Podravkine novine broj 1584

  • Published on
    01-Apr-2016

  • View
    221

  • Download
    3

DESCRIPTION

Priznanje Belupu i Podravkinom rekreacijskom centru za ureenje okolia

Transcript

<ul><li><p>Godina XLBroj 1584 Srijeda 31. listopada 2001.</p><p>ISSN 1330 - 5204</p><p>List dionikog drutva Podravka Koprivnica</p><p>www.podravka.com</p><p>Pie: Mladen Pavkovi</p><p> akciji Zeleni cvijet to je Hr- vatska turistika zajednica or-ganizirala u sklopu projekta VolimHrvatsku Podravka je zabiljeilaznaajan uspjeh. Jedina je tvrtkakoja je bila nominirana za priznanjau dvije kategorije - ureenjegospodarskog dvorita i okolia ugo-stiteljskog objek-ta (nominaciju i fo-to dokumentaciju pripremile su Kor-porativne komunikacije) i na krajuje osvojila dva druga mjesta. Belupuje pripalo drugo mjesto, iza vara-dinske Vindije, za ureenje krugau Koprivnici, dok je Podravkin re-kreacijski centar u Starigradu s mi-</p><p>nimalnim bodovnim zaostatkom za-uzeo drugu poziciju iza pobjednikarestorana Zelenjak iz Kumrovca.Priznanja su uruena na sveanostiu Trakoanu odranoj u subotu 27.listopada u nazonosti ministriceturizma Pave fiupan Ruskovi i pred-sjednika Hrvatske turistike zaje-dnice Nike Bulia. Sveanost je upravom smislu rijei protekla u zna-ku Koprivnice i Koprivniko - krie-vake upanije, jer su osim Podravkepriznanja primili i obitelj Hemetekiz Koprivnice (gospoa Boa ve 25godina radi na Juhama), Marija Lon-ari iz Reke i obitelj Kosanovi izMolvi za plasman u zavrnicu ukategoriji cvjetnog ureenja prozo-</p><p>ra, balkona i okunice, obitelj Petri-evi iz Koprivnice (Boica radi uOpim poslovima, a Mladen je biviradnik na zelenim povrinama) zatree mjesto u kategoriji ureenjaokunice s vrtom, Djeji vrti Smi-jeak Koprivnica za tree mjesto uureenosti okolia vrtia, mjestoMolve dobilo je priznanje za opuureenost mjesta ravnopravno s Kum-rovcem, zatim grad Koprivnica zaprvo mjesto u kategoriji ureenostiprilaza mjestu i table dobrodolice(kako to lijepo zvui: Koprivnica -grad Vegete) te prvo mjesto u ure-enosti sredinjeg trga. Zbog svegatoga Koprivnici je pripalo priznanjesa srebrnim znakom za drugo mje-</p><p>sto u kategoriji ureenosti gradova,dok je najureenijim gradom u kon-tinentalnoj Hrvatskoj proglaen Va-radin.Akcija Zeleni cvijet, koja je prvi</p><p>put provedena u kontinentalnomdijelu Hrvatske uz odaziv 12 upa-nija, pokazala je velike turistikepotencijale gradova i naselja ovogdijela nae zemlje, ali i dokazala dau graenju cjelokupnog imida, patako i turistikog, treba poi odnastojanja svakog stanovnika, sva-ke ulice, svakog naselja, svake tvor-nice da uredi i uljepa svoj okoli.Prvenstveno zbog sebe i ljudi kojinas okruuju, a tek onda zbog turi-sta, namjernika, priznanja...</p><p>Zavrila akcija Hrvatske turistike zajednice Zeleni cvijet</p><p>Priznanja Belupu i Podravkinomrekreacijskom centru za ureenje okolia</p><p>Izvjetava: Jadranka Laku</p><p>Lijepo je primiti priznanja za lijepo ureen okoli</p><p>Ovogodinje obiljeavanje 4. studeno-ga - Dana grada Koprivnice poelo je jou ponedjeljak 29. listopada kad je sveanoobiljeena 115. obljetnica kolovanja uobrtnitvu u naemu gradu otvorenjemfizikalnog kabineta i kuharskog prakti-kuma, a obiljeena je i 95. obljetnicakoprivnike Gimnazije - otvorenjem no-voureenih uionica u zgradi srednjihkola.