Početak 2. polugodištass-ekonomska-upravna-os.skole.hr/upload/ss-ekonomska... · 2018. 1. 31. · JOE SATRIANI: WHAT HAPPENS NEXT — RECENZIJA ALBUMA LIDRANO – REZULTATI ŠKOLSKE

Z a p o ĉ e l o j e 2 .

polugodište, a u skladu

s tim i nove obveze. Na

samom poĉetku, ţelim

vam puno uspjeha u

radu, da sve negativne

ocjene pretvorite u

pozitivne, da kraj

godine doĉekate bez

stresa i opterećenja.

Uĉenicima završnih

razreda ţelim što bolji

u s p j e h n a k r a j u

školovanja te izvrsne

rezultate na Drţavnoj

maturi kao i upis na

ţeljeni fakultet. Tek tada

moţemo reći da smo svi

ispunili zadani cilj —

pouĉili vas i usmjerili na

nove ţivotne puteve.

vaša Ravnateljica

Lidija Ţaper, prof.

Početak 2. polugodišta

Dragi učenici!

Posebne zanimljivosti:

BOŢIĆNA PRIREDBA NAŠIH

UĈENIKA

TOP 5 KNJIGA PO

PREPORUCI KNJIŢNIĈARKE

MALI JEZIĈNI SAVJET

PRIKAZ KNJIGE — ZOE SUGG

(ZOELLE), CURA NA NETU

JOE SATRIANI: WHAT

HAPPENS NEXT — RECENZIJA

ALBUMA

LIDRANO – REZULTATI

ŠKOLSKE RAZINE SMOTRE

DAN ZAGRLJAJA U NAŠOJ

ŠKOLI

UDRUGA „RIJEKA LJUBAVI― I

NAŠI VOLONTERI

POSJET EKOOTOKU (22. prosinca 2017.)

U ĉ e n i c i 2 . h

razrednog odjela, u

pratnji nastavnice

Marine Bogdan,

posjetili su EKOOTOK

i doznali ponešto o

zaštiti okoliša.

siječanj 2018.

U ovom broju:

RAZGOVOR S JELENOM S.-PROKOPEC 3

PROJEKT „ABECEDA PISMENOSTI― 6

PEDAGOŠKI KUTAK NAŠIH UĈENIKA 8

UĈENIĈKI LITERARNI KUTAK 11

Ne-obiĉna Ivona 19

SIJEĈANJSKA DEPRESIJA 21

EKONOMSKE VIJESTI 23

Svezak I., Izdanje IV.

31. siječnja 2018.

EKOOS Ekonomska i upravna škola Osijek

Dana 22. prosinca 2017. u

prostorijama Ekonomske i

upravne škole u Osijeku

odrţana je boţićna priredba.

Uĉenici Ekonomske i upravne

škole prigodnim programom

obiljeţili su nadolazeće

boţićne i novogodišnje

blagdane. Tako su uĉenici, uz

suradnju i mentorstvo

profesorice Dunje Novak,

pjesmom obiljeţili kraj 1.

polugodišta, a time i kraj

2017. godine.

Vjerujemo kako će se takva

događanja nastaviti odrţavati i

u nadolazećim godinama i

drugim prigodnim trenutcima.

Ĉestitamo prof. Novak i

vrijednim uĉenicima!

Novinarka: uĉenica Ivona Guštin,

2. a

Jaman, kao i prošle godine,

k o s t i m i r a n u D j e d a

Boţićnjaka, uveselio je

mnogobrojnu djecu, a naše

volonterke ukrasile su prostor

i pjesmom uljepšale tu veselu

prigodu. Ĉestitke našim

uĉenicima! Vlasta Svalina, prof. i Jelena

Soudil- Prokopec, prof.

Školski volonterski klub

povodom podjele boţićnih

d a r o v a d j e c i

zaposlenika Ekonomske i

upravne škole Osi jek,

uvjeţbao je i izveo kratak

glazbeni i scenski program, a

darove su uruĉili školski

volonteri. Uĉenik Stjepan

Stranica 2

DJEČJA PRIREDBA — ŠKOLSKI VOLONTERSKI KLUB


sijeĉanj 2018.

BOŢIĆNA PRIREDBA NAŠIH UČENIKA

EKOOS

Tko je i što radi profesor

edukacijske rehabilitacije?

Posljednjih godina sve više

uĉenika s teškoćama

ukljuĉuje se u redovni odgojno

-obrazovni sustav. Ekonomska

i upravna škola Osijek srednja

je škola koju takvi uĉenici

rado polaze. Zašto je to tako,

pokušali smo saznati u

razgovoru s Jelenom Soudil-

Prokopec, profesoricom

edukacijske rehabilitacije u

ovoj Školi.

Defektolog, rehabilitator ili

profesor edukacijske

rehabilitacije

Novinar: Koji je naziv toĉniji:

de fek to log i l i s t ruĉn i

rehabilitator?

Jelena Soudil -Prokopec:

Najtoĉnije bi bilo profesor

edukacijske rehabilitacije, ali

u kraćoj verziji kaţemo

rehabilitator.

Uĉenici s teškoćama u našoj

Školi

N: Koliko naša Škola ima

uĉenika s teškoćama u

r e d o v n o m o d g o j n o -

obrazovnom sustavu?

J. Soudil-Prokopec: Škola

trenutaĉno ima dvadeset i dva

uĉenika s teškoćama

uk l juĉen ih u redovno

obrazovanje. Potrebno je

naglasiti kako je u niţim

razredima, prvima i drugima,

veći broj tih uĉenika. Svakako

primjećujemo rast upisanih

uĉenika s teškoćama.

N: Kakav je odnos ostalih

uĉenika s uĉenicima s

teškoćama?

J. Soudil-Prokopec: Velika

inkluzivnost u osnovnim

š k o l a m a d o n i j e l a j e

upoznatost naših uĉenika s

uĉenicima s teškoćama. Sve

više uĉenika s teškoćama

ukljuĉuje se u redovni

osnovnoškolski obrazovni

sustav, a nakon toga i u

redovni srednjoškolski.

U svakodnevnoj komunikaciji,

uĉenicima je ĉesto nezgodno

prići i ostvariti kontakt s

uĉenicima s teškoćama. No,

tu je upravo struĉna sluţba

Škole da pripomogne u tim

vršnjaĉkim poteškoćama.

Uloga nastavnika u inkluziji

N. Spomenuli ste pojam

inkluzija. Moţete li ga malo

pojasniti?

J. Soudil-Prokopec: Inkluzija je

filozofija prema kojoj svaki

ĉlan društva mora biti

ukljuĉen u zajednicu, bez

obzira na osobine prema

kojima se pojedini ĉlan

razlikuje od drugih.

N: U novim generacijama ima

sve više uĉenika s teškoćama.

Kakva je uloga nastavnika u

odgoju i obrazovanju tih

uĉenika i jesu li nastavnici

spremni na rad s uĉenicima s

teškoćama?

J . Soudi l -Prokopec : S

godinama, naši su nastavnici

stekli puno iskustva u radu s

uĉenicima s teškoćama, iako

tada ti uĉenici nisu bili kao

danas zaštićeni razliĉitim

individualnim programima i

zakonima. Nastavnici su jako

senzibilizirani kada su u

pitanju uĉenici s teškoćama i

uvijek su spremni za dodatni

rad . Na stavn i c im a je

zasigurno teško i komplicirano

prilagoditi nastavni sadrţaj,

no oni to svake godine sve

bolje savladavaju.

Stranica 3

RAZGOVOR S JELENOM SOUDIL-PROKOPEC, profesoricom

edukacijske rehabilitacije u Ekonomskoj i upravnoj školi Osijek

31. sijeĉnja 2018.

Sve se više uĉenika

ukljuĉuje u redovni

srednjoškolski sustav...

Novinar: uĉenik Bruno Ćosić, 4. f

Blaţenka Budimĉić, prof.

N: Postoji li trenutaĉno

edukacija koja se provodi s

nastavnicima?

J. Soudil-Prokopec: Svaka

prilika u našoj Školi koristi se

za dodatnu edukaciju. Tijekom

godine bude nekol iko

radionica u kojima nastavnici

stjeĉu dodatna znanja i

naĉine pouĉavanja. No,

pedagoginja i ja uvijek smo

spremne na razgovor s njima

kako bismo im na svaki upit i

nejasnoću mogle pomoći.

Razliĉite teškoće

N: Koje su najĉešće teškoće

uĉenika u našoj Školi?

J. Soudil-Prokopec: Naši

uĉenici se ne bi mogli svrstati

u jednu skupinu poteškoća jer

većina uĉenika ima, struĉno

reĉeno, specifiĉne teškoće

uĉenja. To podrazumijeva

teškoće u ĉitanju, pisanju i

raĉunanju. Također imamo i

uĉenike koji imaju teškoće

motorike i kretanja i uĉenika s

a u t i z m o m . S v e u k u p n o

gledano, to su prije svega

teškoće uĉenja.

N: Kako se uĉenici s

teškoćama nose s redovnim

o d g o j n o - o b r a z o v n i m

sustavom?

J. Soudil-Prokopec: Za uĉenike

koji su odabrali redovni

odgojno-obrazovni sustav, kao

i za njihove roditelje, to je

veliki izazov. Već prije poĉetka

nastavne godine imamo

obiĉaj upoznati se s

uĉenicima i roditeljima, a i

njih upoznati s novom

oko l inom i po jed in im

nastavnicima.

Roditelje uvijek smirujemo i

ohrabrujemo rijeĉima da

ćemo uvijek njihovoj djeci na

putu do mature i završetka

srednje škole pruţati svaku

vrstu pomoći i podrške. Cilj je

da sustav bude dovoljno

dobar za njihovu djecu, a ne

da djeca budu dovoljno dobra

za sustav. Tu je velika razlika.

Ukljuĉivanje uĉenika s

teškoćama u izvannastavne

aktivnosti

N: Postoje li projekti vezani uz

uĉenike s teškoćama? Jesu li

uĉenici s teškoćama ukljuĉeni

te kakav je odaziv ostalih

uĉenika?

