Godina XLBroj 1584 Srijeda 31. listopada 2001.

ISSN 1330 - 5204

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

www.podravka.com

Piπe: Mladen PavkoviÊ

� � akciji ”Zeleni cvijet” πto je Hr-� � � vatska turistiËka zajednica or-ganizirala u sklopu projekta ”VolimHrvatsku” Podravka je zabiljeæilaznaËajan uspjeh. Jedina je tvrtkakoja je bila nominirana za priznanjau dvije kategorije - ureenjegospodarskog dvoriπta i okoliπa ugo-stiteljskog objek-ta (nominaciju i fo-to dokumentaciju pripremile su Kor-porativne komunikacije) i na krajuje osvojila dva druga mjesta. Belupuje pripalo drugo mjesto, iza vara-ædinske Vindije, za ureenje krugau Koprivnici, dok je Podravkin re-kreacijski centar u Starigradu s mi-

nimalnim bodovnim zaostatkom za-uzeo drugu poziciju iza pobjednikarestorana ”Zelenjak” iz Kumrovca.Priznanja su uruËena na sveËanostiu TrakoπÊanu odræanoj u subotu 27.listopada u nazoËnosti ministriceturizma Pave Æupan RuskoviÊ i pred-sjednika Hrvatske turistiËke zaje-dnice Nike BuliÊa. SveËanost je upravom smislu rijeËi protekla u zna-ku Koprivnice i KoprivniËko - kriæe-vaËke æupanije, jer su osim Podravkepriznanja primili i obitelj Hemetekiz Koprivnice (gospoa Boæa veÊ 25godina radi na Juhama), Marija Lon-ËariÊ iz Reke i obitelj KosanoviÊ izMolvi za plasman u zavrπnicu ukategoriji cvjetnog ureenja prozo-

ra, balkona i okuÊnice, obitelj Petri-ËeviÊ iz Koprivnice (Boæica radi uOpÊim poslovima, a Mladen je bivπiradnik na zelenim povrπinama) zatreÊe mjesto u kategoriji ureenjaokuÊnice s vrtom, DjeËji vrtiÊ ”Smi-jeπak” Koprivnica za treÊe mjesto uureenosti okoliπa vrtiÊa, mjestoMolve dobilo je priznanje za opÊuureenost mjesta ravnopravno s Kum-rovcem, zatim grad Koprivnica zaprvo mjesto u kategoriji ureenostiprilaza mjestu i table dobrodoπlice(kako to lijepo zvuËi: Koprivnica -grad Vegete) te prvo mjesto u ure-enosti srediπnjeg trga. Zbog svegatoga Koprivnici je pripalo priznanjesa srebrnim znakom za drugo mje-

sto u kategoriji ureenosti gradova,dok je najureenijim gradom u kon-tinentalnoj Hrvatskoj proglaπen Va-raædin.Akcija ”Zeleni cvijet”, koja je prvi

put provedena u kontinentalnomdijelu Hrvatske uz odaziv 12 æupa-nija, pokazala je velike turistiËkepotencijale gradova i naselja ovogdijela naπe zemlje, ali i dokazala dau graenju cjelokupnog imidæa, patako i turistiËkog, treba poÊi odnastojanja svakog stanovnika, sva-ke ulice, svakog naselja, svake tvor-nice da uredi i uljepπa svoj okoliπ.Prvenstveno zbog sebe i ljudi kojinas okruæuju, a tek onda zbog turi-sta, namjernika, priznanja...

Zavrπila akcija Hrvatske turistiËke zajednice ”Zeleni cvijet”

Priznanja Belupu i Podravkinomrekreacijskom centru za ureenje okoliπa

Izvjeπtava: Jadranka Lakuπ

Lijepo je primiti priznanja za lijepo ureen okoliπ

Ovogodiπnje obiljeæavanje 4. studeno-ga - Dana grada Koprivnice poËelo je joπu ponedjeljak 29. listopada kad je sveËanoobiljeæena 115. obljetnica πkolovanja uobrtniπtvu u naπemu gradu otvorenjemfizikalnog kabineta i kuharskog prakti-kuma, a obiljeæena je i 95. obljetnicakoprivniËke Gimnazije - otvorenjem no-voureenih uËionica u zgradi srednjihπkola.

U utorak je sveËanost nastavljena. Otvo-rene su rekonstruirane i moderniziranedvije ulice: Augusta ©enoe i Magdalen-ska. Obiljeæena je i 155. obljetnica prveËitaonice u Koprivnici - ”Od ilirske Ëita-onice do moderne knjiænice”. NaveËer jeu hotelu ”Podravina” predstavljena knjigaÆeljka Kruπelja ”U ærvnju dræavnog tero-ra i ustaπkog terorizma”.

U srijedu je odræan Znanstveni skup”Koprivnica i Podravina na razmeuprosvjetiteljstva i romantizma, kraj 18.poËetak 19. stoljeÊa”.

U petak, u 18 sati, u Muzeju grada, bitÊe predstavljena publikacija povodom50. obljetnice otvorenja prve izloæbe uovoj ustanovi, dok Êe se u Gradskojgaleriji otvoriti izloæba Stjepana Kukeca.

U subotu veÊ u 8,30 sati na Zrinskomtrgu poËet Êe prodaja jabuka uhumanitarne svrhe, ovaj put u koristuklanjanja arhitektonskih barijera u gra-du. Pola sata kasnije delegacije Êe polo-æiti vijence pred Kriæem na Gradskomgroblju, dok Êe u isto vrijeme na srediπ-njem trgu poËeti nastup djece i mladeæi.

SveËana sjednica Gradskog vijeÊa, nakojoj Êe biti uruËene i nagrade grada,poËet Êe u 11 sati u dvorani ”Domolju-ba”. U 13 sati potpisat Êe se Darovnica opredaji objekta Doma HV-a u vlasniπtvoGrada, a potom Êe biti otvoren i noviprostor Uprave za obranu MORH-a. Na-veËer, u 20 sati, u Sportskoj dvoraninastupa Ivana RaniloviÊ Vanna.

Dan, kasnije, tj. u nedjelju 4. studeno-ga, na sam Dan grada, na srediπnjemtrgu, u 11 sati, okupit Êe se pripadnicislavne 117. brigade Hrvatske vojske,postrojbe koja je pod zapovjedniπtvomDragutina Kralja i Ivice Zgrebeca ratova-la 1991. i 1992. godine.

Brigada Êe se prvi put okupiti nakondeset godina- na poticaj Podravkine Udru-ge, a pod pokroviteljstvom predsjedni-ka Hrvatskog sabora.

Istog dana, u 19 sati, u ”Domoljubu” Êese odræati veÊ tradicionalna priredba -KUD ”Koprivnica” svome gradu.

Obiljeæavanje Dana grada zavrπit Êe11. studenoga utrkom atletiËara ulicamaKoprivnice.

ObiljeæavanjeDana gradaKoprivnice

Na zajedniËkomsastanku Uprave iRadniËkog vijeÊadogovoreni terminiodræavanja skupovaradnika3. str.

Rekonstrukcija Instituta -

vrijedna oko

sedam milijuna kuna

- na pola puta

5. str.

U

2 Broj 1584 Srijeda 31. listopada 2001.

Piπe: Dalibor ©ijakSektor za razvoj poslovanja

Podravkin periskop

Sajmovi su mjesta predviena zasklapanje poslovnih kontakata,predstavljanje poduzeÊa, predsta-vljanje novih proizvoda i sl. OpÊe-nito promatrajuÊi sajamsku prired-bu lako moæemo uvidjeti trendovete prognozirati buduÊa kretanja uprehrambenoj industriji. SlijedeÊito naËelo, posjetili smo Jesenskimeunarodni zagrebaËki velesa-jam koji nam od svega navedenognije ponudio niπta novo osimnekolicine izlagaËa iz ex Jugosla-vije.Pod dojmom takvog sivila uputili

smo se na Anugu u Köln - najveÊisvjetski sajam prehrane. VeÊprilikom samog ulaska u paviljonena dva i tri kata dalo se naslutiti dau ruke valja uzeti sajamski vodiËjer je bez njega snalaæenje gotovonemoguÊe. Pored nekoliko tisuÊaizlagaËa iz cijeloga svijeta moglose vidjeti na stotine novih proizvodai ideja.Osim πto je sajam pretrpan sa

tisuÊama marki proizvoda, izni-mno je bio veliki broj izlagaËacatering industrije gdje se moguvidjeti specifiËni proizvodi raznihoblika i okusa (najviπe ohlaeni ismrznuti) kao i piÊa, ali i inovati-vna rjeπenja tehniËke opreme. Po-red catering proizvoda znaËajnomjesto je bilo rezervirano i zasvjeæu hranu, prvenstveno za voÊei povrÊe, ali i za mlijeËne proizvo-de. Ipak, naglasak je stavljen naconvenience (praktiËnost) i na or-gansku hranu. Oko πestotinjak pro-izvoaËa convenience hrane jepredstavilo Ëitavu paletu ohlae-ne i smrznute hrane te slastica Ëijase priprema bazira najËeπÊe naupotrebi mikrovalne peÊnice ilipak na bazi prethodnog zagrijava-nja. U svijetu ima sve viπe i viπeljudi koji imaju viπe novaca a ma-nje vremena (u Hrvatskoj ih, naæa-lost, i nema baπ previπe) te su oniza sada najËeπÊi potroπaËi ovakvehrane. Takav trend dovodi do πiro-ke palete novih proizvoda kojiukljuËuju cijeli spektar gotovihobroka gdje potroπaË sam birakombinaciju jela i priloga po vla-stitom ukusu. Nakon convenien-ce, u oËi je upadalo petstotinjakproizvoaËa organske hrane kojisu nastojali πto viπe istaknuti rijeËbio. Organska hrana nastoji kon-kurirati genetski modificiranoj hra-ni te se istiËe njezin zdrav uzgoj.Ona je za sada neπto manje dostup-na te ima neπto viπu cijenu, ali sveviπe potroπaËa uvia njezinu vaæ-nost pa se stoga nameÊe kao jedanod najveÊih trendova.Uz ove prehrambene trendove,

vidljiv je i trend izlaganja po ze-mljama. Iako Anuga inaËe nematakvu poslovnu politiku, ipak jedozvolila manjim zemljama poputSlovenije, Makedonije i dr. da za-kupe odreeni poslovni prostorunutar kojeg je desetak izlagaËa izpojedine zemlje imalo zajedniËkinastup a to sve s razlogom ”zaje-dno smo jaËi”.