</p><p>U utorak je sveanost nastavljena. Otvo-rene su rekonstruirane i moderniziranedvije ulice: Augusta 'enoe i Magdalen-ska. Obiljeena je i 155. obljetnica prveitaonice u Koprivnici - Od ilirske ita-onice do moderne knjinice. Naveer jeu hotelu Podravina predstavljena knjigafieljka Kruelja U rvnju dravnog tero-ra i ustakog terorizma.</p><p>U srijedu je odran Znanstveni skupKoprivnica i Podravina na razmeuprosvjetiteljstva i romantizma, kraj 18.poetak 19. stoljea.</p><p>U petak, u 18 sati, u Muzeju grada, bite predstavljena publikacija povodom50. obljetnice otvorenja prve izlobe uovoj ustanovi, dok e se u Gradskojgaleriji otvoriti izloba Stjepana Kukeca.</p><p>U subotu ve u 8,30 sati na Zrinskomtrgu poet e prodaja jabuka uhumanitarne svrhe, ovaj put u koristuklanjanja arhitektonskih barijera u gra-du. Pola sata kasnije delegacije e polo-iti vijence pred Kriem na Gradskomgroblju, dok e u isto vrijeme na sredi-njem trgu poeti nastup djece i mladei.</p><p>Sveana sjednica Gradskog vijea, nakojoj e biti uruene i nagrade grada,poet e u 11 sati u dvorani Domolju-ba. U 13 sati potpisat e se Darovnica opredaji objekta Doma HV-a u vlasnitvoGrada, a potom e biti otvoren i noviprostor Uprave za obranu MORH-a. Na-veer, u 20 sati, u Sportskoj dvoraninastupa Ivana Ranilovi Vanna.</p><p>Dan, kasnije, tj. u nedjelju 4. studeno-ga, na sam Dan grada, na sredinjemtrgu, u 11 sati, okupit e se pripadnicislavne 117. brigade Hrvatske vojske,postrojbe koja je pod zapovjednitvomDragutina Kralja i Ivice Zgrebeca ratova-la 1991. i 1992. godine.</p><p>Brigada e se prvi put okupiti nakondeset godina- na poticaj Podravkine Udru-ge, a pod pokroviteljstvom predsjedni-ka Hrvatskog sabora.</p><p>Istog dana, u 19 sati, u Domoljubu ese odrati ve tradicionalna priredba -KUD Koprivnica svome gradu.</p><p>Obiljeavanje Dana grada zavrit e11. studenoga utrkom atletiara ulicamaKoprivnice.</p><p>ObiljeavanjeDana gradaKoprivnice</p><p>Na zajednikomsastanku Uprave iRadnikog vijeadogovoreni terminiodravanja skupovaradnika3. str.</p><p>Rekonstrukcija Instituta -</p><p>vrijedna oko</p><p>sedam milijuna kuna</p><p>- na pola puta</p><p>5. str.</p><p>U</p></li><li><p>2 Broj 1584 Srijeda 31. listopada 2001.</p><p>Pie: Dalibor 'ijakSektor za razvoj poslovanja</p><p>Podravkin periskop</p><p>Sajmovi su mjesta predviena zasklapanje poslovnih kontakata,predstavljanje poduzea, predsta-vljanje novih proizvoda i sl. Ope-nito promatrajui sajamsku prired-bu lako moemo uvidjeti trendovete prognozirati budua kretanja uprehrambenoj industriji. Slijedeito naelo, posjetili smo Jesenskimeunarodni zagrebaki velesa-jam koji nam od svega navedenognije ponudio nita novo osimnekolicine izlagaa iz ex Jugosla-vije.Pod dojmom takvog sivila uputili</p><p>smo se na Anugu u Kln - najveisvjetski sajam prehrane. Veprilikom samog ulaska u paviljonena dva i tri kata dalo se naslutiti dau ruke valja uzeti sajamski vodijer je bez njega snalaenje gotovonemogue. Pored nekoliko tisuaizlagaa iz cijeloga