J. Soudil-Prokopec: Prvi

projekt u našoj Školi bio je

projekt Europske unije kada je

naša Škola potp isa la

Ink luz ivni dokument i

obvezala se na ukljuĉivanje

svih uĉenika u Školu. Nakon

toga nismo imali specifiĉne

projekte za uĉenike s

teškoćama, ali trudimo se sve

uĉenike s teškoćama ukljuĉiti

u sve oblike izvannastavnih

aktivnosti. Primjerice, puno

uĉenika s teškoćama ukljuĉilo

je se u školski volonterski klub

gdje su se uĉenici međusobno

upoznali i opustili u hvale

vrijednim projektima.

N: Time uĉenici s teškoćama

zasigurno pridonose razvoju,

ali i prepoznavanju Škole u

široj zajednici?

J. Soudil-Prokopec: Naravno,

svakim napretkom naša Škola

je na idućoj stepenici inkluzije.

To je ujedno prilika našim

uĉenicima da steknu nova

iskustva koja i njima koriste, a

ne samo Školi.

Mali broj struĉnih osoba u

srednjim školama

N: Koju biste poruku poslali

osobama na vlasti kada je

r i j e ĉ o u ĉen ic ima s

teškoćama?

J. Soudil-Prokopec: Osnovne

ško le v r lo su dobro

o p r e m l j e n e s t r u ĉ n i m

osobama koje pomaţu

uĉenicima s teškoćama. U

srednjim školama situacija je

pomalo drugaĉija. Malen je

broj struĉnih suradnika, a

ve l ik broj uĉenika s

teškoćama i obilje nastavnih

sadrţaja. Zasigurno bi veći

broj psihologa, pedagoga i

rehabilitatora trebao raditi u

srednjim školama. Treba

napomenuti kako mnoge

škole nemaju st ruĉne

suradnike, a imaju uĉenike s

teškoćama.

Stranica 4 Svezak I., Izdanje IV.

...puno uĉenika s

teškoćama ukljuĉilo je se u

školski volonterski klub ...

EKOOS

Struĉnost u našoj Školi

N: Na kojoj je razini naš

školski struĉni tim?

J. Soudil-Prokopec: To je

nezahvalno reći budući da

sam osobno ĉlan tog struĉnog

tima. Došla sam prije dvije

godine u ovu Školu i moram

reći da je naša ravnateljica

kao i svi nastavnici i struĉni

suradnici na zavidnoj razini.

N: Budući da je struĉni tim

dobro uhodan, smatrate li da

se uĉenici upisuju u našu

Školu zbog toga? Prenosi li se

dobar glas među roditeljima

uĉenika s teškoćama?

J. Soudil-Prokopec: Prije svega

roditeljima je vrlo vaţno znati

da će njihova djeca dobiti

odgovarajuću podršku u radu.

R o d i t e l j i m e đ u s o b n o

razgovaraju i prenose svoja

iskustva, a usmena rijeĉ

ponekada znaĉi više od

pisane.

Budućnost

N: Kakvi su planovi za

budućnost u Vašem radu?

J. Soudil-Prokopec: Cilj nam je

stvoriti takav sustav podrške,

u kojoj se svaki uĉenik osjeća

dobrodošao i moţe biti

uspješan. Potrebna je i bolja

komunikacija sa Zavodom za

zapošljavanje koji usmjerava

djecu u našu Školu jer

ponekad, zbog vrste teškoća

koju imaju, ne uspijevaju

svladati program naše Škole.

Također, bilo bi potrebno

osigurati bolju struĉnu praksu

jer uĉenici s teškoćama

obavljaju struĉnu praksu u

našoj Školi, a ţeljeli bi vidjeti

kako je na stvarnom trţištu

rada.

N: Kako bi se sve to ostvarilo,

zasigurno je potrebna

financijska pomoć. Na koga

se Škola moţe najviše

osloniti? Je li to drţava ili

postoje i mogućnosti izvan

Hrvatske, kao što su

primjerice Europski fondovi?

J. Soudil-Prokopec: Kad god je

bila potrebna financijska

pomoć, prva je uskakala

Osjeĉko-baranjska ţupanija

kao osnivaĉ Škole. Većih

poteškoća oko financijskih

sredstava do sada nije bilo, a

nadam se da neće ni biti. Što

se tiĉe projekata Europske

unije, uvijek ĉekamo neku

dobru priliku u koju se

uklapaju programi naše Škole.

Trenutaĉno nam je potrebna

tehniĉka oprema, poput

p o s e b n o p r i l a g o đ e n i h

monitora i tipkovnica, koja bi

olakšala rad uĉenicima s

teškoćama.

Zašto baš struĉna

rehabilitatorica?

N: Malo je uĉenika upoznato s

Vama. Kako ste se odluĉili za

rad s osobama s teškoćama?

J. Soudil-Prokopec: U ranoj

fazi ţivota odluĉila sam da

ţelim raditi s ljudima, no tada

nisam bila upoznata s

p o j m o m s t r u ĉ n o g

r e h a b i l i t a t o r a . N a k o n

završetka srednje škole,

shvatila sam da upravo tu

postoje najveće potrebe i da

bih i ja mogla dati svoj

doprinos. Ţeljela sam povećati

ljudska, ali i sva ostala prava

osobama s teškoćama.

Opuštanje i uţivanje s obitelji,

u vrtu, s prijateljima

N: Kada niste u radu s

uĉenicima s teškoćama, ĉime

se bavite? Što vam je hobi?

J. Soudil-Prokopec: Majka sam

dvojice sinova koji pohađaju

osnovnu školu i njima

pridajem najveću paţnju. U

razmacima između obitelji i

posla, volim otići u vrt i

opustiti se uz uzgoj voća,

povrća i cvijeća. Tu su,

naravno, i prijatelji, posebice

prijateljice iz srednje škole s

kojima se volim podruţiti.

Nemam neki hobi kojim se

aktivno bavim, ali imam puno

toga što mi ispunjava dane.

N: Hvala Vam što ste odvojili

dragocjeno vrijeme, pristali na

razgovor i što ste nam

„prosvijetlili― ulogu struĉnog

rehabilitatora, ali i ohrabrili

nas kako bismo lakše

pr istupi l i uĉenicima s

teškoćama! Obiĉno se kaţe

poruka za kraj. Što Vas nisam

pitao, a ţeljeli biste reći?

J. Soudil-Prokopec: Nadam se

da su profesori, uĉenici i

roditelji dovoljno otvoreni da

prihvate uĉenike i osobe s

teškoćama koje su u našoj

Školi i izvan nje, ali i da

zaborave na sve predrasude

koje su ĉuli ili mislili. Ţelim da

svi budemo osjećajni ,

empatiĉni i osjetljivi prema

osobama koje vidimo kraj

sebe, a potrebna ima je naša

pomoć.

Stranica 5

siječanj 2018.

U ĉetvrtak, 18. sijeĉnja s

poĉetkom u 11: 00 sati,

odrţano je predstavljanje

p r o j e k t a „ A b e c e d a

pismenosti― u prostorijama

Ekonomske i upravne škole

Osijek. Predstavljanje projekta

popratili su novinari za koje su

voditelji projekta iznijeli

osnovne podatke o projektu,

njegovom ishodu i cilju koji se

oĉekuje završetkom projekta.

Uvodnu rijeĉ u predstavljanju

vod i la je ravnate l j i ca

Ekonomske i upravne škole,

prof. Lidija Ţaper, koja je

ukratko pojasnila o ĉemu je

rijeĉ i koja je vaţnost tog

projekta za nastavnike i

uĉenike u sadašnjem i

daljnjem obrazovanju. Projekt

se temelji na poboljšanju

kompetencija nastavnog

osoblja i razine pismenosti

u ĉ e n i k a n a p o d r u ĉ j u

m e d i j s k e , d i g i t a l n e ,

financijske te multikulturalne

pismenosti. Od velikog je

znaĉaja za našu školu jer

naţalost Republika Hrvatska

je jedna od zemalja koja

n a j m a n j e i z d v a j a u

obrazovanje i općenito

c j e l o ţ i v o t n o u ĉ e n j e .

Ravnateljica je dodala kako je

projekt financirao Europski

socijalni fond te da mu je

vrijednost 1.478.872,99

kuna. Trajanje je procijenjeno

na dvije godine od 11.

mjeseca 2017. godine do 11.

mjeseca 2019. godine.

Partneri u projektu su

Osnovna škola Vladimir Becić

Osijek i tvrtka Gauss d.o.o.

Ravnateljica Lidija Ţaper

zadovoljna je odabirom

partnera jer kako je izjavila:

„Uz dobre i voljne partnere

brzo su krenuli u realizaciju

projekta.― Koordinatorica

projekta u našoj školi, prof.

Sanda Duk, izjavila je kako se

ne moţe već sada znati sa

sigurnošću što će se

k o n k r e t n o r a d i t i n a

radionicama koje će se

odrţavati u Ekonomskoj i

upravnoj školi kao i Osnovnoj

školi Vladimira Becića Osijek.

Radionice će voditi struĉno

obrazovani i pismeni ljudi.

Naglasak projekta je na

edukaciji nastavnika, koja će

se provesti u prvoj godini

trajanja projekta raznim

predavanjima i struĉnim

posjetima. Tijekom druge

godine u projekt će se ukljuĉiti

40 uĉenika svake škole

kojima će se kreirati korisniĉki

raĉuni za sudjelovanje.

Uĉenici će sudjelovati u

raznim radionicama koje će

im pomoći u poboljšanju

pismenosti za cjeloţivotno

uĉenje. Nastavnica Maja

Gligorov Radić, voditeljica

aktivnosti u Osnovnoj školi

Vladimir Becić, pojasnila je što

će se toĉno uĉiniti s novcem iz

fonda za realizaciju projekta

te plan provođenja aktivnosti

u njihovoj školi. Uĉenici će

dobiti suvremeni kurikul ĉija je

svrha poboljšanje njihove

pismenosti. Škole će se

opremiti laptopima, 3D

printerom i sliĉnim suvremeni

pomagalima kojima će se

moći koristiti tijekom nastave.

Ravnateljica Lidija Ţaper za

kraj je naglasila kako je cilj

postići ono što je zamišljeno

te osigurati bolju budućnost

uĉenicima ne samo naših

dviju škola, već proširiti ideju

tog projekta i dalje. Zahvalila

se svima, posebice uĉenicima

k o j i s u p r i s u s t v o v a l i

predstavljanju projekta u tako

velikome broju te vjeruje da

ćemo zajedniĉkim snagama i

trudom uspjeti u projektu.