Trendovina Anugi

Meu Podravkinim predstavniπtvi-ma u svijetu najmlae je ono u Rigi,zaduæeno za tri pribaltiËke dræave -Estoniju, Litvu i Latviju, sluæbeno regi-strirano krajem kolovoza ove godine.O njegovim prvim koracima razgova-rali smo s direktorom PredstavniπtvaMiroslavom Kokotom.- Kakve aktivnosti poduzimate u

prvim danima djelovanja?- PodruËje na kojem djelujemo je

popriliËno specifiËno. Naime, dostig-nuta razina plasmana Podravkinihroba je na zavidnoj visini. Distributeris kojima radimo obavljaju poslove nanaπe zadovoljstvo, ali se sve viπe osje-Êa ugroæenost od niza svjetskih kom-panija.Trgovina se razvija vrlo inten-zivno, stalno se grade marketi i super-marketi, a sve to nametnulo je potre-bu da se Podravkini ljudi direktno

ukljuËe u kontrolu træiπta. Prema ela-boratu kojeg je usvojila Uprava, ovopredstavniπtvo bit Êe u prvoj fazi ma-njeg obima, odnosno zapoπljavat Êedva zaposlenika iz Koprivnice, uzmene tu je i Milan KovaËiÊ kao direktormarketinga te joπ dvoje dræavljanaLatvije. Naravno u poËetku obavljamoposlove oko otvaranja i opremanjapredstavniπtva πto Êe biti dovrπeno dosredine studenoga. Imamo maksimal-nu podrπku nadleænih sluæbi iz Kopri-vnice, prate nas i pomaæu u rjeπavanjuniza pitanja da bismo stvorili normal-ne uvjete za funkcioniranje.- A πto slijedi zatim?- Moram istaÊi da Predstavniπtvo

pokriva tri razliËite dræave koje imajusvoje specifiËnosti, od razliËitih jezikado razliËitog sastava stanovniπtva irazliËite kupovne moÊi. Primjerice,

Latvija je mala zemlja, a polovicanjenih stanovnika æivi u glavnom gra-du Rigi. Pored Rige ima joπ nekolikoveÊih centara, a malih gradova jerelativno malo. Vegeta, koja je naπglavni izvozni proizvod, u tim je ze-mljama poznata joπ iz doba SSSR-a injene pozicije su vrlo Ëvrste. Ipak kaoi u drugim zemljama sve viπe ugroæa-va je kako lojalna tako joπ i viπenelojalna konkurencija. Velik je brojonih koji nastoje kopirati ili Ëak falsi-ficirati Vegetu i to na sve profinjenijenaËine. Jednu takvu pojavu vrlo ozbilj-nog obima imamo u Litvi i to zahtijevavrlo hitnu intervenciju u suradnji snadleænim dræavnim organima i stru-Ënjacima iz Podravke. Dakle, Vegetuneprekidno moramo πtititi. Osim togaπirimo asortiman, ove godine su uspje-πno uvedena Ëetiri Twista, pa s njima

Iz Podravkinih predstavniπtava - Riga

Miroslav Kokot: Cilj je saËuvatidobre Podravkine pozicije

Miroslav Kokotidemo i dalje. Na ova træiπta od ranijeizvozimo i juhe, naπa klasiËna kokoπjajuha je lider veÊ dugo vremena, aljetos smo ponudu obogatili s joπ trinove juhe. Nije nam jednostavno, jeru ovim zemljama koje zajedno brojeneπto viπe od sedam milijuna stano-vnika prisutni su svi svjetski poznatiproizvoaËi. Ali - tu smo i uËinit Êemosve da saËuvamo dobre Podravkinepozicije. J. L

Od proljeÊa ove godine - u skladus novom organizacijom u Podravki -djeluje osam strateπkih poslovnihjedinica, a na Ëelu dvije od njih -Vegeta i Podravka jela nalazi seDragan Habdija, kojeg smo zamo-lili za ocjenu prvih mjeseci njihovarada.- ©to je uËinjeno od osnivanja SPJ i

kakvi su rezultati postignuti u tomrazdoblju?- Obje strateπke poslovne jedinice

preuzeo sam poËetkom svibnja. Pla-novi poslovanja (biznis plan 2001.)nisu se ostvarivali kako je zacrtano.SPJ Vegeta imala je trend ”nedovolj-ne pozitivnosti”, a SPJ Podravka jela”prevelike negativnosti”. Danas jesituacija daleko povoljnija. Proaktiv-nim djelovanjem sektora prodaje,razvoja, nabave i SPJ doπli smo dorazine, ukupno gledajuÊi, zadovo-ljavajuÊe prodaje, a na nekim træiπti-ma i do izvan oËekivanih rezultata.Usklaene su cijene (korekcije i nagore i na dolje), vrlo mnogo sepostiglo na usklaenju receptura, apomaci su postignuti i na ulaznim

cijenama. Smanjene su zalihe i re-promaterijala i gotove robe. Proi-zvodnja je u svakom momentu pra-tila zahtjeve prodaje, a sve to zaje-dno rezultiralo je daleko kvalitetni-jim ostvarenjem zacrtanih poslovnihplanova.

Prednosti djelovanja SPJ- Kakve su prednosti djelovanja

SPJ i ima li nekih nedostataka?- Prednost je svakako u tome da na

vidjelo izlaze mnoge stvari, ugla-vnom loπe, koje su se ranije ”utapa-le” u cjelinu Podravke. Jedni supokrivali druge i teπko je bilo doÊido Ëistih raËuna po pojedinim orga-nizacijskim cjelinama. Sada se i uopÊem i u osobnom smislu vidi tkoje spretniji i sposobniji. Osim toga, upogledu profita odgovornost je tran-sparentnija i toËno pozicionirana.Sasvim je razumljivo da ima i nedo-statatka. Dolazi se u situaciju da sepojedine funkcije i SPJ zatvarajusmatrajuÊi da su same sebi dovoljne,da se bez njih ne moæe. Ne æeli seshvatiti da svaka kuna koja se ulaæe

mora imati opravdanje i da je ciljsamo jedan i to svima isti - profit.Mislim da je ova organizacija prela-zna, tranzicijska, da ona u buduÊno-sti, i to vrlo skoroj, mora dovesti dotoga da SPJ aktivno upravljaju naba-vom prodajom, financijama. Danasto joπ nije tako i to je nedostatak.

Zapoπljavanje sezonaca- Ovog se ljeta u Proizvodnji juha

pojaËano radilo, zaposleno je dostasezonaca. Da li se taj trend nastavlja?- Nikad nisam pa niti neÊu zapo-

πljavati radi nekih neposlovnih mo-tiva. Ljetos nam je porasla prodaja,strojevi nisu najmoderniji, pa je tre-bao dodatan broj radnika. Zaposlilismo ljude na odreeno vrijeme, i tou dva navrata, jer su nam trebali.Trenutno nam novi zaposlenici netrebaju, jer zahtjeve træiπta moæemozadovoljiti i sa sadaπnjim. Kod zapo-πljavanja smo maksimalno vodili ra-Ëuna o ljudima koji su veÊ bili sezon-ci i o djeci naπih radnika. Normalno,nisu svi bili zadovoljni. Naime, na-ma je trebalo pedesetak ljudi, ajavilo ih se oko 500. I ubuduÊe, ako- daj Boæe - bude rasla prodaja, neÊuse ustruËavati zapoπljavati sezonskuradnu snagu. Pa to je valjda poziti-vno, vidite koliko mnogo je nezapo-slenih. Moram joπ reÊi i to da sezonciizuzetno cijene moguÊnost stjecanjazarade radom u Podravki i da dobrorade. Mogli bi se i neki stalno zapo-sleni ugledati u njih.

Isplata stimulacija- Zaposlenici za svoj pojaËani i

bolji rad oËekuju i veÊe plaÊe. Ne-davno je sindikat PPDIV-a prozvaoizvrπne direktore za neisplatu sti-mulacije, odnosno prekovremenograda. ©to kaæete o tome?- U SPJ Vegeta i Podravka jela

plaÊeni su, naravno novcem, sviprekovremeni sati, rad noÊu i blag-danom., jer ne æelim imati proble-ma niti sa zaposlenicima niti sa

sindikatima. Spreman sam u okviri-ma moguÊnosti nagraditi one kojisu zasluæni. Za sada je to, doduπe,bila skromna stimulacija radnicimaProizvodnje juha ukljuËujuÊi njiho-ve kontrolne i razvojne laboratori-je. BuduÊi da se je i u TvorniciVegete situacija znatno poboljπala,izvrπit Êu i tamo ono πto sam obe-Êao tj. isplatiti stimulaciju zakvalitetno obavljen posao. To su zasada prvi koraci. UbuduÊe, i to vrloskoro, namjeravam predloæiti mo-del koji bi omoguÊavao da svatko,ukljuËujuÊi i rukovodioce, zaradionoliko koliko je pridonio ostvare-nju zacrtanog cilja. Nisam pristalicazacementiranih plaÊa, uravnilovke,plaÊa na temelju nekakvih teπkomjerljivih i dokazivih zasluga.

Planovi i projekti zaproizvodnju juhaZa razliku od Vegete, juhe i

Podravka jela proizvode se u starimpogonima koje bi trebalo ili obno-viti ili zamijeniti novim. Da li seneπto radi na tome?Ne moæe se neπto graditi, a da se

ne zna za koga, gdje, koliko tokoπta, koliko doprinosi, u kojem sevremenu investicija vraÊa. Ti izra-Ëuni su uglavnom gotovi, sve teËepo planu. StruËni ljudi, i to Podrav-kaπi, rade na ovom projektu.Podravka je izrasla na juhama, pa jered da taj program i u daljnjoj Po-dravkinoj strategiji zauzima vrloistaknuto mjesto.

Intervju: Dragan Habdija, izvrπni direktor SPJ Vegeta i Podravka jela

Razgovarala: Jadranka Lakuπ

Zalaæem se za novi model plaÊa

Podravka je - prije puno godina - izrasla na juhama, pa jered da se i ti pogoni obnove

Dragan Habdija

3Broj 1584 Srijeda 31. listopada 2001.

naπa posla

Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Piπe: Hrvoje ©labekSnimio: Nikola Wolf

Pismo Uredniπtvu lista ”Podravka”

IsprikaOsjeÊam odgovornost i obavezu oËitovati se o dijelu teksta koji je objavljen

u proπlom broju lista Podravka pod naslovom ”Sindikat PPDIV-a u Podravkitraæi veÊe stimulacije i izmjene u Kolektivnom ugovoru”.

U dijelu koji se tiËe moje izjave, neke tvrdnje izvaene su iz konteksta inedoreËene su, pa su Ëitatelji mogli steÊi dojam da isplatu veÊeg uËinka nisuodobrili iskljuËivo izvrπni direktori profitnih centara Juhe i Vegeta, te Slatkogprograma, πto je samo djelomiËno toËno. DajuÊi izjavu novinaru govorila samsamo o sredinama gdje smo razgovarali o toj problematici s radnicima, a πtone znaËi da u tim sredinama i nije odobrena isplata veÊeg uËinka.

Istina je, zapravo, da je prema saznanjima Sindikata PPDIV-a Sindikalnepodruænice Podravka koju vodim, upravo g. Dragan Habdija, izvrπni direktorza SPJ Juhe i Vegeta, jedini prepoznao da su za uspjeπan poslovni rezultat uprvih osam mjeseci velikim dijelom zasluæni i radnici te je odobrio isplatuuveÊanog uËinka i to Juhama na plaÊi za mjesec rujan, a Vegeti za mjeseclistopad.