svijeta moglose vidjeti na stotine novih proizvodai ideja.Osim to je sajam pretrpan sa</p><p>tisuama marki proizvoda, izni-mno je bio veliki broj izlagaacatering industrije gdje se moguvidjeti specifini proizvodi raznihoblika i okusa (najvie ohlaeni ismrznuti) kao i pia, ali i inovati-vna rjeenja tehnike opreme. Po-red catering proizvoda znaajnomjesto je bilo rezervirano i zasvjeu hranu, prvenstveno za voei povre, ali i za mlijene proizvo-de. Ipak, naglasak je stavljen naconvenience (praktinost) i na or-gansku hranu. Oko estotinjak pro-izvoaa convenience hrane jepredstavilo itavu paletu ohlae-ne i smrznute hrane te slastica ijase priprema bazira najee naupotrebi mikrovalne penice ilipak na bazi prethodnog zagrijava-nja. U svijetu ima sve vie i vieljudi koji imaju vie novaca a ma-nje vremena (u Hrvatskoj ih, naa-lost, i nema ba previe) te su oniza sada najei potroai ovakvehrane. Takav trend dovodi do iro-ke palete novih proizvoda kojiukljuuju cijeli spektar gotovihobroka gdje potroa sam birakombinaciju jela i priloga po vla-stitom ukusu. Nakon convenien-ce, u oi je upadalo petstotinjakproizvoaa organske hrane kojisu nastojali to vie istaknuti rijebio. Organska hrana nastoji kon-kurirati genetski modificiranoj hra-ni te se istie njezin zdrav uzgoj.Ona je za sada neto manje dostup-na te ima neto viu cijenu, ali svevie potroaa uvia njezinu va-nost pa se stoga namee kao jedanod najveih trendova.Uz ove prehrambene trendove,</p><p>vidljiv je i trend izlaganja po ze-mljama. Iako Anuga inae nematakvu poslovnu politiku, ipak jedozvolila manjim zemljama poputSlovenije, Makedonije i dr. da za-kupe odreeni poslovni prostorunutar kojeg je desetak izlagaa izpojedine zemlje imalo zajednikinastup a to sve s razlogom zaje-dno smo jai.</p><p>Trendovina Anugi</p><p>Meu Podravkinim predstavnitvi-ma u svijetu najmlae je ono u Rigi,zadueno za tri pribaltike drave -Estoniju, Litvu i Latviju, slubeno regi-strirano krajem kolovoza ove godine.O njegovim prvim koracima razgova-rali smo s direktorom PredstavnitvaMiroslavom Kokotom.- Kakve aktivnosti poduzimate u</p><p>prvim danima djelovanja?- Podruje na kojem djelujemo je</p><p>poprilino specifino. Naime, dostig-nuta razina plasmana Podravkinihroba je na zavidnoj visini. Distributeris kojima radimo obavljaju poslove nanae zadovoljstvo, ali se sve vie osje-a ugroenost od niza svjetskih kom-panija.Trgovina se razvija vrlo inten-zivno, stalno se grade marketi i super-marketi, a sve to nametnulo je potre-bu da se Podravkini ljudi direktno</p><p>ukljue u kontrolu trita. Prema ela-boratu kojeg je usvojila Uprava, ovopredstavnitvo bit e u prvoj fazi ma-njeg obima, odnosno zapoljavat edva zaposlenika iz Koprivnice, uzmene tu je i Milan Kovai kao direktormarketinga te jo dvoje dravljanaLatvije. Naravno u poetku obavljamoposlove oko otvaranja i opremanjapredstavnitva to e biti dovreno dosredine studenoga. Imamo maksimal-nu podrku nadlenih slubi iz Kopri-vnice, prate nas i pomau u rjeavanjuniza pitanja da bismo stvorili normal-ne uvjete za funkcioniranje.- A to slijedi zatim?