Poduzetnička zona Dicmo -studija opravdanosti ulaganja

REPUBLIKA HRVATSKASPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJAO P Ć I N A D I C M O

PODUZETNIČKA ZONADICMO

Dicmo, siječanj 2008.

Naziv projekta: Poduzetnička zona Dicmo

===============================

Investitor: Općina Dicmo

=========================================

1 UVOD

Cilj ove studije je analiza opravdanosti ulaganja u Poduzetničku zonu

– Dicmo. Budući da se u svim razvojnim planovima JLS ,

Poduzetnička zona detektira kao generator razvitka, započet je

proces infrastrukturne opremljenosti Zone, kako bi ista bila u

mogućnosti zadovoljiti zahtjeve poduzetnika – investitora.

Ako se uzme u obzir da u Zoni već sada radi 298 djelatnika s

očekivanjima da se u kratkom razdoblju broj zaposlenih poveća na

700, dade se zaključiti važnost Zone za svekoliki gospodarski

razvitak ovog područja.

Kako investicija ulaganja u Poduzetničku Zonu značajno premašuje

mogućnosti Općine Dicmo, a sukladno i s strategijom razvitka RH,

očekuje se pomoć u sufinanciranju Zone od strane Splitsko-

dalmatinske županije i Ministarstva Gospodarstva RH.

Iz analize koja je predmet ove studije razvidna je opravdanost

ulaganja u Poduzetničku zonu - Dicmo.

1


===============================


=========================================

2 TEMELJI PODACI O OPĆINI

2.1 Temeljne značajke Općine Dicmo

Prvi povijesni podaci o Dicmu datiraju iz 9 stoljeća od nepoznatog

putopisca iz Ravenne. Pretpostavlja se da je Dicmo dobilo ime od

Decimin (kratica za 10 milja) koliko je iznosila udaljenost od Salone.

Dicmo je bilo naseljeno još u antici, a kontinuitet njegova imena

govori u prilog pretpostavci da je i njegova naseljenost bila

kontinuirana. Po arheološkim nalazima, bilo je naseljeno još Ilirima.

Dicmo se do uspostave Republike Hrvatske nalazilo u sastavu

Općine Sinj zajedno s novoosnovanim gradovima i općinama, Sinj,

Vrlika, Trilj, Hrvace i Otok.

Uspostavom samostalne Republike Hrvatske, 1990. godine

osnovana je Općina Dicmo.

Dicmo je skupni naziv za naselja na rubu dicmanjskog polja, koje je

dugo 15 a široko 2,5 kilometara.

Osnovni podaci o Općini Dicmo:

Naselja u Općini

Prisoje

Osoje

Kraj

Sučci

Sišane

Krušvar

Ercegovci

Broje stanovnika – 2.567

Prosj. Nadmorska visina 320 metara

2


===============================


=========================================Površina 68 km2

2.2 Stanovništvo Općine Dicmo

Struktura stanovništva na dicmanjskom području mijenjala se ovisno

o osvajačima koji su zaposjedali Dicmo te međusobno dijelili zemlju.

Poslije doseljavanja Slavena Dicmo je po stanovništvu hrvatsko.

U sastavu općine je 7 naselja (stanje 2006), to su: Ercegovci, Kraj

(općinsko središte), Krušvar, Osoje, Prisoje, Sičane i Sušci.

Prvi zapisi o broju stanovnika na ovom području datiraju iz 1709.

godine kada je Dicmo brojilo 1.179 stanovnika. Po posljednjem

popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Dicmo imala je 2.657

stanovnika, raspoređenih u 7 naselja:

Prisoje - 649

Osoje - 348

Kraj - 442

Sučci - 143

Sišane - 449

Krušvar - 481

Ercegovci 145

Tablica 1; Broj stanovnika u Općini Dicmo (2001.god)

3

http://hr.wikipedia.org/wiki/2001.

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Su%C5%A1ci&action=edit

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Si%C4%8Dane&action=edit

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Prisoje_(Dicmo)&action=edit

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Osoje_(Dicmo)&action=edit

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kru%C5%A1var&action=edit

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kraj_(Dicmo)

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ercegovci&action=edit


===============================


=========================================

2.3 Gospodarska kretanja Općine Dicmo

Zalazeći duboko u povijest Dicma, dade se ustvrditi da je ovo

područje bilo sustavno zapostavljano.