ToËno je, dakle, da od spomenutih SPJ u navedenom Ëlanku jedino u Slatkomprogramu (u Ëijem je sastavu Tvornica DjeËja hrana) stimulacija nije odobrena,a prema naπim spoznajama, temeljem dobrog poslovnog rezultata, zatraæenaje od direktora tvornice.

Vaæno je napomenuti da Sindikat PPDIV-a Sindikalna podruænica Podravkanema saznanja o moguÊim isplatama uveÊane stimulacije ni u drugimsredinama.

Kako prije objave moje izjave nisam traæila njezinu autorizaciju, prihvaÊamdio krivice zbog uËinjenog propusta i ispriËavam se poslovodnim strukturamai radnicima SPJ Juhe i Vegeta.

Za Sindikalnu podruænicu PPDIV-a Podravka d.d.Ksenija Horvat

U ponedjeljak su sastanku RadniËkogvijeÊa Podravke prisustvovalipredsjednik Uprave Darko Marinac,njegov zamjenik Æeljko –urina teËlanovi Uprave Davor Cimaπ i DamirPolanËec. Svrha zajedniËkog sastankabila je dogovor o naËinu i terminimaodræavanja redovitih skupova Podrav-kinih radnika.

Ponedjeljkom u restoranuNaime, RadniËko vijeÊe na svojoj je

sjednici 11. listopada donijelo odlukuda se odræi jedinstveni skup radnikaPodravke uz argumentaciju da su pita-nja na skupovima uvijek sliËna, pa bi setako uπtedjelo na vremenu. Marinac jerekao da takvi glomazni skupovi uvijekprijete da se pretvore u miting s punogalame, a malo koristi, predloæivπi da sestvar organizira u manjim dijelovima,ujedno izrazivπi spremnost da prisu-stvuje svakom rad-niËkom skupu. - Mismo u takvim vremenima da nemaniËeg vaænijeg od naπih ljudi i bolje davrijeme potroπimo na to, nego na neπtodrugo - rekao je Ëelni Ëovjek Podravke.Na to je predsjednik RadniËkog vijeÊa

Zlatko Blaæek predloæio da se odræeËetiri skupa u studenome, i to pone-djeljkom, buduÊi da toga dana zasjedaPodravkina Uprava. Prema tom prije-dlogu, s kojim su se prisutni sloæili, 5.studenoga odræao bi se skup radnikakorporativnih funkcija, 12. studenoga

radnika strateπkih poslovnih jedinica,19. studenoga radnika usluænih funkci-ja te 26. studenoga radnika nematiËnogposlovanja. Na sugestiju Davora Cima-πa prihvaÊeno je da se mimo ovih odræei skupovi u tvornicama izvan Koprivni-ce, jer bi bilo nesuvislo dovoditi te ljudeu Koprivnicu. Svi bi se skupovi u Kopri-vnici trebali odræati u 13 sati u Podrav-kinom restoranu u sedmerokatnici.

Akvizicije vrlo skoroTijekom sastanka s RadniËkim vije-

Êem predsjednik Uprave upoznao jenjegove Ëlanove s Podravkinim razvoj-nim planovima i njihovom utjecaju napoloæaj radnika. - Prema tekuÊojrealizaciji planova izgleda da ÊePodravka rasti u skladu s dugoroËnimplanom, odnosno prosjeËno 10 postogodiπnje - rekao je Marinac, dodajuÊi daorganski rast veÊ sada iznosi 7-8 postoi da bi samo na taj naËin Podravka za 2-3 godine postala uspjeπnom i konku-rentnom tvrtkom. ©to se rasta putemakvizicija tiËe, one se mogu oËekivativrlo skoro - zakljuËio je.Ostatak zajedniËkog sastanka s Upra-

vom Ëlanovi RadniËkog vijeÊa potroπilisu na aktualna pitanja u vezi s Podrav-kom. Izdvajamo nekoliko najzanimlji-vijih.

Prodaja BelupaNaravno, izjava ministra FiæuliÊa da

Podravka treba prodati Belupo konster-nirala je i Ëlanove RadniËkog vijeÊa, pasu traæili komentar. - To je totalni ”la-ænjak”. Mi smo rekli da mislimo rasti, a

i Belupo je u tom rastu. U Podravkinimdokumentima ne spominje se prodajaBelupa ”do 2081. godine” - komentiraoje Marinac. Dodao je kako bi prodajaBelupa, koji najbræe raste, bila ludost i”izvan svake pameti”. Naravno, vlasniciPodravke mogu imati drugaËiju logikui oni bi s nama mogli o tome razgova-rati, ali dosad nisu, zakljuËio je.

Otpremnine i plaÊe»lanove VijeÊa zanimalo je i hoÊe li

Podravka pokrenuti novi ciklus otpre-mnina. Marinac je rekao kako je Upravasvjesna da interes za otpremnine posto-ji, ali joπ uvijek nije donijela odluku opokretanju novog ciklusa u iduÊojgodini. Odluka Êe, rekao je, ovisiti i oPodravkinim financijskim moguÊnosti-ma.VijeÊe su naroËito zanimala kretanja

na podruËju radniËkih plaÊa gdje, pre-ma njihovim tvrdnjama, vlada totalnaanarhija, jer su odnosi iz tarifnog dijelaKolektivnog ugovora potpuno pore-meÊeni, a korekcije koeficijenata dono-se se bez ikakvih kriterija. »elni ËovjekPodravke rekao je kako se veÊ duljevrijeme radi na novom sustavu plaÊa, zaπto Êe se koristiti dio prijedloga konzul-tatske kuÊe ”Hay”. »lan Uprave Polan-Ëec izrazio je osobno nezadovoljstvosituacijom na tom planu. Rekao je da biista radna mjesta trebala biti u istimrangovima koeficijenata, a stimulati-vnim dijelom plaÊe nagraivali bi seradnici veÊeg angaæ-mana i oni kojirade u profitabilnijim dijelovimaPodravke. Marinac je zatim ËlanoveVijeÊa izvijestio da je obavljena revizijaposebnih ugovora o radu, i njih je sadastotinjak manje nego prije godinu dana.Rekao je kako je menadæerskih ugovo-ra u Podravki toËno 47.

ESOPNa sastanku je postavljeno pitanje i o

tome kada Êe Podravka aktivirati pro-gram radniËkog dioniËarstva. Za dva-desetak dana Podravka Êe raspolagatidovoljnim brojem dionica za programESOP, ali njegovo pokretanje moraodobriti Nadzorni odbor, rekao je Ma-rinac, dodajuÊi da program dosad nije

pokrenut zbog loπih hrvatskih primjerai loπe situacije na hrvatskom træiπtukapitala, no Podravkina Uprava podr-æava radniËko dioniËarstvo i smatra daje ono za Podravku dobro.Na kraju zajedniËkog sastanka s Upra-

vom, VijeÊe je izrazilo nezadovoljstvorazinom komunikacije s Upravom, tvr-deÊi da ne dobiva izvjeπÊa koja je

Sa sastanka RadniËkog vijeÊa i Uprave Podravke

Skupovi radnika iduÊi mjesec

poslodavac duæan dati prema Zakonuo radu. Predsjednik Podravkine Upra-ve Darko Marinac izrazio je Ëuenjetakvom tvrdnjom rekavπi da ljudi kojisu u Podravki za to plaÊeni oËito nerade svoj posao i obeÊao je Podravki-nom RadniËkom vijeÊu da Êe svakuzakonsku obavezu koju dosad nijeispunila Uprava ubuduÊe ispuniti.

Darko Marinac i Zlatko Blaæek

Uprava i RadniËko vijeÊe pronaπli zajedniËki jezik

Afera oko nepromiπljene, ali i neo-bavezne, izjave ministra Goranka Fi-æuliÊa da bi se prodajom Belupa mo-gla namaknuti sredstva za daljnji ra-zvoj Podravke joπ ima svoje politiËkei medijske repove, a veÊ je meuKoprivniËance ubaËeno novo zrnosumnje. Damir Felak, predsjednik Æu-panijskog odbora HDZ-a, na tisko-vnoj je konferenciji izjavio da se ”ozbilj-no radi na prodaji Podravke” te da jenavodno ”predsjednik UpravePodravke Darko Marinac poslao naj-veÊim dioniËarima tvrtke pismo s pi-tanjem slaæu li se s prodajom Podrav-kinih dijelova”. Kad bi se povezale tedvije izjave, proizaπlo bi da je FiæuliÊsamo podupro neπto πto se veÊ zbivaiza kulisa.Felakova je izjava u samoj Podravki

izazvala iznenaenje, buduÊi da Ma-rinËevo pismo takvoga sadræaja niko-me nije poznato. Neformalno se tekmoæe Ëuti da je jedino ”sumnjivo”

pismo velikim dioniËarima joπ u pro-ljeÊe ove godine poslala Europskabanka, kao vlasnik desetak posto Po-dravkinih dionica. Tu je, kaæu upuÊe-niji, bila rijeË o svojevrsnoj anketi odaljnjim namjerama sadaπnjih dioni-Ëara, pogotovo πto se tiËe buduÊegizlaska Podravke na strane burze, dokse eventualna prodaja nekih tvornicanije spominjala.DioniËarska je struktura Podravke

tako usitnjena, s joπ uvijek Ëetvrtin-skim udjelom dræavnih fondova, da bitakva namjera, ukoliko i postoji, bilaiznimno teπko ostvariva. Prodati Be-lupo u razdoblju dugotrajnog i muko-trpnog restrukturiranja prehrambenogkompleksa, uz velika ulaganja u izvoz,danas bi sliËilo piljenju grane na kojojsjedi cijela Podravka. Takve samoubi-laËke namjere ne moæe imati Podrav-kino poslovodstvo, ali ni dræavni fon-dovi, jer bi, kako to govore lokalnimudraci, ”za kilo mesa zaklali kravu”.

