovoj izložbi.

Župan Koprivničko-križevačke županije Darko Koren službeno je otvorio izložbu. Novi logotip bol-nice predstavio je autor Antonio Grgić, koji je istaknuo da je logotip nastajao tridesetak godina, kao dio uobličavanja vizualnog identiteta i brendiranja naše županije.

Nakon održane izložbe slike su podijeljene na sve bolničke odjele kako bi krasile prostore pacijenata i djelatnika u kojima borave.

Damir Važanić, bacc. mt.

POGLED 15

SREDIŠNJA SVEČANOST U DVORANI “DOMOLJUB” - ČETVRTAK, 5. STUDENOGA 2009. Pod visokim pokroviteljst-vom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hr-vatske i subpokroviteljstvom Koprivničko-križevačke županije i grada Koprivnice, 5. studenoga u 11 sati u dvorani Domoljub svečano je proslavljena 140. obljetnica osnutka Opće bol-nice u Koprivnici. Svečanosti su nazočili predstavnik Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Vibor Delić, koprivničko-križevački župan Darko Koren, zamjenik župana Ivan Pal, gradonačelnik Koprivnice Zvonimir Mršić, sa-borski zastupnik dr. Stjepan Milinković, te mnogi ugledni

ARHITEKTURA I IZGRADNJA JAVNE BOLNICE U KOPRIVNICI - UTORAK 3. 11 – 23. 11. 2009.

Kako i kada je građena naša bolnica? Početkom studenoga ove godine u dvorani bolničkog Edukacijskog centra otvorena je izložba “Arhitektura i izgradnja gradske bolnice u Koprivnici” kao dio obilježavanja 140. godišnjice osnutka bolnice. Au-torica izložbe Draženka Jalšić Ernečić ravnateljica Muzeja grada Koprivnice, predstavila je gradbenu povijest bolnice pred okupljenim bolničkim djelatnic-ima predvođeni ravnateljicom bolnice dr. Gordana Slavetić. Sami počeci bolnice datiraju iz 18. st. u vidu gradske ubožnice koja je bila smještena uz crkvu Sv. Nikole, a nakon što je ta zgrada srušena počela se graditi zgrada bolnice na današnjoj lokaciji i otvorena je 1875. godine. Istaknuti arhitekti i graditelji tog vremena bili su Rudolf Holler, Josip i Viktor Reš i Milan Ravnikar. U sljedećim godinama uveden je i vodovod, centralno grijanje, nabavljen RTG uređaj te otvoreni očni odjel i kužni paviljon. Zgrada u kojoj je sada ZZJZ (“stara interna”) sagrađena je 1936./1937. Spomenuta je bila i ideja da se u bolnici zgrada kužnog paviljona pretvori u muzej koprivničke gradske bolnice.

Hrvoje Sabol, bacc. mt.