PROJEKT „ABECEDA PISMENOSTI―

Unaprjeđenje pismenosti – temelj cjeloţivotnog učenja

EKOOS

Izjava koordinatorice Sande

Duk o znaĉenju Projekta:

Novinarka: Što ovaj projekt

znaĉi za našu školu?

Nastavnica Sanda Duk:

Projekt „Abeceda pismenosti―

o d n o s n o u na p r j eđ e n j e

pismenosti od velikog je

znaĉaja za našu školu.

Naţalost, Republika Hrvatska

jedna je od zemalja koja

n a j m a n j e i z d v a j a u

obrazovanje i cjeloţivotno

uĉenje što se vidi i na

provedenom PISA istraţivanju

m e đ u u ĉ e n i c i m a .

Ispodprosjeĉn i smo u

d i g i t a l n o j , m e d i j s k o j ,

financijskoj, multikulturalnoj i

ĉitalaĉkoj pismenosti. Da bi

postigl i zadovol javajuće

rezultate, potreban je dodatan

napor vodstva i nastavnika

š k o l e p u t e m o v a k v i h

projekata. U iduće dvije

godine osigurali smo gotovo

1.500.000,00 milijuna kuna

za provedbu ovog projekta koji

će upravo biti utrošeni za

pobo l j šan je naveden ih

pismenosti. U prvoj godini

projekta nastavnici škole

educirati će se putem

predavanja, radionica i

struĉnih posjeta, a iduće

godine zajedno s uĉenicima

kreću u izradu novih

sadrţaja.

N: Tko će sve biti ukljuĉen u

projekt?

S. Duk: Naša škola nositelj je

ovog projekta, a partner nam

je OŠ Vladimir Becić Osijek. U

edukacij i sudjeluje 30

nastavnika obje škole, a u

projekt će biti ukljuĉeno

minimalno 80 uĉenika.

Partner nam je i tvrtka Gauss

d.o.o. iz Osijeka koja će

izraditi program za uĉenje na

daljinu te nam izraditi mobilnu

aplikaciju koja će pomoći

uĉenicima pri uĉenju.

N: Što naši uĉenici imaju od

projekta?

S. Duk: Uĉenici će dobiti

kvalitetan i suvremeni kurikul

koji za svrhu ima poboljšanje

njihove digitalne, medijske,

multikulturne i financijske

pismenosti. Kroz projekt

nabavit će se laptopi, tableti,

3D printer, interaktivni

projektor i druga suvremena

pomagala koja će se moći

kor i s t i t i u nas tav i i

izvannastavnim aktivnostima.

Stranica 7

sijeĉanj 2018. Izvor foto: Glas Slavonije, http://www.glas-slavonije.hr/

Novinarka: uĉenica Ines Jurendić, 2. a

Depresija je teška bolest koja

dolazi od lat. rijeĉi znaĉenja

potištenost. Mnogi ljudi ĉesto

zamijene pojmove depresija i

deprimiranost iako su te rijeĉi

s a s v i m r a z l i ĉ i t e .

Deprimiranost oznaĉava

raspoloţenje usamljenosti,

potištenosti i bezvoljnosti te

odlazi s vremenom, dok

depresija ostaje na duţe

vrijeme i time oteţava

svakodnevni ţivot. Depresija

ne znaĉi samo psihiĉke

promjene, već i fiziĉke kao što

su masivni gubitak energije,

povećanje/smanjenje apetita,

gubitak interesa u aktivnosti i

stvari koje smo voljeli,

suicidalnost te osjećaj manje

v r i j e d n o s t i . I n t e n z i t e t

depresije ĉesto varira tijekom

dana, odnosno neke osobe se

bude rano ujutro i već na

poĉetku dana budu tuţne, dok

se kod drugih depresija javlja

p r e d k r a j d a n a .

Napredovanjem bolest i

depresija moţe postati sve

teţa dok ne prijeđe u trajno

stanje. U tom sluĉaju oboljela

se osoba potpuno povlaĉi u

sebe i moţe dan provesti

„sklupĉana― u svome krevetu.

Depresija moţe biti i

nasljedna ili potaknuta nekim

tragiĉnim događajima, kao

npr. gubitak voljene osobe,

nasilja u obitelji, stres, ali

mogu biti i neki manji vanjski

ĉimbenici, kao što su

nepravilna prehrana, manjak

svjet la, slaba t jelesna

aktivnost itd. Vjerojatno

na jo pa sn i ja po s l j ed ica

depresije je samoubojstvo.

Kod adolescenata je depresija

ĉešća iako mnogi adolescenti

uspiju ostvariti ravnoteţu te

kod njih ne dolazi do „prave―

depresije. Kod adolescenata

su ĉesti poremećaji spavanja i

apetita, razdraţljivost kao i

„iskrivljena― slika o sebi, a

moguće su i suicidalne misli.

Mladi se u depresiji ĉesto

mogu ţaliti na tjelesne bolove,

glavobolju, bolove u stomaku,

a da za to ne postoji

sistematski uzrok. Uzroci

depresije u adolescenata

moţe biti nasljeđe, biološke

promjene u mozgu, stres ili

preopterećenost, poremećeni

obiteljski odnosi, nasilje

(vršnjaĉko, obiteljsko itd.),

gubitak voljene osobe i sl. Vrlo

je vaţno obratiti pozornost na

adolescente koji pate od

depresije ili pokazuju neke

simptome jer posljedice mogu

biti vrlo teške, npr. problemi u

školi, bjeţanje od kuće, štetna

uporaba sredstava ovisnosti,

riziĉna ponašanja, nasilje i sl.

Mlade u depresiji treba

ohrabriti i potaknuti na

razgovor o novonastaloj

situaciji, dati im do znanja da

imaju podršku, trebamo biti

puni razumijevanja prema

njima, a dobro ih je poticati na

druţenje i lijeĉenje. Vaţno je,

ako nam se netko povjerava,

zadrţati kritiku za sebe i

slušati ih te uvaţiti njihove

osjećaje i brige, ĉak i ako nam

se ĉine krajnje nevaţnim ili

b e s m i s l e n i m .

Dijagnosticiranje depresije

kod adolescenata obuhvaća

sveobuhvatan pristup koji

ukljuĉuje rano prepoznavanje

i procjenu suicidalnog rizika te

lijeĉenje. Neki naši naĉini

razmišljanja mogu uzrokovati

d e p r e s i j u , o d n o s n o

disfunkcionalne automatske

misli, koje ukljuĉuju ĉitanje

misli („On misli da sam

gubitnica.―), etiketiranje („Ja

sam neuspješan.―), proricanje

budućnosti („Odbacit će me

zbog…―), dihotomno, odnosno

sve ili ništa mišljenje („Sve

krivo radim―). Depresija u

adolescenata moţe, ali ne

mora biti teška oblika te se

moţe riješiti ako se rano

dijagnosticira. Kada smo

mladi i najmanje se stvari ĉine

kao kraj svijeta, a kada dođu

veći problemi postaje još gore

i teţe. Zato je dobro obratiti se

odraslima ili ĉak specijalistima

koji nam mogu pomoći. Ako

imate bilo kakve znakove

depresije, ĉak i najmanje, ili

sumnjate da ste depresivni,

potraţite pomoć!


PEDAGOŠKI KUTAK NAŠIH UČENIKA Adolescentska depresija i anksioznost

Izvor foto: https://www.pinterest.com/pin/328833210272394455/?lp=true

Novinarka: uĉenica Laura Novotni, 2. a

Izvori: https://www.krenizdravo.rtl.hr/zdravlje/mentalno_zdravlje/simptomi-depresije-i-kako-ih-prepoznati

https://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/25/Depresija.html

http://djecja-psihijatrija.hr/depresija-u-djecjoj-i-adolescentnoj-dobi/

ttps://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/29606/Depresija-i-mladi.html

https://www.krenizdravo.rtl.hr/zdravlje/mentalno_zdravlje/simptomi-depresije-i-kako-ih-prepoznati

https://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/25/Depresija.html

http://djecja-psihijatrija.hr/depresija-u-djecjoj-i-adolescentnoj-dobi/

https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/29606/Depresija-i-mladi.html

EKOOS

1. Niccolo Ammaniti:

Nek zabava poĉne

roman slatko-

gorkog okusa i

f a n t a s t i ĉ n e

a t m o s f e r e

odvest će vas u

Italiju i tjerati na

s m i j e h i a k o

dobro znate da

biste t rebal i

p lakat i . Nek

zabava poĉne ne

silazi s ljestvice

n a j ĉ i t a n i j i h

k n j i g a v e ć

godinama!

2. Marc Levy: Kad bi

to zbilja bilja…

ljubavna priĉa

koja se ĉita u

jednom dahu,

p o s v e

o r i g i n a l n o g

z a p l e t a i

n e o ĉ e k i v a n o g

završetka koji

n ikoga neće

o s t a v i t i

r a v n o d u š n i m .

Prema ovom

romanu snimljen

je i film Samo

nebo zna (2005.)

3. Harper Lee: Idi,

postavi straţara

knjiga o mudrosti,

toleranciji i strasti

koja će vam

pribliţiti ameriĉki

Ju g i u v i j e k

prisutne rasne

probleme. Glavna

junakinja ovog

romana teško se

n o s i s

u z n e m i r u j u ć i m

istinama o svojoj

obitelji i ljudskim

p r a v i m a

Afroamerikanaca.

Zabavno, buntovno

i dirljivo!

4. Ruta Sepetys: Soba

puna snova

izvrstan roman koji

nam doĉarava ţivot

u ozloglašenoj

Francuskoj ĉetvrti

New Orleansa.

Sedamnaestogo

dišnja Josie je, kao

kći prostitutke,

djetinjstvo provela

u javnim kućama.

Budući d a o d

ţivota ţeli puno

više, sanja o

upisu na prestiţni

koledţ. Taj san je

mogao postati

stvarnost, a l i

m a j k a s v o j u

nevinu kći uvlaĉi u

središte istrage o

ubojstvu... Ovo je

priĉa s velikom

poukom: odluke u

ţivotu moramo

donositi iskljuĉivo

sami.