©to su tada bile namjere Europskebanke, teπko je dokuËiti. To je, prijesvega, razvojna banka, pa samim timi djelomiËno politiËka, buduÊi da ta-mo gdje investira utjeËe i na gospo-darske tokove i razvojnu strategiju.Hrvatska, kao osiromaπena i proble-mima bremenita tranzicijska zemlja, utome nije izuzetak. S druge strane, ustatut Europske banke ugraena je iodredba da se ona povlaËi iz tvrtkikoje izlaze na svjetske burze. Istiscenarij vaæi i za Podravku, koja je poprvotnom planu veÊ i trebala biti uLondonu ili Frankfurtu, no u ovda-πnjim iznimno sloæenim gospodar-skim okolnostima to nije bilo ostvari-vo.Koliko god pravila igre traæila od

Europske banke da se πto prijerijeπi Podravkinih dionica, i to takoda ih po povoljnoj cijeni proda nameunarodnom træiπtu vrijednosni-ca, ona to zasigurno neÊe uËiniti

bez precizne raËunice. Naime, Eu-ropska je banka jedini Podravkinsuvlasnik s privilegiranim dionica-ma, tako da neovisno o poslovnimrezultatima dobiva solidnu dividen-du. Ona joj je i ove godine urednoisplaÊena. Tako se moæe dogoditida Europska banka i nadalje πaljepisma o svojim i tuim poslovnimnamjerama, a i da daje izjave opotrebi poæurivanja izlaska na ino-zemne kotacije, a da joj se istodo-bno isplati πto duæe biti PodravkindioniËar. NaËelna je politika iona-ko za zabavljanje javnosti, a sve sevrti oko novca.Ne smije se, meutim, izgubiti iz

vida da bi navodno izdvajanje pro-fitabilnih dijelova Podravke, po-najprije Belupa, u sadaπnjim okol-nostima πtetilo i samoj Europskojbanci, jer bi to smanjilo vrijednostprehrambene industrije, koja je te-meljna djelatnost koprivniËke tvr-

tke. U sliËnoj su poziciji i ostali veÊiPodravkini dioniËari. A πto se onihmalih dioniËara tiËe, trgovanje Po-dravkinim dionicama na zagreba-Ëkoj i varaædinskoj burzi je priro-dan proces, koji se ne moæe regu-lirati politiËkim mjerama i domo-ljubnom patetikom. No, kad bi sejavila potraænja veÊeg broja dioni-ca, recimo nekoliko posto ukupnevrijednosti, njihova bi cijena nagloporasla, moæda i preko nominalnevrijednosti.Zato joπ uvijek nema realne opa-

snosti da bi netko ”preko noÊi”postao veÊinskim vlasnikom. Iz isto-ga razloga treba dobro luËiti na-mjere i interese pojedinih meπetarai ambicioznih poduzetnika od stvar-nih moguÊnosti prodaje, ili boljereËeno rasprodaje Podravke. I bezizazivanja umjetne panike, kopri-vniËko gospodarstvo grca u ogro-mnim problemima.

Koji bi dioniËar klao kravu za kilu mesa?

4 Broj 1584 Srijeda 31. listopada 2001.

Piπe: Mladen PavkoviÊ

Razgovarao: Slavko PetriÊSnimio: Nikola Wolf

S voditeljem Razvoja poljoprivredeu Podravki dr. Zdravkom Matota-nom razgovarali smo o aktivnostimakoje oni u sklopu Podravkinog Istra-æivanja i razvoja obavljaju. Odmah upoËetku naπeg razgovora dr. ZdravkoMatotan rekao nam je da su osnovneaktivnosti Razvoja poljoprivrede naprogramu unapreenja proizvodnjepovrÊa za potrebe prerade u TvorniciKalnik u Varaædinu. Vaæno u tome jeda se osiguraju planirane koliËinepovrÊa i to izuzetne kvalitete.

Istraæivanje i uvoenje uproizvodnju novogsortimenta povrÊa- Za sorte povrtnih kultura, koje se

slobodno πire, kojih je Podravka vla-snik ili ima licencno pravo umnaæanjasjemena, a koriste se za preradu uPodravki, (uglavnom paprike, fefero-ni, grah mahunar i graπak), Razvojpoljoprivrede obavlja ciljanu uzdrænuselekciju, a to znaËi da se sorte odræeu formi koja zadovoljava visoke pre-raivaËke standarde Podravke. Izborvisokovrijednih biljaka obavlja se napokusnom polju gdje se obavlja ikontrola potomstva, a elitno sjeme se,pod strogim nadzorom proizvodi uizoliranim podruËjima kod koopera-nata. Iz tako proizvodenog sjemenaPodravsko gospodarstvo, pod nadzo-rom Razvoja poljoprovrede, proizvo-di komercijalno sjeme na kojem sezasniva proizvodnja za potrebe prera-de u Podravki. Za povrtne vrste, kodkojih se koristi hibridno sjeme zaproizvodnju povrÊa u Podravki, Ra-zvoj poljoprivrede, na osnovi vlastitihpoljskih istraæivanja i rezultata utvri-vanja kvalitete Tima za povrÊe, odlu-Ëuje o izboru sorata za sjetvu i organi-zira njegovu nabavku.- Vi stalno nastojite u svoj sortiment

uvesti i nove sadræaje. Koji su to?- U svrhu unapreenja kvalitete siro-

vine za preradu, kao i izbora gospo-darski visoko vrijednih sorata povrÊa,kontinuirano se provode poljski po-kusi. Nakon najËeπÊe trogodiπnjeg pra-

Êenja odreene nove sorte i njezineusporedne s najraπirenijim sortama uproizvodnji, na osnovi njene kvalitetekao sirovine za preradu kao i njenihgospodarskih svojstava predlaæe senjeno uvoenje u proizvodnju. Poku-sno istraæivaËkim su radom obuhva-Êene sve povrtne vrste koje se prera-uju u Podravki (krastavci, cikla, pa-prika, graπak, mahune, patlidæan, hrenmrkva i drugo). Ovisno o znaËenjuvrste te zbog kontinuiteta prerade,kod svake se vrste godiπnje ispitujepet do petnaestak sorata.

Edukacija proizvoaËa- Kako se obavlja edukacija proizvo-

aËa povrÊa za potrebe Podravke ikontrola provoenja dogovorenetehnologije?- U cilju proizvodnje πto kvalitetnije

sirovine organiziraju se godiπnji sku-povi s organizatorima proizvodnjepovrÊa za potrebe Podravke na koji-ma se prezentiraju rezultati vlastitihistraæivanja. Osim toga dogovara sesortiment za narednu sezonu te ra-spravlja o omoguÊnostima unapree-nja proizvodnje. Pored edukacije pro-izvoaËa tijekom zimskih mjeseci or-ganiziraju se sastanci s proizvoaËi-ma te im se predstavlja tehnologijaproizvodnje, Ëijim Êe se provoenjemosigurati kvalitetna proizvodnja i vi-soki prinosi. Tijekom vegetacije mi

provodimo praÊenje i nadzor proi-zvodnje tako da se za svaki usjev kojije namijenjen za proizvodnju uPodravki oznaËe svi traæeni tehnolo-πki postupci. StruËnjaci Istraæivanja irazvoja obvezatno obilaze usjeve, bezobzira da li ima problema ili ne. Uz toprave i procjenu moguÊih prinosapovrÊa πto je od izuzetnog znaËenja zaracionalizaciju organizacije prerade ipravovremene aktivnosti nabave. Ucilju unapreenja proizvodnje papri-ke za preradu i bolje suradnje proi-zvoaËa i Podravke, Razvoj poljopri-vrede ove je godine veoma uspjeπnoorganizirao i proveo Dan paprike,koji je okupio brojne proizvoaËe istruËnjake.- Saznajemo da je viπe od 95 posto

koliËina povrÊa potrebnih za Podravkinupreradu iz vlastite proizvodnje...- Razvoj poljoprivrede je razradio tehno-

logiju, organiziramo nabavku sjemena,obavljamo edukaciju proizvoaËa i savje-tima im pomaæemo u svakom trenutku.Vlastito introduciranom sortom paprike,namijenjene za preradu u ajvar, a selekci-oniranoj i odræavanoj u Razvoju poljopri-vrede, supstituiran je u potpunosti uvozËime su znatno smanjeni troπkovi sirovi-ne. Samo na jednoj sirovini, na takavnaËin, uπtedjelo se viπe od dva milijunakuna. Uz to kvaliteta sirovine, koja seprerauje u svjeæem stanju, u odnosu nauvezenu, neusporedivo je bolja.

Organizirana proizvodnjarajËice za Tvornicu PovrÊe uUmagu- Kako se odvija proizvodnja rajËice

za potrebe Tvornice PovrÊe u Umagu?- Za organiziranu proizvodnju rajËi-

ce Podravka nabavlja presadnice ipotrebnu koliËinu sjemena. Razvojpoljoprivrede predlaæe sortiment i or-ganizira proizvodnju presadnica. Ka-ko se uz proizvodnju u Istri dio rajËiceza preradu proizvodi u kontinental-nom dijelu Hrvatske, poljski se sortnipokusi, osim u Istri, provode i uKoprivnici. U njima se ispituju gospo-darska svojstva i kvaliteta novih sora-ta u odnosu na one raπirene u proi-zvodnji. Osim sortnih mikro pokusa snekoliko desetaka novih sorata, sapet sorata koje su prethodnih godinadale najbolje rezultate na podruËjuIstre postavljaju se i po tri proizvodnapokusa Ëiji rezultati sluæe za njihovouvoenje u proizvodnju.- Kao i s drugim proizvoaËima i s

onima koji proizvode rajËicu provodise edukacija o proizvodnji ove povr-tne kulture. Da li je to i razlog πto jeproizvodnja rajËice u Istri u posljed-njih pet godina udvostruËena. »emuto pripisujete?- Smanjeni su troπkovi proizvodnje,

znatno bolje su iskoriπteni preradbenikapaciteti, te se koristi kvalitetnijasirovina uz bolje iskoriπtenje. Apso-lutnom izmjenom sortimenta s posto-jeÊih u prave industrijske sorte, s dodva posto viπe suhe tvari, i transferommoderne tehnologije u proizvodnju,stvoreni su neophodni preduvjeti zaprofitabilnije poslovanje tvornice.

Pokusi s novim sortamapπeniceU krugu djelatnosti Istraæivanja i

razvoja su i Podravski mlinovi. ©to imvi usluæno pruæate?- U svrhu uvoenja u proizvodnju

novih sorata pπenice Razvoj poljopri-vrede provodi pokuse sa pedesetaksorata pπenice tijekom godine. Na timsortama prate se sva gopodarska svoj-stva te se nakon analize kvalitetebraπna odluËuje o sortama koje Êe sepustiti u proizvodnju za potrebe pre-radbenih kapaciteta Podravke. Teme-ljem ovog praÊenja sortimentaPodravka je prva uvela i joπ je jednaod rijetkih mlinsko - pekarskih indu-strija koja ugovara i otkupljuje pπeni-cu po sortama. Ovakva sirovina omo-guÊuju bolje iskoriπtenje u preradi, amijeπanjem dobivenog braπna mogu-Êe je dobiti πiroku paletu proizvoda i

time zadovoljiiti potrebe sve zahtje-vnijeg træiπta.