Prvi zapisani infrastrukturni projekt seže u razdoblje kada Dicmo

slijedeći sudbinu Dalmacije pripada Austriji (1813-1918.) a odnosili

su se na;

Uvođenje obvezne pučke škole

Povezivanje Dicma uskotračnom željeznicom Split-Sinj

U navedenom razdoblju javljaju se i prva zaposlenja Dicmanjana koji

su unovačenu u žandarmeriju.

Od 1918. Dicmo je u Jugoslaviji, u kojoj također nema bitnih

investicija na Dicmu;

1962 godine ukinuta je uskotračna željeznica (Rera) i

asfaltirana je cesta Split-Sinj koja prolazi kroz Dicmo

1967 godine izrađena je električna mreža

u drugoj polovici 1980-tih započeo je proces asfaltiranja

4


===============================


=========================================putova kroz naselja

krajem 1980 započeta je izgradnja vodovodne mreže

Što se pak tiče zaposlenosti na području Dicma koji se tada nalazio u

sastavu Općine Sinj 1988 godine nije postojao niti jedan poslovni

subjekt u kojem bi se zaposlili stanovnici Dicma. Dicamnjani su bili

prisiljeni odlaziti na posao u Sinj (19) i na Splitsko područje (820).

Od 1990. Dicmo je u samostalnoj Republici Hrvatskoj, koja je ponovo

uspostavila nekadašnju općinu Dicmo.

Prvi zadaci novoosnovane Općine bili su,

završetak asfaltiranja putova kroz naselja

završetak izgradnje vodovodne mreže

uvođenje telefonije

izgradnja Doma zdravlja

Izgradnja poštanskog ureda

Paralelno s podizanjem razine infrastrukture, u cilju razvitka

gospodarstva pokrenuta je Radna zona koja će imati za cilj značajno

podići razinu zaposlenosti i razvitak gospodarstva na području

Općine.

Danas u Poduzetničkoj zoni Dicmo zaposleno je 298 djelatnika s

daljnjim trendom povećanja zaposlenih koji se temelje i na činjenici

da je nakon prodaje svih parcela u zoni Istok, od prošle godine

krenula i prodaja parcela u zoni Zapad, o čemu će biti više riječi i

nastavku.

2.4 Razvoji ciljevi Općine Dicmo

Općina Dicmo svojim gospodarskim položajem, veličinom,

konfiguracijom terena i ostalim prirodnim bogatstvima posjeduje

5


===============================


=========================================gospodarske i društvene mogućnosti za uključivanje u gospodarske

tijekove šireg okruženja.

Sukladno navedenom, dijagnosticirani su i slijedeći razvoji ciljevi;

Razvitak infrastrukture kao preduvjet gospodarskog razvitka

Poticanje turizma u svim vrstama za koje postoje raspoloživi

uvjeti (klasični, boravišni, zdravstveni, izletnički, seoski,

sportski)

Raznovrsnija ponuda obiteljskog gospodarstva, posebno

davajući naglasak na tradicionalne zanate

Ravnomjeran razvitak svih dijelova JLS

Podizanje zaposlenosti

Zaustavljanje migracije stanovništva

Podizanje Poduzetničke zone na veću razinu, te proširenje iste

sukladno postojećim Detaljnim planom

Iz navedenog proizlazi da je globalni zadatak JLS, realizacijom

razvojnih ciljeva, a prvenstveno realizacijom Poduzetničke zone,

olakšati održivi gospodarski i društveni razvitak Općine Dicmo.

Slijedom navedenog u nastavku slijedi analiza Poduzetničke zone –

Dicmo.