5. Mary Higgins Clark:

Sjeti se

kada se mlada

ţena utopi nakon

samo par tjedana

braka, na obalu

C a p e C o d a

uvukao se nemir.

Je li se zaista

utopila ili joj

suprug nije htio

pomoći? Kamo je

nestao vrijedan

smaragdni prsten

koji je imala na

ruci? U isti se

grad doseljava i

mladi par ĉije je

dijete u opasnosti.

Je li to doista

tako? Ili majka

gubi razum? Sjeti

se je još je jedan

vrhunski triler ove

p o z n a t e

spisatelj ice –

napet i uzbudljiv!

prof. Kurtović

Stranica 9

sijeĉanj 2018.

TOP 5 KNJIGA PO PREPORUCI KNJIŢNIČARKE :)

Vrlo se ĉesto mogu ĉuti

pogrješke naših uĉenika

tijekom usmenog odgovaranja

ili u pisanju školskih zadaća,

eseja, prikaza i sl. Svi

ponekada griješimo, ali dobro

je znati toĉno i ispravno

upotrebljavati pojedine rijeĉi.

1. Prva je ĉesta pogrješka

pisanje glagolskoga

pridjeva radnog — vidio

(m.r.). Ijekavski oblik

glagola vidjeti glasi: vidio

-vidjela-vidjelo-vidjeli-

vidjele-vidjela. To znaĉi

da m.r. ne moţe glasiti

vidjeo, već vidio, dok

ćemo u ţ.r. reći vidjela.

2. I n s t r u m e n t a l j e

p o s l j e d n j i

padeţ u hrvatskom

jeziku, a odgovara na

pitanje: (s) kim(e)?, (s)

ĉim(e)? Ĉesto je

nepravilna upotrjeba

instrumentala društva

kao ins t ru menta l a

sredstva. Da pojasnimo:

Instrumental sredstva

oznaĉava radnju koja se

događa uz pomoć nekog

p r e d m e t a : V o z i o

se autom. Ĉistila sam

m e t l o m . M o ţ e m o

zami jet i t i kako u

izricanju instrumentala

s r e d s t v a n e m a

prijedloţne upotrjebe s

metlom, s autom, već

autom i metlom. Stoga,

n e p r a v i l n o j e z a

instrumental sredstva

koristiti instrumental

društva: Putovao sam s

vlakom. → Putovao sam

vlakom. Jeo sam s

vilicom. → Jeo sam

vilicom. Instrumental

društva pak glasi: Bio

sam s prijateljima u

gradu. Iz primjera je

v i d l j i v a u p o t r j e b a

prijedloga s(a) za ţivo.

3. P o s l j e d n j a ĉ e s t a

pogrješka jest pisanje

zanaglasnica ili enklitika.

Zanaglasnice ili enklitike

nenaglašene su rijeĉi

koje se vezuju za rijeĉi

koje im prethode te s

njima ĉine naglasnu

cjelinu. Zanaglasnice

mogu biti zamjeniĉke

(nenaglašeni obl ic i

osobnih zamjenica i

p o v r a t n e

zamjenice sebe/se: me,

te, ga, ju/je...), glagolske

(sam, si, je, smo, ste, su;

ću, ćeš, će, ćemo, ćete,

će; bih, bi, bi, bismo,

biste, bi) ili je rijeĉ o

ĉestici li. Zanaglasnica

stoji iza prve naglašene

rijeĉi u reĉenici, npr.

Marulić je napisao

„Juditu―. Problem je

kada subjektu prethodi

atribut ili apozicija.

Zanaglasnice u takvim

sluĉajevima ne moraju

biti na drugome mjestu

u reĉenici, ali se moraju

nasloniti na naglašenu

rijeĉ. Ispravna je stoga i

reĉenica: Splićanin

Marulić napisao je

„Juditu―, ali nikako:

Splićanin Marulić je

napisao „Juditu―.

prof. Glumac


Mali jezični savjet

sijeĉanj 2018.

Izvor foto: http://knjige.ihjj.hr/knjiga/hrvatski-jezicni-savjetnik/87/

EKOOS

Vječni ples

U dvorani veličanstvenoj

Pod svjetlima zlatnim,

Balerina bijela poput snijega

Započinje svoj ples.

Uzvanici zastanu

Kao hladni kipovi na mjesečini srebrnoj.

Šarene maske padnu.

O tužnog li prizora!

A ona laka poput pera

Lepršavo se uvija

Kao kakva silueta golubice.

O predivnog li prizora!

Svaki okret postaje jedinstven

Kao kakva čarolija.

Svi uzvanici stanu plesati.

O čudnog li prizora!

Uvija se balerina

Uvija se dvorana cijela

Kao kakvo jato lastavica.

O čarobnog li prizora!

Vrijeme se mijenja.

Uzvanici nikada ne prestanu

A balerina bijela nastavlja svoj ples vječni.

O strašnog li prizora!

Stranica 11

Učenički literarni kutak

31. sijeĉnja 2018.

Poezija „na dlanu―...

Ivona Martinĉević, 4. f

I keep your name in my heart

But you're not there for a while.

In my head there's a sound

And it reminds me of your voice,

But you're not around.

You're always there in my head,

Right now I wish that you were here.

I tell myself I don't care that much,

But I feel like I'd die till I feel your touch.

Say I wouldn't care if you walked away,

But every time you're there I'm begging you to stay.

Karla Milinković, 2. b


Dama i stranac, 2. dio

Nastavak chick lita

sijeĉanj 2018.

Sati… sati su je odvajali od njezine sudbine. Bila je odluĉna iako je znala da će nakon

tog pothvata visjeti kao i sve bludnice, ubojice i ţene koje se ogluše na zapovijed svojih muţeva,

roditelja i vlasti. Visjeti… odzvanjalo joj je u glavi 'ko stari sat u njezinoj prostranoj sobi. Klavir u

centru i knjige sa svih strana kreveta. Gledala je kroz prozor koji nadzire raskošni vrt, u kojem je

ona zadnji put kroĉila nogom kada je bila mlada, toĉnije mlađa. U to vrijeme roditelji su joj

nadjenuli pogrdni nadimak „Dama― koji su ĉak usvojile i sluge, zapravo robovi, ali to je bila

jedna od tajni koju je njezina obitelj ĉuvala od ostale aristokracije kako Kraljica ne bi saznala.

Dama je uvijek bila buntovna i rjeĉita. Znala je manipulirati ljudima. Ugledala se na

majku, svirala je klavir i bila jedna od najobrazovanijih ţena u ĉitavom Londonu, ali na sramotu

svojih roditelja jer se uvijek „miješala― u stvari koje ţenu nisu trebale zanimati. Zato je bila

zakljuĉana u svojim odajama, a nakon jednog pokušaja bijega, okovali su prozore njezine sobe,

nakon drugog zazidali kamin, a nakon juĉerašnjeg, postavili straţu i strogo zabranili izlaske i

ulaske u njezine odaje.

EKOOS

Sramotu koju je Dama nanijela te veĉeri svojim roditeljima bila je prevelika jer je priĉala s

muškarcem javno. Puk ju je prepoznao – bila je to Cassandra Adelaid Ellesmer. Rijetko se mogla

vidjeti izvan zidina dvorca. Ĉak se nagađalo kako joj i sama Kraljica zavidi, ĉuli su da je visoka,

vitka, da ima jedinstvene neviđene oĉi koje su razliĉite boje i dugaĉku snjeţno-bijelu kosu. Svaki

poţeljni Londonĉanin htio ju je za ţenu. Ona je bila „javna tajna―, djevojka za koju se ne smije

priznati da postoji dok ju roditelji ne otkriju. Ljudima se „posrećilo― juĉer kada su ju vidjeli u tom

parku, samu i previše uplašeni da joj priđu, ne od straha nego od poštovanje i oĉaranosti.

Cassandra je zamišljeno, kao i obiĉno, hodala po krevetu i ĉekala da netko, bilo tko, dođe

po nju. Razmišljala o licima svih ljudi koji su ju ugledali i onom muškarcu kojim je oĉarana. Nitko

nikada nije bio toliko iskren prema njoj, bila je zaintrigirana, htjela je pobjeći i biti slobodna, no

nije znala kako. Imala je ideju, o prijateljstvu s tim bezimenim muškarcem. Nije htjela imati

muţa i biti vezana brakom do kraja ţivota, barem ne sada dok je još bila tako mlada i neiskusna.

Iznenadno, vrata su se širom otvorila i desetak sluškinja, skupa s njezinom najdraţom

prijateljicom i suradnicom, umarširalo je u njezinu sobu. Ira je bila ropkinja iz Indije koju je Cass

dobila kao poklon za peti rođendan. Ona joj je postala jedna od najbliţih i najiskrenijih

prijateljica. Bilo je vrijeme veĉere. Cassandru su tiho i paţljivo oblaĉili u dugaĉku crnu haljinu s

zlatnim korzetom prema najnovijoj engleskoj modi, a kada je naĉas ostala sama s Irom, brzim je

korakom skoĉila na krevet i zapoĉela priĉu o velikim planovima i bijegu. Ira bi joj se uvijek

smijala jer pola toga nije mogla razumjeti. Ĉesto je govorila Cassandri da diše i predahne jer

prebrzo priĉa. Znale su da nemaju puno vremena prije nego li pođu na veĉeru s roditeljima,

nakon koje će biti bal u ĉast nove Kraljice. Rekla je Iri kako namjerava pobjeći kada sat otkuca

pola dvanaest. Nadala se kako će svi biti zaokupljeni novom kraljicom pa će imati priliku

nezamjetno pobjeći. Ira se nadala da će ju Cassandra povesti sa sobom. Zamolila je Iru za

pomoć. Straţa je otvorila vrata i ispratila Cassandru, ne znajući za veliki i posljednji pokušaj

bijega. „Vrijeme za veliku igru.― – rekla je Cass šaptom, a Ira se pritajno nasmiješila.

Kraj 2. dijela…

Lana Zubak, 2. a

Stranica 13

sijeĉanj 2018.

Izvor foto: https://pixabay.com/en/british-english-fashion-girl-human-2023201/


Sudbina?, 2. dio

Polako izlazimo iz lifta dok mi srce ubrzano tuĉe s njegovom rukom oko moga struka.