16 POGLED

gosti i djelatnici Opće bolnice. Program je započeo hrvatskom himnom u izvedbi pjevačkog sastava KUD-a Koprivnica. Nakon himne prisutni su minutom šutnje odali počast svim preminulim djelatnicima Opće bolnice. Uvodnu pozdravna riječ imala je ravnateljica Opće bolnice “Dr. T. Bardek” dr. Gordana Slavetić. U svom izlaganju dr. Slavetić govorila je o po-vijesti zdravstva u ovom području. Govorila je o godinama izgradnje novih zgrada bolnice, reformskim i reorganizacijskim promjenama kroz sve ove godine te stavljajući na prvo mjesto njezine djelatnike i njihov osobni doprinos u podizanju razine zdravstvene zaštite koju su pružali. U nastavku programa dr. Franjo Husinec ukratko je predstavio monografiju “140. godina bolnice u Koprivnici” te je kao urednik zahvalio svim suradnicima na pripremljenim tekstovima i fotografijama bez kojih bi bilo nemoguće ostvariti taj projekt. Potom je uslijedio film “Opća bolnica Koprivnica danas”. Nakon filma u kojem je prikazana izgradnja bolnice i predstavljeni odjeli i djelatnosti u koprivničkoj bolnici, prisutnima su se prigod-nim riječima obratili gradonačelnik Zvonimir Mršić, župan Darko Koren i ravnatelj Uprave za medicinske poslove pri Ministarstvu zdravst-va i socijalne skrbi Vibor Delić. Zajednički su zaključili da je današnja Opća bolnica “Dr. T. Bardek” u Koprivnici ponos Grada Koprivnice i Koprivničko-križevačke županije te da je je-dan od važnijih zadataka poticati mlade ljude na medicinsko obrazovanje, kako bismo i u budućnosti imala kvalitetan kadar konkurentan najboljim bolnicama. Po svršetku službenog dijela uslijedilo je zajedničko druženje i dom-jenak u hotelu “Podravina”. Ovo je bila ujedno i prigoda da se prisjetimo i rada medicinskih sestara i razvoja sestrin-stva koje svoj intenzivan razvoj na području naše Županije započinju 1950. godine. Prve školovane medicinske sestre počinju raditi u bolnici oko 1950. godine, a to su bile Ljubica Fleger-Kovačić, Štefica Salaj i Barica Jakupić. Prisutnost medicinskih sestara u bolnici dol-azi do punog izražaja tek u objedinjavanju izvanbolničke i bolničke službe 1958. godine. Medicinske sestre preuzimaju dužnost glavne sestre bolnice i odjelnih sestara. Zbog teških prilika na odjelima, pomanjkanja zdravstvenog

osoblja, pristupilo se otvaranju dvogodišnje bolničarske škole. Upravu i organizaciju škole preuzela je sestra Marija Brozović. U školi se je tijekom njezina djelovanja obrazovalo stotin-jak bolničarki i bolničara. Odjelne sestre su uz sav svoj rad u bolnici preuzele obvezu obuke u praktičnom dijelu nastave, kao i sva stručna predavanja vezana uz njegu bolesnika. Razvoj medicinske znanosti, uvođenje novih dijagnostičkih i terapijskih metoda i postupaka, stavljale su pred osoblje koje se bavi njegom bolesnika i sudjeluje kod provođenja navedenih postupaka sve veće zahtjeve, odnosno potrebu za sve boljom stručnom osposobljenosti. Počele su se otvarati srednje i više škole za medicinske sestre. Sestre školovane u tim školama počele su raditi i u našoj bolnici, te 1960. godine u našu bolnicu dolaze i prve sestre sa završenom višom školom za medicinske sestre. Od 1968. godine u sestrinstvu dolazi do užih specijalnosti, osobito za suvremeni medi-cinski tretman, prije svega u intenzivnoj njezi i anesteziji. Bolničarke se 1970. upućuju na doškolovanje za medicinske sestre u Medi-cinsku školu u Varaždin, a medicinske sestre na studij u Višu školu za medicinske sestre i tehničare u Zagreb. Otvaranjem medicinskog usmjerenja u Centru za usmjereno obrazovanje u Koprivnici školske godine 1979./80., dobili smo dovoljno medicinskih sestara koje su se pripremale za rad u novoj bolnici i za novi tehnologiju rada. Popunjavanjem potreba za sestrama, medicin-sko usmjerenje je ukinuto, a na zahtjev bolnice ponovno se otvara 1993. godine u Srednjoj školi Koprivnica, tako da i danas svake godine dobivamo novu generaciju medicinskih sestara. U Općoj bolnici „Dr. T. Bardek“ danas su zaposlene tri diplomirane medicinske sestre, 43 više medicinske sestre i 271 medicinska sestra srednje stručne spreme. Medicinske sestre su nezamjenjiv dio zdravstvenog tima, imajući na umu pacijenta prije svega. U svom radu u budućnosti i nadalje medicinske sestre žele raditi i učiti, promicati sestrinstvo kao profesiju te dati svoj udio u stvaranju modernog hrvatskog sestrinstva.

Marina Nemčić, bacc. ms. i Ankica Raić, bacc. ms.