- Moram istai da Predstavnitvo</p><p>pokriva tri razliite drave koje imajusvoje specifinosti, od razliitih jezikado razliitog sastava stanovnitva irazliite kupovne moi. Primjerice,</p><p>Latvija je mala zemlja, a polovicanjenih stanovnika ivi u glavnom gra-du Rigi. Pored Rige ima jo nekolikoveih centara, a malih gradova jerelativno malo. Vegeta, koja je naglavni izvozni proizvod, u tim je ze-mljama poznata jo iz doba SSSR-a injene pozicije su vrlo vrste. Ipak kaoi u drugim zemljama sve vie ugroa-va je kako lojalna tako jo i vienelojalna konkurencija. Velik je brojonih koji nastoje kopirati ili ak falsi-ficirati Vegetu i to na sve profinjenijenaine. Jednu takvu pojavu vrlo ozbilj-nog obima imamo u Litvi i to zahtijevavrlo hitnu intervenciju u suradnji snadlenim dravnim organima i stru-njacima iz Podravke. Dakle, Vegetuneprekidno moramo tititi. Osim togairimo asortiman, ove godine su uspje-no uvedena etiri Twista, pa s njima</p><p>Iz Podravkinih predstavnitava - Riga</p><p>Miroslav Kokot: Cilj je sauvatidobre Podravkine pozicije</p><p>Miroslav Kokotidemo i dalje. Na ova trita od ranijeizvozimo i juhe, naa klasina kokojajuha je lider ve dugo vremena, aljetos smo ponudu obogatili s jo trinove juhe. Nije nam jednostavno, jeru ovim zemljama koje zajedno brojeneto vie od sedam milijuna stano-vnika prisutni su svi svjetski poznatiproizvoai. Ali - tu smo i uinit emosve da sauvamo dobre Podravkinepozicije. J. L</p><p>Od proljea ove godine - u skladus novom organizacijom u Podravki -djeluje osam stratekih poslovnihjedinica, a na elu dvije od njih -Vegeta i Podravka jela nalazi seDragan Habdija, kojeg smo zamo-lili za ocjenu prvih mjeseci njihovarada.- 'to je uinjeno od osnivanja SPJ i</p><p>kakvi su rezultati postignuti u tomrazdoblju?- Obje strateke poslovne jedinice</p><p>preuzeo sam poetkom svibnja. Pla-novi poslovanja (biznis plan 2001.)nisu se ostvarivali kako je zacrtano.SPJ Vegeta imala je trend nedovolj-ne pozitivnosti, a SPJ Podravka jelaprevelike negativnosti. Danas jesituacija daleko povoljnija. Proaktiv-nim djelovanjem sektora prodaje,razvoja, nabave i SPJ doli smo dorazine, ukupno gledajui, zadovo-ljavajue prodaje, a na nekim triti-ma i do izvan oekivanih rezultata.Usklaene su cijene (korekcije i nagore i na dolje), vrlo mnogo sepostiglo na usklaenju receptura, apomaci su postignuti i na ulaznim</p><p>cijenama. Smanjene su zalihe i re-promaterijala i gotove robe. Proi-zvodnja je u svakom momentu pra-tila zahtjeve prodaje, a sve to zaje-dno rezultiralo je daleko kvalitetni-jim ostvarenjem zacrtanih poslovnihplanova.</p><p>Prednosti djelovanja SPJ- Kakve su prednosti djelovanja</p><p>SPJ i ima li nekih nedostataka?- Prednost je svakako u tome da na</p><p>vidjelo izlaze mnoge stvari, ugla-vnom loe, koje su se ranije utapa-le u cjelinu Podravke. Jedni supokrivali druge i teko je bilo doido istih rauna po pojedinim orga-nizacijskim cjelinama. Sada se i uopem i u osobnom smislu vidi tkoje spretniji i sposobniji. Osim toga, upogledu profita odgovornost je tran-sparentnija i tono pozicionirana.Sasvim je razumljivo da ima i nedo-statatka. Dolazi se u situaciju da sepojedine funkcije i SPJ zatvarajusmatrajui da su same sebi dovoljne,da se bez njih ne moe. Ne eli seshvatiti da svaka kuna koja se ulae</p><p>mora imati opravdanje i da je ciljsamo jedan i to svima isti - profit.Mislim da je ova organizacija prela-zna, tranzicijska, da ona u buduno-sti, i to vrlo skoroj, mora dovesti dotoga da SPJ aktivno upravljaju naba-vom prodajom, financijama. Danasto jo nije tako i to je nedostatak.