2.5 SWOT analiza gospodarstva Općine Dicmo

Tablica 2: SWOT analiza gospodarskog razvitka JLS

POZITIVNO NEGATIVNO

SNAGE SLABOSTI

6


===============================


=========================================

U

N

U

T

R

A

Š

N

j

I

- povoljan geo-strateški položaj

- bogati i raznovrsni prirodni resursi

- ljudski resursi, (kombinacija iskusne

radne snage i mlađe obrazovane

populacije)

- postojeći gospodarski resursi,

(poduzetnička zona)

- postojeća infrastruktura

- dislociranost potpornih institucija

za poduzetnike

- nedostatna informiranost

- loša infrastruktura u sklopu

poduzetniče zone

- manjak suvremenih poslovnih

ideja i programa

V

A

N

j

S

K

I

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE

- Institucionalne reforme, proces

decentralizacije

- domaća i strana poticanja

poduzetništva

- postojanje nacionalne strategije

razvitka malog i srednjeg

poduzetništva

- transferi znanja i tehnologija,

razvitak telekomunikacijske strukture

i interneta

- globalizacija

- migracije mladih i obrazovanih

kadrova

- nepovoljno poslovno okruženje

- nema zaštite vlastitog proizvoda

- visoke kamatne stope

- visoka razina korupcije

- nestabilna geo-politička situacija u

okruženju

SWOT analiza je pokazala koje su prednosti i nedostaci vezani za

razvitak gospodarstva Općine Dicmo. Ista analiza pokazala je i

prilike koje se pružaju JLS u vanjskom okruženju, kao i prijetnje koje

se pojavljuju u vanjskom okruženju a na koje JLS nema utjecaja.

7


===============================


=========================================

3 PODUZETNIČKA ZONA - DICMO

Nakon osnivanja Općine Dicmo 1990 godine, kao prioritetni zadatak

javila se potreba oživljavanja gospodarstva, koji bi postao generator

razvitka JLS. Tijekom 1995, godine od strane URBOS d.o.o.,

izrađen je detaljni plan uređenja Radne zone Dicmo, koji se sastojao

od dvije veće zasebne cjeline; Zona Istok i zona Zapad. Na tim

temeljima formirana je Poslovna zona – Dicmo jedna od prvih

poslovnih zona u RH. Kroz navedeno razdoblje u Zoni je izgrađeno

više poslovnih objekata i zaposleno na desetke novih djelatnika.

Namjena Zone je:

Proizvodno- servisna

Skladišno-pretovarna

Trgovačka

Uslužna

Kako su u međuvremenu potrebe za otvaranjem novih radnih mjesta

u Zoni Istok prerasle kapacitet iste, tijekom 2006. godine JLS donosi

odluku o aktiviranju Zone Zapad, a sve sukladno Detaljnom planu

uređenja Radne zone Dicmo od 1995. godine.

8


===============================


=========================================

Slika 1: Poslovna zona Dicmo – shematski prikaz

3.1 Lokacija Poslovne zone Dicmo

Prostor na kojem se nalazi Poduzetnička zona Dicmo je tipično

kraška zaravan sa skromnim biljnim pokrovom. Klimatske prilike

područja na koje bitno utječu nadmorska visina i udaljenost mora su

povoljne. Može se kazati da klima ima mediteranska obilježja s

toplim i sušnim ljetnim te blagim i vlažnim zimskim razdobljem.

Poduzetnička zona Dicmo nalazi se sjeveroistočno od naselja i

zauzima površinu od šezdeset i pet hektara.

Temeljni podatci:

0 km – udaljenost od državne ceste D-1,

10 km – udaljenost od autoceste A-1

20 km – udaljenost od morske luke

20 km – udaljenost od željezničke stanice

25 km – udaljenost od zračne luke

9


===============================


=========================================

3.2 Temeljni podaci o Zoni

Unutar razmatranog područja Poduzetničke zone - Dicmo

predviđena je gradnja proizvodno-servisno-skladišnih namjena.

Prostornim planom diferencirani su istočno i zapadno područje.

Istočno područje vezuje se za postojeću prometnicu za Sičane

(lokalna cesta). Duljina prometnice iznosi 830 metara i široka je 5

metara. Istu je potrebno rekonstruirati, kao i prometno riješiti

pristup svakoj parceli.

Zapadno područje nema izgrađene prometnice i ovom investicijom

planirano je uređenje istih.