Vanjski korisnici uslugaRazvoja poljoprivredeOsim za potrebe prerade poljopri-

vrednih proizvoda u Podravkinim tvor-nicama, Razvoj poljoprivrede ima ra-zvijenu suradnju i s vanjskim korisni-cima kojima pruæate svoje struËneusluge. O kojima se to radi? - Poglavito to su Podravsko gospo-

darstvo, Zavod za sjemenarstvo izOsijeka, Suπionica povrÊa iz Vrpolja,Duhanprodukt iz PitomaËe i desetakdrugih. Suradnja s Podravskim gospo-darstvom seæe iz vremena kada su onibili u sastavu Podravke, a u posljednjevrijeme najviπe su zainteresirani zaprouËavanje sortimenata ratarskih ipovrtnih kultura koje oni imaju usvom proizvodnom programu. Osimtoga radi se i uzdræna selekcija teproizvodnja temeljnog sjemena, ve-getativne probe za uvezeno sjeme ianaliza kvalitete i zdravstvenog stanjasjemena i stoËne hrane. U Zavodu zasjemenarstvo iz Osijeka obavili smozdravstveni nadzor nad tisuÊu hektaraorganizirane proizvodnje sjemena æi-tarica, 160 hektara sjemenskih usjevakrmnih kultura i 170 hektara sjemen-skih usjeva povrtnih kultura i cvijeÊa.U Vrpolju je Podravkin Razvoj poljo-privrede pokrenuo i pridonio razvojutehnologije proizvodnje mrkve i pas-trnjaka te suπenju, dok je ugovore-nom suradnjom izmeu Duhanpro-dukta iz PitomaËe zapoËet ciklus pro-izvodnje kamilice Pitoma - rekao namje na kraju voditelj Razvoja poljopriv-rede dr. Zdravko Matotan.

Razgovor s voditeljem Razvoja poljoprivrede u Podravkidr. Zdravkom Matotanom

Osnovni zadatak je napreenjeproizvodnje povrÊa

Za kvalitetu povrÊa kao sirovine za Podravkine tvornice brine Razvojpoljoprivrede

Dr. Zdravko Matotan

Relativno malo ljudi zna da usastavu Odræavanja djeluje i Pra-onica rublja. RijeË je o kolektivuod petnaestak zaposlenih, kojiuistinu prolijevaju znoj na svo-jem radnom mjestu. Temperatu-ra je u njihovim prostorima po-nekad i nesnoπljiva, bez obzirana klima-ureaj kojeg odneda-vna koriste.Jedna od djelatnica s najduæim

staæom je Marina KrznariÊ. Onase 1977. godine zaposlila uPodravki kao NKV radnica, aprvo radno mjesto dobila je uondaπnjoj ”znaËkarnici”.- U to vrijeme bilo je vrlo lako

dobiti posao. Mene je veselio

rad u ”znaËkarnici”, gdje samprovela punih osam godina. Ta-da su znaËke bile u modi, aprava je ”ludnica” bila za znaËki-cama ”pijevca”. Niπta mi nije bi-lo teπko, a kako i bi - kad smobili mladi, a naπa firma stalno je- u ono vrijeme nije bilo godinekad se nije otvorio neki novipogon - rekla je Marina.Kad su je preselili u Praonicu

rublja ili ”veπeraj”, takoer jebila sretna. Tamo je i onda idanas bilo popriliËno posla, alikad smo je pitali zbog Ëega ipakto l i ko tugu je za p roπ l imvremenima, odgovorila je:- Radnicima nikad nije bilo la-

ko. Ali nekada su plaÊe bile ve-Êe, lakπe ste mogli doÊi do kre-dita, pa i zaposlenja za djecu.

Danas dolazim na posao, a ra-zgovor se ne vodi gotovo o niËe-mu drugome nego o tome - hoÊe

li nas prodati ili neÊe, hoÊemo lisutra imati za kruh? Meu ljudese uvuklo nezadovoljstvo, boja-zan, skeptiËnost, i to je to. Pitamse: gdje Êe moje dijete sutra do-biti posao?A za rad u Praonici rublja kaæe

da nije nimalo lagan, a imaju inormu. Naime, svaki dan moraispeglati stotinjak odjevnih ilidrugih predmeta.- Otkako smo dobili klima-ure-

aj, sada se, pogotovo ljeti -lakπe diπe. Ali, i sami znate da tajureaj ima i drugu stranu, da baπnije zdravo kad osam sati u vaspuπe hladni zrak. To se i te kakoodraæava na zdravlje. No, πto setiËe samoga posla, nemam pri-mjedbi. Raditi se mora, a zado-voljna sam i s naπim πefovima. Unaπoj maloj sredini svatko vrloodgovorno obavlja svoj posao, ato je ipak najvaæ-nije. Bilo bidobro kad bi i ostali radnici mo-

gli doÊi k nama i sami se uvjeritiπto i koliko radimo i pod kakvimuvjetima. InaËe, niti drugi znajuza nas πto i kako radimo, niti miznamo za njih. No, svatko radiono za πto je plaÊen. Netko viπe,netko manje, netko bolje, netkoloπije. Meutim, mislim da plaÊeradnicima ne mogu biti - niæe.To je sramota. Rad ljudi u pogo-nu mora se viπe i bolje vredno-vati.Marinin suprug bio je sudionik

Domovinskoga rata. Nakon πtoje skinuo hrvatsku odoru ostaoje bez zaposlenja u jednoj kop-rivniËkoj tvrtki. PriËala nam je io tome.- Umjesto da ljudi, poput mojeg

supruga, budu nagraeni, oni suna rubu egzistencije. Sada je za-poslen u Kriæevcima, πto znaËi dasvakodnevno putuje na posao. Akad je odlazio u rat vjerovao je daÊe sve biti bolje i drugaËije...

Susret s Marinom KrznariÊ iz Praonice rublja

Ti, Marina, peglaj, peglaj...

Marina KrznariÊ

5Broj 1584 Srijeda 31. listopada 2001.

Ureenje unutraπnjosti i obnovaopreme Podravkinog ”Instituta” po-Ëela je prije otprilike godinu dana,a svi Êe radovi biti gotovi za joπtoliko vremena. Zgrada stara tride-setak godina tako Êe biti u potpu-nosti obnovljena, a laboratoriji izkojih su potekli Vegeta, juhe i ostaliPodravkini proizvodi dobit Êe ne-ke nove instrumente i pribor.- Graevinske radove i uvoenje

nove instalacije projektirao je”Podravka-Inæenjering”, izvodi ih

Podravkino ”Odræavanje”, a inve-sticija Êe stajati 6,2 milijuna kuna,dok Êe se u novu opremu i labora-torijski pribor uloæiti 900.000 kuna- rekao nam je dipl. inæ. Ivan©imunoviÊ, struËni suradnik zarazvoj tehnologije i kontrolu. »itavprojekt, prema njegovim rijeËima,izvodit Êe se u Ëetiri faze: ureenjepodruma, prizemlja te 1. i 2. kata.Prva faza je veÊ gotova, πto Êe

reÊi da su obnovljene podrumskeprostorije: skladiπte kemikalija,skladiπte zaπtitne opreme, termo-statske komore, garderobe, arhiv,dio laboratorija ambalaæe, prostor

Rekonstrukcija ”Istraæivanja i razvoja”

Piπe: Hrvoje ©labekSnimio: Nikola Wolf

Radovi - u Ëetiri faze - gotovi za godinu dana

za ledenice i toplinska stanica.Pri kraju je i preureenje central-

nog mikrobioloπkog laboratorija, au tijeku rekonstrukcija centralnogfizikalno-kemijskog laboratorija. Zavrijeme radova struËnjaci u labora-torijima nisu prekidali svoj redovitiposao, πto je traæilo dobru or-ganizaciju, odnosno usklaenje gra-evinskih i laboratorijskih poslova,

istaknuo je ©imunoviÊ. Osim gra-evinskih instalaterskih radova iugradnje opreme, dodaje, postavitÊe se i potpuno nov vatrodojavnisustav, Ëime Êe se postiÊi veÊasigurnost od poæara nego sada.Kompletno prizemlje, kao dru-

ga faza obnove ”Instituta”, zavrπitÊe se do kraja ove godine, a tadase prelazi na katove. S obzirom

na to da je dosad potroπeno 3,2milijuna kuna, a prve dvije fazeobimnije su od preostalih, bu-dæet neÊe biti prebaËen. Blizudva milijuna njemaËkih maraka,dakle, bit Êe dovoljno za temelji-to preureenje Ëitavog ”Institu-ta”, u kojem je skoncentriran naj-veÊi dio Podravkinog tehnolo-πkog znanja i inovatorskog duha.

BuduÊi da u Podravkinoj Pekaristalno πire proizvodnju, u posljednjevrijeme pojavili su se problemi udostavi pekarskih proizvoda na pro-dajna mjesta. Naime, pokazalo seda je premalo specijaliziranih vozilaza te namjene, pa se priπlo nabavcinovih vozila. Kupljena su Ëetiri novakamiona marke ”Iveco”, tako da jesada, uz veÊ postojeÊa Ëetiri vozilaiste marke i nekoliko ”oldtimera”,uvelike poboljπana distribucijaproizvoda iz Pekare. U jedno novo

vozilo ugraen je i ureaj za hlae-nje i to Êe vozilo biti namijeno zadistribuciju smrznutih i pothlaenihpekarskih proizvoda (posebnih vr-sta peciva i kolaËa) koji se peku naprodajnom mjestu. To specijalno vo-zilo veÊ je u funkcijii i dostavljaproizvode iz novog programa na svamjesta koja su za sada obuhvaÊenatim programom, a to su Koprivnica,–urevac i »akovec, dok Êe se brojtakvih prodajnih mjesta stalno pove-Êavati. S. P.

Obnovljen vozni park Podravkine Pekare

Nova Ëetiri kamiona zaprijevoz pekarskih proizvoda

Sada vozni park Podravkine Pekare ima daleko veÊe moguÊnostidostave proizvoda na prodajna mjesta

Dio radnog prostora u Institutu veÊ je ureen

Pri kraju je preureenje centralnog mikrobioloπkog laboratorija

U povodu 25. listopada, Dana do-brovoljnih davatelja krvi, koprivniËkigradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ pri-redio je prijem za davatelje s koprivni-Ëkog podruËja u prostorijama grad-skog Crvenog kriæa.Koprivnica je, inaËe, na visokom

πestom mjestu po broju davatelja krvina broj stanovnika sa svojim prosje-

kom od gotovo πest davatelja na sto-tinu stanovnika. U proπloj godini okoπest tisuÊa ljudi dalo je toËno 3.615litara krvi u koprivniËkoj bolnici. Uovoj godini porastao je broj onih kojisu krv dali viπe od 50 puta, tako da ihje sada ukupno 173. Tri su nova Ëlanakategorije 75+ davanja, tako da jetakvih sada 21, a Ëetvorica davatelja

krvi tu su humanu gestu dosad uËinilaviπe od stotinu puta. Svima njimakoprivniËki gradonaËelnik podijelioje prigodne zahvalnice.Sponzor ovog dogaaja bila je

Podravka, koja je za dobrovoljne da-vatelje krvi priredila prezentaciju idegustaciju slastica prireenih s pro-izvodima pod markom ”Dolcela”.