Onaj mali glasić u glavi viĉe da je ovo loša ideja i da bih trebala otkazati sve i otići, ali u isto

vrijeme svaki mišić u mome tijelu protivi se tome.

Ima nešto u dodiru njegove ruke koji mi šalje trnce po cijelome tijelu i time oteţava svaku

radnju. Trenutno sve što radim, hodam i priĉam, sve je na autopilotu. Jednostavno ne mogu

maknuti misli s njegove ruke… Nastala je neugodna tišina otkako sam pristala otići na kavu i

ĉini se da nijedno od nas ne planira to prekinuti. Nemojte me krivo shvatiti, uţivam u njegovoj

prisutnosti, ali toliko toga me zanima. Što ako on sve tako zove? Što ako ţeli da budemo

prijatelji? Što ako se uopće ne zanima za mene na naĉin na koji bih ja htjela? Što ako se

zaljubim preko ušiju u njega, a on ne u mene? Što ako je on… ne, nemoguće! Zar ne? On?

Sumnjam… ali ipak..? Ne mogu ga to baš pitati, ispala bih jako neugodna. Moţda bih to mogla

ubaciti u razgovor nekako? Ili da jednostavno završim s ovim pa istraţujem kada se vratim

kući… „Gđice Anamarija? Je li sve u redu?― Ali mogla bih i… što? Priĉa mi nešto! Opet sam se

iskljuĉila! „Oh, oprostite, što?― „Je li sve u redu? Ĉinite mi se nekako odsutni.― „Ma sve je u redu,

samo… Zašto ste mi dali taj posao ako me niste ništa ni pitali, nikakav intervju, ništa?―

„Vjerujem svojoj procjeni. A ĉinite mi se kao netko dostojan ovog posla. I mislim da moţemo

preskoĉiti formalnost i obraćati se s „ti―, što kaţeš?― Oh moj Boţe. Ovo se ne događa! Sanjam li?

„Uh, da, moţe, naravno. Ali ipak, ne moţeš baš znati kakva sam na samo jedan pogled. Mislim,

mogla bih biti serijski ubojica ili prevarantica?― Na ovo se nasmijao. Kriste, ima tako lijep i

izrazito zarazan osmijeh. „Uvijek postoji ta mogućnost, da. Ali draţe mi je misliti da se iza

prelijepog lica krije još ljepša osobnost.― Rekao je to ozbiljnim tonom, ali s nekim sjajem u oĉima

i naglaskom smješka na licu. Ovo se ne događa. Stalno mislim da ću se probuditi i shvatiti da

već kasnim na razgovor i da se ovo nije dogodilo. Ajme, sada sam se sjetila da mi je i kupio onaj

šal. Zašto? Da ga pitam? Moţda bih ispala preizravna ili… Joj ne, opet sam se zamislila. „Zašto

si mi kupio onaj šal? Stvarno nije bilo potrebno, mislim, ni ne poznaješ me.― „Nema veze što te

ne znam, a imala si onaj sjaj u oĉima dok si gledala taj šal. Nisam baš mogao otići iz dućana, a

da ništa ne napravim.― Je li on to stvarno sada rekao? Moja podsvijest, koja mi kuje snove, ima

baš dobru maštu. „Pa hvala, ali stvarno nije bilo potrebno.― „Stigli smo.― Reĉe dok mi rukom

pokazuje put unutar profinjenog kafića, dok mu je druga ruka i dalje oko mog struka. Polako

ulazim i on me prati. Mislim, nije baš da se bunim, njegov dodir je stvarno nešto… Ali znamo se

svega sat vremena. Pronalazimo mjesto i sjedamo jedno preko puta drugoga. Opet ne priĉamo

već si gledamo u oĉi cijelo vrijeme. Kafić ispunjavaju razni mirisi kave, a njegov je pogled

opojan. Krajiĉkom oka primijetim da dolazi konobarica i miĉem pogled. Nisam to htjela i stvarno

je trebala sva snaga koju imam da to uĉinim. Jason naruĉuje kavu s mlijekom, a ja crni ĉaj s

mlijekom i medom. Opet se gledamo, ali ovaj put on zapoĉinje razgovor. „Ne piješ kavu?―

„Pijem, samo sam već pila danas.― „Reci mi nešto o sebi. Ţiviš blizu?― „Nema se puno za reći,

ţivim samo desetak minuta odavde, jesi li ti blizu?― „Ne.― Zašto uvijek koristi tako kratke

odgovore? Moţda ne voli razgovarati? Taman sam krenula nešto reći kada se konobarica vraća

s našim napitcima. Zahvalimo i krenem otpiti malo. Au! Nisam oĉekivala da je ovako vrelo i

podcijenila sam svoju smotanost…Brzopleto sam pokušala spustiti šalicu kada se malo ĉaja

izlilo preko ruba i opeklo me. Ruka mi se trznula i sve sam prosipala! I po Jasonu!! Ajme meni.

Sve je postalo usporeno i sljedeću je sekundu i on vikao da je prevruće. Uzela sam ubrus i

pokušala upiti sve, ali samo sam pogoršavala situaciju.

sijeĉanj 2018.

EKOOS

Zbunjeno sam se ispriĉavala i tapkala mu po košulji i hlaĉama kada sam primijetila da se on

smije. Molim? „Stvarno mi je ţao, platit ću kemijsko ĉišćenje, nije prob…„ „Anamarija, u redu je.―

Rekao je to veselim tonom kroz smijeh. Laknulo mi je kada sam vidjela da se smije i da nije ljut

na mene. Ovo je moţda jako loš potez, ali svejedno sam to rekla: „Ako hoćeš, moţemo ići kod

mene u stan da ti operem sve i osušim, nemoj hodati takav.― „Znamo se svega sat vremena i

već me pozivaš k sebi? Moram priznati, to me fascinira. Radiš li to sa svima?― – reĉe i namigne.

Ostala sam bez rijeĉi i samo gledam u njega dok osjećam kako mi se licem širi osmijeh. „Ja… ne

samo…„ „Ana, smiri se. Samo te zadirkujem. Nema problema, hajdemo.―

Krenemo izlaziti i njegova se ruka opet nađe oko moga struka, ali ovaj se put pribliţim k

njemu. I dalje igram jako opasnu igru koja postaje sve opasnija, ali sviđa mi se i ne planiram

prestati.

Kraj 2. dijela…

Laura Novotni, 2. a

Stranica 15

Izvor foto: http://jillianne-hamilton.com/feminism-and-chick-lit-can-they-be-friends/

31. sijeĉnja 2018.

U obilasku jedne knjiţare, prvo

što me privuklo knjizi bila je

sama naslovnica. Nakon toga

naslov – „Cura na netu―,

nakon što sam odmah

pomislila da se radi o

anonimnom pisanju bloga

jedne tinejdţerice koja se po

mojoj pretpostavci krije u

sjeni, ali ipak ţeli progovoriti.

Preporuĉujem i smatram da

knjige ove trilogije sa

suvremenom tematikom,

svakako vrijedi proĉitati.

Napomenula bih da su ipak za

osobe s posebnim knjiţevnim

ukusom.

Cura na netu

Penny je obiĉna srednjoškolka

iz Brightona. Povuĉena cura

koja svoje srednjoškolske

dane provodi u sjeni

prijateljice Megan, talentirane

i najpopularnije cure u školi.

Ono što nitko u školi ne zna o

Penny jest da piše anoniman

blog – Cura na netu. Jedina

osoba koja za to zna njezin je

najbolji prijatelj Elliot. On je i

jedina osoba kojoj se moţe u

potpunosti povjeriti i reći mu

sve o svojim napadajima

panike koje ne moţe

kontrolirati te o neugodnim

događajima u školi. Malo je

reći da se Elliotu Megan ne

sviđa i da je mrzi, ali svejedno,

Penny pokušava spasiti staro

prijateljstvo koje se s

godinama razrijedilo.

Kada su događaji u školi

izmaknuli kontroli i kada

Penny više nije znala kako

dalje nastaviti, majka dobije

p o s l o v n u p o n u d u d a

organizira vjenĉanje u New

Yorku i cijela obitelj mora poći.

Penny to putovanje doţivljava

kao bijeg od dobro poznate

okoline, putovanje na kojemu

će uz pomoć najboljeg

prijatelja pokušati pronaći

sebe. Tada upoznaje Nou,

„pokretaĉa radnje―, s kojim

provodi zimske praznike.

Nakon povratka u Brighton,

sve teĉe uobiĉajenim tijekom,

sve do dana kada je uoĉena

njezina slika s Noom i otkriven

njezin tajni identitet pod kojim

je pisala o „deĉku iz

Brooklyina―.

Cura na netu – na turneji

Kada su zadnji ispiti završili,

ljetni praznici mogli su poĉeti.

Ovoga puta Penny ih provodi s

Noom na turneji Europom.

Kada je u javnost izašla vijest

o tome kako je poznati

glazbenik u usponu, Noa

Flynn, viđen s „Curom na

netu―, podigla se velika

medijska prašina. Penny je

cijelu zbrku riješila na svoj

naĉin – na netu. Napravila je

veliku stanku za javnost u

pisanju bloga, no kako ne bi

prestala pisati, omogućila je

uvid u blog samo sebi

najbliţim osobama – Elliotu,

profesorici Mills (koja ju je

ohrabrila da nastavi s

pisanjem) i curi s korisniĉkim

imenom „Pegazova krila―.

Na prvom koncertu u

Brightonu, Penny ponovo

proţivljava napadaj panike. U

tom trenutku ju spašava

Megan i odvodi kući. Megan

se ispriĉala za događaj kada

je javnosti otkrila za „Curu na

netu― i ponovo zadobiva

Pennyino povjerenje. Na

turneji Noa i Penny ne

provode previše vremena

zajedno kako su planirali. S

vremenom, Penny postaje sve

teţe samoj provoditi vrijeme,

stoga je odluĉila otići u

obilazak grada sa svojim

v j e r n i m f o t o a pa r a t o m.

Obilazeći grad, susreće Leah

Brown s kojom vremenom

postaje vrlo dobra prijateljica.

Nakon uspjele prevare koju je

izmislio menadţer benda,

Penny ĉvrsto odluĉi vratiti se

kući…


Prikaz knjige Zoe Sugg (Zoelle), Cura na netu

sijeĉanj 2018.