Tablica 3: Ukupna površina i namjena Poduzetničke zone

NAMJENA HA

1

Proizvodno-servisni i skladišni sadržaji -

ukupno 56,00

- istočno područje 35,17

- zapdano područje 20,83

2 Poslovna namjena (zajednički sadržaji) 0,10

3 Komunalni sadržaji 0,04

4 Uređene zelene površine 0,36

5 Prometne površine - ukupno 7,33

- lokalna cesta 0,73

- ostale prometnice 4,80

- parkirališta 1,80

6 Pojas uz prometnice ( do 2 metra) 1,40

UKUPNO 65,23

Poduzetnička zona Dicmo sastoji se od dvije veće zasebne cjeline;

Zona Istok - u funkciji

10


===============================


=========================================

Zona Zapad – u pripremi

U Zoni – Istok djeluje 17 aktivnih sudionika s ukupno 298 zaposlenih.

Tablica 4: Broj zaposlenih u Poduzetničkoj zona – Istok

Tvrtka/obrt Direktor/

vlasnik

Djelatnost Br.

Zapos.

Proizvod

1 KRAGIĆ d.o.o.

Split

Denis Kragić Proizvodnj

a

85 Kupaonički

namještaj i kuhinje

2 ADRIACOLOR

d.o.o. Split

Davor Gudelj Proizvodnj

a

3 Zaštitna boja za

drvo

3 DURO d.o.o

Split

Ivan Jurić Proizvodnj

a

10 Betonski opločnici

4 S-ECO d.o.o.

Dubrovnik

Branko

Seferović

Skladište-

trgovina

5 Drvo i proizvodi od

drva

5 ORBICO d.o.o.

Zagreb

Josip Roglić Skladište-

trgovina

30

6 EUROCABEL

GROUP d.o.o.

Zagreb

Ernest Tolj Trgovina 5 Elekto-kablovi

7 DALAMDOM

d.o.o. Prisoje-

Dicmo

Marija Nizić Skladište-

trgovina

35 Namještaj

8 PUNTIŽEL

d.o.o. Split

Siniša Brakus Proizvodnj

a

10 Betonski el. za

dimnjake

9 WELLMAX

d.o.o. Split

Mirko Šiško Skladište-

trgovina

5 Elektromaterijal

10 ST-ALUMINIJ,

obrt, Prisoje-

Dicmo

Slavica Babić Proizvodnj

a

8 Alu i Pvc stolarija

11 ĐURO

ĐAKOVIĆ d.d.

Slavonski Brod

Remont

posuda

pod tlakom

10 Plinske boce i

spremnici plina

12 ARAN BUŠIĆ

d.o.o. Split

Ivica Bušić Skladište-

trgovina

30 Namještaj

11


===============================


=========================================

13 PROMAR d.o.o.

Sičane-Dicmo

Davor

Durdov

Skladište-

trgovina

6 Alu i pvc profili

14 MEVIG d.o.o.

Split

Goran

Batovanja

Proizvodnj

a

10 Pvc vrećice za

domaćinstvo

15 TONI, obrt,

Solin

Mladen Balić Klesarstvo 10

kamen

16 ŠPANDAU

d.o.o. Sinj

Anđelka

Bilobrk

Proizvodnj

a

30 Drvena ambalaža

17 SIGMA

PROJEKT d.o.o.

Split

Zdravko

Miletić

Proizvodnj

a

6 Betonske hale

U K U P N O 298

U Zoni – Zapad najveći dio zemljišta prodan je novim investitorima

(14) u kojoj se planira zapošljavanje još cca 360 djelatnika.

Tablica 5: Planirani broj zaposlenih u Poduzetnička zona – Zapad

Br. Investitor Površina Djelatnost Broj

zaposlenih

1. Frühwald d.o.o.

Sesvete

Kraljevec

49.82

9

Proizvodnja

betonskih

elemenata

50

2. Špandau d.o.o.

Sinj

7.38

5

Proizvodnja drvene

ambalaže

35

3. Kragić d.o.o.

Split

8.94

6

Proizvodnja kuhinja i

namještaja

45

4. Josip Bilandžić,

Krušvar

6.76

6

Proizvodnja

pločastih

izmjenjivača topline

20

5. Central tubi

d.o.o. Split

14.65

6

Proizvodnja cijevi za

kanaliz. vod. i plin.