H. ©.

U povodu Dana DDK

”Dolcela” na gradonaËelnikovom prijemuza dobrovoljne davatelje krvi

Na poticaj Udruge branitelja, invali-da i udovica Domovinskog rata djelat-nika Podravke, a u organizaciji NIBA-tursa, u subotu je oko 150 uËenikakoprivniËke Osnovne πkole ”BraÊaRadiÊ” posjetilo Vukovar. Bili su topreteæno uËenici treÊeg i petog razre-da, koji su s velikim zanimanjem raz-gledali grad koji je postao simbolomobrane Hrvatske. U druπtvu hrvatskihbranitelja ovoga grada i predstavnikanaπe Udruge obiπli su najistaknutijamjesta, a svijeÊe su u Ëast i slavupoginulih hrvatskih vitezova zapalilina OvËari, Novom groblju, Spomen -obiljeæju dvanaestorici poginulih re-darstvenika i podno Kriæa na uπÊuVuke u Dunav.U Podravkinoj Udruzi vjeruju da Êe

uskoro i ostale πkole s podruËja naπeæupanije organizirati jednodnevne izle-te u Vukovar, a tu njihovu ideju,odnosno konkretnu ponudu koju suuputili πkolama, podræali su i u Mini-starstvu kulture i prosvjete, te drugi.

Ml. P.

KoprivniËki uËenici posjetiliVukovar

KoprivniËki uËenici ispred spomenika na vukovarskoj OvËari

6 Broj 1584 Srijeda 31. listopada 2001.

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKAGrafiËko ureenje:Vanesa GrgiÊTisak:KoprivniËka tiskarnica d.o.o.KoprivnicaNaklada:8300 primjerakaList izlazi svakog petka i primaju ga sviradnici besplatno.Adresa uredniπtva:Ulica Ante StarËeviÊa 32,48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik) i651-503 (novinari)Faks: 621-061e-mail: novine@podravka.hr

OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d. KoprivnicaDirektorica Sluæbe za internokomuniciranje:Jadranka LakuπGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ,Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje©labekFotograf:Nikola WolfGrafiËki dizajn:Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

Obavijesti

Prodaja tkanina na otplatuOdjel za standard radnika obavjeπtava radnike Podravke da u vremenu od

1. studenoga do 31. prosinca o.g. mogu kupovati na otplatu u prodavaonica-ma”SOFORA” u Ulici Ljudevita Posavskog u Koprivnici, ”KRUNA” i ”BOLERO”

na Gradskoj trænici:- zavjese, dekore, karniπe, tkanine za namjeπtaj, poplune, deke, jastuke,

posteljinu, autonavlake, ruËnike i kupaonske garniture, tkanine raznih vrstai pribor, goblene i konce te πivaÊe strojeve Singer.Otplata na 5 ili 6 mjeseËnih rata.Za sve kupnje na otplatu potrebno je priloæiti potvrdu o dopuπtenom iznosu

zaduæenja koje se izdaju u Sluæbi za obraËun ustega.Sluæba za standard radnika

Prema ameriËkom uredu za puπenjei zdravlje, viπe od tri tisuÊe djecednevno postaju puπaËi. AmeriËka aka-demija za pedijatriju kaæe da je 63posto uËenika svih srednjih πkola pro-balo puπiti. Jedan od njih pet puπisvakodnevno.Temelj koji postavite kao roditelj, u

obiteljskom domu, moæe pomoÊi va-πem djetetu u odluci da li Êe odbiti tuprvu ponuenu cigaretu, hoÊe liodmah prestati puπiti ili Êe zapoËetibolnu ovisnost. KljuË je u tome da ses tim nastojanjima zapoËne rano, ugodinama kada djeca formirajuvrijednosti i kada roditelji imaju najve-Êi utjecaj. VeÊ u dobi od 3 ili 4 godinedjeca trebaju primati poruke da jepuπenje πtetno. Ako se Ëeka do dobitinejdæera, onda je veÊ kasno. PremaameriËkim statistikama, 11 posto dje-Ëaka i 8,5 posto djevojËica, zapalilo jesvoju prvu cigaretu prije zavrπetkaËetvrtog razreda.©to roditelji mogu uËiniti?Pruæiti dobar primjer. Vjerojatnost

da Êe djeca puπiti je tri puta veÊa akoroditelj puπi. Ako kaæete djetetu da nepuπi i tada zapalite cigaretu, πaljetenevjerojatno zbrkanu, zbunjenu po-ruku. Osim toga, vi ugroæavate njego-vo zdravlje. Dim cigarete je jedan odnajraπirenijih πtetnih zagaivaËa zra-

ka u zatvorenim prostorima. Djecakoja udiπu dim vaπih cigareta (tzv.pasivno puπenje) pokazuju visoku uËe-stalost infekcija diπnih putova (bron-hitis, upala pluÊa) i kroniËnih bolestiuha. Pasivno puπenje se povezuje i srakom pluÊa, mozga, srËanih bolestiitd.

Pruæite Ëinjenice. Govoriti djeci daako puπe da mogu oboljeti od rakapluÊa kad budu odrasli, nema nekevelike koristi. To je neπto daleko odnjih. Meutim, kazati da Êe im zadahiz usta biti odbojan i da ih nitko neÊeæeljeti poljubiti, to veÊ ima veÊe zna-Ëenje.Istaknite i druge neposredne poslje-

dice:• OdjeÊa puπaËa smrdi• Njihovi zubi i nokti poæute• PuπaËi postaju kratkog daha• Oni imaju manje energije• Sve je ËeπÊe da poslodavci radije

upoπljavaju nepuπaËe• Viπe nego dva od tri tinejdæera

izjavljuje da bi radije imali spoj snepuπaËemDjeca takoer trebaju znati da otro-

vna supstanca nikotin u cigaretamauzrokuje ovisnost, zbog Ëega je puπa-Ëima posebno teπko prestati puπiti.Dvoje od troje puπaËa kaæu da biæeljeli prestati puπiti kad bi mogli.KonaËno, pomognite djeci da shvate

da su cigarete Ëesto vrata kroz koja seide prema upotrebi droge.

Uvjeæbavajte svoje odgovore.Usprkos vaπih najboljih napora, stavvaπeg djeteta prema puπenju moæe sepromijeniti oko petog razreda. U tovrijeme djeca pokuπavaju biti u skla-du s okolinom, imitirati svoje prijate-lje iz razreda i πkole. Pomognite svomdjetetu da shvati da veÊina ljudi ipakne puπi i da to nije dobar naËinoponaπanja.Takoer, moæete pomoÊi poduËa-

vajuÊi svoje dijete kako da odgovoriako mu se ponudi cigareta. Dijetekoje ima spreman odgovor lakπe mo-æe odbiti onoga koji nudi cigaretu.Iznad svega, osigurajte svom djetetu

druge pozitivne naËine kako bi seosjeÊalo odraslo i neovisno. PotiËitega da se bavi sportom i da ima nekehobije.

Budite aktivni. Podræavajte strik-tno provoenje zakona o prodaji ci-gareta maloljetnicima. Zamolite pedi-jatra koji lijeËi vaπe dijete da ga upo-zori na πtetnost puπenja. RijeË lijeËni-ka ima svoju teæinu. Da li u πkoli vaπegdjeteta poduzimaju neπto kako bi spri-jeËili puπenje i postoje li zabranepuπenja osoblja πkole pred djecom.Jer, djeca razmiπljaju, ”ako uËiteljimogu puπiti, zaπto ja ne mogu”?©to ste viπe aktivni, veÊe su πanse za

uspjeh. U situaciji kada je jedan od petsmrtnih sluËajeva povezan s puπe-njem, vi moæete spasiti æivot i svogdjeteta.

LijeËnik za vas

Piπe: dr. Ivo Belan

Potrudite se da vaπe dijete nikadane poËne puπiti

Tekst i slika: Mladen PavkoviÊ

U Izloæbenom prostoru Podravkeproπlog je tjedna zamjenik predsjed-nika Uprave naπe tvrtke dipl. inæ.Æeljko –urina otvorio samostalnuizloæbu slika Josipa GreguriÊa. To jeove godine veÊ treÊa izloæba istaknu-tog Ëlana Likovne sekcije ”Podravka7”, a povod je - trideset pet godinarada!Pred velikim brojem posjetitelja o

GreguriÊu su govorili saborski zastup-nik i naËelnik opÊine Molve IvanKolar, i kustosica Gradskog muzejaDraæenka JalπiÊ - ErneËiÊ.Izloæba je popraÊena i bogatim kata-

logom u boji, na 18 stranica, kojeg jetakoer financirala ”Podravka”, πto jejoπ jedno priznanje za dosadaπnji Gre-guriÊev rad.- Slikarstvo ovog umjetnika ubraja-

mo u onu generaciju izvornih slikaraPodravine koja se na poËetku sedam-desetih godina razvila na temama ikanonima koju je tridesetih godinautemeljila grupa ”Zemlja”, a sredinom20. stoljeÊa baπtinili doajeni prve idruge generacije slikara podravskih

sela, koju su likovni kritiËari oznaËa-vali najrazliËitijim nazivima - naglasilaje Draæenka JalπiÊ - ErneËiÊ.Opus ovog slikara uistinu je razno-

lik. Slika uljem na staklu i platnu,suhim pastelama, tuπem i drugim teh-

Izloæba u Podravki

Bogati opus Josipa GreguriÊau 35 godina rada

S otvorenja GreguriÊeve izloæbe

nikama. Dosad je sudjelovao i na viπeod 300 skupnih izloæbi u zemlji iinozemstvu.Organizator i pokrovitelj izloæbe je

”Podravka”, a moæe se razgledati do23. studenoga.

Podjela mandarinaOdjel za standard obavjeπtava radnike Podravke koji su naruËili mandarineda Êe podjela biti u ponedjeljak 5. 11. od 13,30 do 16,15 sati u skladiπtuOdjela za standard, dvoriπte Galantpleta.

U sklopu obiljeæavanja 8. GaloviÊevihjeseni sudjelovale su i Sekcije KUD-a”Podravka”. »lanovi Literarne sekcijesudjelovali su u programu u Ëetvrtak

25. listopada ”Pod starim gradom”,koji se odræavao u ©taglju, recitirajuÊipjesme Frana GaloviÊa dok je Mjeπo-viti pjevaËki zbor u dvorani ”Domo-

ljuba” u petak 26. listopada otpjevaodvije pjesme Frana GaloviÊa: ”Groz-dje” i ”Klet”.

A. V.

Nova PavkoviÊeva knjiga

Javna prodaja vozilaNa osnovi statuta poduzeÊa ”Podravka” d.d. objavljuje se prodaja rashodo-

vanog pekarskog teretnog vozila putemjavne prodajedana 12.11. 200l. u prostorijama Pekare, Ulica A. StarËeviÊa 32 u 12 sati.

Ponude i uplata jamËevine primaju se do 11 sati na blagajni u Pekari.Na prodaji je Zastava 50.8 D, pekarsko vozilo, proizvedeno 1987., neisprav-

no. PoËetna cijena je 5.500 kuna.Navedeno vozilo moæe se razgledati 12.11.2001. g. u dvoriπtu ”Podravke”

d.d. ispred Pekare, Koprivnica, A. StarËeviÊa 32 (Lisjak Marijan) od 8 do 11 sati.Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinu u

iznosu od 20% poËetne cijene.Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac.

