Podravkine novine broj 1584

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Priznanje Belupu i Podravkinom rekreacijskom centru za uređenje okoliša

Text of Podravkine novine broj 1584

  • Godina XLBroj 1584 Srijeda 31. listopada 2001.

    ISSN 1330 - 5204

    List dionikog drutva Podravka Koprivnica

    www.podravka.com

    Pie: Mladen Pavkovi

    akciji Zeleni cvijet to je Hr- vatska turistika zajednica or-ganizirala u sklopu projekta VolimHrvatsku Podravka je zabiljeilaznaajan uspjeh. Jedina je tvrtkakoja je bila nominirana za priznanjau dvije kategorije - ureenjegospodarskog dvorita i okolia ugo-stiteljskog objek-ta (nominaciju i fo-to dokumentaciju pripremile su Kor-porativne komunikacije) i na krajuje osvojila dva druga mjesta. Belupuje pripalo drugo mjesto, iza vara-dinske Vindije, za ureenje krugau Koprivnici, dok je Podravkin re-kreacijski centar u Starigradu s mi-

    nimalnim bodovnim zaostatkom za-uzeo drugu poziciju iza pobjednikarestorana Zelenjak iz Kumrovca.Priznanja su uruena na sveanostiu Trakoanu odranoj u subotu 27.listopada u nazonosti ministriceturizma Pave fiupan Ruskovi i pred-sjednika Hrvatske turistike zaje-dnice Nike Bulia. Sveanost je upravom smislu rijei protekla u zna-ku Koprivnice i Koprivniko - krie-vake upanije, jer su osim Podravkepriznanja primili i obitelj Hemetekiz Koprivnice (gospoa Boa ve 25godina radi na Juhama), Marija Lon-ari iz Reke i obitelj Kosanovi izMolvi za plasman u zavrnicu ukategoriji cvjetnog ureenja prozo-

    ra, balkona i okunice, obitelj Petri-evi iz Koprivnice (Boica radi uOpim poslovima, a Mladen je biviradnik na zelenim povrinama) zatree mjesto u kategoriji ureenjaokunice s vrtom, Djeji vrti Smi-jeak Koprivnica za tree mjesto uureenosti okolia vrtia, mjestoMolve dobilo je priznanje za opuureenost mjesta ravnopravno s Kum-rovcem, zatim grad Koprivnica zaprvo mjesto u kategoriji ureenostiprilaza mjestu i table dobrodolice(kako to lijepo zvui: Koprivnica -grad Vegete) te prvo mjesto u ure-enosti sredinjeg trga. Zbog svegatoga Koprivnici je pripalo priznanjesa srebrnim znakom za drugo mje-

    sto u kategoriji ureenosti gradova,dok je najureenijim gradom u kon-tinentalnoj Hrvatskoj proglaen Va-radin.Akcija Zeleni cvijet, koja je prvi

    put provedena u kontinentalnomdijelu Hrvatske uz odaziv 12 upa-nija, pokazala je velike turistikepotencijale gradova i naselja ovogdijela nae zemlje, ali i dokazala dau graenju cjelokupnog imida, patako i turistikog, treba poi odnastojanja svakog stanovnika, sva-ke ulice, svakog naselja, svake tvor-nice da uredi i uljepa svoj okoli.Prvenstveno zbog sebe i ljudi kojinas okruuju, a tek onda zbog turi-sta, namjernika, priznanja...

    Zavrila akcija Hrvatske turistike zajednice Zeleni cvijet

    Priznanja Belupu i Podravkinomrekreacijskom centru za ureenje okolia

    Izvjetava: Jadranka Laku

    Lijepo je primiti priznanja za lijepo ureen okoli

    Ovogodinje obiljeavanje 4. studeno-ga - Dana grada Koprivnice poelo je jou ponedjeljak 29. listopada kad je sveanoobiljeena 115. obljetnica kolovanja uobrtnitvu u naemu gradu otvorenjemfizikalnog kabineta i kuharskog prakti-kuma, a obiljeena je i 95. obljetnicakoprivnike Gimnazije - otvorenjem no-voureenih uionica u zgradi srednjihkola.