POGLED 17

Aktivnosti HUMS-aIZLET NA PLITVIČKA JEZERA I RASTOKE

HUMS i HSS MS i MT podružnica Koprivnica u suradnji s agencijom Marbis 19. rujna 2009. organizirali su izlet za svoje članove na Rastoke i Plitvička jezera. U ranim jutarnjim satima ispred bolnice okupilo se devedesetak medicinskih sestara koje su sa dva autobusa krenule preko Karlovca do Slunja gdje se nalazi biser Slunja, vodeničko naselje Rastoke. Rastoke je nastalo igrom prirode, gdje se zeleno-modra voda Slunjčice prelijeva preko sedrenih stijena u Koranu stvarajući pritom mnoštvo slapova, brzaca, manjih jezera i kaskada. Nakon šetnje i obilaska Rastoka krenuli smo prema NP Plitvička jezera. U restoranu Grabovac napravili smo kraću stanku za ručak i odmor.

Oko 13 sati došli smo do kompleksa Plitvičkih jezera. Plitvička jezera proglašena su nacio-nalnim parkom 1949. godine. To je šumoviti, planinski kraj u kojim je nanizano 16 prekrasnih, manjih i većih jezera kristalno modro-zelene boje. Vodu dobivaju od brojnih rječica i potoka, a međusobno su spojena pjenušavim kaskadama i šumnim slapovima. Iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, kontrasti jesenjih boja, šume i planinski zrak, šetnje šumskim stazama i drvenim mostićima, udobni hoteli i restorani domaćeg ugođaja privlače velik broj posjetitelja iz cijelog svijeta. Uz ugodno druženje i šetnju, vožnju elektro-vlakićem i brodom, tog krasnog, sunčanog dana obišli smo jezera i u večernjim satima krenuli u Sesvete, u klet Bunčić. Tamo smo uz bogatu večeru, glazbu i ples nastavili druženje do kasnih večernjih sati. Vratili smo se u Koprivnicu umorni i zadovoljni, sa željom da ovaj izlet ponovimo što prije!

Draženka Petric, vms

18 POGLED

• • • A

KTIV

NO

STI H

UM

S-a

“ZAJEDNO DO ZDRAVLJA”

Zdravstvene konzultacije „Zajedno do zdrav-lja“ jest program kojim je Gradska Knjižnica “Fran Galović” u suradnji s Općom bolnicom „Dr. Tomislav Bardek“ i Zavodom za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije građanima pružala konzultacije o zdravlju sa zdravstven-im stručnjacima. Zdravstvene konzultacije održavale su se svakog petka tijekom srpnja i kolovoza od 10 do 11 sati pod suncobranima, a u sklopu ljetne akcije gradske knjižnice “Čitajte pod suncobranima”, gdje su posjetitelji mogli uz vrlo korisne savjete u svezi sa zdravljem i čitanjem na otvorenom po simboličnim cijenama otkupiti i otpisane knjige.

Zdravstveni djelatnici naše bolnice uključili su se u tu ljetnu akciju knjižnice temama “Bolesti koje se prenose u kontaktu sa životinjama”, što je predstavila mr. sc. Vesna Mađarić, spec. infekto-log, “Tumori dojke - rano otkriti i liječiti”, o kojoj su govorile dr. Gordana Slavetić, spec. kirurg i Božica Šnajdar, vms, “Hranom do zdravlja” koju su prezentirale Vesna Sertić, dipl.med.techn i Gordana Šantek-Zlatar, dipl.med.techn te tema “Kožne promjene uzrokovane suncem”, o kojoj su govorile dr. Vera Knežević spec. dermatolog i dr. Sanja Krapinec, spec. otorinolaringolog.

Građani su pokazali veliko zanimanje za te teme i u ugodnoj atmosferi saznali su nešto više o zdravlju.

Gordana Šantek – Zlatar, dipl. med. techn.