Podravka d.d. - KoprivnicaSPJ ”Mlin i pekara”

U utorak 6. studenoga na koprivniËkom Zrinskom trgu 4, dakle usrediπtu grada, s poËetkom u 18 sati bit Êe otvorena Prva hrvatskagalerija iz Domovinskoga rata ”Bili smo prvi kad je trebalo” UBIUDR-aPodravka.Galeriju Êe otvoriti general Branimir Glavaπ, a nazoËnima Êe se obratiti

i Mladen PavkoviÊ, predsjednik ”Podravkine” Udruge, koja je osnivaËGalerije, zatim æupan KoprivniËko - kriæevaËke æupanije Josip FriπËiÊ ipredsjednik Uprave Podravke Darko Marinac.Slike i crteæe na temu Domovinskoga rata izloæit Êe dva istaknuta

akademska slikara Romano BariËeviÊ i Æeljko Mucko.U glazbenom dijelu programa nastupit Êe Ivan - Ivica Percl.

U utorak 6. studenoga u Koprivnici

Otvorenje prve galerije izDomovinskog rata

Promocija u Zagrebu

General Hrvatske vojske u mirovini Ante Roso proπlog je tjedna predstaviou Zagrebu, u prostorijama Udruge hrvatskih branitelja - dragovoljaca Domo-vinskog rata, novu knjigu novinara i publicista i predsjednika Udrugebranitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika ”Podravke” Mlade-na PavkoviÊa - ”Da se ne zaboravi - 1449 Hrvata”. Knjiga je objavljena uformatu kutije πibica, a posveÊena je svima nestalima, odnosno onima koji sejoπ uvijek traæe. O autoru i njegovu djelu govorili su knjiæevnik Josip Paladai novinar Dragan VickoviÊ.

”GaloviÊeva jesen”

U programu sudjelovale i Podravkine sekcije

7Broj 1584 Srijeda 31. listopada 2001.

Sport

Piπe: Boris Fabijanec

Rukomet - Prva hrvatska liga

Prva A liga kuglaËica

Malobrojni gledatelji koji su seokupili na stadionu u Sigetu zasi-gurno Êe brzo zaboraviti utakmicuizmeu Hrvatskog dragovoljca i Sla-ven Belupa, jer ono πto su te dvijemomËadi pokazale na travnjaku za-sigurno nije reklama nogometu, veÊkako se ne bi smio igrati nogomet.Pokazano je tek nekoliko pravihprigoda, a gotovo sve ostalo vrijemeutakmice bilo je ”pimplanje” i ne-povezano ”davljenje lopte”.Nakon poËetnih ispitivanja snaga,

u 18. minuti Stipe Boπnjak dobropronalazi Dodika koji izbija sampred domaÊeg vratara »avlinu. Sto-postotna prigoda, svi oËekuju po-godak, ali »avlina brani udarac Do-dika. I kao πto to najËeπÊe biva unogometu, slijedi kazna. Desetakminuta kasnije FumiÊ dobro naba-cuje u πesnaesterac Slaven Belupa,na pravom mjestu je bivπi SlavenaπLeonard Bisaku koji glavom svlada-va nemoÊnog Solomuna. 1:0 za Hr-vatski dragovoljac. Nakon pogotkadomaÊini imaju terensku inicijati-vu, a KoprivniËanci traæe svoju pri-godu u protunapadima. Pred krajprvog poluvremena stopostotnu pri-godu ima Gerπak Ëiji pokuπaj lobadomaÊi vratar »avlina skreÊe u kor-ner. Mogao je napad Slaven Belupai bolje iskoristiti situaciju.U nastavku opet terenska inicijati-

va domaÊina. Prigodu ima Bisakukoji je FerenËini oduzeo loptu, alibio je sebiËan i njegov udarac Solo-mun brani. U 58. minuti izjednaËe-

nje. AmiæiÊ dobro pronalazi JurËe-ca u kaznenom prostoru Hrvatskogdragovoljca koji dodaje loptu nanogu natrËalom Petru Boπnjaku.Oπtar udarac i lopta je u mreæiHrvatskog dragovoljca. DomaÊinisu uzdrmani te nogometaπi SlavenBelupa jaËe pritiπÊu, osjetivπi πansui za sva tri boda. Zasigurno prigoduutakmice imao je u 74. minuti Ko-vaËeviÊ, ali domaÊi vratar »avlina jejoπ jednom pokazao da je dobroraspoloæen te brani udarac KovaËe-viÊa. U posljednjoj minuti utakmiceAnto PetroviÊ puca iz slobodnogudarca s nekih 25 metara i pogaalijevu vratnicu.Podjela bodova u Sigetu baπ i nije

realna s obzirom na to da su nogo-metaπi Slaven Belupa imali viπe pri-

goda. No, i u ovoj - kao uostalomgotovo u svim dosadaπnjim utakmi-cama - koprivniËki nogometaπi,posebice napadaËi, pokazuju kro-niËnu neefikasnost i nedostatakkoncentracije u zavrπnici. Spaπava-ju obrambeni igraËi, posebice ra-spoloæeni Petar Boπnjak kojemu jeovo drugi pogodak u zadnje dvijeutakmice.Nakon osvojenog boda u Sigetu

Slaven Belupo je na vrlo dobromπestom mjestu prvenstvene tablice.Za Slaven Belupo protiv Hr-

vatskog dragovoljca igrali su:Solomun, S. Boπnjak, Meimo-rec, KaciÊ, P. Boπnjak, FerenËi-na, KovaËeviÊ, AmiæiÊ, KovaËiÊ(od 67. RadiËek), Dodik, Gerπak(od 46. JurËec).

UoËi gostovanja u Zagrebu nitkonije sumnjao u joπ jednu prvenstve-nu pobjedu rukometaπica PodravkeVegete, ali bilo je samo pitanje koli-ka Êe biti gol-razlika. Trener IvicaPal poËeo je susret s uobiËajenompostavom koja je u prvom dijeluutakmice napravila osam golova ra-zlike. Ipak je to bila igra maËke imiπa. U nastavku, koprivniËki stra-teg daje priliku mlaim igraËicama,πto rukometaπice Hrvatskog drago-voljca koriste i smanjuju prednostPodravkaπica. No, pred kraj utakmi-ce KoprivniËanke ubacuju u petubrzinu i iz Zagreba odlaze s dvanova osvojena boda i 11 pogodakarazlike. Posebno nadahnuto je igra-la kapetanica KoprivniËanki BoæicaPalËiÊ koja je bila neprelazna u obra-ni, a u napadu i najefikasnija Po-dravkaπica, postigavπi osam pogo-daka. Naravno, standardno dobroigrale su i ostale rukometaπice,posebice Petika i mlada JuriÊ koje supostigle po pet pogodaka.

U iduÊem kolu Podravkaπice Êe nadomaÊem parketu ugostiti ekipu Se-sveta.Za Podravku Vegetu igrale su: Stan-

KuglaËice Podravke ostvarile su joπjednu pobjedu maksimalnim rezulta-tom od 8:0. Bio je to dvoboj vodeÊeekipe prvenstva i “fenjeraπa” sa sa-mog dna prvenstvene ljestvice. Viso-ka pobjeda koprivniËkih kuglaËicanije bila u pitanju, jedino se nije znalohoÊe li goπÊe stiÊi do poËasnog poe-na. Dok su Podravkaπice, bez obzirana protivnika, igrale svoju igru, posti-zale visoke rezultate, goπÊe su tek u trinavrata preπle granicu od 400 Ëunje-va. Nije ni Ëudo da su u osam dosadodigranih kola uspjele postiÊi dvanerijeπena rezultata, pa Êe u najbo-ljem razredu najvjerojatnije “plesati”samo u ovom prvenstvu.KuglaËice Podravke imaju, bez obzira

na ime protivnika, svoj zacrtani cilj.Iako im protivnik nije bio ni do kolje-na, odigrale su maksimalno ozbiljno ivrlo motivirano. Da bi se ostvarilizacrtani visoki ciljevi, trebaju postoja-ti i odreeni uvjeti, a ovih hladnihdana toga na kuglani - nema. Postiæuse sjajni rezultati, nikad bolji, a gleda-telja nema. Tek nekoliko zaljubljeni-ka. A zaπto? Ovog vikenda igrane sutri utakmice, zahladilo je, a tempera-tura u kuglani nije prelazila +13 stup-njeva. Po propozicijama natjecanjatemperatura zraka ne smije biti ispod+15 stupnjeva. Bez obzira na borbu zaprofit, te dugovanja prema hotelu,nitko se nema pravo igrati sa zdrav-ljem svih onih, od najmlaih katego-rija do seniora, koji treniraju, igraju ilise tuπiraju u toj hladnoÊi. Ovo je bionajveÊi problem kuglaËica i kuglaËa,ne sportski suparnici! Valjda Êe novigazda okrenuti ventil?!U ovoj utakmici Podravka je nastu-

pila bez Æeljke Orehovec, koja veÊduæe vrijeme igra s ozljedom ramena,ali nije ni bilo potrebe za njenimulaskom. Prigodu za prvi nastup uovom prvenstvu dobila je mlada Me-lita Horvat, koja zbog obaveza naposlu ne moæe na subotnje utakmiceizvan Koprivnice. U prvom paru odli-Ëno je odigrala Vesna Æunek, koja jesa 480 Ëunjeva najavila bolje dane ipovratak u staru formu, πto radujeprije serije teπkih utakmica. VericaVuËiÊ odigrala je daleko ispod svojihmoguÊnosti, to svakako nije bio njendan.U drugom paru solidno i rezultatski

ujednaËeno odigrao je tandem Miklo-πiÊ - Picer, iako su mogle joπ i viπe.Protiv slabog protivnika kao πto je©ibenik, teπko je zadræati maksimalnukoncentraciju u svih 100 hitaca. Uzavrπnici utakmice Melita Horvat jepokazala da se bez utakmica teπkodolazi u formu, iako nije razoËarala,dok je Marija Zver, koprivniËka rekor-derka, opet “iπla” preko 500 Ëunjeva.Sjajno je odigrala u prvih 50 hitaca(277), ali joj je u drugih 50 malopopustila koncentracija. SlijedeÊeg vikenda prvenstvo se opet

prekida - u Osijeku se odræava junior-ski Svjetski kup - a nakon toga zaPodravku slijedi niz vrlo teπkih isku-πenja s najjaËim protivnicima.Nakon 8. kola tablica je ostala bez

promjena, u vodstvu su Podravka(51:13) i Zagreb (50:14) sa 14 bodova,a slijede Osijek ’97 i Rijeka sa 12bodova.Rezultati: Æunek - AntiÊ 1:0 (480:334),

VuËiÊ - MiπkiÊ 1:0 (415:385), MikloπiÊ- BaniÊ 1:0 (472:383), Picer - BariÊ 1:0(477:417), Horvat - Lokas 1:0 (441:409),Zver-SmoliÊ 1:0 (514:418).