20

6. Megst d.o.o.

Split

7.45

9

Skladište i prodaja

građevinsk.materijal

a

20

7. El-Bet d.o.o. 3.49 Servisno-proizvodna 4

12


===============================


=========================================

Solin 9 djelatnost

8. Bila boja d.o.o.

Grohote, Šolta

3.33

5

Proizvodnja

bokobrana za

brodove

30

9.

Mucić & Co,

d.o.o. Muć,

49.88

9

Proizvodnja

armirano-betonskih

konstrukcija

50

10

.

Cestar d.o.o.

Split

20.39

5

Servisno-proizvodna

djelatnost

20

11

.

Posebni prijekti

d.o.o. Split

5.48

6

Skladište, prodaja-

proizvodnja

20

12

.

CTK ZAGREB

d.o.o. Zagreb,

Rašeljkina 8,

Split

14.64

0

Recikliranje

sek.sirovina

20

13

.

PRISTAN d.o.o.

Split

1.82

1

Skladište 6

14

.

RAVANCA d.o.o

Split

3.95

1

Proizvodnja 20

UKUPNO: 360

Realizacijom investicije u zonu Istok , Poduzetnička Zona – Dicmo

zapošljavat će ukupno preko 700 djelatnika, što će značajno utjecati

na svekoliki razvitak JLS.

Međutim da bi Zona bila u mogućnosti zadovoljiti potrebe

poduzetnika potrebno je izvršiti značajno investiranje u

infrastrukturu Zone o čemu će biti riječi u nastavku.

3.3 Plan investicije i plan financiranja Zone

3.3.1 Proračun JLS

U nastavku slijedi pregled prihoda i rashoda Općine Dicmo za 2005,

2006. i 2007. godinu te plan proračuna za 2008. godinu

13


===============================


=========================================

Tablica 6: Obračun proračuna za 2005, 2006. i 2007. godinu te plan

proračuna za 2008. godinu

StavkaProračun

2005

Proračun

2006

Proračun

2007

Plan

2008

Prihod5.368.574,8

2

12.265.368,6

9

17.339.831,0

5

27.887.000,0

0

Rashod4.511.819,2

67.794.739,45 8.696.341,81

27.887.000,0

0

Višak

prihoda856.755,56 4.470.629,24 8.643.489,24 0,00

3.3.2 Plan investicije i financiranja

Investicijskim projektom predviđeno je ukupno ulaganje od

33.711.163,33 kn za izgradnju infrastrukture Poduzetničke zone

Dicmo, a koje se sastoji od:

Tablica 7: Plan investicije

STAVKA SVEUKUPNO

Uređenje radne zone istok 1.102.536,03

Uređenje radne zone zapad 1.057.549,68

Vodovod i kanalizacija- istok 6.100.000,00

Vodovod i kanalizacija- zapad 7.419.572,62

Biološko pročišćavanje otpadnih

voda2.074.146,40

Prometne površine radne zone 3.866.672,88

14


===============================


=========================================

istok

Prometne površine radne zone

zapad

12.090.685,7

2

UKUPNO33.711.163,

33

S obzirom da Općina Dicmo nije u mogućnosti isključivo vlastitim

sredstvima financirati navedenu investiciju potrebno je

sufinanciranje iz drugih izvora i to kako je prikazano u narednoj

tablici.

Tablica 8: Izvori financiranja

Stavka IznosStruktur

a

Općina Dicmo20.711.163,3

361,44%

Županija 1.000.000,00 2,97%

Ministarstva 5.000.000,00 14,83%

Fond za regionalni razvoj 3.000.000,00 8,90%

Korisnici 4.000.000,00 11,86%

Ukupno33.711.163,

33

100,00

%

3.3.3 Dinamički plan izgradnje i financiranja

Planom uređenja Poduzetničke zone predviđeno je dovršetak

ulaganja 2010. godine.