REGIONALNI SASTANAK

Po pozivu OB Bjelovar i Doma zdravlja Bjelovar-sko-bilogorske županije, 21. listopada 2009., pod pokroviteljstvom HUMS-a, održan je sastanak regije sjeverozapad. Sastanku su prisustvovale medicinske sestre i tehničari bolnica i domova zdravlja Virovitice, Koprivnice i Bjelovara. Tema sastanka bila je rješavanje problematike sestrin-stva na našem području. To naravno uključuje sva pitanja vezana uz budućnost naše struke i promjene u školovanju medicinskih sestara.Organizator i voditelj sastanka, predsjednik HUMS-a Podružnice Bjelovar, Hrvoje Pokos najavio je otvaranje prvog studija sestrinstva u Bjelovaru. Također je iznio detaljnije informacije o upisu i organizaciji rada spomenutog studija. Po svršetku sastanka svi prisutni bili su pozvani u obilazak bjelovarske bolnice i Doma zdravlja po vlastitom izboru. Ugodno druženje uz večernju šetnju do Doma kulture priveli smo kraju slušajući pre-davanje bjelovarskih kolegica o temi “Rizici pada”. Nadamo se da će se i u budućnosti nastaviti tradicija ovakvih sastanaka i druženja.

Tajana Bračko Hadžija, bacc. ms.

POGLED 19

„Tradicija“Listopad – mjesec borbe protiv raka dojkeDAN RUŽIČASTE VRPCE

Mjesec listopad već je tradicionalno po svećen borbi protiv raka dojke. Dan ružičaste vrpce obilježava se prve subote u listopadu. Koprivnica i Hrvatska već se desetu godinu za redom pridružuju zemljama Europe u tim aktivnostima. Dan ružičaste vrpce humanitarna je akcija čiji je glavni cilj upozoriti na važnost ranog otkrivanja raka dojke, jer se 90 posto oboljelih žena može izliječiti ako se bolest otkrije u početnom stadiju.

Tijekom akcije upozorava se na važnost standarda vezanih uz bolesti dojke, a to su:

• mjesečni samopregled dojki za sve žene od dvadesete godine • godišnji klinički pregled dojki • redovita mamografija i UZV prema preporuci liječnika

Rak dojke najčešći je zloćudni tumor u žena u najvećem broju razvijenih zemalja, pa i u Hrvatskoj po pobolu i smrtnosti. Prema podacima Registra za rak u Hrvatskoj godišnje oboli 2400 žena, a skoro 900 ih na žalost umire. U našoj bolnici godišnje se operira 50-60 žena. Najveći broj oboljelih žena je u dobi 50-70 godina. Zabrinjavajuća je činjenica da se rak dojke javlja u sve mlađoj životnoj dobi.

O tim i nekim drugim stvarima žene našeg grada i okolice mogle su se informirati na edukacijskom pultu na gradskom trgu 3. listopada. Tog su dana vrijedne aktivistice medicinske sestre - volonterke Kluba NADA uz članice kluba dijelile edukacijski materijal i roza mašnice kao prepoznatljivi simbol tog mjeseca. Osim aktivnog sudjelovanja u liječenju svi zdravstveni djelatnici taj mjesec nosili su rozu vrpcu, na čemu im velika hvala, jer su ovom aktivnosti podsjetili na značenje preventive u otkrivanju karcinoma dojke.

Tijekom mjeseca ružičaste vrpce bilo je i niz drugih aktivnosti u Klubu žena. O suvremenom pristupu liječenja raka dojke predavanje je održao dr. Šnajdar Dragutin.