Izvor foto: http://www.mvinfo.hr/knjiga/10592/cura-na-netu

Izvor foto: https://fokusnahit.com/proizvod/cura-na-netu-na-turneji/

EKOOS Stranica 17

Joe Satriani: What happens next Recenzija albuma

Cura na netu – nakon prekida

Nakon riješenih nesuglasica s

Noom, Penny ponovo postaje

pr ior i tet kontro la nad

napadajima. Noa se povlaĉi iz

javnosti ne ostvarujući

nikakav kontakt, ĉak ni s

obitelji. Penny se odluĉila

posvetiti fotografiji jer je

postala sigurna da je to ono

ĉime se ţeli baviti i pokušava

pronaći svoj stil. Posjećujući

„Umjetniĉku akademiju u

Londonu―, upoznaje djevojku

Posey, koja je vrlo talentirana i

ima nevjerojatan glas, ali to

sve prikriva njezina trema te

zbog toga planira odustati od

glavne uloge u mjuziklu u

kojemu je Megan njezina

zamjena. Kako bi joj pomogla,

vodi je k Leah, koja je nekoć

isto imala tremu prije

nastupa.

Penny doznaje da Elliotova

obitelj ima ozbiljnih problema i

potrebna mu je više nego

ikada. U trenutku kada

upozna Calluma, deĉka s

kojim dijeli strast prema

fotografiji, pojavljuje se Noa.

Riziĉan potez koji će napraviti

Megan, dovest će do

napetosti događaja u kojemu

će najveća ţrtva ispasti

Posey…

Cura na netu se odjavljuje XXX

Sofija Andrašev, 4. f

Izvor foto: https://www.ekupi.hr/Cura-Na-Netu-Nakon-Prekida-Zoe-Sugg-1244756.aspx

S najnovijim albumom What

happens next gitaristiĉke

legende Joe Satrianija,

slušatelji su dobili priliku

vratiti se u njegov um s

pjesmama koje prikazuju

njegovu ĉistu genijalnost. Po

redu 16 studijski album,

slušatelje privlaĉi zvukom od

poĉetka do kraja. Sastoji se

od 12 pjesama, a traje 50

minuta. Prva pjesma na

albumu zvana Energy,

rokerska je stvar koja

pokazuje Sat r ian i jevu

genijalnost na kojoj je radio

godinama, a traje 3 i pol

minute.

Catbot daje Satrianijevoj

eksperimentalnoj strani da

izađe na vidjelo i vodi

glavnu rijeĉ od poĉetka

pjesme pa sve do njezinog

kraja. Thunder High on the

M o u n t a i n z a p o ĉ i n j e

„riffom― koji se kreće po

vratu gitare, a sastoji se od

njegovog već poznatog

legato sviranja.

Napravljena je baš onako

kako bi album trebao

zapoĉet i . I spunjena

Satrianijevim ekspertnim

„solaţama― preko stisnute

ritam sekcije koja daje

„platno― na kojem Satriani

oslikava svoju viziju i

predstavlja ju slušateljima.

Catbot, druga pjesma po

r e d u , p o d s j e ć a n a

futuristiĉku rock glazbu s

raznim efektima, melodijom

koja podsjeća na dva robota

koji imaju dugi razgovor oko

neĉega neodređenog.

Nakon toga zapoĉinje prava

gozba za uši, kada nakon

nekoliko „power― akorda,

zapoĉinje glavna melodija, a s

njom i prva solaţa, praćena

klavijaturama, bubnjevima i

bas gitarom u pozadini.

Nakon toga se opet vraća na

„riff― s poĉetka koji polako

pribliţava pjesmu kraju.

Cherry Blossoms izvlaĉi iz

Satrianija njegovu njeţniju

stranu. Gitara je praćena

klavirom sve dok ne prelazi u

ĉistu rock senzaciju, kroz

polaganu progresiju koja tada

uvodi ĉitav bend u vrhunac

pjesme. Satriani preuzima

glavnu rijeĉ svojom „whammy

pedalom― i polako pušta da

njegova agresivnija strana

p o ĉ n e v o d i t i p j e s m u

fenomenalno odsviranim

solaţama. Završava ĉistom

agresivnošću i energijom koja

karakterizira njegove starije

pjesme. Looper se sastoji od

„funky bassl inea― koj i

pokazuje slušateljima svu

genijalnost glazbenika koji

s to j i i za te p j esme.

Satrianijevo sviranje podsjeća

na Hendrixovo s dozom

modernog doba. Bubnjevi su

tu da popune prazninu i nisu

toliko glasni. Chad Smith,

bubnjar Red Hot Chili

Peppersa, odrţava stalni ritam

s b a s i s t o m G l e n n o m

Hughesom koji daje Satrianiju

prostor za eksperimeniranje.

Righetous svojim njeţnim i

topl im tonom, po lako

predstavlja slušateljima svoj

svijet i vodi ih na putovanje

koje traje 3 i pol minute, koje

se sastoji od gitaristiĉkih

harmonija, klavijatura koje

prate cijeli bend i nepogrješive

ritam sekcije. Sljedeća

pjesma, Super funky badass,

ujedno je i najduţa pjesma na

albumu. Svojim „grooveom―

opet podsjeća na putovanje,

koje uz pomoć Smitha i

H u g h s a o t v a r a v r a t a

Satr ian i jevoj mašt i . S

prijelazima iz ĉistog funk-

rocka, u već njegov poznati

nepogrešivi stil, jedna je velika

gozba za uši. Forever and Ever

otvara put u drugu dimenziju u

kojoj se lagano slušatelj

izgubi. Pjesma Invisible

cijelom albumu daje „mrvicu―

svjeţine, poĉetkom podsjeća

na Van Halena i uvođenjem

ambijentalnih klavijatura, uz

istaknutu bas-liniju, daje

Satrianiju slobodu da uvuĉe

slušatelja u svoj svijet. Nakon

toga prelazi u ţešću fazu koju

privodi kraju „leadom―, koji

pokazuje da Satriani, usprkos

godinama, još i dalje ima

snagu nap isa t i nešto

fenomenalno. Smooth soul

pjesma je koja odaje poĉast

Santani, ona je oliĉenje snage

i pokazuje koliko ljudi mogu

izraziti svoje emocije kroz

glazbu. Headrusher svojim

brzim tempom jako podsjeća

na Satch Boggie, što se vidi po

njegovom glavnom „riffu―.

Podsjeća na pjesmu koja bi se

lagano uklopila u Surfing with

the Alien, s atmosferom koja

s l u š a t e l j a i s p u n j a v a

energijom. I naslovna skladba

What happens next, ujedno je

i najstarija pjesma na albumu,

izdana 13. prosinca 2017.

Deveta po redu, ne ostavlja

slušatelje „gladnima― za još

vrhunske glazbe i predstavlja

odliĉnu ravnoteţu između

energiĉnog dijela albuma i

onog emotivnog, ona je ĉista

kruna ovog fenomenalnog

albuma.

Za kraj, cijeli je album jedna

velika „poslastica― za uši i

istinske oboţavatelje rocka

neće razoĉarati. Album je

vidljivi prikaz Satrianijeve

svijesti koju nam je opisao u

r a z n i m p j e s m a m a ,

melodijama i pokazuje da je

Satriani još uvijek genijalac

kakav je bio i prije 30 godina.

Zero


sijeĉanj 2018.

Izvor foto: https://www.space.com/38346-joe-satriani-new-album-all-star-lineup.html

EKOOS Stranica 19

RAZGOVOR S POVODOM Ne-obična Ivona

31. sijeĉnja 2018.

Današnji ĉovjek, u strci i zbrci

u kojoj ţivi, ĉesto nema

vremena. Otuđuje od obitelji,

otuđuje se od prijatelja,

otuđuje se od samoga sebe.

Jer nizašto nema vremena.

Poznajem jednu Ivonu koja za

sve ima vremena. Ma ne

samo da ima vremena, ĉega

god se dohvati, Ivona je

uspješna.

Već ĉetvrtu školsku godinu

idem u razred s kolegicom i

p r i j a t e l j i c o m I v o n o m

Martinĉević. Radoznala je i

vrlo ambiciozna djevojka koja

je odluĉila sa mnom podijeliti

dio svog ţivota i slobodnog

v r e m e n a . P r i o n o m

uobiĉajenom i pomalo već

staromodnom pitanju kada

sugovornik treba nešto reći o

sebi, Ivona je nakon osobnih

podataka naglasila da je dio

jedne od najvećih svjetskih

organizacija: Međunarodnog

pokreta Crvenog kriţa i

Crvenog polumjeseca. Osim

humanitarnog rada, Ivona u

slobodno vrijeme piše knjige i

pjesme koje objavljuje na

popularnoj društvenoj mreţi

Wattpad. Ako ţelite o Ivoni

saznati više, jer ovo nije sve,

nastavite ĉitati tekst.

„Ab ovo―

Kako krenuti s priĉom?

Naravno, od poĉetka! Upitao

sam Ivonu zašto je upisala

baš Ekonomsku i upravnu

školu Osijek, a ona mi je

najiskrenije odgovorila da se

dvoumila između medicine i

ekonomije. Kako su je više

zanimale društvene znanosti,

Ivona je odabrala upravo našu

školu. Nije se pokajala.

Humanitarka

Još prije nego je upisala

ekonomsku školu, Ivona se

zaljubila u humanost. Ţeljela

je pomagati unesrećenima.

Sve je poĉelo u sedmom

razredu osnovne škole.

Nastavnica biologije i kemije,

Andreja Dorić, savjetovala je

Ivon i da se pr idruţ i

natjecateljskoj ekipi prve

po moć i k o j a je b i la

organizirana u njezinoj školi.

Danas je Ivona predsjednica

terenske jedinice CK Darda.

Ivona je zaduţena uglavnom

za praktiĉni dio. Ponosna

Ivona istaknula je realistiĉni

prikaz ozljeda (RPO) u kojem

šminka struĉno prikazuju

ozlijede, koje se ĉesto, na prvi

pogled, ne razlikuju od pravih

ozljeda.