Lider protiv ”fenjeraπa”

Piπe: Æeljko ©emper

PODRAVKA - ©IBENIK 8:0(2799:2347)

PODRAVKA - CESTORAD 6:2(5703:5546)

U 6. kolu kuglaËi Podravke ostvarili sui Ëetvrtu pobjedu, te s osam bodovaËvrsto dræe Ëetvrtu poziciju na prven-stvenoj ljestvici. Bio je to sudar dva bivπaËlana najbolje hrvatske lige, bilo je tu joπstarih “raËuna” prigodom ispadanja vin-kovaËkog Cestorada, pa je susret biozanimljiv s dosta odliËnih rezultata. Ko-privniËki kuglaËi su veÊ u prvom paruostvarili - pokazalo se kasnije - nenado-knadivu prednost. Preko udarnog tan-dema Betlehem - VuËiÊ poveli su 2:0, sa172 Ëunja prednosti. Briljirao je ZlatkoBetlehem - u svakom kolu podiæe svojosobni rekord - i sada je prvi put preπaomagiËnu granicu od 1000 Ëunjeva. Ra-zornim hicima “valjao” je “devetke”, svo-jeg protivnika ostavio je za Ëak 120 drvai zaustavio se na 1015 Ëunjeva. I ostaliPodravkaπi odigrali su na visokom ni-vou, ostvarili su odliËan prosjek od 950Ëunjeva, pa su gosti uspjeli doÊi tek dodvije pojedinaËne pobjede i smanjiti ko-naËnu razliku na -157 Ëunjeva.

Rezultati: Betlehem 1015, VuËiÊ 963,©egerec 910, BakaË 933, Troπelj 953,©tefoiÊ 929.

Opet bodovi sgostovanja

Vesna Æunek - povratak u staru formu

Prva B liga istok - kuglaËice

–UR–ENOVAC - BELMA 1:7(2135:2270)

KuglaËice Belme odliËno se snalaze nagostovanjima po Slavoniji, biljeæe pobje-du za pobjedom. Nakon visoke pobjedeu Osijeku, pobijedile su sa 7:1 i ekipu

–urenovca. Na vrlo teπkoj kuglaninije bilo visokih rezultata, samo je MelitaValentiÊ, igraËica utakmice, sruπila viπeod 400 Ëunjeva. DomaÊe kuglaËice nisupredstavljale opasnost za mladu kopri-vniËku ekipu, u kojoj je opet svoj nastupopravdala kadetkinja Ana Belec.

Rezultati: Belec 392, Tuba 380, Milas358, HirjaniÊ 349, DuπiÊ 396, ValentiÊ 405

Druga liga sjever - kuglaËi

SjajniBetlehem

Zlatko Betlehem - preπaomagiËnu granicu od 1000 Ëunjeva

Rutinska pobjeda PodravkaπicaHRVATSKI DRAGOVOLJAC - PODRAVKA VEGETA 22:31 (8:16)

Boæica PalËiÊ - kao pravi kapetan - osam pogodakaHrvatskom dragovoljcu

Prva hrvatska nogometna liga - 13. kolo

Podjela bodova u SigetuHRVATSKI DRAGOVOLJAC - SLAVEN BELUPO 1:1 (1:0)

Premda priliËno neefikasni, Slavenaπi su dobro plasirani na tablici

Piπe: Boris Fabijanec

Ëin, Harlanjuk 3, Pensa 2, PalËiÊ 8,Hodak, Raguæ 3, »uljak 1, Sirovec 2,Petika 5, MiliÊ 2, JuriÊ 5, Tatari, –ipalo i KnezoviÊ.

8 Broj 1584 Srijeda 31. listopada 2001.

Crta: Ivan Haramija - Hans

Recept tjedna:

Ono πto je za sjevernu Hrvatsku fiπpaprikaπ, to je za Dalmatince brodet.Moæe se jesti za predjelo, a ako jespravljen od viπe vrsti kvalitetne ribeonda i za glavno jelo. Kaæu da jenajbolji kada su u njemu ugor i πkar-pina te pokoja sipica (sipa).I joπ neπto - bolji je kad odstoji

nekoliko sati ili do sutradan. ObiËnose jede mlak, a mnogi ga uæivaju ihladnoga, pogotovo za predjelo.

Potrebne namirnice:1 kg πkarpine, 1 kg ugora,1 kg

crvenog luka, 5 Ëeπnja Ëeπnjaka, pola

litre bijelog vina, ukuhana rajËica,oljuπtena rajËica 0,5 kg, vinski ocat0,05 l, perπin, maslinovo ulje 0,2 l, sol,papar, l ælica Vegete

Priprema:Ribu oËistimo i izreæemo na πirinu

dva prsta (oko 3 cm), crveni lukizreæemo na krupne kolute, a Ëeπnjaki perπin usitnimo. U πiroku plitkuposudu stavimo maslinovo ulje i isjec-kani luk te malo dinstamo, dodamoËeπnjak i perπin te zgnjeËenu oljuπte-nu rajËicu i 1 ælicu (veliku) ukuhanerajËice.Mijeπamo i dolijemo bijelo vino i

ocat te malo vode. Slaæemo polakouokolo ribu, dodamo sol, Vegetu ipapar te joπ vode, ali samo toliko danjena razina prekrije ribu. Poklopimoi kuhamo na laganoj vatri oko 1 sat.Napomena: Tko nije u moguÊnosti,

umjesto ove skupe ribe moæe se uzetitakoreÊi bilo koja druga morska riba,npr. bukva, lignja (iz leda), uπata,girice itd.Uz brodet se posluæuje palenta (ægan-

ci), tjestenina ili kuhani krumpir.Dobar tek æeli vam glavni kuhar

hotela ”Supetrus” na BraËuBorivoj JelinËiÊ

Brodet

»lanice mlae kadetske æenskerukometne reprezentacije Hrvatske,koje su kao goπÊe RK PodravkaËetiri dana boravile u Koprivnici,posjetile su Podravku. U pratnjiselektora Ede ©mita, trenerice –urice ZeËeviÊ, trenera golmanaAnte BojiÊa i tehnika Marina ZeËe-viÊa obiπle su proizvodnju voÊa ijuha, te razgledajuÊi makete sazna-

le gdje i kako posluje Podravka. Sveseljem su istakle da im je od svihPodravkinih proizvoda najdraæa Li-nolada, da mnoge joπ uvijek uæiva-ju u »okolinu, da su marmeladeOK, te da Talianette pripremajukad mama ne stigne napraviti ru-Ëak.Mlaa kadetska æenska reprezen-

tacija Hrvatske u kojoj su i rukome-

taπice Podravke Melita Jug, MiljanaValdec, Petra ZeËeviÊ, Ana Petak,Ema BlaæekoviÊ, Kristina FraniÊ,Maja Turinski i Snjeæana AndrotiÊ,odigrala je u Koprivnici nekolikoutakmica, te uz to pojaËano trenira-la. Selektor Edo ©mit bio je zadovo-ljan njihovim radom i zalaganjem,a posebno gostoljubivoπÊu Ruko-metnog kluba i tvrtke Podravka.

Foto-biljeπka

Kadetska rukometna reprezentacijaHrvatske u Podravki

Poslovnica Podravske banke u Podravki produæila radno vrijeme

U povodu Svjetskog dana πtednjeodræana je konferencija za novinarePodravske banke na kojoj su pred-sjednik Uprave Julio Kuruc i glavniizvrπni direktor Moreno Marson no-vinare upoznali s dobrim poslova-njem Banke u prvih devet mjeseci ovegodine. Banka Êe i dalje πiriti svojeposlovanje pa Êe osim veÊ postojeÊihposlovnica u Zagrebu, Rijeci, Splitu iCrikvenici uskoro otvoriti filijale uZadru i Bjelovaru, a iduÊe godine uDubrovniku, Varaædinu, Osijeku teIstri.Poslovnica u Podravki odnedavno

je produljila radno vrijeme za klijente,tako da ”Podravkaπi” svoje novËanetransakcije mogu obavljati izmeu 7 i15,30 sati.

Uz 31. listopada, Svjetski dan πtednje

Novo radno vrijeme poslovnice PB-au Podravki

Mlade rukometaπice s veseljem su razgledale Podravku

Dragi Podravkaπi!SPJ Podravka jela u suradnji s „Electroluxom“ pripremila je za djelatnikei umirovl jenike Podravke dosad najvredniju nagradnu igru u kojoj Vasæel imo od srca nagradit i bogatim i raznovrsnim nagradama. U svakomkolu bit Êe nagraeno Ëak 30 dobitnika. Nagrade moæete osvoj it i akotoËno odgovorite na naπa pitanja i omotnice s odgovorima na kuponu ubacite usanduËiÊe koji Êe biti postavljeni na sl i jedeÊim mjestima: na recepcij i , naistoËnoj porti, ispred restorana u sedmorokatnici, na juænoj porti, na portiBelupa, na porti Danice i na porti Tvornice Vegete, odnosno na adresuM arket ing SP J Podravka j e l a , A . S ta r Ëev i Êa 32 Kopr i vn i ca . S re tno!

Ime i prezime

Organizacijska cjelina

Nagradna pitanja 3. kola glase:

Kako glasi slogan za Podravka juhee u vreËici?

- - - - - - - - - - - - - - - -, - - - - - - - - - - - - - - - - - -!

Nabrojite 5 elektriËnih naprava iz Electroluxovog asortimana!

Prva nagrada bit Êe uruËena na prigodnoj sveËanosti po zavrπetku nagradne igre,a ostale dobitnici mogu podiÊi u marketingu SPJ Podravka jela soba 111.

Nagrade:

1. “Elektrolux” hladnjak 122l / 1 komZdenka PavliÊ - RaËunovodstvo

2. Porculanski servis za 6 osoba / 1 komNena Komes - Belupo

3. Damastni stolnjak i 6 salveta / 1 komIvica Krapinec - Pekarnica

4. Stolnjak platneni / 5 komAnkica Ciglar - Riznica, Kajica FranËiÊ - umirovljenica, Marija JuπiÊ - Podravka jela,Ruæica Latin - SPJ Slatki program, Martin BeniÊ - Zaπtita i nadzor

5. Kiπobran Podravka jela / 5 komNedjeljka Stolnik - TV juhe, Vinka ©trkalj - Ljudski potencijali, Elizabeta KnapiÊ - ProizvodnjaPodravka jela, Berislav Glad - TV juha, Zdravko Novak - Zaπtita i nadzor

6. Platneni komplet (pregaËa, kuhinjska krpa, rukavica) / 17 komVesna VincekoviÊ - Belupo, Marina Rogelj - Lino lada, Kruna HudiÊ - Informatika,Katarina ©vagelj - Kontroling, Milka MoriÊ - SPJ Podravka jela i Vegeta, Vladimir Reæek -Logistika, Blaæenka SataiÊ - Logistika, Æeljka Bakπa - TV juha, Ruæa Krapinec - Razvojtehnologije i kontrola, Marjan BlaæekoviÊ - TV juhe, Ljiljana picer - Razvoj tehnologije ikontrola, Dragana Puc - Tiskarnica, Vesna TkalËec - Kontroling, Valentina LonËariÊ - TVVegete, Ksenija Horvat - Kontroling