Na jednom od sastanaka Kluba žena tijekom mjeseca listopada odlučeno je da se za potrebe ginekološke ambulante uplate sredstva za ginekološki stol – 25.000 kuna, što je u studenome i realizirano. Za Dan grada bile smo prisutne na glavnom gradskom trgu s edukacijskim materijalom, dok su gradski vijećnici prodavali jabuke, a sva prikupljena sredstva donirana su klubu žena. Svaka takva inicijativa je hvale vrijedne i svima uključenima u razne aktivnosti

VELIKO HVALA!Božica Šnajdar, vms. • •

• TRA

DIC

IJA

20 POGLED

Čovjek je prije svega duhovno biće. I treba mu pristupati kao osobi koja uz tjelesne potrebe ima i svoje duhovne potrebe, koji uz svoje tjelesne boli ima i one duhovne... Kroz povijest čovječanstva Crkva je uvijek promišljala i pre-poznavala ljudske vrijednosti svakog čovjeka kao pojedinca, te je na taj način kršćanstvo imalo velik utjecaj i na zdravstvenu zaštitu. U medicini je nekako istisnuta vjera kao oblik lječenja, premalo se prilazi bolesniku holističkim pristupom, ne prati se bolesnik kao cjelina (čovjek) nego se u prvi plan stavljaju tehnika i ljekovi. Često se susrećemo s bolesnicima koji su nedovoljno informirani, prestrašeni, izgubljeni, ne mogu sve zapamtiti, smatraju da je medicina svemoćna i ne žele sebe uključiti u izlječenje, poneki reagiraju agresivno, napadaju medicin-ske djelatnike i sve koji se u njihovoj blizini nađu. Njima nije tada dovoljna samo medicinska pomoć već duhovna. Potrebno im je postati blizak kroz razumijevanje i saslušavanjem onoga što ih tjera u agresiju. I tu je velika zadaća i uloga baš medicinske sestre, jer su one nekako najbliže bolesniku. A to bude vrlo teška i zahtjevna uloga sestre, jer i ona ima svoje terete života. Pri tom se treba sjetiti da je njihova uloga i kod kuće velika, gdje su često glavni oslonac obitelji, te puno vremena trebaju posvetiti svojoj obitelji, jer su žene i majke, domaćice i emocionalna snaga svojih ukućana. Pritom se događa da zaboravljaju na sebe i na svoje potrebe. I ponekad postaju mrzovoljne i nezadovoljne što posebno osjete oni najslabiji, najosjetljiviji.To je jedan zatvoreni krug koji bi se trebao promjeniti. Zato me raduje što primjećujem sve veću prisutnost medicinskih sestara na vjerskim obredima i duhovnim obnovama. Pojedine traže sebe u raznim molitvenim zajednicama, duhovnim seminarima, hodočašćima, ali treba napomenuti kako je važno da i same rade na svom duhovnom izgrađivanju kroz osobni duhovni rast uz duhovno vodstvo.

Sestre i duhovnostBiti duhovan – znači gledati Božjim očima na svijet oko sebe.Za duhovnost treba samo željeti biti Isusov prijatelj. Duhovnost je hod u kojem

DUHOVNI PRISTUP RADU MEDICINSKE SESTRE se otkriva unutarnja mudrost i životnost koje pružaju svrhu i značenje svemu što se događa u našem životu čak i usred osobne tragedije, krize, stresa, bolesti i patnje. Duhovnost jača osobu da u cijelosti sudjeluje u životnim iskustvima od rođenja do smrti i da se ne boji života ni životnih situacija. Danas, medicina i vjera sve više ulaze u fazu međusobnog poštovanja i istraživanja, te bi to trebalo odrediti budućnost brige o zdravlju. Iskustvo i razna stručna istraživanja nam otkrivaju da ljudi koji žive u vjeri i prak-ticiraju duhovnost uživaju u boljem zdravlju i žive duže, a od bolesti se oporavljaju brže i uz manje komplikacija. Bolje se nose s bolešću i manje su depresivni. Kao što sam već spo-menuo, medicinske sestre su spona između liječnika i bolesnika, te su najviše i najčešće u neposrednom kontaktu s bolesnikom – pat-nikom kojemu pružaju utjehu i nadu. Vjera ohrabruje čovjeka da se bez straha suoči sa svakom stvarnošću svoga života. Iz iskustva mogu reči da naši bolesnici vole spoznaju da je medicinska sestra koja im pomaže – vjernik. Obračaju joj se s povjerenjem. Vole im se povjeriti, izjadati i reči čak i ono što neće nikome reči. To iskustvo čujem i primječujem i u bolnicama i u izvanbolničkoj zaštiti. Želim na kraju naglasiti kako je duhovnost sestre najveća pomoć njoj samoj, jer kroz os-obnu duhovnost Bog joj je blizu, njezino je nadahnuće, snaga i izdržljivost u nezamjen-jivom poslanju na radnom mjestu i u samoj obitelji, te joj sve obaveze postaju slatki napor jer se kroz svoje davanje i izgaranje za bližnjega osjeća ispunjenom. Božjim očima kad se gleda na život, probleme, brige i poslove sve je lakše, ljepše i drugačije, jednostavnije i izdržljivije... Bog nam omogućava kroz svoje zakone i svoju Riječ da svoje psiho fizičke potencijale usmjer-imo ispravnim putem, nalazeći u tome mir, blagostanje, svrhu i smisao ljudskog postojanja u ovom prolaznom svijetu, te nadasve smisao svome poslanju kojeg ponekad nije lako nositi i iznijeti na svojim krhkim ljudskim leđima. Ali sv. Pavao će zato reči: „Sve mogu u Onome koji me jača!“ A i sam Isus je rekao: „Bez mene ne možete ništa učiniti!“