Njezina ekipa ima i „zlatno

pravilo― kojim se uz javno

o b j a v l j e n u f o t o g r a f i j u

naglašava da je ozljeda

umjetna kako ne bi došlo do

uznemiravanja pojedinaca. U

teorijskog dijelu kojim se

Ivona bavi u Crvenom kriţu

preventivne su aktivnosti, a to

su t rgovanje l jud ima,

sigurnost na internetu,

ovisnosti, spolno prenosive

bolesti i sl. Ivona najĉešće

priprema mlađe ekipe i to za

drţavno natjecanje. Bila je na

nekoliko natjecanja, a

istaknula je prošlogodišnje

drţavno natjecanje na kojem

nije izravno sudjelovala, ali je

bila dio praktiĉnog tima RPO.

Pohvalila se da je na tom

natjecanju u Sisku dobila i

svoje prve ĉetiri dnevnice,

mogli bismo reći da je zaradila

svoju prvu plaću.

Uspješna uĉenica

Prema školskom uspjehu,

Ivona je među najboljim

uĉenicima u razredu. Vrlo je

ponosna što je u trećem

razredu jedina imala odliĉnu

ocjenu iz Statistike, bez

ikakvih poteškoća. Ustrajna je

u tomu da ove godine

uspješno poloţi Drţavnu

maturu i upiše ţeljeni fakultet.

Najdraţi predmet joj je Uvod u

poslovno upravljanje. Voljela

bi studirati menadţment. Od

nestruĉnih predmeta najviše

vol i Englesk i jez ik s

dopisivanjem. Poslije srednje

škole ţeljela bi upisati

ekonomiju, smjer Informatika

u poslovanju. Ipak, najveća

ţ e l j a j o j j e u p i s a t i

Komparativnu knjiţevnost. Ne

vjeruje da će to biti njezin

odabir jer smatra da neće

imati velikog uspjeha kada

završi taj studij. Ivona je

otkrila tajnu dobrog uĉenika.

P o t r e b n o j e u ĉ i t i s

razumi jevanjem, a ne

„naštrebati― napamet. Da bi

se usredotoĉila na uĉenje,

potrebna joj je glazbena

p o d l o g a . I v o n i z a

u s r e d o t o ĉ e n o s t u

intelektualnom radu najviše

pomaţe klasiĉna glazba,

posebno valceri.

Knjiţevnica Ivona

Velika Ivonina ljubav i

zanimacija je pisanje. Kaţe da

ne voli javno previše iskazivati

svoje osjećaje, niti naglašavati

svoja razmišljanja, ali smatra

da svatko moţe pokušati

napisati nešto. Prvi poticaj

došao je sasvim spontano.

Jedna latinska poslovica glasi:

Epistula non erubescit (Papir

podnosi sve). Ivona je tako

odluĉila ispuhati se u kratkim

tekstovima. Uslijedio je roman

u kojem je u likovima iskazala

svoja stajališta i razmišljanja.

Ivona je pravi „knjiški moljac―.

Od ţanrova u knjiţevnosti

najviše voli „hororce―, trilere i

znanstvenu fantastiku. Voli

ĉitati i drame, a najdraţi joj je

Hamlet. Oboţava glazbu, a

omiljeni glazbeni ţanrovi su joj

„alternativa― i pop u koji se

pomalo već razoĉarala.

Najviše voli sve ţanrove koji

su vezani uz metal i misli da

se njezin glazbeni ţanr

simboliĉno moţe prepoznati u

njezinim djelima. Gledajući

Ivonin lik, ne bih to

prepoznao!

Što je Ivona napisala?

Ivona već ima tri romana

objavljena na Wattpadu, ali je

j edan dovršen . Naz i v

dov ršenog ro man a je

„Proroĉanstvo―. Smatra da je

njezin ţanr romana „full teška

fantazija― jer ima više od ĉetiri

tisuće ĉitatelja na toj

društvenoj mreţi. Druga knjiga

je „Pali anđeo―.

No to nije tipiĉna knjiga o

anđelima, nego je temeljena

na glazbenog podlozi. Treća

k n j i g a j e n a s t a v a k

„Proroĉanstva― koju je

odluĉila pisati zbog velike

popularnosti prvog dijela, ali

za sada je postavljen samo

uvod romana.

Ivona planira na Wattpadu

izdati i zbirku pjesama te

kra t k ih p r i ĉa . S vo j i m

najdraţim radom proglašava

roman „Pali anđeo―.

Ima li Ivona uopće slobodnog

vremena?

Ivonin uobiĉajeni dan vrlo je

leţeran. S velikom radošću

Ivona je priznala da je prava

„spavalica―. Ponekad ima

poteškoća sa spavanjem zbog

Mjeseĉevog utjecaja. Omiljeni

dio tjedna je vikend koji

posveti pisanju, gledanju

omiljenih filmova i kavama s

prijateljima. Pokušao sam u

tom trenutku izvući iz Ivone

ime njezinog deĉka, ali Ivona

kaţe da je slobodna (nimalo

ne vjerujem u to!). Najdraţa joj

je serija Igra prijestolja zbog

toga što voli kraljevsko

uređenje i kraljevske spletke i

jako ju privlaĉi povijesna

tematika.


sijeĉanj 2018.

EKOOS Stranica 21

31. sijeĉnja 2018.

Posebno ju je privukla zbirka

pjesama Georgea R. R.

Martina „Pjesma leda i vatre―.

Od najdraţih likova izdvojila bi

Daenerys Targaryen i Jona

Snowa. Kada se umori od svih

dnevnih aktivnosti, osmijeh joj

izmame njezine tri maĉke.

Budućnost...

Ivona razmišlja o odlasku iz

Hrvatske jer misli da će tako

bolje upoznati drugaĉije

kulture i steći dodatno

poštovanje prema razliĉitosti.

Kako je znatiţelja jedna od

n jez in ih osob ina, ţe l i

upoznavati nove ljude.

Posebno voli englesku kulturu

i naĉin ţivota. Ivona mi je

rekla svoj najdraţi citat na

engleskom jeziku:

I know why he burned the

books.

- Why?

Because he wrote them.

To je Ivona. Ako na školskim

h o d n i c i m a s u s r e t n e t e

jednostavnu djevojku, ako vas

okrzne ramenom, to nije zato

jer vas ne vidi, jer je

„zloĉesta―, nego jednostavno

zato što smišlja neki novi

nastavak svojih romana ili

kakvu novu pjesmu!

Dodajemo web stranice na

kojoj moţete proĉitati Ivonine

knjiţevne uratke:

https://www.knjizevnost.hr/ivona-

martincevic-biografija/

https://www.wattpad.com/user/Yvo

nne_lost__dreamer

Novinar: uĉenik Gabrijel Kneţević, 4. f

SIJEČANJSKA DEPRESIJA

Blagdani su iza nas, veselje

koje je vladalo u našoj obitelji,

miris hrane koju je mama

pomno spremala, bor u sobi

koji je strpljivo ĉekao da ga

okitimo, pšenica koja je

ponosna i uspravna krasila

blagdanski stol, doĉek

novogodišnje noći, sve je

prošlo, sreća s lica kriomice

o d l a z i , t a d a n a s t u pa

sijeĉanjska depresija ili

sijeĉanjski blues. Sada kada

se treba okrenuti budućnosti i

vratiti obavezama, zimi

posta je de pr i mi r a juće .

Sijeĉanjska depresija nastala

je na temelju izraza tuţni

ponedjeljak.

Radi se o ponedjeljku zadnjeg

cjelovitog tjedna sijeĉnja koji

je navodno najdepresivniji dan

u godini. Na to utjeĉu zimske

v re me nske ( ne ) p r i l i ke ,

nagomilan novĉani dug nakon

prekomjerne blagdanske

potrošnje, vrijeme proteklo od

Boţića, trenutak kada

poĉinjemo shvaćati da

nećemo biti u stanju drţati se

svojih novogodišnjih odluka,

niske razine motivacije i

osjećaj da bismo morali

poduzeti određene akcije.

Ţelim naglasiti da pad

raspoloţenja u sijeĉanjskim

danima ne mora nuţno biti

znak depresije.

Varijacije su raspoloţenja

n o r ma l n e i o d re đ e n o

povlaĉenje u z imskim

m j e s e c i m a p r i r o d n o .

Sijeĉanjska depresija nas

moţe potaknuti i da malo

zastanemo, razmislimo o sebi,

ţivotu i vr i jednostima.

Sijeĉanjska se depresija ĉesto

povezuje i s društvenim

mreţama, manje smo u

kontaktu s voljenim osobama.

Izvor: http://ordinacija.vecernji.hr/budi-sretan/upoznaj-sebe/sijecanjska-depresija-prepoznajte-simptome/

Također je vaţno znati da pad

raspoloţenja sam po sebi

potiĉe i negativne misli.

Izvor foto: http://ordinacija.vecernji.hr/budi-sretan/upoznaj-sebe/

sijecanjska-depresija-prepoznajte-simptome/

Brojna su istraţivanja to

potvrdila: svi se mi, kada smo

neraspoloţeni, prisjećamo

uglavnom negativnih stvari i

skloni smo vjerovati da su te

negativne misli ĉinjenice.

No zapravo kako bismo stali

toj depresiji na kraj, trebamo

se pobrinuti ispuniti sve što

smo sebi u ovoj godini

„zacr ta l i ― , ust ra jat i u

ostvarenju ciljeva, ne ţivjeti u

nerealnim snovima i osvrnuti

se oko sebe te se ne obazirati

na bezrazloţne kritike.

Umjesto da se ţalimo na

prosjeĉno topli sijeĉanj i loše

raspoloţenje nakon blagdana,

moţemo se više baviti

stvarima koje volimo, zimskim

radostima te tako pripomoći

sebi da nas sijeĉanjska

depresija zaobiđe.

Već 27. godinu odrţava se

S m o t r a l i t e r a r n o g ,

novinarskog i dramskog

stvaralaštva uĉenika osnovnih

i srednjih škola u Republici

Hrvatskoj – LiDraNo. Školska

smotra LiDraNo u našoj Školi

odrţana je 19. sijeĉnja.

Školsko povjerenstvo odluĉilo

je na sljedeću gradsku razinu

uputiti sljedeće uĉenike i

radove te njihove mentorice:

literarno stvaralaštvo:

1. Ivona Martinĉević, 4. f -

prozni tekst „Naviko sam biti

sam― (mentorica Blaţenka

Budimĉić, prof.),


sijeĉanj 2018.