    U utorak je sveanost nastavljena. Otvo-rene su rekonstruirane i moderniziranedvije ulice: Augusta 'enoe i Magdalen-ska. Obiljeena je i 155. obljetnica prveitaonice u Koprivnici - Od ilirske ita-onice do moderne knjinice. Naveer jeu hotelu Podravina predstavljena knjigafieljka Kruelja U rvnju dravnog tero-ra i ustakog terorizma.

    U srijedu je odran Znanstveni skupKoprivnica i Podravina na razmeuprosvjetiteljstva i romantizma, kraj 18.poetak 19. stoljea.

    U petak, u 18 sati, u Muzeju grada, bite predstavljena publikacija povodom50. obljetnice otvorenja prve izlobe uovoj ustanovi, dok e se u Gradskojgaleriji otvoriti izloba Stjepana Kukeca.

    U subotu ve u 8,30 sati na Zrinskomtrgu poet e prodaja jabuka uhumanitarne svrhe, ovaj put u koristuklanjanja arhitektonskih barijera u gra-du. Pola sata kasnije delegacije e polo-iti vijence pred Kriem na Gradskomgroblju, dok e u isto vrijeme na sredi-njem trgu poeti nastup djece i mladei.

    Sveana sjednica Gradskog vijea, nakojoj e biti uruene i nagrade grada,poet e u 11 sati u dvorani Domolju-ba. U 13 sati potpisat e se Darovnica opredaji objekta Doma HV-a u vlasnitvoGrada, a potom e biti otvoren i noviprostor Uprave za obranu MORH-a. Na-veer, u 20 sati, u Sportskoj dvoraninastupa Ivana Ranilovi Vanna.

    Dan, kasnije, tj. u nedjelju 4. studeno-ga, na sam Dan grada, na sredinjemtrgu, u 11 sati, okupit e se pripadnicislavne 117. brigade Hrvatske vojske,postrojbe koja je pod zapovjednitvomDragutina Kralja i Ivice Zgrebeca ratova-la 1991. i 1992. godine.

    Brigada e se prvi put okupiti nakondeset godina- na poticaj Podravkine Udru-ge, a pod pokroviteljstvom predsjedni-ka Hrvatskog sabora.

    Istog dana, u 19 sati, u Domoljubu ese odrati ve tradicionalna priredba -KUD Koprivnica svome gradu.

    Obiljeavanje Dana grada zavrit e11. studenoga utrkom atletiara ulicamaKoprivnice.

    ObiljeavanjeDana gradaKoprivnice

    Na zajednikomsastanku Uprave iRadnikog vijeadogovoreni terminiodravanja skupovaradnika3. str.

    Rekonstrukcija Instituta -

    vrijedna oko

    sedam milijuna kuna

    - na pola puta

    5. str.

    U

  • 2 Broj 1584 Srijeda 31. listopada 2001.

    Pie: Dalibor 'ijakSektor za razvoj poslovanja

    Podravkin periskop

    Sajmovi su mjesta predviena zasklapanje poslovnih kontakata,predstavljanje poduzea, predsta-vljanje novih proizvoda i sl. Ope-nito promatrajui sajamsku prired-bu lako moemo uvidjeti trendovete prognozirati budua kretanja uprehrambenoj industriji. Slijedeito naelo, posjetili smo Jesenskimeunarodni zagrebaki velesa-jam koji nam od svega navedenognije ponudio nita novo osimnekolicine izlagaa iz ex Jugosla-vije.Pod dojmom takvog sivila uputili

    smo se na Anugu u Kln - najveisvjetski sajam prehrane. Veprilikom samog ulaska u paviljonena dva i tri kata dalo se naslutiti dau ruke valja uzeti sajamski vodijer je bez njega snalaenje gotovonemogue. Pored nekoliko tisuaizlagaa iz cijeloga svijeta moglose vidjeti na stotine novih proizvodai ideja.Osim to je sajam pretrpan sa