vlč. Krunoslav Pačalat

POGLED 21

„Iz života“DOBROVOLJNI DARIVATELJI KRVI IZ JEDINICE SAMOSTALNE DJELATNOSTI ZA DIJALIZU

U Jedinici samostalne djelatnosti za dijalizu naše bolnice rade četvorica djelatnika koji već dugi niz godina, redovito svaka tri mjeseca, dobrovoljno daruju krv. To su mt. Josip Vazdar, koji je do sada sakupio 83 davanja, vmt. Dražen Buhanec, 80 davanja, elektrotehničar Branko Kuzmić, 70 davanja i mt. Christian Novak, 49 davanja. Ta tradicija nastala je iz humanih razloga, sa željom da se pomogne potrebitim bolesnicima. Sve je počelo nakon odaziva na jednu od akcija dobrovoljnog darivanja krvi u našoj bolnici, te našeg međusobnog dogovora, da počnemo redovito darivati krv. S obzirom na to da smo bili nestrpljivi i nismo mogli čekati sljedeću organiziranu akciju, sami smo odlazili u Transfuziju naše bolnice (obično točno na dan nakon tri mjeseca od zadnjeg darivanja, što smo shvaćali i kao dobru šalu s osobljem Transfuzije) i ponudili svoje usluge. Žao nam je bilo kad smo čuli vijest da se u našoj Transfuziji više neće moći darivati krv, već da će dolaziti osoblje ZZTM iz Zagreba, jer smo se kod nas udomaćili i dobro se osjećali u poznatom društvu i okruženju. No, zakon se promijenio, a mi smo se prilagodili, tako da u posljednje vrijeme odlazimo na dobrovoljno darivanje krvi u Crveni križ u Koprivnici, prema kalendaru akcija. Do danas dogovor nismo iznevjerili, pa tako na darivanje krvi i danas odlazimo svi skupa, kao na početku. Nadamo se da ćemo još dugi niz godina biti čeličnog zdravlja, da možemo nastaviti uveseljavati ljude koji dobiju našu krv. Pozivamo sve djelatnike bolnice, koji to žele i mogu, da se pridruže dobrovoljnim darivateljima krvi naše bolnice, da svojim humanim i plemenitim činom pomognu potrebitim bolesnicima. Uz to, znanost je dokazala da dobrovoljno darivanje krvi uopće nije štetno, štoviše, da povoljno utječe na zdravlje darivatelja. Stoga, pridružite nam se i pokušajte nas stići!

Srdačan pozdrav od “krvave” četvorice!