15


===============================


=========================================

Tablica 9: Dinamika financiranja

Izvori 2008 2009 2010 Ukupno

Općina Dicmo 8.000.000,00 6.000.000,00 6.711.163,33

20.711.163,3

3

Županija 400.000,00 300.000,00 300.000,00 1.000.000,00

Ministarstva 2.000.000,00 1.500.000,00 1.500.000,00 5.000.000,00

Fond za regionalni

razvoj 1.500.000,00 750.000,00 750.000,00 3.000.000,00

Korisnici 1.750.000,00 1.450.000,00 800.000,00 4.000.000,00

Ukupno

13.650.000,

00

10.000.000,

00

10.061.163,

33

33.711.163,

33

3.4 Projekcija poslovanja Zone

Pozitivni učinci navedene investicije i dovršenja Poduzetničke zone

Dicmo ogledali bi se u :

- ukupno zapošljavanje cca 700 djelatnika

- gospodarsko oživljavanje općine

- razvoj gospodarstva

Pri projekciji pozitivnih efekata razvoja Poduzetničke zone Dicmo na

državni proračun računalo se sa cca 700 zaposlenika u Zoni uz

prosječnu bruto plaću od 6.000 kn mjesečno (neto 4.272 kn).

16


===============================


=========================================

Tablica 10: Prihod od poreza i doprinosa iz i na plaće

Obračun plaćamjesečni obračun

godišnji obračun

Broj zaposleni

h

Sveukupno godišnje

Bruto 6.000,00 72.000,00 700 50.400.000,00

Doprinosi na plaće 1.032,00 12.384,00 700 8.668.800,00

Doprinosi iz plaće 1.200,00 14.400,00 700 10.080.000,00

Porez na dohodak 480,00 5.760,00 700 4.032.000,00

Prirez na porez na dohodak

48,00 576,00 700 403.200,00

Ukupno doprinosi i porezi iz i na plaću

2.760,00 33.120,00 700 23.184.000,00

Neto 4.272,00 51.264,00 700 35.884.800,00

Nadalje, osim poreza i doprinosa iz i na plaće država će uprihodovati

i PDV koji će zaposlenici, kao krajnji korisnici i kupci platiti.

Dakle ukupan pozitivan ekonomski efekt sastojao bi se od:

- izdvajanja iz plaća zaposlenih 23.184.000 kn

- PDV 6.471.030 kn

ukupno 29.655.030 kn

čemu kada se doda

- porez na dobit poslovnih subjekata (d.o.o.) te

- porez na dohodak obrtnika kao i

- porez na tvrtku,

s kojima se nije računalo u projektu, proizlazi da bi se nakon manje

od godinu dana zatraženo sufinanciranje proračuna u iznosu od

9.000.000 kn vratilo, temeljem čega se može zaključiti da je

ulaganje u Zonu opravdano.

17


===============================


=========================================

4 ZAKLJUČAK

Poduzetnička zona – Dicmo je jedna od prvih formiranih zona na

području RH, nastala je kao izraz otpora stanovništva prema

odumiranju ovog područja.

Danas, Poduzetnička zona Dicmo je jedna od zona koje su primjer

uspješne implementacije strategije razvitka društva zasnovane

uspostavom Poduzetničkih zona, sa svim prednostima koje ona

donosi poduzetniku. (zemljište s već postojećom građevinskom

dozvolom, oslobađanje dijela komunalne naknade, pripremljena

infrastruktura...)

Poduzetnička zona danas je izrasla u značajan gospodarski subjekt

ne samo s gledišta JLS, nego i s aspekta Županije splitsko-

dalmatinske, pa i same Republike Hrvatske, što potvrđujemo

slijedećim podacima;

Ukupna površina zone - 65,23 ha

Broje zaposlenih u zoni – 298

Broj planiranih novih zaposlenja u 2008 godini - 400

Ukupan broj zaposlenih u zoni – 700

Broj poslovnih subjekata u zoni – 31

Najveći dio investicije u Poduzetničku zonu – Dicmo je investiran

kroz proteklih 10 godina, ali još uvijek je to nedovoljno za kompletno

infrastrukturno rješavanje Zone.

Ukupno planirana investicija u Poduzetničku zonu – Dicmo planira se

financirati iz slijedećih izvora:

- Općina Dicmo20.711.163,3

3

- Županija 1.000.000,00

- Ministarstva 5.000.000,00

- Fond za regionalni

razvoj 3.000.000,00

18


===============================


=========================================

- Korisnici 4.000.000,00

Ukupno33.711.163,

33

19

Documents

Poduzetnička zona Dicmo -studija opravdanosti ulaganja