LiDraNo – REZULTATI ŠKOLSKE RAZINE SMOTRE

Izvor foto: http://likaclub.eu/tmpnew2/wp-

content/uploads/2017/01/pexels-photo-293029-1-730x480.jpeg

2. Marin Topalov, 4. f - prozni

tekst „Medeni kolaĉići―

( m e n t o r i c a B l a ţ e n k a

Budimĉić, prof.),

3. Marko Vidaković, 4. b -

prozni tekst „…ruţa, plava,

lijepa, mirisna― (mentorica

Marija Luc, prof.).

novinarsko stvaralaštvo:

(mentorica Blaţenka

Budimĉić, prof.):

1. Bruno Ćosić, 4. h –

samostalni novinarski rad –

intervju „Tko je i što radi

p r o f e s o r e d u k a c i j s k e

rehabilitacije―,

2. Gabrijel Kneţević, 4. f –

samostalni novinarski rad –

reportaţa „Ustrajni borac―.

dramsko stvaralaštvo:

A ) p o j e d i n a ĉ n i n a s t u p

(mentorica Marija Luc, prof.):

1. Marko Jagustin, 4. e –

kazivanje poezije (Dragutin

Tadijanović: „Prsten―),

2. Gloria Ninković, 4. e –

m o n o l o g ( M . Z u s a k :

„Kradljivica knjiga―).

Novinarka: uĉenica Viktorija Gudelj, 2. b

EKOOS Stranica 23

31. sijeĉnja 2018.

B) skupni nastup – dramsko-

scenska igra „Smiĉiklasova 13―

(mentorica Blaţenka Budimĉić,

prof.):

1. Elena Atanasovski, 3. f

2. Toni Hunjadi, 3. f

3. Bruno Jarabek, 3. f

4. Anamarija Lagator, 3. f

5. Dominik Mršo, 3. f

6. Marko Rešetar Rudić, 3. f

7. Helena Vlaškovac, 3. f

Gradska razina Smotre LiDraNo

odrţat će se 26. sijeĉnja 2018. u

Medicinskoj školi Osijek (literarno

i novinarsko stvaralaštvo) i u

Djeĉjem kazal ištu Branko

Mihaljević u Osijeku (dramsko

stvaralaštvo).

Ţelimo našim uĉenicima i

njihovim mentoricama uspjeh

iako je već i plasman na gradsku

razinu određeni uspjeh budući da

u LiDraNu mogu sudjelovati svi

uĉenici svih srednjih škola.

OBAVIJEST MATURANTIMA

Dragi maturanti,

bliţi se završetak srednje

škole i mnogi od vas su pred

velikom odlukom: Kamo

nakon srednje škole? Hoću li

raditi ili studirati? Ako još

niste odluĉili kamo nakon

srednje škole ili niste sigurni u

svoju odluku, moţete ispuniti

U p i t n i k i n t e r e s a i

kompetencija koji se nalazi na

l i n k u : h t t p s : / / e -

usmjeravanje.hzz.hr/Predanketa

Pomoću ovog upitnika

ocjenjivat ćete svoje interese i

kompetencije. Ispunjavanjem

upitnika doći ćete do liste

zanimanja koja su u skladu s

vašim odgovorima. To vam

moţe pomoći u odabiru

z a n i m a n j a , d a l j n j e g

školovanja i posla. Također,

više informacija o izboru

zanimanja moţete pronaći na

stranici: http://www.cisok.hr/moj-

izbor

Svim maturantima ţelimo

uspjeh na Drţavnoj maturi i u

daljnjem obrazovanju!

Izvor foto: http://emedjimurje.rtl.hr/skolski-kutak/meduopcinska-smotra-lidrano-2018-za-gornje-medimurje-u-os-strahoninec

EKONOMSKE VIJESTI

Izvor foto: https://e-usmjeravanje.hzz.hr/Predanketa

Blaţenka Budimĉić, prof.

Raspored događanja

15. siječnja 2018.— početak 2.

polugodišta i nastave

18. siječnja 2018.— predstavljanje projekta „Abeceda pismenosti“ s

početkom u 11:00 sati

26. siječnja 2018.— Gradska razina Smotre LiDraNo , Medicinska škola

Osijek

26. siječnja 2018.— DAN

ZAGRLJAJA

30. siječnja 2018.— Hrvatsko narodno kazalište—predstava

„Krvavi svatovi“, u 18:00 sati

Stranica 24

2. financijska znanja i

po n a ša n j e t e z a š t i t u

potrošaĉa,

3. elektroniĉko poslovanje.

Uĉenici su slobodno vrijeme

proveli na Adventu u Zagrebu,

koji je proglašen jednim od

najljepših Advenata u Europi.

U ĉetvrtak 14. prosinca

2 0 1 7 . g o d i n e

uĉenici Ekonomske i upravne

ško le Os i jek pos je t i l i

s u Z a g r e b a ĉ k u

burzu i Hrvatsku narodnu

b a n k u u o r g a n i z a c i j i

nastavnica Zore Biuklić,

Jadranke Kristić i mr.sc.

Marije Mesić Škorić, prof.

Uĉenici su upoznali:

1. poslovanje Zagrebaĉke

b u r z e i o s n o v e

financijske pismenosti,


sijeĉanj 2018.

POSJET UČENIKA ZAGREBAČKOJ BURZI i HNB-u

prosinac 2017.

pon. uto. sri. ĉet. pet. sub. ned.

1 2 3 4 5 6 7

8 9 10 11 12 13 14

15 16 17 18 19 20 21

22 23 24 25 26 27 28

29 30 31

siječanj 2018.

Izvor foto: http://mojzagreb.info/zagreb/hrvatska/zagrebacka-burza2

EKOOS

Međunarodni dan zagrljaja

obiljeţava se 21. sijeĉnja.

Obiljeţavanje tog dana

pokrenuo je još 1986.

godine Kevin Zaborney i to u

SAD-u, a s vremenom se

obiĉaj proširio i na ostatak

svijeta. Zaborney je odabrao

datum 21. sijeĉnja jer se

nalazi između boţićnih i

novogodišnjih praznika te

Valentinova. U tom je

razdoblju zagrljaj najpotrebniji

jer to je razdoblje, prema

n e k i m i s t r a ţ i v a n j i m a ,

najdepresivnije u godini.

Svrha je proslave tog dana

potaknuti ljude na ĉešće

grljenje obitelji i prijatelja.

Grljenje je toliko vaţno da od

1992. godine postoji Institut

za istraţivanje dodira na

sveuĉilištu u Miamiju. Grleći

se gradimo povjerenje, osjećaj

s i g u r n o s t i i j a ĉ a m o

povezanost s osobom koju

grlimo. Donosi nam puno

k o r i s t i , a n a j b o l j e

od svega jest to što je

POTPUNO BESPLATAN!

I naši su uĉenici proslavili Dan

zagrljaja te upriliĉili aktivnost

26. sijeĉnja 2018. u Školi.

Uĉenici 2. a i 3. f razrednog

odjela sudjelovali su u izradi

plakata, a središnja se

aktivnost odrţala u petak.

Naši su uĉenici dijelili zagrljaje

srcem i iskrenošću, a

aktivnosti su se pridruţili,

osim uĉenika, i naši

nastavnici. Hvala svima na

VELIKOM srcu i podršci!

U srijedu, 30. sijeĉnja 2018.

naši će uĉenici moći pogledati

prvu od preostale dvije

predstave koje su planirane

za ovu školsku godinu. Rijeĉ je

o drami F. G. Lorce „Krvavi

svatovi―. Predstava poĉinje u

18:00 sati. Ţelimo dobru

zabavu svim uĉenicima i

njihovim nastavnicima!

Stranica 25

Dan zagrljaja u našoj školi

Najava: Predstava u HNK-a, Lorca: Krvavi svatovi

sijeĉanjsko

izdanje 2018. Izvor: http://studentski.hr/vijesti/na-danasnji-dan/medunarodni-dan-zagrljaja

Izvor foto: http://www.hnk-osijek.hr/hnk/index.php?option=com_content&view=article&id=945:krvavi-svatovi&catid=93:gornjidionaslovnice

Trg sv. Trojstva 4

31000 Osijek

Ekonomska i upravna škola

Osijek

Prekrasnim glazbenim i

scenskim programom naši su

uĉenici uljepšali dan djeci i

njihovim roditeljima kojima

blagdani , bez pomoći

sugrađana, ne bi bili tako

radosni. Akciju su vodile

rehabilitatorica Jelena Soudil-

Prokopec i nastavnica Vlasta

Svalina. Na ponos Škole!

Školski volonterski klub, kao i

prošle godine, upriliĉio je

dodjelu darova za djecu-

korisnike humanitarne udruge

„Rijeka Ljubavi―. Dana

20.12.2017. Udruga je

organizirala dodjelu boţićnih

darova za oko 200 socijalno

ugroţene djece grada Osijeka,

a dio slatkiša za djeĉje

paketiće prikupili su i volonteri

Ekonomske i upravne škole

Osijek. Volonteri su nekoliko

tjedana izrađivali boţićne

ukrase te ih na prigodnom

štandu, na Trgu Ante

Starĉevića, razmjenjivali za

donacije građana našeg

grada. U akciji prikupljanja

slatkiša i igraĉaka sudjelovali

su i ostali uĉenici naše škole,

kao i nastavnici.

UDRUGA „RIJEKA LJUBAVI― i NAŠI VOLONTERI

031/212-670

fax: 399-353

e-mail: [email protected]

Web: http://ss-ekonomska-upravna-

os.skole.hr/

sijeĉanj 2018.

Uredništvo:

Doris Glumac, prof.

Recenzentice i lektorice:

Aktiv Hrvatskoga jezika

i

Dunja Novak, dipl. oec.

Maja Kurtović, prof.

Sanda Duk, dipl. oec.

Jelena Soudil-Prokopec, prof. i Vlasta Svalina, prof.

Logo novina: Sanda Duk, dipl. oec.

Internetska stranica: Draženka Galošević, prof.

Documents

Početak 2. polugodištass-ekonomska-upravna-os.skole.hr/upload/ss-ekonomska... · 2018. 1. 31. · JOE SATRIANI: WHAT HAPPENS NEXT — RECENZIJA ALBUMA LIDRANO – REZULTATI ŠKOLSKE