22 POGLED

Mladić koji je već duže vremena proveo u bol-nici, i bio njegovan od vrlo zgodne bolničarke, zaljubio se u nju i jednog joj je dana rekao:- Ja sam zaljubljen u vas, i ne želim ozdraviti!- Ne bojte se, - reče ona ljupko - nećete oz-draviti! - Doktor je također zaljubljen u mene, a jutros je vidio kada ste me htjeli poljubiti!

ČUJE GLASOVE - Doktore, grozno. Čujem glasove, a nikoga ne vidim. - Kad vam se to događa? - Kad telefoniram.

MOŽE LI SE BOG RAZBOLJETI?Marko govori svojoj mami:- Mama, znaš li što je novo?- Što, sinko?- Dragi Bog se razbolio!- Ma što to govoriš, Marko? Pa, Bog se ne može razboljeti.- Ali, danas je naš župnik rekao u crkvi da je dragi Bog pozvao k sebi našeg liječnika.

OPTIČAR- No, gospođo, pročitajte mi ova slova na tabli!- Pročitajte ih Vi! Ja ih ne vidim!

DOKTORSKI- Doktore, covjek, kojega ste upravo pregledali i rekli mu da je sve u redu, srusio se pred vratima, - kaze sestra, a doktor ce:-OK. Samo ga okrenite tako da izgleda kao da je dolazio.

SIDADođe starija žena, preko 80 godina kod doktora:- Možete li mi doktore reći, kako da dobijem SIDU?- Da, gospođo, no zašto bi željeli dobiti SIDU kad znate da je opasna?- Kažu da ako dobiješ SIDU, možeš živjeti još 10 godina!!

• • • H

UM

OR

Na intenzivnom odjelu bolnice su paci-jenti uvijek umirali u istom krevetu i to svaku nedjelju u 11 sati, a bez obzira na njihovo stanje. Liječnici su postali vrlo zabrinuti jer nikako nisu mogli ustano-viti što je uzrok umiranju pacijenata. Neki su liječnici čak pretpostavljali da se radi o nekakvoj nadnaravnoj pojavi.

Jedan dan se skupina liječnika odlučila okupiti u radnu grupu koja će konačno uspjeti dokučiti što se događa.Jednu su se nedjelju okupili oko kreveta nekoliko minuta prije 11 sati i to zajedno sa ses-trama i liječnicima specijalistima iz svih područja medicine.

Neki od njih su uzeli drvena raspela, neki bibliju, a neki amulete kako bi se zaštitili od zla.

Kad je sat konačno otkucao 11 se odjednom u sobi pojavila Rasmira Safić Novak, čistaćica koja radi nedjeljne smjene, uđe u sobu, isključi sistem, koji pacijenta održava na životu i uključi usisavač.

Humor

POGLED 23

Riječ ravnateljice ! Još je jedna godina iza nas obilježena brojnim promjenama vezanim uz reformu zdravstvenog sustava koja je imala utjecaj i na rad u našoj bolnici. Tijekom godine mijenjao se bolnički proračun, ali smo uspijeli, svi zajedno, privesti kraju velike projekte koje smo si zadali na početku godine. Dovršena je informatizacija bolnice koja je unijela promjene u vaš rad i zahtjevala dodatne napore u savladavanju novog načina vašega rada. Uložen je i veliki trud u edukaciju jer su mnoge od vas završile tečaj ILS-a i EPLS-a i time doprinijele poboljšanju skrbi za vaše bolesnike. O vašim postignućima u poboljšanju rada bolnice govoriti će ovaj broj lista, a ja osobno želim vam se zahvaliti na uloženom trudu.

Međutim, slijedeće godine očekuju nas dodatni napori vaše edukacije vezano uz novi Pravilnik o specijalističkom usavršavanju. Ne sumnjam da ćemo svi zajedno i slijedeće godine uspješno surađivati na dobrobit naših bolesnika.

Ovom prilikom želim vam još jednom zahvaliti na uloženom trudu, želim vama i vašim obiteljima sretan Božić, uspješnu novu 2010. godinu, puno zdravlja i osobne sreće.

Vaša ravnateljica