    tisuama marki proizvoda, izni-mno je bio veliki broj izlagaacatering industrije gdje se moguvidjeti specifini proizvodi raznihoblika i okusa (najvie ohlaeni ismrznuti) kao i pia, ali i inovati-vna rjeenja tehnike opreme. Po-red catering proizvoda znaajnomjesto je bilo rezervirano i zasvjeu hranu, prvenstveno za voei povre, ali i za mlijene proizvo-de. Ipak, naglasak je stavljen naconvenience (praktinost) i na or-gansku hranu. Oko estotinjak pro-izvoaa convenience hrane jepredstavilo itavu paletu ohlae-ne i smrznute hrane te slastica ijase priprema bazira najee naupotrebi mikrovalne penice ilipak na bazi prethodnog zagrijava-nja. U svijetu ima sve vie i vieljudi koji imaju vie novaca a ma-nje vremena (u Hrvatskoj ih, naa-lost, i nema ba previe) te su oniza sada najei potroai ovakvehrane. Takav trend dovodi do iro-ke palete novih proizvoda kojiukljuuju cijeli spektar gotovihobroka gdje potroa sam birakombinaciju jela i priloga po vla-stitom ukusu. Nakon convenien-ce, u oi je upadalo petstotinjakproizvoaa organske hrane kojisu nastojali to vie istaknuti rijebio. Organska hrana nastoji kon-kurirati genetski modificiranoj hra-ni te se istie njezin zdrav uzgoj.Ona je za sada neto manje dostup-na te ima neto viu cijenu, ali svevie potroaa uvia njezinu va-nost pa se stoga namee kao jedanod najveih trendova.Uz ove prehrambene trendove,

    vidljiv je i trend izlaganja po ze-mljama. Iako Anuga inae nematakvu poslovnu politiku, ipak jedozvolila manjim zemljama poputSlovenije, Makedonije i dr. da za-kupe odreeni poslovni prostorunutar kojeg je desetak izlagaa izpojedine zemlje imalo zajednikinastup a to sve s razlogom zaje-dno smo jai.

    Trendovina Anugi

    Meu Podravkinim predstavnitvi-ma u svijetu najmlae je ono u Rigi,zadueno za tri pribaltike drave -Estoniju, Litvu i Latviju, slubeno regi-strirano krajem kolovoza ove godine.O njegovim prvim koracima razgova-rali smo s direktorom PredstavnitvaMiroslavom Kokotom.- Kakve aktivnosti poduzimate u

    prvim danima djelovanja?- Podruje na kojem djelujemo je

    poprilino specifino. Naime, dostig-nuta razina plasmana Podravkinihroba je na zavidnoj visini. Distributeris kojima radimo obavljaju poslove nanae zadovoljstvo, ali se sve vie osje-a ugroenost od niza svjetskih kom-panija.Trgovina se razvija vrlo inten-zivno, stalno se grade marketi i super-marketi, a sve to nametnulo je potre-bu da se Podravkini ljudi direktno

    ukljue u kontrolu trita. Prema ela-boratu kojeg je usvojila Uprava, ovopredstavnitvo bit e u prvoj fazi ma-njeg obima, odnosno zapoljavat edva zaposlenika iz Koprivnice, uzmene tu je i Milan Kovai kao direktormarketinga te jo dvoje dravljanaLatvije. Naravno u poetku obavljamoposlove oko otvaranja i opremanjapredstavnitva to e biti dovreno dosredine studenoga. Imamo maksimal-nu podrku nadlenih slubi iz Kopri-vnice, prate nas i pomau u rjeavanjuniza pitanja da bismo stvorili normal-ne uvjete za funkcioniranje.- A to slijedi zatim?- Moram istai da Predstavnitvo

    pokriva tri razliite drave koje imajusvoje specifinosti, od razliitih jezikado razliitog sastava stanovnitva irazliite kupovne moi. Primjerice,

    Latvija je mala zemlja, a polovicanjenih stanovnika ivi u glavnom gra-du Rigi. Pored Rige ima jo nekolikoveih centara, a malih gradova jerelativno malo. Vegeta, koja je naglavni izvozni proizvod, u tim je ze-mljama poznata jo iz doba SSSR-a injene pozicije su vrlo vrste. Ipak kaoi u drugim zemljama sve vie ugroa-va je kako lojalna tako jo i vienelojalna konkurencija. Velik je brojonih koji nastoje kopirati ili ak falsi-ficirati Vegetu i to na sve profinjenijenaine. Jednu takvu pojavu vrlo ozbilj-nog obima imamo u Litvi i to zahtijevavrlo hitnu intervenciju u suradnji snadlenim dravnim organima i stru-njacima iz Podravke. Dakle, Vegetuneprekidno moramo tititi. Osim togairimo asortiman, ove godine su u