</p><p>Zapoljavanje sezonaca- Ovog se ljeta u Proizvodnji juha</p><p>pojaano radilo, zaposleno je dostasezonaca. Da li se taj trend nastavlja?- Nikad nisam pa niti neu zapo-</p><p>ljavati radi nekih neposlovnih mo-tiva. Ljetos nam je porasla prodaja,strojevi nisu najmoderniji, pa je tre-bao dodatan broj radnika. Zaposlilismo ljude na odreeno vrijeme, i tou dva navrata, jer su nam trebali.Trenutno nam novi zaposlenici netrebaju, jer zahtjeve trita moemozadovoljiti i sa sadanjim. Kod zapo-ljavanja smo maksimalno vodili ra-una o ljudima koji su ve bili sezon-ci i o djeci naih radnika. Normalno,nisu svi bili zadovoljni. Naime, na-ma je trebalo pedesetak ljudi, ajavilo ih se oko 500. I ubudue, ako- daj Boe - bude rasla prodaja, neuse ustruavati zapoljavati sezonskuradnu snagu. Pa to je valjda poziti-vno, vidite koliko mnogo je nezapo-slenih. Moram jo rei i to da sezonciizuzetno cijene mogunost stjecanjazarade radom u Podravki i da dobrorade. Mogli bi se i neki stalno zapo-sleni ugledati u njih.</p><p>Isplata stimulacija- Zaposlenici za svoj pojaani i</p><p>bolji rad oekuju i vee plae. Ne-davno je sindikat PPDIV-a prozvaoizvrne direktore za neisplatu sti-mulacije, odnosno prekovremenograda. 'to kaete o tome?- U SPJ Vegeta i Podravka jela</p><p>plaeni su, naravno novcem, sviprekovremeni sati, rad nou i blag-danom., jer ne elim imati proble-ma niti sa zaposlenicima niti sa</p><p>sindikatima. Spreman sam u okviri-ma mogunosti nagraditi one kojisu zasluni. Za sada je to, dodue,bila skromna stimulacija radnicimaProizvodnje juha ukljuujui njiho-ve kontrolne i razvojne laboratori-je. Budui da se je i u TvorniciVegete situacija znatno poboljala,izvrit u i tamo ono to sam obe-ao tj. isplatiti stimulaciju zakvalitetno obavljen posao. To su zasada prvi koraci. Ubudue, i to vrloskoro, namjeravam predloiti mo-del koji bi omoguavao da svatko,ukljuujui i rukovodioce, zaradionoliko koliko je pridonio ostvare-nju zacrtanog cilja. Nisam pristalicazacementiranih plaa, uravnilovke,plaa na temelju nekakvih tekomjerljivih i dokazivih zasluga.</p><p>Planovi i projekti zaproizvodnju juhaZa razliku od Vegete, juhe i</p><p>Podravka jela proizvode se u starimpogonima koje bi trebalo ili obno-viti ili zamijeniti novim. Da li seneto radi na tome?Ne moe se neto graditi, a da se</p><p>ne zna za koga, gdje, koliko tokota, koliko doprinosi, u kojem sevremenu investicija vraa. Ti izra-uni su uglavnom gotovi, sve teepo planu. Struni ljudi, i to Podrav-kai, rade na ovom projektu.Podravka je izrasla na juhama, pa jered da taj program i u daljnjoj Po-dravkinoj strategiji zauzima vrloistaknuto mjesto.</p><p>Intervju: Dragan Habdija, izvrni direktor SPJ Vegeta i Podravka jela</p><p>Razgovarala: Jadranka Laku</p><p>Zalaem se za novi model plaa</p><p>Podrav...</p></li></ul>